Selasa, 29 Juni 2010

YETIKIYEN

Mbuku Yetikiyen yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Yetut awo nda’naga’lek kagak, tahun lima ratus delapan puluh enam paga o Yerutalem yigirogo pogo logonet, aakumi kugun wogoren o Mbaben mbo piya nogogwaarak inom, it ando piya naga’lek o Yerutalem wonogwe inom, at Ala nen yoge kagak yoraga Yetikiyen nogo o Mbaben time logonet, wone yorage nagagerak nogo yi aret. Mbuku Yetikiyen yi paga wone alom 4 mbanak wonage nogo yi aret:
• Ala nen aakumi Iterali inowak loongge, o Yerutalem tebenogo piigo logonet, maluk eerogo pugwi, eeriyak wone inom,
• It aakumi inanebunu lombok nen at apuri tebenogo piigwi nogo inowak loonogo piinok, aaninggin inoba kwippiyoorak wone nogo inom,
• O Yerutalem maluk eerogo pugun kwe, at Ala nen it Iterali iniki eyak wappiige, peebi age yobok paga iniki teluk eerogo piige, eeriyak wone nogo inom, liiru mbanak wonage,
• Ndi, at Yetikiyen nen Ala awi alik ngget mendek wuriyak inom, aakumi inobaabut ngget mendek arugun nogo inom, abi paga yoreegerak wone inom, liiru mbanak wonage, eerak aret.

At Yetikiyen nogo liippunuk eeke, abi kegetak nogo a’me nggelok mban age, eeke nagagerak. Ndi, mbuku yi paga eegu apit aret it Iterali ineebe ngget mendek eerogo piyoorak at Yetikiyen abinggaanggo paga kegetak nogo yorage nagagerak.
It aakumi Iterali mendek iniki ngget mendek eerogo piige, inalitak lombok inomaluk mbo punuk wogwe, eeriyak nogo inom, peebi ngget mendek eeppiyoorak iniki lunik logorak nogo inom, aap Ala unde nen eeko logorak inom, it aap Ala nen yorage kagak yoraga nen eeko logorak inom, at Yetikiyen nen Ala awi nonggop eerogo wuriyak Ala yoge kagagerak nogo inom, aakumi Ala iniki mbake ndak-ndak eeko logorak nogo inom, at Yetikiyen nen it Iterali mendek kin paga telanogo yorage nagagerak nogo liiru mbanak wonage o.

YETIKIYEN WONE ITERALI EEPPIYOORAK KAGE NAGAGERIK, YORAGAGERAK WONE (Pasal 1-24)

1 Aliku ALA tiyanak kagagerak wone


1 Tahun 29 eeppunuk, ambi eerak tut 3 penembunuk, ambi penenak tanggal 5 tut ti paga an aakumi mbo piya nagagerak ninom niyo Kebat aa’nggi paga wonogwe me, nabinggaanggo paga mbogut tu paarak kagak Ala nonggop aago wonage nogo nenegen kagagirak.

2 Aap endagembogut Yoyakin nogo keele maa’nuk wonok mbo pi nogogwaarak wonage kagak, tahun 4 eeppunuk, ambi eereegerak me, tut 4 penembunuk, ambi penenak tanggal 5 tut ti paga

3 aap Mbuti aput Ala unde an Yetikiyen nogo, aap Mbaben inanggween niyo Kebat aa’nggi paga wonage me, Aliku ALA nen nabinggaanggo paga yo’nege, Aliku ALA omaawi noba pani wage, eeke kagagirak o.

4 Nenegen kage neegak, o omarip paga pa’nggwe nen wiya warit wage logonet, ndugwi kole logonak enggela’me kani omoonuk eya pindanpindan eerak wonok wage, ndugwi nogo eya wanggeppunuk wonage, kani kunik inikime ti, mbuti tembaga abinak kwindagala eerak kwak wonage, eerak nenegen kagagirak o.

5 Ndi, kani ti enggela’me aakumi nen iigulik mendek ineebe 4 aap inete pogom wonogwe iyareegirak kwe,

6 it inalitik-inalitak inete 4 mban wonogwe, it tigitogon ina’naabit 4 mban wonogwe,

1:1 Wayu 19:11 1:2 2End. 24:10-16, 2Mbin. 36:9-10 1:5 Wayu 4:6 1:10 Yeti. 10:14, Wayu 4:7 1:13 Wayu 4:5 1:15-21 Yeti. 10:9-13

7 inaawi abu koonak lombok me, iniyok ti, tapi inaagalogwe iniyogobit negen logonet, mbuti tembaga abu koorak piganpigan aago kwak wonogwe,

8 it ineebe peenok-peenok inaagan-inambokan ina’naabit 4 abu’me aakumi ineenggi kwak aago wonogwe, eerak iige, it ineebe 4 ti, inete inom, ina’- naabit inom, togop mban aago wonogwe iige, eereegirak.

9 It apit aret at ambi a’naabit at ambi a’naabit paga kunik, at ambi a’naabit at ambi a’naabit paga kunik, eerak wonogwe me, nogwe kenok, ina agi-ogu yaga’lek inaame koonak mban nogwe iyareegirak.

10 It inete ti, yogobi aret. It ineebe 4 abok aret inete ti, aakumi pogom wonogwe, ineeben peenok ti, inete singa pogom wonogwe, ineeben peenok ti, inete lembu pogom wonogwe, ndi, inambokan ti, inete towe nggindooni pogom wonogwe, eerak iyareegirak.

11 It inete ti, togop aago kagak, it ina’naabit mbiganogo nippugu wonogwe iyareegirak o. Ina’naabit mbere ti, at ambi a’naabit at ambi a’naabit paga kunik, at ambi a’naabit at ambi a’naabit paga kunik, eerak logonet, it ina’naabit mbere ti paga ineebe nobappatinuk wonogwe iyareegirak.

12 Eerak logonet, iniki nen, “Ndime noorak,” mbakwi kenok, it abok aret ina agi-ogu aga’lek koonak mban aret nogwe iyareegirak.

13 It iigulik mendek ineebe ti, kani kunik kwak, ndi wuninik kwak, wonogwe iyareegirak o. Inenggela’me time kani wunuk ari ti nen wunuk agan nage, wunuk agan wage, eeke logonet, abinak kerek ari nagaatik, kimbik eerogo nagabit nage kagagirak o.

14 Ndi, it iigulik mendek ineebe ti nen, o kimbik eeke menggi kwak mbetmbet aret nanuk, wagak eekwi iyareegirak o.

15 Aakumi nen iigulik mendek inete 4 nogo, ti eekwi iige logonet, inalitik- inalitak ineraanu nggween paga wuru iyok kwak perek-parek naga nogo mendek wonage kagagirak.

16 Perek-parek naga ti, yogobi aret ogobakkigirik o. Inete abok ndakndak yugum permata pirus abinak kere’li-kere’lo eerak kwak wonage me, at ambi perek-parek naga karokaro logonet, at ambi perek-parek naga inikime mippugu wonage kagagirak.

17 Eerak wonogwe me, it nogo logonet kenok, agi-ogu aga’lek it iigulik mendek ineebe 4 nogo, ina agi-ogu, aru-ogwe, noorak mbakam nogome mban nogwe iyareegirak.

18 Perek-parek naga ti, ambe kole aakumi inamineeri ne agan noorak mendek aago logonet, yengget-wangget abok aret inigen warak wonage kagagirak o.

19 It iigulik mendek ineebe nogwe iinok, perek-parek naga ti kunduk, it ineraanu perek-parek nogwe, ndi, o tiyarogon wiga agan nogwe iinok, perek-parek naga ti kunduk, wiga agan nogwe,

20 It iigulik mendek iniki, “Ndime noorak,” mba’nuk nogwe iinok, perek-parek naga ti, it iigulik mendek inikime wonogwe me, inom wiga agan nogwe,

21 it iigulik mendek nogwe iinok, perekparek naga ti kunduk nogwe, it iigulik mendek puk ogwe iinok, perekparek naga nogo puk ogwe, ndi, it iigulik mendek nen tiyarogon wiga agan nogwe iinok, perek-parek naga nogo ti, it iigulik mendek inikime wonage me, inom wiga agan nogwe, eekwi iyareegirak.

22 Mbogut tabak ndoonak pugagi abu abe abinak pindan-pindan eeke kenok, “Wi!” yogo mengga kwak, it iigulik mendek inanobak irimbaga togop aago wonage kagagirak.

23 Inanobak irimbaga tabak abu’me ina’- naabit wiganak koonak mbere ti, at ambi a’naabit at ambi a’naabit paga kunik wonage, ndi, ina’naabit mbere ti, inalitak lombok ineebe paga nobappatinuk wonogwe, eerak iyareegirak.

24 It nogwe iinok, ina’naabit oone ti, niyo taakut oone, “Wo,” wangge menggi kwak, at Omaawi Lombok Menggerak oone ari menggi kwak, ndi, aap ineegin warak ineebe apit aago wim eeriyak nogo logonet, iniyogobit oone agan nogo mengga kwak, togop aret agan nogwe iyareegirak kwe, puk ogo logonet perak, ina’- naabit lingginggologwe iyareegirak o.

25 Linggimbatinuk wonogwe iigak, inanobak irimbaga mbogut tabak ndoonak kwak time nen, oone ari naruk koneneegirak.

26 It inanobak irimbaga tabak ndoonak nogome wone lengganogo yorage menggim yugum permata laturit paga ndoonak wonage, ndi, wone lengganogo yorage menggim ndoonak irimbaga tiyarogon aap kwak ambi kwi’ndak wonage, eeke kagagirak.

27 At omarip irimbaga ti, mbuti kani worakwi me, kere eerogo pege menggi kwak wonage, ndi, at omarip abu’me ti, kani omoonuk wunuk ari enaagan-ambokan wanggerak pindan-pindan eerak kwak wonage, eeke kagagirak o.

28 O mayu wage logonet, ndugwi lenggenak wonage paga mbulu nagabak menggi kwak, eya abinak at enaagan-ambokan wanggerak wonage kagagirak. Kage nagagirik, “Aliku ALA tiyanak lombok eya eerak negen aret kagi,” yinuk, ngginna’nuk, nena nggween paga wandunik wonage me, at ambi nen oone ari naruk koneneegirak o.

1:18 Wayu 4:8 1:22 Wayu 4:6 1:24 Wayu 1:4-15, 19:6 1:26 Yeti. 10:1, Wayu 4:2-3 1:27 Yeti. 8:2

2 Ala nen Yetikiyen wiireegerak wone

1 At nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. An kat nimbirak wone mbaniyak me, mi’na’- nuk karuk konengge logot o.”

2 Awo yo’nege kagak, Aberiniki ninikime unggunuk, mippanege nagagerik, oone yo’nege koneneegirak nogo yi aret.

3 “Aakumi nen ndarak yi wae. It aakumi an yorage eeriyak ineebi mbaka Iterali nogo, wone yora nanok nduk nappagage agarik o. It inom, inogobamini inom, o maan nen nok, yogondak kuli an ineebi eerogo mbo paneegwaarak o.

4 It aakumi ti mendek awi mbilanak ti, inanobak yugum pogom logonet iniki omaawi wonogwe me time nappagaminggirak nage logomenggendik, it yorage logonet, At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o, yinuk, yoraamunggun o.

5 It ti, an yorage eeriyak ineebi mbaka mendek aret me, yoramenggendak inaruk konenggwi kenok konenggwi, mbo pugwi kenok mbo pugwi, togop eerugun me, kat yora namenggendak ti paga an nen yorage neegak yoraga mendek ambi nen inenggela’me logonet, wone yoramenggerak nogo ineenu arugun o.

6 Aakumi nen ndarak kat yi wae. It ineebe paga inom, inoone yokkugwi paga inom, kagabiti mbake, An muun alok inom, nggonggoondu alok inom, enggela’me wonage, nggitamuru awi mbanak me wonage, eeke agarik, mbarumunggun kwe, kagabiti mbake, it an yorage ineebi mbaka mendek aret me, it inoone yogwe paga kagabiti mbake, kiniki ma’nage, eerubok o.

7 It ti, an yorage eeriyak ineebi mbaka aret me, an noone inaruk koneniyak mbakwi kenok konenggwi, mbo puurak mbakwi kenok mbo pugwi, eerugun me, noone yi, yora nak mban o.

8 Aakumi nen ndarak yi wae. It ti, an yorage eeriyak ineebi mbaka mendek me, kat ti kwak logorak mage o. Ata, an wone yokkege nogo karuk konengge, an nano mendek wokkege neenok, Kambe a, yinuk, nengge, eeke logot o,” yinuk, yo’nereegerak.

9-10 Yo’nege nagagerik, ambi mendek eenggime logonet, titik nege kagagirak. Titik nege nagagerik, nenegen neegak mbuku pirik-perek eerak mbiganogo punuk, leendawi paga ndawi pugu inom, iniki wakkoloorak wone inom, aaninggin inoba ariyak me inabuwa o, yuurak wone inom, liiru mbanak peenok-peenok wonage kagagirak.

Pasal 3:
1 Kage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Kenaame wonage ti, namen o. Mbuku pirik-perek liiru mbanak yi, waganogo nengge logomenggendik, Iterali mendek wonogwe me wone yora nak o.”

2 Yo’nege nagagerik, nambe pagambunuk, mbuku pirik-perek eerak ti, naakit nduk, wo’nereegerak.

3 Wo’nege nagagerik, an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Mbuku pirik-perek eerak an nen wokkigirak ti, kaanogum palek togon namen o.” Yo’nege mbareegi, mbuku nogo ninggigirak. Nengge nagagirik, nambe paga nggiin amburu ombat abe kwak kagagirak o.

4 Kage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Yogondak kat Iterali mendek kinom lambuni nage logomenggendik, an nen yi wone ndi wone yokkege nogo yora nak o.

5 It aakumi inoone abu alik kat yuurak aaninggin nogo mendek wonogwe me nappagage lek o. Ata, it Iterali mendek aret wonogwe me nappagage agarik o.

6 Yi aakumi ndi aakumi alik mendek inoone abu alik yuurak aaninggin kat koneniyak meek nogo mendek wonogwe me nappagage lek o. Aakumi ti mendek wonogwe me nappagage neenok, kat koone konenggo logorak kwe,

7 it Iterali mendek wonogwe me, nappagage me, kat koone yorage koneniyak ineebi mbarugun o. It Iterali mendek abok aret iniki omaawi inanobak yugum pogom wonogwe me, an noone koneniyak ineebi mbakwi ndak-ndak, kat koone kunduk, koneniyak ineebi mbarugun o.
2:9-10 Wayu 5:1 3:1-3 Wayu 10:9-10
8 Togop me, it inanobak yugum pogom logonet, E-wa, yaga’lek kwak kat togop aret eerogo pagagin o.

9 Yugum omaawi kwak lek yugum tumbu lombok kwak kiniki togop aret eeppagage neenok, kenete aagi wuk togon yorage logomunggun o. It ti, an yorage eeriyak ineebi mbaka aret me, yokkugwi paga kagabiti mbake, ndi, eeppagagwi paga kiniki ma’nage, eerubok o.”

10 Yo’nege nagagerik, ambinom yo’- nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. An noone yokkege yi, liirogon konengge, abok aret kinikime wagangge, eeru o.

11 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yogop yegerak o, yinuk, it kat kanebunu kowekawot wogoren mbo piya nagagim wonogwe me yora nak o. Yoramenggendak nogo koneniyak mbakwi kenok konenggwi, mbo puurak mbakwi kenok mbo pugwi, eerugun me, yoroorak mban o.”

12 Yo’nege mbareegi, at Aberiniki nogo nen an tiyappanege kagagirak o. Tiyappanege mbareegi, nambokan nen inoone nggwok alik negen agan wogwe naruk konengge neegak, “Aliku ALA menggim nen endage tiyappogo logowok o,” yinuk, yogwe iyareegirak.

13 Yogwe iyareegirak ti, it iigulik mendek ineebe inalitik-inalitak nen ina’naabit oone lambu-lambu yogwe, wuru iyok kwak perek-parek naga nogo iniyogobit oone yogwe, eeko logonet, oone ngguurubu ari kwak aret agan wogwe naruk koneneegirak.

14 Konengge mbareegi, Aberiniki nogo nen piyanneren nage mbareegi, nage logonet, neebi lombok mbake, nanini lombok ee’nake, eeke kagak kwe, Aliku ALA eenggi omaawi lombok paga ni’neren

15 it wogoren mbo piya nagagerak niyo Kebat aa’nggi paga o Ten-Abip wonogwe me nogome pani nagagerak. Pani nage mbareegi, it wonogwe me inenggela’me logonet, “Yi nonggop ee’naki,” yinuk, niniki piirik wonage neegak, nogo 7 aret yereegirak.

Iterali kurumbi yorage logorak Yetikiyen wiireegerak wone

16 Nogo 7 abu aret yege mbareegi, Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

17 “Aakumi nen ndarak yi wae. It Iterali mendek kenegen wogonake logonok nduk kat aret mippagagirak me, noone yokkege karuk konengge logomenggendik, Aliku ALA nen ndogop yegerak o, yinuk, kurumbi yorage logomunggun o.

18 Aap maluk eeka ti, abet aret kambigin o, yokkege neenok, omaluk mbo punuk, eenik logowak nduk, kat nen kurumbi yoge, Komaluk mbo pu o, yinuk, koone nabek togon yoge, eeka’lek kenegen mbenaarogo mbo pemenggendak paga maluk eerit nage logonet kangge kenok, amiya ti, kat kobaalombok koba aret wonage, yokkirigin o.

19 Aap maluk mendek ti, Komaluk mbo pu o, yinuk, kurumbi yoge keegak, omaluk mbo pege, maluk eerit nage nogo mbo punuk, yungguninuk wage, eeka’lek maluk mban eerit nage kenok ti paga kambigin aret kwe, kat perak, kagap ndakkolaamunggun o.

20 Ndi, aap ambi iniki abe koonak nen obeelom mban eerit nage nogo mbo punuk, ti’nuk, maluk eerit nage kenok, an nen iyogobit lik togon eerak wambuwak nduk, non mbanogo piminggirak paga iyogobit lik togon aret kambigin o. Kat nen kurumbi yorulik paga kambigin aret me, at obeelom eerit nage nagagerak nogo an abeka’lek logonet, amiya ti, kat kobaalombok koba aret wonage o, yinuk, yokkirigin o.

21 Ti eerigin kwe, aap iniki abe koonak ti, maluk eerukwak kurumbi yoremenggendak paga maluk eeka’lek kenok, yoremenggendak paga at kangga’- lek eenik wonage, ndi, kat kunduk, kagap ndakkolage, eerumunggun o,” yinuk, yo’nereegerak.

Yetikiyen oone lek agagerak wone

22 An o time wonage me, Aliku ALA eenggi omaawi paga pi’nake nagagerik, wone yo’nege logonet, “Mi’nage logomenggendik, o kobappaga time nak o. Time namenggendak me, an wone ambi yokkiri wage neyaamunggun o.”

23 Yo’nege mbareegi, mi’- na’nuk, o kobappaga time aret nagagirak. Nagagirak time wonage me, niyo Kebat aa’nggi paga Aliku ALA abu tiyanak eya abinak kagagirak nogo ndak-ndak aret aago wonage kagagirak. Kage nagagirik, nggween paga natenggen wanduk ngginnagagirak.

24 Ngginnage mbareegi, Aberiniki ninikime unggunuk, mippanege nagagirik, an yo’nege logonet, “Kame time keele maarak negen eeppatinuk logonok nduk, nak o.

25 Aakumi nen ndarak yi wae. Aakumi wonogwe me endekem yingge-unggwage eeke logokwak, keele paga maarogo pagagun o.

26 It Iterali mendek ti, an yorage eeriyak ineebi mbaka aret me, kat nen it inaruk waka’lek koone lek logonok nduk, an nen kamili waganogo kalelaan paga nabenogo pagagin kwe,

27 ti’nuk, yoraanok nduk, kambe paarogo pege neenok perak, At Aliku Itok Menggerak ALA nen ndogop yegerak o, yinuk, yorage logonu o. It aakumi ti, an yorage eeriyak ineebi mbaka aret me, koone yoramenggendak koneniyak mbakwi kenok konenggwi, koneniyak ineebi mbakwi kenok mbo pugwi, eeko logowak o,” yinuk, yo’nege kagagirak o.

4 Yerutalem oba kwi’nari ungguurak ineenu agak wone

1 Yo’nege kage mbareegi, wone ambi an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Nggween nggabok longgo warak ambi wagangge logomenggendik, kenaame punuk, o kota Yerutalem ogut eerogo pu o.

2 Pege logomenggendik, o kota ogut eerak ti, obaga kwi’nari ungguurak wakkagak eeriyak nogo yi aret. Nda’- nggi pit laganiyak wakkagak eerogo pege, nggween kabunogo pit lagarak wakkagak eerogo pege, aap ineegin warak inawooliya yendok-wandok wuriyak wakkagak eerogo pege, o pak wurik yengget-wangget punggagak eeko logorak wakkagak koonogo pege, eeru o.

3 Eeppege logomenggendik, togolowak tabak mbuti mendek ambi waganogo pak mbuti paga wurik kwak o kota ogut eerak kat logowam oolo taati mippunuk, nggoboologu eeke logomunggun o. Nggoboologu eeke ti, it Iterali mendek eeppiyoorak ineenu agak eeriyak ti aret o.

4 Ti eeke logomenggendik, keeben kwaare’nggan paga winna’nuk wonage keegak, an nen it Iterali mendek inomaluk onggo eeppiyoorak wakkagak koba pagagin o. Ndi, ne mande paga keeben kwaare’nggan windak logorak ti ndak-ndak, it inomaluk onggo aaninggin eeppiyoorak wakkagak koba aret logogin o.

5 It maluk eekwi iinok, onggo eeppiyoorak tahun eeriyak nogo ndak-ndak, kat nogo yit noorak koonogo pereegirak me, it Iterali inomaluk onggo koba pagaminggirak wonage kagak nogo tiga ratus sembilan puluh aret yit nage logomunggun o.

6 Ti abu aret eeke keenok, keeben abe’nggan paga winna’nuk wonage keegak, it Yekura mendek inomaluk onggo eeppiyoorak wakkagak koba pagaminggirak wonage kagak, nogo ambit yuurak ti, tahun ambit paga inomaluk onggo eeppiige logorak kwak aret koonogo pereegirak me, nogo 40 aret yit nage logomunggun o.

7 Nogo yit nage logonet, kena o Yerutalem pa’nggwe na’nage logomenggendik, o ti oba kwi’nari ungguurak negen eeppunuk, o ti, keenggi lingginik liirit eeke logonet, Ndogop eeppagage kaamunggun o, yinuk, o kota ogut eerak ti yogak eeke logomunggun o.

8 O Yerutalem kwi’nari ungguurak wakkagak eeke logonet, Nogo ndogop yuurak o, yugu nogo awo ari naga’lek kagak, kat keeben peenok ndennage, peenok ndennage, eeke keyo, an nen keele maarogo pagagin o.

9 Gandum anggen inom, waabuk negen jelai anggen inom, kela inom, yagabenggaanggen inom, mbato anggen inom, kumbak anggen inom, yigirogo togolowak ambit me yonggologo patinuk, kat keeben kwaare’me windak wonage logonet, kambi ti aret nengge keegak, nogo tiga ratus sembilan puluh aret ari nawak o.

10 Kambi ti nengge logonet, ne ambi paga togolowak mbuuluk dua ratus tiga puluh gram paga wakkaanuk, Oonegen ndi paga noorak, koonogo punuk, ti paga mban nenggak eeke,

11 ndi, kaniyo nengge logonet kunduk, ne ambi paga togolowak liter oolo irimbaga negen wakkagak, Oonegen ndi paga noorak, koonogo punuk, ti paga mban nenggak eeke, eeke logomunggun o.

12 Aakumi inaan wurik wolonak paga kani kungge logomenggendik, aakumi inigen iigak, kambi ti paga worappunuk, oroti longgo warak kwak age kenok, nengge logomunggun o.

13 Ti eeriyak nogo ti, it Iterali mappiyaminggirak yi aakumi ndi aakumi inenggela’me logonet, inambi ogole warak mendek nunggo logorak wakkagak ti aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yo’nereegerak o.

14 Yo’nege mbareegi, an nen at yoge logonet, “Kaliku Kitok Menggendak ALA wae. An togop eeriyak meek o, nogoba. Maluk mendek ambi an noba lenggenak lek aret minggirak o. An wulaga mbuuluk paga nen nok, yogondak kuli kambak mendek nengge, mba’ngge nen nengge logonet ando pegetak nengge, noorak mage yugu nogo mendek enggaanggum kunduk, nambeme luk ambi manake, eekeelik aret o.”

15 Yoge mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Ti kenok, aakumi inaan wurik woloonak paga worariyak obaane’me tapi inaan wurik woloonak paga kambi worakkolage logorak ti op aret o.”

16-17 Yo’nege nagagerik, wone ambinom an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. O kota Yerutalem paga mbi pipuk eerak wonage nogo, an nen lek eerogo pege neenok, mbi inom, niyo inom, mbuuluk aret arigin me, mbi mbuuluk-mbuuluk wogorogwe iinok, iniki piirik logonet nunggwi, ndi, niyo mbuulukmbuuluk toologo wogorogwe iinok, Meek aret ee’nabigin kagi, mbakak nunggwi, eeko logogun o. Inigen pet-pet yogo logonet, Yi ee’ninakerak, Iya, yinuk, pi wakwi, maluk eerit nogo logonet, ineebe lek aret arit unggwogwe, eeko logogun o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

5 Yetikiyen eeruwak mbanggolagagerak wone

1 Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Paloowi ngget ambik wagangge logomenggendik, inamboro mbangga kwak eeppunuk, keeruwak mbanggolage, kamboro mbanggolage, eeke logomenggendik, aaninggin wakkaanuk, kenagan mogonogo pu o.

2 Mogonogo punuk, o kota oba kwi’nari ungguurak wakkagak eeke logonet, Nogo ndogop yuurak o, yugu nogo abu aret age kenok, keeruwak mbanak ambi mogonak nogo, o kota ogut eerak eraanu kani kungge, ambi mogonak nogo, o kota enaaganambokan waruk ti paga mbanogo wuppit nage, ndi, ambi mogonak nogo, o wiya wage paga mak eerogo nappege, eerumunggun o. Ndi, o wiya wage paga mak eerogo nappemenggendak nogo, an nen wooluwak nutik muguren nage logogin o.

3 Ndi, keeruwak ambitak nggigik eerogo kayum yirik irip paga nggerenogo puurak kwe,

4 ambitak nggigik eerogo kani kunik me mbo mambemenggendak kani aret nawak o. Time nen kani wunuk agan wundi wage logonet, it Iterali mendek abok aret nenet nage logogin o.

5 Naliku Nitok Minggirak an ALA nen, Yi aakumi ndi aakumi inawi eraanu wanggerak wonogwe iigak, o kota oolome lombok pereegirak ti, kota Yerutalem yi aret kwe,

6 yi aakumi ndi aakumi inom, yi o ndi o wonogwe inom, at eraanu wanggerak wonogwe nogo ti, an noone yugu kunduk, wone lengganogo yorage nagagirak kunduk, Eeko logorak nineebi o, yinuk, mbo pereegwaarak nogo ti, iya negen kwe, at Yerutalem ti, maluk eerit nage logonet, mbo pereegerak ti perak, mondok iya lombok aret o. Noone yugu nogo mbo pege, wone lengganogo yorage nagagirak nogo mugurok naga’lek taganogo pugwi, eereegwaarak o,” yinuk, an yo’nege kagagirak.

7 Togop me, at Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Yi aakumi ndi aakumi enaaganambokan wonogwe ti, inobaabut maluk negen wonogwe kwe, at Yerutalem ti perak, obaabut abu maluk lombok wonage, an noone lengganogo yoge nogo mugurok naga’lek mbo pege, eeko logorak wone nogo eeka’lek taganogo pege, it yi aakumi ndi aakumi enaagan-ambokan wonogwe nogo nen eeko logorak wone lengganak nogo kunduk, eeka’lek mbo pege, eeke menggerak,” yegerak me, kat o Yerutalem yokkigi o.

8 At Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, “Togop me, at Yerutalem ti, nimbirak ogookkolage, yi aakumi ndi aakumi inigen iigak maluk onggo aaninggin oba kwippege, eerigin o.

9 At ogole warak mendek alut eerit nage nogo, an neebi lombok mbake me, an nen eeppegeelik mendek at eeppege, ndi, peebi at eeppuurak lek mendek eeppege, eerigin me,

10 at enggela’me time nen it inogobamini nen inapuri lombok inoorogo nunggwi, it inapuri nen inogobamini inoorogo nunggwi, eeko logogun o. Maluk onggo aaninggin oba kwippege logonet, it ando yumbunik nogo o wiya kwak yumbunogo mappiyaagin o.

11 At nen ogole warak ogut eerak an nawi abu alik leenak wurik me mambege logonet, maluk eerogo pege, ogole warak mendek eerit nogo logowak nduk teppiige, eeke paga an nen obeelom eeppege, abuwa mbake, abuwa nen teppege, eeke nogo, ambinom eeppege logogin lek o, yinuk, Neenik Naliku Nitok Minggirak an ALA nendage kumbatinuk, yagi o.

12 O kota Yerutalem inikime time at aagalogwe ando mogonak kugilingga paga nen ilik, mbi noogelo paga nen a, kanggwi, kota pak wurik endekem ando mogonak wooluwak paga inoorak kanggwi, ndi, ando mogonak o wiya irip-irip warit nage menggi kwak mappiige logominggirik, nawooluwak nutik muguren nage neenok kanggwi, eerugun o.

13 Ti eekwi iinok, nanini wungge nogo lek age, nanini nen eeppiyoorak mbake nogo tayok ari, Abu ndakndak aret eeppigi o, yinuk, nini tayok ari, eerigin o. Nanini mbake nogo abok aret eeppiyaminggirak lek age kenok, Aliku ALA mondok anini mbake logonet yo’niragaarak kogo o, yinuk, ineenu arugun o.

14 Kota Yerutalem ti, yigirik-noonom eerogo pege, yi aakumi ndi aakumi at enaagan-ambokan wonage nogo, tu ti paga nogo logonet, eeriminggirak inigen kenok, Yogobi ariyak kagak wonagaarak, ha! yinuk, yogo logowak nduk eeppiige, eerigin o.

15 An nanini mbake, niniki aagi wungge, noone lok togon mberege, eeke logonet, maluk onggo eeppege neenok, it yi aakumi ndi aakumi enaaganambokan wonogwe nogo nen, at meek eerogo pugwi, Op togon eeppigi, yinuk, Kayik a! yogwi, pekkenok inagabiti mbakwi, At paga ninamineeri ne agan nage yi, iya, yogwe, eerugun o, yinuk, Naliku an ALA nen aret yagi o.

16 Maale namburogo nappogo mengga kwak, it kambuwak nduk, mbi noogelo mondok iya lombok inoba nappi wage, mbi abu nen yagan yobaknggolak wakak mban eeko logowak nduk, inambi lek eerogo piige, eerigin o.

17 Mbi noogelo inoba nappi wage, inanini warak penaame menggaarak mendek inowagam nappi wage, eeke neenok, unggwi wogo logomenggaarik, inapuri ineebe lek eerogo nagun o. Kugilingga inoba kwippiige, inamiya ndoonit nawak nduk eeppiige, wooluwak paga inooruwak nduk nappiya wage, eerigin o, yinuk, Naliku ALA nen aret yagi,” yegerak me, yokkiragi o, yinuk, yoragagirak.

6 O Iterali puut-puut eeppuurak wone
5:10 Le. 4:10 5:17 Wayu 6:8
1 At Aliku ALA nen an yo’negerak nogo yi aret.

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. It Iterali wonogo menggam puut-puut nogo kena nagiige logonet, eeppiyoorak yorage logot o.

3 Yorage logonet, Kit puut-puut o Iterali wonogwe yi wae. At Aliku Itok Menggerak ALA nen wone yokkirage yi, kinaruk logonip o. Kit puut-puut inom, puut lunik-lunik inom, egwak-egwak inom, o kobak-kobak inom, kit yi wae. Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, It paga wonogwe ti, wooluwak paga inoorogo piige, it paga warogo wogogak wurit laganeegwaarak nogo lek eerogo pege, eerikit nduk, eeke me,

4 it paga kugi ake warogo wogogo menggam wurik nogo minogo pege, it paga obari abe kaga kani kunggo menggam wurik nogo kalenak-pugunik eerogo pege, it paga kugi ogut eerak enaame time it inapuri inoorogo piinet nage, eerigin o.

5 It Iterali ineebe inoorak nogo, inagugi ogut eerak it paga wonage me taati mbo-mbo nappiinet nage, inowak nggininik wonage nogo, inagugi ake warogo wogogo menggam it paga wurik enaagan-ambokan mak eerogo pit nage, eerigin o.

6 Puutpuut ti paga kota-kota wurik wonage nogo yigirik-noonom eerogo pege, warogo wogogak wurit laganeegwaarak nogo minogo pege, eerigin me, inagugi inake warogo wogogo menggam it paga wurik nogo yigi’- nage logonet, yi oone ndi oone lek age, it paga inagugi ogut eerak wonage nogo, kalenak-pugunik nage logonet, maluk aret age, it paga obari abe kaga kani kunggo menggam wurik nogo mi-mi wangge, it paga eerogo pit nogogwaarak nogo abok aret lek age, eerigin o.

7 Ndi, inapuri inoorak it paga ngginnarit nogwe iinok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

8 Togop aret eerogo piyoorak kwe, it ando wooluwak ambeme nen nggigi-nggigi mbaganemenggaarak nogo, yi aakumi ndi aakumi inenggela’me ineenik logowak nduk, eeppiige neenok, it yi o ndi o time aret ma’narit nagun o.

9 It ma’narit namenggaarak yi aakumi ndi aakumi kugun wogoren piya nawam inenggela’me time wonogo logonet, kwe ogonggelo mbo punuk, aap alik wagangge menggi kwak, an mbo paninuk, aakumi inagugi ogut eerak inigen kogo logonet, Nit ti aret mugurok nawok lak, ao, mbareegwaarak paga niniki warogo paneegwaarak nogo, iniki abeppunuk, maluk eerit nogwe, ogole warak lombok eerit nogwe, eereegwaarak nogo liippunuk, Nit maluk peyak wurik kagak eekoorak kogo o, yinuk, mbarugun o.

10 It nen Naliku ALA an aret ineenu ogwe, ndi, aaninggin inoba piyareegirak yi nogo ti, we aret eeppiyoolik it eereegwaarak paga eeppiyareegerak ineenu age, eerugun o,” yinuk, yo’negerak me, yokkiragi o.

11 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “It Iterali mendek nen maluk ogole warak lombok ambik eerit nugwi paga wooluwak paga inoorak ngginnogwe, mbi noogelo paga nen kanggwi, kugilingga nen kanggwi, eerugun me, ineenggi yombak, iniyok yombak, yogo logonet, inoone nggwok paga, Ai-ao, yogo logowak o.

12 It o nda wonogwe nogo kugilingga paga nen kanggwi, it korotok wonogwe nogo wooluwak paga inoorak nggween paga ngginnogwe, ndi, yumbunogo teppiyamenggaarak nogo mbi noogelo paga nen kambit nogwe, eerugun o. Ti eerogo piinet naminggirak paga nanini mbake nogo nini tayok yigin o.

13 Yi puut ndi puut tiyarogon paga inom, puut-puut nggorek kirin paga inom, yi eyo ndi eyo engga wiganak alome inom, eyo teno eno’mbak yiganak-wiganak eerak alome inom, it obari abe kaga inagugi inake kani kunggo menggam abok aret inapuri inoorak inagugi ake warogo wogogo menggam enaagan-ambokan ngginnarit namenggaarak wonogwe iinok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.
14 An neenggi omaawi paga it tebenogo piige, ndi, it wonogo menggam abok aret inanggween o karume panggombunuk nok, o Eribila kuli yi oone ndi oone lek eerogo pege, eerigin o. Eeke neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, an yo’negerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

7 Yerutalem lek eerogo puurak eyom panggoni wagagerak wone

1 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Naliku Nitok Minggirak an ALA nen it Iterali inanggween yoriyak nogo yi aret. Age yobok yi waga o. Inanggween irip agi-ogu, aru-ogwe, eeppuurak nogo muk panggoni waga o.

3 Iterali wonogo menggam nanini inoba piige, ineraambe maluk wonogwe nogo ndak-ndak inowak looninake, maluk ogole warak mendek eerit nogo menggaarak onggo ndak-ndak aret eeppiige, eeriyak eyom o yogondak aret panggoni waga o.

4 An nen it inabuwa mbake, inarigi nen teppiige, eerigin lek it ineraambe maluk wonogwe ti ndak-ndak onggo inoba piige, inenggela’me maluk ogole warak mendek eerit nugwi nogo onggo eeppiige, eeke neenok, it nen Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yo’negerak me, yokkiragi o.

5 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Aaninggin ambi inoba ari wage, ambi inoba ari wage, eekak eeke kaagun o.

6 It eeppiyoorak eyom ari wage, it eeppiyoorak eyom panggoni wage, it tebenogo piyoorak eyom muk kin age, abu aret wage, eekerak o.

7 It nggween ti paga menggaarak nogo aaningginpaaninggin inoba ariyak eyom wage, eeppiyoorak eyom koonak nogo ari wage, eeginaburak ne nogo muk wonage, eekerak me, it menggam puut-puut paga time inale’nggen mbakwi lek iniki ma’nogo logonet, noone-koone agan nugu agaarik o.

8 An nanini inoba pege, nanini abok nggwik togon inoba kilirogo piinet nage, eerikit nduk, eeke me, ineraambe maluk wonogwe nogo ndakndak aret inowak looninake, maluk ogole warak lombok eerit nogo menggaarak nogo, onggo ndak-ndak aret eeppiige, eerigin o.

9 An nen inabuwa inombake, inarigi nen teppiige, eerigin lek ineraambe maluk wonogwe ti ndak-ndak aret onggo inoba piige, inenggela’me maluk ogole warak mendek eerit nugwi nogo, onggo eeppiige, eeke neenok, it nen Naliku ALA an nen aret ineebe lek eerogo piige ineenu arugun o.

10 Ti eeppiyoorak ne nogo ari wage, abu aret panggoni wage, aaningginpaaninggin inoba kwi’nage, it aakumi inogogumbuk nen eerit nugwi nogo wigak ari, iniki tiyappatit nugwi ti mendek mban nik ari, eeke agaarik o.

11 Iniki worokot logonet agan nugwi paga ti mendek mban wigak ari logonet, it aret ineebe inom, inamindik- inamendek inom, inamendek abu kigirikwe lombok wonage nogo inom, ambi teppaka’lek abok lek eerogo pako agaarik o.

12 Ti eeppiyoorak eyom ari wage, eeginaburak ne abu koonak nogo panggo ari, eeke agaarik o. Maluk onggo Naliku ALA nanini aakumi abok aret inoba kwippiyaakit nduk eeke me, it aakumi inoona kunggologwe nogo iniki ale’nggen mbakwi, ndi, aakumi kunggolaawak nduk, inamendek porogo wonogwe nen iniki wakkologwe, eerugwaarik o.

13 It aakumi abok aret eeppiyoorak kabinggaanggo paga yokkigirak nogo ti, mbeyok yigin lek me, at anggween kunemenggerak nogo peebi unde eekkola waga’lek kagak aret kambigin o. It aakumi inoona kunggologwe, aakumi kunggolaawak nduk, inamendek porogo wonogwe, eekwi nogo nen maluk eerit nugwi paga ineebe inili yikkolaga’lek inenggaawak lek eerogo patugun o.

14 Nanini it abok inoba piyoorak koonak nogo muk ari wagaarak me, wim inom eeruwok nduk oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi, yi mendek ndi mendek wim eekak pipuk eekwi, eeremenggaarak kwe, aap ambit iluk ambi wim eeri unggugun mondok lek aret o,” yinuk, yegerak me, yoragagirak.

Iterali inomaluk onggo eeppiyoorak wone

15 “O kota endekem paga wooluwak mik-kwit aago wonage, o kota akem ti, kugilingga iyak wu’nage, mbi noogelo age, eerak me, it o kota endekem wonogwe kenok, wooluwak paga inoorak kanggwi, o kota akem time wonogwe nogo, mbi noogelo paga inom, kugilingga paga inom, nen aret kanggwi, eeko logogun o.

16 It ando inenggela’me nen peberagangge eerak mbaganit puut-puut paga ari namenggaarak wonogo logonet, it inobaalombok inomaluk paga towe puume inoone yogo mengga kwak iniki wakkologo logonet, Ai-au, yogwe,

17 It apit ineenggi ndeyak aganake, it abok aret inameyo tenaktenak eerit mbaganggwi, eerugun o. 18 Eeko logonet, inayum nibinik maluk mendek yirikkologwe, inagabiti mban inagabolo paga ninggirik wonogwe, inenggali nen inete kumaakko’nok nugwi, inanobak puluk ko eerak wonogwe, eerugun o.

19 It inawu mbuti perak nogo, tu paga mbo pit nogwe, Ninambuti emas ti abe lek maluk aret o, yinuk, yogwe, eeko logogun o. Naliku ALA nanini inoba piyoorak eyom paga inambuti perak inom, emas inom, nen it inagap ndaganake, ti paga it ndonggoppiige, ti paga nen inaanoma’le age, eerigin lek kagak we, Niniyogobit lik togon maluk eekkolaawok nduk mban porogo wonogoorak kogo o, yinuk, yogo logogun.

20 It mbuti perak paga, emas paga, inobaanggi-inobaangge abu kigirikwe eerogo punuk, tiyappatit nugu nogogwaarak nogo, nggoorogo ti paga ogole warak mendek inagugiwak nogo eerogo pugwi, inagugi ogut ogole warak mendek ogobakkigirogo pugwi, eeko nogogwaarak me, it ineraaket nen, Ogole warak me, Iya, yuwak nduk, eerogo pigin o.

21 Eerak nogo ti abok aret it aap inambik nen ko’nok nawak nduk, ineenggime piige, it aap maluk eeka o nggween paga yime mendek nen kugun wonok nawak nduk wogorage, eeke neenok, inamendek eerak ti, maluk eerogo pogo logogun o.

22 It wonogwe me nen nena nambokan na’nage neenok, it aap yogoot iyagalo unggwi wogo logomenggaarik, an nawi wurik me yi mendek ndi mendek onggo nggwok wonage nogo maluk eerogo pugwi, nawi wurik inom ayuk lek eerogo pugwi, eerugun o.
23 O time aakumi ambik inoorak yagabit age, o kota time, iniki worokot nen ugun eerit nugwi nogo mban wigak ari, eeke me, mbutigeele pipuk eerogo pako logowak o.

24 Yi aakumi ndi aakumi inanini ambik lombok wogo logomenggaarik, it aakumi Iterali ti, inawi wurik unde eekkolaawak nduk eeppiige, it inomaawi paga iniki tiyappatit nugwi nogo tebenogo piige, eeke neenok, yi o ndi o magame nogome ayuk lek aret arigin o.

25 Inamineeri ne agan noorak mendek inoba ari wage kenok, Niniki ugun tayenak logowok lak, ao, mbaremenggaarak kwe, lek aret kaagun o. 7:19-22 Yet. 42:25

26 Aaninggin-paaninggin eeppiya wagak mban eeke, Ndogop eeppinagi woraagun o, yinuk, yora wagak mban eekwi, eekwi iinok, Ala yorage kagak yoraga nen inabi paga yo’niraawak, mbakwi, Ala unde nen eeko logorak wone mamunniraawak o, yinuk, yogwe, ndi, Ninoweewi nen wone kini wuppinanuwak o, yogwe, eeremenggaarak kwe, lek aret kaagun o.

27 Aap endagembogut nen le ari, awuri nagawan-nagawan nen, Nit ambi eeriyak lek aret kogo o, yinuk, iniki ma’nage, aakumi o time menggaarak abok aret inaganak nugiranet nage, eerigin o. It eeko nogogwaarak onggo ndak-ndak aret eeppiige, it aakumi maluk eekwi iinok, inowak looninako menggaarak mugurok aret inowak looninake, eeke neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

8 Ala awi wurik me kugi eeko nogogwaarak wone

1 Wo’niren pinani nagagerak wonogwe niigak, tahun 5 eeppunuk, ambi eeke tut 5 penembunuk ambi penenak tanggal 5 tut ti paga aap Yekura mendek inoweewi an name ninom kwi’ndak wonage me, at Aliku Itok Menggerak ALA omaawi noba panege kagak,

2 nabinggaanggo paga aap pogom ambi wonage kagagirak. At omarip kuli nen ogu paga ti, kani kunik pogom wonage, ndi, omarip kuli nen agi pa’nggwe ti, eya kwindagala mbuti tembaga pindan-pindan eerak pogom wonage, eerak kagagirak.

3 At ti, aap eenggi negen ngginogo neeruwak pi’nake kagagirak. Ti’nuk, nabinggaanggo kage logonet, Aberiniki nen an piyanneren mbogut agi, nggween ogu, kagak o oolo taati lagangge nagagerik, wo’neren o Yerutalem oore’nggam akem o omarip paga pa’nggwe tu unggwogo menggam Ala alut eeriyak kagak alik alut eekwi eebi mbake ogut eerak wonage me nogome pani nagagerak.

4 Pani nage mbareegi, Iterali inogoba Ala tiyanak lombok eya aago o kobappaga niyo Kebat aa’nggi paga aa’nduk nabinggaanggo kagagirak nogo ndakndak, taati wonage kagagirak.

5 Kage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. O omarip paga pa’nggwe time kenegen na’naru o.” Yo’nege mbareegi, na’nage nagagirik, o omarip paga pa’- nggwe ake warogo wogori ungguurak tu unggwogo menggam koorok taati Ala alut eeriyak kagak alik alut eekwi Ala eebi mbake kugi ogut eerak nogo wonage kagagirak.

6 Kage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. It Iterali mendek nen abu maluk ogole warak mendek eekwi paga an nawi wurik alik leenak me nen mbo puurak eeke yi, kenegen kage agandik ilik? Kenegen kage ti, ogole warak iya negen kwe, maluk ogole warak mondok iya lombok eekaarak ambi wonage kaamunggun o.”

7 Yo’nege nagagerik, an wo’neren Ala awi wurik me oore’nggam tu unggwogo menggam pani nage mbareegi, yugum yagat wurik eno kole pelenak wonage kagagirak.

8 Kage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Yugum pak wurik me eno kole pelenak ti, wigakket o.” Yo’nege mbareegi, wigakkage nagagirik, tungga ambe mbanak wonage kagagirak. 9 Kage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Akem time maluk mendek eerit nugwi, ogole warak mendek eekwi, eekwi nogo kaanok nduk, unggwi nak o.”

10 Yo’nege mbareegi, unggwi nage nagagirik, waalo inaanogum paga tu agan nega inogut inom, yi mendek ndi mendek iniyok paga nega ogole warak inogut eerak inom, Iterali inagugi ogut eerak inom, kobat yendok-wandok paga ayo wogo kagagirak.

11 Ogut eerak wonage nogo eraaninu aap Iterali mendek inoweewi ineebe 70 mi’ndak wonogwe, ndi, aap Tapan aput Yaataniya it inenggela’me mi’- ndak wonage, eerak logonet, it inalitik- inalitak obari abe kaga kani anggen ndoongga ineenggime porogo wonogwe iigak, obari abe kaga nogo kani ndoonak nogo paga nen ka’luk lagangge kagagirak.

12 Kage mbareegi, at nen an yo’- nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. It aap Iterali mendek inoweewi inagugi ogut eerak menggim lombok o apit aago kagak eekwi nogo kenegen iigen ilik? It nen yogo logonet, At Aliku ALA enegen niiga’lek wonage, Aliku ALA nen ninanggween yi, abu mbo pegerak wonage, eekerak o, yogwe ti, iyet o.”

13 Yo’nege nagagerik, ambi yo’nege logonet, “Kenegen iige ti, ogole warak iya negen kwe, maluk ogole warak mondok iya lombok ambi eekwi iyaamunggun o,” yinuk, yo’nege kagagirak. 8:2 Yeti. 1:27 8:4 Yeti. 1:28

14 Kage mbareegi, at nen an wo’neren Aliku ALA awi wurik me ungguurak tu unggwogo menggam o omarip paga pa’nggwe nogome panege nagagerik, time it kumi nen kugi Tamut ale yogwe iyareegirak.

15 Iige mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Ti eekwi iigen ilik? Ti iigendak ti, ogole warak iya negen kwe, maluk ogole warak mondok iya ambi eekwi iyaamunggun o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

16 Kage mbareegi, at nen an wo’- neren Aliku ALA awi wurik oore’- nggam akem time pani nage mbareegi, at awi wurik me tu unggwogo menggam enaame wone mbanggo menggam inom, ake warogo wogogo menggam inom, oolo taati aap ineebe

25 negen nen Aliku ALA awi wurik inambokan punuk, ina oonegen wundi wage menggim pa’nggwe na’na’nuk, oonegen wundi wage nogo inendobanggun yindumbunuk, ayuk wukwi iyareegirak.

17 Iige mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Ti eekwi kenegen iigen ilik? It aakumi Yekura mendek nen maluk ogole warak lombok eekwi ti, iya lek we aret eeko agaarik mbaken? Ti eerit nugu logonet, iniki worokot nen ugun eerit nugwi paga, o nggween paga yime maluk mban ndak wa’narit nage kenok, nanini mi’nagak eeke yi, op mbaken? Kat abu meek o, yinuk, noba peyak wurogo panugwi yi iyet o.

18 Togop aret me, inoone nggwok paga nabinik-nabenak an yo’nirimenggaarak kwe, inoone konengge, inabuwa mbake, inabuwa nen teppiige, eerigin lek nanini inoba kwippiyaagin o,” yinuk, yo’nege kagagirak o.

9 O Yerutalem maluk onggo inoba piyoorak wone

1 Kage mbareegi, oone nggwok paga ari naruk konengge logonet, “It o kota maluk onggo eeppiyoorak koonak nogo, eeppiyaawak nduk, ineegin-inomaale ineenggime lombok ko’nok nowagam ya’i woraawak o.”

2 Yorage nogo naruk konengge neegak, aap ineebe 6 tu unggwogo menggam irimbaga o omarip paga pa’- nggwe ena koonak nogome nen inalitik- inalitak aakumi inooriyak ineegininomaale ineenggime wonok wogwe, aap ambi ayum abu yawenak mendek yirik liiru mbangga eraanu nabeninuk inom wage, eeko nogogwaarik, it abok aret Ala ake warogo wogogak mbuti tembaga paga ogobakkigirik eraanu mi’nari wogwe iyareegirak.

3 Ne ti paga aret it Iterali inogoba Ala abinak nogo, wonage menggim malayikat kwak kerub irimbaga wonogwe me nen, Ala awi wurik me tu unggwogo menggam irimbaga taati ari nage kagagirak. Kage nagagirik, Aliku ALA nen aap ayum abu yawenak yirik, liiru mbangga eraanu porogo wonage nogo, wiireegerak wage mbareegi,

4 at yoge logonet, “O kota Yerutalem time nege logonet, it yi aakumi ndi aakumi nen, O kota yime maluk ogole warak mendek eerit nogwe yi, ao, yinuk, iniki wakkologwe, le yogwe, eekwi iinok, ineenu agak inenggaawak paga liiru mbanogo piyet o,” yinuk, yoge koneneegirak.

