YOTUWA

Mbuku Yotuwa


Mbuku Yotuwa yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Mbuku Yotuwa yi, o Kanan tebeni ungguwok nduk, at Yotuwa nen aakumi Iterali wogoren o Kanan unggwi nagagerak nogo liiru mbanak yi aret. At Yotuwa Muta obaane’me age nagagerik, aakumi Iterali inarum wonagagerak. Mbuku yi paga Iterali iya tit eereegwaarak wone liiru mbanak wonage nogo yi aret:

• Niyo Yoraran mbaninuk wunda wogogwaarak wone inom,

• O Yeriko yigirogo pi unggwogogwaarak wone inom,

• O Ayi wim eereegwaarak wone inom,

• At Ala nen Iterali eeko logorak wone ambinom koonogo yoragagerak wone inom, abok aret liiru mbanak wonage. Ndi, mbuku yi paga wone ambi iya lombok mbanak ti, pasal 24 ayat 15 yi aret: At Yotuwa nen ari logonet, “... kit kugi mugurok noorak ilik, Aliku ALA mugurok noorak a? O yogondak yi paga aret kit mban miikkolaanip o. An, nakwe, napurilogwe ninom perak, at Aliku ALA mban aret mugurok nogo logogun o,” yinuk, yoragagerak.
----------

1 ALA nen Yotuwa mippereegerak wone

1 At Aliku ALA ayeloman Muta nogo kangge mbareegi, Aliku ALA nen Muta yeenggwaagak aap Nun apuluk Yotuwa nogo yoge logonet,

2 “An nayeloman Muta nogo abu aret kanggerak me, it Iterali inanggween wogoraawam nogome yi Yoraran enebaga wunda nanuk, unggwi namunggup nduk, kat inom, it aakumi yi inom, abok aret pipuk eeko logonip o.

3 An nen Muta yoreegirak nogo ndakndak kat nen yi awi ndi awi kiyok pit namenggendak nogo abok aret wokkirigin o.

4 O karume inom, puut Libanon inom, panggombunuk, arunggwe niyo kole endage Eparat nen, noknok aakumi Ket wonogwe me nen, nok-nok yi kole yenggenak laut oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe ti kuli abok aret kit kinanggween arigin o.

5 An teppagage, eraangge mbo paganuk mbagangge, eerigin lek at Muta nimbirak wonagagirak nogo pogom kat nimbirak mondok aret logogun me, kat keenik wonage keegak, aap ambi nen tebenogo pagagin mondok lek o.

6 Kinombomini nggween wogoroorak wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagirak nogome aret ineyate kwak unde a’nuk logowak nduk, kat nen aakumi Iterali yi, wogoren wunda namunggun me, kat kogogumbuk kiniki mondok nu’lek eeppatinuk, logot o.
7 Kat eerit nage nogo abe mban arit nage kaanok nduk, kena agigan agak, ogugan agak, eerugun o. Ata, kogogumbuk kiniki mondok nu’lek eeppatinuk logonet, eeko logorak wone yugu nayeloman Muta liiru mbanogo wokkireegerak nogo abok ndak-ndak liirogon aret eerit nage logot o.

8 Eeko logorak wone yugu mbuku paga liiru mbanak yi, kat nen aakumi yoroorak ti, Neebi o, yinuk, mbo pugun o. Ata, mbuku yi paga yi wone ndi wone liiru mbanak wonage abok aret kat mondok ndak-ndak liirogon aret eerit nage logonok nduk, liinggekiyoma mondok aberit nage logot o. Ti eeke keenok, yi mendek ndi mendek eerit namenggendak nogo a’me nggelok arit nage kagak, ambi kolage logomunggun o.

9 Kat kogogumbuk kiniki mondok nu’lek eeppatinuk logot o, yinuk, yokkigirak nogo lek a? Kat ambime nage keegak, Naliku kogoba Ala an nimbirak nagin me, kat kagabiti mbake, eerit nage logonet anggon eekkake, eeriyak ti mondok mage o,” yinuk, yoreegerak.

10-11 Yoge mbareegi, at Yotuwa nen it aakumi Iterali inoweewi nogo yorage logonet, “Nogo mbere yinuk, ko’lu aret niyo Yoraran yi, enebaga wunda nanuk, at Aliku kinogoba Ala nen kit kinanggween kinalitak lombok wokkirage nogome unde eeppatinuk logomunggup nduk, unggwi noorak me, it aakumi Iterali apit aret inambi kambu ndarogo pako logowak nduk, inawooliyana lombok yoranet nogo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

12 Yorage nagagerik, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, anebunu Manate ando mogonak inom, yorage logonet,

13 “Kit kiniki ugun tayenak obeelom aret logomunggup nduk, at Aliku kinogoba Ala nen, Kinanggween yi wokkiragaarak o, yinuk, at Aliku ALA ayeloman Muta nen wone lengganogo yokkiragagerak nogo abeko logonip o.

14 Abeko logomonggotik, kinakuwi inom, kinapuri inom, kinaanggumi inom, at Muta nen kinanggween tumbukkiragagim niyo Yoraran yibaga ya’i wonogwe iigak, kit aap wim nambuka wakaa’ngget kineebeabok aret kineegin li’luk eekko’nok, kinoreewi kinambokan piinok, kit kinaa’- nduk wunda nanip o.

15 Ndi, kit kiniki ugun tayenak obeelom logomunggup nduk, Aliku ALA nen yeenggwa kiragagerak nogo kokwak, kinoreewi ando inanggween Aliku ALA nen wogorage nogome, togop aret logowak nduk, yeenggwaarogwe kiinok, at Aliku kinogoba Ala nen inanggween wogorage nogome abu aret unde eeppatinuk, obeelom wonogwe iigak, Ala ayeloman Muta nen kinanggween tumbukkiragagim oonegen wundi wage menggim niyo Yoraran yibaga yime logomunggup nduk, kiniyok paga yungguninuk wunda woraamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

16-17 Yorage mbareegi, it nogo nen at yogo logonet, “At Muta nen yo’nirage kenok, eerit nogo nogogurak nogo ndak-ndak, kat nen wone lengganogo yo’nirage nogo, E o, yinuk, eekwi, ndi, Ndime nanip o, yo’nirage kenok nogwe, eeko logorak me, yo’nirage logot o, ninogoba. Ndi, at Aliku kogoba Ala Muta imbirak wonagagerak kokwak, kat kunduk kimbirak aret logomunggun o.

18 Aap ambi nen kat koone ari nogo, Eeriyak neebi, mbake, wone lengganogo yo’nirage nogo taganogo mbo pege, eeke kenok, aap ti kambuwak nduk, warogo puurak aret me, kat perak, kogogumbuk kiniki mondok nu’lek eeppatinuk logot o,” yinuk, yoreegwaarak.


2 Aap mbere o Yeriko inigen yombooni nogogwaarak wone

1 Yogo mbareegwa, at Nun aput Yotuwa nogo o Titim logonet, aap mbere o Yeriko inigen yombooni nawak nduk, kote kumaarogo nappiige logonet, “O yaga’lelo ambik wurik Yeriko ti inom kinigen liirogon pippak yomboombunuk, woro o,” yoraanuk, nappiyareegerak. Nappiige mbareegi, nogo nogogwaarik, kwe ambi ya wukak endage Arakap ame nogo yereegwaarak.

2-4 Nogo yogo logonet, it aap mbere nogo wogoren tilaabaga kumaappiinok, wonage kagak, it aakumi time mendek nen aap endagembogut Yeriko mendek yogo logonet, “It aap Iterali mendek nit ninanggween yime inigen yomboonuwak nduk, oonikiya wagaarak wonogwe o.” Yogo mbareegwa, aap Yeriko mendek endagembogut nogo nen ayeloman mini nappiyareegerak nogo nogogwaarik, kwe Arakap nogo yogo logonet, “It aap ninanggween abok aret inigen yomboonuwak nduk, wagaarak kame wonogwe ti, wumbiya mok o.” Yogo mbareegwa, kwe nogo nen it aap nogo yorage, “It aap ti, abet aret neya wagaarak kwe, nggeeme nen wagaarak an neenggo’lek me,

5 o kiip age kenok, yaga’lelo tu naruwak nduk eekwi iigak, it aap ti wundi nagaarak me, tu nggeeme nagaarak an neenggo’lek me, kit mbet-mbet aret muguren nanip o.”