5-6 Naruk konengge neegak, it ineebe ando nogo yorage logonet, “At ayum yawenak yirik ti, kinom a’nuk, nogo logomonggotik, aakumi inabuwa mbakwi, inarigi nen teppiigwi, eeka’lek o kota time an nawi wurik alik leenak nogo panggombunuk, aap inanggok inom, wologwe tawe inom, komologwe tawe inom, kumi inom, elege-aabologwe inom, abok aret inoorogo piinet nogo logonet kwe, it aakumi inenggaawak paga liiru mbanak wonage kenok perak, teppiyaamunggup o,” yinuk, yorage mbareegi, it aakumi inoweewi Ala awi wurik me wonogwe nogo aa’nduk inoorogo piigwi iyareegirak.
9:4 Wayu 7:3, 9:4, 14:1
7 Inoorogo piigo mbareegwa, at nen it yorage logonet, “An nawi wurik ti, maluk eerogo pugwi, nawi wurik oore’nggam taati inoorak nogo logonogo piinet nogwe, eeko logomonggotik, ando mbet inoorit nanip o.” Yorage mbareegi, nogo nogogwaarik, it yi aakumi ndi aakumi o kota wonogwe nogo inoorogo piinet nogwe iyareegirak.

8 Inoorogo piinet nogwe iigak, nalik taati wonage logonet, nggween paga nenete wanduk ngginna’nuk, noone nggwok paga nen, “Kaliku Kitok Menggendak ALA, ao! Kanini o Yerutalem inoba piige yi, it Iterali ando yumbunik abok aret pup eerogo piyoorak nduk eeke agandik ya?”

9 Yoge mbareegi, at nen onggo an yo’nege logonet, “It Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, maluk ambik lombok eekwi paga o nggween yi paga aap inamiya mban ndak warogo pege, o kota yi paga eekaarak onggo a’me nggelok eeka’lek yiluk-yiluk inowak loonggwi, eeko logonet, Aliku ALA nen nggween yi abu mbo pegerak o, yogwe, Aliku ALA nen enegen niiga’lek aret agaarik o, yogwe, eekwi me,
10 an nen it inabuwa mbake, inabuwa nen teppiige, eerigin lek it eekwi ndak-ndak aaninggin inoba kwippiige agarik o.”

11 Yo’nege mbareegi, aap ayum abu yawenak yirik liiru mbangga eraanu nabeninuk wonok nega nogo nen eerit nanuk, iyokan wage nagagerik, “Yo’- negendak nogo abu ndak-ndak aret eekirak o,” yinuk, yoge kagagirak o.

10 Ala abinak at awi wurik paga wonage nogo lek agagerak wone
10:1 Yeti. 1:26, Wayu 4:2 10:2 Wayu 8:5 10:9-13 Yeti. 1:15-21

1Ti’nuk, it malayikat negen kerub inirimbaga o oolo taati wone lengganogo yorage menggim negen yugum permata laturit kwak wonage kagagirak.

2 Kage neegak, Aliku ALA nen aap ayum abu yawenak yirik nogo yoge logonet, “It malayikat negen kerub iniyok pugume wuru iyok kwak perek-parek naga wonogwe inenggela’me time unggunuk, it kerub wonogwe me time kani anggen kere ari keenggime kabelogo wagangge logomenggendik, o kota ti paga yumbunogo wuppit nak o.” Yoge mbareegi, nenegen neegak, yogim time unggwi nage kagagirak.

3 Unggwi nage kagak, it kerub ti, Ala awi wurik me o ame pa’nggwe time mi’ndak wonogwe iige, ndi, ndugwi oore’nggam akem time lenggenogo pugu wonage kage, eereegirak.

4 Kage neegak, it kerub inirimbaga Aliku ALA abinak wonage nogo lagangge nagagerik, Ala awi wurik tu unggwogo menggam irimbaga ari nage mbareegi, at awi wurik inikime time ndugwi nogo, yagabit eerogo pege, oore’nggam nogome Aliku ALA abinak lombok pindanogo pege,

5 eeke mbareegi, at Omaawi Lombok Menggerak Ala oone ari kenok konenggo mengga kwak, it kerub ina’naabit oone ari nogo oore’nggam endekem time konenggwi iyareegirak o.

6 At Aliku ALA nen aap ayum abu yawenak yirik nogo wone lengganogo yoge logonet, “It kerub iniyok pugume it perek-parek naga wonogwe inenggela’me kani komo wamen o,” yoreegerak nogo, wa unggwi nage nagagerik, perek-parek naga ambi eraanu mi’nari nagagerak.

7 Mi’nage mbareegi, kerub ambi nen eenggi nderogon it inenggela’me kani komo wonage nogo, ando wagangge nagagerik, aap ayum abu yawenak yirik nogo eenggime pege mbareegi, aap nogo nen wonok wundi nage kagagirak.

8 It kerub ina’naabit abu’na ti, aap ineenggi pogom wonogwe iyareegirak.

9 It kerub ineraanu wuru iyok kwak perek-parek naga 4 wonogwe ti, perek- parek naga ambi kerub imbirak kunik, ambi imbirak kunik, eerak lombok me, perek-parek naga ti, yugum permata pirus abinak kere’li-kere’lo aago pogom wonogwe iyareegirak o.

10 It perek-parek naga ineebe 4 ti, inetenggen ambit mban eerak me, at ambi perek-parek naga karo-karo logonet, at ambi perek-parek naga inikime mippugu wonage kagagirak.

11 Togop eerak wonogwe me, it nogo logonet kenok, agi-ogu, aru-ogwe, ugun aga’lek it kerub iniki noorak mbakam nogome mban nogwe, agi-ogu aru-ogwe aga’lek it kerub, Ndime noorak, ina koonak nogome mban mugurok nogwe, eekwi iyareegirak o.

12 It inambokan paga, ineenggi paga, ina’naabit paga, ineebe inaaganambokan abok aret inigen warak mban wonogwe, ndi, perek-parek naga 4 inom kunik ti kunduk, inigen togop mban warak wonogwe, eerak iyareegirak.

13 Wuru iyok kwak perekparek naga inendage ti, “Perek-Parek Eeka o,” yinuk, yogwe naruk koneneegirak. 14 It kerub ti, inalitik-inalitak inete 4 mban me, inete ambi ti, malayikat kerub pogom, inete ambi ti, aakumi pogom, inete ambi ti, singa pogom, ndi, inete ambi ti, towe nggindooni pogom, wonogwe iyareegirak.

15 Ti’nuk, it kerub ti, agi laganggwi iyareegirak o. An aa’nduk niyo Kebat aa’nggi paga logonet, it iigulik mendek iyareegirak nogo ti, it ti aret.

16 It kerub ti, nogwe iinok, it perekparek naga ineraanu wonogwe nogo kunduk nogwe, ndi, it kerub ina’naabit paga aret wiga agan nggween irimbaga nogwe iinok, it perek-parek naga ti, ineraanu nabenak me inom aret nogwe,

17 ndi, it kerub puk ogwe iinok, perek-parek naga kunduk, puk ogwe, it kerub agi laganggwi iinok, perek-parek naga kunduk, inom aret laganggwi, eekwi iyareegirak. Ti eekwi iyareegirak nogo ti, it iigulik mendek iniki ti, it perek-parek naga inikime wonogwe me, inom aret nogwe iyareegirak o.

18 Ti’nuk, Aliku ALA abinak at awi wurik me tu unggwogo menggam ari nagagerak nogo, time nen lagi nanuk, it kerub wonogwe inirimbaga time ari lagangge kagagirak.

19 Kage nagagirik, nenegen neegak, it kerub nogo ina’naabit wigambunuk nggween paga nen agi laganggwi iigak, it perek-parek naga nogo inom aret laganggo nogogwaarik, Aliku ALA awi wurik me tu unggwogo menggam oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonage nogo, time puk ari laganggwi iigak, it Iterali inogoba Ala abinak nogo it inirimbaga taati aret wonage kagagirak.

20 Ti eekwi iyareegirak nogo ti, an aa’nduk niyo Kebat aa’nggi paga logonet, iigulik mendek Iterali inogoba Ala abu’me wonogwe iyareegirak nogo it ti aret. It ti, malayikat negen kerub aret iyareegirak kagi, yinuk, liippereegirak.

21 It kerub ti, inalitikinalitak inete 4 mban wonogwe, ina’- naabit kunduk, 4 mban wonogwe, eerak me, ina’naabit abu’me time aap ineenggi pogom wonage,

22 inetenggen ti, an niyo Kebat aa’nggi paga inetenggen iyareegirak nogo ndakndak aret wonogwe, ndi, it inalitak lombok tu koonak inaame paga mban nogwe, eekwi iyareegirak o.
10:12 Wayu 4:8 10:14 Yeti. 1:10, Wayu 4:7

11 Iterali inoweewi inomaluk onggo eeppiyoorak wone


1Ti’nuk, Aberiniki nen an piyanogo wo’neren Aliku ALA awi wurik me tu unggwogo menggam oonegen wundi wage menggim pa’nggwe nogome pani nagagerak. Panege mbareegi, tu unggwogo menggam ungguwam taati aap ineebe 25 wonogwe iige nagagirik, inenggela’me aakumi inarum waka inoweewi aap Atut aput Yaataniya inom, aap Mbenaya aput Pelata inom, wonogwe iyareegirak.

2 Iige mbareegi, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. It iniki ambit eeppunuk, maluk eeppiyoorak wone kote koonogo pugwi, o kota yime maluk awi mbilanuwok nduk, aap kini wuppiigwi, eeko menggaarak it yi aret o.

3 It nen yogo logonet, Logonuk lek aret yi o ndi o wurik lek agaarak obaane’me wurugun nogo lek a? O kota yi ti, kuwali kwak, ndi, enggaanggum kwak ti, nit aret me, op aret
logogun o, yinuk, yogwe me, 4 aakumi nen ndarak yi wae. Ndogop eeppinagagin o, yinuk, yorage, Eeriyak, yokkege neegak, yorage, eeru o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

5 Kage mbareegi, Aliku ALA Aberiniki noba age nagagerik, yoroorak yo’nege kagagirak nogo yi aret. “At Aliku ALA nen ari logonet, It Iterali mendek yogwe ti, an muk konenggirak o. Ndi, inikime nen koonggwi kunduk, abu iigirak kwe,

6 it nen yi aap ndi aap ambik lombok o kota yi paga inoorogo piinet nagaarak tu paga ineebe inoorak yagabit eerak wonage o,” yinuk, yoroorak yo’nege kagagirak.

7 Togop aret me, at Aliku Itok Menggerak ALA nen yo’nege kagagirak nogo yi aret. “It nen ineebe inoorak tu paga mbo piinet nagaarak nogo ti, enggaanggum kwak, ndi, o kota yi, kuwali kwak aret me, op aret logogun, mbakwi kwe, an o kota yime nen wumbiyaagin,” yegerak o.

8 Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, “Wooluwak paga inooriyak inagabiti mbakwi nogo paga aret inooruwak nduk nappiya woraagin o.

9 An nen it o kota yi paga nen wumbiinok, aap inambik ineenggime piige neenok, it nen inomaluk onggo aaninggin lombok inoba piyaawak nduk, eeppiyaagin o.

10 Wooluwak paga inookwi iinok, kambugun o. It Iterali inanggween paga lombok inomaluk onggo inoba piige neenok, it nen Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

11 O kota yi ti, kuwali kwak, ndi, ineebe ti, enggaanggum kwak me, Nit obeelom logogun, mbakwi nogo mbarugwaarik o. It Iterali inanggween lombok paga maluk onggo aaninggin lombok inoba kwippiyaagin ti paga-

12 Naliku ALA an aret ineenu arugun o. An nen wone lengganogo yorage nogo mugurok nogwe, ndi, eeko logorak noone yugu nogo porogo wonogwe, eeka’lek yi aakumi ndi aakumi inaagan- ambokan wonogwe eeko menggaarak nogo mugurok nogwe me nduk, eeppiyoorak o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

13 Yo’nege kagagirak nogo nabi paga negen awo yorage neegak, aap Mbenaya aput Pelata nogo aret kangge kagagirak. Kage nagagirik, netenggen wanduk nggween paga ngginna’nuk logonet, noone nggwok paga, “Kaliku Kitok Menggendak ALA ao. It Iterali ando yumbunik yi, tigitogon inoorogo piige agandik ya?” yinuk, an nen at yoge kagagirak.

Iterali obeelom eerogo piyoorak yereegerak wone

14 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

15 “Aakumi nen ndarak yi wae. It aakumi o Yerutalem wonogwe nogo nen yogo logonet, Yetikiyen owe-awot abok aret inom, oreewi Iterali mendek mbo piya nogogwaarak inom wonogwe inom, nogo ti, o nda time wonogo logonet, Aliku ALA alut eeri woraagun lek me, inanggween yi, nit unde eeppatinuk logorak Ala nen muk wo’niragagerak kogo o, yinuk, yogwe me,

16 Aliku Itok Menggerak ALA nen wone yegerak nogo yi o, yinuk, yoroorak yo’nege kagagirak nogo yi aret. An nen yi aakumi ndi aakumi o nda time wonogwe inenggela’me nappiige, yi awi ndi awi mak eerogo piige, eereegirak kwe, nappiyareegim nogome laalu wonogwe iigak, nalut eeko menggam nawi wurik kwak ti, an neebe aret o.

17 Neebe aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen wone yegerak nogo yi o, yinuk, yoroorak nogo yi aret o. An nen yi aakumi ndi aakumi wonogwe me nen ambit me lambunogo piige, mak eerogo piyareegim yi awi ndi awi wonogwe me nen kuwak eerogo piige, eeke logominggirik, wogoren inanggween lombok o Iterali unde logowak nduk piya woraagin o.

18 It iname o yime iniyokan wogo logomenggaarik, inagugiwak ogole warak mendek inom, ogole warak yi kugi ndi kugi inogut eerak inom, o yime nen eeko nogogwaarak nogo abok aret mbo pugun o.

19 Mbo pugwi iinok, an nen iniki ambit eerogo piige, iniki alik ngget eerogo piige, iniki omaawi yugum pogom wonogwe nogo obaane’me iniki ndeyak eerogo piige, eeke neenok,

20 wone an lengganogo yorage nogo mugurok nogwe, ndi, eeko logorak noone yugu nogo liirogon porogo wonogwe, eekwi iinok, it nen an napuri ogwe, ndi, an it inogoba age, eerugun o.

21 Togop eeppiyaagin kwe, iniki nen inagugiwak ogole warak mendek inom, yi kugi ndi kugi ogole warak mendek inom, eerit nugu logorak mbakwi iinok perak, it ineraambe nggolo eekkolamenggaarak paga aret maluk inoba kwippiyaagin o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen an yo’nege kagagirak.

22 Yo’nege kage nagagirik, it kerub nogo nawok nduk, ina’naabit mbiganogo punuk, it wuru iyok kwak perek-parek naga nogo inom lagi nogwe iigak, Iterali inogoba Ala abinak nogo it inirimbaga aret wonage kagagirak.

23 Kage neegak, Aliku ALA abinak nogo o kota enggela’me nen agi lagangge nagagerik, oonegen wundi wage menggim pa’nggwe puut irimbaga taati ari nage kagagirak o.

24 Kage mbareegi, Ala Aberiniki nen nabinggaanggo paga yo’nege kage neegak, Aberiniki nen an piyanogo wo’neren niyokan it aakumi wogoren o Mbaben mbo piya nagagerak wonogwe me nogome pani wage kagagirak. Pani wage nagagerik, nabinggaanggo kagagirak nogo eenggi-iyok lek aret lek age kagagirak.

25 Lek age mbareegi, Aliku ALA nen nabinggaanggo paga yo’nereegerak nogo abok aret it aakumi wogoren mbo piya wogogwaarak wonogwe nogo mbininogo yoragagirak.

12 Iterali wogoren mbo piya noorak in wakkagak agagerak wone
11:19-20 Yeti. 36:26-28 11:22-23 Yeti. 43:2-5 12:2 Yet. 6:9-10, Yer. 5:21, Mrk. 8:18

1 Ti’nuk, Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. It an noone eeriyak ineebi mbaka inenggela’me aret menggendak o. It an noone eeriyak ineebi mbakwi me, inigen wonogwe kwe, inigen kaga’lek aret wonogwe, inaruk wonage kwe, inaruk konengga’lek aret wonogwe, eeko agaarik o.

3 Togop aret me, aakumi nen ndarak yi wae. It an noone yugu eeriyak ineebi mbaka nogo liippugwi iigak eerukwak, it wogoren mbo piya noorak wakkagak kamendek pipuk eeke logomenggendik, o liingge paga it inigen iigak, kat wonage me time nen mbo punuk, o alik me nanu o.

4 O liingge inigen iigak, it wogoren mbo piya noorak wakkagak kamendek kame nen endekem wumbege, ndi, o kiyoma inigen iigak, it wogoren mbo piya noorak kwak wundi nage, eerumunggun o.

5 It inigen iigak yugum yagat wurik eno pelenogo punuk, kamendek ko’nok eno pelenak me time wundi nage logomenggendik,

6 oonikiya paga inigen iigak kamendek nogo kuum paga piyanggo’nok namunggun o. Ndi, it Iterali mendek ineenu agak eeppagagirak me, o ti, kenegen kookwak, kenete paga yum nobappunuk namunggun o,” yinuk, an yo’nereegerak.

7 Yo’nege mbareegi, at yo’nereegerak nogo ndak-ndak, it aap wogoren mbo piya noorak wakkagak o liingge namendek pipuk eerak nogo wumbege nagagirik, oonikiya aret neenggi paga yugum yagat wurik nogo eno pelenogo punuk, inigen iigak, namendek nuum paga piyanggo’nok oonikiya paga aret wundi nagagirak.

8 Ko’lu kubondendok Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

9 “Aakumi nen ndarak yi wae. An noone eeriyak ineebi mbaka Iterali mendek nogo nen, Kat eekendak ti nonggop eekendak o? yinuk, yokkegaarak ilik, lek a?

10 An wone yokkege yi, aap endagembogut o Yerutalem wonage inom, it aakumi Iterali mendek time wonogwe abok aret inom, eeppiyoorak wone aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak o, yinuk, it yoroorak nogo yi aret.

11 It yorage logonet, An eekirak nogo ti, kit eeppinagarak wakkagak aret eekirak, yoraamunggun o. Eeriyak yokkigirak eekendak ti kokwak, it togop aret aakumi nen keele maageren o nda yime mbo piya woraagun o.

12 It inowe endagembogut inenggela’me wonage ti, amindik-amendek uum paga ko’nok ame nen wundi wage logonet, oonikiya paga o nggween ti, enegen kookwak yum enete nobappatinuk, yugum yagat wurik eno pelenogo pemenggaarak nogo paga wundi woraagin kwe,

13 nayum mbiganogo piminggirak paga yiluk yemenggerak wonage me, it aakumi Katirim mendek inanggween paga o Mbaben yime pi woraagin o. Pi woraagin kwe, o nggween yi, at enegen kaga’lek logonet, yime aret kambigin o.

14 Ndi, at awuri inom eeka inom, awuri ineegin warak inom, at enaaganambokan wonogwe abok aret o wiya yi mendek ndi mendek mak eerogo pege menggi kwak, it togop aret eerogo piyaminggirak mbaganggwi iigak, inambokan wooluwak nutik muguren nagin o.

15 Yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nappiige, yi awi ndi awi abok aret mappiige, eeke neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

16 Yi aakumi ndi aakumi mbaganit namenggaarak inenggela’me logonet, Nit maluk ogole warak mendek eekoorak paga eeppinanigi o, yinuk, inomaluk paganogo yorogo logowak nduk, wooluwak paga nen, mbi noogelo paga nen, kugilingga paga nen, inooka’lek ando mbuuluk teppiyaagin o. Ti eeke neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yo’nereegerak.

Yetikiyen aganak wake logowak nduk, yoreegerak wone

17 Ti’nuk, Aliku ALA nen an yo’- nege logonet,

18 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kagabiti mbake logonet kambi nengge, kaganak nuk-nuk ari, kiniki mbiimbi warak eeke, eeke logonet kaniyo nengge, eeke logot o.

19 It o Yerutalem wonogwe inom, it Iterali inanggween paga wonogwe inom, eeppiyoorak Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak it o yime menggaarak yoroorak nogo yi aret. It o time wonogwe nogo nen inogogumbuk logonet, ugun-ugun eeppiinet nugwi paga inanggween paga anebunu pereegerak abok aret lek arigin me, iniki piirik logonet inambi nunggwi, Abu meek ee’ninake o, yinuk, inaniyo nunggwi, eeko logogun o.

20 It aakumi time wonogo menggam o kota-kota nogo yigirogo pugwi, o ti, yi oone ndi oone lek logowak nduk, eerogo pugwi, eekwi iinok, Nalik Ku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yo’nereegerak.

Wone eegu laarogo ambi abe, ambi maluk, yoreegerak wone


21 Ti’nuk, Aliku ALA nen wone an yo’nege logonet,

22 “Aakumi nen ndarak yi wae. Inabinggaanggo kagaatak a’me aga’lek kagak o yalanggok ari nage menggerak o, yinuk, it o Iterali wonogo menggam wone yogwe nogo ti, nonggop o?

23 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak yoroorak nogo yi aret. It yogwe ti, an nen lek eerogo pigin me, it Iterali wonogwe me time ambinom yogo logogun lek aret, yegerak yoret o. It nogo yorage logonet, Inabinggaanggo kagaatak a’me nggelok yagak eeke eyom abu koorok ari wage me,

24 we piliret, Nabinggaanggo kagarak o, yinuk, yogwe, abe lek kagak op yogwe inombaruwak nduk, tili paganggwi, eekwi ti, it aakumi Iterali inenggela’me ambinom eeko logogun lek aret o.

25 Naliku ALA an nen yuurak mbake nogo aret ari neenok, yalanggok arit naga’lek a’me aret age, ndi, it an yorage eeriyak ineebi mbaka awo wonogwe iigak, yoraminggirak nogo ndak-ndak aret age, eerigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o,” yinuk, yo’nereegerak.
12:13 2End. 25:7, Yer. 52:11
26 Ti’nuk, Aliku ALA nen an yo’- nege logonet,

27 “Aakumi nen ndarak yi wae. It aakumi Iterali mendek nen, At abinggaanggo kegetak nogo ti, o peebi eeriyak ari, at yo’nirage nogo ti, o peebi eeppinaniyak ari, eeke agaarik o, yinuk, yogwe ti iyet o.

28 It togop aret yogwe me, At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak yoroorak nogo yi aret o. An nen eeriyak ari ti, ambit iluk ambi yalanggok aga’- lek mbet-mbet aret age, ndi, yiminggirak nogo ti, mbeyok ariilik a’me nggelok ari, eerigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o,” yinuk, yo’nereegerak.

13 Aap pilit yaga nogo onggo eeppiyoorak wone

1 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. It Iterali mendek nen, Ndogop arigin o, yinuk, yaga nogo, Ala nen, Togop eeppinagarak, yegerak o, yinuk, yoroorak nogo yi o. It inalik iniki koombunuk yaga nogo yorage logonet, At Aliku ALA yegerak yi, kinaruk konenggo logonip o.

3 At Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, It aap yi mendek ndi mendek eeriyak inabi paga kaga’lek kagak wi negen logonet, iniki mba’- nuk, agan nugwi mban mugurok nogwe nogo inabuwa o.

4 It aap, Ndogop arigin o, yaga nen it Iterali yorogwe ineebe ti, mba’ngge o kota yigirik-noonom aago enggela’me wonage menggi kwak, togop aret wonogo agaarik o.

5 Naliku ALA woroorak eyom paga wim eekwi iigak it Iterali mendek nu’lek logowak nduk inobak wurik eno polo-polo nagagerak nogo it ti nen ogobakkigirogo pega’lek aret agaarik o.

6 It aap piliret, Nabinggaanggo ndogop kagarak o, yorogwe, piliret, Ndogop arigin o, yinuk, tili paganggwi, it Naliku ALA nen nappiyoolik kagak, Aliku ALA nen yegerak o, yinuk, yoragaatak nogo, a’me nggelok yuwak mbakwi kwe, a’me nggelok yaga’lek aret wonage, eeko agaarik o.

7 An nen yoraga’lek neegak, it nen, Aliku ALA nen yegerak me yokkiragi o, yogwe nogo ti, piliret, Nabinggaanggo kagarak o, yogwe, pilit aret, Ndogop arigin o, yinuk, tili paganggwi, eeko menggaarak nogo lek a?

8 Togop aret me, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen it yoroorak nogo yi aret. It pilit wone yogwe, piliret, Nabinggaanggo kagarak o, yorogwe, eekwi paga an ninom ogookkolagagirak wonage agarik o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

9 It aap piliret, Nabinggaanggo kagarak o, yaga nen yogwe, pilit aret, Ndogop kagarak o, yinuk, tili paganggwi, eekwi nogo, onggo eeppiyaagin o. It an napuri inom kuwak eeka inom ogwe, it Iterali mendek inom inendage liiru mbanogo pugwi, Iterali inanggween paga inom unggwi nogwe, eerugun lek me, ti paga Naliku Nitok Minggirak ALA an aret ineenu arugun o.

10 It pilit yaga nen napuri tu kobak eerogo piigo logonet, iniki ugun tayenak lek iigak kwe, Kiniki ugun tayenak logonip o, yinuk, yorogwe, it napuri yugum yagat maluk-maluk wukwi iinok, it pilit yaga nen abe eeka’lek nggabok anggup paga mbenenogo pugwi kwak eekwi, eekwi me, 13:10 Yer. 6:14, 8:11

11 kat nen it yagat nggween nggabok anggup paga wukwi ti, yorage logonet, Aliku ALA nen, Mayu nggwok lubu-lubu wurabit wage, mayu kumulinggen wuppit wage, o wiya oone pu warit woraawak nduk, eeppege, eeke logonet, yagat ti, langgunogo pigin, yegerak, yoraamunggun o.

12 Langgunogo pege kenok, aakumi nen, Nggabok anggup paga mbenenogo pogotak nogo nonggop aga o? yinuk, yoraagun lek ya? Yoraagun aret.

13 Togop aret me, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen eeriyak nogo yi aret o. An nanini nen o wiya omaawi warit woraawak nduk eeppege, nanini nen mayu kumulinggen wuppit wage, mayu lubu-lubu wuppi wage, eeke logonet, yugum yagat wurik ti, yigirik-noonom eerogo pigin o.

14 Nggabok anggup paga yugum yagat wukaarak ndengganogo nggween paga pi wangge neenok, yugum ogowa pugu kin aret arigin o. Wangge logonet, ineebe akem time wonogwe nogo abok inoorigin o. Ti eeke neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

15 An nanini nen yugum yagat wurik ti oba pege, it nggabok anggup paga mbenenogo pegaarak nogo inoba piige, eeke logonet, it yorage, Yugum yagat ti lek age, aap nggabok anggup paga mbenenogo pegaarak ti,

16 it Iterali mendek nen, Ndogop arigin, yaga nogo it aret me, o Yerutalem eeppuurak inabinggaanggo kogo logonet, iniki ugun tayenak logorak lek kagak, Kiniki ugun tayenak logonip o, yinuk, yorogwe nogo kunduk, ineebe lek ogwe, eekerak, yoraagin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o,” yinuk, an yo’nereegerak.

It kumi pilit yaga nogo onggo eeppiyoorak wone


17 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kumi kat mendek iniki mba’nuk nen mban, Ndogop kagarak o, yorogwe nogo yoroorak liippiyet o. Ala nen eeppinagarak yegerak nogo yi aret o, yinuk,

18 yorage logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. It kumi aakumi yowarinako logowak nduk, inarenggen inobaak me li eerogo pakwi, inagali yikkologwe, inayumage langgunggologwe, eeko menggaarak ti, inabuwa o. It ineebe inili yikkologo logonet, an napuri yilunogo piyaawok nduk, eeko agaarik ya?

19 Waabuk negen jelai ineenggi ambitak kambonogo waganggwi, oroti mbo pugu ambitak waganggwi, eeruwok nduk, napuri inenggela’me nendage alik leenak nogo maluk eerogo pugwi, it an napuri pilit wone koneniyak inikilom mbakwi nogo, it kumi ti nen piliret, Ndogop kagarak o, yinuk, yaga nen yorogo logonet, inooriyak lek teppiyoorak kagak inookwi, ndi, it inooriyak kagak ineenik teppiigwi, eeko agaarik o, yinuk, yegerak o.

20 Togop aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. Towe yiluk yuwak nduk yum mbiganogo pogo mengga kwak, it aakumi yowarinako logowok nduk, inarenggen inobaak me li eerogo pakwi neebi lombok mbake nogo, nggoorogo mbo pege, ndi, towe yilinik me piinogo nappogo mengga kwak it kumi yowarinaka ti, togop aret lek eerogo piige, eerigin o.

21 Inagali yirik inom, inayumage langgunik inom, nggoorogo wuppege, kumi ti, ineenggime nen napuri wondet eerogo piige, eeke neenok, it eeginaburak mbakwi nogo ena lek eerogo pigin me, ti paga Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

22 An nen iniki aaninggin eeppiiga’lek neegak, it pilit pugunit nogwe paga aap iniki abe koonak nogo, iniki aaninggin ndugu eerogo piinet nogwe, ndi, it aap maluk eeka nogo, it maluk eerit nugwi mbo punuk, inagap ndakkologwe iyo, iniki nomonogo piigwi, eeko nogogwaarak me,

23 piliret, Nabinggaanggo kagarak o, yogwe, ndi, Ndogop arigin o, yinuk, tili paganggwi, eekwi ti, ambinom eeko logogun lek aret o. It kumi ti agan nugwi me nen an napuri inagap ndarigin me, inagap ndake neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun, yoret o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

14 Aap kugi eeka maluk inoba piyoorak yereegerak wone

1 Wone ti abu aret yorage mbareegi, it aap Iterali inoweewi ineebe mande negen wogo nogogwaarik, nowagam kwi’nogogwaarak.

2 Kwi’nogo mbareegwa, Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

3 “Aakumi nen ndarak yi wae. It aap yi nen, Kugi eeko logowok o, yinuk, koonogo punuk eekwi, iniyogobit lik togon yigeebu wambuwok nduk ti mban inenggaawak paga punuk eerit nugwi, eeko logonet, yo’nugwi iinok, inoone an nonggop togon koneniyak? Lek aret me,

4 Aliku Itok Menggerak ALA nen, Yogop yokkiraga o, yinuk, it yoroorak nogo yi aret. It Iterali mendek ambi nen, Kugi eeko logowok o, yinuk, koonogo punuk eekwi, ndi, iniyogobit lik togon yigeebu wambuwok nduk, ti mban inenggaawak paga punuk mugurok nogwe, eeko logonet, an Ala nen yoge neegak yoraga nogo ari kaawok nduk wogwe iinok, Naliku an ALA wonage neegak, inagugi eerit nugwi nogo ndak-ndak Naliku ALA nalik nen aret wone onggo yoraagin o.

5 Ti eerigin nogo ti, it aakumi Iterali mendek nen yi kugi ndi kugi ambik mugurok nogo logonet, an mbo paneegwaarak nogo, iniki yungguk togon nowagam woraawak nduk, eerigin o.

6 Togop aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak yi aret o, yinuk, it Iterali mendek yoroorak nogo yi o. Inomaluk mbo pugwi, inagugiwak mbo pugwi, ogole warak mendek eerit nugwi nogo mbo pugwi, eeppunuk, yungguninuk wogo logowak o.

7 It aakumi Iterali mendek ambi a, it aakumi nggiru Iterali inenggela’- me wonogwe ambi a, nen an mbo paninuk, Kugi eeke logokit o, yinuk, koonogo pege, iyogobit lik togon yigeebu wambikit nduk ti mban enggaawak paga punuk, mugurok nage, eeke logonet, Ala yegerak ngge o, yinuk, an nen yoge neegak yoraga ka wage kenok, Naliku ALA nalik nen aret wone at onggo yorigin o.

8 An nalik nen aret aap ti, neebi nen eeppegak mban eeke, aakumi ineenu agak logowak nduk, eerogo pege, at eekerak wakkagak agan nugu logowak nen eerogo pege, eeke logominggirik, aakumi an napuri inenggela’me nen enggaawak lek eeppigin o. Ti eeppege neenok, it nen Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

9 An nen yoge neegak yoraga ti nen wone abe lek ambit iluk alik ambi yoroorak inikime eeke kenok, Naliku ALA an nen aret wone alik yoraawak nduk, inikime eeppege me, yoraagin o. At wone alik yoraawak nduk, iniki me mambege neenok, yoramenggerak ti paga an napuri Iterali inenggela’me nen aap ti, enggaawak lek eerogo pigin o.

10 It wone maluk yoramenggaarak onggo inobaalombok aret kolaagun o. At wone maluk yoramenggerak inom, At yoraga nen yo’niruwak o, yinuk, at ka wogwe nogo inom, imbirak ndak-ndak it inobaalombok eekkolamenggaarak paga aret aaninggin inoba patugun o.

11 Ti eeke neenok, it Iterali mendek nen an mbo paninuk, tu alik paga nomo agan nogwe, it maluk eerit nugwi paga ineebe maluk eerogo pakwi, eekwi nogo ambinom eeko logogun lek o. It an napuri aret ogwe, ndi, an it inogoba Ala aret age, eerugun o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o,” yinuk, an yo’negerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

Yerutalem ambinom inili eerogo piyoorak lek yoragagerak wone

12 Ti’nuk, Aliku ALA nen ambinom yo’nege logonet,

13 “Aakumi nen ndarak yi wae. It aakumi o ambime mendek nen an liirogon mu’neren nogwe nogo mbo paninuk, maluk eerogo panugwi iinok, an neenggi omaawi paga it eeppiige logonet, inambi ndakkola wundiyak meek eerogo piige, mbi noogelo inoba nappi woraminggirak o time aap inom, wam inom, lek eerogo piige, eeke neenok,

14 it aap ineebe kenagan aap Nu inom, Ndaniyen inom, Ayup inom, o ti enggela’me logomenggaarak kwe, it iniki abe koonak eerit nugwi paga ineebe kenagan ti mban inili eerogo piige logonet, o time wonogwe nogo abok aret lek eerogo piyane o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

15 O time nggwiya nappiya woraminggirak elege-aabologwe nibininabit namenggaarak paga yi oone ndi oone lek age, ndi, nggwiya ti kenok, aakumi tu ti paga noorak inagabiti age, eeruwak nduk, nappiya woraminggirak aakumi nibininabit nugwi iigak,

16 it aap ineebe kenagan o time enggela’me logomenggaarak kwe, inapuri wologwe inom, komologwe inom, inagap ndarogo piyoorak lek, it aakumi o time wonogwe nogo nibininabit nogo logonet inapuri inom inoorogo piinet nogwe, ndi, o time aakumi ineebe lek eerogo piigo logonet, it ineebe kenagan ti mban inagap ndarogo piige, ee’ne o, yinuk, neenik Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

17 Aakumi nen wooluwak wonok woraawak nduk, nappiya wage logonet, O yime kinawooluwak paga inoorogo piinet nanip o, yoraminggirak wonok nogwe iigak, an nen aakumi inom, inaanggumi inom, abu lek eerogo piinet nage logonet,

18 it aap ineebe kenagan ti nogo, inenggela’- me logomenggaarak paga inapuri wologwe inom, komologwe inom, inagap ndarogo piyoorak lek aakumi ando inom aret inoorit nage logonet, ineebe kenagan ti mban inagap ndarogo piyane o, yinuk, neenik Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

19 An nen o ti paga kugilingga nappi wage, nanini inoba piige logonet, o ti paga aakumi inom, inaanggumi inom, inamiya kilirik ndoonak eerogo inoorogo piinet nage, eeke logonet,

20 it aap Nu inom, Ndaniyen inom, Ayup inom, inapuri wologwe kunduk, komologwe kunduk, inagap ndarogo piyoorak lek, inooke logonet, it inogobamini ti mban iniki abe koonak paga inagap ndakkolane o, yinuk, neenik Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o,” yinuk, an yo’nereegerak.

21 At Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, “Ti eeppiyoorak yagarak nogo ti, iya negen kwe, inomaluk onggo aaninggin alom 4 eeppiyoorak nogo ti, wooluwak paga nen, mbi noogelo paga nen, nggwiya anini warak paga nen, kugilingga paga nen, it Yerutalem wonogwe aap inom, inaanggumi inom, kambuwak nduk, inoba kwippiyaagin ti perak, abu iya o!

22 Togop aret kwe, inapuri wologwe inom, komologwe inom, ando yumbunik mbaganit wundi namenggaarak wogoren o yime piya wogwe iinok, ineraambe inom, eerit nugwi inom, kenegen iige logomenggendik, an nen o Yerutalem aaningginpaaninggin nogo mendek abok aret oba kwippiminggirak nogo kage logomenggendik, kiniki kwi’narigin o.

23 Alom lek kenok lek, wonage kenok o Yerutalem eeppiyoorak nogo keenu arumunggun me, it ineraambe inom, eerit nugwi inom, maloppiige logomenggendik, Ti, ti nduk eekerak kagi, yinuk, kiniki kwi’narigin, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o,” yinuk, an yo’nereegerak o.

15 Anggur awi paga wakkagak yoragagerak wone

14:21 Wayu 6:8 6
1 Aliku ALA nen wone ambi an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Yi eyo ndi eyo eyonggaame wonage inom, eyo anggur inom, wakkogo logonet, eyo anggur abe lombok ngge o?

3 Eyo anggur ti paga nen yi mendek ndi mendek ogobakkigiriyak nduk waganggwi, yi mendek ndi mendek tugunogo pegak ogobakkigirogo puwak nduk waganggwi, eeko menggaarak ilik, lek a?

4 Ndi, eyo anggur ti, kani nawak nduk kani kumbugwi iinok, irip-irip kani abu nenet oolo mban mulunogo pemenggerak ti paga nen yi mendek ndi mendek eeriyak ambi wonage ilik, lek a?
5 Eyo ti, kani kungga’lek abe kagak yi mendek ndi mendek eekulik aret me, kani nen nengge logonet, mulunogo pegetak paga ambi abu eekulik aret menggerak o,” yinuk, yegerak.

Togop aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, “Yi eyo ndi eyo enggela’me eyo anggur kani kunggo logorak ake mban eerogo pereegirak kwak, it aakumi o Yerutalem wonogwe nogo togop aret eerogo piyaagin o.

7 Neebi nen it eeppiigak mban eeke logorak koonggirak o. It kani ambi kunik me nen mbaganit wundeegwaarak kwe, kani ambi nen ineebe nenet nage logogin o. Neebi nen it eeppiigak mban eeke neenok, kat nen Naliku ALA an aret keenu arumunggun o.

8 It nen an liirogon mu’neren wogwe lek me, o time yi oone lek ndi oone lek logowak nduk, eeppigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o,” yinuk, an yo’nereegerak o.

16 Ala nen o Yerutalem akwe kwak waganeegerak wone

1 Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kota Yerutalem ogole warak mendek eerit nage nogo wone yori nak o.

3 Nage logomenggendik, Aliku Itok Menggerak ALA nen, Wone yogop yokkegerak o, yinuk, yoriyak nogo yi aret. At Yerutalem alom inom, nda’nagagim inom, ti, it o Kanan wonogo menggam aret wonage o. At ogoba ti, aap Amori mendek, ndi, agalo ti, kwe Ket mendek aret o.

4 At nda’nage eyom paga amun mbanggwi, eebe mili kenok niyo paga ngguu’mo warogo pugwi, tonggotonggo kwak mayu paga abin koorogo pugwi, yum tabak paga eebe paga perenogo pugwi, eerulik o.

5 Aap ambi nen at abuwa mbake, at arigi nen yi eeppegak ndi eeppegak eeke logonet, enaani ndegengge, eerulik o. Ata, at nda’nage ti eyom paga, Elege yi, ogole o, yinuk, amiya inom munogo yabu yarak me time mbo nappereegwaarak o.

6 Nappereegwaarak wonage me, an tu ti paga nage logonet, at amiya paga lagak-mbagak ari nenegen kage nagagirik, amiya lengge aago wonage mbareegi, Mondok keenik aru o, yinuk, yoreegirak.

7 Yoge nagagirik, iri’ngga yabume lagangge menggi kwak, at eebe tawe eeke neegak, eebe nggwok age, owak nggik ari, enete abu kigirikwe age, eereegerak o. Eeke nagagerik, elak abu aret wungge, amoori abu aret wungge, eereegerak kwe, agali yirik lek we agap mbelanak aret wonagagerak o.

8 Ti’nuk, peebi an tu ti paga nage logonet, eebe nenegen kage nagagirik, at abu tawe aap miikkoloorak aret agagerak kenok, nayum nggorek irip paga at agabolo kin wonage nogo lenggenogo pereegirak. Pege nagagirik, at nimbirak wone abuk nggaruk togon koonogo punuk, Nore kat aret o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen kumbuk mbangge mbareegi, at an nore aret agagerak.

9 An nen aret at oba amiya lenggenak nogo niyo paga koorogo pege, amburu eeppege,

10 ayum yabenggekndabenggek eerak yirippege, iyogogut lumba-lumba agabolo paga penggaarak yirippege, ayum yawenak paga lenggenogo pege, ayum nggorek onggo nggwok mendek yippege, eerogo pereegirak o.

11 Eeke nagagirik, obaanggi-obaangge li’luk eerogo pege logonet, amberaarenggen obaak paga yippege, agiinggen-kaleenggen enggaanok me ngginuk eerogo pege,

12 ogobak ayo ogobak me mambege, aruk ayo eeppege, nggare-nggare abu iya lombok anobak paga yirippege, eereegirak o.

13 Mbuti emas-perak paga obaanggiobaangge li’luk eerogo pege, ayum abu yawenak inom, onggo nggwok inom, yabenggek-ndabenggek eerak inom, yirippege, ndi, at nengge logorak ti, gandum yigirik abu abe inom, nggiin amburu inom, tayitun amburu inom, abu li’luk eerogo wogoge, eereegirak paga eebe abu kigirikwe lombok a’nuk, kwe nggwok aap endagembogut akwe negen aret agagerak.

14 At enete abu kigirikwe aret kwe, namendek abu abe paga at li’luk eerogo pereegirak me, kwe abu kigirikwe amuni mbanak lombok agagerak kenok, yi aakumi ndi aakumi inenggela’me endage abu wigak yereegerak o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi,” yegerak kenok, yokkigi o.

Yerutalem kwe ya wukak kwak agagerak wone

15 “At togop aret eerogo pereegirak kwe, at nen, Natenggen abu kigirikwe, mbake, ndi, Nendage abu wigak yegerak kagi, mbake, eeke nagagerik, kumi ya wurinakak kwak kumbunuk, aap tu at wonage me ti paga wogwe iinok, inom nogo yege logonet, Ee’nabuwak, mban mbake, aap ugun nen, Nimbirak nogo yuwok o, ari kenok, eebe kigirikwe kagak aret imbirak nogo yugwi,

16 ayum ando wagangge nagagerik, agugi ake warogo wogoge menggim puut paga yabenggek-ndabenggek eerogo punuk, time logonet, aap inom ugunugun eerit nage, eeke nagagerak. Ti eeke nagagerak kwak ti, it aakumi ambi kogolik me, peebi togop ambi kaagun lek aret kagak, eeke nagagerak.

17 Obaanggi-obaangge abu abe eerak nambuti emas-perak paga ogobakkigirik nogo, waganogo kugi ogut aap kwak ogobakkigirogo punuk, aap inom eeko mengga kwak, agugi ogut aago inom eerit nage,

18 at ayum yabenggek-ndabenggek eerak it kugi ogut ti, lenggembiyoorak nduk wagangge, tayitun amburu inom, obari abe kaga inom, wogoreegirak nogo, it kugi inake wogorage,

19 gandum yigirik abu abe inom, tayitun amburu inom, nggiin amburu inom, at noorak wogoreegirak nogo, wagangge nagagerik, it obari abe kaawak nduk, inake pege, eereegerak o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

20 Ti eeke logonet, at nen at aagalogwe wologwe inom, komologwe inom, ndaganake nagagerik, It yi kunduk, at Ala apuri aret o, yinuk, yereegerak kwe, agugi inambi negen nawak nduk inoorogo inake wogorage nagagerak. Kwe yawukak negen eerit nage ti, maluk aret me, Yi kuli aret, yuurak kagak, eerit nage ti, iya lek, yinuk, eeke agaarik ya?

21 An napuri aret iigak kwe, inoorogo kugi inake kani kunogo piige nagagerak o.

22 Ogole warak mendek eerit nage, kwe ya wukak eerit nage, eeke logonet, at awo elege paga ayum yirik lek we agap mbelenak amiya paga lagak-mbagak eeke nagagerak ti nogo abeka’lek aret wonage agaarik o,” yinuk, yegerak.

23 At Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, “Abuwa o! At abuwa o! Maluk ti aret eerit nage logonet,

24 nggween pit lagi nanuk kugi awi wurogo pege, wone mbaniyak kuwak eeko menggam abok aret kugi aanggo warogo wogogak ogobakkigirogo pit nage, eereegerak ti, inom maluk aret eereegerak o.

25 Tu andogon-andogon abok aret agugi ake warogo wogoragak eyo tiyarogon ndoonogo pit nage, yi aap ndi aap tu ti paga wogo logonet, iniki nawak nduk, Ugun ee’nabuwak o, yinuk, amendek wogorage nagagerak paga eebe amuni mbanak kigirikwe nogo maluk eerogo pake, eereegerak o.

26 At inom koorok wonage iniki abu nenet unggwage o Metit nogo, Ee’nabuwak o, yinuk, inom eerit nagak mban eereegerak paga an Ala nanini mi’nagagerak.

27 Mi’nage mbareegi, neebi nen neenggi omaawi paga anggween wogoreegirak nogo mbuuluk eerogo pege, inom ogoorak nen, At enggali lek ugun eerit nage yi iya, mbareegwaarak it Pilitin mendek nogo ineenggime piige, eereegirak o.

28 At eerit nege nogo ame’lek kundugu kenok, aap Atiyut mendek kunduk, Ee’nabuwak o, yinuk, inom eereegerak. Inom eereegerak kwe, ame’- lek kundugu mban kenok,

29 yi mendek ndi mendek kunit nega wonogo menggam it aap o Mbaben mendek, Ee’nabuwak o, yinuk, inom eerit nege nagagerak kwe, ame’lek kundugu tit agagerak o,” yinuk, yegerak o.

30 Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, “Ee’nabuwak, mbake nogo tebenogo puurak meek kenok, kwe ya wukak enggali lek eerit nege menggi kwak aret eerit nege agaarik o.

31 Tu andogon-andogon abok aret nggween pit lagi nanuk, agugi awi wurogo pit nage, wone mbaniyak kuwak eeko menggam abok aret kugi aanggo warogo wogogak ogobakkigirogo pit nage, eeppunuk, aap ugunugun inom eerit nage logonet, Onggo lek we ee’nabuwak, mbareegerak me, kwe ya wukak onggo wo’niruwak, mba’nuk eeke menggi kwak eeke logolik at iya lombok eeke nagagerak.

32 At kwe ya wukak ti, Nogonggelo nen ee’nabuwak, mbakeelik, Aap ugun ee’nabuwak, mban mbarit nege me, iya!

33 It aap nen kumi ya wurinakak ti, onggo wogoraanuk eeginako menggaarak kwe, at ti perak, Ee’nabuwak o, yinuk, it aap yi o ndi o wonogwe nen eeri wagak yuwak nduk, onggo wogorage menggerak o.

34 Togop me, at eerit nage ti, aap nen at mugurok nogwe lek, at nen, Ee’nabinip o, yinuk, aap muguren nage me, kumi ya wurinakak eeko mengga kwak eeke lek at alik lombok aret eeke, it kumi ando ti, eeginakwi onggo kologwe kwe, at perak, Ee’nabuwak o, yinuk, onggo wogorage, eeke menggerak o,” yinuk, yegerak me, yokkigi o.

Maluk onggo o Yerutalem eeppuurak yereegerak wone

35 Togop aret me, kwe ya wukak yi wae. Aliku ALA nen yokkege yi, karuk konengge logot o.

36 At Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, “At iniki nengge ti mban mugurok nage, Ee’nabuwak o, yinuk, it inom eerit nege nogo inenggaanom paga amendek kin eerogo pege, ogole warak agugi nogo inake warogo wogorage, at aagalogwe inamiya kilirogo agugi inake wogorage, eereegerak me,

37 at inom iniki kunik logonet eerit nege inikilom mbareegerak nogo inom, at, Eebi, mbareegerak nogo inom, abok aret yi o ndi o wonogwe me nen kuwak eerogo piinok, at enggali aruwak nduk, inigen iigak, agali nggoorogo pege neenok, agabolo abok aret kin eerogo pege inigen kaagun o.

38 It kumi inogonggelomini warak kagak aap alik inom eerit nugwi, ndi, it aakumi inamiya kilirogo piinet nugwi, eekwi iinok, onggo eeppiyoorak yorogo mengga kwak at oba pege, nanini nen inoorit nage, ndi, An neegak, kugi eeke yi, neebi o, yinuk, nanini mi’nage logonet, aakumi inamiya kilirogo piige, eeke minggirak nogo at oba pege, eerigin o.

39 At inom iniki kunik nogo ineenggime piige neenok, it nen at nggween pit lagi nanuk, kugi awi wurogo pereegerak nogo minogo pugwi, agugi aanggo warogo wogoge menggim tiyarogon wurik nogo, lek eerogo pugwi, ayum yirik nogo nggoorogo mbo pugwi, obaanggi-obaangge abu abe eerak nogo ko’nok ndi yogwe, eeko logonet, amendek lek we agap mbelenak aret mbo pugun o.

40 It ti nen at waruwok nduk, aakumi kuwak aago nogo wogoren piya wogwe iinok, yugum paga togu eerogo wakwi, inobaloowi paga eebe nggarenak- pugunik eerogo pugwi, eerugun o.

41 At awi apit wurit nagagerak nogo, kani mbilanogo pugwi, it kumi abok inigen iigak maluk eeke nagagerak onggo at oba kwippugwi, eerugun. Ti eeppugwi iinok, at ugun, Ee’nabuwak, mbarit nege nogo, lek eerogo pege, Ee’nabuwak o, yinuk, onggo wogorage menggerak nogo, lek eerogo pege, eerigin o.

42 Ti eeke neenok, an nanini ombake nogo nini tayok ari, an neegak alik eekwi iinok, nanini mbake nogo lek aret age, eeke kenok, nanini mbake nogo lek age logonet, niniki kwi’narigin o.

43 At awo tawe kagak eeppege nagagirak nogo aberak lek aret wonage o. Maluk ogole warak lombok eerit nage logonet, Ugun ee’nabuwak, mban mbake nogo ti inom eerit nege nagagerak nogo lek a? Inom eerit nege nagagerak paga nanini nen naganak piyak-piyak abet aret ee’nake me eerit nage nagagerak onggo mondok at oba kwippigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi,” yegerak me, yokkigi o.

Agalo eeke menggi kwak, aagaluk ndak-ndak eeke menggerak wone

44 “It aap wone eegu laarogo yaga nen at wone eegu nobat yogo logonet, Agalo eeke menggi kwak aagaluk ndak-ndak aret eeke menggerak o, yinuk, yogwe, iyaagin o.

45 Agalo nen at ogonggelo inom, aagalogwe wologwe inom, Inogole o, yinuk, eebi inombake nagagerak nogo, aagaluk ti, abu ndak-ndak eeke, ndi, at oreewologwe nen kunduk inogonggelomini inom, inaagalogwe wologwe inom, ineebi lombok inombako nogogwaarak nogo, it inoreeluk Yerutalem ti, abu ndak-ndak aret eeke, eeke agaarik o. At agalo ti, kwe Ket mendek, ndi, ogoba ti, aap Amori mendek aret.

46 At oweeluk aa’nduk ndarak aagalogwe komologwe inom o omarip paga pa’nggwe wonogwe nogo ti, o Tamariya aret. Ndi, awuluk aagalogwe komologwe inom o ame paga pa’nggwe wonogwe ti, o Torom aret o.

47 It eerit nugwi nogo, at mugurok nage, it maluk ogole warak mendek eekwi nogo at ndak-ndak eeke, eeke nagagerak. It maluk eerit wundi wogo logonet, irip paga maluk nggwok lombok eeko nogogwaarak kwe, at perak, ne ambit maluk mondok iya lombok eereegerak o.

48 At awuluk o Torom aagalogwe komologwe inom eeko nogogwaarak nogo ti, at aagalogwe komologwe inom eeko nogogwa kwak eerulik o. At aagalogwe inom ti, maluk mondok iya mendek eeko nogogwaarak o, yinuk, neenik Naliku Nitok Minggirak an ALA nen abet aret yagi o.

49 Awuluk o Torom nen maluk eeke nagagerak nogo yi aret. At aagalogwe inom ti, iniki wogoppatit nugwi, inambi-mbiingga ndonggorogon nunggwi, Nit mban, mbarit nugwi, eeko logonet, aap aaninggin inoba wonogwe inom, aap ineenggi lek inom, yeenggwaaraga’lek aret wonogogwaarak o.

50 It nen, Nit iya, mbako logonet, an nenggaanom paga ogole warak mendek eerit nugwi an nenegen iinok, mbo piyareegirak.

51 Ndi, at maluk eerit nage nagagerak ndak-ndak at Tamariya togop eerulik, ando mban eeke nagagerak. At Tamariya maluk mbuuluk negen eeke nagagerak kwe, at perak, abunuk maluk ogole warak nggwok lombok eeke nagagerak me, Oreewologwe iniki op negen iigak, at perak, iniki abu maluk aret wonage, kogo o, yinuk yogo agaarik o.

52 It maluk eeko nogogwaarak kwe, at abu maluk lombok eerit nage nagagerak alom ti paga, Oreewologwe ti op negen eeko nogogwaarak iigo o, yinuk, yogwe me, at obaalombok aret enggali mbakak nege logowak o. Oreewologwe op negen eeko nogogwaarak iyaawak nduk eereegerak paga endage maluk agagerak me, obaalombok enggali mbakak nege logowak o,” yinuk, yegerak me, yokkigi o.

Aa’nduk wonagagi kwak eerogo puurak yereegerak wone


53-54 “Togop aret kwe, It op negen wonogwe iigo o, yinuk, yuwak nduk, inoreeluk Yerutalem eerit nage nagagerak paga endage maluk age, enggali age, eereegerak nogo, Op aret o, yinuk, wagangge logowak nduk, o Torom aagalogwe komologwe inom, o Tamariya aagalogwe komologwe inom, aa’nduk wonogogwa kwak, obeelom eerogo piige logonet, at togon aa’nduk wonagagi kwak obeelom eerogo pigin o.

55 At oreewologwe o Torom aagalogwe komologwe nogo inom aa’nduk wonogogwa kwak eerogo piige, o Tamariya aagalogwe komologwe inom aa’nduk wonogogwa kwak eerogo piige, eeke logonet, at kunduk aa’nduk wonagagi kwak eerogo pigin o.

56-57 At omaluk awo kin aga’lek kagak aa’nduk iniki tiyappake logonet, at awuluk o Torom aaninggin oba agagerak kenok, abok mbanit nege nagagerak nogo lek a? Nogo ndak-ndak yogondak o Erom aagalogwe komologwe inom, it at inom koorok wonogwe inom, o Pilitin aagalogwe komologwe inom, yi o ndi o at enaagan-ambokan wonogwe abok aret, At ogole o, yinuk, yogwe nogo nen at meek eerogo pogo agaarik o.

58 Ugun ee’nabuwak o, yinuk, agan nege, ogole warak mendek eeke, eerit nage onggo obaalombok oba aret arigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

59 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o. “At nimbirak wone abuk nggaruk togon koonogo punuk, kumbuk mbaneegirak nogo, at nen meek eerogo punuk, mbo pereegerak me, at eereegerak ti, ndak-ndak onggo eeppigin o.

60 Togop kwe, at awo tawe wonage paga nimbirak wone koonogo pereegirak nogo abeke logominggirik, wone lek ariyak lek mondok logorak mendek at nimbirak koonogo pigin o.

61 At oreewologwe aa’nduk ndarak inom, peebi ndarak inom, nogo ti, an nen at aagalogwe negen aruwak nduk, wogoge neenok, at maluk eerit nage nagagerak nogo abeke logomenggerik, Ndogop eekirak, ao, yinuk, yigin o. At aagalogwe negen aruwak nduk, wogoriminggirak nogo alom ti, nimbirak wone koonogo pereegirak paga eerigin lek o. Ata, an alik aret koombunuk eerigin o.

62 Togop aret me, at nimbirak wone eeko logorak koonogo piminggirak nogo ti, at nen Naliku ALA an aret eenu arigin o.

63 Ndi, at eerit nege nagagerak nogo lek eerogo punuk, nimbirak lambungge neenok, at eeke nagagerak abe’nage logonet, Ndogop eeriyak mendek eekirak, ao, yinuk, mbake, ndi, mondok enggali mbarit unggwage kenok, wone ambi yigin lek mondok-mondok puk age, eerigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagarak me, yoru o,” yinuk, wone yi abok aret an yo’nege mbareegi, yoreegirak.

17 Eyo anggur inom, towe nggindooni inom, wakkagak wone


1 At Aliku ALA nen wone an yo’nege logonet,
2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Wone wakkagak yorage, wone eegu laarogo it Iterali mendek mbininogo yorage, eeke logot o.

3 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o, yinuk, yorage logonet, Towe nggindooni nggwok a’naabit nggorek eeruwak yabenggek-ndabenggek eerak wiga agan puut Libanon paga nanuk eyo nggabina era’nggup pigagangge nagagerik,

4 era’nggup lombok nogo kalenogo punuk, wonok it aakumi inamendek kunggologo menggam o nenaarak ambime pi nage nagagerik, it aakumi inamendek kunggologo menggam o kota ambime time yareegerak.

5 Yake nagagerik, iri’ngga awi ambi Iterali anggween ti paga nen waganogo yabu abu wogome iri’ngga awi nogo nggween mili paga eyo moowi kwak niyo eneeri wungge mban menggim nogome yareegerak.

6 Yake mbareegi, awi nogo mbilangge nagagerik, eyo anggur kwak kuwagaluk lagangge logonet, eno’mbak wiganogo pereegerak. Eno’mbak wiganogo towe nogo wonage me pa’nggwe nappege, omanggen wutik wurabit nage, eereegerak. Togop aret eeke nagagerik, eyo anggur kwak aret a’nuk, eno’- mbak wiganogo pege, anggup abu abe lake, eereegerak.

7 Ne ti eyom paga mban towe nggindooni nggwok alik ambi a’naabit nggorek eeruwak mondok ku’- mbin wagagerak me, At towe ti nen niyo amburu eerogo wo’niruwak o, yinuk, yarak menggim nen omanggen towe nogo wonage me pa’- nggwe nagabit nage, eno’mbak ndarogo towe nogo wonage me nappit nage, eereegerak.

8 Eyo anggur nogo ti, eno’mbak yiganak-wiganak eerogo pege, anggen abe mendek yigogo wurabit wage, eeke logonet, eyo anggur abe mili lombok kwit agan lagangge logowak nduk, niyo kila-kila wungge menggim time nggween mili paga lombok yareegerak, yoraamunggun o.

9 Yorage logomenggendik, At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak yoroorak nogo ambi yi aret. Eyo anggur ti, abe lagagin ilik, lek a? Aakumi nen omanggen kinogo nappugwi, anggen mbanogo pugwi, eekwi iinok, we lalin aret anggup awo lake nogo mbuk arigin nogo lek a? Mbuk aret arigin me, omanggen kinogo nappuurak ti, iya me aap eenggi omaawi paga, aap ineebe aago paga, nen eeriyak mbakop? Lek aret o.

10 Eyo yarak ti, luurogo alik me yaremenggaarak kwe, abe lagagin mbakop? O wiya oonegen wundi wage menggim nen warit wage logonet, aganggen nen luurogo yaremenggam nogome aret teebat a’nuk, mbuk arigin nogo lek a? yinuk, yoret,” yo’negerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

Wone eegu laarak ti kin paga yoreegerak wone


11 Yorage mbareegi, Aliku ALA nen wone ambinom an yo’nege logonet,

12 “It aap noone eeriyak ineebi mbaka mendek wone yoroorak nogo yi aret. Wone eegu laarak eebe ti, kineenu ilik, lek a? Yorage logomenggendik, it yorage logonet, Aap endagembogut o Mbaben mendek nen o Yerutalem nage nagagerik, it Yerutalem wonogwe inowe endagembogut wagangge, aap inengga warak o Yerutalem wonogwe nogo wogonake, eeke nagagerik, wogoren o Mbaben iyokan piya woraakit nduk, eeke logonet,

13-14 it Yekura mendek at abu’me piirogo menggim time mi’nariyak lek tebenak mban wonage, ndi, Wone yogop eeko logowok o, yinuk, koonogo pugu nogo mban eerit nogwe iinok, ineebe op mban wonogwe, eeko logowak nduk, aap endagembogut Yekura mendek paga wiganak ambi wagangge nagagerik, Kat koone mban konengge logokit o, yinuk, kumbuk mbanu o, yoge, ndi, it aap o ti, pipporogo wonogogwaarak nogo wogonake nagagerik, wogoren nage, eereegerak.

15 Eereegerak kwe, aap endagembogut Yekura mendek nen pilak ari logonet, it Metit mendek nen kuda inom, aap ineegin warak aago inom, Nappiya woraawak o, yinuk, wone eerogo awuri nappiyareegerak. Eeriyak mba’nuk, nappiyareegerak nogo ti, a’me aret arigin ilik, lek a? It togop eekwi iinok, inagap ndakko’nok mbaganggwi, ndi, wone koonogo pugu taganogo pugwi iinok, inagap ndakkologwe, eerugun mbakop? Lek aret o.

16 At togop eekerak ti, aap endagembogut ti nen at aap ti, endagembogut logowak nduk, mippege mbareegi, Kat koone mban konengge logokit o, yinuk, kumbuk mbambunuk, ti’nuk, Ti iya lek o, yinuk, taganogo pereegerak me, aap endagembogut wonage menggim o Mbaben time kambigin o, yinuk, neenik Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

17-18 At wone inom koombunuk, kumbuk mbaneegerak ti, Iya lek o, yinuk, taganogo pege, Wone abet aret eeko logowok o, yinuk, ineenggi pit-pit yogo logonet, koonogo pereegwaarak kagak, ti abok aret eeke, eereegerak me, it Mbaben mendek nen aakumi ambik inoorogo piyaawok nduk, yugum pak wurik eraanu ya’na wurogo pugwi, nggween pit laganggwi, eekwi ti eyom paga at Pirawun nen yeenggwaaraakit nduk, awuri ineegin warak ambik aago nappiya wage, aakumi apit aago nappiya wage, eerigin lek me, agap ndakkolaagin lek aret o,” yinuk, yegerak. 17:12-15 2End. 24:15-20, 2Mbin. 36:10-13

19 Togop aret me, at Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o. “At nimbirak wone koonogo punuk, kumbuk mbaneegirak ti, Iya lek o, yinuk, mbake, nimbirak wone koonogo pereegirak nogo taganogo pege, eereegerak onggo aaninggin at oba kwippege logonet, 20 towe yum paga yiluk yuwak nduk pugwi kwak, nayum mbiganogo pigin me, at eebe yiluk ari kenok, an noone liippunuk, eerulik me, eebe wonok o Mbaben pi wage logominggirik, yime nen awone amburu mbanogo eeke nagagerak nogo onggo eeppigin o.

21 Ndi, at awuri ineegin warak wakaa’ngget mendek abok aret mbaganggugak wooluwak paga inoorak kanggwi, ndi, yumbunogo piyamenggaarak mbaganit nogwe nogo ti, o wiya nen iri’ngga-kale’ngga wonok ndi ari menggi kwak, yi awi ndi awi ma’nogwe, eerugun o. Ti eekwi iinok, it nen, Aliku ALA nen yegerak nogo aret eeke kogo o, yinuk, ineenu arugun,” yegerak o.

22 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “An nalik nen aret eyo nggabina nggorek era’- nggup lombok me mbangge logominggirik, awi yarigin o. Era’nggup lombok awo lake nogo nggarunogo wonok puut ambi nggorek mbogut ndak warak paga nalik nen awi yarigin.

23 Iterali inabuut nggorek tiyarogon paga yappiminggirak nogo eno’mbak yiganak-wiganak eerogo pege, anggen yigogo pege, eyo nggabina abe tawe age, eeke kenok, towe inetenggen lombok abok aret eyo nogo paga inawi mbani unggwogwe, eyo eno’mbak wiganak nogo, abu’me ineebe op lombok logowok nduk, ari unggwogwe, eeko logogun o.

24 Togop me, Naliku ALA nen eyo nggorek kenok kuwagaluk eerogo pege, eyo kuwagaluk kenok nggorek eerogo pege, eyo ki ti, mbuk eerogo pege, ndi, eyo mbuk kenok agarip wunduwak nduk eeppege, eeke minggirak nogo yi eyo ndi eyo penaame menggerak abok aret ineenu arugun o. Wone yi, Naliku an ALA nen aret yagarak me, eerigin aret,” yo’negerak kenok, yokkiragi o, yinuk, yoragagirak.

18 Aakumi inalitak lombok eekwi paga onggo eeppiyoorak wone


1 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “It Iterali wonogo menggam eekwi iinok, wone wakkagak yogo logonet, Ninogobamini eyo anggen ale mendek nunggwi paga nit inapuri nineyak ne agan nage menggerak o, yinuk, yogo monggotak ti, alom ngge nduk yogo monggotak o?

3 Wone wakkagak yi, o Iterali time ambinom yogo logogun lek o, yinuk, neenik Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yokkege agarik o.

4 It aakumi iniki abok aret an unde minggirak o. Inogobamini iniki kunduk, inapuri iniki kunduk, an mban unde minggirak. It maluk eekwi nogo inobaalombok aret kambugun o.

5 Aap ambi iniki abe koonak wone a’me nggelok mban eeke, obeelom mban eerit nage, eeke kenok,

6 At nen puut paga aakumi inagugi aanggo warogo pugwi mbanak nogo nengge, Iterali mendek inagugiwak nen yeenggwa niruwak o, yinuk, ayuk wuke, Oreewi inakuwi maluk eeppiige, Kwe amiya eeke kagak, imbirak nogo yege, Eekeelik aret o.

7 At ti nen aap wiwi aganaka’lek awu luulu wogoge logonet amendek waganggetak nogo, mbet-mbet iyokan wogoge, Aakumi inamendek ndinggolaga’- lek logonet aakumi inambi abu iinok, at ambi mendek wogorage, Aap inayum yirik lek iinok, yum yirippiige, Eeke menggerak o.
18:2 Yer. 31:29
8 At awu porogo wonogwe nogo onggo wu ambik nabenggolage, Ambinom wo’niru o, yinuk, yorage, eekeelik o. Aakumi maluk eeppiiga’lek eenggi awiirak wonage, Aakumi inowak loongge logonet, inetenggen lombongga’lek onggo liirogon aret eeppiige,

9 Wone lengganogo yorage minggirak nogo, at mugurok nage, Eeko logorak nawone yugu nogo, liirogon aret eeke, Eeke menggerak o. Aap ambi wone ti abok aret at eeke kenok, at aap abe iniki koonak me, mondok eenik aret logogin o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak o.

10-11 “Togop aret kwe, ogoba nen maluk ambiriluk ambi eeka’lek kagak, apuluk ogogun mbuk me, Aakumi inoorit nage, Aakumi inagugi aanggo warogo puut paga pugwi mbanak nengge, Oreewi inakuwi maluk eerogo piige,

12 Aap aaninggin inoba wonogwe, aap ineenggi lek wonogwe, eerak nogo wi-wi aganake, Awu luulu wogorage logonet, inamendek wagangge nogo iyokan wogoraga’lek kolage, Kugiwak nen yeenggwaaruwak nduk ayuk wuke, Maluk ogole warak lombok eeke,

13 Awu porogo wonogwe nogo onggo ambik nabenggolage, Ambinom wo’niru o, yinuk, oone omaawi paga yorage, Eeke menggerak abok aret ti, eerit nage me, aap togop eeke kenok, eenik logogin mbaken? Mondok lek aret o! Ogole warak yi, abok aret eeke paga at warogo pugun aret me, amiya wundigin nogo ti, at obaalombok aret oba logogin o.

14 Togop aret kwe, aap apuluk ti nogo nen at ndaremenggerak nogo nen ogoba maluk ambik eerit nage nogo enegen kamenggerak kwe, Nogoba eeke ti, an eerigin lek o, yinuk, mbo pege logomenggerik,

15 Puut paga inagugi aanggo warogo pugwi mbanak nogo nengge, Iterali mendek inagugiwak ti, Yeenggwa niruwak o, yinuk, wiige, Oreewi inakuwi maluk eeppiige, Eekeelik o.

16 Aap wi-wi aganaka’lek wu luulu wogorage logonet, inamendek waganggetak nogo mbetmbet iyokan wogorage, Aakumi inamendek ndinggolaga’- lek aakumi inambi abu iinok, at ambi mendek wogorage, Aap inayum yirik lek iinok, yum yirippiige,

17 Maluk eeka’lek mbo pege, Eeke menggerak o. At awu porogo wonogwe onggo ambik nabenggolage, Ambinom wo’niru o, yinuk, oone omaawi paga yorage, Eeka’lek logonet, Eeko logorak nawone yugu nogo aret eeke, Wone lengganogo yorage minggirak nogo mugurok nage, Eeke menggerak. Aap ti nen togop aret eeke kenok, ogoba omaluk paga nen kambigin lek at mondok eenik aret logogin kwe,

18 ogoba nen perak, aakumi wi-wi aganake, at owe-awot inamendek ugun-ugun wagangge, at mendek inenggela’me maluk eerit nage, eeke kenok, omaluk ti paga obaalombok aret kambigin o.

19 Togop aret kwe, it nen yogo logonet, Ogoba maluk eeke nagagerak onggo nogo eeppogo logonet, apuluk inom eeppuulik ti, nonggop nduk? yogwe iigi o. Apuluk ti, a’me nggelok mban eeke, abe koonak mban eeke, wone lengganogo yorage minggirak nogo liippunuk eeke, eeke kenok, alom ti paga at mondok eenik logogin o.
18:9 Unde 18:5

20 It maluk eekwi inobaalombok aret kambugun o. Ogoba maluk eeke onggo aput oba pege, ndi, aput maluk eeke nogo onggo ogoba oba pege, eerigin lek o. Ndi, aap iniki abe koonak nen obeelom eerit nage onggo ti, at obaalombok obeelom aret kolage, aap maluk mendek nen maluk eerit nage onggo ti, obaalombok maluk aret kolage, eerugun o.

21 Togop kwe, aap maluk mendek nen at maluk eeke abok aret mbo pege logomenggerik, an wone lengganogo yorage nogo liirogon aret eeke, at a’me nggelok mban eeke, obeelom mban eerit nage, eeke kenok perak, at kambigin lek mondok eenik aret logogin o.

22 An nawone yugu taganogo punuk maluk eeke logomenggerak nogo abok aret an nen, Aap ti, togop eekerak o, yinuk abeke logogin lek o. Abe mban eerit nage logomenggerak paga at mondok eenik aret logogin o.

23 Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aap maluk mendek kangge kenok, an nen nale’nggen mbake minggirak mbaken? It aap maluk mendek nen ineenik logowok nduk, maluk eerit nugwi nogo, mbo pugwi iinok perak, nale’nggen mbake lek mbaken? Mbake minggirak aret o.

24 Togop kwe, it aakumi iniki abe koonak mendek nen noone yugu ndak-ndak eeko menggaarak nogo mbo punuk, nomoninuk maluk eerit nogo logonet, it aap maluk mendek nen ogole warak mendek eeko mengga kwak eerit nugwi iinok, it ineenik logogun mbaken? Lek aret o! It aa’nduk obeelom eerit nogo logomenggaarak nogo abok aret an abeke logogin lek o. Wone yugu liirogon eeka’lek alik eerit nogwe, maluk eerit nogwe, eeremenggaarak paga ineebe mondok kambugun aret o.

25 Togop kwe, it nen yogo logonet, Ninogoba nen eeriyak koongge ti, ndak-ndak lek kagak koongge agaarik o, yogwe iigirak kwe, it Iterali mendek ti, an ari yi, inaruk konenggo logowak o. An eeriyak koongge ti, ndak-ndak lek ilik? It eeriyak koonggwi ti, ndak-ndak lek a? It mban iniki kwaakkolaawak o!

26 Aap iniki abe koonak nen obeelom eerit nage nogo mbo punuk, maluk eerit nage ti paga aret kambigin o. At maluk eeremenggerak paga at kambigin aret kwe,

27 aap maluk mendek nen maluk eeke logomenggerak nogo mbo pege logomenggerik, a’me nggelok mban eeke, obeelom mban eerit nage, eeke kenok perak, at eebe agap ndakkolaagin aret o.
28 At maluk ambik eeke logomenggerak nogo, Abet aret eeke nagagirak o, yinuk, mbo pemenggerak ti paga at kambigin lek abet aret eenik mondok logogin o.

29 Togop kwe, it Iterali mendek nen yogo logonet, Ninogoba nen eeriyak koongge ti, ndak-ndak lek kagak koongge agaarik o, yinuk, yogwe iigi o. An eeriyak koongge ti, ndak-ndak lek ilik? It eeriyak koonggwi ti, ndak-ndak lek a? It Iterali mendek mban iniki kwaakkolaawak o!

30 Togop me, it Iterali mendek ti, inalitik-inalitak eeriyak koonggwi paga inowak loonogo piinok, onggo ndakndak eeppiyaagin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o. It maluk eekwi paga ineebe nggelenggolookwak inomaluk mbo pugwi, noone yugu taganogo punuk, maluk eerit nogwe nogo yungguninuk wogwe, eeruwak o.

18:20 Pel. 24:16
31 It Iterali mendek ti, nonggop nduk kambuwok, mbako agaarik? Noone yugu taganogo punuk maluk eerit nugwi nogo mbo punuk, iniki inom, inobaabut inom, alik ngget mendek eerogo pako logowak o.

32 It aakumi kanggwi iinok, an nale’nggen mbakeelik me, ineenik logowak nduk inomaluk mbo puwak o,” yinuk, at Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yo’negerak me, yokkiragi o, yinuk, yoragagirak.

19 Iterali inoweewi nagawan-nagawan inaleendawi tiyaniyak wone


1 Iterali inoweewi nagawannagawan inaleendawi tiyanggo logonet,

2 “Singa inenggela’me singa kooli abu abe kwak kagalo ti, iya o! Singa awoologwe inenggela’me windak logonet, aagalogwe elak kuninake,

3 At aagalogwe inenggela’me aagaluk ambi tawe eerogo pege, Aagaluk ti, tawe age nagagerik, wakaa’ngget age, At noorak nogo nibinogo puurak mamunggolage, Aakumi nibinogo piinok, ambeme yonggorinake logorak mamunggolage, Eereegerak o.

4 At togop eeke nogo yi aakumi ndi aakumi nen inaruk konenggwi, Nggween labu pugume wangge kenok, tebenogo pugwi, Tebenogo punuk, nikkenok o Metit pi nogwe, Eereegwaarak o.

5 Togop eeko mbareegwa, singa iyagalo nen eeriyak kooneegerak nogo mbeyok ari, Iniki lunik wonagagerak nogo lek age, eeke kage nagagerik, Aagaluk alik ambi tawe eerogo pege, Singa awooluk wakaa’ngget eerogo pege, Eeke mbareegi,

6 Singa aagaluk nogo ti, abu wakaa’ngget agagerak me, orewologwe inom nege, At noorak nogo nibinogo puurak mamunggolage, Aakumi nibinogo piinok, ambeme yonggorinake logorak mamunggolage, Eereegerak.

7 Eeke nagagerik, aakumi ineebe op logorak pak wurogo pereegwam langgunogo pege, Inawi wurik kota-kota nogo yigirogo pit nage, Eeke logonet, Nggween inom, it aakumi nggween ti paga wonogwe inom, at oone kole ari nogo inaruk konembunuk, inamineeri ne agan nage nagagerak o.

8 Ne agan nage mbareegi, yi aakumi ndi aakumi at enaagan-ambokan wonogwe nen pilak yinuk, at tebenogo puwok nduk wogwe, At yiluk yuwak nduk, keele pit nogwe, Nggween labu pugume wangge kenok, tebenogo pugwi,

9 Nik eerogo mbuti keele yilukyiluk eerak me mambugwi, Mambunuk, wonok aap inowe endagembogut Mbaben mendek wonage me pi wogwe, Pi nanuk, keele maarogo piigo menggam nogome mambugwi, Eereegwaarak me, Puut-puut Iterali wonogo menggam time oone kole ari konenggo nogogwaarak nogo, ambinom konengga’lek aret wonogogwaarak.

10 Kagalo ti, keyabu anggur yarak me eyo anggur niyo eneerime yarak kwak wonage, Niyo eneeri ambik wungge me yarak me eno’mbak yiganakwiganak eerogo pege, Anggen ambik yege, Eereegerak o.

11 Ero abe lagangge nagagerik, eno’- mbak nogo omaawi ambik me, Ti paga aap endagembogut ambim mbanak ogobakkigirogo puurak op aret wonagagerak. Eno’mbak ninggirik-komaarak aago enggela’me ero nggorek lombok wonagagerak o. Ero abu nggorek wonage, ndi, eno’mbak ambik wonage, eerak me, Eyo ti, kin paga lombok wonagagerak o.

12 Togop aret kwe, aakumi inanini nen kinogo nggween paga nggimbogo mbareegwa, O wiya oonegen wundi wage menggim pa’nggwe nen warit wage logonet, aganggen nen eyo nogo teebat eerogo pege kenok, Anggen yugu nogo mono-mono wambit nagagerak o. Ndi, eno’mbak omaawi nogo kalenak-pugunik nagagerak mbuk age mbareegi, kani nen tigitogon nenggegerak.

13 O yogondak eyo nogo ti, nggween mbuk niyo yawenogo pegeelik me karume yarak aret agaarik o.

14 Eyo aro paga nen kani wunuk ari nagagerik, Nenet eno’mbak paga wundi nage logonet, anggen yugu inom nenggegerak me, Eno’mbak omaawi paga aap endagembogut ambim mbanak ogobakkigiriyak nogo lek aret agagerak o,” yinuk, tiyanggo nogogwaarak. Wone yi ti, leendawi aret me, aakumi kanggwi iinok, tiyanggo nogogwaarak o.

20 “Ala yo’nirage eeriyak nineebi o,” yereegwaarak wone


1 Wo’niren pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 6 abu eeppunuk, ambi eeke tut 4 penembunuk, ambi penenak tanggal 10 tut ti paga it Iterali mendek inoweewi ineebe mande negen nen, “Aliku ALA yegerak nogo yo’niraawak o,” yinuk, wogo nogogwaarik, an nowagam kwi’nogogwaarak.

2 Kwi’nogo mbareegwa, Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

3 “Aakumi nen ndarak yi wae. Iterali inoweewi ti, yorage logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak yoroorak nogo yi aret. An ari neyaawok nduk, wagaarak ya? An ari it ambi kaagun lek aret o, yinuk, neenik Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

4 Aakumi nen ndarak yi wae. Kat nen it inawone amburu mbaniyak ya? Kat nen it inowak looninaburak op mbaken? Op kenok, it inombomini nen maluk ogole warak mendek eeko nogogwaarak nogo mbininogo yoret o.

5 Yorage logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen wone yegerak nogo yi o, yinuk, it yoroorak nogo yi aret. An nen it Iterali miirinabeegirak ne ti paga, Wone yi abet aret o, yinuk, at Yakup mendek paga wiganak nogo, ninom kumbuk mbaneegirak. It o Metit paga wonogwe me, nomaawi neyaawak nduk, eeke logonet, Naliku kinogoba Ala ti, an aret o, yinuk, kumbuk mbaneegirak.

6 Ne ti eyom paga it yorage logonet, Kit o Metit nen wokkiren wundi woraanuk, yi o ndi o enggela’me nggween abu obeelom lombok yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim nggween an nen kit kinake leenogo pereegim nogome wokkiren pinagi nagin o, yinuk, yorage nagagirik, kumbuk mbaneegirak o.

7 Kumbuk mbangge nagagirik, it yorage logonet, Naliku kinogoba Ala an aret neegak, Yeenggwa niraawak o, yinuk, ogole warak ogut eerak ayuk wukwi nogo, kinalitak lombok mbo pinip o. It Metit mendek inagugi mugurok nogwe paga maluk eekkologwe kiyo, mugurok noorak mage o.

8 Yoragagirak kwe, an yorage nogo eeriyak ineebi mbako nogogwaarik, an noone konenulik mbo punuk, Yeenggwa niraawak o, yinuk, ogole warak ogut eerak ayuk wukwi nogo mbo pugwi, it Metit mendek inagugi nogo teppugwi, eeka’lek iinok, an nanini kilirogo inoba piige, it o Metit wonogwe me nanini kani kunik negen inoba kwippiige, Eerikit o, yinuk, koonogo pereegirak. 20:5-6 Wund. 6:2-8

9 Ti koonogo pereegirak kwe, yi aakumi ndi aakumi inenggaanom paga an nen it Iterali o Metit nen wogoren wundi woroorak wone yereegirak me, yi aakumi ndi aakumi it inom wonogwe ti nen an nendage abe nogo maluk eerogo pukwak, koonogo pereegirak nogo eerulik mbo punuk,

10 o Metit nen wogoren wundi wage nagagirik, o karume piya wagagirak o.

11 Piya wagagirak wonogwe iigak, wone lengganak inom, nawone yugu inom, eekwi iinok, ineenik aret logogun me, ineenik logowak nduk, wone lengganogo yorage, eeko logorak wone nogo yorage, eereegirak o.

12 Naliku ALA an nen aret it leenogo piyareegirak nogo ineenu ogwe, wone ninom yereegurak nogo abekwi, eeko logowak nduk, ineenu agak nogo 6 yippunuk, nogo 7 paga yonggonggologo logorak wone nogo kunduk yoragagirak.

13 Ti eereegirak kwe, it aakumi Iterali o karume nen an yorage nogo eeriyak ineebi mbakwi, noone yoragatak eekwi iinok, ineenik logogun kwe, kagak wone lengganogo yoragagirak nogo taganogo pugwi, eeko logorak wone yoragagirak nogo mbo pugwi, ndi, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga yonggonggologo logorak leenogo pateegirak kunduk, maluk eerogo pugwi, eereegwaarak. Eeko mbareegwa, o karume time aret nanini mondok nggwik togon inoba kwippiinok, ineebe lek eerogo piyaakit kooneegirak kwe,

14 yi aakumi ndi aakumi inigen iigak, Iterali wogoren wundi wagagirak ti nen nendage abe nogo maluk agaarak neyookwak, eeriyak kooneegirak nogo lek eerogo pereegirak.

15-16 Inagugi ogut eerak mugurok noorak lombok mbareegwaarak paga eeko logorak wone yoragagirak nogo mbo pugwi, wone lengganogo yoragagirak nogo mugurok naga’lek tayoppugwi, ndi, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga yonggonggologo logorak leenogo pateegirak nogo taganogo pugwi, eeko nogogwaarak me, it yorage logonet, Yi o ndi o abok aret enggela’me nggween abu obeelom wokkiragagim yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim time pinagi nagin lek o, yinuk, wone ti, it abet mbaruwak nduk, o karume time kumbuk mbaneegirak o.

17 Kumbuk mbaneegirak kwe, nenegen pegiinok it inabuwa mbake nagagirik, o karume time ineebe pup eerogo piige, inenggaawak abu lek eerogo piige, eerulik o.

18 It inapuri o karume wonogwe nogo yorage logonet, Kinogobamini nen wone lengganogo yokkirogo nogogwaarak nogo mugurok nogwe, eeko logorak wone koonogo pereegwaarak nogo eerit nugwi, ndi, it inagugi ogut eerak ayuk wukwi paga kinoba maluk eekkolookwak, eerit nugwi, eeriyak mage o.

20:11-13 Unde 18:5 20:12 Wund. 31:13-17 20:15 Lin. 14:26-35

19 Naliku kinogoba Ala ti, an aret me, an nen wone lengganogo yokkirage nogo mugurok nogwe, eeko logorak noone yokkirage nogo liirogon eekwi,

20 ndi, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga yonggonggologo logorak leenogo pateegirak ti, kit ninom wone yereegurak abekak aret me, eekwi, eekwi kiinok, Naliku kinogoba Ala an aret kineenu arumunggup o, yinuk, yoragagirak.

21 Yoragagirak kwe, it inapuri ti nen an yorage nogo, eeriyak ineebi mba’nuk, noone yoragatak eekwi iinok, ineenik logogun kwe, kagak, wone lengganogo yoragagirak nogo mugurok naga’lek tayoppugwi, eeko logorak noone yoragagirak nogo liirogon eeka’lek mbo pugwi, ndi, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga yonggonggologo logorak leenogo pateegirak nogo kunduk, maluk eerogo pugwi, eereegwaarak. Eeko mbareegwa, o karume time nanini inoba kilirogo piige, nanini kani kunik negen inoba kwippiige, Eerogo piyaakit, kooneegirak kwe,

22 neenggi awiippatinuk, puk aret agagirak o. Yi aakumi ndi aakumi inigen iigak Iterali wogoren wundi wagagirak ti nen nendage abe nogo maluk agaarak neegwi iyo, eeppiyoorak kooneegirak nogo lek eerogo pereegirak.

23-24 Inogobamini inagugi ogut mugurok noorak uugwe lombok mbako logonet, eeko logorak noone yoragagirak nogo eeka’lek mbo pugwi, wone lengganogo yoragagirak nogo taganogo pugwi, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga yonggonggologo logorak leenogo pateegirak nogo maluk eerogo pugwi, eereegwaarak me, it yorage logonet, Yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nappinagage, yi o ndi o abok aret mappinagage, eerigin o, yinuk, o karume time yorage nagagirik, wone ti, abet mbaruwak nduk, kumbuk mbaneegirak o.

25 Eeko logowak nduk, wone maluk lengganogo yorage, eeko logorak meek kagak eeko logowak nduk, wone yorage,

26 ndi, Naliku ALA an aret ineenu a’nuk, inamineeri ne agan nage logowak nduk, inapuri manggu ndarak inagugi ake inoorogo wogorogwe ti paga inoba maluk eerogo patuwak nen teppiige, eereegirak o.

27 Togop aret eeppiyareegirak me, aakumi nen ndarak yi wae. At Aliku Itok Menggerak ALA nen wone yogop yegerak o, yinuk, it aakumi Iterali yoroorak nogo yi aret. It inombomini nen an mbo paninuk meek eerogo panogo logonet, ambi eereegwaarak nogo yi aret.

28 An nen, Nggween wokkiraagin o, yinuk, kumbuk mbaneegim nogome wogoren piya unggwage mbareegi, it nen puut-puut tiyarogon paga, eyo eno’- mbak yiganak-wiganak aago abu’- me paga, kogwe kenok, nogome inagugi aanggo warogo wogogwi, nanini aruwak nduk, inake pi wogwe, inagugi ake obari abe kaga kani kunggwi, inake amburu kilirogo pugwi, eereegwaarak.

29 Eekwi iinok, an nen it yorage logonet, Puut tiyarogon ti paga nano kaawok nduk lagi nogo ogotik? yinuk, yoragagirak, yoret o,” yinuk, yo’negerak me, yoragagirak. Puut ti endage, Puut Tiyarogon Kugi Eeko Menggam o, yinuk, o yogondak yogwe wonogwe aret.

Maluk onggo eeppiige, maluk lek eerogo piige, eeke menggerak wone

20:23 Unde 26:33

30 “Togop me, At Aliku Itok Menggerak ALA nen, Wone yogop yokkiragaarak o, yinuk, it aakumi Iterali mendek yoroorak yegerak nogo yi aret. Inombomini inoba maluk eerogo pateegwa kwak it inombowologwe yi, ndak-ndak eerogo pako logonet, inombomini inagugi ogut eerak nogo mugurok noorak mbakwi ya?

31 Inagugi inake wogorogo logonet, inapuri manggu ndarak inoorogo inagugi inake kani kuninakwi paga aa’nduk nen nok, o yogondak kuli ineebe maluk eerogo pako agaarik o. Eeko logonet, it Iterali mendek ti, At Aliku ALA ari yo’niraawak o, yinuk, an nowagam wogwe iinok, an nen, Kit yo’ninip o, yinuk, yoroorak op ya? An togop yoraagin mondok lek o, yinuk, neenik Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

32 It nen yogo logonet, Nit yi aakumi ndi aakumi alik mendek kwak, yi o ndi o aakumi inanebunu lombok nen eyo inom, yugum inom, alut eeka kwak, ariyak uugwe mbako ogoorik o, yogwe iigirak ti, ndak-ndak arigin abu lek o.

33 Noone omaawi paga nen wone lengganogo yorage, neenggi omaawi paga eeppiige, nanini inoba piige logonet, inowak looninake, eerigin o, yinuk, neenik Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

34 Noone omaawi paga nen, neenggi omaawi paga nen, nanini paga nen, it yi aakumi ndi aakumi wonogwe inenggela’me nen wogoren wundi wage, yi o ndi o mak eerak nugwi me nen kuwak eerogo piige, eerigin o.

35 O karume wogoren wagagi kwak, it wogoren yi aakumi ndi aakumi inenggela’me piya nanuk, time aret ninigen pet-pet yogo logonet, Ndogop eekotak o, yinuk, inowak loonogo maluk onggo inoba piyaagin o.

36 Karume nggween o Metit paga an nen inombomini inowak loonogo maluk onggo eeppiyareegi kwak, it togop aret eeppiyaagin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

37 Ndomba ineebe liirogon lingginako mengga kwak, it nowaanggun abu’me unggwi wagak eekwi iigak, ninom wone mbaneegurak nogo ndak-ndak eeko logowak nduk, nomaawi paga ina koonogo piyaagin o.

38 It an yorage nogo eeriyak ineebi mbaka inom, noone tagangga inom, inenggela’me nen ogoorogo piinok, o it wonogwe me nen wogoren wundi woraminggirak kwe, Iterali inanggween paga unggwi nagun lek o. Ti eeke neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

39 It Iterali mendek ti perak, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen wone ambi yoroorak yokkege nogo yi aret. It Iterali mendek ti, inalitikinalitak lombok nen inagugi ogut eerak ayuk wurit nogo logowak o. Togop eerit nogo logomenggaarik, irip paga an noone inaruk konembunuk, inagugi inake pugwi, aanggo warogo wogogwi, eekwi paga an nendage abe alik leenak maluk eerogo pugwi nogo ambinom maluk eerogo pugun lek o.

40 An nabuut alik leenak Iterali wonogo menggam abu tiyanak time it Iterali mendek abok aret an nalut eeko logogun o. Ndi, time aret nake pi wogwe iinok, nale’nggen nen wagangge logogin o. It an nake warogo wo’nugwi inom, anggen iyaalok mbanak nake pugwi inom, nake alik leenogo punuk, wo’nugwi inom, o time aret nake pi wagak eeko logorak, yoraagin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

41 It yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nen wumbiya wage, yi o ndi o mak eerak wonogwe me nen kuwak eerogo piya wage, eeke logonet, obari abu abe kaga kwak nale’nggen nen ineebe togop aret wogoninake, yi aakumi ndi aakumi inigen iigak an abu abe alik leenak minggirak neyaawak nduk eeppiige, eerigin o.

42 Nggween wokkiraagin o, yinuk, inombomini yorage logonet, kumbuk mbaneegim Iterali inanggween nogome piya unggwi wage neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

43 O time logonet, inobaabut wonogogwaarak inom, eerit nugwi paga maluk eerogo pako nogogwaarak inom, abeppunuk, Maluk lombok kagak eeko nogogurak paga nit ninogole warak aret kogo o, yinuk, yugun o.

44 It Iterali mendek ti, maluk eerit nugwi, ogole warak mendek eerit nugwi, eekwi nogo, an onggo ndakndak eeppiyaagin lek nendage maluk eerukwak abe logowak nduk, eeppiige neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi,” yo’negerak me, yokkiragi o, yinuk, yoragagirak.

O ame paga pa’nggwe kani wunuk agan wagagerak wone

45 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,
46 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kena o ame pa’nggwe na’nage logot o. Na’nage logomenggendik, o ame pa’nggwe time nggween ti mberege, o ame pa’nggwe eyonggaame time, Ndogop eekkabigin o, yinuk, yoge, eeru o.

47 O ame pa’nggwe eyonggaame time yoge logonet, At Aliku Itok Menggerak ALA nen, Wone yogop, yokkege me, Aliku ALA nen yokkege yi, karuk konengge logot o. Yi eyo ndi eyo ki wonage inom, mbuk wonage inom, kani nenet nawak nduk, an nen kani wuninogo puurak eeke agarik o. Wuninogo piminggirak nogo nogonogo puurak meek me, o ame pa’nggwe nen nok, o omarip paga pa’nggwe iri’ngga-kale’ngga abok aret kani nen yogonogo pit nagin o.

48 Kani ti, nogonogo puurak meek kenok, Aliku ALA nen aret kani wuninogo pegerak kogo o, yinuk, yi aakumi ndi aakumi abok aret yugun, yoru o.”

49 Yo’nege mbareegi, an nen at yoge logonet, “Kaliku Kitok Menggendak ALA, ao! An yorage neenok it nen nabok yogo logonet, At yi, wone eegu laarogo mban yo’nirage menggerak nogo lek a? yinuk, yogo agaarik,” yoreegirak.

21 Aliku ALA awooluwak ti Mbaben aret yereegerak wone


1 Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kena o Yerutalem na’na’- nuk, koone omaawi paga aakumi alut eeko menggam yi o ndi o yorage, it Iterali inanggween eeppuurak nogo yorage, eeke logot o.

3 O Iterali wonogwe nogo yorage logonet, Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. It ninom ogoorak me, an nen nawooluwak nggiginogo punuk, it inenggela’me aap iniki abe koonak inom, aap iniki maluk inom, inenggaawak lek eerogo piyaagin o.

4 It inenggela’me aap iniki abe koonak inom, aap iniki maluk inom, mondok lek eerogo piyaagin me, nawooluwak awina nen nggiginogo it aakumi o ame pa’nggwe wonogwe me nen nok, o omarip paga pa’nggwe wonogwe abok aret inoba piige neyaagun o.

5 Awina nen nggiginogo inoba piige logominggirik, ti’nuk, awina obaane’me yonggoppega’lek neenggi me porogo wonage neenok, it aakumi abok nen, Aliku ALA nen aret eeki, yinuk, ineenu arugun o.

6 Togop aret me, aakumi nen ndarak yi wae. Kiniki wakkolage logot o. It abok inenggaanom paga neebi-neeba ari logonet, kiniki wakkolage logot o.

7 Kiniki wakkolage keenok, it nen kat yokkogo logonet, Kat nanonduk kiniki wakkolage agandik o? yinuk, yokkugwi iinok, kat nen, Lek o. An wone eeriyak ambi konengge nagarik, niniki wakkolage agarik o. It inalitak iniki ma’nage, it abok aret inomanggen tayok ari, it abok aret inomaawi lek age, it abok aret inameyo tenak ari, eeke logogin, yoraamunggun o. Ti eeginaburak nogo eeri woraagin o. Abet aret eeri woraagin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagarak me, yoret o,” yinuk, an yo’nege mbareegi, yoragagirak.

8 Ti’nuk, Aliku ALA nen wone ambi an yo’nege logonet,

9 “Aakumi nen ndarak yi wae. Ala nen yegerak nogo yi o, yinuk, yoroorak nogo yi aret o. Wooluwak ambi tiyak yigi o! Wooluwak ambi tiyak yigi o! Wooluwak ti, ngget abu kenenak wonage, Wooluwak ambe laambu tup eerak wonage,

10 Aakumi inoorit nawak nduk, wooluwak ngget abu kenenak wonage, Ambe laambu tup eerak wonage, Eerak me, O yabok eeke kwak wooluwak ti, lan agan nage agaarik o. An napuri it Yekura mendek inambim mbanak paga iniki ale’nggen mbariyak mbaken? Wooluwak ti nen yi eyo ndi eyo mbim mbanak paga ogobakkigirik nogo meek eerogo pege menggerak o.

11 Wooluwak ti, ambe laambu tup eerogo pege, eenggi paga pigagangge, eeruwak nduk, muk koonogo pereegirak me, At aap aakumi inooka nen wooluwak ti, eenggime porogo logowak nduk, Ngget kenengge, ambe laambu tup eerogo pege, Eeke agarik o.

12 Aakumi nen ndarak yi wae. Wooluwak ti nen an napuri tebenogo piige, It Iterali inoweewi nagawan abok aret tebenogo piige, Eeruwak nduk, Nutik wonage me, Oone nggwok eeke, leenggu maake, eeke logot o. Wooluwak ti nen it inom, an napuri inom, ndak-ndak aret nagin me, Kiniki wakkolage logonet, kanobak wakkolage logot o.

13 It inabut mbanikit nduk, wooluwak ti nappi woraagin aret me, at wooluwak nen eebi mbake it Yekura inambim mbanak nogo, ko wappunuk logorak meek kenok, nonggop arigin o? yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

14 Togop aret me, aakumi nen ndarak yi wae. Ndogop eeppinagagun o, yinuk, koone omaawi paga yorage, Keenggi telak eeke, eeru o. Wooluwak ti paga ne mbere nengge, Ne mbere nenok, ambi nengge, Eeruwak nduk, teppu o. Wooluwak ti, aakumi inooriyak ake aret wonage, Wooluwak ti paga nen aakumi ambik inooriyak ake wonage, Eerak logonet, It inaagan-inambokan lek eerogo piinet nagin o.

15 It iniki ma’nage, ineebe ambik inoorak ngginnogwe, Eeruwak nduk, An nen, Wooluwak ti paga kinoorigin o, yinuk, Tu unggwogo menggam abok aret mippit nagarak wonage o. Wooluwak ti, o kimbik pindanggage kwak ogobakkigirik me, Aakumi inooriyak nduk, ambe laambu tup eerogo pigirak ti, iya lombok o.

16 At wooluwak ti, irip agi pa’nggwe nappege kenok, time aret inoorit nage, Irip ogu pa’nggwe nappege kenok, time aret inoorit nage, Eeruwak o.

17 Ti eeke kagak an kunduk, neenggi telak eeke, nanini age nogo tebenogo pege, Eerigin o, yinuk, Naliku an ALA nen aret yagarak me, yoret o,” yinuk, an yo’nereegerak o.

Aap Mbaben mendek endagembogut awooluwak paga eeriyak wone


18 Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

19-20 “Aakumi nen ndarak yi wae. Aap endagembogut o Mbaben mendek nen awooluwak ko’nok nawak nduk, o ambit time nen tu mbere wakkagak eerogo pu o. It aakumi Amon mendek inagota Araba tebenogo pi noorak, Tu yi aret o, yinuk, liiru mbanogo pege, ndi, ambi, it Yekura inom, o kota Yerutalem pak omaawi wurik nogo inom, tebenogo piya noorak, Tu yi aret o, yinuk, liiru mbanogo pege, eeppunuk, ineenu agak liiru mbanak ti, tu andogon mbere time mippu o.

21 Aap endagembogut Mbaben mendek nage logonet, tu andogon me time tu ngge paga noorak nogo eenu aruwak nduk, omaale ena nggeeme age nogo maloppege, agugi yoge, wam warogo amiya pekkage, eerigin me nduk, yagi o.

22 Ti eeke logonet, omaale eenggi abe me wonage nogo, ena koonogo o Yerutalem na’nage kenok, o Yerutalem ari nanuk, pak wurik nogo punggagak eekwi, awuri nen inoori unggwogwe, Nawim yi o, yinuk, keekok piyanggogwe, tu unggwogo menggam langguk yuwak nduk, punggagak eekwi, ungguurak nggween kabunogo pit laganggwi, yugum pak wurik paga ungguurak eyo lunogo pugwi, eeruwak nduk, yoraagin o.

23 Togop aret yoraagin kwe, At oone ari kenok mban ninaruk konenggo logowok o, yinuk, kumbuk mbaneegwaarak nogo nen o Yerutalem tebenogo pi noorak agugi nen yoremenggerak nogo ti, Eerigin lek, pilit aret yogerak kogo o, mbaremenggaarak kwe, kumbuk mbaneegwaarak nogo kagak, alik eekwi iinok, at ti nen aret pippiinok, keele maageren nagin,” yegerak o.

24 Togop aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, “It at oone koneniyak nineebi o, yinuk, nggwok paga yogwe ti paga it maluk eerit nogo nogogwaarak nogo, aakumi ineenu arugun me, eerit nugwi ti paga ineebe pippiinok, keele maageren nagin,” yo’negerak me, yokkiragi o.

25 Ndi, Ala wone liippegeelik maluk eeka omaluk onggo irip paga eeppuurak muk panggoni wagaarak Iterali inowe nagawan ti,

26 Aliku Itok Menggerak ALA nen eeppuurak yegerak nogo yi aret. “At yogondak wonage kwak logorak lek me, anobak paga yum perenak nogo nggoorogo mbo nappege, anggare-nggare yirik nogo nggoorogo mbo pege, eeruwak o. It aap iniki tebenak iinok tiyappiige, ndi, iniki tiyanak kenok mondok tebembiige, eerigin o.

27 Yigi’narigin o! Yigi’narigin o! An nen kota ti, yigirik-noonom eerogo pigin me, at obaalombok o kota unde logorak eeppuurak nogo, awo waga’- lek kagak obaane’me wuka’lek yigirik- noonom aago aret logogin o. Ndi, wage kenok perak, unde logowak nduk, an nen eeppigin, yoru o,” yinuk, yegerak me, yokkigi o, yoreegirak.

Ala awooluwak Mbaben aret me, Amon eeppiyoorak wone


28 “Aakumi nen ndarak yi wae. It Amon mendek eekwi paga, inoone meek eerogo pugwi paga, Aliku Itok Menggerak ALA nen eeppiyoorak yegerak nogo yi o, yinuk, yoroorak nogo yi aret o. Wooluwak ambi tiyak yigi o! Wooluwak ambi tiyak yigi o! Aakumi inooriyak nduk, muk nggiginik wonage, Nenet nage, o kimbik pindanggage kwak lan agan nage, Eeruwak nduk, ambe laambu tup eerak wonage, Eerak aret agaarik o.

29 Kit eeppinagarak nabi ndogop kagarak o, yinuk, yorogwe nogo ti, piliret yorogwe, Ndi, tili paganogo yorogwe nogo alik kagak yorogwe me, pilit aret yorogwe, Eekwi me, It aap maluk eeka inooriyak eyom panggoni wage, Irip paga maluk onggo eeppiyoorak eyom ari wage, Eeke kenok, Wooluwak ti, it aap maluk eeka nogo inenggaanok paga titik eerak wonage agaarik o.

30 At awooluwak titik eerak wonage nogo ti, nggerenak menggim pi nawak o. At nda’nage, anebunu nggwok age, eereegim nogome an nen at owak loonogo maluk onggo eeppigin o.

31 An nanini nggwik togon oba pege, nanini kani kunik negen oba pege, At eebe waganogo aap inogogun mbuk aakumi ineebe lek eerogo piyoorak abu ineenu nogo ineenggime pege, Eeke neenok,

32 At eebe ti, kani wurik kwak aret me, kani nen nengge, Amiya ti, anggween paga time kilirik-ndoonak nage, Ndi, at endage aberak logogin lek, mari aret age, Eerigin o, Yinuk, Naliku an ALA nen aret yagi,” yegerak me, yokkigi o, yoreegirak.