6 At kwe nogo nen aap nogo wogoren tilaabaga nggiru tiirogo woloombereegim enggela’me kumaappiige nagagerik, yoragagerak.

7 Nogo yorage mbareegi, it aap nogo nen tu niyo Yoraran wunda nogo menggam nogome, aap ti ineebe kwaarinabit nawok nduk, o Yeriko wundi nogwe iigak, o nogome tu nareegwaarak.

8 Tu nappunuk wonogwe iigak, kwe nogo nen aap mbere nogo yugum paga ndoonogo maarak me, nogo yuwoknduk eekwi me, pegiya lagi nage nagagerik,

9 yorage logonet, “At Aliku ALA nen o nggween yi muk wokkiragagerak an abu neenu aret me, it aakumi yime wonogwe yi abok aret kit kiinok, inagabiti nen iniki ma’nage logonet, inaganak warit nage agaarik o.

10 At Aliku ALA o Metit nen wokkiren wundi wage logonet, niyo yenggenak Laut Merah mogombunuk, nggween woloonogo pereegerak paga wumbinagi wage, it aap inendagembogut mbere Amori mendek niyo Yoraran oonegen wundi wage menggim pa’nggwe menggaarak inendage ambi Ok, ambi Tikon imbirak mondok inenggaawak lek eerogo piigwi, eereegutak nogo nit abu ninaruk konenggoorak o.

11 Konenggo nogoorik, at Aliku kinogoba Ala ti, mbogut paga inom, nggween paga inom, at Ala alik aret eebe mondok endak warak wonage logonet, eeppinagage kagak, eerit nogwe kiigo nogoorik, niniki ma’nage logonet, ninagabiti ambik mbako ogoorik o.

12 Togop aret me, an nen kinabuwa mbake logonet, kinili ari me, kit ndak-ndak nagalomini-nogobamini ninom ninili yuurak abet mbarikit nduk, at Aliku ALA endage kumbunuk, kumbuk mbanogo yo’ninip o.


13 Kit nen an nagalo-nogoba inom, niruwi-noreewi inom, it inaaganapuri apit inom, ninooriyak lek abok aret we inaani ninili eerogo teppinaniyak an abet aret mbarikit nduk, neenu agak mendek ambi eeppaninip o.”

14 Yorage mbareegi, aap mbere nogo nen kwe nogo yogo logonet, “Nit kinili yogwe me ninookwi iinok, nit kit kinake kambuurak op aret o. Ndi, nit eeruwok nduk wogoorak nogo perak, aakumi mondok yoraga’lek puk aret wonage keenok, Aliku ALA nen o yi wo’nirage nogo eyom paga kinabuwa nen yokkogoorak yi, a’me lik yuwak nduk, abet aret kinili yogo logogun o.”

15 Yogo mbareegwa, kwe nogo ame o kota yugum pak wurik wuka wagaktiyarogon wurik wukagi ambe mbanak me nen keeleluwi paga pugunogo endekem wumbiige logonet,
16 wone yorage, “It aap kwaakkinabit nogwe nogo kwaakkiyookwak, o endekem puut nggelok-nggobok time kumaarak nogo kenagan yogo logomonggotik, it aap kwaakkinabit nogwe nogo iniyokan wogwe iinok perak, aret namunggup o.”

17 Yorage mbareegi, it aap nogo nen kwe nogo yogo logonet, “Kat nen, Ninili yuurak abet mbarikit nduk, at Aliku ALA endage kumbunuk, kumbuk mbanogo yo’ninip o, ari mbaken, wone yokkogoorak nogo a’me lik yuwak nduk,

18 nit o yime tebenggola unggwi wogwe niinok, kat nen keele laambu maa’ngga kunik lombok yi, waganogo wukagi ambe mbanak me nit wumbinani wagandak yi paga pugunogo punuk, kat kagalomini-kogobamini inom, kiruwi-koreewi inom, kit ndarak linik-lenok abok aret kame kuwak eeppiinok wonage kenok, teppinagagun o. Ndi, lek kenok perak, wone yokkogoorak yi, a’me lik yigin lek o.