22 It Yerutalem mendek maluk eeko nogogwaarak wone

21:28-32 Yer. 49:1-6, Yeti. 25:1-7, Amot 1:3-15, Tep. 2:8-11

1 Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kat nen o yi maluk onggo eeppuurak mbaken? Kat nen aap inamiya kilirogo piigo menggam o kota yi, owak loonogo omaluk onggo eeppuurak mbaken? Togop eeriyak mbake keenok, at maluk ogole warak mendek eeke nogo, Yogop eeke agandik o, yinuk,

3 yoge logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak yoroorak nogo yi aret. Enggela’me aakumi inamiya kilirogo pit nage paga maluk onggo oba kwippake, kugi ogut ogobakkigirogo pit nage paga maluk eerogo pake, eeke o kota ti, abuwa o!

4 Aakumi inamiya kilirogo pit nagagerak paga maluk aret eeke, agugi ogut ogobakkigirogo pit nagagerak paga eebe ogole warak aret eerogo pake, eereegerak paga at logorak ne nogo koorok panggo pi wage, at logorak yi tahun ndi tahun nogo lek eerogo patit unggwage, eereegerak me, yi aakumi ndi aakumi nen at agi’ndok kanggwi, yi o ndi o wonogwe nen miyuk-meya eerogo pugwi, eeko logowak nduk, eeppiyaagin o.

5 O kota enggela’me time abu naalopkaalop wonage paga endage maluk agagerak ti, yi aakumi ndi aakumi koorok wonogwe inom, o nda wonogwe inom, nen at miyuk-meya eerogo pogo logogun o.

6 It Iterali inoweewi nagawan o kota time enggela’me wonogwe nogo, inalitik-inalitak nen inendage tiyanak paga aakumi inoorogo piinet nogwe ti, liippiyet o.

7 O kota enggela’me time aakumi inogobamini inom, inagalomini inom, meek eerogo piigwi, at enggela’me time aap nggiru aaninggin inoba piigwi, elege moono inom, kumi nanu inom, tebenogo piigwi, eeko nogogwaarak o.

8 At kota ti nen yi mendek ndi mendek nake leenak wonage nogo, meek eerogo pege, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga yonggonggologo logorak yoragagirak kagak, taganogo punuk, ugun eerit nage, eeke nagagerak o.

9 At enggela’me time aakumi inooruwak nduk, inoone pilit inoba piinet nugwi, at enggela’me time puutpuut paga kugi eeko menggam aanggo warak nenok, kumi inom, aap inom, eekulik mendek ugun-ugun eerit nugwi,

10 at enggela’me time inogobamini nogo yugu menggam pegiya unggwogwe, at enggela’me time kumi tut awo kogwe nogo, inom nogo yuurak mage yugu kagak taganogo punuk, eeginakwi,

11 at enggela’me time it aap ambi nen inoreewi inakuwi iigak, maluk lombok eerogo piigwi, it aap alik ambi nen inenggali mbaka’lek inayinggelomini iigak maluk eeppiigwi, it alik ambi nen inogoba ambit inoreewi inapurilogwe komologwe maluk eerogo piigwi,

12 ndi, o kota enggela’me time aap inooruwak nduk, inonggo nggerenogo nunggwi, eeko agaarik o. At nen awu wogoragaatak porogo wonogwe, Onggo wo’ninip, yorage, at awu porogo wonogwe nogo paga ambik aret nabenogo kolage, oone omaawi paga aakumi wi-wi eerogo piige logonet, inamendek wagangge, eeke logonet, an noone yugu nogo at mondok kobak eerogo pereegerak o, yinuk, Naliku ALA nen aret yagi o.

13 Aakumi wi-wi eerogo piige logonet, inamendek wagangge, at enggela’me time aakumi inoorogo piinet nage, eeke ti paga an abet aret at eraaket nen neenggi aan lebenogo patigin o.

14 An nen at maluk onggo eeppuurak eyom paga at mondok nu’lek eeppunuk wonage, eenggi omaawi lombok eeppunuk wonage, eeke kaamunggun mbaken? Mondok lek aret o. Naliku an ALA nen yagarak me, an nen aret eerigin o.

15 It at enggela’me wonogwe nogo yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nappiige, yi o ndi o abok aret mak eerogo piige, eeke logomenggerik, maluk ogole warak mendek eeke menggerak nogo, ti kuli aret lek eerogo pigin o.

16 Yi aakumi ndi aakumi nen, At alik nen aret maluk ogole warak mendek eeke menggerak paga eeki o, yinuk, yogwe iinok, Naliku ALA an aret at eenu arigin o,” yinuk, yo’negerak me, kat o kota Yerutalem yokkigi o, yoreegirak.
Kani nengge logonet, mbeenogo pege menggi kwak ti, Iterali aret, yereegerak wone

22:7 Wund. 20:12, 22:21-22, Pel. 5:16, 24:17 22:8 Unde 19:30, 26:2 22:10-11 Unde 18:7-20
22:12 Wund. 23:8, 22:25, Pel. 16:19, 23:19, Unde 25:36-37

17 Ti’nuk, Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

18 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kani nengge logonet, mbeenogo pegetak kwak ti, Iterali aret wonogwe iige agarik o. Mbuti perak kani worappunuk, maluk kenok munogo mbo pugu mbuti tembaga inom, mbuti timah abinak warak inom, mbuti owak inom, mbuti timah mili inom, ti kwak ti, it Iterali mendek aret,” yo’negerak o.

19 Togop aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi o. “It Iterali abok aret ti, kani nengge logonet mbeenogo pegetak kwak agaarak me, an nen o Yerutalem time kuwak eerogo piyaagin o.

20 Mbuti perak inom, mbuti tembaga inom, mbuti owak inom, mbuti timah abinak warak inom, timah mili inom, aakumi nen kuwak eerogo punuk, kani nen amburu nggalonggalo wambuwak nduk, worako mengga kwak, an nen nanini mbake, nanini kani kunik negen eeke, eeke logonet, it togop aret kuwak eerogo piige logominggirik, o kota time mambiinok, kani eyak nen mbuti owak nggalo-nggalo wangge menggi kwak, it togop aret eerogo piyaagin o.

21 It Iterali kuwak eerogo piinok, nanini kani kunik negen pu eeke neenok, kani eyak nen mbuti owak nggalo-nggalo wangge menggi kwak, o kota akem time ineebe togop aret eerogo piyaagin o.

22 Mbuti kani worako menggam kani eyak nen mbuti perak nggalonggalo wangge menggi kwak, o kota aken time ineebe togop aret eerogo piyaagin me, Naliku an ALA nen aret nanini nggwik togon inoba piige nogo ineenu arugun o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

Iterali inoweewi maluk eeko nogogwaarak kenok yereegerak wone


23 Ti’nuk, Aliku ALA nen wone ambinom an yo’nege logonet,

24 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kat nen nggween ti, yoge logonet, At ti, nanini age eyom paga mayu nen nggween yawenogo pegeelik kwak, o mayu amburu wanggeelik kwak, aret wonage agaarik o.

25 It aakumi inoweewi nagawan o time wonogwe nogo nen iniki ambit eeppunuk koonggo logonet, singa nen at noorak tebembunuk nibinogo nengge logonet, oone maluk ndi wuke menggi kwak, it aakumi inambeme yonggorinakwi, yi mendek ndi mendek onggo nggwok inom, iniki kundugu inom, ndinggologwe, eekwi paga o time it kumi nanu ambik eerogo piigo agaarik o.

26 It aap an neebe unde o time wonogwe nogo nen an noone yugu liiru mbanak nogo meek eerogo pogo logonet, ugun taganogo pit nogwe, nake alik leenak namendek nogo maluk eerogo pugwi, eeko logonet, Yi mage o, yi eeriyak o, yugu nogo yelok kaga’lek ugun eerit nugwi, Yi ogole warak o, Yi ogole warak lek abe o, yinuk, yogwe nogo, Ti alik lek ambit aret o, yinuk, mamuninabit nogwe, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga yonggonggologo logorak leenogo pereegirak kagak eekwi iigak, inigen iyoolik yuwak puk wonogwe, eekwi paga it inenggela’me an nendage nogo ayuk lek aret agagerak o.

27 It aap inoweewi inengga warak o time inenggela’me wonogwe nogo ti, nggwiya it noorak mendek nibinogo nonggo mengga kwak logonet, aakumi inamendek kolaawok nduk, ineebe inoorogo piinet nogwe, inenggaawak lek eerogo piigwi, eeko agaarik o.

28 Ndogop arigin o, yinuk, yoraga nogo nen mili kenok amburu wako mengga kwak, inoweewi inengga warak nen maluk eerit nugwi ti, togop aret eerit nugu agaarik o. It nen, Ninabinggaanggo ndogop kogoorak o, yinuk, we piliret yorogwe, pilit aret tili paganogo yorage, eeko logonet, Aliku ALA nen yoraga’lek kagak, Aliku Itok Menggerak ALA nen ndogop yo’niragaarak o, yinuk, yorogo agaarik o.

29 It o time wonogwe nogo nen aakumi inambokan laganggo logonet, inoone omaawi paga inamendek ndinggologwe, inamendek kiraakkologwe, it aap aaninggin inoba wonogwe inom, ineenggi lek inom, tebenogo piigwi, it aap nggiru inawone liirogon mbangga’lek yiluk-yiluk mbanogo punuk, maluk onggo eeppiigwi, eeko agaarik o.

30 An nen o ti lek eerogo pege neyo, yugum yagat obaane’me pak wurogo pege, ndi, wurik eno mbanak me ti paga nen inoori unggwage neyo, o ti ake eno mbanak me arum wake, eeruwak nduk, aap ambi kwaareegirak mendek, eebe lek aret kagagirak o.

31 Lek aret kagagirak me, nanini nggwik togon it inoba piige, nanini kani kunik negen eeke logonet ineebe lek eerogo piige, eeke logonet, eerit nugu nogogwaarak onggo inoba lombok kwippiyaagin o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yo’negerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

23 Okola awuluk Okoliba imbirak maluk eeko nogogwaarak wone

22:18 Nda. 119:119, Yet. 48:10, Yer. 6:28-30 22:20 Ote. 8:10, Mal. 3:2 22:22
Yet. 1:25, 21:31, 64:7 22:26 Unde 10:10 22:30 Yer. 5:1

1 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kwe ambit aagalogwe kumi mbere ndarak wonogogwaarak me,

3 it imbirak tawe paga o Metit time wonogo logonet, kumi ya wurinakak a’nuk, Wu’ninabinip o, yinuk, agan nugu nogogwaarak. O time iigak inelak maakwi, tawe inelak pigagangga’lek me, piginok- paganok eeginabit nugwi, eeko nogogwaarak.

4 Oweeluk endage ti, Okola, ndi, awuluk endage ti, Okoliba aret. It imbirak ti, an nakuwi kwak aret me, inaagalogwe wologwe- komologwe ndaganabeegwaarak. Okola ti, o Tamariya aret. Ndi, Okoliba ti, o kota Yerutalem aret.

5-6 At Okola ti, nakwe kwak aret kwe, mbabi eerit nage logonet, at inom kunik inayum mbogut mili negen yirik o unde waka inom, aap ineegin unde inoweewi inom, kuda paga kwi’na’nuk nogo nogogwaarak aap wim eeka aakumi Atiyut mendek aap tawe abu amuni mbanak mban nogo nen, Ee’nabuwak o, yinuk, it paga iniki nenet nege nagagerak me,

7 it aap Atiyut mendek inendage warak abok aret nogo nen eeruwak nduk, yoranet nage, ndi, Ee’nabinip o, yinuk, iniki nengge nogo, inagugiwak ayuk wukwi abok aret inom eerit nege paga at eebe aret maluk eerogo pake, eeke nagagerak.

8 At awo tawe o Metit paga nen aap inom nogo yege logonet, elak pigagangga’lek nogo aret piginokpaganok eekwi, at eebe paga iniki nengge kenok ugun eeppit mban nugwi, eeko nogogwaarak nogo mbo puulik kundugu eeke nagagerak.

9 Togop aret eerit nage nagagerak me, at inom iniki kunik iniki nengge aap Atiyut mendek nogo, ineenggime pereegirak.

10 Pege mbareegi, it nen kwe ti, agali nggoorogo mbo pugwi, aagalogwe wologwe-komologwe nogo keele maageren nogwe, ndi, at eebe wooluwak paga warogo pugwi, eereegwaarak. Kwe ti, togop eerit nege nagagerak paga onggo eerogo pega o, yinuk, at abok kumi inenggela’me wiganinuk nagagerak.

11 At eeppereegerak ti, awuluk Okoliba nogo enegen kagagerak kwe, oweeluk eeke nagagerak mbuuluk negen kagak, awuluk perak, abu nggwok lombok iniki nenet nage, ya wukak lombok eerogo patit nage, eeke nagagerak.

12 Wim eeka li’luk eerak o unde waka inom, it aap yigin unde inoweewi inom, aap kuda paga kwi’- na’nuk nega it Atiyut mendek aap tawe amuni mbanak nogo mban at nen kunduk, iniki nengge nagagerak me,

13 at kunduk eeke paga maluk eerogo patit nage kagagirak. Imbirak ndak-ndak aret eerit nugwi iyareegirak kwe,

14-15 awuluk yi perak, Ambinom mban ee’nabuwak, mbarit nege nagagerak. At nen aap Mbaben mendek ndarak inomarip paga inagabee’le yirik, inanobak paga yum perenak, aap Mbaben mendek inaworak wim wakaa’ngget negen inogut eerak amburu maa’ngga paga ayo wogo kobat paga wonage enegen iige nagagerik,

16 mbet-mbet aret it paga iniki nengge nagagerik, wone eerogo o Mbaben paga nappiyareegerak-

17 aap Mbaben mendek nogo at ka woraanuk, iniki nengge kenok, eeri unggwogo menggam at nogo yege menggim paga nen inoba tayok yuwak nduk, eerit nogo logonet, maluk eerogo pereegwaarak. Maluk eerogo pogo mbareegwa, eebi nen mbo piyareegerak.

18 At nen kin paga, Ugun ee’nabuwak, mba’nuk eerit nage logonet, amendek wogoranet nage kenok, an nen, Ogole warak eerit nege kwe yi, neebi o, yinuk, oweeluk mbo pereegi kwak awuluk togop aret mbo pereegirak.

19 Mbo pereegirak kwe, at o Metit paga tawe logonet, kwe ya wukak eerit nage nagagerak eyom paga abeppunuk, abunuk ambik lombok eerit nege nagagerak.

20 It aap iniki kunik inooli kole keledai inooli kwak, ndi, inamburu nagakwi ti, kuda amburu nagake menggi kwak, It nen mban ee’nabuwak o, yinuk, it paga iniki nengge nagagerak.

21 An o Metit paga awo tawe wonage neegak, nelak maakwi, nelak piginok-paganok eekwi, eeko nogogwaarak nogo, yogondak ndak-ndak ee’nako logowak lak, ao, mbake nagagerak o,” yinuk, an yo’- nereegerak.

Okoliba maluk onggo oba puurak wone

22 “Togop aret me, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen at Okoliba eeppuurak nogo yi aret. At inom iniki kunik logonet eekak mban eekwi iinok, anggon a’nuk mbo piyareegerak nogo nen aret at tebenogo pi woraawak nduk, inikime nggaganogo piyaagin o. At enaagan-ambokan wonogwe abok aret-

23 it Mbaben mendek inom, Katirim mendek abok aret inom, aap Pekot mendek, Towa mendek, Kowa mendek nogo inom, aakumi Atiyut mendek abok aret it inom, abok aret ti, aap tawe amuni mbanak o unde waka inom, aap ineegin warak inoweewi inom, nggweendo paga wim eeka inoweewi inom, aap inendage warak inom, it abok kuda paga nega nogo ti,

24 at tebenogo puwok nduk, ineegin-inomaale inom, nggweendo wim eeka inom, we ugun mendek inom, li’luk aago aakumi apit kuwak eerak inom wogo logomenggaarik, nggeemu nggwok inom, mbuuluk inom, waganggwi, petagi omaawi mendek yikwi, eeppunuk, oonda mbani ungguwok nduk, wanggekwi iigak, it nen maluk onggo at oba puwak nduk ineenggime piyaminggirak it aakumi inoone konenggwi lek iinok, eeppiigo mengga kwak ndak-ndak aret eeppugun o.

25 An ninom niniki kunik eeriyak mbake neegak, it aakumi alik inom iniki kunik eekwi ti, neebi o, yinuk, nanini nen ineenggime piyaminggirak iniki aagi nen inooko logonet, inogobak inom, inaruk inom, tabonogo piigwi, yumbunogo piyamenggaarak nogo wooluwak paga inookwi, at aagalogwe wologwe-komologwe keele maageren nogwe, ndi, ando yumbunik nogo kani nen nawak nduk kumbugwi, eerugun o.

26 At ayum ti, nggoorogo agap mbelanak eerogo pugwi, obaanggi-obaangge abu abe aago ti, ko’nok ndi yogwe, eerugun o.

27 At o Metit time enggali lek amendek kin eerogo pit nage, Ee’nabuwak, mba’nuk, ugun eerit nage, eeke nagagerak kunik eerit wage nogo, an nen lek eerogo pigin o. Lek eerogo pege neenok, at nen o Metit paga logonet, eerit nage nagagerak nogo abeppunuk, Ambinom eeke logokit lak, ao, yinuk, ambinom yigin lek o.

28 Naliku Nitok Minggirak an ALA nen, It aap at eebi inombake, ndi, inom eekak mban eekwi iinok, anggon nen mbo piige, eereegerak nogo, ineenggime pikit nduk eeke agarik o.

29 Pege neenok, ineebi lombok ombako logonet, at liirit-laarit eeke logonet waganeegerak nogo, it ndinggologwe, at ayum yirik lek agap mbelak-mbalak eerogo pugwi, eerugun me, at aap inom ugun eerit nage kenok, Kwe yi iya, yinuk, inenggali mbako nogogwaarak nogo, abu kin aret arigin o. Ti eerogo puurak nogo ti, at enggali lek amendek kin eerogo pit nage, Op aret ee’nabuwak o, yinuk, eerit nage, eeke nagagerak paga maluk onggo at oba lombok kwippatigin o.

30 Yi aakumi ndi aakumi, Ugun ee’nabuwak o, yinuk, iniki nenet nage, inagugiwak ayuk wuke paga maluk eerogo pake, eereegerak o.

31 At oweeluk maluk eerit nage nagagerak nogo awuluk aret eerit nage me, oweeluk eeke nagagerak onggo niyoowa’na toolak kwak wogoreegirak nogo aret awuluk nawak nduk, eenggime pigin o,” yinuk, yegerak o.

32 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Oweeluk aniyoowak ti, ambe nggwok o’lu warak lombok eno korok togon toolak wonage me, awuluk aret nagin o. Ti nengge kenok, aakumi nen miyuk-meya eerogo pugwi, Ha! yinuk, agi’ndok kanggwi, eerugun o.

33 Oweeluk Tamariya aniyoowak ti, amineeri ne agan nage, Yi oone lek ndi oone lek age, Eeke logorak toolak kwak me, at nengge kenok, Kumili lombok kungge, iniki mondok puru ari, eeke kaagin o.

34 At nen toolak nogo nengge logonet, ameneno inom nengge logomenggerik, togolowak telenogo punuk, Telenak ambi waganogo elak nggarik-nggarek eerogo patigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi,” yegerak o.

35 Togop aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “At nen an mari eerogo panege, ndi, ambokan munogo panege, eereegerak me, enggali lek amendek kin eerogo pit nage, Ugun ee’nabuwak, mba’nuk eerit nage, eeke nagagerak onggo eeppuurak toolak nogo, at aret nengge logowak o,” yinuk, yegerak me, yokkigi o, yoreegirak.

Imbirak inomaluk onggo eeppiyoorak wone

36-37 Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Kat nen Okola Okoliba imbirak inowak loonogo maluk onggo yoroorak mbaken? Inowak loonogo maluk onggo yoroorak mbake keenok, kwe ogonggelo mbo punuk ugun eerit nege menggi kwak eerit nugwi, ndi, ineenggi paga aap inamiya wonage, eekwi ti, ogole warak lombok eerit nugwi me, kin paga koone omaawi aret yoraamunggun o. Kwe ogonggelo mbo punuk, aap alik imbirak lambungge menggi kwak an wonage neegak kwe, it yi kugi ndi kugi inayuk wukwi, inaagalogwe ndappiinok, Yi Aliku ALA apuri aret o, yinuk, leenogo paneegwaarak iigak inagugi inambi negen nawak nduk, inake warogo kani kunggwi, eeko nogogwaarak.

38 Ti mban eerulik o. Ata, ambi meek nombako logonet, eereegwaarak nogo yi aret. Ne ti eyom paga aret an nawi alik leenak menggim nogo, maluk eerogo pugwi, ndi, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga yonggonggologo logorak nake leenogo pateegirak kagak ne ti paga ugun eerit nugwi, eeko nogogwaarak.

39 Inaagalogwe inoorogo inagugi inake kani kuneegwaarak ne ti paga aret, an nawi alik leenak menggim nogome unggunuk, ogole warak lombok eerogo pit nogogwaarak. Abet aret an nawi wurik ti aret maluk eerogo pit nogogwaarak.

40 Ndi, ambi eereegwaarak nogo yi aret. Aap o nda wonogwe nogo woraawak nduk, yonggo nappiyareegwaarak wogwe iigak, it inale’nggen nen oweeluk awuluk imbirak ngguu’- mo abu mbuk-mbak wappunuk, amburu inigen ambeeri paga mbenanogo pugwi, inobaanggi-inobaangge li’luk eerogo yirikkologwe, eeppunuk,

41 obari abe kaga inom, tayitun amburu inom, nalut eeko logonet eeko logorak wogoragagirak nogo, waganogo eyo ndoonak paga koorok taati punuk, it nogo yugu menggam abu abe ogobakkigirik nogo paga kwi’na’nuk tooriigo nogogwaarak.

42 It inaagan-ambokan endekem taati aakumi inale’nggen nen noonekoone agan nogwe iigak, it aap amburu nenok kumili aganaka o karume mendek aap endekem noone-koone agan nugwi nogo inom unggwogo nogogwaarik, kumi nogo oweeluk awuluk imbirak tenggen inobaak me yirippiigwi, nggare-nggare abu kigirikwe lombok inanobak paga yirippiigwi, eereegwaarak.

43 Ti eekwi iinok, an nen mbake logonet, Kumi inogonggelomini mbo piinok, ugun eerit nugu logonet, inale’nggen lek agaarak yi, kumi abe lek ya wurinakak aret me, eeginakak mban yogo logowak, mbake mbareegi,

44 inom nogo yit nogo nogogwaarak. Aap nen kumi ya wurinakak iya wogwe iinok, inom nogo yogo logonet eeginako mengga kwak, it aap ti nen kumi inenggali lek inamendek kin eeppit nugwi Okola Okoliba imbirak inom nogo yit nugu nogogwaarak.

45 It kumi ti, inogonggelomini mbo piinok, ugun eerit nugwi, ndi, ineenggi paga aap inamiya wonage, eekwi me, it kumi inogonggelomini mbo piinok, ugun eerit nugwi, aap inoorit nugwi, eekwi iinok, inowak looninako logomenggaarik, Kinomaluk onggo ndogop aret kinoba arigin o, yinuk, yorogo mengga kwak, it aap abu abe iniki koonak nogo nen it oweeluk awuluk imbirak ti, inowak loonogo punuk, maluk onggo eeppiyaagun,” yo’negerak o.

46 Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, “Aap eerak lombok pilak yogo logonet, it ti, tebenogo piigwi, inamineeri ne agan nage kagak inamendek ugun ko’nok ndi yogwe, eeruwak o.

47 Aap eerak ti nen yugum paga oweeluk awuluk imbirak lomba eerogo inookwi, paloowi paga ineebe nggarik-nggarek eerogo inookwi, inaagalogwe wologwe-komologwe inoorit nogwe, ndi, inawi wurik kani mbelanogo piigwi, eerugun o.

48 Ti eekwi paga it kumi o time inenggali lek inamendek kin eerogo pit nugwi nogo, lek eerogo pigin me, it kumi ti, abok aret an eeppiyaminggirak yi, liippunuk, Oweeluk awuluk imbirak eeko nogogwa kwak nit togop eerugun lek o, yinuk, yugun.

49 Ndi, it oweeluk awuluk imbirak perak, inenggali lek inamendek kin eerogo pit nugwi onggo it aret kogwe, ndi, kugi inayuk wuko logonet maluk eerit nugwi onggo inobaalombok aret kogwe, eerugun o. Eeko logomenggaarik, Naliku Nitok Minggirak ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yo’negerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

24 Togolowak paga enggaanggum lariyak eegu laarogo yereegerak wone

24:2 2End. 25:1, Yer. 52:4

1 Wo’niren pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 8 eeppunuk, ambi eerak tut 9 penembunuk, ambi penenak tanggal 10 tut ti paga Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Ne tanggal 10 yi, liiru mbanogo pu o. O yogondak ne yi paga aret aap endagembogut o Mbaben mendek nen o kota Yerutalem oonda mbani unggwikit nduk eeke me, tanggal yi liirogon liiru mbanogo pu o.

3 It an noone eeriyak ineebi mbaka mendek yi, wone eegu laarogo yorage logot o. Yorage logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. Togolowak kani kunik paga kwippugwi, Kwippunuk, niyo toologo pugwi, eeruwak o.

4-5 Niyo la’nage kagak ndomba amok warak kero waganogo wakwi, Enggaanggum abu abe aawi mbanak inom, obaak mbanak inom, waganogo togolowa’na niyo la’nage me nogome wuppugwi, Owak ako wonage kero, togolowa’na niyo la’nage me yagabit eerogo mambugwi, Eeko logomenggaarik, Owak nogo la’naruwak nduk, kani ambinom kunggwi, Owak nogo niyo kila-kila eeke paga lakwi, Eeruwak,” yegerak o.

6-8 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “O kota enggela’me time ineebe inoorak inamiya ti, Liirubu nen kagaarogo pege kero, nggween paga wurabulik o. Ata, yugum eerilek tabak paga kilirogo pereegerak o. Amiya kilirik nenegen kage kenok, nanini mi’nage, Inoorogo piinet nagagerak onggo woorak aberak wonage, Eerak logowak nduk, At amiya ti, liirubu nen kagaarogo pege kero, yugum eerilek tabak paga kilirogo pigin me, Aakumi inamiya kilirogo piinet nugu menggam o kota ti, abuwa o! Togolowa’na enggaanggum la’- nage logonet mili lenggenogo pege nogo, kooka’lek lengge aago kagak wonage ti, abuwa o! Enggaanggum mbanak larak ti, Ta koloorak kaamun? yinuk, Yugum wakkaga’lek ugun-ugun ambi waganogo wumbegak, ambi waganogo wumbegak, eeke logowak,” yegerak o.

9 Togop aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Aakumi inamiya kilirogo piinet nogo menggam o kota ti, abuwa o! An kunduk, kani wurogo pit lagagin me,

10 Kani ambinom ndoonogo pit lagangge, kani wuninogo pege, eeppunuk, Enggaanggum nogo ombat abe eekak inom nenggelak-kenggelak eerogo pege kenok, abu libik-lobak la’nage, Owak nogo ti, kani mu eerogo la’nage, eeruwak o.

11 Eeke logomenggerik, togolowak yonggolak lek we kani anggen paga lunogo puwak o. Kani paga lunogo pemenggerak eyak nen mbuti kwindagala eerogo pege logonet, Togolowak mbuti paga ogobakkigirik enggela’me mbuti lek alik mendek ambi wonage kero kani nengge, Ndi, mili-mili lengge aago wonage nogo lek age, eeruwak o.

12 Mili-mili lengge aago wonage ti, lek aruwak nduk, an nen ta’liila eekak mban ari logonet, kani kunggitak kwe, Mili ti, lengge eerogo pit wundi wagaarak me, lek aga’lek kundugu aret wonage o,” yinuk, yegerak o.

13 “Mili-mili oba lengge aago kwak nogo ti, at enggali lek amendek kin eerogo pit nage ti aret o. At mili-mili oba lenggenak wonage nogo, an nen inoba eyoongga nggoorogo nappogo mengga kwak, eereegirak kwe, oba lenggenak nogo lek ariyak eebi mbareegerak me, nanini nen eeppuurak nogo tayo yega’lek kagak oba milimili lenggenak aret logogin o.

14 Naliku an ALA nen aret yagarak o. Ndi, wone yagarak eeriyak eyom ari wagaarak me, an puk arigin lek, aret eerigin o. An nen at abuwa mbake, eeppuurak koonggirak kagak alik ambi eeppuurak koongge, eerigin lek, at eraambe inom, eerit nage inom, liippunuk, mugurok aret owak loonogo onggo ndak-ndak eeppigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o,” yinuk, yo’negerak me, yokkigi o, yoreegirak.

Yetikiyen akwe kambeegerak wone


15 Aliku ALA nen an yo’nege logonet,
16 “Aakumi nen ndarak yi wae. An nen ne ambit liingge aaninggin lombok ambi koba kwippagage logonet, at kiniki kunik lombok menggendak nogo aret waagin o. Wagangge neenok, kat nen at aleendawi piyangge, aleenggu maake, ndi, kenegen paga kale amburu wuppi wage, eeriyak mage o.
17 Waminggirak kangge kenok, aleendawi tiyaniyak mage o. Ata, koone mbabok mban kiniki wakkolage logonet, kayum kanobak paga lenggenak mban wonage, kiyogogut yirik mban wonage, eerak logot o. Ketenggen nobakkolage, tabun ndoombunuk inambi larogo nunggwi nogo kat nengge, eeriyak mage o,” yinuk, an yo’nereegerak.

18 Yo’nege mbareegi, kubondendok aakumi wone yorage nagagirik, oonikiya nakwe aret kambeegerak o. Kangge mbareegi, ko’lu kubondendok wone lengganogo yo’nereegerak nogo ndak-ndak aret eereegirak.

19 Eeke mbareegi, it aakumi ti nen an yo’nogo logonet, “Kat eerit nage ti, nit eeppinaniyak wonage kagak eerukwak yo’niroorak lek mbaken?”

20-21 Yo’nogo mbareegwa, an nen it yorage logonet, “Aliku ALA nen kit aakumi Iterali mendek yokkiroorak yo’negerak nogo yi aret. At Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, Ninomaawi logorak alom yi aret o, yinuk, iniki ale’nggen kogwe, pekkogo logonet iniki aganggen kerek ari, iniki kundugu eekwi, eekwi an nawi wurik alik leenak nogo, an maluk eerogo pikit nduk eeke agarik o. Inapuri wologwe inom, komologwe inom, mbo piinok wogogwaarak nogo, wooluwak nen nagin me,

22 nengge kenok, kat Yetikiyen eeremenggendak nogo it ndak-ndak aret eeruwak o. Inetenggen nobakkologwe, it aakumi tabun ndoombunuk mbi larogo nunggwi nogo, it nunggwi, eerugwaarik o.

23 Inanobak paga yum lenggenak wonogwe, iniyogogut yirik wonogwe, eerak logonet, inaleendawi piyanggwi, inaleenggu maakwi, eerugwaarik o. Ata, it inomaluk onggo inoba piigwi paga ineebe woonoma eerogo piinet unggwage, it-it yogo logonet, Yi nonggop ee’ninake o? yinuk, yogwe, eeko logogun o.

24 Kat Yetikiyen ti, it eeriyak in wakkagak aret me kat eeremenggendak ndakndak it togop aret eeruwak o. Eekwi iinok, Naliku Nitok Minggirak ALA an aret ineenu arugun o, yinuk, yoraanu o,” yo’negerak me, yokkiragi o.

25 “Yoranu o,” yo’nege nagagerik, an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. It inom, inapuri wologwe komologwe inom, nen iniki kundugu eekwi, pekkogo logonet iniki aganggen kerek ari, iniki ale’nggen mbako logonet tiyappugwi, Ninomaawi logorak yi aret o, yinuk, yogwe, eekwi nogo, an nen lek eerogo pege eyom paga-

26 aap ambi mbaganemenggerak nen ne ti eyom paga mban wone wonok kat yokkiri woraagin o.

27 Ti eyom paga koone ambinom yaga’lek logomunggun lek, koone paa’nage logonet, at wone yokkiri woramenggerak nogo, kimbirak wone mbanumunggun o. Ti eeremenggendak paga it aakumi in wakkagak aret arumunggun me, Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, an yo’negerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

YI AAKUMI NDI AAKUMI EEPPIYOORAK YORAGAGERAK WONE (Pasal 25-32)

25 O Amon eeppuurak wone


1 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. It o Amon wonogwe me, kena na’na’nuk, it eeppiyoorak nogo yorage logot o.

3 Yorage logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo kinaruk konenggo logonip o, yinuk, yorage logomenggendik, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o. An nawi wurik alik leenak nogo maluk eerogo pugwi, it Iterali inanggween paga yi oone lek ndi oone lek logowak nduk, eerogo pugwi, ndi, it Yekura mendek keele maageren mbo piya nogwe, eekwi iinok, it nen, Kayik a! Op togon eeppiiga, yinuk, yereegwaarak me,

4 an nen o Amon ti, it aakumi oonegen wundi wage menggim pa’nggwe wonogwe nogo nen unde eekkolaawak nduk, ineenggime pigin o. Ineenggime pege neenok, it nen aakumi Amon mendek inenggela’me time inawooliya inom, inawi inom, wuppatinuk wonogo logonet, it Amon mendek inageyo anggen mbanogo nunggwi, inaanggumi inelak amburu toologo nunggwi, eeko logogun o.

5 An nen o kota Araba nogo ti, unta inagari’ngga mbanogo nenet nogo logowam eerogo pege, ndi, o Amon ti, kambin-ndomba inagari’ngga nenet nugu logomenggaarik, yonggonggologo logowam eerogo pege, eerigin o. Ti eeke neenok, it nen Naliku ALA an aret ineenu arugun,” yegerak o.

6 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “O Iterali eeppugwi iinok, it o Amon mendek nen, Op togon eeppega, yinuk, iniki ale’nggen nen ineenggi telak eekwi, iniyok lubuk yogwe, eereegwaarak paga-

7 o Amon eeppuurak koonogo pigirak nogo yi aret o, yinuk, neenggi titik eeke neenok, it aakumi inanebunu lombok nen wogo logomenggaarik, o Amon maluk eerogo pugwi, o ti paga yi mendek ndi mendek wonage nogo kugun wonok nogwe, eerugun o. Yi aakumi ndi aakumi inenggela’me o ti, lek eerogo pege neenok, O Amon nogo yi aret o, yinuk, ambinom yogo logogun lek aret. An nen o Amon lek eerogo pege neenok, Naliku ALA an aret eenu arigin, yoret o,” yinuk, yo’negerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

O Mowap eeppuurak wone

8 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “O Mowap inom, Teyit inom, nen yogo logonet, It Yekura mendek ti, yi aakumi ndi aakumi ndak-ndak aret agaarak o, yinuk, yagaarak me,

9 o Mowap anggween kuli pugu paga inawim nen unggwi worookwak kota-kota abu abe mondok iya omaawi wonage yogwe Mbet-Yetimot inom, Mba’an- Meyon inom, Kiriyatayim inom, nogo ti, aa’nduk tebenggola woraawak nduk, eerogo piyaagin o.

10 Aakumi inanebunu Amon mendek yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nen inendage aberak logorak lek nduk, an nen it aakumi oonegen wundi wage menggim pa’nggwe wonogwe nogo nen o Amon unde eekkolaawak nduk, ineenggime pege logonet, o Mowap inom aret wogoraagin o.

11 Wogorage logonet, it Mowap mendek inomaluk onggo inoba kwippiyaagin me, kwippiige neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

O Erom eeppuurak wone


12 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “It o Erom mendek nen it Yekura mendek inanini nen eeppiyareegwaarak paga maluk nggwok lombok eereegwaarak me,

13 o Erom an nomaawi paga eeppege logonet, aakumi at paga wonogwe inom, inaanggumi inom, lek eerogo piige, yi oone ndi oone lek o wogo logowak nduk, eeppege, o Teman nen nok, o Nderan kuli wooluwak paga inoorak kambuwak nduk eeppiige, eerigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

14 It Erom mendek eereegwaarak paga nanini nen onggo eeppiyoorak mbake nogo, eeppiyaawak nduk, napuri Iterali inikime eeppiyaagin me, an nanini mbake, nanini kani kunik negen eeke, eeke nogo, it ndak-ndak eeppiinet nogo logogun o. An nanini nen onggo eeppiige minggirak nogo, it o Erom mendek ineenu arugun o,” yinuk, at Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak me, yagi o, yinuk, yoragagirak.

It Pilitin mendek eeppiyoorak wone

15 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “It Pilitin mendek nen yogo logonet, Iterali mendek ti, abu nineebi o, yinuk, inanini nen eereegwaarak onggo inookwi, ndi, O maan aa’nduk nen ninom wim mbanak yi aret o, yinuk, it Yekura mendek mondok pup eerogo piyoorak mbakwi, eekwi iinok,

16 Naliku Nitok Minggirak an ALA nen eeppiyoorak ari nogo yi aret. It aakumi Pilitin mendek an nanini paga eeppiyoorak nduk eeke me, it aakumi Kereta mendek lek eerogo piige, ndi, it Pilitin mendek ando niyo laut aa’nggi paga wonogwe nogo, inenggaawak lek eerogo piige, eerigin o.

17 Nanini nen eereegwaarak onggo eeppiyoorak mbake nogo, mondok alik lombok eeppiige, ndi, nanini kani kunik negen mi’nage logonet, eereegwaarak onggo inoba kwippiige, eerigin o. Nanini nen eereegwaarak onggo inoba piige neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yegerak me, yagi o, yoragagirak.

26 O Tirut eeppuurak wone


1 Wo’niren pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 10 eeppunuk, ambi eerak tut awo penenak tanggal 1 tut ti paga Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. O kota Tirut nen o Yerutalem abok mbangge logonet, Yi aakumi ndi aakumi yinggwiunggwogwe eeko menggam kota Yerutalem ti, abu yigirik-noonom agaarak wonage me, yogondak tu an paga wogo logogun o. At yinik-minik eerak wonage kagak, an perak, iya lombok arigin o, yinuk, yereegerak me,

25:1-7 Yer. 49:1-6, Yeti. 21:28-32, Amot 1:13-15, Tep. 2:8-11 25:8-11 Yet. 15:1-16:14, 25:10-12, Yer. 48:1-47, Amot 2:1-3, Tep. 2:8-11/25:12-14 Yet. 34:5-17, 63:1-6, Yer. 49:7-22, Yeti. 35:1-15, Amot 1:11-12, Oba. 1-14, Mal. 1:2-5 25:15-17 Yet. 14:29-31, Yer. 47:1-7, Yow. 3:4-8, Amot 1:6-8, Tep. 2:4-7, Tak. 9:5-7 26:1-28:19 Yet. 23:1-18, Yow. 3:4-8, Amot 1:9-10, Tak. 9:1-4, Mat. 11:21-22, Luk. 10:13-14


3 at kota Tirut ti, iniki koongge nogo, an nen lek eerogo pigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o. Niyo laut kilaarakmogonik eeke menggi kwak, yi aakumi ndi aakumi nen at tebenogo pi wagak eeko logowak nduk, yoraagin o.

4 Yorage neenok, nogo logomenggaarik, o Tirut yugum pak wurik nogo pup eerogo pugwi, nggayo logorak o yerek-nggorek wurik nogo yigirik- noonom eerogo pugwi, eerugun o. Eekwi iinok, yigirogo pugu nogo an nen abu mbilik-mbelek eerogo mbo nappege logominggirik, yugum eerilek tabak ndoonak kwak eerogo teppigin o.

5 O Tirut ogobak mbanik laut inikime wonage me, yikwe yonggoka yum yugu wolonogo pogo logowam aret arigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagarak me togop aret arigin o. O Tirut ti, yi aakumi ndi aakumi nen kugun kologo logowam inake aret age,
6 ndi, at aagalogwe negen yi yaga’lelo ndi yaga’- lelo o nggwok nenaarak niyo aa’nggi paga wonogwe nogo, wooluwak nen nenet nage, eeke logogin o. Ti eeke kenok, Naliku ALA an aret it Tirut mendek ineenu arugun o,” yinuk, yegerak o.

7 At Aliku Itok Menggerak ALA nen wone ambi yegerak nogo yi aret. “Aap inendagembogut abok aret inowe endagembogut o Mbaben mendek Nebukanetat nogo nen kuda paga inom, nggweendo wim eeka paga inom, it kuda paga nega inom, aap ineegin warak nggwok aago inom, o omarip paga pa’nggwe nen o Tirut tebeni woraawak nduk, nappiya woraagin o.

8 Wogo logomenggaarik, at Tirut aagalogwe negen yi yaga’lelo ndi yaga’lelo o nggwok nenaarak niyo aa’nggi paga wonogwe nogo, inawooluwak paga inoorogo piinet nogwe, oonda mbani ungguwok nduk eyo lumbit nogwe, nggween kabunogo pit laganggwi, Ninawim o, yinuk, inanggeemu yikkologwe, eeruwak nduk, awuri yoraagin o.

9 O kota Tirut yugum pak wurik langguk yuwak nduk, eyo mbanak paga, Yime punggogwe, time punggogwe, ee’nip o, yinuk, yorage, at ambuti tegewa paga nggayo logorak wurik nogo langgunogo wurake, eerigin o.

10 At aguda ambik lombok me, iniyok pit nogo logonet, aagi paga o ti abok liirubu aagi lenggenogo pit nage, it aap wim eeka nen pak wurik eno pelenak me kota unggwogo mengga kwak, at Nebukanetat nen kota Tirut tu unggwogo menggam unggwi nage kenok, wim namburiyak kuda paga kwi’naga inom, nggweendo wim eeka inom, nggweendo ugun mendek inom, nggele’mbuk-nggele’mbak agan nogwe paga yugum pak wurik nogo nuknuk ari, eerigin o.

11 O kota yiru-ndiru time at aguda ambik aago iniyok paga aambiranogo pit nogwe, o kota aagalogwe negen aakumi nogo wooluwak paga inoorogo pit nogwe, eeko nogogwaarak abekak yugum abe paga wurik nogo langgunogo pit nogwe,

12 O Tirut paga yi mendek ndi mendek kugun wonok nogwe, yi mendek ndi mendek kungge menggerak wonage nogo, wonok ndi yogwe, eeko logonet, obak wurik yinik-minik eerogo pugwi, aakumi inawi abe ambik wurik o kota inikime wonage nogo, yinikminik eerogo pugwi, eeppunuk, ayugum inom, ageyo inom, anggween mbo pugu inom, waganogo niyo laut inikime mbo nappugun o. 26:13 Wayu 18:22 26:16-18 Wayu 18:9-10

13 O kota time inale’nggen nen ndawi warit nogo logonet, noone-koone yogwe, nggitat oone eerit nogwe, eekwi nogo an nen lek eerogo pigin me, ambinom inaruk konenggo logogun lek o.

14 An nen o kota ti, yugum tabak eerilek ndoonak kwak eerogo pege, yum yikwe yonggoka wolombogo logowam eerogo pege, eerigin me, obaane’me wurogo pugun mondok lek aret o, yinuk, Naliku ALA nen aret yagarak me, eerigin o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak me, kat o Tirut aret yokkigi o.

15 Aliku Itok Menggerak ALA nen wone ambi o Tirut yoriyak yo’negerak nogo yi aret. “O Tirut tebenogo pit unggwogo logonet, kota enggela’me time aakumi inoorit nogwe inoone ya-kwa yogwe, aakumi inoorak iniki oone agan nogwe, eekwi konenggo logonet, it o nggwok nenaarak niyo aa’nggi paga wonogwe nogo, inaganak warugun lek mbaken?

16 O Tirut eeppege neenok, it niyo aa’nggi paga wonogwe inoweewi nagawan-nagawan nen it wone lengganogo yorogo menggam mbo pugwi, inendagembogut logonet inayum nggorek yiko menggaarak nogo nggoorogo pugwi, inayum yabenggek aago nogo nggoorogo pugwi, eerugun o. Eeppunuk, inamineeri ne agan nage kagak nggween paga kwi’na’nuk, inaganak wako logonet, O kota Tirut eekerak ti iya! yinuk, ineenggi ineyak tikkologo logogun o.

17 Tikkologo logomenggaarik, ale yogo logonet, o kota Tirut ndawi paga anep pugun nogo yi aret. O kota kendage mondok wigak yereegerak niyo laut inikime lek agandak yi, iya! Kat inom, kat piirogo menggendak inom, niyo laut paga eeka unde wonogwe kiigak, Yi aakumi ndi aakumi o nggwok nenaarak niyo aa’nggi paga wonogwe kinayuk nen inaganak wako nogogwaarak o.

18 Ndi, o yogondak perak, kendage lek age paga it o nggwok nenaarak niyo aa’nggi paga wonogwe nogo inaganak nugiranet nage, Ndi, it nggween ogobak mbanik paga wonogwe nogo nen keebe lek agandak konembunuk, inamineeri ne agan nage, Eereegerak o, yinuk, yogo logogun,” yegerak o.

19 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Yi kota ndi kota aakumi wonogolik kwak, an nen o kota Tirut yi oone lek ndi oone lek o wogo eerogo pege, niyo laut kilanogo oba kwippege, niyo wurik at oba taanogo pi wage, eeke neenok,

20 yi aap ndi aap o maan aa’nduk togon mbuun ambena wambit nogogwaarak wonogwe me, inom logowak nduk wuppigin o. O maan aa’nduk togon yigirik-noonom eerogo pereegerak nggween abena lombok wonage kwak, at nggween inikime lombok time inaa’nduk kambeegwaarak mbuun ambena wonogwe me, inom logowak nduk, wuppigin o. Time nen lagi wage, aakumi ineenik wonogo menggam obaane’me ari wage, eerigin lek aret o.

21 At wonage logorak kuli irip paga inamineeri ne agan noorak mendek eerogo pigin me, eebe lek aret kaagun o. Eebe kwaarit namenggaarak kwe, eebe mondok-mondok lek aret kaagun o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak me, kat o Tirut aret yokkigi o, yinuk, yoreegirak.
26:21 Wayu 18:21

27 O Tirut eeppuurak leendawi ndawi paga tiyaneegerak wone

1 At Aliku ALA nen wone an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. O Tirut eeppuurak nogo, leendawi ambi tiyangge logot o.

3 Yi aakumi ndi aakumi o niyo laut aa’nggi paga menggaarak inake yi mendek ndi mendek kunit nege, niyo laut paga yinggwi-unggwogwe eeko menggam wonage, eeke menggerak o Tirut ti, yoru o, yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o. O Tirut nen, An yiiro kwak abu kigirikwe lombok wonage o, yinuk, yikkolage agaarik o.

4 At unde logonet nege menggim ti, niyo laut oolo time aret wonage o. Aap yiiro ogobakkigika abu ineenu nen at abu kigirikwe lombok ogobakkigirogo pogo logonet,

5 Eyo kilu-kilu puut Keremon poorak eebe paga ogobakkigirogo pugwi, Eyo nggabina o Libanon mendek paga o wiya nen wonok negak yum tugunggak mippugwi,

6 Eyo teno o Mbatan mendek paga niyo alelo mbanggak tabonogo pugwi, Eyo ndiindi o Kitim ogobak mbanik aa’nggi paga nen at andik ndoonogo punuk, gajah eyak enggela’me nabenogo pit nogwe,

7 Yugum abu yawenak yabenggek- ndabenggek eerak o Metit mendek paga o wiya nen wonok negak yum nogo pugunogo pugwi, Yum tugunik ti paga, At ti mendek o, yinuk, ineenu agak eerogo pugwi, O Elita ogobak mbanik aa’nggi paga nen yum tabak maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, mo andi wake kero, oo’ngget kwak maarogo pugwi, Eereegwaarak o.

8 Aap Tiron mendek inom, Arawat mendek inom, nen at eebe niyo alelo mbanggwi, At nage kagak, aap at aagalogwe lombok ineenu nen ndegenggwi,

9 Maluk age kero, ogobakkigika aap pambanak abu ineenu o Nggeban mendek inom yiiro at paga wonogwe, Eeko logonet, Amindik-amendek wonok nogwe me, kunuwok nduk, Yi yiiro ndi yiiro niyo laut paga nugwi it ndegeninaka inom abok aret at oba nabennari wagak eeko nogogwaarak o.

10 It aap o Peritiya mendek inom, Lut mendek inom, Put mendek inom, nen at awuri ineegin warak awim eeka ogwe, Inanggeemu inom, inabetagi omaawi mendek inom, at agobat nabenak paga tugunik-taganik eerogo pegaarak wonage kenok, Aakumi nen, Wi! yinuk, tiyappugwi,

11 It aap Arawat mendek inom, at awuri ineegin warak inom, nen at awe aago yendok-wandok arum wakwi, It aap o Nggamat mendek nen inigen logorak tiyarogon wurik paga ari laganggwi, Eeko logonet, Eebe abu kigirikwe lombok wonage kwe, it inanggeemu at agobat nabenak paga abu li’luk eerogo tugunogo pit nagaarak me, Abunuk kigirikwe alik lombok agaarak wonage o.

12 At amindik-amendek ambik wonage kenok, it Taritit mendek nen at inom onggo-onggo eeko logonet, it inamendek mbuti perak inom, mbuti owak inom, mbuti timah abinak warak inom, mili inom, wonok at ayigirak- ndigirak wonage nogo kunggola wogwe,

13 It Yawan mendek inom, Tuban mendek inom, Metek mendek inom, nen inom inamendek onggo-onggo eeko logonet, amendek kolaawok nduk, inayeloman mini waganogo at wogogwi iinok, inamendek mbuti tembaga paga ogobakkigirik nogo waganggwi,
14 It aap Mbet-Togarama mendek nen amindik-amendek kolaawok nduk, nggweendo nikkenok nega kuda inom, kwi’na’nuk wim eeka kuda inom, yi mendek ndi mendek wonok nega keledai inom, wogogwi,

15 It aap o Ororut mendek nen at inom onggo-onggo eekwi, it aakumi ambik o niyo aa’nggi paga wonogwe nen amendek kunggolagak mendek ogwe, eeko logonet, gajah eyak inom, eyo amu kunik inom, wonok at amendek onggo mbanggola wogwe,

16 It Erom mendek nen at amendek ambik wonage kenok, inamendek paga onggo-onggo eeko logonet, it inamendek yugum etenggen kere’li-kere’lo eerak inamiya negen inom, yum maa’ngga kunik inom, yum yabenggek-ndabenggek eerak inom, yum abu yawenak mendek inom, yugum moolingget negen inom, yugum yebibit negen inom, nogo paga amendek onggo mbanggologwe,

17 It Yekura mendek kunduk, it Iterali mendek kunduk, nen at inom inamendek onggo-onggo eeko logonet, gandum o Minit mendek inom, yibinggami inom, nggiin amburu inom, tayitun amburu inom, obari abe kaga inom, paga nen amendek onggo mbanggologwe,

18 At yi mendek ndi mendek ambik lombok eerogo pit nage, amendek etenggen alik-alik lombok wonage, eerak kenok, it Ndamitik mendek nen inom onggo-onggo eeko logonet, anggur amburu o Kelebon mendek inom, ndomba eeruwak o Takat mendek inom, wonok at oba kuni wogwe,

19 It Weran mendek inom, Yawan mendek inom, nen at amendek onggoonggo eeko logonet, inamendek mbuti paga yi mendek ndi mendek ogobakkigirik inom, ombat abe eeka anggen inom, en inom, nogo paga amendek onggo kunggola wogwe,

20 It Nderan mendek nen kuda amborowak paga ndoombunuk, kwi’- nagak eerak nogo paga at inom onggoonggo eekwi,

21 It Arap mendek inom, aap inoweewi nagawan-nagawan o Kerat mendek abok aret inom, nen amendek kunggolagak a’nuk, inom onggoonggo eeko logonet, ndomba aagalogwe inom, ndomba ngguunok inom, kambin ngguunok inom, ti paga amendek kunggola wogwe,

22 It Tiyeba mendek inom, Arayema mendek inom, at inom onggoonggo eeko logonet, yi mendek ndi mendek ombat abe eeka abu abe lombok inom, yugum kere’li-kere’lo eerak enete alik-alik onggo iya nogo inom, mbuti emas inom, nogo paga amendek onggo kunggola wogwe,

23 It Karan mendek inom, Kane mendek inom, Eren mendek inom, yi mendek ndi mendek onggo kunit nugwi it Tiyeba mendek inom, Atiyut mendek inom, Kilimat mendek inom, nen at inom onggo-onggo eeri wogo logonet,

24 it inamendek yum yerek-nggorek abu kigirikwe lombok inom, yugum maa’ngga amu kunik inom, yum yabenggek-ndabenggek eerak inom, yum ndoombunuk kwi’- nagak yabenggek-ndabenggek eerak oragik omaawi yugu inom, at yi mendek ndi mendek kungge logonet, kungge menggim nogome kunggologwe, eeko nogogwaarak.

27:25-36 Wayu 18:11-19
25 Yiiro o Taritit mendek nen at amindik- amendek kunggolaawak nduk, yi o ndi o wonok nugwi, Niyo laut oolo time amindik-amendek wonok nugwi aaninggin nen tebeninuk, wangge kagak nugwi,

26 It at eebe alelo mbangga nen niyo laut nggwok oolo kilaarakmogonik eeke menggim taati wonok nugwi, Eekwi iigak kwe, O wiya oonegen wundi wage menggim nen oonebu wage logonet, niyo laut oolo taati kalenak-pugunik eerogo pigin o.

27 At ayigirak-ndigirak iniki kundugu inom, amindik-amendek kungge menggerak inom, amendek onggo-onggo eeke menggerak inom, It yiiro ndegengga inom, eebe wonok nega inom, maluk age kenok ogobakkigika inom, Amindik-amendek kunit nega inom, at arum waka ineegin warak inom, aakumi wogoren nage abok aret inom, At eebe kalenak-pugunik eerogo pege ne ti paga aret niyo laut inikime tebeninabigin o.

28 It at eebe wonok nega tebeninake kagak Inoone ya-kwa yogwe it endekem niyo aa’nggi paga wonogwe nogo konenggo logonet, inaganak warugun o.

29 It yi yiiro ndi yiiro alelo mbangga abok aret At niyo laut inikime wambit nage inigen kogo logonet, inayiiro mbo pugwi, It wonok nega nogo inom, it at ndegengga abok aret inom, nen yi laut aa’nggi paga mi’nari na’nuk,

30 Inoone nggwok paga le yogwe, Yi eekerak nineebi o, yinuk, yogwe, Liirubu inanobak paga yumbunogo pakwi, wun inikime nden-wan yogwe,

31 At eeremenggerak paga it inanobak puluk ko eerogo pakwi, Yum maluk nibinik mendek yikkologwe, Eeppunuk, At eeremenggerak paga iniki puru yogo logonet, aleenggu maakwi, Leendawi aanggili-aanggelo yogwe, eerugun o.

32 At eeremenggerak paga it nen ale yogwe, aleenggu maakwi, Eeko logonet, Aleendawi paga anep pugun nogo yi aret. O kota Tirut ti, ogobak mbanik niyo laut oolo wonage kagak oone lek agaarak kokwak, Kota ambi o nggeeme oone togop lek agagerak mbakop?

33 Amindik-amendek kunuwak nduk, niyo laut paga wonok nugwi iinok, Yi aakumi ndi aakumi kunggologo nagaatik, Op kunggologo, yinuk, iniki kwi’nage, Amendek ambik lombok iniki kundugu nogo wonok nege, Amendek onggo kunit nege, eeke paga aap inendagembogut o nggween paga wonogwe nogo ineenggi warak eeppiinet nage, Eeke nagagerak o.

34 Eeke nagagerak kwe, yogondak perak, niyo laut nen kalenakpugunik eerogo pege, Yi laut kiiniki lombok tebenogo pi wangge, Eeke logonet, Yi mendek ndi mendek kunit nege inom, it aakumi at inikime yonggolak wonogwe inom, Abok aret tebenogo piigerak o.

35 It aakumi niyo aa’nggi paga wonogwe abok aret inigen kenok inogut nage, It aap inendagembogut nen inamineeri ne agan nage logonet, inenete omoogi lu eerogo piige, eeke agaarik o.

36 At eeppuurak age yobok ari wagaarak kenok eeke, At enggaawak mondok-mondok lek eerogo pege, Eekerak ti iya me, It aap yi mendek ndi mendek kunit nega yi aakumi ndi aakumi inenggela’me wonogwe nogo nen, Nit togop ee’ninabukwak me iya! yinuk, iya’uwa yogo logogun o, yinuk, ndawi paga o Tirut eeppuurak anep pugun nogo ti aret,” yegerak me, yagi o, yoreegirak.

28 Aap endagembogut Tirut mendek eeppuurak wone

1 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. At Aliku Itok Menggerak ALA yegerak nogo yi o, yinuk, aap endagembogut Tirut mendek yoriyak nogo yi aret. At iniki tiyappake logonet, An ti, Ala kwak aret o. An nen niyo laut oolome Ala kwak logonet, wone lengganogo yorage minggim kwi’ndak wonage, ari menggerak o. An niniki warak at Ala kwak wonage, mbake menggerak kwe, at nogo ti, an Ala kwak lek aakumi aret kagak ari menggerak o.

3 At Ndaniyen iniki warak ti, mbuuluk negen kwe, an niniki warak ti, iya lombok, mbake agaarik ya? At Ndaniyen nen wone kote abok aret eenu wonage nogo, at ndak-ndak eenu me, ari agaarik ya?

4 At iniki warak paga, yi wone ndi wone liippege paga, at amendek ambik eerogo pake, Mbuti emas inom, mbuti perak inom, awu pege menggim paga ambik kuwak eerogo pake,

5 Yi mendek ndi mendek onggoonggo eerit nage at abu eenu me, amendek ambik paga eenggi warak eekkolage, Eeke ti paga Iniki tiyappake agaarik o,” yinuk, yegerak o.

6 Togop me, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Ala iniki warak kwak an ndakndak niniki warak aret wonage, mbake me,

7 Aakumi inambik inanebunu lombok inenggela’me ambi inanini warak lombok At tebenogo pi woraawak nduk, wogoren woraagin o. Wogoren wage neenok, at iniki warak logonet, abu iya, Wi! yuwak nduk, eerogo pit nagagerak nogo, lek eerogo pugwi, At endage tiyanak, Wi! ugwi nogo, maluk eerogo pugwi, Eerugun o.

8 At eebe warogo mbuun ambena wuppugun me, Aap niyo laut oolo time inoorak kanggo mengga kwak, kambuwak nduk, eerogo pugun o.

9 Ti eerogo pugwi iinok, it wakwi inenggaanom paga at nen, An Ala kwak aret o, yinuk, yigin ya? Waruwok nduk, ineenggime wonage me at Ala kwak logogin lek, aakumi kwak aret logogin o.

10 It aap inagabolo mbanak lek inoorak kanggo mengga kwak Kambuwak nduk, aap inambik nen aret warogo pugun o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagarak me, eerigin, yoru o,” yinuk, yo’negerak me, yokkigi o, yoreegirak.

Aap Tirut mendek inowe endagembogut eeppuurak aleendawi tiyaniyak wone


11 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

12 “Aakumi nen ndarak yi wae. Aap Tirut mendek inowe endagembogut eeppuurak aleendawi ndawi paga tiyangge logot o. Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak yoriyak nogo yi aret o. At abu abe aakumi in wakkagak wonage logonet, iniki abu warak togon eebe mondok amuni mbanak aret wonagagerak o.

13 An Ala neyabu eerak me o Eren time wonage me, yi yugum ndi yugum onggo nggwok enete kere’li-kere’lo aago Yugum yatipit maa’ngga kunik inom, kiritolit inom, yatipit kibu-kibu inom, pirut inom, kiritopat inom, Nepirit inom, laturit inom, yugum aakumi inamiya negen inom, yugum malakit inom, abok aret ti paga At obaanggi-obaangge aago wonage, Yugum kwippugu ko warak logorak ti, mbuti emas paga ogobakkigirik wonage, Eerak nogo ti, At eebe ogobakkigirogo pereegerak eyom ti paga aret pipuk eerogo pereegirak o.

14 At malayikat negen kerub logonet, neyabu eerak me arum logorak kooneegirak me, Eeke logowak nduk, amburu eerogo mippereegirak o. An Ala nabuut alik leenak paga logonet, yugum kani wuninik kwak abinak pindan-pindan eeke enggela’me time nege nagagerak.

15 At ogobakkigirogo pereegirak ne ti eyom paga nen nok, maluk eereegerak kuli At maluk ambi oba aga’lek aret wonagagerak.

16 At yi o ndi o amindik-amendek paga onggo-onggo eerit nege logonet, Anini lombok arit unggwage paga maluk eereegerak. Maluk eeke mbareegi, endage maluk agagerak paga an Ala nabuut paga nen mbo wumbege, At malayikat negen kerub logonet neyabu eerak arum waka ti, Yugum kani wuninik kwak abinak pindan-pindan aago enggela’me nen wumbege, Eereegirak o.

17 Eebe abu kigirikwe paga iniki wogoppake, At endage abu tiyanak kenok, Wi! ugwi paga iniki warak ti, lek eerogo pake, Eereegerak me An nen mbo nggween paga wuppege, It aap inendagembogut nen, Iniki wogoppakwi iinok, Ala nen ndogop eeppiige menggerak kogo o, yuwak nduk, at eeppege, Eereegirak o.

18 At maluk ambik eerit nage, Aakumi wi-wi aganake logonet, amindik-amendek onggoonggo eerit nage, Eeke nagagerak paga O magame eekko’net nage menggim nogome maluk eerogo pit nagagerak me, At wonage menggim enggela’me nen kani wuninogo pege mbareegi, eebe kani nenet nage, It aakumi abok aret inigen iigak, kani nenet nage logonet, aan ndunogo pereegerak o.

19 Yi aakumi ndi aakumi at eebe ineenu nogo nen eereegerak inigen kenok, Yi eerak wonage iya, yinuk, inagabiti mbareegwaarak o. At eeppuurak age yobok ari wage paga mondok ayilik warak negen eerogo pereegirak me, Enggaawak lek mondok-mondok aret logogin o, yinuk, ndawi paga aleendawi puurak ti aret,” yo’negerak me, yagi o, yoreegirak.

O Tiron eeppuurak wone


20 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

21 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kat kena o Tiron paga na’na’nuk, at eeppuurak-

22 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi o, yinuk, yoriyak nogo yi aret. O Tiron ti, an nimbirak ogoorak wonage me, It at enggela’me time wonogwe nogo nendage tiyanak neyaawak nduk, eeppiyaagin o. At maluk eereegerak onggo eeppege, Ndi, it at enggela’me wonogwe nogo nen an kikak nakeelik alik leenak minggirak neyaawak nduk, eeppiige, eeke neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.
28:20-26 Yow. 3:4-8, Tak. 9:1-2, Mat. 11:21-22, Luk. 10:13-14

23 An nen kugilingga inoba nappi wage, O kota tu paga tu paga time aakumi inamiya niyo negen nage logowak nduk eerogo pege, Eerigin o. At enaagan-ambokan wonogwe abok aret mi’na’nuk oonda mbanit unggwogo logonet, At enggela’me time inawooluwak paga inooremenggaarak kambit nogwe iinok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

24 Alok ngguurik kwak, yilooli alok kwak, it aakumi Iterali inaaganambokan wonogwe nogo nen Iterali maluk eerogo piyoorak mban mbakwi nogo ambinom mbako logogun lek o. Mbako logogun lek ti paga Naliku Nitok Minggirak ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yegerak.

25 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “It aakumi Iterali mendek nogo aakumi inanebunu lombok inenggela’me mak eerogo piyareegirak wonogwe me nen kuwak eerogo piya wa’nuk, it inenggaanom paga an kikak nakeelik alik leenak neyaawak nduk, yi aakumi ndi aakumi inigen iigak, eerigin o. Ti eyom paga it inanggween lombok nayeloman Yakup wogoreegim nogome aret ye mbambatinuk logogun o.

26 It time ye mbambatinuk iniki ugun obeelom aret wonogo logonet, inawi wukkologwe, anggur awi yariyak yabu waganogo pugwi, eerugun o. Ndi, it inaagan-ambokan wonogwe abok aret nen maluk eeppiigo nogogwaarak onggo an nen inoba kwippiige logonet, it ambi eeppiiga’lek iniki ugun obeelom mban wonogwe ti paga Naliku inogoba Ala an aret ineenu arugun o,” yinuk, yegerak me, kat o Tiyon yokkigi o, yoreegirak.

29 O Metit eeppuurak wone


1 Mbo pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 9 eeppunuk, ambi eerak tut 9 penembunuk, ambi penenak tanggal 12 tut ti paga aret at Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kat kena aap Metit mendek inowe endagembogut Pirawun wonage me na’na’nuk, at inom, it o Metit mendek abok aret inom, eeppiyoorak wone yoret o.

3 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi o, yinuk, yoroorak nogo yi aret o. O Metit niyo nage elaganggen inikime time waalo kole ndenen wappunuk wonage kwak, Aap o Metit mendek inowe endagembogut Pirawun ti, nimbirak ogoorak aret agarik o. At nen ari logonet, Niyo Nin nogo ti, nage logorak an nen aret eerogo pateegirak me, Niyo ti, an namendek aret o, yinuk, yereegerak kwe,

4 An nen at ondogowak paga keele nggelenogo pege, Niyo elaganggen at unde menggim yikwe wonogwe nogo At arinon paga nabek yi ungguwak nduk koonogo pege, Eeppunuk, At niyo elaganggen unde menggim nogome nen yikwe nogo waalo arinon paga nabenak kagak nigogo wumbigin o.

5 Nigogo wumbunuk, at eebe inom, at niyo elaganggen unde menggim yikwe abok at arinon paga nabenak nogo inom, O karume mbo nappigin o. Mbo nappiminggirak o karume time ngginnarit namenggaarak me, aakumi nen ineebe kuwak eerogo piigwi, Inagabolo nggween taanogo piigwi, eerugun lek, it ndiimbunggwiya inom, yirowe ndirowe wiga agan nugu menggaarak inom, Inambi-mbiingga aruwak nduk, wogoraagin o.

6 Ti eeke neenok, it aakumi o Metit wonogwe abok aret Naliku ALA an aret ineenu arugun o. At ti, it Iterali mendek inowaanggun longgop kwak aret o.
29:1 Yet. 19:1-25, Yer. 46:2-26 29:6 Yet. 36:6
7 Ineenggime wonok nogwe me, nggoguk togon inane’nggen me nonggo-nonggo nage, ineebe longgop ti paga panggombegak nogwe me, kalok togon inamborowak kalok ari, eeke nagagerak,” yegerak o.

8 Togop aret me, at Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Wooluwak wonok at owagam nawak nduk, nappiyaminggirak nogo logomenggaarik, awuri inom, inaanggumi inom, lek eerogo piyaagun o.

9 Lek eerogo piigwi iinok, o Metit ti, yi oone lek ndi oone lek karume aret arigin o. Ti age kenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o. At nogo nen ari logonet, Niyo Nin nage logorak ti, an nen aret eerogo pereegirak me, niyo ti, an namendek aret o, yinuk, yereegerak ti paga

10 at inom, at niyo elaganggen unde menggim inom, an neebi nen o Metit maluk eerogo pege, ndi, o Migiron panggombunuk, nok, o nggween Kuti kuli mbanak paga o Tiyene kuli aret yi oone lek ndi oone lek o karume eerogo pege, eerigin o.

11 Aakumi ambiriluk ambi tu ti paga nogwe, inaanggumi kunduk tu ti paga nogwe, eeko logogun lek o. Nggween ti paga aakumi ambiriluk ambi ye mbambatinuk wonogwe lek iigak, tahun 40 aret eerigin o.

12 Yi o ndi o maluk eerogo pit nogogwaarak enggela’me o Metit ti perak, abunuk abu maluk yi oone lek ndi oone lek o wogo aret arigin o. Yi kota ndi kota yigirik-noonom eerogo pit nogogwaarak enggela’me o Metit kota-kota ti perak, abunuk abu maluk yi oone lek ndi oone lek eerogo piminggirak wonage kagak, tahun 40 aret eerigin o. Ndi, it aakumi o Metit mendek ti, waganogo yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nappiige, yi o ndi o abok aret mak eerogo piige, eerigin o,” yinuk, yegerak.

13 Togop eerigin kwe, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Tahun 40 eeppunuk, an nen it aakumi o Metit mendek yi aakumi ndi aakumi inenggela’me mak eerogo piyaminggirak nogo, kuwak eerogo piya woraagin o.

14 Kuwak eerogo piya wa’nuk, o Metit aa’nduk wonagagi kwak eerogo pege logonet, iniyokan inawi alom paga o Patarot piya woraminggirak inowe endagembogut nen abu’me piinok wonage kagak, it inendage ambi yogo logogun lek aret o.

15 Yi aakumi ndi aakumi inabu’me piinok menggam inenggela’me time at endage lek abu tebenak wonage logonet, yi aakumi ndi aakumi inendage tiyanak kagak it inirimbaga at endage ambi tiyappake logogin lek o. Aa’nduk yi aakumi ndi aakumi inabu’me piinok, wone lengganogo yorage nagagerak kokwak, peebi togop aret yorage logokwak, an nen at endage lek eerogo pege logogin o.

16 Ti eerogo pege neenok, it aakumi Iterali nen o Metit ambinom iniki panggombogo logogun lek aret. O Metit mendek nen yeenggwa niraawak o, yinuk, it Iterali nen it Metit mendek yorogogwaarak paga maluk eereegwaarak nogo it abekak aret logogun o. Ti age kenok, it Metit mendek nen Naliku Nitok Minggirak ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yo’negerak me, wone yi abok aret kit Metit mendek yokkiragi o, yinuk, yoragagirak.

O Metit aap Nebukanetat eenggime pereegerak wone


17 Mbo pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 26 eeppunuk, ambi eerak tut iyaalok penenak tanggal 1 tut ti paga Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

18 “Aakumi nen ndarak yi wae. It Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nen o Tirut oonda mbani unggwikit nduk, eeke logonet, awuri ineegin warak oone omaawi paga lengganogo yorage kenok, eerit nogo logonet, ineeruwak wuro-wuro nage, inuum mbela-mbela nage, ineenggi penagap ndarogo pege, eereegerak kwe, o Tirut tebenogo pikit nduk awuri yoragagerak eereegwaarak nogo at inom, at awuri inom, onggo kolaga’- lek aret wonogwe iigirak o,” yinuk, yegerak.

19 Togop me, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “An nen o Metit ti, it Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat wogorigin o. Wogoge neenok, inamindik-inamendek time wonage nogo abok aret kabelogo wagangge, at awuri ineegin warak eeremenggaarak onggo eeppiyoorak nduk, iname unggunuk inamendek kologwe, yi mendek ndi mendek o time wonage nogo kugun waganggwi, eerugun o.

20 At inom, awuri ineegin warak inom, eeriyak an nen inikime mambege mbaremenggi, eeremenggaarak me, at eerit namenggerak nogo, onggo o Metit aret eenggime pigin o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yo’nereegerak.

21 “Ne ti eyom paga an nen it Iterali inomaawi arit nage logowak nduk, eerogo piige, ndi, kat inenggela’me nen wone yorage keenok, Abet aret yo’nirage kogo o, yinuk, konenggo logowak nduk, eerogo pagage, eerigin o. Ti eeppagage neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yegerak me, an yo’nereegerak.

30 O Metit maluk onggo eeppiyoorak wone


1 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2-3 “Aakumi nen ndarak yi wae. Aliku Itok Menggerak ALA nen eeriyak yegerak nogo yi o, yinuk, yoroorak yegerak nogo yi aret. Ne ti paga eeriyak nogo ari wage, Aliku ALA nen eeppiya woroorak eyom abu panggoni wage, Eekerak me, Ne ti abu ari wagaarak me, iya, yinuk, leenggu maako logowak o. Ne ti paga ndugwi yumaak eerogo pi wage, Ti eyom paga yi aakumi ndi aakumi aaninggin inoba kwi’nari wage, Eerigin o.

4 O Metit time wooluwak paga inoori unggwi nogwe, O Kuti time inookwi iinok, iniki wakkologwe, O Metit time inooremenggaarak kambit nogwe iigak, inamindikinamendek kugun wonok nogwe, Inawi eyak wurabak nogo langgunogo pit nogwe, Eerugun o.

5 Wooluwak nen it Metit mendek ineebe nenet nage logonet, it Kuti mendek inom, Put mendek inom, Lut mendek inom, o Arap mendek abok aret inom, Libiya mendek inom, ndi, it aakumi Ala nen, Kinanggween wokkiraagin o, yinuk, yoragagerak inom wone koonogo pereegwaarak nogo inom, it abok aret wooluwak nen nenet nage logogin,” yegerak o.

6 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Aakumi it Metit mendek inom ogogwaarak nogo inoorak kanggwi, It Metit mendek nen, Ninomaawi ambik o, yinuk, iniki wogoppakwi nogo tebenogo piigwi, It o Migiron nen nok, o Tiyene kuli wonogwe nogo wooluwak paga inoorak kanggwi, Eerugun o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak.

7 “Yi o ndi o, yi oone lek ndi oone lek agagerak wonage nogo, at ndak-ndak yi oone lek ndi oone lek age, Yi kota ndi kota abu yigirik-noonom eerogo pereegwaarak nogo ndak-ndak, o Metit mendek inawi kota-kota nogo togop aret yigirik-noonom nage, Eerigin o.

8 An nen o Metit kani piminggirak nenet nage logonet, It aakumi o Metit yeenggwaareegwaarak nogo inom aret lek eerogo nengge kenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

9 Ne ti eyom paga it o Kuti mendek iniki ugun ale’nggen wonogwe me, inogut nggigik yuwak nduk, it aap an nappiyaminggirak yiiro paga mbetmbet nogo logomenggaarik, O Metit ndogop eeri woraagun o, yinuk, yoraagun o. Yoramenggaarak eeppiyoorak ne nogo ti, abet aret ari woraagin me, ari wage kenok, Iya! yinuk, iniki ma’narigin,” yegerak o.

10 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “It Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nen it Metit mendek ineebe ambik lombok wonogwe nogo, Lek eerogo piya nawak nduk, an nen inikime eeppigin o.

11 Eeppege neenok, it yi aakumi ndi aakumi inanini ambik wonogwe iigak kwe, At Nebukanetat awuri ineegin warak inom inanini ambik lombok me, o Metit pup eerogo puwak nduk, An nen wogoren piya naminggirak o Metit tebenogo pogo logonet, Inawooluwak paga inooremenggaarak o Metit nggween enete mondok lek aret arigin o.

12 An nen niyo Nin elaganggen wage nogo, poronogo pege, Nggween ti, it aap maluk mendek ineenggime pege, Ndi, nggween inom, nggween ti paga wonage abok aret inom, pup eerogo punuk, o wogo logowak nduk, Aap inambik ineenggime pege, Eerigin o, yinuk, Naliku ALA an nen aret yagi,” yegerak o.

13 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “O Metit time inagugiwak pup eerogo pege, O Membit time inagugi ogut aago nogo lek eerogo pege, Eerigin o, O Metit time aap inowe endagembogut ambinom logogin lek me, Aakumi o time inagabiti mbakak nugu logowak nduk, eerogo piige,

14 O Patarot yi oone lek ndi oone lek o wogo aret eerogo pege, O Towan kani pege, o Tebe inomaluk onggo inoba kwippiige,

15 O Metit tebeni unggwogwe iyo, kota omaawi eeppunuk menggerak Tin nogo, nanini nggwik togon oba kwippege, Aakumi ambik lombok o Tebe wonogwe nogo, ineebe lek eerogo piige,

16 O Metit kani mbelanogo pege, Eerigin o. It o Tin mendek yagan yobaknggolak waruwak nduk, eeppiigwi, O Tebe pak wurik yinik-minik eerogo punuk, ineebe ambik aago tebenggola unggwogwe, It Membit mendek nen ko’lu-kii’me aaninggin-paaninggin inoba age kogwe,

17 Aap tawe o On mendek inom, o Pi-Mbetet mendek inom, wooluwak nen namenggerak kambit nogwe, It kumi kugun wogoren nogwe, Eerugun o.

18 Eyo aaninggin tapi inuut paga pugu kalenogo mbo pogo mengga kwak, It o Metit mendek inomaawi wonogwe nogo, lek eerogo piige ne ti eyom paga kota Tapanaket yumaak eerogo pigin o. Ninomaawi ambik aret o, yinuk, iniki wogoppakwi nogo, o time nen age yobok togon lek aret arigin me, O kota ti, ndugwi nen lenggenogo pege kagak, At aagalogwe nogo kugun wogoren woraagun o.

19 It Metit mendek inomaluk onggo inoba kwippiyaagin me, kwippiige neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun,” yegerak me, yokkiragi o, yinuk, yoragagirak.

It Metit mendek inomaawi lek agagerak wone


20 Mbo pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 10 eeppunuk, ambi eerak tut iyaalok penenak tanggal 7 tut ti paga Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

21 “Aakumi nen ndarak yi wae. An nen it Metit mendek inowe endagembogut Pirawun eenggi omaawi wonage nogo kalenogo pigirak me, eenggi nogo omaawi eeppunuk, wooluwak ambinom wonok nege logokwak, an nen obeelom aruwak nduk, nggerenogo pege, eyo mbanak nabenogo punuk, keele maake, eeka’lek aret agarik o,” yinuk, yegerak o.

22 Togop aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “It Metit mendek inowe endagembogut Pirawun ti, an nimbirak ogoorak aret me, eenggi peenok awo omaawi lek kalenak kagak peenok omaawi wonage nogo, kalenogo pege neenok, imbirak kalenak me, wooluwak at eenggime wonok nege nogo ndik togon wambigin o.

23 An nen it Metit mendek ti, yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nappiige, yi o ndi o abok aret mak eerogo piige, eerigin o.

24 It Mbaben mendek inowe endagembogut eenggi imbirak omaawi eerogo pege, nawooluwak at eenggime pege, eerigin kwe, at Pirawun perak, eenggi imbirak kalenogo pigin me, at Nebukanetat owagam ta logonet, inoorak iniki ngguluk yogo mengga kwak, at togop aret ari logogin o.

25 It Mbaben mendek inowe endagembogut eenggi omaawi eerogo pigin kwe, at aap Pirawun perak, eenggi kalenogo piminggirak tanep nduk yigin o. Nawooluwak it Mbaben mendek inowe endagembogut eenggime piminggirak o Metit tebeni unggwage logonet, nutik nage kenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

26 It Metit mendek ti, yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nappiige, yi o ndi o abok aret mak eerogo piige, eeke neenok, it Metit mendek nen Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, an yo’nereegerak.

31 Aap Pirawun ti, eyo nggabina kwak yoreegerak wone


1 Mbo pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 10 eeppunuk, ambi eerak tut mbere penembunuk, ambi penenak tanggal 1 tut ti paga Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. It Metit mendek inowe endagembogut Pirawun inom, at apuri ambik lombok wonogwe nogo inom, yoroorak nogo yi aret o. At endage abu tiyanak ayuk warak kwak at ndak-ndak aap ta agaarik o?

3 O Atiyut agagerak nogo liippuwak o. O Atiyut nogo ti, aa’nduk eyo nggabina o Libanon mendek kwak eno’mbak abu abe yiganak- wiganak eeke, Eebe nggorek mbogut piga lagarak eeke, Engga ki wandu eerogo pege, Eeke kagak, Abu’me yi eyo ndi eyo wonagagerak.

4 Niyo ambik wage nen eebe kole eerogo pege, Niyo nggween abu’na wonage nogo nen amburu wogoge paga eebe kwit agan lagangge, Niyo ti nen eyo omanggen nogo miin eerogo pit nage logonet, Yi eyo ndi eyo alik yabume wonage nogo, omanggen miin eerogo pit nagagerak o.

5 Niyo ambik lombok wage paga yi eyo ndi eyo yabume wonage nogo, wugiya wagak eyo ti mondok inirimbaga lagangge, Eno’mbak nggorek wumbit nage, Eno’mbak ti paga ambik ndarogo wunabit nage, Eeke logonet Eyo nogo yiganak-wiganak eerogo pereegerak o.

6 Pege mbareegi, eno’mbak wiganak nogo paga yi towe ndi towe wiga agan nugwi nogo inawi wuri unggwogwe, Eno’mbak wiganak abu’me ndiimbu- nggwiya inaagalogwe ndaganakwi, Eno’mbak wiganak ngguna’me time yi aakumi ndi aakumi yonggonggolaawok nduk, ari unggunuk wonogwe, Eeko nogogwaarak.

7 Nggween abu’na niyo ambik wonage me omanggen yarogo wurabit nage paga Eebe abu abe mondok iya kwit agan lagangge logonet, eno’- mbak yiganak-wiganak eerogo pit nagagerak.

8 Eyo nggabina an Ala neyabu me wonage nogo, eebe kole age, Eyo kilu-kilu eno’mbak mondok wiganogo pege, Eyo pit-pit engga ki wandu eerogo pege, Yi eyo ndi eyo an Ala neyabume abe amuni mbanak togon wonage, Eeke nogo ti, Eyo yi ndak-ndak ambi lek, eyo ti abu alik negen aret laganeegerak o.

9 Eyo ti, an nen abu abe lombok eerogo pege logonet, eno’mbak koorok-koorok nabenogo pereegirak me, Yi eyo ndi eyo an Ala neyabume o Eren yarak nogo nen, At ti kwak, nit aruwok lak, ao, yinuk, At paga ineebi mbako nogogwaarak,” yegerak o.

10 Togop aret me, at Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Eyo ti, eebe nggorek mbogut piga lagangge, ndi, engga ki wandu aago kagak irimbaga lombok wonage, eerak logonet,

11 An abu tiyanak aret kagi, mba’nuk, iniki wogoppateegerak me, at eyo ti, maluk eereegerak onggo ndak-ndak eeppuwak nduk, it aakumi inanebunu lombok wonogwe inenggela’me aap ambi omaawi tiyanak lombok menggerak nogo, eenggime pereegirak o. Eyo ti, an nen mbo pege mbareegi,

12 it aakumi inambik inanebunu lombok inenggela’me aakumi ambi inogogun ambik lombok nen eyo ti, muurogo punuk, mbo pereegwaarak. Muurik wangge logonet, eno’mbak puutpuut paga wambit nage, kobappaga wambit nage, eereegerak me, eno’- mbak kalenak-pugunik aago nggween nggelok-nggobok me time wambit nagagerak. Wambit nagagerak ti paga o nggween paga yime it aakumi inanebunu lombok eyo ngguna’me time yonggonggola unggwogo nogogwaarak nogo, kole tilik-mbilik mbaganit nogwe iigak,

13 yi towe ndi towe wiga agan nugwi nen eyo muurik ti paga inawi mbanggola unggwogwe, ndiimbu-nggwiya nen eyo muurik eno’mbak mbanak me abu’- me time ari unggwogwe, eereegwaarak. 31:8 Wak. 2:9

14 Togop aret me, yi eyo ndi eyo niyo aa’nggi paga wonage abok aret o yogondak nen eyo aro nggorek mbogut piga lagarak eeke, engga ki wandu aago kagak inirimbaga tiyanak wonage, eerak logonet, An abu tiyanak aret wonage, mbake nogo togop ambi wonage, ndi, yi eyo ndi eyo niyo nen miin eerogo pit nage kenok, eyo abu nggorek lagangge nogo togop ambi lagangge, eerigin lek aret o. Eerigin lek aret me, eyo ti abok aret mbuk arit nage, it aakumi kambunuk mbuun ambena wambeegwaarak nggween abu’me wonogwe nogome inom ari nage, eeruwak nduk, eerogo pereegirak wonage agaarik o,” yinuk, yegerak o.

15 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Eyo ti, aakumi kanggo menggam ngginnagagerak ti eyom paga an nen niyo nggween abu’na yenggenak nogo nen at erabun ndoombunuk ale yuwak nduk eerogo pege logonet, Niyo nage nogo puk aru o, yinuk, yoge neenok, yi niyo ndi niyo eneeri kila-kila wundit nage nogo puk arit nage, aakumi kanggwi iinok, le yogo logonet, inayum nibinik maluk mendek yikkologo mengga kwak, eyo wambeegerak ti paga o Libanon puut-puut togop aret eerogo pege mbareegi, yi eyo ndi eyo eyonggaame wonage nogo, teebat arit nage, eereegerak.

16 Eyo ti, it aakumi kambunuk mbuun ambena wambeegwaarak wonogwe nogo inom ari noorak wuppereegirak oone ndu wangge nogo, yi aakumi ndi aakumi inaruk konembunuk, inaganak waruwak nduk, eeppereegirak. Ti eeppege neenok, yi eyo ndi eyo Libanon mendek abu abe alik leenak yi niyo ndi niyo nen omanggen miin eerogo pit nagagerak o

Eren yabume wonagagerak mbuk a’nuk, nggween abu’me ari nagagerak wonage nogo, abok aret nen iniki tayok yereegerak.

17 Eyo anebunu lombok enggela’me yi eyo ndi eyo ando at eyo kole ngginnagagerak ti, Ninom aruwok o, yinuk, abu’me ari unggwogo nogogwaarak nogo, ye paga muurogo pit nogo mengga kwak wooluwak paga inoorak kambunuk nogo menggam wambit nogogwaarak wonogwe nogo, inom ari nogogwaarak.

18 Eyo abu tiyanak ayuk warak wonage nogo ti, yi eyo ndi eyo o Eren yabume wonage nogo ndak-ndak ambi ngge agaarik o? Lek aret kwe, eyo ti kunduk, yi eyo ndi eyo Eren yabume wonage nogo nggween abu’- me ari nawak nduk, muurogo pege logonet, eyo ti inom muurogo wuppigin o. It aap inagabolo mbanak lek wonogwe, yi aap ndi aap wooluwak paga inoorak kambak wonogwe, eereegwam inenggela’me inom ari nanuk logogin o. Eyo eeriyak yagarak nogo ti, at Pirawun inom, it aakumi ineebe apit aret at ninggi’nuk nugwi nogo inom, eeppiyoorak nogo ti aret o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an Ala nen aret yagi,” yegerak me, yokkiragi o, yinuk, yoragagirak.

32 Pirawun eeppuurak paga aleendawi tiyaniyak wone
32:7 Yet. 13:10, Mat. 24:29, Mrk. 13:24-25, Luk. 21:25, Wayu 6:12-13, 8:12

1 Mbo pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 11 abu eeppunuk, ambi eerak tut 11 penembunuk, ambi penenak tanggal 1 tut ti paga Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. It Metit mendek inowe endagembogut Pirawun eeppuurak nogo paga aleendawi tiyangge logonet, yoriyak nogo yi aret. At yi aakumi ndi aakumi inenggela’- me singa kwak wonage agaarik o. At niyo laut inikime waalo kole anini warak logonet, at wonage menggim niyo nage nogo inikime lagak-mbagak ari, Iyok paga niyo kilaarogo nippit wage, Niyo nggut eerogo pit wage, Eeke menggi kwak eeke agaarik o,” yinuk, yegerak o.

3 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “At eebe yonggo’naruwak nduk, Yi aakumi ndi aakumi ambik kuwak aago ninom nen yikwe yonggokak nayum mbiganogo oba nappumonggoorak yonggo’nage kenok, Nigogo niyo ambet paga wumbi woraagun o.

4 Wumbi wogo logomonggoorik, nggween paga kilirogo wuppunuk, endekem time mbo tek eerogo wumbege neenok, Towe wiga agan nugu menggaarak abok aret nen at eebe paga nagabi wogwe, Nggween paga nugu menggaarak ndiimbu-nggwiya abok aret nen inaanogum palek togon na wogwe, eeruwak nduk, Eeppiyaagin o.

5 Puut-puut time enggaanggum yumbunogo nappit nage, O kobappaga time owak nenenak mban yagabit eerogo pege,

6 Amiya kiliriminggirak nggween miin lombok eerogo pit nage logonet, puut-puut inom miin eerogo pit nage, Puut nggelok-nggobok niyo nage menggim kunduk, amiya yenggenogo pit lagawak nduk eerogo pege, Eerigin o.

7 At enggaawak lek eerogo pege ti eyom paga mbogut eya nogo nobarogo pege, Laaluguragan abinak lek eerogo pege, Ndugwi paga oonegen nobaruwak nduk eeppege,
Tut eya eeke kero, Keya eerugun o, yinuk, yoge,

8 Mbogut paga nen at eya eerogo pit nage menggerak abok aret yumaak eerogo pege, Eerogo punuk, Anggween paga time o apit eerogo pi woraagin o,” yinuk, at Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak o.

9 “Yi o ndi o at eenggo’lek yi aakumi ndi aakumi inenggela’- me wonage me, At maluk oba kwippege neegak, It aakumi inanebunu ambik nen, Yi nonggop eeppigi? yinuk, Iniki piirik logowak nduk, eerogo piyaagin o.

10 An nen at eeppege nogo, yi aakumi ndi aakumi inigen kenok, Yi eeppege yi, iya, yinuk, yogwe, At eeke paga nawooluwak nutik wage inigen neegwi iinok, it inoweewi inendagembogut nen kunduk inamineeri ne agan nogwe, Eeruwak nduk, Eeppiyaagin o. At eeppuurak ne ti eyom paga it inalitik-inalitak nen, Nineenik logorak op me, kambuurak kagi, yinuk, Ko’lu-kii’me inaganak wakak mban yogo logogun,” yegerak o.

11 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “At eeke paga it Mbaben mendek inowe endagembogut awooluwak mit-kwit eerogo pi woraagin o.

12 Yi aakumi ndi aakumi inenggela’me aakumi ambi inogogumbuk lombok menggaarak inapuri aap wim nambuka wakaa’ngget Inawooluwak paga at awuri ineebe ambik aago wonogwe nogo inoori woraawak nduk, eeppiyaminggirak wogo logonet, It Metit mendek nen, Nit iya o, yinuk, wogoppakwi nogo lek eerogo piige, Aakumi at apuri at oone eeka ineebe ambik nogo abok aret inenggaawak lek eerogo piige,

13 At aanggumi niyo nggwok aa’nggi paga iri’ngga nenet nugwi nogo abok aret lek eerogo piige, Eeke neenok, Niyoome time, aakumi iniyok pi nogwe kenok, abolok eeke, Inaanggumi niyoome time iniyok pi nogwe iinok, nggut eerogo pugwi, Eekwi nogo ambinom eerugun lek o.

14 At wonage menggim time niyo nggut agaarak nogo mili-mili age, At wonage menggim yi niyo ndi niyo nage nogo eyo tayitun amburu nggi agan nage menggi kwak nage, Eeruwak nduk, eerogo pigin o,” yinuk, at Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak o.

15 “O Metit yi oone lek ndi oone lek eerogo pege, O time wonage abok aret mbilik-mbelek eerogo wumbege, It aakumi time menggaarak abok aret inenggaawak lek eerogo piige, Eeke neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

16 Leendawi paga at anep pege logonet, tiyaniyak nogo ti aret. Yi o ndi o kumi inanebunu lombok nen leendawi tiyanggwi, o Metit eeppuurak inom, it aakumi ineebe ambik o time menggaarak abok aret eeppiyoorak inom, anep pogo logonet tiyanggwi, eerugun nogo ti aret o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret an yo’nereegerak.

Kambunuk nogo menggam logonet yogo logorak wone


17 Mbo pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 11 eeppunuk, ambi eerak tut iyaalok penenak tanggal 15 tut ti paga Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

18 “Aakumi nen ndarak yi wae. It aakumi Metit mendek ineebe ambik wonogwe nogo, inaleenggu maake, it aakumi o mbuun ambena wambit nogwe nogo, kanggo menggam time inom nawak nduk, o Metit inom, yi o ndi o omaawi lombok menggam inaagalogwe negen inom, wuppiige, eeru o.

19 Wuppiyaanok nduk, yorage logonet, Kit abu kigirikwe me, it eeppiige nogo kit eeppinagarak lek mbakop? Eeppinagarak aret me, it aap inagabolo mbanak lek mendek kinom time ari wambinip, yoret o.

20 Yoramenggendak it o Metit mendek wooluwak paga inoorak kambit nogwe nogo, inoorak inom aret kambugun o. Wooluwak muk ineenggime nutik wonogwe me, o maluk eerogo pugwi, aagalogwe negen ineebe ambik wonogwe nogo nigiren piya nogwe, eerugun o.

21 It aap inomaawi ambik wim wakaa’ngget nogo kambunuk nogo menggam nen yogo logonet, It o Metit mendek kunduk, inom ogogwaarak kunduk, yime wambi wogo nagaarik, nit aap ninagabolo mbanak lek mendek wooluwak paga ninoorak kambeegurak wonogwe me, ari wagaarak ninom wonogwe o, yinuk, yugun o.

22 O Atiyut inom, aagalogwe negen awuri ineegin warak abok aret inom, time wonogo agaarik o. O Atiyut yendok-wandok time aagalogwe at awuri ineegin warak wooluwak paga inoorak kambeegwaarak nogo inabiruwak yinogo pit nagagerak wonage agaarik o.

23 Inabiruwak yinik nogo mbuun ambena ogu kiiniki lombok o Atiyut eebe taanak wonage me time yinogo pit nagagerak wonage agaarik o. It wonogwe nogo ti, ineenik nggween paga nugu menggam logonet, inamineeri ne agan noorak mendek aakumi eeginabit nugu nogogwaarak nogo, wooluwak paga inoorak kambeegwaarak time wonogo agaarik o.

24 O Elam kunduk, time wonage me, at kambeegerak eebe taanak wonage yendok-wandok time at awuri ineebe abok aret inoorak kambeegwaarak nogo, inabiruwak yinogo pit nagagerak wonage agaarik o. It aakumi ineenik nggween paga nugu menggam logonet, inamineeri ne agan noorak mendek eeginabit nugu nogogwaarak abok aret ti, inagabolo mbanak lek kagak nggween abu’na kiiniki paga wambit nogogwaarak wonogo agaarik o. It mbuun ambena aa’nduk wambit nogogwaarak inenggali mbakak wonogwe nogo, inom ndak-ndak inenggali kogo agaarik o.

25 It inoorak kambit nogogwaarak wonogwe inenggela’me at eebe taanak me yendok-wandok at awuri ineebe ambik inoorak kambeegwaarak inabiruwak yinogo pit nagagerak wonage agaarik o. It abok aret ti, inagabolo mbanak lek mendek wooluwak paga inoorak kambeegwaarak o. It ti, aakumi ineenik nggween paga nugu menggam logonet, aakumi inamineeri ne agan noorak mendek eeginako nogogwaarak paga aa’nduk inoorak kambit nogogwaarak nogo, inenggela’me inom tabonak wonogo logonet, aakumi mbuun ambena wambit nogwe iinok, inenggali mbakak wonogwe nogo, inom ndak-ndak inenggali kogo agaarik o.

26 O Metek inom, Tuban inom, time wonogwe mban o. It kambeegwaarak ineebe taanak wonogwe yendok-wandok time inawuri ineebe ambik lombok inoorak kambeegwaarak inabiruwak yinogo pit nagagerak wonage agaarik o. Aakumi ineenik nggween paga nogo menggam logonet, aakumi inamineeri ne agan noorak mendek eeginabit nogo nogogwaarak paga inagabolo mbanak lek mendek wooluwak paga inoorak Yehezkiel 1661 Yetikiyen 32 kambeegwaarak o.

27 Aa’nduk it aap wakaa’ngget aakumi ineenik wonogo menggam nggween paga nugu logonet, inamineeri ne agan noorak mendek eerogo piinet nogo nogogwaarak me, aap wim eeka inagabolo mbanak lek kagak inoorak kambit nogogwaarak taambiigo logonet, inanggeemu ineebe paga lunogo pugwi, ineegin-inomaale inanep mbanogo piigwi, eeko nogogwa kwak, it aap ti nogo togop eerogo piyoolik o.

28 Togop aret me, at Pirawun kunduk waremenggaarak aap inagabolo mbanak lek mendek wooluwak paga inoorak kambeegwaarak taanak wonogwe me time inom tabonogo taambugun o.

29 O Erom kunduk time wonage mban o. It Erom mendek inoweewi inendagembogut inom, aakumi inoweewi nagawan-nagawan inom, inomaawi wonogogwaarak kwe, wooluwak paga inoorak kambit nogogwaarak nogo, inom aret taanak wonogwe, ndi, aakumi inagabolo mbanak lek mendek mbuun ambena wambit nogogwaarak wonogwe nogo, inom ari nogogwaarak wonogwe, eerak aret agaarik o.

30 It aap nagawan-nagawan o omarip paga pa’nggwe wonogwe abok aret inom, aakumi o Tiron mendek abok aret inom, nen inomaawi paga aakumi inamineeri ne agan noorak mendek eeginabit nogo nogogwaarak kwe, inoorak kambunuk wambit nogogwaarak wonogwe nogo, it ndakndak inendage lek kanggo nagaatik, wambit nogogwaarak wonogo agaarik o. It wooluwak paga inoorak kambeegwaarak wonogwe me, inagabolo mbanak lek kagak wambeegwaarak inom wonogwe, it aap mbuun ambena wambit nogogwaarak wonogwe nogo, inom wonogo logonet inenggali mbakak wonogwe, eerak aret agaarik o.

31 At Pirawun nogo ti, at inom, awuri ineegin warak inom, wambi nanuk, it time aago wonogwe nogo, inigen iigo logomenggaarik, Ninawuri ineebe ambik lombok wooluwak paga kambeegwaarak nogo togop ogogwaarak wonogwe iigo o, yinuk, iniki kwi’narigin o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret an yo’nereegerak o.

32 “Aap Pirawun ti, aakumi ineenik wonogo menggam nggween paga nege logonet, aakumi inamineeri ne agan noorak mendek eeginabit nege logowak nduk, an nen inikime eeppereegirak kwe, at kunduk, at awuri ineebe ambik lombok wonogwe nogo kunduk, it aap inagabolo mbanak lek mendek wooluwak paga inoorak kambeegwaarak wonogwe me ari nanuk, inom wonogo logogun o,” yinuk, at Aliku Itok Menggerak ALA nen aret an yo’nereegerak o.

ITERALI INIKI LUNIK LOGORAK YORAGAGERAK WONE (Pasal 33-40)


33 Yetikiyen inarum waka eerogo pereegerak wone


1Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. It aakumi kat mendek wone yorage logonet, yoroorak nogo yi aret. An nen aakumi o ambi me wonogwe nogo, wooluwak paga inooruwak nduk nappiya wage me, aakumi o time mendek nen inenggela’me aap ambi leenogo punuk, nggayo logowak nduk, mippemenggaarak enegen wonage logonet,

3 aakumi nen wooluwak wonok wogwe enegen iige kenok, Wogwe yi aret o, yinuk, kurumbi yorage logonet, oone nggwok eeka trompet nogo oone eeremenggerak

4 inaruk konenemenggaarak kwe, Abet aret kurumbi yo’nirage kogo o, yinuk, liippunuk, mbagangga’lek puk mban wonogwe me, wooluwak paga inoori wogwe iinok, inamiya wambemenggerak nogo ti, it inobaalombok aret inoba logogin o.

5 Oone nggwok eeka trompet nogo oone eeke konenemenggaarak kwe, Yi kurumbi yo’nirage kogo o, yinuk, mbaka’lek kobak wonogwe me, inooremenggaarak inamiya wambemenggerak nogo ti, it inobaalombok inoba aret logogin o. Kurumbi yoramenggerak nogo, abet mba’netak en it ineebe inagap ndakko’nok mbaganninetak o.

6 Ti togop aret kwe, at tum waka nen wooluwak wonok wogwe enegen iige logomenggerik, aakumi kurumbi yorage logonet, oone nggwok eeka trompet nogo oone eeka’lek mbo pege paga it aakumi inookwi iinok, it maluk eeko logomenggaarak paga inoorugun kwe, inamiya wambemenggerak nogo perak, at aap tum waka nogo yoge logonet, Kat liirogon kurumbi yoroolik me, inamiya wanggerak ti, kat kobaalombok aret koba wonage o, yinuk, yorigin o.

7 Aakumi nen ndarak yi wae. An nen it aakumi Iterali mendek inarum waka logonok nduk, mippagareegirak o. Mippagareegirak me, it yoroorak noone ari nogo karuk konembunuk, Ala nen ndogop eeppinagagin o, yinuk, kurumbi yorage logomunggun o.

8 Aap maluk eeka ti, mondok aret kambigin o, yinuk, aap maluk eeka ambi yorenok nduk, yokkiriminggirak kagak, aap ti, maluk eerit nage nogo mbo punuk, iyokan woraawak nduk, kurumbi yoga’lek keenok, aap ti, maluk at eeremenggerak paga kambigin kwe, kat kurumbi yoga’- lek keegak kambigin me, amiya perak, kat kobaalombok aret koba pigin o.

9 Ndi, aap maluk eeka ti, eerit nage nogo mbo punuk, yungguninuk woraawak nduk, kurumbi yoremenggendak kwe, at nen maluk mbo puurak eebi mbake kenok ti, at omaluk paga aret kambigin kwe, kat perak, kagap ndakkolaamunggun o.

10 Aakumi nen ndarak yi wae. It Iterali mendek yoroorak nogo yi aret o. Kit nen yogo logonet, Nit wone yugu kagak alik eekwi, maluk eerit nugwi, eekwi paga niniki aaninggin ndugu aago nugwi, eeko monggoorak paga nineebe mbuuluk ee’ninabit unggwage, eeke me, nit nonggoti nineenik logorak, yogwe kiigi o, yinuk,

11 yorage logomenggendik, ambi yorage logonet, It aap maluk mendek kanggwi iinok, an niniki ale’nggen mbakeelik o. Ata, ineenik logowak nduk it maluk eerit nugwi nogo mbo punuk, yungguninuk neya wogwe iinok perak, niniki ale’nggen mbake minggirak me, it Iterali mendek ti, iniyokan nowagam wogwe, it maluk eerit nugwi nogo mbo punuk, yungguninuk wogwe, eeko logowak o. It nonggop nduk, Kambuwok, mbako agaarik o? yinuk, neenik Nitok Minggirak Naliku an ALA nen aret yagi, yegerak yoret o.

12 Togop me, aakumi nen ndarak yi wae. It aakumi kat mendek yorage logonet, Aap iniki abe koonak ambi nen wone yugu eeka’lek mbo pege kenok, at obeelom eeke menggerak kwe, agap ndarak logogin lek o. Ndi, aap maluk eeka ambi nen maluk eerit nage nogo mbo punuk, yungguninuk wage kenok, at maluk eerit nage nagagerak nogo, Onggo ndogop eeppagagin o, yinuk, yorigin lek o. Aap iniki abe koonak ti nen obeelom mban eerit nage menggerak kwe, maluk eeke kenok, at eenik logowak nduk, teppigin lek o.

13 An Ala nen aap iniki abe koonak nogo yoge logonet, Kat abet aret keenik logomunggun o, yinuk, yoriminggirak kagak, obeelom eeke ti paga panggombunuk, maluk eerit nage kenok, at obeelom mban eerit nage logomenggerak nogo, an aberigin lek me, at maluk eeke logomenggerak paga aret kambigin o.