19 Togop aret me, nit unggwi wogwe ti eyom paga aap ambi kame yime nen ugun endekem wundi namenggerak paga amiya wungge kenok ti, amiya nit ninoba logogin lek o. At obaalombok oba aret logogin kwe, kame yime kinom wonage me wakwi niinok perak, amiya nit ninoba wonage aret mbarumunggun o.

20 Togop aret kwe, nit ninabok paganogo aakumi yorage keenok perak, Aliku ALA endage kumbunuk, kumbuk mbanogo yo’ninip, ari mbaken, yokkogoorak nogo a’me lik yigin lek o.”

21 Yogo mbareegwa, kwe nogo nen, “Op aret o. Kit wone yo’nogotak ti, a’me aret aruwak o,” yoraanok, aap wumbiyareegerak nogo nogwe iigak, kwe nogo nen keele laambu maa’- ngga kunik nogo waganogo wukagi ambe mbanak nogo paga pugunogo pereegerak.

22 Ndi, it aap mbere nogo puut nggelok-nggobok nogome nogo nogogwaarik, kumaarak nogo kenagan yugwi iigak, it aap nogo tu paga nogwe iyo, kwaarinabit nogogwaarak mendek ineebe lek mbareegwa, yungguninuk iniyok paga iname Yeriko aret wogogwaarak.

23 Wogo iigak, it aap mbere nogo puut nggelok-nggobok nogome nen wambi wogo nogogwaarik, niyo Yoraran mbambunuk, aap Nun aput Yotuwa owagam wogo nogogwaarik, kwe Arakap nen wone yoragagerak nogo inom, o time kogogwaarak nogo inom, mbinuk-mbenak eerogo yoreegwaarak.

24 Mbininogo Yotuwa yogo logonet, “It aakumi o Kanan wonogwe nogo abok aret nit nineebe paga inagabiti nen inaganak nugiranet nogwe iigoorak me, Aliku ALA nen abet aret o ti nineenggime wo’niragaarak kogo o,” yinuk, yoreegwaarak.

3 Niyo Yoraran mogombunuk wundogogwaarak wone

1 Yogo mbareegwa, Yotuwa aakumi Iterali mendek abok aret inom o Titim nogo yinuk, ko’lu kuubondendok niyo Yoraran aa’nggi paga ari wogo nogogwaarik, awo wunda woraawok nduk, inawooliya wuppatinuk, wonogogwaarak.

2 Taati nogo kenagan yippogo nogogwaarik, it aap Iterali inoweewi nen aakumi Iterali apit inawooliyana wonogwe me,

3 yoranet nogo logonet, “It aap Ala unde inanebunu Lewi mendek nen at Aliku kinogoba Ala wone yugu aloobut mbanak me yonggolak nogo eewu’- nuk wonok inaa’nduk nogwe kinigen iigo logomonggotik, kit apit aret kinawooliyana nen wundi woraanuk, muguren namunggup o.

4 Tu nogwe kit kineenggo’lek me, it nogwe muguren mban noorak kwe, Ala aloobut mbanak wonage me panggorogon owagam nagup o. Ata, aloobut mbanak wonok oolo nogwe iigak, tayorogon metet seribu negen peenok-peenok namunggup o,” yinuk, yoragagerak.

5 Yorogo mbareegwa, at Yotuwa nen it aakumi Iterali mendek nogo wone ambi yorage logonet, “Ko’lu kit kinenggela’me at Aliku ALA nen eerubokmendek alik negen ambi eerigin me, kiniki kikak naka’lek at ake leenogo patinuk logonip o.”

6 Yorage nagagerik, it aap Ala unde nogo yorage logonet, “Wone yugu Ala aloobut mbanak me yonggolak nogo, eewu’nuk wonok kinaa’nduk yi enebaga wunda namunggup o,” yinuk, yorage mbareegi, Ala aloobut mbanak nogo eewu’nuk wonok inaa’nduk wunda woraawok nduk, eekwi iigak,

7 at Aliku ALA nen Yotuwa yoge, “An Muta nimbirak wonagagirak nogo pogom yogondak kat nimbirak wonage nogo it aakumi Iterali ineenu aruwak nduk, inenggaanom paga kat kendage tiyappagagin o.