14 Ndi, an Ala nen aap maluk eeka nogo yoge logonet, Kat abet aret kambumunggun o, yoriminggirak kagak, at nen maluk eeke logomenggerak nogo mbo punuk, obeelom mban eerit nage, a’me nggelok eeppiinet nage, eeke logonet,

15 awu aap luulu wogoremenggerak paga aap ti amendek wamenggerak obaane’me wogoga’lek nogo wogoge, aakumi inamendek ndinggolamenggerak nogo, ageerok unde awi yakkage, eeke logomenggerik, at maluk eeka’lek ineenik logorak wone lengganak nogo mban mugurok nage kenok, at kambigin lek abet aret eenik logogin o.

16 At maluk eerit nage logomenggerak nogo, an nen aberak logonet, maluk onggo eeppigin lek abok aret mbo pigin o. Aap ti nen a’me nggelok mban eeppiinet nage, obeelom eerit nage, eeke kenok, at abet aret eenik logogin o.

17 Togop aret kwe, it aakumi kat mendek nen yogo logonet, Nit eekwi paga ninogoba Ala nen eeppinaniyak yo’nirage nogo ti, ndakndak lek o, yogwe kwe, Nit eeko monggoorak op aret, mbakwi nogo kunduk, ndak-ndak lek kagak yogo agaarik.

18 Aap iniki abe koonak ambi nen obeelom mban eerit nage menggerak nogo mbo punuk, maluk eerit nage kenok, eerit nage ti paga at eebe aret kambigin o.

19 Ndi, aap maluk eeka ambi nen at maluk eerit nage nogo mbo punuk, obeelom mban eerit nage, a’me nggelok mban eeppiinet nage, eeke ti paga at eenik aret logogin o.

20 Togop aret kwe, it Iterali mendek ti nen yogo logonet, Nit eekwi paga ninogoba Ala nen eeppinaniyak yo’nirage ti, ndak-ndak lek kagak yo’nirage o, yinuk, yogwe me, an nen it eekwi mugurok inalitik-inalitak inowak loonogo inomaluk onggo eeppiyaagin,” yo’negerak me, yokkiragi o, yinuk, yoragagirak.

Kota Yerutalem agagerak wone

21 Mbo pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 11 eeppunuk, ambi eerak tut 9 penembunuk, ambi penenak tanggal 5 tut ti paga aap ambi o Yerutalem nen peberagangge eerak an neya wage nagagerik, yo’- nege logonet, “O kota ti, abu aret lek eerogo pegaarak o,” yinuk, yo’nereegerak.

22 Aap mbaganit wagagerak nogo ti, awo waga’lek kagak oonikiya paga Aliku ALA omaawi noba panege logonet, noone lek wonagagirak nogo kuubondendok aap nogo awo neya waga’lek kagak noone warak eerogo panege mbareegi, noone aret yereegirak.

23 Ari mbareegi, Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

24 “Aakumi nen ndarak yi wae. It aakumi o langgu-langgu wambeegim Iterali inanggween paga wonogo logonet, Abarakam alik aret kagak nggween yi abok aret at unde eeppatinuk logowak nduk, wogoreegerak kwe, nit nineebe ambik lombok me, nggween yi, nit unde eeppatinuk logowok nduk, wo’niragagerak kogo o, yinuk, yogwe me,

25 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o, yinuk, yorage logonet, It Iterali ti nen inaanggumi warak inamiya inom nunggwi, inagugi yeenggwaaraawak nduk wiigwi, aakumi inookwi, eeko logonet, Nit nggween yi, unde eeppatinuk logowok o, yinuk, yogwe ti, op aret yogo agaarik?

26 It inawooluwak paga iniki panggombunuk wonogwe, ogole warak mendek eerit nugwi, inalitik-inalitak inoreewi inakuwi iigak maluk eerogo piinet nogwe, eeko logonet, Nit nggween yi, unde eeppatinuk logowok o, yinuk, yogwe ti, op aret yogo agaarik?

27 It yorage logonet, At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. Yi aap ndi aap o langgu-langgu wambeegim mbo piyareegwaarak wonogwe ti, wooluwak paga inoorak kanggwi, it aakumi karume mbaganit nogogwaarak wonogwe nogo, ineebe ndiimbu-nggwiya inambimbiingga negen ogwe, it aakumi ando yugum pak wurogo pereegim wonogwe inom, ndoome ari nogogwaarak wonogwe inom, kugilingga nen kambit nogwe, eeruwak nduk, eerogo piyaagin o, yinuk, neenik menggirak nendage kumbatinuk yagi o.

28 Inanggween ti, yi oone lek ndi oone lek o wogo aret eerogo pege, Ninomaawi ambik o, yinuk, iniki tiyappakwi nogo lek eerogo pege, eerigin o. Puut-puut o Iterali wonage nogo, yi oone lek ndi oone lek eerogo pigin me, aakumi tu ti paga noorak inagabiti nen nogo logogun lek o.

29 It maluk ogole warak lombok eerit nugwi paga an nen nggween ti maluk eerogo pege logonet, yi oone lek ndi oone lek eerogo pege neenok, it nen Naliku ALA an aret ineenu arugun, yegerak, yoret o.

30 Aakumi nen ndarak yi wae. Kat perak, it aakumi kat mendek nen yugum pak wurik me, it inawi tu unggwogwe me nen, kat eerit nage nogo, at ambi nen at ambi yogak eeko logonet, Aliku ALA nen wone yegerak ngge kaamun? yinuk, konenuwok nduk nawok o, yinuk, yogo agaarik o,
33:21 2End. 25:3-10, Yer. 39:2-8, 52:4-14

31 yogo nagaatik, ineebe an napuri negen a’nuk, ambik aago wogo nagaatik, kat koone konenuwok nduk kowagam kwi’nari wogo menggaarak kwe, kat nen it yorage nogo eekulik aret menggaarak o. It inambe paga, Aakumi niniki kunik eeginako monggoorak o, yinuk, yogwe kwe, iniki perak, aakumi wiwi aganako logonet, ineenggi warak eekkoloorak nogo mendek mban mugurok nogo menggaarak.

32 Kat koone yorage nogo it konenggwi kwe, eekulik me, kat ti, it aap ndawi inoone amburu piyanggwi paga kumi iniki mbanggwi, aap nggitat mondok abe eekwi, eeko mengga kwak, At aret eeke agaarik, kombako agaarik o.

33 Wone yokkigirak abok aret yoramenggendak ti, eeriyak abet aret ari woraagin me, ari wage kenok, it aakumi nen, Aap Ala nen yoge kagak yoraga ninenggela’me wonagaarak abet aret kogo o, yinuk, ineenu arugun o,” yinuk, an yo’nereegerak.

34 Iterali inoweewi ti, ndomba ndegeninaka kwak wone

1 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. It Iterali inoweewi ndomba ndegeninaka kwak logonet eekwi ti, eeppiyoorak yorage logot o. It eeppiyoorak nogo yorage logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. It Iterali ndegeninaka inoweewi nogo ti, it inobaalombok mban ndegenggologwe me, inabuwa o! It aap ndomba ndegeninaka nen inandomba ndegeninako menggaarak nogo lek a?

3 It inaanggumi inelak amburu longgo warak nunggwi, inaanggumi ineeruwak abe paga inayum penggaarogo yikkologwe, inandomba amok warak kenok mban warogo nunggwi, eeko logonet kwe, inandomba ineebe ti perak, liirogon ndegeninaka’- lek aret wonogo agaarik o.

4 It ti eeko logonet, inandomba ineebe ndeyak kenok inomaawi eerogo piigwi, ineebe andi kenok obeelom eerogo piigwi, inawinde-inobaande aago kenok nggerembiigwi, kobak agaatak wonogwe iinok wogoren piya wogwe, ineebe lek ogwe iinok kwaarinakwi, eeka’lek mbo piinok, inanini paga eeppiigwi, iniyok konden aan lebenogo piigwi, eeko logonet, ndegeninako menggaarak o.

5 Ineebe liirogon ndegeninaka nogo eebe lek me, mak aago nugu agaarik o. Mak aago nugwi me, it ineebe ti, ndiimbu-nggwiya inambi-mbiingga negen agaarak wonogo agaarik o.

6 Puut teberogon paga inom, puut nggorek paga inom, an nandomba kobak eerak logonet, nugu agaarik o. O nggween paga abok aret nandomba mak eerak nugwi iigak, aap ambi nen maloppiinet nege, kwaarinabit nege, eeka’lek aret wonage agaarik o.

7 Togop aret me, it nandomba ndegeninaka ti, Naliku an ALA nen wone yorage yi, inaruk konenggo logowak o.

8 An neenik Nitok Minggirak Naliku ALA nen it yoroorak yokkege yi aret o. An nandomba ti, it ndegeninaka lek me, nandomba inoorit unggwogwe, ndiimbu-nggwiya inambi- mbiingga negen nunggwi, eeko agaarik o. It aap ndegeninaka mip piyareegirak nogo nen nandomba liippiiga’lek logonet, it inoba mban ndegenggologwe me,

34:5 Lin. 27:17, 1End. 22:17, Mat. 9:36, Mrk. 6:34

9 it nandomba ndegeninaka ti, Naliku an ALA nen yoroorak yokkege yi, inaruk liirogon konenggo logowak o.

10 Naliku Nitok Minggirak an ALA nen it yoroorak yokkege nogo yi aret. It ndomba ndegeninaka eekwi ti, an neebi mbake me, nandomba ambi maluk age, ambi kobak age, eeke kenok, it inoba aret pigin o. Nandomba ambinom ndegeninaka logorak lek o, yinuk, yorage neenok, nandomba ndegeninako logonet, it inobaalombok eeriyak mugurok nogwe nogo, ambinom mugurok nogo logogun lek aret o. An nandomba ineebe paga inambi nuurogo nonggo menggaarak nogo, ambinom nunggwi iyo, nandomba ndinogo wogonabigin,” yo’negerak me, yokkiragi o.

11 Togop aret me, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “An nalik nen abet aret nandomba kwaarinake logominggirik, unde wogonake logogin o.

12 Aap ndomba ndegeninaka ambi nen andomba ndegeninake me, andomba ma’nogwe iinok, mbo piigeelik kwaarinabit nage menggi kwak, an nandomba togop aret kwaarinabit nagin o. Ndi, o tit narogo pege, o yumaak eerogo pege, eeke paga ma’narit namenggaarak wonogwe me nen inagap ndarogo wogoren piya woraagin o.

13 It ma’naremenggaarak yi aakumi ndi aakumi inenggela’me wonogwe me nen wumbiya wage, yi o ndi o wonogwe me nen kuwak eerogo piige, eeke logominggirik, wogoren inanggween paga piya nagin o. Piya nage logominggirik, Iterali inabuut paga, niyo wage menggim nggelok-nggobok paga, it aakumi inanggween time wonogo menggam nogo paga, iri’ngga nenet nogwe iigak, an nen unde wogonake logogin o.

14 Iri’ngga abe mbanogo nenet nogwe iigak, an nen unde wogonake logogin me, Iterali inabuut nggorek paga inagari’ngga mbanogo nenet nawak nduk, wogoren nugu menggam time iri’ngga abu abe lombok enggela’me winnarit nugwi, Iterali inabuut paga time iri’ngga mili-mili wonage nogo mbanogo nenet nugwi, eeko logogun o.

15 Eekwi iigak, an nalik nen nandomba unde wogonake logonet, it winnogwe iinok, teppiige logogin o, yinuk, Nalik Ku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

16 It lek ogwe iinok, an nen kwaarinake, kobak aago nugwi iinok, wogoren piya wage, inawinde- inobaande aago iinok, nggerembiige, inomaawi lek iinok, inomaawi eerogo piige, eeke logonet kwe, ineeruwak anen pera-pera aago inom, inomaawi ambik wonogwe inom, ti lek eerogo piyaagin o. Nandomba unde wogonake logonet, it inobaabut eekwi ndak-ndak eeppiige logogin o.

17 It nandomba ti, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen eeppiyoorak yoroorak nogo yi aret o. It ndombandomba inom, ndomba ngguunok kambin ngguunok inom, inalitik-inalitak inowak loonogo onggo eeppiyaagin o.

18 Iri’ngga abu abe lombok lek eerogo nenet nogo logonet, Abu aret nonggo o, yinuk, puk ariyak op aret kagak kwe, puk aga’lek eegu nonggop nduk iniyok aan lebenogo pit nogwe, ndi, niyo mili-mili lombok nonggo logonet, Abu aret nonggo, yinuk, puk ariyak op aret kagak kwe, puk aga’lek nonggop nduk iniyok paga nggut eerogo pi unggwogwe, eeko agaarik?

19 It iri’ngga awo mbanogo nengga’lek nogo, iniyok aan lebenogo pit nogwe, niyo nenok, yenggenak me iniyok paga niyo nggut eeri unggwogwe, eerogo pegaarak nogo, At andomba ti aret nonggo logowak o, yinuk, yogo agaarik ya?

20 It togop aret eekwi me, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen it yoroorak nogo yi aret o. An nalik nen it ndomba amok warak inom, amok lek inom, inawone amburu mbanogo onggo eeppiige neyaagun o.

21 It nandomba amok warak nen inamiguwak paga panggoniigwi, inuum paga panggoniigwi, eeko logonet, ineyak lolon yogwe paga it lebenak mendek nogo pelenogo nappiinet nogo menggaarak me,

22 it an nandomba inambeme yonggorinaburak mbakwi nogo, ambinom yonggorinakwi iyo, nandomba inagap ndarogo piyaagin o. An nen nandomba inalitik- inalitak inowak loonogo piige logonet, abe inom, maluk inom, leenogo piyaagin o.

23 Aap ambi nen nandomba ndegeninake logowak nduk, mippigin nogo ti, nayeloman Ndawut aret me, at nen aret unde wogonake logogin o. Ndi, unde wogonake logonet, nandomba ndegeninaka at aret logogin o.

24 Naliku ALA an aret it inogoba Ala age, ndi, nayeloman Ndawut nogo ti, it inenggela’me inowe endagembogut a’nuk mi’ndak wonage, eerugun o, yinuk, Naliku ALA an nen aret yagi o.

25 It nandomba ti, ninom lambunik logorak wone ninom koonogo pigin o. Ndi, o karume time iniki ugun tayenak wonogwe, eyonggaame ugun nogo yit nugwi, eeko logowak nduk, an nen mba’ngge inanini warak nogo, o nggween ti paga nen inenggaawak lek eerogo piyaagin o.

26 It ineebe paga inom, nabuut enaagan- ambokan it wonogo menggam nogo paga inom, nale’nggen eerogo piige logonet, o mayu wage menggim age paga mayu wuppi woraminggirak wage logonet, yi mendek ndi mendek obeelom eerogo pit wage kenok, inale’nggen mbako logogun o.

27 Mayu wuppi woraminggirak ti paga yi eyo ndi eyo ineyabume wonage nogo anggen yit nage, yi mendek ndi mendek nggween ti paga yaremenggaarak nogo ka’let eerogo pege, eerigin me, it nandomba ti, iniki ugun tayenak inanggween ti paga wonogo logogun o. Ndi, eyo aaninggin tapi uut paga pugu kalenogo pogo mengga kwak, it aaninggin inoba wonage nogo, lek eerogo piige logonet, it aakumi nen inayeloman eeppiinok wonogwe ineenggime nen wondet eerogo piige neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

28 Ti eeke neenok, yi aakumi ndi aakumi nen inooko logonet, kugun wogoren nogwe, mba’ngge inanini warak mendek nen ineebe nibinogo nunggwi, eeka’lek iniki ugun tayenak obeelom aret wonogwe me, it aakumi ambi nen iniki ma’naruwak nduk, eerogo piyaagun lek o.

29 It inanggween mili lubunogo piminggirak me, inale’nggen paga inambi yarogo nonggo logogun o. It inanggween paga time logonet, mbi abu nen kanggwi, yi aakumi ndi aakumi nen it inendage maluk eerogo piigwi, eeko logogun mondok lek o.

34:23 Wayu 7:17 34:24 Yeti. 37:24 35:1-15 Yet. 34:5-17, 63:1-6, Yer. 49:7-22, Yeti. 25:12-14, Amot 1:11-12, Oba. 1-14, Mal. 1:2-5

30 Ti eerogo pege logominggirik, Naliku inogoba Ala ninom aret wonage, ndi, it Iterali mendek napuri aret wonogwe, eekwi nogo ineenu arugun o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

31 Ndomba nagari’ngga mbanogo nenet nugwi ti, nandomba kwak it napuri aret, ndi, it inogoba Ala ti, an aret agarik o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

35 O Teyit eeppuurak wone


1 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kat kena puut Teyit pa’nggwe time na’nage logomenggendik, Kat ndogop eeppagarak o, yinuk, yoru o.

3 Yoge logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. At puut Teyit eeke ti, an neebi mbake me, neenggi omaawi paga nen maluk eeppege logonet, puut time yi oone lek ndi oone lek eerogo pege,

4 kota-kota at paga wonage nogo yigirik-noonom eerogo pege, eeke neenok, puut Teyit ti, aakumi wonogolik o karume aret arigin o. Ti eeke neenok, Naliku ALA an aret at eenu arigin o.

5 O aa’nduk nen nok, yogondak kuli at nen it Iterali anini inombarit wage logonet, it Iterali eeko nogogwaarak onggo eeppiyoorak abu aret panggoni wage kenok, aaninggin inoba kwi’nagagerak ti eyom paga wooluwak paga inooruwak nduk inawim ineenggime piyareegerak me,

6 it Teyit mendek ti, inawim nen inooruwak nduk, ineenggime piyaminggirak muguren-magaren inoorit nogo logogun o, yinuk, neenik Nitok Minggirak Naliku an ALA nen aret yagi o. It inawim nen inookwi iyo, ineenggime piyoorak, Neebi, yuulik, ineenggime piyareegerak inoorit nogogwaarak me, inoorak onggo at waruwak nduk, mugurok nogo logogun o.

7 An nen puut Teyit ti, yi oone lek ndi oone lek o wogo eerogo pege, aakumi tu ti paga nogwe-wogwe eekwi nogo an nen inenggaawak lek eerogo piige, eerigin o.

8 O Teyit puut nggelok-nggobok me time aakumi inoorak kambak mban yagabit eerogo pigin o. O Teyit puut-puut paga, at anggween kobak nabunogo pit nagagim paga, puut nggelok-nggobok niyo nage menggim paga, wooluwak paga aakumi inoorak mban yagabit eerak logogin o.

9 O Teyit time yi oone lek ndi oone lek aago kagak mondok-mondok aret wonage logowak nduk, eerogo pege neenok, at wonage menggim kota-kota time aakumi wonogo logogun lek aret o. Ti eeke neenok, Naliku ALA an aret at eenu arigin o.

10 Naliku ALA an o time wonage neegak kwe, at Teyit nen ari logonet, It aakumi inanebunu mbere ti inom, it inanggween inom, nit unde eeppatinuk logonet, nit mendek aret aruwak o, yereegerak me,

11 At Teyit nogo nen, It kwak an arikit lak, ao, yinuk, ineebi lombok inombake, anini it inoba piige, eereegerak nogo ndak-ndak, at togop aret eeppege, ndi, at awone amburu mbanogo punuk, onggo eeppege eyom paga, Aliku ALA nen aret eeppanege kagi, yinuk, eenu aruwak nduk eeppege, eerigin o, yinuk, neenik Nitok Minggirak Naliku an ALA nen abet aret yagi o.

12 Ti eeke neenok, at Teyit nen, Iterali inabuut ti paga yi oone lek ndi oone lek o wogo eerogo pereegerak me, an aret unde eekkolaakit nduk, neenggime paneegerak kagi, yinuk, Iterali inabuut ti, meek lombok mbake logonet, abok mbanit nagagerak nogo abok aret, Aliku ALA nen aret koneneegerak kagi, yinuk, at eenu arigin o.

13 At nen an meek nombake logonet wogoppake, Aliku ALA eeke ti neebi o, yinuk, oone puk aga’lek ugun peranogo wunabit nage, eereegerak nogo, an naruk koneneegirak o.

14-15 Naruk koneneegirak me, at paga yi oone lek ndi oone lek o wogo eeppege neegak, aakumi o nggween paga wonogwe abok aret inale’nggen mbarugun o. It Iterali menggam yate kwak iniki kundugu nogo, yi oone lek ndi oone lek o wogo eerogo pege neenok, at ale’nggen mbareegerak me, at Teyit togop aret eerogo pigin o. Puut Teyit ti inom, o Erom abok aret inom, yi oone lek ndi oone lek o wogo eerogo pege neenok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak me, kat puut Teyit aret yokkigi o, yoreegirak.

36 Iterali obeelom eerogo piyoorak yoroorak wone


1“Aakumi nen ndarak yi wae. Ndogop eeppinagarak o, yinuk, it Iterali wonogo menggam puut-puut yorage logot o. Yorage logonet, Iterali wonogo menggam puut-puut yi wae. Aliku ALA nen yegerak yi, kinaruk konenggo logonip o.

2 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. It inom wim mbanak nen puut-puut eekwi nogo abok mbanggo logonet, Puut-puut mondok itok tiyarogon menggerak nogo, nit muk unde eekkologogurak me, kayik a! yinuk, yogwe me,

3 it puut-puut ti, eeppiyoorak yorage logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. It Iterali inawim inaagan-ambokan wonogwe nogo nen it Iterali menggam puutpuut time yi oone lek ndi oone lek o wogo eerogo pugwi, yi aakumi ndi aakumi unde eekkolaawok nduk, tebenogo piya unggwagak eekwi iinok, aakumi abok aret nen inabok mbanggwi, meek eerogo piigwi, eeko nogogwaarak me,

4 it Iterali wonogo menggam puut-puut ti, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen yorage yi, konenggo logowak o. Puut-puut nggorek inom, puut-puut teberogon inom, o nggelok-nggobok me niyo nage menggim inom, o kobappaga abok aret inom, o langgu-langgu aago yi oone lek ndi oone lek eerak wonage inom, o kugun punuk mbaganggwi, yi aakumi ndi aakumi ando inaaganambokan wonogwe nogo nen miyukmeya eerogo pugwi, eeko menggam o kota-kota inom, at Aliku Itok Menggerak ALA nen wone yoroorak yegerak nogo yi aret.

5 At Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, It an nanggween nogo ndinggologo nogogwaarik, unde eeppatinuk, inale’nggen mbakwi, inanini mbako logonet, meek eerogo pugwi, eeko logonet, yi mendek ndi mendek tigippit unggwogo nogogwaarak me, nanini kani kunik negen eeke logonet, Ndogop eekkinabigin o, yinuk, it Erom mendek inom, yi aakumi ndi aakumi ando abok aret inom, yoragagirak o.

6 Togop aret me, Iterali inanggween eeppiigo nogogwaarak nogo, kat nen puut-puut nggorek inom, puut-puut teberogon inom, o nggelok- nggobok me niyo nage menggim inom, o kobappaga abok aret inom, yorage logonet, At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. It yi aakumi ndi aakumi nen Iterali maluk eeppiigo logonet, meek eerogo piigak eeko nogogwaarak me, an nanini kani kunik negen eeke logonet, wone ambi yoraagin,” yegerak o.

7 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o. “It yi aakumi ndi aakumi Iterali inaaganambokan wonogwe nogo it kunduk, maluk eeppiige neenok, aakumi nen, Yi eeppiige, kayik a! yinuk, abet aret yugun o, yinuk, kumbuk mbanggi,” yegerak me, yokkiragi o.

8 It togop aret eeppiyaagin kwe it Iterali wonogo menggam puut-puut ti perak, an napuri Iterali ti, logonuk lek aret iniyokan iname nagun me, it inake yi eyo ndi eyo agarip ndake, anggen yit nage, eeruwak nduk, puutpuut ti nen amburu eerogo wumbege logogin o.

9 Iterali wonogo menggam puut-puut ti paga niniki eya eerogo panege paga nale’nggen oba pege neenok, ineyabu ti paga eekkologwe, yi awi ndi awi yarit nogwe, eerugun o.

10 Puut-puut ti paga aakumi ambik eerogo piyaagin nogo ti, Iterali mendek abok aret wiganogo piige neenok, o kota-kota aakumi lek wuum agagerak nogo obaane’- me aakumi ambik aret ari unggwogwe, o langgu-langgu nagagim nogo obaane’me wukwi, eerugun o.

11 Puut-puut ti paga aakumi inom, inaanggumi inom, ambik aret wiganogo piige neenok, ndaganabit nogo logonet, ineebe ambik aret wigannarugun o. O aa’nduk puut-puut ti paga aakumi ambik ye mbambatinuk wonogogwa kwak eerogo piyaagin me, aa’nduk yi mendek ndi mendek yarak anggen ambik yi’nage nagagi kwak lek, yogondak ti abunuk, alik negen yi’nage logowak nduk, eerogo pigin o. Ti eeke neenok, it nen Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

12 It aakumi an napuri Iterali ti, puut-puut ti paga nugwi-wugwi, at paga unde eeppatinuk wonogwe, it ineyate kwak aret age, eeruwak nduk, eerogo pigin me, at paga logonet, nda’naremenggaarak nogo, at puut-puut nen ambinom lek eerogo piige logogin lek aret,” yegerak me, yokkiragi.

13 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Aakumi nen puut-puut yogo logonet, Aakumi ineebe kambeme yonggorinake, aakumi inanebunu kat paga ndarak inaagalogwe mendek nogo lek eerogo piige, eeke menggendak o, yinuk, yogwi me,

14 puut-puut ti, aakumi ambinom ambeme yonggorinake, aakumi inanebunu puut-puut paga ndarak nogo, ambinom lek eerogo piige, eeke logogin lek o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

15 Yi aakumi ndi aakumi nen, Kayik a! yinuk, yogwi nogo, puut-puut ambinom konenuwak nduk, an nen eeppiyaagin lek o. Aakumi inanebunu lombok nen puut-puut ti, meek eeppugwi nogo, ambinom meek eerogo pugwi, ndi, puut-puut ti nen at paga ndarak inanebunu nogo ambinom lek eerogo piige, eerigin lek o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o, yoragagirak.

16 At Aliku ALA nen wone ambi an yo’nege logonet,

17 “Aakumi nen ndarak yi wae. It Iterali mendek nen it inanggween lombok paga wonogo logonet, ineraambe maluk paga, maluk eerit nugwi paga, inanggween ti, enete maluk eerogo pereegwaarak o. Kwe tut kegetak yum paga lenggenak kenok, Ogole o, yinuk, yogo mengga kwak, an nenggaanom paga it ineraambe maluk logonet eerit nugwi ti, abu ogole warak aret wonagagerak o.

18 Togop aago wonogo logonet, nggween ti paga aakumi inamiya wunabit nogwe, inagugi ogut ayuk wurit nogwe paga inanggween maluk ogole warak lombok eerogo pit nogwe, eeko nogogwaarak me, an nanini it inoba kwippiige logonet,

19 it ineraambe maluk paga, eerit nugwi paga, mugurok inowak looninake nagagirik, yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nappiige, yi o ndi o mak eerogo piige, eereegirak o.

20 Yi aakumi ndi aakumi inenggela’me time arit nogo nogogwaarik, wonogwe iigak, it nogogwam nogome nen yogo logonet, At Aliku ALA apuri yi aret kwe, inanggween wogoragagim nogome nen wumbiigerak yi, iyaanip o, yinuk, yogo nogogwaarak paga nendage abu abe alik leenak wonage nogo, maluk eerogo pogo nogogwaarak.

21 It Iterali mendek nen yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nogogwam abok aret nogome logonet nendage abu abe alik leenak nogo, maluk eerogo pereegwaarak kenok, an niniki wakkolage nagagirak o.

22 Togop aret me, it Iterali mendek yorage logonet, At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o. An nen it Iterali obeelom eerogo piyoorak yigin yi nogo ti, it obeelom eekwi paga lek o. Ata, it nen yi aakumi ndi aakumi inenggela’me it nogogwam abok aret nogome logonet, nendage abe alik leenak wonage nogo, maluk eerogo pereegwaarak me, nendage alik leenak nogo obeelom aruwak nduk, eeppiyaagin o.

23 It nen yi aakumi ndi aakumi inenggela’me logonet, nendage abu tiyanak maluk eerogo pereegwaarak nogo, abu abe alik leenak neyaawak nduk eerigin o. Yi aakumi ndi aakumi inenggaanom paga an kikak nakeelik alik leenak it Iterali mendek neyaawak nduk, eeke neenok, it aakumi inanebunu lombok nen Naliku ALA an aret ineenu arugun o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

24 It yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nen nggiginogo wumbiige, yi o ndi o nen kuwak eerogo piya wage, eeke logominggirik, it inanggween paga lombok logowak nduk, iniyokan piya nagin o.

25 Piya nanuk, inabin koorogo piige neenok, it obeelom aret logogun o. Inoba maluk lenggennage, inagugi ogut alut eerit nogo logonet maluk eerogo pakwi, eereegwaarak nogo, inabin koorogo piinok,

26 iniki ngget eerogo piige, iniki koonggwi nogo alik eerogo piige, eeke logonet, inogogumbuk iniki yugum pogom wonogwe nogo mbo punuk, iniki yanggonak logonet eeko menggaarak mendek eerogo piyaagin o.

27 An nen Naberiniki inikime mambiige, wone lengganogo yorage minggirak nogo mugurok nawak nduk, eeppiige, ndi, eeko logorak noone yugu nogo liippunuk eeko logowak nduk, eerogo piige, eerigin o. 36:26-28 Yeti. 11:19-20

28 Eerogo piige neenok, nggween inombomini wogoragagim nogome ye mbambatinuk wonogwe iigak, an inogoba Ala aret age, ndi, it an napuri aret ogwe, eerugun o.

29 Maluk eerit nogo logonet, inoba maluk lenggenogo pateegwaarak nogo, lek aruwak nduk, inabin koorogo piige, ndi, mbi noogelo inoba kwippiyaagin lek gandum awi yaremenggaarak nogo mbilambunuk, anggen ambik yi’nage logowak nduk, eerogo pege, eerigin o.

30 Mbi noogelo nen mbaganit namenggaarak yi aakumi ndi aakumi inenggela’me wonogwe iinok, inenggali wappiigo nogogwaarak nogo, ambinom wappiigo logokwak, an nen yi eyo ndi eyo yarak inom, yi mendek ndi mendek ineyabume yarak inom, anggen ambik yi’naruwak nduk, eerogo pigin o.

31 Ti eeke neenok, it nen ineraambe maluk lombok wonogogwaarak inom, maluk eerit nogo nogogwaarak inom, abeppunuk, Nit maluk eerit nugwi, ogole warak lombok eerit nugwi, eeko nogogurak nogo ti, peyak wurik kwak kagak eeko nogogurak kogo o, yinuk, mbarugun o.

32 Ti eerogo piyaagin nogo ti, it iinok, eerogo piyaagin lek ineenu aruwak o. It Iterali mendek ti, eerit nugwi paga it nen inenggali eerogo pakwi, ndi, Maluk kagak eeko nogoorak iya, yinuk, inenggali ogwe, eeruwak o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi,” yo’negerak me, yokkiragi o.

33 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “It inomaluk inoba lenggenak wonage nogo, lek aruwak nduk, inabin koorogo piige ne ti eyom paga it iname kota-kota logowak nduk, eerogo piige, o langgulanggu eerak wonage nogo, obaane’- me wurogo pege, eerigin me,

34 aakumi apit aret tu ti paga nogo logonet, Nggween mbuk aago wonage yi, kaanip o, yinuk, yogo nogogwaarak nogo obaane’me yabu eeko logogun o.

35 Yabu eeko logonet, it nen, Nggween yi, mbuk aago kagak o ambik me agagerak nogo aret yabu Eren yarak me kwak aret aga o. Ndi, kota-kota langgu-langgu eerogo pugwi, yi oone lek ndi oone lek eerogo pugwi, pup eerogo pugwi, eerogo pereegwaarak nogo, o yogondak aakumi nen yugum pak wurogo punuk, wonogo agaa rik o, yinuk, yogo logogun o.

36 Naliku ALA nen pup eerogo pereegwam nogome obaane’me wurogo pege, nggween mbuk aago wonagagerak nogo obaane’me yi mendek ndi mendek yarogo pege, eeke neenok, yi aakumi ndi aakumi mbo piyareegirak Iterali enaagan-ambokan wonogwe nogo nen, At Aliku ALA nen aret eekerak kogo o, yinuk, ineenu arugun o. Naliku ALA an nen aret yagarak me, an nen aret eerigin o,” yinuk, yegerak o.

37 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Aa’nduk it Iterali mendek nen, Nineebe ambik wigannaruwok o, yinuk, yo’nogo mbareegwa, ambik eerogo piyareegi kwak, ambinom yo’niriyak, Op aret, mbake neegak yo’nugwi iinok, ndomba ineebe ambik lombok mengga kwak,

38 o Yerutalem laago lako logorak wone yugu eeriyak eyom ari wage kenok, nake warogo wo’nogo logonet, ndomba ineebe ambik kuwak eerogo piya wogo mengga kwak, it Iterali ineebe togop aret eerogo piyaagin o. Ti eeke neenok, kota-kota langgu-langgu aago me nogome aakumi ineebe ambik lombok yagabit ari unggwogo logogun o. Togop aago wonogo logonet, Naliku ALA an aret ineenu arugun,” yegerak me, yokkiragi o, yinuk, yoragagirak.


37 Kobappaga aakumi inowak nggininik kagagerak wone


1 Ti’nuk, Aliku ALA omaawi noba panege logonet, at Aberiniki yoge mbareegi, neebe wo’neren wundi nanuk, o kobappaga aakumi inowak nggininik yagabit aago wonage me enggela’me time pani nagagerak.

2 Pani nage nagagerik, inowak nggininik wonage me yendokwandok wo’neren nege kagak, aakumi ambik lombok inowak nggininik neno-pono aago kobappaga taati wonage kagagirak.

3 Kage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Aakumi inowak nggininik yi, ineenik eerogo piyoorak op mbaken?” Yo’nege mbareegi, an nen at yoge logonet, “Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA kat kalik mban keenu o.”

4 Yoge mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Inowak nggininik yi, eeppiyoorak wone yoret o. Yorage logonet, Aakumi inowak neno-pono aago yi, Aliku ALA nen wone yegerak nogo konenggo logonip o.

5 Aliku Itok Menggerak ALA nen inowak nggininik yi, yoroorak yegerak nogo yi aret o. An nambe aagi inikime mambiige neenok, ineenik aret arugun o.

6 Inowak nggininik nogo paga inomanggen kunogo piinet nage, inenggaanggum inowak nogo paga nabenogo piinet nage, inagabolo endekem nabenogo piige, eeke logominggirik, nambe aagi mambiige neenok, ineenik aret arugun o. Ineenik ogwe iinok, Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

7 “Togop yoret,” yo’nereegerak nogo ndak-ndak yoragagirak. Yorage neegak, inabilik-inabolok yogwe konengge logonet, inowak yerenak-werenak aago nogo inobaane’me lombok ambi paga kunnagak, ambi paga kunnagak, eerit wage kagagirak.

8 Kage neegak, inowak paga inomanggen kunnarit nage, inenggaanggum nabennarit nage, inagabolo endekem lenggennarit nage, eerit wage kagagirak kwe, inambe aagi perak, wunaka’lek aret wonogwe iyareegirak.

9 Inambe aagi wunaka’lek aret iige neegak, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Inambe aagi eeriyak nogo yoret o. Inambe aagi eeriyak nogo yorage logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi o. Aakumi inambe aagi ti, wiya o agi-ogu nen, aru-ogwe nen, warit wage menggim nen warit wage logonet, aakumi inoorak inowak nggininik yi, ineenik aruwak nduk, inikime unggwit woraawak o, yinuk, yoret,” yo’nereegerak me,

10 yo’nereegerak nogo ndak-ndak yorage neegak, unggwit wage mbareegi, ineenik a’nuk mi’nogogwaarak. Ineenik a’nuk, mi’- nogogwaarak ineebe nogo ti, aap wim eeka ambik aago kwak aret mi’nogwe iyareegirak. 37:10 Wayu 11:11

11 Mi’nogwe iige mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Aakumi inowak nggininik yi ti, it Iterali mendek abok aret. It Iterali mendek nen yogo logonet, Ninowak abu aret neno-pono nage, niniki lunik wonogwe nogo lek aret age, ninenggaawak kunduk lek age, eekerak o, yinuk, yogo agaarik o.

12 Togop aret me, it eeppiyoorak nogo yorage logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. It an napuri ti, an nen ineebe nggween taanak wonogwe me nen tu paarogo punuk, wumbiya wage logominggirik, wogoren inanggween o Iterali time piya nagin o.

13 It an napuri ti, nggween taanak wonogwe me nen tu paarogo punuk, ineebe wumbiige neenok, it nen Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

14 An Naberiniki inikime mambiige neenok, ineenik aremenggaarak piya nage logomenggirik, it inanggween paga time logowak nduk, teppiyaagin o. Ti eeke neenok, Nit eeppinaniyak Aliku ALA yereegerak nogo aret eerogo pinaneegerak kogo o, yinuk, Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret an yo’nereegerak o.

Iterali Yekura imbirak inowe endagembogut ambit aret logogin wone


15 Ti’nuk, at Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

16 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kat nen eyo mbanak ambi wagangge logomenggendik, At Yekura inom, Iterali mendek at inom ogogwaarak nogo inom, inake o, yinuk, eyo ti paga liiru mbanogo pege, ti’nuk, eyo alik ambi wagangge logomenggendik, Eyo yi ti, Eparayim mendek me, at Yutup inom, Iterali mendek at inom ogogwaarak nogo inom, inake o, yinuk, eyo ti paga liiru mbanogo pege,

17 eeppunuk, eyo ti ambit keenggime wonage kaawak nduk, imbirak ambit tek kunogo pu o.

18 Kunogo pege keenok, koreewi kat mendek nen yokkogo logonet, Yi eerak alom nanonduk eerak nogo yo’niret o, yinuk, kin wokkeegwi iinok,

19 it yorage logonet, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. Eyo mbanak at Yutup inom, Iterali mendek at inom ogogwaarak nogo inom, inake at Eparayim eenggime wonage nogo, waganogo at Yekura ageyo paga imbirak tek kunogo pege neenok, eyo ti, imbirak neenggime ambit aret arugun, yegerak, yoraamunggun o.

20 Yoraanuk, eyo mbanak paga liiru mbanogo pemenggendak nogo titik irage logonet,

21 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. An nen it Iterali mendek yi aakumi ndi aakumi inenggela’me ma’nogogwaarak wonogwe me nen kuwak eerogo wogonake, yi o ndi o wonogwe me nen kuwak eerogo piya wage, eeke logominggirik, wogoren it inanggween paga piya nagin o.

22 Piya nage logominggirik, it inanggween puut-puut paga time inanebunu ambit aret eerogo piyaminggirak wonogwe iigak, inanebunu mbere wonogwe, inoweewi inabu’me piinok menggam mbere wonogwe, eeko nogogwaarak nogo, ambinom eeko logogun lek aap inowe endagembogut ambit nen it abok aret at abu’me piinok, wone lengganogo yorage logogin o.

23 It maluk yunggukmelak mban eekwi nogo ambinom eekwi iyo, inagap ndake, maluk inoba lenggenak nogo, inabin koorogo piige, eerigin me, inagugi ogut aago inom, inagugiwak ogole warak mendek inom, alut eerit nugwi, wone yugu taganogo pit nogwe, eekwi paga maluk eerogo pakwi nogo ambinom eeko logogun lek o. It an napuri ogwe, ndi, an nen it inogoba aret age, eerugun o.

24 Nayeloman Ndawut nogo inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logogin me, ndomba ndegeninaka kwak, it abok aret ndegeninaka ambiret aret arigin o. At ndegeninake kagak eeko logorak wone an yorage minggirak nogo ndakndak mugurok nogwe, ndi, wone lengganogo yorage minggirak nogo pippunuk, liirogon eekwi, eeko logogun o.

25 Ti eeko logonet, nggween it inombomini wonogogwam nayeloman Yakup wogoreegim nogome wonogo logogun o. It inom, inapuri inom, inombowologwe inom, mondokmondok time aret wonogwe iigak, nayeloman Ndawut nen inowe endagembogut mondok-mondok aret logogin o.

26 It wone ambi inoba aga’lek iniki ugun tayenak logowak nduk, it ninom wone abuk nggaruk togon koonogo pigin o. Ninom wone abuk nggaruk togon koonogo pigin nogo ti, lek arigin lek mondok-mondok logowak nduk, koonogo pigin o. An nale’- nggen inoba piige, ineebe ambik eerogo piige, nalut eeko menggam alik leenak it inenggela’me mondokmondok logowak nduk, inake koonogo pege, eerigin o.

27 An logowam it inenggela’me aret logogin me, an nen it inogoba aret age, ndi, it an napuri aret ogwe, eerugun o.

28 An nalut eeko menggam alik leenak nogo, it inenggela’me mondok-mondok wonage kenok, yi aakumi ndi aakumi nen Naliku ALA an nen aret it Iterali napuri logowak nduk leenogo piyareegirak nogo, ineenu arugun, yegerak, yoraamunggun o,” yinuk, an yo’ nereegerak.

38 Aap endage Nggok eeppuurak wone


1 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

2 “Aakumi nen ndarak yi wae. Kena o nggween Magok paga na’nage logomenggendik, it o Metek mendek inom, o Tuban mendek inom, inowe endagembogut abu tiyanak endage Nggok nogo eeppuurak yoru o.

3 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o, yinuk, yoge logonet, It o Metek mendek inom, o Tuban mendek inom, inowe endagembogut abu tiyanak at Nggok nogo nimbirak ogoorak me,

4 at ena nomonogo punuk, at ondogowak paga keele nggelenogo pit nage logominggirik, nigogo wumbi wage logonet, at awuri wim eeka inom, it at aguda paga kwi’na’nuk wim eekak li’luk aago nugwi inom, ineebe ambik aago inanggeemu nggwok kunduk, mbuuluk kunduk, yirik wooluwak ineenggime nutik wogwe abok aret at inom nigogo wumbiige,

5-6 it yi aakumi ndi aakumi inom a’nuk wonogwe aap Peritiya mendek inom, Kuti mendek inom, it o Put mendek inom, nen inanggeemu kunduk, inabetagi omaawi mendek kunduk, yirik nogo at inom wumbiya wage, o Nggomet mendek ineegin warak abok aret inom, it o nda o omarip paga pa’nggwe Mbet-Togarama mendek ineegin warak abok inom, at inom wumbiya wage, eerigin o.

7 Togop me, at inom, it ambik lombok at inom a’nuk kuwak eerak wonogwe inom, ineebe abok aret li’luk eeppunuk pipuk aago wonogwe iigak, at nen wone lengganogo yorage logowak o.
37:24 Yeti. 34:24 37:27 2Kor. 6:16, Wayu 21:3 38:2 Wayu 20:8

8 Ne ambik ari nage kenok, at ambi nen wim eeriyak nduk yonggo pigin o. Peebi tahun ambik eeppunuk, o ambime wim eeko logonet, pup eerogo pereegwam obaane’me wurogo pugwi, aakumi time mendek it aakumi inanebunu ambik lombok inenggela’me wonogwe me nen kuwak eerogo Iterali wonogo menggam puut-puut yi oone lek ndi oone lek agagim nogome piya wagagerak time wonogwe, eeko menggam nogome tebeni woraawak nduk, yorigin o. It aakumi o time wonogwe nogo ti, yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nen wumbiyaminggirak inanggween paga time it abok aret iniki ugun tayenak aret wonogwe me

9 at inom, at awuri ineegin warak aago inom, it aakumi inanebunu lombok ambik aret inom, at inom a’nuk, o wiya nabuninuk warit wage menggi kwak o ti, tebeni unggwogo logonet, o iyaagi apit eerak menggi kwak o nggween ti paga etenggen kuurik lek eeppunuk, logogun,” yokkigi o, yinuk, an yo’negerak o.

10 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Eekwi ne ti eyom paga eeriyak inikime koongge logonet, maluk lombok eeriyak koonigin o.

11 At nen koongge logonet, An mi’nage logominggirik, o kota-kota yugum pak wurik lek me oonda mbani unggwage, it aakumi inawi kota-kota pak wurik lek wonage, tungga ogobakkigirik lek ambe pan aago wonage, eerak kagak, aakumi iniki ugun tayenak inale’- nggen mban wonogwe me, time inoba kwi’nari unggwage, eeke logominggirik,

12 kugun wagangge, inamendek kabelogo wagangge, kota-kota langgu-langgu eerogo pereegwam obaane’me wurik me wonogwe nogo inom, it aakumi inanebunu lombok wonogwe inenggela’me nen kuwak eerogo piya wagagerak o nggween oolo time wonogo logonet, inaanggumi inom, inamindik-inamendek inom, ambik unde wonogwe nogo, neenggi omaawi paga tebenogo piinok, wagangge, eerigin o, yinuk, koonogo pigin o.

13 Koonogo pemenggerak nogo it o Tebe mendek inom, o Nderan mendek inom, it aap yi mendek ndi mendek kungga o Taritit mendek inom, o Taritit enaagan-ambokan yaga’lelo lombok menggaarak inom, nen inaruk konembunuk, at yogo logonet, Kat nen aakumi inamendek kabelogo waakit nduk wagandak ya? Aakumi inagugun waganggwi, mbuti perak inom, emas inom, inaanggumi inom, inamindik-inamendek inom, kugun iya negen wonok nawak nduk, kawuri kuwak eeppiinok wogoren wagandak ya? yinuk, yorugun o.

14 Togop aret me, aakumi nen ndarak yi wae. At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o, yinuk, at Nggok eeppuurak nogo yoge logonet, Napuri Iterali iniki ugun tayenak wonogwe iinok, at liippigin lek ya? Liippigin aret me,

15 at wonage menggim o nda o omarip paga pa’nggwe wonage me nen it aakumi inanebunu ambik lombok wim eeka wakaa’ngget ineebe alik negen aago abok aret kuda paga kwi’- na’nuk inom woraagun o.

16 Napuri Iterali tebenogo piyaawak nduk, o iyaagi nggween enete kuurik lek eerogo pege menggi kwak, togop aret eerit woraagun o. Ndi, peebi ne ambi paga at Nggok nogo ti, napuri nanggween paga wonogwe nogo tebenogo piyaawak nduk, an nen wonok woraagin me, yi aakumi ndi aakumi inigen iigak, at eeppege paga, Aliku ALA kikak nakeelik alik leenak menggerak kogo o, yinuk, an neebe ineenu arugun o,” yinuk, yegerak me, yokkigi o, yoreegirak.

Ala nen aap endage Nggok maluk onggo eeppigin wone


17 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “O aa’nduk lombok, Aap ambi nen ndogop eeri woraagin o, yinuk, nayeloman mini yorage neegak it Iterali yoraga nen yorogo nogogwaarak nogo, at aap yi aret nogo lek a? An napuri tebenogo piyaawak nduk, Aliku ALA nen aap ti wonok woraagin o, yinuk, it an yorage neegak yoraga nen ne ti paga yorogwe iigak, yi tahun ndi tahun eeke nagagerak.

18 Aap Nggok nen Iterali inanggween tebenggola wage ti eyom paga nanini kani kunik negen mi’narigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

19 Neebi lombok ee’nake, nanini kani kunik negen mi’nage, eeke logonet, ne ti eyom Iterali inanggween paga time o mi ndipuk mondok iya tit eerigin o, yinuk, yagi o.

20 Ti eeke logonet, yi yikwe ndi yikwe niyo nggwok laut paga wonage inom, yi towe ndi towe o oolo ya’i wiga agan nugwi inom, ndiimbunggwiya eyonggaame mendek inom, yi mendek ndi mendek o nggween paga inaanogum paga tu agan nugwi inom, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogwe abok aret inom, an netenggen neego logomenggaarik, inaganak wake kagak, yi puut ndi puut yanggunogo nagabit nage, puut eegwak-eegwak nggwi wonet wage, yugum pak wurik abok aret langgu-langgu nggween paga wambit nage, eerigin o.

21 Iterali wonogo menggam puutpuut paga nen wooluwak wonok aap Nggok tebenogo pi woraawak nduk, inayonggo piminggirak wonok wogwe iinok, inagabiti nen at ore nen at ore ambi wakak eeko logogun o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

22 Ndi, at inom, awuri ineegin warak inom, aakumi inanebunu ambik lombok at inom ogogwaarak nogo inom, it maluk eekwi onggo kugilingga inoba kwippiige, ineebe inoorogo piige, mayu lubu-lubu inoba wuppi wage, mayu kumulinggen inom, mayu negen kani kunik kwindagala aago inom, inoba kwippiige, eerigin o.

23 Ti eeriminggirak paga an mondok tiyanak minggirak inom, an kikak nakeelik alik leenak minggirak inom, neyaawak nduk, eerigin o. It aakumi inanebunu ambik lombok nen an neyaawak nduk, inenggaanom paga eeke neenok, it nen Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yege- -389 rak me, yokkigi o.

39 Aap endage Nggok tebenogo puurak wone


1“Aakumi nen ndarak yi wae. At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o, yinuk, at Nggok nogo tebenogo puurak yoge logonet, It o Metek mendek inom, o Tuban mendek inom, inowe endagembogut abu tiyanak endage Nggok ti, nimbirak ogoorak me,

2 at ena nomonogo punuk, o nda o omarip paga pa’nggwe nen nikkenok wage logominggirik, it Iterali wonogo menggam puut-puut tebenogo piyaawak nduk, pi woraagin o.

3 Pi woraminggirak tebenogo piige kenok, eenggi kwaare’nggan wake neenok, eenggi tanep age logonet, eegin ndik togon wangge, eenggi abe’nggan wake neenok, omaale wonage nogo ngginu-ngginu wangge, eerigin o.

4 Iterali wonogo menggam puut-puut ti paga at inom, awuri ineegin warak inom, yi aakumi ndi aakumi at inom ogogwaarak inom, abok aret inoorak wambit nagun o. Wambit nogwe iinok, an nen ineebe waganogo towe inenggaanggum nengga anebunu lombok abok aret inom, ndiimbu-nggwiya inom, inambimbiingga aret aruwak nduk, wogoraagin o.

5 Yabu penaame time inoorak wambit nagun o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagarak me, eerigin o.

6 An nen kani kunik o Magok oba pege, yi aap ndi aap o niyo aa’nggi paga iniki ugun tayenak wonogwe nogo inoba kwippiige, eerigin me, eeke neenok, it nen Naliku ALA an aret ineenu arugun o.

7 Nendage abu abe alik leenak nogo an napuri Iterali kaawak nduk eerigin me, it an nendage abu abe alik leenak nogo maluk eerogo pugwi iigak, an nen ambinom teppiyaagin lek, eeppiige neenok, yi aakumi ndi aakumi nen, Aliku ALA ti, it Iterali inogoba kikak nakeelik alik leenak menggerak at aret kogo o, yinuk, ineenu arugun o.

8 Ti eeriyak nogo aret eeri woraagin o. Eeriyak eyom yagarak nogo abet aret eeri woraagin o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak me, yokkigi o.

9 “Eeri wage kenok, it aakumi Iterali kota-kota wonogwe nogo wundi nogo logomenggaarik, wim eekak inanggeemu mbuuluk nggwok inom, ineegin-inomaale inom, yawi inookak eyo mbanak inom, inawooluwak inom, abok aret kani wurik negen eeppunuk, ti paga inambi larogo nunggwi iigak, tahun 7 aret eerigin o.