8 Togop me, it aap Ala unde wone yugu Ala aloobut mbanak me yonggolak wonok nogo menggaarak nogo nen Ala aloobut mbanak eewurik wonok niyo Yoraran aa’nggi paga panggo yi nogo logomenggaarik, nok-nok aret niyo inikime time mi’nari unggwi nawak nduk, yoret o.”

9 Yoge mbareegi, at Yotuwa nen it aakumi Iterali yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala oone ari nogo kit kinaruk konenubagip nduk, ya’i panggo yi woraanip o.”

10 Yorage mbareegi, panggo yi wogo mbareegwa, it yorage logonet, “At eenik menggerak Ala nogo kinenggela’me wonage logonet, it aakumi Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Kewi mendek inom, Perit mendek inom, Nggiragati mendek inom, Amori mendek inom, Yebut mendek inom, it apit aret at Aliku ALA aa’nduk a’nuk, mugogo wumbiyaagin abet aret kineenu arumunggup nduk, ambi yokkira o.

11 At o yi unde menggerak Aliku ALA awone yugu aloobut mbanak me yonggolak yi, eewurik wonok kinaa’nduk yi Yoraran inikime awo kiniyok pi unggwogwe kiigak, ambi eeriyak me,

12 kit Iterali kinanebunu ambitak nggigik 12 aret leenogo piyaamunggup o.
13 At o yi unde menggerak Aliku ALA awone yugu aloobut mbanak me yonggolak eewu’nuk wonok nogo menggaarak it aap Ala unde nogo nen aloobut mbanak piyaninuk yi Yoraran inikime awo iniyok mbaangga unggwogwe iigak, niyo nage nogo ogu mogonogo wuppege, ndi, agi mogonogo nippege, eeke kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

14 Yorage mbareegi, it aakumi Iterali mendek inawooliya wuppunuk wonogogwam nogome nen niyo Yoraran wunda woraawok nduk, eekwi iigak, it aap Ala unde nogo nen Ala awone yugu aloobut mbanak me yonggolak nogo eewu’nuk wonok inaa’nduk ogogwaarak.

15 Mbi put age eyom paga niyo Yoraran nogo nggwok wu’- nuk wage logonet, yi mendek ndi mendek apit aret taanogo pit nage menggerak me, ne ti eyom paga niyo wu’nuk wage kagak, it aap Ala unde nogo nen Ala aloobut mbanak eewurik wonok niyo Yoraran aa’nggi paga ari woraanuk, niyo inikime ungguwok nduk, iniyok niyo awo mbaanggo-gwe iigak,

16 niyo wage nogo moguk togon ee’nuk, o Taratan yaga’lelo o nda Aram taati yenggenogo pit lagangge, ndi, niyo ambut mayu ogup yenggenak laut Araba paga kuni nage nogo ti, nage menggi kwak aret nage, eeke kagak, oolo taati ne ambit liingge aret niyo nogo porok yereegerak.

17 Porok ari mbareegi, it aap Ala unde wone yugu Aliku ALA aloobut mbanak me yonggolak piyaninuk nogo menggaarak nogo, niyo Yoraran inikime nggween kin eerogo pereegerak paga unggunuk, mi’ndak wonogwe iigak, it aakumi Iterali nogo abok aret nggween woloonak paga o Yeriko pa’nggwe yibaga wunda wogogwawogogwa age yobok togon aret wunda wogogwaarak.

4 Aberak logowak nduk, yugum 12 logonogo pereegwaarak wone

1 It aakumi Iterali mendek abok aret niyo Yoraran wunda wogo logonet, eereegwaarak nogo yi o. It aakumi Iterali mendek abok aret yi Yoraran wunda woraawok nduk eekwi iigak, at Aliku ALA nen Yotuwa yoge logonet,

2-3 “It aakumi Iterali inanebunu lombok ambitak nggigik eerogo aap 12 leenogo piigendak nogo nen yi Yoraran inikime aap an neebe unde iniyok punuk wonogwe me, yugum 12 waganggak niyo Yoraran enebaga kit yogondak nogo yuwam time pi wundawak nduk yoret o.”

4 Yoge mbareegi, at Yotuwa nen it aakumi Iterali inanebunu lombok ambitak nggigik eerogo aap 12 leenak nogo, “Woraanip o,” yoragagerak wogo mbareegwa,

5-6 yorage logonet, “At Aliku ALA nen eeppinagamenggerak abeko logomunggup nduk, at Aliku kinogoba Ala aloobut mbanak nogo, it aap Ala unde nen awo niyo Yoraran inikime porogo wonogwe me unggwi nogo logomonggotik, kinanebunu ndak-ndak kinalitik-kinalitak yugum kinuumbaga waganggak wunda nanip o. Ndi, yugum pi namonggotak nogo peebi kinapuri nen, Yugum yi nanonduk pugu wonage o? yokkirogwe iinok,

7 kit nen it yorogo logonet, Lek o. It aap Ala unde nen wone yugu Aliku ALA aloobut mbanak me yonggolak wonok inaa’nduk yi Yoraran wunda wogo mbareegwa, niyo mogonnagagerak paga nit aakumi Iterali apit aret wunda wogogurak kenok, mondok-mondok abeko logowok nduk, yugum logonak wonage, yorogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

8-18 Yorage mbareegi, Muta nen Yotuwa yoreegerak ndak-ndak Aliku ALA nen it Iterali nogo, “Ndogop eeruwak o,” yinuk, Yotuwa yoreegerak nogo mondok ndak-ndak age worok togon eeruwak nduk, it Ala unde nen Ala aloobut mbanak nogo niyo inikime awo porogo wonogwe me, it aap 12 nogo nen, Aliku ALA nen Yotuwa yoge mbareegi, yoragagerak nogo, ndak-ndak aret inanebunu lombok nen yugum 12 inalitik-inalitak niyo oolo inikime nogome nen waganggak it nogo yi woraawam yi paga aret pi wunda wogogwaarak. Pi wunda wogo mbareegwa, niyo Yoraran oolo inikime it aap Ala unde Ala aloobut mbanak porogo mi’ndak wonogwe me nen yugum 12 pi wundeegwaarak nogo, at Yotuwa nen it nogo yi woraawam nogome logonogo pereegerak yogondak kuli wonage aret o. Ndi, yugum 12 nogo logonogo pege kagak, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, ndi, anebunu Manate abeenok mogonak nogo inom, at Muta nen yoragagerak nogo ndakndak ineebe empat puluh ribu negen aret ineegin li’luk eekko’nok wim namburuwak nduk, Ala enegen kagak inaa’nduk o Yeriko kobappaga yibaga wunda wogwe, ti’nuk, it aakumi Iterali abok aret inambokan mbetmbet aret wunda wogwe, eereegwaarak. Abu aret age wobok togon wunda wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Yotuwa yoge logonet, “It aap an neebe unde nawone yugu naloobut mbanak me yonggolak piyaninuk nogo me-nggaarak nogo, niyo Yoraran inikime nen wundi woraawak nduk, yoret o.” Yoge mbareegi, at Yotuwa nen it aap Ala unde nogo yorage logonet, “Yi Yoraran inikime nen wundi woraanip o,” yinuk, yorage mbareegi, aakumi Iterali wunda wogogwaarak nogo abok aret inigen iigak, wundi wogogwaarak. It Ala unde nogo nen wone yugu Ala aloobut mbanak me yonggolak wonok iniyok nggween paga pi wundi wogwe iigak, niyo Yoraran mogongga’lek kagak nggwok wurik wage nagagerak togo’nogo aret nage nagagerak. Ti eeke mbareegi, it aakumi Iterali abok aret kogo nogogwaarik, “At Aliku ALA nen aap Yotuwa iya tit eeppege kogo o,” yinuk, Muta ayuk wuko nogogwaarak nogo kwak, at aap Yotuwa ndak-ndak awo kangga’lek eenik wonage kagak mondok ayuk wuko nogogwaarak.

19 Aakumi Iterali nogo niyo Yoraran inikime nen wundi wogo nogogwaarik, o Yeriko oonegen wundi wage menggim kuli paga o endage Nggilagan inawooliya wuppatinuk wonogogwaarak ti, tut aa’nduk peneneegerak tanggal 10 ti paga aret eereegwaarak.