10 Wim eekak yi mendek ndi mendek ti, Mbi lariyak ninaga’ni wurik aret o, yinuk, ti mban kunggo logonet, penaame time inaga’ni wuri nogwe, eyonggaame time inaga’ni muuri nogwe, eeko logogun lek o. Aakumi nen Iterali inamendek kugun wonok nogogwaarak nogo onggo it Iterali mendek nen it aakumi ti, inamendek togop aret kugun wonok wogwe, it aakumi nen Iterali inageerok kabekko’nok wundeegwaarak nogo, onggo togop aret it Iterali nen it aakumi ti, inageerok kabulogo kologwe, eerugun o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak me, yagi o.

At Nggok nogo nggween taambuurak wone


11 “Ne ti eyom paga it Iterali wonogo menggam oonegen lagi wage menggim pa’nggwe tu niyo nggwok laut paga nogo menggam kobappaga time, at Nggok eebe taambuurak nggween mbanogo wogorigin o. At Nggok inom, at awuri ineebe ambik aago inom, ineebe time taambiigwi iinok, tu ti, non mbanogo pigin me, aakumi tu ti paga nogo logogun lek o. Togop me, o ti endage, Aap Nggok Awuri Ambik Aago Taambiyareegwam Kobappaga o, yinuk, yogo logogun o.

12 It Iterali inanggween ti, obeelom aruwak nduk, it Iterali mendek nen aakumi inoorak ti, nggween taambiigwi iigak, tut 7 aret penenigin o.

13 It o Iterali time wonogwe abok aret neenggi-keenggi nggween taambiigo logomenggaarak me, an neegin tiyak ari eyom paga it eeremenggaarak ti nogo inendage agan nogo logogun o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.
39:17-20 Wayu 19:17-18

14 Tut 7 penengge mbaremenggi, nggween time obeelom eerogo puwak nduk, o time aap ando inigen yambonit nugwi, it ando nen inoorak yumbunik wonogwe iyo, taambiigwi, eeruwak nduk, aap mande negen leenogo piyaagun o.

15 It leenogo piyamenggaarak nogo nen o time yambonit nogo logonet, inowak kalenak ambiriluk ambi wonage kenok, yelok kaawak nduk, eyo yinogo pemenggaarak me, it taambiiga nogo wa’- nuk, inowak kalenak ti, wonok aap Nggok Awuri Ambik Aago Taambiyareegwam Kobappaga nogome taambiya nogo logogun o.

16 Kobappaga time kota ambi endage, Aap Ambik Aago, wonage o. It ti eekwi paga o time obeelom aret eerogo pugun o.

17 Aakumi nen ndarak yi wae. Naliku Nitok Minggirak an ALA nen yagarak yoroorak nogo yi aret. Towe anebunu lombok inom, ndiimbunggwiya inom, abok aret woraawak nduk koone nggwok paga yoret o. An Naliku ALA nen inake warogo pipuk eerogo piige, Iterali wonogo menggam puut-puut paga inake pipuk eerogo piige, eeke me, yi o ndi o nen kuwak eeri woraawak o. Wogo logomenggaarik, it nen enggaanggum inom, amiya inom, nonggo logogun o.

18 Ndomba ngguunok inom, ndomba inaagalogwe inom, kambin ngguunok inom, lembu ngguunok inom, abok aret inamok warak o Mbatan mendek nonggo mengga kwak, aap wim wakaa’ngget inenggaanggum nunggwi, o nggween paga yime it aap nagawannagawan inamiya nunggwi, eeko logogun o.

19 An nen warogo inake pipuk eerogo piminggirak nogo ti, amok nonggo logonet, inaanogum palek ari, inamiya nonggo logonet, kumili kunit nogwe, eerugun o.

20 Kuda inom, kuda paga nega aap inom, aap wim wakaa’ngget inom, aap wim eeka lombok abok aret inom, inooppiinok, pipuk eerogo piminggirak nonggo logonet, inaanogum palek yigin o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

21 Yi aakumi ndi aakumi inenggela’me an mondok tiyanak neyaawak nduk eeke logonet, it yi aakumi ndi aakumi abok aret it inomaluk onggo eeppiige nogo neegwi, neenggi omaawi lombok paga inooke nogo neegwi, eerugun o.

22 Nendage tiyanak neyaawak nduk, eeke ne ti paga nen nok aret eeppiinet nage paga it Iterali mendek nen Naliku inogoba Ala an aret ineenu arugun o.

23 Ndi, it Iterali mendek nen an yorage nagagirak liirogon mugurok noolik, mbo punuk, maluk eeko mbareegwa, nenete kumaappatinuk logonet, inawim ineenggime piige mbareegi, ineebe ambik wooluwak paga inookwi, eegu ambik wogoren mbo piya nogwe, eeruwak nduk, eeppiyareegirak nogo, yi aakumi ndi aakumi ineenu arugun o.

24 Eerit nogo logonet, maluk inoba lenggennage, wone yugu taganogo pugwi, eeko nogogwaarak mugurok, onggo ndak-ndak eeppiige, ndi, netenggen neyo kwak, kumaappatinuk wonage, eereegirak me, yagi o.

25 Togop me, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen yagarak nogo yi aret. An nen o yogondak Yakup paga wiganak aa’nduk wonogogwa kwak obeelom eerogo piige, it Iterali mendek abok aret inabuwa mbake, ndi, an nendage kikak nakeelik alik leenak logowak nduk, niniki aganggen kerok togon eerit nage, eeke logogin o.

26 Eeke neegak, it Iterali ti, it inanggween paga aakumi ambi nen mbaaniiga’lek iniki ugun tayenak obeelom aret wonogo logonet kwe, an yorage nogo liippunuk, eeka’lek mbo paninuk, maluk eerit nogo nogogwaarak paga inenggali arit nugwi nogo, inami eerogo pugun o.

27 Yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nen wogoren iniyokan piya wage, it inawim inanggween paga nen kuwak eerogo piya wage, eeke logominggirik, ne ti eyom paga it aakumi inanebunu ambik lombok inenggaanom it Iterali eeppiige paga an kikak nakeelik nalik leenak minggirak it aakumi ti, neyaagun o.

28 Ndi, yi aakumi ndi aakumi inenggela’me logowak nduk mbo piya nagagirak kwe, ti’nuk, inanggween paga lombok logowak nduk, ambi teppiyaagin lek, it abok aret wogoren piya woraminggirak ti paga Naliku inogoba Ala an aret ineenu arugun o.

29 An Naberiniki it Iterali mendek inoba piyaagin me, eeppiige neenok, it neegwi iyo, netenggen kumaappatinuk logogin lek aret o,” yinuk, at Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak me, yagi o, yinuk, yoragagirak.

ALA AWI NGGET MENDEK WURIK KAGAGERAK WONE (Pasal 40-48)


40 Yetikiyen o Yerutalem wonok nage kagagerak wone

40:2 Wayu 21:10 40:3 Wayu 11:1, 21:15

1-2 O kota Yerutalem tebeni unggwogogwaarak iigak, tahun 13 eeppunuk, ambi eerak paga nit wo’niren mbo pinani wogogwaarak wonogwe niigak, tahun 24 eeppunuk, ambi eereegerak me, tahun ti paga tut iyaalok penenak tanggal 10 tut ti paga Aliku ALA omaawi noba panege kagak nabinggaanggo paga Aliku ALA nen wo’neren o Iterali wonogo menggam pani nage nagagerik, puut ambi abu tiyanak lombok paga panege kagagirak. Kage nagagirik, an wonage me nenaame o ame pa’nggwe time o wurik kota negen wonage kagagirak.

3 Time paneegerak logonet, aap ambi eebe mbuti tembaga aago negen logonet keele yawenak inom, waanggun wakkagak inom, eenggime porogo tu unggwi nogo menggam mi’ndak wonage kagagirak.

4 Kage mbareegi, aap ti nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Kenegen maloppege, karuk liirogon konengge, kabinggaanggo paga yokkiriminggirak abok aret ti, abu liippege, eeke logonok nduk, wokkeren o yime pagi wagarak me, yokkege neegak, liippege logot o. Liippege logomenggendik, wone abok aret ti, it Iterali mendek yoraamunggun o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

Oonegen wundi wage menggim pa’nggwe tu unggwogo logowam kagagerak wone


5 Kage logonet, nggween mbanak Ala awi wurik wonage me yendokwandok abok aret ti, yugum pak wurik wonage kagagirak. Ndi, aap eenggime waanggun wakkagak porogo wonage ti, metet irip kuwagaluk paga lek o. Ata, metet irip mbuuluk nggorek negen paga wakkagak metet kenagan aret me, waanggun ti paga yugum pak wurik wakkage logonet, ambin wiganak ti, waanggun nggorek ambit paga wakkage, ndi, agi tiyanak irip nogo ti, waanggun nggorek ambit paga wakkage, eeke kagagirak.

6 Eeke kage mbareegi, tu unggwogo logowam ena oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonage me time nage nagagerik, unggwi nagak yuurak nda’nggi paga lagi nanuk, iniyok pit unggwogo logowam nen irip nggorek wakkanet unggwage logonet, waanggun wakkagak ambit paga wakkage,

7 it aap o arum logorak wonogo logowam wakkage logonet, irip nggorek waanggun ambit paga wakkage, ambe wiganak waanggun ambit paga wakkage, ko ogoorak peenok-peenok kagak eegu kunogo yugum paga wurik nogo, ambin wiganak ti, metet mbere eeppunuk, ambi oolo inom wakkage, ndi, iniyok pit wundi nogo logorak wone mbanggo logowam enaame Ala awi wurik me pa’nggwe wonage nogo, irip nggorek wakkanet wungge logonet, waanggun wakkagak ambit paga mban wakkage, eeke kagagirak.

8 Ti eeke kage mbareegi, Ala awi wurik me pa’nggwe tu wundi nogo logonet, wone mbanggo logowam nogo, wakkanet wungge logonet,

9 ambe wiganak ti, metet 4 paga wakkage, ndi, tunggambe peenok-peenok yugum nigabak ambe ku’mbin nogo, metet ambit paga wakkage, eeke kagagirak.

10 Oonegen wundi wage menggim pa’nggwe tu unggwi wogo logowam akenggwe peenok-peenok ti, it o tum logorak inago ogoorak kenagan mban wonage me, wakkage logonet, irip agi-ogu inom, ambe aru-ogwe inom, ndak-ndak mban wakkage, ko ogoorak peenok-peenok kagak eegu kunogo yugum paga wurik imbirak ena koonak nogo ndak-ndak aret wakkage,

11 eeke nagagerik, tu unggwogo logowam ko nggorek me ungguwok nduk, ari unggwogo logowam irip nggorek ti, metet 5 paga wakkage, ndi, ambe wiganak nogo ti, metet 7 paga wakkage, eereegerak.

12 It o arum logorak inago ogoorikogoorak ti, irip agi-ogu, ambe aruogwe, metet kenagan paga wakkagak aago wonage kagak, tu unggwogo logowam endekenggwe yugum paga wurik teberogon metet ambi oolo negen wakkage, ambin wiganak metet ambi oolo negen wakkage, eereegerak.

13 Eeke nagagerik, tu unggwogo logowam ko nggorek nogo, aru-ogwe wakkage logonet, aap o tum logorak inago ogoorak peenok inikime nen wakkanet wundi nanuk, nok, tum logorak inago ogoorak peenok inikime wakkanet unggwage logonet, metet 13 paga wakkage,

14 tu unggwogo logowam ko nggorek nogo, agi-ogu wakkage logonet, ungguwok nduk wone mbanggo logowam akem time nen nok, wundi nogo logonet, Ala awi wurik pa’nggwe wone mbanggo logowam kuli akem time ti, metet 30 paga wakkage,

15 tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak kuli nen nok, Ala awi wurik pa’nggwe wone mbanggo logowam wundi nogo logorak kuli ti, metet 25 paga wakkage, eeke kagagirak.
40:5-42:20 1End. 6:1-38, 2Mbin. 3:1-9

16 It o tum logorak inago ogoorak me, yugum paga wurit laganeegerak tiyarogon pugagi ambe endekenggwe nen logoppitlogoppit mbuuluk eerogo pi unggwagagerak mbanak wonage, wone mbanggo logowam yendok-wandok pugagi togop mban mbanak wonage, ndi, tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak yugum paga wurit laganeegerak peenok-peenok nogome, eyo nggabu ogut ayo wogo wonage, eerak kagagirak o.

Ala awi wurik me oore’nggam endekenggwe kagagerak wone


17 Ti’nuk, an wo’neren Ala awi wurik me oore’nggam oolo pani unggwage mbareegi, oore’nggam wa’mewa’me time yugum yendok-wandok ndoonak me ko ogoorik-ogoorak 30 eerak wonage kagagirak.

18 Yugum ndoonak ti, oore’nggam tu unggwit nogo logowam ko nggorek time inom lik-nggwik eerogo ndoonak wonage, ambe wiganak ti, ko nggorek me unggwogo logorak irip nggorek nogo ndak-ndak wonage, ndi, oore’nggam tiyanak negen ndoonak kagak yugum yendok-wandok ndoonak ti, teberogon negen ndoonak wonage, eerak kagagirak.

19 Kage mbareegi, aap nogo nen oore’nggam oolo tu unggwogo logowam teberogon akenggwe nen nok, oore’nggam akem ambe endekenggwe ti kuli wakkage logonet, oonegen wundi wage menggim pa’nggwe inom, o omarip paga pa’nggwe inom, ti imbirak metet 50 paga mban wakkage kagagirak.

O omarip paga pa’nggwe tu unggwogo logowam wakkagagerak wone


20 Kage mbareegi, oore’nggam oolo tu unggwogo logowam ena o omarip paga pa’nggwe eerak nogo, irip nggorek inom, ambe wiganak inom, wakkage kagagirak.

21 Oore’nggam oolo nogome unggwogo logorak tu unggwogo logowam peenok-peenok o tum logorak ko ogoorak kenagan mban wonage, ko peenok-peenok kagak yugum paga kunogo wurik nogo inom, wone mbanggo logowam inom, ti, tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wakkagagerak nogo, eerak ndak-ndak irip nggorek ti, metet 25 kuli wakkage, ndi, ambe wiganak ti, metet 12 kuli wakkaanuk ambi oolo wakkage, eeke kage,

22 ko ogoorik-ogoorak pugagi ambe mbanak inom, wone mbanggo logowam inom, eyo nggabu ogut ayo wogo eerak inom, ti, tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonagagerak nogo ndak-ndak wonage kage, lagi nanuk unggwi nagak nda’nggi 7 kuli pugu wonage kagak, wone mbanggo logowam ti, tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak nogo akem time aret wonage kage, eereegirak.

23 Ndi, oore’nggam akem time tu unggwogo logowam ena o omarip paga pa’nggwe eerak ti, oonegen wundi wage menggim paga pa’nggwe eerak ndak-ndak wonagagerak me, aap ti nen tu oore’nggam oolo nogome unggwogo logowam kuli nen nok, tu oore’nggam akem unggwogo logowam wakkage logonet, metet 50 kuli wakkage kagagirak.

O ame pa’nggwe tu unggwogo logowam wakkagagerak wone


24 Ti’nuk, an wo’neren o ame pa’- nggwe pani nage mbareegi, tu unggwogo logowam ena o ame pa’nggwe eerak wonage kagagirak. At aap nogo nen tu nggambe yugum paga wurik nigabak inom, unggwogo logonet wone mbanggo logowam inom, wakkage logonet, ando wakkagagerak nogo ndak-ndak aret wakkage kagagirak.

25 Tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak inom, unggwogo logonet wone mbanggo logowam inom, pugagi ambe mbanak mbuulogwe yendok-wandok aago nogo tu unggwogo logowam ko nggo- Yetikiyen 40 1680 Yehezkiel rek me unggwogo logorak ando mbanak nogo ndak-ndak mbanak wonage kage, tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak irip nggorek ti, metet 25 paga wakkagak aago wonage, ndi, ambe wiganak ti, metet 12 kuli wakkaanuk ambi oolo paga wakkagak aago wonage, eerak kagagirak.

26 Lagi nanuk unggwi nagak nda’- nggi 7 kuli pugu wonage kagak wone mbanggo logowam ti, tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak nogo akem time aret wonage kage, ko peenok-peenok kagak yugum paga kunogo wurik agi-ogu nogo ti, eyo nggabu ogut ayo wogo wonage kage, eereegirak.

27 Oore’- nggam akem time ti, tu unggwogo logowam ambi ena o ame pa’nggwe eerak wonagagerak me, at aap nogo nen tu ti paga nen nok, oore’nggam oolo tu unggwogo logowam o ame pa’nggwe eerak nogome wakkage logonet, metet 50 kuli aret wakkage kagagirak. Oore’nggam aken time o ame pa’nggwe tu unggwogo logowam kagagerak wone

28 Ti’nuk, an wo’neren Ala awi wurik oore’nggam akem time tu unggwogo logowam o ame pa’nggwe timenggwe nen unggwagak pani unggwage nagagerik, tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak o ame pa’nggwe nogo wakkage nagagerik, ando metet paga wakkanet nagagerak nogo ndak-ndak mban wakkage logonet,

29 it aap o tum wako logorak inago ogoorikogoorak aago inom, ko peenok-peenok kagak yugum paga kunogo wurik nogo inom, unggwi nanuk wone mbanggo logowam inom, metet paga wakkagak, ando aa’nduk wakkanet nagagerak nogo ndak-ndak mban wakkage kage, tu unggwogo logowam ko nggorek oore’nggam akenggwe unggwogo logorak nogo inom, unggwi nanuk wone mbanggo logowam inom, nogo ti, yendok-wandok pugagi ambe mbanak mban wonage kage, ndi, tu unggwogo logowam ko nggorek nogo ti, metet 25 kuli wakkage, ambe wiganak metet 12 kuli wakkaanuk ambi oolo paga wakkage, eeke kage, eereegirak.

30 Ala awi wurik oore’nggam akem time unggwogo logorak tu unggwit nogo logowam ko nggorek me unggunuk, wone mbanggo logowam abok aret nogo ti, ambe wiganak metet 12 kuli wakkaanuk ambi oolo paga wakkagak aago wonage, ndi, irip nggorek ti, metet mbere eeppunuk, ambi oolo wakkagak aago wonage, eerak kagagirak.

31 Oore’nggam akem unggwogo logorak wone mbanggo logowam ena ti, oore’nggam oolo pa’nggwe koonak wonage kage, tu nggambe nigabak peenok-peenok paga eyo nggabu ogut ayo wogo kage, ndi, lagi nanuk unggwagak nda’nggi nogo 8 pugu wonage kage, eereegirak.

Oore’nggam akem time oonegen wundi wage menggim pa’nggwe tu unggwogo logowam kagagerak wone

32 Eeke mbareegi, Ala awi wurik oore’nggam akem oonegen wundi wage menggim pa’nggwe time wo’- neren pani unggwage nagagerik, tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak nogo ti wakkage logonet, ando wakkanet nagagerak nogo ndak-ndak mban wakkage kage,

33 it aap o tum logorak inago ogoorik-ogoorak aago inom, inago ogoorak peenok-peenok yugum paga kunogo wurik nogo inom, unggwi nanuk wone mbanggo logowam inom, wakkagak ando wakkanet nagagerak nogo ndak-ndak mban wakkage kage, tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak nogo inom, unggwi nanuk wone mbanggo logowam inom, nogo ti, yendok-wandok pugagi ambe mbanak mban wonage kage, ndi, irip nggorek ti, metet 25 kuli wakkage, ambe wiganak metet 12 kuli wakkaanuk ambi oolo paga wakkage, eeke kage,

34 unggunuk wone mbanggo logowam ena ti, oore’- nggam oolo pa’nggwe koonak wonage kage, unggwogo logowam tu nggambe nigabak peenok-peenok paga eyo nggabu ogut ayo wogo kage, ndi, lagi nanuk unggwagak nda’nggi nogo 8 pugu wonage kage, eereegirak o.

Oore’nggam akem time o omarip paga pa’nggwe unggwogo logowam kagagerak wone

35 Eeke mbareegi, aap nogo nen an wo’neren tu unggwogo logowam o omarip paga pa’nggwe pani nage nagagerik, tu unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak ti, wakkage logonet, ando wakkanet nagagerak nogo ndak-ndak aret wakkage kagagirak.

36 It aap o tum logorak inago ogoorik-ogoorak aago inom, inago ogoorak peenok-peenok yugum paga kunogo wurik nogo inom, unggwi nanuk wone mbanggo logowam inom, ando wakkanet nagagerak nogo ndak-ndak mban wakkage kage, yendok-wandok pugagi ambe mbanak mban wonage kage, unggwogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak irip nggorek ti, metet 25 wakkagak aago wonage kage, ndi, ambe wiganak ti, metet 12 wakkaanuk ambi oolo wakkagak aago wonage kage, eeke nagagirik,

37 unggunuk wone mbanggo logowam ena ti, oore’nggam oolo pa’- nggwe koonak wonage kage, unggwogo logowam tu nggambe nigabak peenok-peenok paga eyo nggabu ayo wogo kage, ndi, lagi nanuk unggwagak nda’nggi 8 pugu wonage kage, eereegirak o.

Ala ake warogo wogogo logowam ago ogoorak kagagerak wone

38 Oore’nggam akem time tu unggwit nogo logowam ko nggorek me unggwogo logorak wone mbanggo logowam alitik-alitak peenok nogome, Ala ake warogo kani kuniyak niyo paga kooko logowam ko ogoorak tungga mbanak wonage mban kage,

39 Ala ake warogo kani kunggwi, inomaluk lek eerogo puwak nduk ake warogo wogogwi, Ala ake pugu lalembunuk, iniki abe’nage kenok, obaane’me pugwi, eekak yuurak ko nggorek me unggwogo logorak wone mbanggo logowam time peenok-peenok eyo mbere’mbo ndoonak wonage kage,

40 o omarip paga pa’nggwe ko nggorek me unggwogo logorak nda’nggi pugume wone mbanggo logowam yugum paga wurik endekenggwe peenok nogome, eyo ndoonak mbere wonage kage, ndi, nda’nggi pugu peenok eyo ndoonak mbere wonage kage,

41 eeke nagagirik, ko nggorek me unggwogo logorak wone mbanggo logowam peenok eyo 4 ndoonak, ndi, peenok eyo 4 ndoonak, ti lambuk togon eyo ndoonak 8 aret me, Ala ake warogo wogoriyak nogo, ti paga wako logorak kagagirak.

42 Ala ake warogo kani kuniyak ake yugum tabonak paga ndoonak 4 ambe agi-ogu ti, metet ambi oolo irimbaga wakkagak aago wonage, ambe aru-ogwe ti, ndak-ndak metet ambi oolo irimbaga wakkagak aago wonage, ndi, irip nggorek agi tiyanak ti, metet ambi oolo mban wakkagak aago wonage, eerak kagagirak. Ala ake warogo kani kunggwi, ando ake warogo wogogwi, eekak yuurak yi mendek ndi mendek nogo, yugum ndoonak ti paga pogo logorak ake kage,

43 ndi, yugum paga wurik yendok-wandok ya’nggage nggorek aap ineenggi ogut kenaarak kwak ngget mbere aago tugunik mban wonage kage, eyo ndoonak paga inom, yugum ndoonak paga inom, ti, Ala ake warogo wogogo logonet, enggaanggum puurak ake wonage kage, eereegirak o.

Ala unde inago ogoorak kagagerak wone


44 Ala awi wurik oore’nggam akem time unggwi noorak ko nggorek ka unggwogo logorak endekenggwe time ko mbere ogoorak wonage kagagirak. Kagagirak nogo ti, ambi, tu unggwogo logowam o omarip paga pa’nggwe eraanu wonage nogo ena o ame pa’nggwe koonak wonage kage, ndi, ambi, tu unggwogo logowam o ame pa’nggwe eraanu wonage nogo, ena o omarip paga pa’nggwe koonak wonage kage, eereegirak.

45 Eeke mbareegi, aap nogo nen an yo’nege logonet, “Ko ogoorak ena o ame pa’- nggwe koonak wonage nogo ti, it Ala unde nen Ala awi wurik me eeko logorak nogo inake aret o.

46 Ndi, ko ogoorak ambi ena o omarip paga pa’nggwe koonak wonage nogo ti, it aap Ala unde nen Ala ake warogo kani kunggo logorak nogo inake aret. It Lewi mendek Aliku ALA owagam wa’nuk, enggaanom paga ake eekak yuurak nogo ti, inanebunu Tarok mendek mban aret me, ko ti, at paga wiganak apuri nogo inake aret o.”

47 Yo’nege nagagerik, Ala awi wurik oore’nggam akem nogome wakkage logonet, irip nggorek inom, ambe wiganak inom, imbirak ti ndak-ndak aret me, irip nggorek ti, metet 50 kuli wakkage, ambe wiganak ti, metet 50 kuli wakkage, eeke kage, ndi, Ala ake warogo kani kunggo logowam ti, Ala awi wurik enaame taati wonage kage, eereegirak.

Ala awi ngget wurik kagagerak wone


48 Kage mbareegi, aap nogo nen an wo’neren Ala awi wurik me unggwogo logorak wone mbanggo logowam nogome, pani nage nagagerik, wone mbanggo logowam tu nggambe nigabak nogo, wakkage logonet, irip nggorek peenok-peenok nogo ti, metet mbere eeppunuk, ambi oolo inom wakkage, tu unggwogo logowam ambe wiganak ti, metet 7 aret wakkage, ndi, yugum paga wurit laganeegerak peenok-peenok nigabak ambin wiganak ti, metet ambi eeppunuk, ambi oolo inom wakkage,

49 Ala awi wurik me unggwogo logorak wone mbanggo logowam ambe wiganak aruogwe ti, metet 10 kuli wakkage, ndi, irip nggorek agi-ogu ti, metet 6 wakkage, eeke kagagirak. Ala awi wurik me unggwogo logorak wone mbanggo logowam lagi nagak nda’nggi nogo ti, 10 kuli pugu wonage, ndi, tu nggambe nigabak peenok-peenok eyak warak agi-ogu inom nigabak wonage, eerak kagagirak o.

Pasal 41:

1Ti’nuk, aap nogo nen an wo’neren Ala awi wurik ko nggwok ogoorak endekenggwe nogome pani unggunuk, tu nggambe nigabak yugum paga wurik peenokpeenok nogo wakkage logonet, ambin wiganak ti, metet kenagan paga mban wakkage,

2 tu unggwogo logowam ambe mbanak ti, metet 5 kuli wakkage, ndi, yugum paga wurit laganeegerak peenok-peenok ambin wiganak ti, metet mbere eeppunuk, ambi oolo inom wakkage, eeke nagagerik, Ala awi wurik ko nggwok ogoorak endekenggwe nogo kunduk, wakkage logonet, irip nggorek nogo ti, metet 20 wakkage, ndi, ambe wiganak nogo ti, metet 10 wakkage, eeke kagagirak.

3 Kage mbareegi, at nogo ko ogoorak akem lombok unggwage nagagerik, tu unggwogo logowam tu nggambe yugum paga wurik nigabak peenokpeenok nogo wakkage logonet, ambin wiganak ti, metet ambit mban wakkage, tu unggwogo logowam ambe wiganak ti, metet kenagan paga wakkage, ndi, yugum paga wurit laganeegerak tu unggwogo logowam ambe peenok paga nen aanunggut kuli ti, metet kenagan eeppunuk, ambi oolo inom wakkage, ndi, peenok togop mban wakkage, eeke nagagerik,

4 o ko ogoorak akem lombok wakkage logonet, irip nggorek nogo ti, metet 10 kuli wakkage, ndi, ambe wiganak ti, o ko nggwok ogoorak endekenggwe ambe wiganak ndak-ndak metet 10 paga wakkage, eeke nagagerik, “O mage lombok menggim nogo yi aret o,” yinuk, an yo’nereegerak.

Ala awi yugum paga wurit laganeegerak nogo paga ko ogoorik-ogoorak aago kagagerak wone

5 Yo’nege nagagerik, Ala awi yugum paga wurit laganeegerak nogo wakkage logonet, ambin wiganak ti, metet kenagan kuli wakkage, Ala awi yugum paga wurit laganeegerak yendok-wandok aago nogo paga oba kuni unggwagak ko ogoorogo pit nagagerak alitik-alitak ambe wiganak nogo ti, metet mbere paga wakkage, eeke kagagirak o.

6 Ko ogoorogo pit nagagerak nogo ti, kenagan paga ta’mban-mban wurit laganeegerak me, ambi ta’mbanak paga ko 30 kuli mban ogoorogo pit nage, ambi ta’mbanak paga ko 30 kuli mban ogoorogo pit nage, ndi, ambi ta’mbanak paga ko 30 kuli mban ogoorogo pit nage, eerak kagagirak. Ta’mban-mban wurit lagangge logonet, muundu nagaberak nogo ti, Ala awi yugum paga wurit laganeegerak nogo paga polonogo manabulik, ata, muundu limbi ungguurak ake eerak nogo paga linogo pit nagagerak kagagirak.

7 Ala awi wurik me yendok-wandok yugum paga wurit lagangge logonet, at paga muundu limbegak eeriyak ake wurik me, ko ogoorikogoorak aago weenom ndoonak ti, yugum paga wurit laganeegerak ku’mbin lombok eerogo pugu nogo paga, eyo abo nogo limbi unggwage, oolo ta’mbanak nogo togop aret eerogo pi unggwage, oolo irimbaga ta’mbanak nogo togop aret eerogo pi unggwage, eerogo pit lagi nagagerak nogo paga, ko ogoorik-ogoorak aago weenom lombok ambe wiganak mbuuluk negen eerogo pege, oolo ta’mbanak ko ogoorik-ogoorak aago ambe wiganak nggwok negen eerogo pege, ndi, oolo irimbaga ta’mbanak ogoorik-ogoorak aago ambe wiganak abu nggwok lombok eerogo pege, eereegerak kagagirak. Nda’nggi alom weenom ndooneegerak paga nen oolo ta’mbanak kagak nok, agi ta’mbanak paga pi laganeegerak kagagirak.

8 Ala awi wurik ogowa yendokwandok pit nagagerak ti, tiyarogon aret kagagirak me, nogo paga ko ogoorik-ogoorak eerogo pit nagagerak. Ko ogoorik-ogoorak eerogo pit nagagerak irip agi nggorek ti, waanggun ambit paga metet kenagan kuli wakkage,

9 ko ogoorogo pit nagagerak yugum paga wurit laganeegerak endekenggwe ambin wiganak ti, metet mbere eeppunuk, ambi oolo inom wakkage, ndi, ko ogoorikogoorak Ala awi yugum paga wurit laganeegerak endekenggwe ti inom,

10 it aap Ala unde inago ogoorak peenok inom, kagak Ala awi wurik yendok-wandok oolo we teppereegerak ambe wiganak nogo ti, metet 10 paga wakkage, eeke kagagirak.

11 We teppereegerak paga nen ko ogoorik-ogoorak aago me ungguwak nduk, tungga mbere mbanogo pereegerak me, ambi mbanak o omarip paga pa’nggwe wonage, ndi, ambi o ame pa’nggwe wonage, eerak kage, ogowa pit nagagim inom, we teppereegim inom, imbirak tabonak me, Ala awi wurik yendok-wandok ambe metet mbere eeppunuk, ambi oolo paga wakkage, eeke kagagirak.

12 Oonegen kilu yi nage menggim o wurik ena Ala awi wurik oore’nggam pa’nggwe wonage nogo, ambe wiganak ti, metet 35 paga wakkage, o yugum paga wurit laganeegerak yendokwandok ambin wiganak ti, metet mbere eeppunuk ambi oolo inom wakkage, ndi, o wurik irip nggorek nogo ti, metet 45 paga wakkage, eeke kagagirak.

Ala awi wurik irip-irip wakkagagerak wone


13 Kage mbareegi, at nen Ala awi wurik irip nggorek wakkage logonet, metet 50 kuli wakkage nagagerik, ti’nuk, Ala awi wurik oore’nggam peenok-peenok wonage nogo wakkage, awi yugum paga wurit laganeegerak nogo inom wakkage, eeke logonet, aru-ogwe ambe wiganak lambuk togon ti, irip nggorek ndak-ndak metet 50 mban wakkage,

14 oonegen wundi wage menggim pa’nggwe Ala awi wurik enaame kuli nen nok, oore’- nggam inom wakkage logonet, metet 50 mban wakkage, eereegerak.

15 Eeke nagagerik, Ala awi wurik ambokan o wurik enaame Ala awi wurik oore’nggam we teppereegim koonak wonage nogo wakkage logonet, eebe inom, yugum paga ku’mbin wurik irip-irip inom, wakkagagerak nogo ti, metet 50 mban wakkage kagagirak.

Ala awi wurik ogobakkigirik kagagerak wone

Ala awi wurik me unggwogo logowam ko nggwok ogoorak endekenggwe nogo inom, o ko ogoorak akem time inom, unggunuk wone mbanggo logowam enaame oore’nggam pa’nggwe koonak wonage inom,

16 yugum paga wurit laganeegerak nogo, eyo poorak paga nabenogo pit nage, o ko ogoorak kenagan ti, yendok- wandok tu unggwit nogo logowam inom, pugagi ambe mbuuluk logoppit unggwagagerak mbanak inom, awe aagome inom, ti kunduk abok aret eyo poorak paga nabenogo pit nage, yugum paga wurit laganeegerak akem ti, pugagi ambe mbanak kagak agi inom, ambe mbanak kagak ogu inom, abok aret eyo poorak paga nabenogo pit nage,

17 ko akem time ungguurak nduk tu unggwogo logowam endekem irimbaga ti kunduk, eyo poorak paga nabenogo pege, ko ogoorak akem time inom, ko nggwok ogoorak endekenggwe inom, yugum paga wurit laganeegerak nogo paga-

18 malayikat kwak kerub ogut inom, eyo nggabu ogut inom, ya nggubuk nda nggubuk ayo waganogo pit nage, eerak kagagirak. Malayikat kwak kerub inalitik-inalitak ti, inetenggen mbere mban wonagagerak me,

19 etenggen abeenok aap etenggen kwak ti, eyo nggabu ogut ayo wogo peenok wonage nogo pekkage, ndi, etenggen peenok singa etenggen kwak ti, eyo nggabu ogut ayo wogo peenok wonage nogo pekkage, eeke kagagirak. Ala awi wurik paga abok aret togop mban ayo waganogo pit nage,

20 ogu nduk ndoonak paga nen nok, tu unggwogo logowam irimbaga kuli kerub ogut inom, eyo nggabu ogut inom, yugum paga wurit laganeegerak eyo poorak nabenak nogo paga ayo waganogo pit nage, eerak kagagirak.

21 O ko nggwok ogoorak endekenggwe tu nggambe peenok-peenok eyo nigabak nogo ti, ambe agi-ogu, aru-ogwe ndak-ndak mbanak me, o mage lombok menggim unggwogo logorak tu nggambe eyo nigabak ti, togop aret wonage kage,

22 ake warogo wogogak eyo paga ogobakkigirik irip agi nggorek metet ambi eeppunuk ambi oolo inom wakkage kage, irip aru-ogwe inom, ambe agi-ogu inom, ti ndak-ndak metet ambit mban aret wakkage kage, ndi, aanunggut inom, iyok inom, kobat inom, ti, eyo paga mban ogobakkigirik wonage kage, eereegirak. Eeke mbareegi, at aap nogo nen an yo’nege logonet, “Eyo ndoonak Aliku ALA enggaanom paga menggerak nogo yi aret o,” yinuk, yo’nereegerak.

23 Ko nggwok ogoorak endekenggwe unggwogo logorak tungga mbere aago wonage, ndi, Mage Lombok Menggim kunduk, unggwogo logorak tungga mbere aago wonage, eerak mban me,

24 tungga aago alitik-alitak nogo nakekuuke eeke,

25 yugum paga o wurit laganeegerak eyo poorak nabenak paga malayikat negen kerub ogut inom, eyo nggabu ogut inom, ayo waganogo pit nagagi kwak, o ko nggwok ogoorak endekenggwe unggwogo logorak tungga paga ayo waganogo pit nage, Ala awi wurik me unggwogo logorak wone mbanggo logowam endekenggwe time awe aago wonage,

26 ndi, wone mbanggo logowam yugum paga wurit laganeegerak eyo poorak nabenak peenok-peenok ti paga pugagi ambe logoppit unggwagagerak mbanak nogo peenok-peenok eyo nggabu ogut ayo waganogo pit nage, Ala awi wurik eraanu ko ogoorik- ogoorak endekenggwe time awe aago wonage, eerak kagagirak.

42 Ala unde inago ogoorik-ogoorak aago kagagerak wone


1 Kage mbareegi, aap nogo nen an wo’neren Ala awi wurik oore’nggam endekenggwe oolo o omarip paga pa’nggwe pani wundi nanuk, wo’neren Ala awi wurik eraanu we teppereegim o omarip paga pa’nggwe wonage, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe o wurik nogo, o omarip paga pa’nggwe wonage, eerak kagak ko ogoorikogoorak aago me time pani nagagerak.

2 Ko ogoorik-ogoorak aago tu unggwogo logowam o omarip paga pa’nggwe wonage nogo ti, irip nggorek metet 50 paga wakkage, ndi, ambe wiganak ti, metet 25 paga wakkage, eeke kagagirak.

3 Ogoorik- ogoorak aago ando nogo we teppereegim pa’nggwe wurik wonage, ando nogo Ala awi wurik oore’- nggam endekenggwe oolo nogome wurik wonage, eerak kagak, o ta’mban-mban kenagan wurik me, o ti, ena akem time managik mban wurik wonage kagagirak.

4 Peenokpeenok ogoorik-ogoorak aago kagak oolo time tu nogo logowam ambe wiganak metet 5 paga wakkoorak wonage, irip nggorek ti, metet 50 paga wakkoorak wonage, ndi, tu unggwit nogo logowam ti, o omarip paga pa’nggwe wonage, eerak kagagirak.

5 Irimbaga lombok ta’mbanak ogoorik- ogoorak aago me unggwogo logorak tu nogo logowam ambe nggwok pugu me, ogoorik-ogoorak aago nogo ti, mbuulogwe kagak, weenom ta’mbanak inom, oolo ta’mbanak inom, ti perak, ko ogoorik-ogoorak ambe wiganak lombok wonage kagagirak.

6 Oore’nggam endekenggwe wurik eyak panggonak nogo kwak wurik lek me, irimbaga ta’mbanak ogoorik-ogoorak aago nogo ti, mbuulogwe negen ambe wiganak kagak, oolo inom, weenom inom, ti nggwok lombok ambe wiganak wonage kage,

7 ogoorik-ogoorak aago mbigin-mbigin wurik mugurok mban yugum paga wurit laganeegerak nogo ti, oore’nggam endekem pa’nggwe wurit laganeegerak me, irip nggorek ti, metet 25 wakkage,

8 oore’nggam endekem pa’nggwe ogoorik-ogoorak wurit laganeegerak nogo ti, irip nggorek metet 25 wakkagagerak kwe, Ala awi wurik pa’nggwe paga ogoorik- ogoorak wurik nogo perak, irip nggorek metet 50 aret wakkage, eeke kagagirak.

9 Ndi, ogoorik-ogoorak weenom aago me unggwogo logorak nogo ti, oore’nggam endekenggwe oolo nogome nen tu unggwogo logowam ti, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonage kagagirak.

10 O ame pa’nggwe Ala awi wurik wonage, oore’nggam oolo wonage, eerak kagak oolo we teppereegim ambe endekenggwe yagat ko ogoorik-ogoorak aago oba kunogo wurik wonage mban me,

11 peenok-peenok ogoorik-ogoorak kagak oolo time tu nogo logowam wonage kagagirak. Ko ogoorik-ogoorak yi ti, ogoorik-ogoorak aago o omarip paga pa’nggwe wonage kwak togop aret aago wonage me, irip nggorek inom, ambe wiganak inom, tu unggwogo logowam inom, ambi eeko logorak koonogo pit nagagerak inom, ti, o omarip paga pa’nggwe wurik ndak-ndak aret wonage, o omarip paga pa’nggwe ko ogoorik-ogoorak aago me tu unggwit nogo logowam ti,

12 o ame pa’nggwe wurik ndak-ndak wonage, ndi, ko ogoorik-ogoorak aago me tu unggwit nogo logorak yugum paga wurit laganeegerak irip nggorek ena koonak wonage ti ndak-ndak, tu unggwogo logowam nggorek oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonage, eerak kagagirak.

13 Kage mbareegi, at nen an yo’- nege logonet, “Ko ogoorik-ogoorak aago o omarip paga pa’nggwe wonage inom, o ame pa’nggwe wonage inom, ena Ala awi wurik me oore’- nggam koonak wonage nogo ti, it aap Ala unde inago aret me, it Ala enggaanom paga eeri unggwagak eeko logorak Ala unde nogo nen Ala ake pugu alik leenak nogo time aret nonggo logogun o. Ko ogoorik-ogoorak aago ti, abu mage alik leenak aret me, Ala ake pugu alik leenak gandum anggen pugwi, inomaluk lek aruwak nduk ake warogo wogogwi, Ala ake pugu lalembunuk iniki abe’nage kenok, obaane’me pugwi, eeko logorak nogo time aret pi unggwogo logogun o.

14 It aap Ala unde nen mage menggim eeko logowak nduk unggwi nanuk, eeko logonet inayum yiko menggaarak alik leenak nogo, nggoorogo pega’- lek kagak oore’nggam endekenggwe wundi nogo logorak mage o. Ata, inayum alik yippunuk, it aakumi kuwak eeko logowam nogome pegiya wunggo logorak o,” yinuk an yo’nereegerak o.

Ala awi wurik enaagan-ambokan metet wakkagagerak wone


15 Ala awi wurik yagat wurik akem yendok-wandok wakkage nagagerik, wo’neren oonegen lagi wage menggim pa’nggwe tu unggwogo logowam wundi nanuk, yagat endekem tayorogon wurik yendok-wandok wakkage logonet,

16 oonegen lagi wage menggim pa’nggwe ti, waanggun wakkagak paga lima ratus wakkage,

17 o omarip paga pa’nggwe waanggun wakkagak paga lima ratus wakkage,

18 o ame pa’nggwe waanggun wakkagak paga lima ratus wakkage,

19 eeke nagagerik, oonegen kilu yi nage menggim paga pa’nggwe waanggun wakkagak paga
lima ratus wakkage, eereegerak.

20 Ambe agi-ogu, aruogwe wakkagagerak. Alik leenak inom, alik leenak lek inom, ogoorak logowak nduk, yugum yagat wurogo pit nagagerak irip nggorek ti, waanggun wakkagak paga lima ratus wakkage, ambe wiganak waanggun wakkagak paga lima ratus mban wakkage, eeke kagagirak.

43 Ala tiyanak logonet iyokan awi wurik me wagagerak wone


1 Ti’nuk, aap nogo nen an wo’- neren tu unggwogo logowam enaame oonegen wundi wage menggim pa’nggwe wonage me nogome pani wage mbareegi,

2 Iterali inogoba Ala abu tiyanak eya aago kagak oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen wage kage neegak, at abu tiyanak eya pindanogo nggween paga pege logonet, niyo takut oone wo ari menggi kwak, oone ari kagagirak.

3 Nabinggaanggo kagagirak nogo ti, o kota Yerutalem lek eerogo puurak nduk wage kage, aa’nduk niyo Kebat aa’nggi paga logonet kage, eereegirak nogo ndak-ndak kage nagagirik, nenete wanduk nggween paga ngginnagagirak.

4 Ngginnagagirak neegak, Aliku ALA abu tiyanak eya nogo tu unggwogo logowam enaame oonegen lagi wage menggim pa’nggwe ti paga nen at awi wurik me unggwage kagagirak.

5 Kage neegak, Aberiniki nen an piyanogo wo’neren oore’nggam akem time pani unggwage mbareegi, Aliku ALA abu tiyanak eya aago nogo, at awi wurik me time mondok endak warogo pege kagagirak.

6 Aap Ala awi wurik waanggun paga metet wakkage nagagerak nogo, nimbirak mi’ndak wonage neegak, Ala awi wurik me akem time nen oone ambi yo’nege naruk koneneegirak.
43:2 Yeti. 10:3-4,18-19, 11:22-23, Wayu 1:15

7 Konengge neegak, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. An wone lengganogo yorage, niyok punuk wonage, eeke logowam ti, yime aret o. Aakumi Iterali inenggela’me an mondok-mondok logowam yi aret me, it Iterali mendek inom, inoweewi inendagembogut inom, nogo nen kwe ogonggelo mbo punuk, aap alik inom eerit nage menggi kwak, an wonage neegak mbo paninuk alik mugurok nogwe, it inoweewi inendagembogut inabiruwak puut-puut paga yinik nogo inayuk wurit nogwe, eekwi paga nendage abu abe alik leenak maluk eerogo pogo nogogwaarak nogo ambinom eerogo pogo logogun lek o.

8 It inagugi ogut inayuk wuko menggam tu unggwogo logorak nogo, an nalut eeko menggam tu unggwogo logorak, imbirak tabonogo pugwi, it inagugi ogut inayuk wuko menggam tu nggambe nogo, an nalut eeko menggam tu nggambe imbirak nabenogo pugwi, eeko logonet, kobat nabenak ambit nogo paga an ogoorogo paninuk, ogole warak mendek eerit nogo nogogwaarak paga nendage abu abe alik leenak nogo, maluk eerogo pereegwaarak paga an nanini mi’nage logonet, it inenggaawak lek eerogo piyareegirak nogo o.

9 Togop aret me, o yogondak yi paga aret, kwe ogonggelo mbo punuk, aap alik inom eerit nage menggi kwak, an wonage neegak alik mugurok nogwe nogo mbo pugwi, inoweewi inendagembogut inabiruwak yinik inayuk wukwi nogo kinogo mbo pugwi, eekwi iinok, an it inenggela’- me mondok-mondok aret wonage logogin o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

10 Yo’nege kage mbareegi, ambinom yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. It Iterali mendek nen, Maluk aret eeko nogogurak kogo o, yinuk, mbaruwak nduk, Ala awi yogop wuriyak o, yinuk, yorage logot o. Wone yoramenggendak ti, liippunuk,

11 Yogop kagak eeko nogogurak, ao, yinuk, mbakwi iinok, nawi wuke logonet, Yogop wuriyak, yorage, ko ogoorogo pit noorak inom, tu wundi nogwe, unggwi wogwe, eeko logorak inom, wuriyak ogut wakkagak aago inom, yorage, ndi, wuppunuk, eeko logorak wone yugu inom, Yogop eeko logorak ndogop eeko logorak wone lengganak inom, abok yorage, eerumunggun o. Ogut aago ndak-ndak liirogon mugurok nogwe, wone yugu abok ndak-ndak eekwi, eeko logowak nduk, yoramenggendak nogo inenggaanom paga liiru mbanogo pumunggun o.

12 Ala awi wurik me eeko logorak wone yugu nogo yi aret. O puut kirin enaagan-ambokan abok aret ti, alik leenak abu mage lombok menggim aret o. Ala awi wurik me wone eeko logorak nogo ti aret o,” yinuk, an yo’nege kagagirak.

Ake warogo kani kunggak wakkagagerak wone


13 Yo’nege kage mbareegi, at nogo nen an yo’nege logonet, “At ake warogo kani kunggak ogobakkigirik nogo ti, metet wakkagak irip mbuuluk nggorek nogo paga wakkage logonet, iyok me ndoonak pu mbanak teberogon nogo ti, metet oolo paga wakkage, pu mbanak ambe wiganak ti, metet oolo paga wakkage, ndi, iyok me ndoonak ambe pi unggwagagerak yendok-wandok aakumi ineenggi pendanogo ambit pugu kwak wakkage, eeke kagagirak. Ndi, agi tiyarogon wakkagagerak nogo yi aret.

14 Iyok me nggween paga ndoonak kuli nen irimbaga aa’nduk ndoonak agi tiyarogon nogo ti, metet ambit paga wakkage, ndoonak ambe pi unggwagagerak yendok-wandok metet oolo paga wakkage, ti’nuk, ti paga nen oolo ndoonak agi tiyarogon nogo ti, metet mbere paga wakkage, ndi, oolo ndoonak ambe pi unggwagagerak yendok-wandok metet oolo paga wakkage, eeke kagagirak.

15 Ti paga ndoonak kuli nen agi Ala ake kani kunggo logorak ndoonak tiyarogon nogo ti, metet mbere mban me, aanunggut 4 nogo paga irip to ari wonage,

16 ndi, at ake kani kunggo logorak ndoonak ambe agi-ogu inom, aru-ogwe inom, ti, metet ndak-ndak me, irip agi-ogu ti, metet 6 paga wakkage, ambe aruogwe ti, metet 6 mban wakkage, eeke kagagirak.

17 Kani kunggo logorak ndoonak abu’me ndoonak nogo ti kunduk, agi-ogu inom, aru-ogwe inom ti, metet ndak-ndak me, ambe aru-ogwe ti, metet 7 wakkage, ndi, irip agi-ogu ti, metet 7 wakkage, eeke nagagerik, ndoonak ti, yenggetwangget amburu wangge logorak eerogo pugu ti, metet oolo paga wakkaanuk, wangge logorak ambe paga tiyappit nagagerak nogo ti, aap ineenggi pendanogo pi nogwe kwak wakkage, ndi, ake warogo kani kunggak nda’nggi nogo ti, oonegen lagi wage menggim paga pa’nggwe wonage, eeke kagagirak.”

Ake kani kunggak ti, nggomoorogo puurak kagagerak wone

43:13-17 Wund. 27:1-2, 2Mbin. 4:1

18 Kage mbareegi, at nogo nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o. Warogo kani kunggak ogobakkigippunuk, ti paga ake warogo kani kunggwi, amiya werenogo pugwi, eekak yuurak wone yugu nogo yi aret o.

19 It aap Ala unde Lewi mendek inanebunu Tarok paga wiganak ti nen mban an nenggaanom paga aakumi inake eekak yuurak me, aakumi inomaluk lek aruwak nduk, tapi ngguunok awooluk kero, wonok ira wogwe iinok,

20 wappunuk, amiya ando waganggo logomenggaarik, warogo kani kunggak irip to ari 4 paga inom, kani kunggo logorak ndoonak abu’- me ndoonak aanunggut 4 eerak paga inom, yendok-wandok ambe tiyappit nagagerak paga inom, werenogo pit nawak o. Ti eekwi kenok, warogo kani kunggak ogobakkigiriyak ti, yebibit abin koorogo pogo mengga kwak koorogo pugwi, ndi, ti paga nake warogo kani kunggwi iinok, an wagangge logokit nduk, nggomoorogo pugwi, eeko logogun o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen aret yegerak o.

21 “Eeko logomenggaarik, inomaluk lek eerogo piyoorak nake puurak tapi ngguunok ti, waganogo an nawi wurik mage menggim endekenggwe eeko logorak yugu nogome aret kani kunggo logowak o.

22 Ti eeko logomenggaarik, ko’lu paga inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok awinde-obaande aago lek kero, warogo punuk ake kani kunggak ogobakkigirik nogo, tapi ngguunok amiya paga koorogo pogo logorak ndak-ndak, kambin amiya paga koorogo pogo logowak o.

23 Abu aret koorogo pogo logomenggaarik, it nen tapi ngguunok awooluk inom, ndomba inenggela’me nen ngguunok ambi inom, imbirak inawinde- inobaande eerak lek kero, waganogo warogo pogo logowak o.

24 Warogo punuk, warak wonok Aliku ALA enggaanom paga pi wogwe iinok, it at eebe unde nen mayu ineebe paga yumbunogo punuk, Aliku ALA ake kani kunggo logowak o.

25 Inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok inom, tapi ngguunok awooluk inom, ndomba inenggela’me ngguunok ambi nggiginik nogo inom, inawinde-inobaande eerak lek kero, ko’lu-kii’me warogo wo’nugwi iigak, ne 7 ari nawak o.

26 Nake warogo kani kunggak ogobakkigirik ti paga nake warogo kani kunggwi iinok, an waakit nduk eekwi, abin koorogo pugwi, eekwi iigak, ne 7 ari namenggerak ti paga nake leenogo pugun o.

27 Nogo 7 yippunuk, ko’lu paga nen nok aret, warogo nake kani kuni wogwe, ninom lambunik logorak niri wogwe, eekwi iinok, it an neebe unde nen kani kunggak ogobakkigirik ti paga kani kunggo logowak o. Ti eekwi iinok, wonok an niri wogwe nogo, nale’nggen paga wagangge logogin o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen ari kagagirak o.

44 Tu unggwogo logowam ambi narak kagagerak wone

43:18-27 Wund. 29:35-37

1 Ti’nuk, aap nogo nen an niyokan Ala awi wurik oore’- nggam oolo tu unggwogo logowam ena oonegen lagi wage menggim pa’nggwe koonak nogome pani wage mbareegi, tu ti, narak wonage kagagirak.

2 Kage mbareegi, at Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Tungga yi, paakwi, aakumi ambiriluk ambi tu yi paga unggwi wogwe, eeriyak mondok mage me, narak mban logowak o. Iterali inogoba Naliku Ala tu yi paga muk unggwi wagarak me, tu yi mondok narak aret logowak o.

3 Aap endagembogut ti, alik mban tu unggwogo logowam yi paga unggwi woraanuk akem time Naliku an ALA nenggaanom paga mbi nengge logowak o. Wone mbanggo logowam tu unggwogo logorak nogo yi paga aret unggwi wage, yi paga mban wundi nage, eeke logowak o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

Ala awi wurik me unggwi nage kenok eeriyak kagagerak wone

4 Kage mbareegi, an wo’neren o omarip paga pa’nggwe tu unggwogo logowam unggunuk Ala awi wurik enaame pani unggwagagerak. Pani unggwage mbareegi, pekkage logonet, Aliku ALA abu tiyanak eya ambik aago nogo, Aliku ALA awi wurik me endak wa’nage kage nagagirik, nenete wanduk nggween paga ngginnagagirak.

5 Ngginnage mbareegi, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Naliku ALA nawi wurik me eekak yuurak wone yugu abok aret li’lak maloppit nage, karuk liirogon konengge, eeke logonet, an nawi wurik me time taani nen unggwogo logorak inom, taani nen unggwogo logorak lek inom, liippiige logot o.

6 Liippiinok, it wone yugu eeriyak ineebi mbaka Iterali mendek yorage logonet, At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o. It Iterali mendek ti, ogole warak mendek eerit nugwi nogo, ti kuli aret teppuwak o.

7 It nen yi eekak ndi eekak ogole warak mendek eerit nogo logonet, aakumi inambik inagabolo mbanak lek iniki omaawi mendek nawi wurik alik leenak nogome wogoren piya unggwogo mbareegwa, nawi wurik maluk eerogo pugwi iigak, it an napuri ti, nale’nggen mbarikit nduk, mbi inom, amok inom, amiya inom, wo’nugo logonet kwe, ninom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegurak nogo, lek eerogo pugwi,

8 An namindik-namendek abu alik leenak nogo unde logorak it aret kwe, unde wonaga’lek logonet, nawi wurik me eeko logorak aap alik eeko logowak nduk, mippiigwi, eereegwaarak,” yegerak o.

9 Aliku Itok Menggerak ALA nen ari logonet, “Aakumi inambik inagabolo mbanak lek iniki omaawi ti, an nawi wurik alik leenak me ungguurak lek o. It aakumi inambik Iterali inenggela’me wonogwe nogo kunduk, ungguurak lek mban o, yinuk, yoragagirak kwe kagak eereegwaarak o,” yinuk, yo’nege kagagirak o.

Aap Lewi mendek Ala unde logorak lek ari kagagerak wone


10 “It aakumi Iterali nomo agan tu alik paga nogwe iigak, it Lewi mendek nen an mbo panugo nogogwaarik, an wonage neegak kwe, inagugiwak ayuk wurit nogo nogogwaarak me, maluk eeko nogogwaarak onggo eeppiyoorak ti, it inobaalombok aret inoba logogin o.

11 An nawi wurik alik leenak nogome eeko logonet, nawi wurik me inom, tu unggwit nogo logowam inom, arum wonogwe, ndi, nake warogo kani kuniyak wonok wogwe, nake warogo an wo’niriyak nogo, niri wogwe, eekwi iinok, inake warogo pugwi, ambi inake eeriyak age kenok, inenggaanom paga inake eekwi, eeko logorak op kwe,

12 inagugi ogut inenggaanom paga it aakumi ti, inake eekwi paga Iterali mendek inaganak waganogo nggimbiyaawak nduk, eereegwaarak me, it maluk eeko nogogwaarak onggo eeppiyoorak ti, it inobaalombok aret inoba logogin o, yinuk, kumbuk mbaneegirak o.

13 It nen an neebe unde logowak nduk, nowagam wogwe, namindiknamendek alik leenak nogo piga wogwe, nake abu alik leenak warogo wo’nugwi nogo koorok ari wogwe, eeriyak mondok mage o. Ogole warak lombok eerit nogo nogogwaarak paga inenggali ogogwaarak nogo, inenggali mbakak nogo logowak o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

14 Togop aret kwe, nawi wurik me unde logonet, ambi maluk age kenok eekwi, ndi, ambi eeriyak age kenok eekwi, eeko logowak nduk, mippiyaagin o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

Ala unde nen eeko logorak ari kagagerak wone


15 “It Iterali mendek nen an mbo paninuk nomo agan tu alik paga nogwe iigak, an nawi wurik alik leenak me yabu li’lak eeko nogogwaarak it aap neebe unde Lewi mendek inanebunu Tarok paga wiganak nogo nen mban an nowagam wa’nuk, nenggaanom paga nake eekwi, nenggaanom paga nake warak amok inom, amiya inom, pugwi, eeko logowak o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

16 It nen mban nawi wurik alik leenak me unggwi wogwe, it nen mban nageyo ndoonak me ari wa’nuk, eeriyak an yorage nogo nenggaanom paga eekwi, eeko logowak o.

17 Togop aret me, it nen an nawi wurik oore’nggam akem time tu unggwogo logowam unggwi nanuk, nawi wurik oore’nggam akem time tu unggwogo logowam inom, an nawi wurik me inom, eeko logonet, inayum ndomba eeruwak paga penggaarak yirippunuk eeko logorak mage o. Ata, yum abe yawenak mendek mban yikkologo logomenggaarik, unggwi nanuk eeko logowak o.

18 Yum abe yawenak mendek inanobak paga perenogo pakwi, inayum abe yawenak mendek inakom paga yirikkologwe, eeko logowak o. Liigak wundukwak, togwi yum yikkologo logorak mage o.

19 Ndi, nawi wurik oore’- nggam endekenggwe napuri wonogwe me iya wunggo logonet, inayum alik leenak nogo paga aakumi mbaaniigwi iinok, maluk eerogo piyookwak, akem time eeko logonet inayum yiko logomenggaarak nogo, nggoorogo o ko alik leenak me time punuk, yum we’lek mendek yikko’nok iya wunggo logowak o.

20 It ineeruwak inanobak puluk ko eerogo mbanggologwe, ineeruwak nggorek teppugwi, ti eerugwaarik o. Ata, ineeruwak tibik-tebek mban mbanggologo logowak o.

21 It aap an neebe unde nen an nawi wurik oore’nggam akem time unggwi nogo logonet kenok, amburu kumili aganaka mendek nenok, unggwogo logorak mage o.

22 It nen kumi nanu pugu inom, aap nen kumi mbo piyamenggaarak inom, wogonako logorak mage o. Ata, komologwe aap kigin wogonaka’lek Iterali paga wiganak kenok ilik, it aap an neebe unde inakuwi nanu piyamenggaarak kenok a, ti mban wogonako logowak o.

23 It nen yi mendek ndi mendek eraambe liippogo logonet, Ambi ti, Ala ake eekak yuurak leenak kagi. Ambi yi, we ugun eekak yuurak ake kagi, yuwak nduk, napuri mamunirogwe, Ambi eeriyak mage aret kagi. Ndi, ambi eeriyak op aret kagi, yinuk, yelok kaawak nduk yorogwe, eeko logowak o.

24 Wone ambi age kenok, it an neebe unde nen inowak loongga negen logonet, eeko logorak an yorage nagagirak mugurok aret inawone amburu mbanggwi, inale’nggen nen laago lako logorak ne koonogo pereegirak nogo eeko logonet, Ndogop eeko logonu, yinuk, yorage nagagirak inom, wone lengganogo yorage nagagirak inom, pippunuk liirogon eekwi, ndi, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga alik leenak logowak nduk eekwi, eeko logowak o.

25 It aap an neebe unde nen inoba maluk eekkolookwak, aakumi kanggwi iinok, mbaaniyoorak mage o. Togop yugu aret kwe, it mendek liirogon inagalo ilik, inogoba a, inaput wulaga ilik, kolaga a, inowe-inawot aap a, iniriluk ogonggelo awo kolaga’lek a, it perak, mbaaniyoorak op aret o.

26 It mbaaniyamenggaarak inoba lu kolamenggaarak nogo, inabin koorogo punuk wonogwe iigak, ne 7 aret ari nawak o.

27 Ndi, an nawi wurik alik leenak oore’nggam akem time nawi wurik alik leenak me eeko logowok nduk, unggwogo logonet, it inomaluk lek eerogo piyoorak inake warogo wo’niruwak o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

44:17-18 Wund. 28:39-43, Unde 16:4 44:19 Unde 16:23 44:20 Unde 21:5 44:21 Unde 10:9 44:22 Unde 21:7,13-14 44:23 Unde 10:10

28 It aap an neebe unde nogo yate kwak unde logorak an neebe aret me, it Iterali mendek yate negen nggween wogorage logonet, it an neebe unde inom wogoroorak mage o. Yi mendek ndi mendek unde logorak lek an neebe mban aret unde logowak o.

29 Gandum anggen nake pi wogwe, inomaluk lek eerogo piyoorak nake warogo wo’nugwi, nake pugu lalembunuk, iniki aberak wonage me, obaane’me wo’niri wogwe, eekwi nogo abok ti, it aret nunggwi, yi mendek ndi mendek o Iterali time Naliku ALA nake nggomoorogo pugwi nogo ti, it aret unde eekkologwe, eeko logowak o.

30 Anggen iyaalok mbanak abu abe kero, nake pugwi, aakumi iniki ale’nggen nen yi mendek ndi mendek abok aret nake leenogo punuk, pi wogwe, eekwi nogo ti, it aap an neebe unde inamendek aret o. Nale’- nggen it aakumi ugun inawi paga logowak nduk, anggen iyaalok abu abe yigirik nogo, mogonogo aa’nduk it an neebe unde wogora wogo logowak o.

31 It aap an neebe unde nen yi towe ndi towe inom, ndiimbunggwiya inom, ti mendek kambak abok aret waganogo nunggwi, nonggo logonet eegu pugwi nogo waganogo nunggwi, eeko logorak mondok mage o,” yinuk, ari kagagirak.

45 Ala ake nggween leenogo puurak ari kagagerak wone


1“Yate kwak nggween mbanogo Iterali wogorogo logonet, nggween ambe wigak togon mbanogo Naliku ALA nake logowak nduk leenogo puwak o. Leenogo pemenggaarak nogo wakkogo logonet, nggorek ti, metet dua belas ribu lima ratus paga wakkogwe, ambe wiganak ti, metet sepuluh ribu paga wakkogwe, eeruwak o. Nggween wakkamenggaarak kuli mbanemenggerak ti, abok aret an nake leenogo puwak o.

2 Nggween mbanemenggam ti paga an nawi alik leenogo wuriyak ake me, wakkogo logonet, agi-ogu inom, aru-ogwe inom, metet ndak-ndak dua ratus lima puluh paga wakkogwe, ndi, metet dua ratus lima puluh paga wakkamenggaarak yendok-wandok we tene logowam teppemenggam ambe wiganak ti, metet 25 paga wakkogwe, eeruwak o.

3 Nggween kole nake leenogo mbanemenggaarak nogo ando wakkogo logonet, nggorek ambi metet dua belas ribu lima ratus paga wakkogwe, ambe wiganak ti, metet lima ribu paga wakkogwe, eerogo punuk, nggween mbanemenggam oolo time an nawi wurogo punuk, mage lombok logowam aret eerogo puwak o.

4 Nggween wakkamenggam ti, it an nawi wukwi iinok, time eekwi, Naliku ALA nowagam wa’nuk nenggaanom paga eekwi, eeko logorak it an neebe unde nogo inake aret me, alik leenogo puwak o. Nggween mbanemenggam eegu ti paga it an neebe unde inawi wukwi, ndi, eegu ti, alik leenogo pemenggaarak me, ti paga an nawi aret wurogo pugwi, eerugun o.

5 Ti’nuk, nggween ambi mbanemenggaarak wakkogo logonet, nggorek ti, metet dua belas ribu lima ratus paga wakkogwe, ndi, ambe wiganak ti, metet lima ribu paga wakkogwe, eeremenggaarak nogo ti, it aap an nawi wukwi iinok, eeko logorak Lewi mendek inake aret me, unde eeppatinuk, inawi kota-kota aret eerogo patinuk logogun o.

44:25 Unde 21:1-4 44:28 Lin. 18:20 44:29-30 Lin. 18:8-19 44:31 Unde 22:8


6 Ndi, nggween an nake leenogo pemenggam imbirak tabonak nogo, o kota wuriyak nggween punogo punuk, wakkogo logonet, ambe wiganak metet dua ribu lima ratus paga wakkogwe, irip nggorek metet dua belas ribu lima ratus paga wakkogwe, eeruwak o. Ti eeremenggaarak ti, it Iterali mendek inanggween aret logowak o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

Aap endagembogut logowam anggween punogo puurak kagagerak wone


7 “Nggween an nake leenogo pemenggaarak inom, o kota wuriyak nggween mbanogo pemenggaarak inom, imbirak tabonak oolo kagak peenok-peenok ti, it Iterali inowe endagembogut logowam ake aret puwak o. At anggween oonegen lagi wage menggim pa’nggwe kuli mbanemenggaarak nogo ti, it Iterali inanggween wogoroorak oonegen lagi wage menggim kuli ndak-ndak age, ndi, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli mbanemenggaarak nogo ti, it Iterali inanggween wogoroorak oonegen kilu yi nage menggim kuli ndak-ndak age, eerigin o.

8 O Iterali wonogo logowam time at anggween unde eeppatinuk logorak ti aret me, it Iterali inoweewi nagawan- nagawan an mippiyaminggirak nogo nen an napuri ambinom tebenogo piigo logogun lek o. Ata, it Iterali inanebunu leenok lombok inanggween unde eeppatinuk logorak op aret mbako logogun o,” yinuk, ari kagagirak.

Aakumi inoweewi nagawan nen eeko logorak ari kagagerak wone


9 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “It Iterali inoweewi nagawan-nagawan nen an napuri eeppiinet nogwe ti, abu kuli aret o. Inogogumbuk logonet, aakumi maluk eeppiinet nugwi, tebenogo piinet nugwi, eekwi ti, mbo puwak o. Mbo punuk, obeelom mban eeppiinet nugwi, a’me nggelok mban eeppiinet nugwi, eeko logowak o. It an napuri inanggween unde eeppatinuk wonogwe me nen mugogo wumbiigwi ti, ambinom eerugwaarik o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

10 Aaninggin wakkagak abe a’me aret age kenok, yi mendek ndi mendek aaninggin wakkogwe, yi mendek ndi mendek yonggoliyak wakkagak epa kwak ti, embet kole ndak-ndak me, eno korok ari kenok mban wakkagak yonggologo pugwi, ndi, tooliyak wakkagak bat kwak ti, yeeriken kole ndakndak me, eno korok ari kenok mban wakkagak toologo pugwi, eeko logowak o.

11 Yi mendek ndi mendek yonggoliyak wakkagak epa kwak embet kole inom, tooliyak wakkagak bat kwak yeeriken kole inom, ti eebe wakkagak imbirak ndak-ndak aret o. Ndi, homer kwak ti, nderom ndakndak me, nderom me tooliyak nogo ti, yeeriken kole 10 toologo pugwi, ndi, embet kole kwak ti, ndak-ndak 10 yonggologo pugwi, eeko menggaarak me, ti paga wakkaanuk wogorogo logowak o.

12 Wu syikal ambiret ti, wu gera 20 aret. Ndi, wu syikal 60 ti, wu mina ambit aret,” ari kagagirak.

13 “Inale’nggen nen nake wo’niriyak nogo yi aret. Gandum anggen nderom alitik-alitak yonggolit namenggaarak nogo paga embet kole o’lu we seperenam mban yonggologo waganggwi, gandum kwak jelai anggen nderom alitik-alitak yonggolit namenggaarak nogo paga embet kole o’lu we seperenam mban yonggologo waganggwi, eeko logowak o.
45:10 Unde 19:36

14 Amburu tooliyak wakkagak bat kwak yeeriken kole 10 ti, homer kwak nderom ambit aret. Ndi, amburu tooliyak wakkagak bat kwak yeeriken kole 10 toologo puurak ti, kor ambiret me, tooliyak wakkagak kor inom, yonggoliyak wakkagak homer inom, ti nderom ambit mban me, tayitun amburu wogoriyak koonak nogo ti, nderom paga mburunogo toolit namenggaarak nogo tooliyak wakkagak yeeriken kole paga wakkogo logonet, nderom alitik-alitak paga yeeriken kole o’lu we sepersepuluh mban toologo waganggwi,

15 Iterali inanggween amburu warak kenok iri’ngga ambik wungge logowam ndomba ineebe dua ratus wonage kenok mban ambitak nggiginogo waganggak eekwi, eeko logowak o. Ti waganggo logorak abok aret ti, an nen inomaluk lek eerogo punuk ninom lambunik logowok nduk, yi anggen ndi anggen mbanogo yigiremenggaarak nake niri wogwe, warogo nake kani kunggwi, ninom lambunik logowok nduk niri wogwe, eeko logonet, woppunuk inom wo’niri wogo logowak o, yinuk, Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aret yagi o.

16 It aakumi o time logomenggaarak abok aret iniki ale’nggen nen puurak ti, Iterali inowe endagembogut iri wogo logowak o.

17 It Iterali mendek inale’nggen logonet laago lakwi, tut ngget penengge kenok lakwi, nogo 6 yippunuk ko’lu paga eekwi, laago lako logorak koonak ti abok aret eekwi iinok, aap endagembogut nen aret warogo kani kuniyak ake inom, anggen yigiremenggaarak puurak ake inom, amburu kilirogo puurak ake inom, koonogo pege logowak o. It aakumi Iterali mendek inomaluk lek eerogo piinok an ninom lambunik logowok nduk, inomaluk lek eerogo piyoorak ake inom, anggen yigiremenggaarak puurak ake inom, warogo kani kuniyak ake inom, ninom lambunik logorak ake inom, aap endagembogut ti nen aret koonogo pege logowak o,” yinuk, ari kagagirak.

Ne nggwok age kenok lako logorak ari kagagerak wone

45:21 Wund. 12:1-20, Lin. 28:16-25

18 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Tut iyaalok penenak tanggal 1 tut ti paga aret an nawi wuremenggaarak etenggen maluk aremenggerak kero, obeelom aruwak nduk, tapi ngguunok awooluk awinde-obaande eerak lek mendek wonok pi woraawak o.

19 Inomaluk lek eerogo piyoorak pi woramenggaarak ti, wakwi iinok, it Ala unde nen amiya mbuuluk waganogo an nawi wurik me, unggwogo logowam tu nggambe peenok-peenok paga inom, nake kani kunggak ndoonak abu’me tabak ndoonak aanunggut 4 nogo paga inom, nawi wurik oore’nggam akem time unggwogo logowam peenokpeenok eyak nigabak nogo paga inom, werenogo pit nogo logowak o.

20 Ndi, tut iyaalok penenak tanggal 7 tut ti paga mban yi aap ndi aap maluk eeriyak mbaka’lek kagak perak togon eekwi, ineenggo’lek logonet eekwi, eekwi iinok, inake ti ndakndak aret eeko logowak o. Ti eekwi paga an nawi wurik ti, obeelom aret eerogo pogo logogun o.

21 Tut iyaalok penenak tanggal 14 tut ti paga aret Laago Obaga Mbo Nagagirak lako logowak o. Lako logonet, ne aa’nduk nen nok, ne 7 ari nage kagak, oroti piiruwak nduk, inom pega’lek kagak worarak nonggo logowak o.

22 Ne ti paga aret aap endagembogut nen at omaluk lek eerogo puurak ake inom, it aakumi o time wonogwe abok aret inomaluk lek eerogo piyoorak inake inom, tapi ngguunok ambi warogo lariyak ake koonogo pogo logowak o.

23 Ne aa’nduk nen nok ne 7 ari nage kagak larit noorak ake ti, aap endagembogut nen Aliku ALA ake warogo kani kuniyak tapi ngguunok ineebe 7 inom, ndomba awinde-obaande eerak lek ineebe 7 inom, koonogo pege, ndi, inomaluk lek eerogo puurak ake kambin ngguunok ambi koonogo pege, eeruwak o.

24 Tapi ngguunok ineebe 7 nogo warogo lariyak eengge ndak-ndak, anggen yigirik yonggoliyak wakkagak epa kwak embet kole ambitak mban pit nage, ndomba ineebe 7 nogo warogo lariyak eengge ndak-ndak, anggen yigirik yonggoliyak wakkagak epa kwak embet kole ambitak mban pit nage, ndi, wakkagak embet kole yonggoliyak eengge ndak-ndak, tayitun amburu liter 4 pit nage, eeke logowak o.

25 Laago endage, Inawooliya Wurit Wogogwaarak aberogo lariyak koonak nogo ti, tut 6 penembunuk, ambi penenak tanggal 15 tut ti paga eeruwak nduk, eeko logorak ne aa’nduk nen nok ne 7 ari nage kagak, aap endagembogut nen inomaluk lek eerogo piyoorak inom, nake warogo kani kuniyak inom, anggen yigirik inom, tayitun amburu toolak inom, nake puurak koonogo pege logowak o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

46 Laago lako logonet, eeko logorak wone


1 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Oore’nggam akem time ungguwok nduk, tu unggwogo logowam oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonage nogo, narak wonage kagak, ne 6 paga yabu eeko logorak kwe, nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologo logorak nogo paga inom, tut ngget penengge kenok eeko logorak nogo paga inom, ti, tu paarak logowak o.

2 Tu paarak wonage ti paga aap endagembogut nogo ti, endekem nen tu unggwogo logowam ko nggorek me unggunuk, wone mbanggo logowam unggwagak tu unggwogo logowam tungga paga taati mi’ndak wonage kagak, it an neebe unde nen warogo kani kuniyak mendek aap endagembogut nen wonok woramenggerak nogo, warogo kani kunggwi, an ninom lambunuwak nduk, warogo wo’niriyak mendek wonok woramenggerak nogo, warogo wo’nugwi, eekwi iinok, at nen ko nggorek me unggwogo logorak tu unggwi wogo logowam taati endobanggun yindumbunuk, nalut eeppunuk, wundi nage logorak kwe, tungga ti, narak lek paarak kagak o kiyoma aret ari nawak o.

3 Nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologo logorak paga inom, tut ngget penengge kenok eeko logorak paga inom, it aakumi o time menggaarak kunduk, ko nggorek me tu unggwogo logowam tungga paga taati Naliku ALA nenggaanom paga inendobanggun yindumbunuk nalut eeko logowak o.

4 Nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologo logorak paga aap endagembogut ti nen Naliku ALA nake warogo kani kuniyak ti, ndomba aagalogwe ngguunok awinde-obaande eerak lek ineebe 6 inom, ndomba ngguunok awinde-obaande eerak lek amuni mbanak ambiret inom, wonok pi woraawak o.
45:25 Unde 23:33-36, Lin. 29:12-38

5 Ndomba ngguunok ambit nogo warogo kani kunggo logonet, anggen yigirik yonggoliyak wakkagak epa kwak embet kole ambiret wakkaanuk inom wo’- niruwak nduk pi wage, ndi, ndomba aagalogwe nogo warogo kani kunggo logonet, anggen yigirik inom wo’niriyak ti, inom wo’niriyak mbake ndak-ndak pi wage logonet, yonggoliyak wakkagak embet kole nogo ndak-ndak tayitun amburu liter 4 inom mban pi wage, eeke logowak o.

6 Tut ngget penengge kenok eeko logorak ne ti eyom paga at nen tapi ngguunok awooluk inom, ndomba aagalogwe 6 inom, ndomba ngguunok ambit inom, abok aret ti, awinde-obaande eerak lek mban warogo wo’niruwak nduk, pi woraawak o.

7 Tapi ngguunok ambit nogo warogo wo’nogo logonet, anggen yigirik inom wo’niriyak ti, yonggoliyak wakkagak epa kwak embet kole ambit wakkaanuk pi wage, ndomba ngguunok ambit nogo warogo wo’nogo logonet, anggen yigirik inom wo’- niriyak yonggoliyak wakkagak embet kole ambit wakkaanuk pi wage, ndi, ndomba aagalogwe nogo warogo wo’- nogo logonet, anggen yigirik inom wo’niriyak ti, inom wo’niriyak mbake ndak-ndak pi wage logonet, anggen yigirik pi wage embet kole nogo eengge ndak-ndak, tayitun amburu liter 4 mban pi wage, eeke logowak o.

8 Aap endagembogut unggwage kenok, tu unggwogo logowam ko nggorek nogo unggunuk, wone mbanggo logowam kagak akem unggwage, wundi nage logonet kunduk, tu ti paga mban wundi nage, eeke logowak o.

9 It aakumi o time menggaarak nogo nen Naliku ALA nenggaanom paga laago lako logorak koonak nogo, lariyak unggwogo logonet kenok perak, Naliku ALA nenggaanom paga inendobanggun yindumbunuk, nalut eeruwok nduk, unggwogo logorak ti, it o omarip paga pa’nggwe nen tu unggwogo logowam paga unggwogwe nogo, o ame pa’nggwe tu unggwogo logowam nogo paga wundi nogwe, ndi, o ame pa’nggwe nen tu unggwogo logowam unggwogwe nogo, o omarip paga pa’nggwe tu unggwogo logowam nogo paga wundi nogwe, eeko logowak o. It tu unggwogo logowam unggwi wogwe ti paga wundi noorak ti mage o. Ata, it inalitik-inalitak tu enaame unggwogo logowam ti paga mban wundi nagak yogo logowak o.

10 Aap endagembogut nogo ti, it aakumi unggwi wogwe iinok, inom aret unggwi wage, ndi, wundi nogwe iinok, inom aret wundi nage, eeke logowak o.

11 Inale’nggen nen ne nggwok age kenok eekwi, laago lako logorak koonak nogo lakwi, eekwi iinok, anggen yigiremenggaarak pi wogwe nogo ti, tapi ngguunok warogo wo’nogo logonet, yonggoliyak wakkagak epa kwak embet kole ambit mban wakkaanuk wo’nugwi, ndomba ngguunok ambit nogo warogo wo’nogo logonet, yonggoliyak wakkagak embet kole ambit mban wakkaanuk wo’nugwi, eeruwak nduk, pi woraawak o. Ndi, ndomba aagalogwe nogo warogo wo’nogo logonet, inom wo’niriyak it mbakwi ndak-ndak yonggoliyak wakkagak embet kole nogo pi wogo logonet, eengge ndak-ndak tayitun amburu liter 4 wakkagak toologo punuk, wo’niruwak o.

12 Aap endagembogut iniki nen, Onggo lek we aret warogo kani kuniyak mendek Aliku ALA ake pikit, mbake ilik? at Ala nimbirak lambunik logokit nduk, wogorikit, mbake a? eeke kenok, pi ungguwak nduk, ake tu unggwogo logowam oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonage nogo paarogo puwak o. Paarogo pugwi iinok, at nen nogo 6 yippunuk, ko’lu paga warogo kani kungge, an nimbirak lambunik logokit nduk wo’nege, eeke logonet, eeke menggi kwak, eeppunuk, wundi nawak o. Ndi, wundi nage kenok, tungga mondok narogo puwak o,” yinuk, ari kagagirak.

Ko’lu-kii’me warogo wogogo logorak wone


13 “Ko’lu-kii’me at nen ndomba aagaluk ndarak kagak tahun ambit eerak awinde-obaande eerak lek kero, Naliku ALA nake warogo kani kunuwak nduk pi wage, o kubondendok mban pi wage, eeke logowak o.

14 Ti eeke logonet, o kubondendok mban at nen anggen yigirik yonggoliyak wakkagak epa kwak embet kole o’lu mban seperenam paga wakkage, anggen yigirik ti, amok mbanogo puurak tayitun amburu liter ambit negen wakkage, eeppunuk, pi woraawak o. Anggen yigirik Naliku ALA nake pogo logorak nogo ti, eeko logorak yugu aret me, mondok-mondok eeke logowak o.

15 Ndomba aagaluk inom, anggen yigirik nake puurak inom, tayitun amburu toolak inom, ti, kubondendok mban nake kani kunggak eeko logowak nduk, pi wage logowak,” ari kagagirak.

Aap endagembogut anggween eyate aput wogoriyak wone


16 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret o. “Aap endagembogut ti nen apuluk ambi eyate nggween wogoge kenok, at aput anggween aret arigin me, at wogoremenggerak apuri wigannaremenggaarak inom unde eeppatinuk logogun o.

17 Ndi, at ayeloman ambi eyate nggween wogoge kenok perak, at unde eeppatinuk wonage kagak, wondet eerogo puurak tahun ti paga aret ari nawak o. Ari nage kenok, yate wogoremenggerak nogo ti’nuk, ogoba aap endagembogut nogo aret unde arigin o. Aap endagembogut eyate nggween nogo ti, at apuri mban inanggween me, it mban unde eeppatinuk logowak o.

18 Aap endagembogut nen aakumi inanggween yate ti, at unde eekkolage logonet, it inanggween paga nen mugogo wumbiyoorak mage o. It an napuri inanggween paga nen teppunuk, wundi nookwak, aap endagembogut ti nen at anggween ti mban apuri unde eeppiyaawak o,” yinuk, ari kagagirak.

Ake warak lako logowam kagagerak wone


19 Ari kage mbareegi, aap ti nen an wo’neren ko ogoorik-ogoorak alik leenak it aap Ala unde logowam tu unggwogo logorak koorok o omarip paga pa’nggwe tu unggwogo logowam nogome pani nagagerak. Pani nage nagagerik, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe paga o ambi wurik time wonage titi’nereegerak.

20 Titi’nege logonet an yo’nege, “O ti, it aap Ala unde nen aakumi Ala ake pugu lalembunuk iniki abe’nage kenok, obaane’me pi wogwe, inomaluk lek eeppiyoorak ake pi wogwe, eekwi iinok lakwi, anggen yigirik worakwi, eeko logonet, ando wonok Ala awi wurik oore’nggam endekenggwe wunggwi iinok, aakumi nggelenogo piyookwak, lako menggam ti aret me, time mban aret lako logogun o,” yinuk, an yo’nege kagagirak.

21 Yo’nege kage mbareegi, an wo’- neren Ala awi wurik me oore’nggam endekenggwe time pani nanuk, wo’- neren aanunggut 4 pugume time alitik- alitak oore’nggam mbuuluk abok aret wonage me, pekkanet naakit nduk, pani nage kagagirak.

22 Oore’- nggam endekenggwe aanunggut 4 pugume time oore’nggam mbuuluk wonage nogo wakkage logonet, irip nggorek ti, metet 20 paga wakkage, ambe wiganak ti, metet 15 kuli wakkage, eereegerak. Oore’nggam mbuulogwe aanunggut 4 pugume wonage nogo ti, wakkagak abu ndakndak aret wonage kagagirak.

23 Oore’- nggam mbuuluk 4 nogo ti, yugum yagat wurik negen yendok-wandok wonage me, yugum yagat wurik ambe abu’me lako menggam yendokwandok wun awi ndoonak wonage kagagirak.

24 Kage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “O yi ti, aakumi nen Ala ake warogo pi wogwe iinok, Ala awi wurik me yabu eeko logorak nen lako logowam yi aret o,” yinuk, an yo’nege kagagirak. 46:17 Unde 25:10 47:1 Tak. 14:8, Ya. 7:38, Wayu 22:1

47 Ala awi wurik me nen niyo nggwok wundi wage kagagerak wone

1 Ti’nuk, aap nogo nen an wo’neren Ala awi wurik me tu unggwogo logowam pani wage kagagirak. Wage kage neegak, Ala awi wurik ena oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonage me, tu unggwogo logowam abu’me time nen niyo nggwok ambi wungge nagagerik, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe time nage kagagirak. Niyo nogo ti, Ala awi wurik abu’me o ame paga pa’nggwe nen wundi wage nagagerik, ake warogo kani kunggo logowam o ame pa’nggwe eraanu time nen ena oonegen lagi wage menggim time nage kagagirak.

2 Nage kage neegak, at nen tu unggwogo logowam o omarip paga pa’nggwe ti paga nen an wo’neren wungge nagagerik, endekenggwe time nen wo’neren nomorogon tu unggwogo logowam endekenggwe ena oonegen lagi wage menggim pa’nggwe time pani nage mbareegi, niyo nogo o ame pa’nggwe nen nage kagagirak.

3 Kage neegak, aap ti, keele wakkagak eenggime wonok oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nage nagagerik, niyo nogo, metet lima ratus paga wakkage nagagerik, wo’neren niyo nogo inikime pani unggwage mbareegi, niyo alobok ti, nandelen kuli age kagagirak.

4 Kage mbareegi, ti’nuk, at nen niyo nogo, metet lima ratus paga ambinom wakkage nagagerik, wo’neren niyo nogo inikime ambinom pani unggwage mbareegi, niyo alobok ti, nendobanggun kuli age kage, ti’nuk, metet lima ratus kuli ambinom wakkaanuk, wo’neren niyo nogo inikime ambinom pani unggwage mbareegi, niyo alobok ti, naa’ndok kuli ari laganggerak kage, eeke nagagerik,

5 ne ambinom metet paga lima ratus kuli wakkage nagagerik, niyo nogo abu kole aakumi wunda noorak meek aloboguk ambik kenok, aakumi ngguu’mo wariyak ndak aret age kage neegak,

6 at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Yi eeke nogo kenegen kagan ilik?” Yo’nege nagagerik, niyokan wo’neren niyo nogo aa’nggi paga pani wagagerak.

7 Pani wage mbareegi, niyo nogo aa’nggi yi pagan ene pagan eyo ambik lombok wonage kagagirak.

8 Kage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Niyo yi, o oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nage me, o Yoraran kobappaga nanuk, niyo kole yenggenak Mayu Ale Menggim kuni nage kenok, niyo ale nogo obeelom eerogo pigin o.

9 Niyo yi, nage menggim iniki me yi mendek ndi mendek nugut-tiyak agan nugu menggaarak mendek abok aret ambik wigannarit nogo logogun o. Niyo yi ti, yi kole yenggenak me, unggwi nage logonet, niyo ale nogo, abe eerogo pigin me, yi yikwe ndi yikwe ambik nuguttiyak agan nugwi, niyo yi nage menggim inikime anebunu lombok abok aret ineenik wonogwe, eeko logogun o.

10 Togop aret eerogo pigin me, it aap yikwe wagangga nogo, niyo ti aa’nggi paga o En-Nggeri panggombunuk, nok, o En-Egalayim kuli abok aret yagabit a’nuk, yikwe wagangga yum ti, manabit nanuk, ambet paga time wolonogo pit nogo logogun o. Niyo kole yenggenak laut paga yikwe inete alitik-alitak lombok wonage menggi kwak, niyo yi paga yikwe inete alitak lombok wonage logogin o.

11 Togop eerigin kwe, purok me inom, niyo amburu wungge logowam inom, ti perak, abe arigin lek me, mayu waganggak aret logogin o.

12 Niyo aa’nggi yi pagan, ene pagan, yi eyo ndi eyo inete alitak lombok anggen abe yege menggerak mendek logogin me, engga mbuk arigin lek ki aret wonage, ndi, anggen yugu lek aga’lek yugu mban wonage, eeke logogin o. Niyo Ala awi wurik me nen wundi wage logonet, wogoge logogin me, tut ambi penenggak eeke paga anggen yegak mban eeke logogin o. Anggen yemenggerak ti paga it aakumi inambimbiingga negen age, ndi, engga ti paga aakumi obeelom eeppiiga iinggen aret age, eeke logogin o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

Iterali inanggween kuli puurak wone

47:12 Wayu 22:2

13 Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “It Iterali inanebunu 12 mendek inanggween yate unde eeppatinuk logowak nduk, tumburogo kuli mbanogo wogorage logonet, at Yutup nggween mbere mbanogo wogoriyak kwak wogoroorak nogo yi aret o.

14 Nggween yi, eelu-ando mbaniyak lek ndak-ndak aret mbanogo wogorogo logowak o. Kit abet aret wokkiraagin o, yinuk, nendage kumbatinuk, kumbuk mbangge logonet, inombomini wogoragagirak me, nggween yi, yate kwak it inanggween aret arigin o.

15 Nggween kole nenaarak kuli pit noorak nogo yi aret. O omarip paga pa’nggwe kuli puurak ti, niyo nggwok yenggenak laut panggombunuk, nok, tu o Ketelon nawak nduk nogo menggam o Kamat kagak, o Terat kagak,

16 o Mberota kagak, nok, o Ndamitik inom, o Kamat inom, oolo kota Tiberayim nen nok, o Kawuran nggween kuli mbanak wonage kota Katat- Enom ti kuli pi noorak o.

17 O omarip paga pa’nggwe kuli puurak ti, niyo nggwok yenggenak laut panggombunuk, nok, o Kamat nggween kuli mbanak o omarip paga pa’nggwe wonage kagak, o Ndamitik nggween kuli pugu paga o omarip paga pa’nggwe mugurok o Katat- Enom kuli pi noorak o. O omarip paga pa’nggwe nggween kuli puurak nogo ti aret.

18 Ndi, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe kuli puurak nogo ti, o Kawuran inom, o Ndamitik inom, oolo kagak kota Katat-Enom nen o Nggileyat inom, o Iterali inanggween paga inom, oolo kagak niyo Yoreran ndirok mugurok niyo Mayu Ale Menggim yenggenak nen nok, niyo yenggenak irip me o Tamat kuli pi noorak o. Oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nggween kuli puurak nogo ti aret.

19 O ame pa’nggwe nggween kuli puurak nogo ti, o Tamat panggombunuk, nok, o Kareti koorok niyo eneeri ambik wungge menggim Meriba nen nok, o Metit kuli paga niyo nage nogo mugurok niyo nggwok yenggenak laut kuli pi noorak. O ame pa’nggwe nggween kuli puurak nogo ti aret.

20 Ndi, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe nggween kuli puurak nogo ti, niyo nggwok yenggenak laut ambet paga mugurok o Kamat nogo menggam kuli pi noorak. Oonegen kilu yi nage menggim paga pa’nggwe nggween kuli puurak nogo ti aret.

21 Nggween yi, it Iterali nen inanebunu lenok lombok tumbukkolaawak o.

22 Tumbukkologo logonet, it Iterali inom, it aakumi inambik inom wonogwe nogo inom, inom logonet ndaganabemenggaarak nogo inom, “It ti, nit Iterali ndarak ninom ndakndak aret o,” mba’nuk, Iterali inanebunu lenok ineyate kwak nggween tumbukkologo logonet, it inom unde eeppatinuk logowak nduk, tumburiraawak o.

23 Ndi, it aakumi alik mendek ambi it Iterali inanebunu ambi inenggela’me wonogwe iinok, nggween it Iterali ineyate kwak kologwe nogo mendek it ineyate kwak unde eekkolaawak nduk, eegu mbanogo it wogorogo logowak o,” yinuk, at Aliku Itok Menggerak ALA nen aret ari kagagirak o.

48 It Iterali inanggween tumburogo wogoroorak wone


1 “Inanebunu lenok lombok nggween tumburiroorak nogo inendage yi aret. O omarip paga pa’nggwe lombok nggween kuli pemenggaarak nogo ti, inanebunu Ndan mendek nggween kuli mbanogo wogoroorak ti aret. It inanggween mbanogo wogoroorak nogo ti, niyo nggwok yenggenak laut panggombunuk, tu Ketelon nawok nduk, nogo logowam o Kamat kagak, o Katat- Enom kagak, o Kamat o omarip paga pa’nggwe kagak, o Ndamitik o omarip paga pa’nggwe kuli pemenggaarak nogo, mugurok wogoroorak ti aret. It inanebunu Ndan mendek inanggween oonegen lagi wage menggim pa’nggwe kuli nen nok, kilu yi nage menggim kuli mbaniyak nogo ti aret.

2 It Ndan mendek inanggween kuli mbanemenggam nogo panggombunuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli ti, it Atet mendek mbanogo wogorogwe,

3 it Atet mendek inanggween mbanemenggam panggombunuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli ti, it Natali mendek mbanogo wogorogwe,

4 it Natali mendek inanggween mbanemenggam panggombunuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli ti, it Manate mendek mbanogo wogorogwe,

5 it Manate mendek inanggween mbanemenggam panggombunuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli ti, it Eparayim mendek mbanogo wogorogwe,

6 it Eparayim mendek inanggween mbanemenggam panggombunuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli ti, it Uruben mendek mbanogo wogorogwe,

7 it Uruben mendek inanggween mbanemenggam panggombunuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli ti, it Yekura mendek mbanogo wogorogwe, eeruwak o,” yinuk, ari kagagirak o.

Nggween oolo lombok leenogo puurak wone


8 “It Yekura mendek inanggween mbanemenggam panggombunuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli ti, alik ambi eeriyak ake me, ambe wiganak agiogu ti, metet dua belas ribu lima ratus kuli wakkogwe, ndi, irip aru-ogwe nggorek ti, it Iterali inanebunu lenok lombok inanggween oonegen lagi wage menggim pa’nggwe kuli nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli mbanemenggaarak nogo ndakndak wakkogwe, eeppunuk, oolo taati an nawi wuriyak ake leenogo puwak o.

9 Nggween ti ando Naliku ALA nake leenogo puurak nogo ti, irip nggorek aru-ogwe ti, metet dua belas ribu lima ratus kuli wakkogwe, ndi, ambe agiogu ti, metet lima ribu paga wakkogwe, eeruwak o.

10 Nggween ti ando an nake puurak mbanemenggam nogo ti, it an neebe unde inake aret me, wakkogo logonet, irip nggorek aru-ogwe o omarip paga pa’nggwe inom, o ame pa’nggwe inom, ti, metet dua belas ribu lima ratus kuli wakkogwe, ndi, ambe wiganak agiogu oonegen lagi wage menggim pa’- nggwe inom, kilu yi nage menggim pa’nggwe inom, ti, metet lima ribu kuli wakkogwe, eeremenggam oolo muundak nogo ti, Naliku ALA nawi wuriyak ake aret.

11 Nggween mbanemenggaarak yi nogo ti, it Iterali mendek tu abe kagak nomo agan nogwe iigak, it Lewi mendek inom nomo agan nogogwaarak kwak eerulik, nake li’lak eeko nogogwaarak it an neebe unde nake eeka leenak inanebunu Tarok nogo mendek inake aret o.

12 Nggween ti ando nake leenogo mbanemenggam nogo ti, it Lewi mendek eeko logowam mbanemenggaarak panggonak me, abu alik leenak aret logowak o.

13 It aap an neebe unde eeko logorak mbanemenggam imbirak tabonak nogo ti, it Lewi mendek logorak mbanemenggam wakkogo logonet, irip nggorek aru-ogwe ti, metet dua belas ribu lima ratus paga wakkogwe, ambe wiganak agi-ogu ti, metet lima ribu paga wakkogwe, eeppunuk, wogoraawak o. Irip nggorek aruogwe ti, metet dua belas ribu lima ratus wakkogwe, ndi, ambe agi-ogu ti, metet lima ribu paga wakkogwe, eeruwak o.

14 It inanggween logorak mbanemenggam nogo ti, Naliku ALA nake leenogo puurak nggween abu abe me aakumi alik ineenggime ariyak mage o. Nggween ti, it nen onggo kunggologwe, onggo-onggo eekwi, eeriyak abu mage mban o.

15 Nggween oolo ambi nake leenogo puurak ndiinogo pemenggaarak nogo ti, wakkogo logonet, ambe agi-ogu metet dua ribu lima ratus paga wakkogwe, ndi, irip nggorek aru-ogwe metet dua belas ribu lima ratus paga wakkogwe, eeremenggam nogo ti, o kota eerogo pit nogo logonet, o wurit noorak ake, ndi, inaanggumi inagari’ngga nenet noorak ake, eerogo puwak o. Nggween mbanemenggam oolo taati o kota wuriyak nogo ti,

16 wakkogo logonet, o omarip paga pa’nggwe inom, o ame pa’nggwe inom, ti, metet dua ribu dua ratus lima puluh paga wakkogwe, ndi, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe inom, kilu yi nage menggim pa’nggwe inom, ti, metet dua ribu dua ratus lima puluh kuli wakkogwe, eeruwak o.

17 Ndi, o kota enaagan-ambokan nggween we teppemenggim iri’ngga nenet nogo logowam o omarip paga pa’nggwe inom, o ame pa’nggwe inom, ambe wiganak ti, metet seratus dua puluh lima paga wakkogwe, ndi, oonegen lagi wage menggim paga pa’- nggwe inom, kilu yi nage menggim pa’nggwe inom, ambe wiganak ti, ndak-ndak metet seratus dua puluh lima paga wakkogwe, eeruwak o.

18 Ando ndiinogo pemenggaarak nggween an nake leenogo puurak imbirak tabonak irip nggorek ndakndak nogo ti, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wakkogo logonet, metet lima ribu paga wakkogwe, ndi, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe wakkogo logonet, metet lima ribu mban wakkogwe, eerogo pemenggaarak nogo ti, it o kota yabu eeko logomenggaarak nen inambi noorak inake aret o.

19 It inanebunu Iterali mendek abok aret o kota ari woraanuk eeko logomenggaarak nogo nen nggween ti paga ineyabu eekkologo logogun o.

20 Nggween ando nake mbanemenggaarak abok aret ti, irip agi-ogu inom, aru-ogwe inom, nggorek imbirak ndak-ndak metet dua belas ribu lima ratus paga wakkagak eerogo pugun me, nggween irip-ambe metet ndak-ndak wakkamenggaarak nogo ti, nake leenogo mbanemenggaarak ti inom, o kota logowam mbanemenggaarak inom, At ake leenak aret logowak o, yinuk, nake leenogo puwak o.

21 Nggween nake mbanggwi, o kota logorak mbanggwi, eeremenggaarak peenok-peenok we teppemenggam ti, aap endagembogut nogo ake aret o. At anggween mbanogo pemenggaarak nogo ti, nggween an nake mbanemenggam irip nggorek metet dua belas ribu lima ratus paga wakkamenggaarak kuli nen nok, Iterali inanggween kuli mbanemenggaarak oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonage nogo ti kuli ari nage, ndi, nggween nake mbanemenggam metet dua belas ribu lima ratus paga wakkamenggaarak peenok ti, Iterali inanggween kuli mbanemenggaarak oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe wonage nogo ti kuli ari nage, eerigin o. At anggween peenok-peenok nakkagak nggween nake mbanemenggaarak nogo ti, an nawi wuruwam oolo lombok time aret logowak o.

22 Togop me, nggween it Lewi mendek logowam inake mbanggwi, nggween o kota logorak ake mbanggwi, eeremenggam nogo ti, aap endagembogut anggween mbanemenggaarak oolo taati aret wonage, ndi, aap endagembogut anggween mbanemenggam agi-ogu ti, it Yekura inom, Mbeniyamin inom, inanggween mbaremenggam oolo taati aret wonage, eerak logogin o.

23 It inanebunu Iterali ando inanggween mbanogo wogoroorak nogo yi aret. It Mbeniyamin mendek inanggween mbanemenggam nogo ti, oonegen lagi wage menggim pa’- nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli mbanogo wogorogwe,

24 it Mbeniyamin mendek inanggween mbanemenggam panggombunuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli ti, it Timeyon mendek mbanogo wogorogwe,

25 it Timeyon mendek inanggween mbanemenggam panggombunuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli ti, it Itakat mendek mbanogo wogorogwe,

26 it Itakat mendek inanggween mbanemenggam panggombunuk, oonegen lagi wage menggim nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe ti, it Tebulon mendek mbanogo wogorogwe,

27 it Tebulon mendek inanggween mbanemenggam panggombunuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, kilu yi nage menggim pa’nggwe ti, it Nggat mendek mbanogo wogorogwe, eeruwak o.

28 Ndi, at Nggat mendek inanggween mbanemenggam o ame pa’nggwe kuli nogo ti, it Iterali inanggween kole pemenggam o ame pa’nggwe kota Tamat panggombunuk, nok, o Kareti koorok niyo eneeri ambik wungge menggim Meriba nen nok, o Metit kuli mbanak paga niyo nage nogo mugurok niyo kole yenggenak laut kuli pi nawak aret o.

29 It inanebunu lombok Iterali inanggween ineyate kwak unde eeppatinuk logowak nduk, mbanogo wogoroorak ti aret o,” yinuk, at Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak me, yagi o.

O kota Yerutalem tu yinggwi-unggwogwe eeko logowam wone


30-31 “O kota nen endekem wundi nogo logorak tu nogo yi aret. O omarip paga pa’nggwe yugum yagat wuremenggaarak irip nggorek metet dua ribu dua ratus lima puluh wakkagak eerugun ti, tu wundi nogo logorak kenagan wonage, ndi, o kota tu wundi nogo logorak ti, it Iterali inanebunu ndak-ndak toonogo pugwi, eerugun me, ambi endage ti, Uruben Arungga Mbanak o, yogwe, ambi ti, Yekura Arungga Mbanak o, yogwe, ndi, ambi ti, Lewi Arungga Mbanak o, yogwe, eeko logogun o.

32 O kota oonegen lagi wage menggim pa’nggwe yugum yagat wuremenggaarak nggorek metet dua ribu dua ratus lima puluh wakkagak eerugun ti, tu wundi nogo logorak kenagan logogin me, ambi ti, Yutup Arungga Mbanak o, yogwe, ambi ti, Mbeniyamin Arungga Mbanak o, yogwe, ndi, ambi ti, Ndan Arungga Mbanak o, yogwe, eeko logogun o.

33 O kota o ame pa’nggwe yugum yagat wuremenggaarak irip nggorek metet dua ribu dua ratus lima puluh wakkagak eerugun ti, tu wundi nogo logorak kenagan logogin me, ambi ti, Timeyon Arungga Mbanak o, yogwe, ambi ti, Itakat Arungga Mbanak o, yogwe, ndi, ambi ti, Tebulon Arungga Mbanak o, yogwe, eeko logogun o.

34 Ndi, o kota oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe yugum yagat wuremenggaarak irip nggorek metet dua ribu dua ratus lima puluh wakkagak eerugun ti, tu wundi nogo logorak kenagan mban logogin me, ambi ti, Nggat Arungga Mbanak o, yogwe, ambi ti, Atet Arungga Mbanak o, yogwe, ndi, ambi ti, Natali Arungga Mbanak o, yogwe, eeko logogun o.

48:30-34: Wayu 21:12-13

35 O kota yendok-wandok irip nggorek wakkogo logonet metet sembilan ribu paga wakkaagun o. Ne ti paga nen o kota ti endage, ALIKU ALA YIME AGAARIK, yogo logogun o,” yinuk, yegerak me, ti aret yagi o.

Yetikiyen 48 pasal

1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...