20 Ndi, niyo Yoraran inikime nen yugum 12 wonok wundi wogogwaarak o Nggilagan paga logonogo pereegerak nogo

21 at Yotuwa nen it Iterali apit kin paga yorage logonet, “O peebi kinapuri nen, Yugum logonogo pugu wonage yi, alom nano nduk eerak wonage? yinuk, yokkirogwe iinok, kit nen kinapuri wone yogop yorogo logomunggup o.

22-24 Kit nen at Aliku kinogoba Ala mondok kinagabiti mbakwi, ndi, it aakumi o nggween paga yime menggaarak abok aret at Aliku ALA eenggi omaawi lombok menggerak nogo ineenu ogwe, eeruwak nduk, o maan kinombomini Iterali nogo at Aliku kinogoba Ala nen niyo yenggenak Laut Merah mogonogo pereegerak nggween woloonak paga wunda wogo mbareegwa, niyo obaane’me lambungge kogogwaarak nogo kokwak, nit togon, niyo Yoraran mogonogo pereegerak nggween woloonak paga wunda wogo mbareegu, niyo obaane’me nage kogogurak kenok, eerak wonage, yorogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

5 Inagabolo mbanggo logonet, laago lareegwaarak wone

1  At Aliku ALA nen niyo Yoraran mogonogo punuk, nggween wolooneegerak paga it aakumi Iterali wunda wogo mbareegwa, niyo obaane’me nagagerak nogo, it aap inendagembogut Amori mendek niyo Yoraran oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe wonogwe nogo inom, ndi, it aakumi Kanan mendek inendagembogut niyo nggwok yenggenak laut ambet paga wonogwe nogo inom, it abok aret inaruk konenggo nogogwaarik, iniki ma’na’nuk inomanggen tayok ari logonet, it Iterali ineebe paga inagabiti ogogwaarak.

2 Ne ti eyom paga at Aliku ALA nen Yotuwa yoge logonet, “Kat nen yugum muuni telenogo punuk, aakumi Iterali mendek o maan inagabolo mbaninabeegerak nogo ndak-ndak yogondak ndarak yi, inagabolo mbaninabu o.”

3 Yoge mbareegi, at Yotuwa nen yugum muuni telenogo pege nagagerik, puut endage, Inagabolo Mbanggo Nogowam, taati nen aakumi Iterali inagabolo mbaninabeegerak.

4-6 It aakumi Iterali mendek o Metit nen wundi wogo logonet, ndarak iigak, aap yigin woorak ndak-ndak negen ari nagagerak nogo abok aret Aliku ALA wone konengga’lek mbareegwa, at Aliku ALA nen ari logonet, “An nen nggween yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim, Wokkiraagin o, yinuk, kinogobamini koonogo yoragagim nogome, kit kinigen kaamunggup mondok lek o,” yinuk, wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagerak me, o karume tahun 40 paga nugu logonet,tigitogon kambit nogwe iigak,

7 karume wogo logonet ndarak nogo perak, inagabolo mbanulik me, “Inogobamini inobaane’me inapurilogwe ti aret kola unggwi nawak o,” yinuk, Yotuwa nen inagabolo mbaninabeegerak.

8 It inanebunu abok aret inagabolo abu mbaninake mbareegi, inawinoban nogo lek aruwak nduk, inawooliyana lombok puk arit nogogwaarak.

9 Inawin nogo abu aret lek ogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Yotuwa yoge logonet, “It aakumi nen, O Metit paga inendage lek inayeloman tebenak wonogogwaarak nogo yi aret o, yinuk, meek kinombakwi nogo, o yogondak yi kuli paga Naliku an ALA nen lek eerogo pigin o,” yinuk, yereegerak me, o ti endage Nggilagan yogwe wonogwe aret o.

10 Ndi, o Yeriko kobappaga o Nggilagan time inawooliya wuppatinuk logonet, tut aa’nduk penenak tanggal 14 o kiyoma laago Obaga Mbo Nagagerak nogo lareegwaarak.

11 Laago endage Obagambo Nagagerak nogo, abu aret lappogo nogogwaarik, ko’lu nen o Kanan paga anggen yugu mbanogo oroti piiruwak nduk pugwi nogo mendek pega’lek kagak nunggwi, ndi, gandum worarogo nunggwi, eereegwaarak.

12 O Kanan paga anggen yugu nogo mbanogo nonggo mbareegwa, ko’lu ne ti eyom paga mbi mana nogo Iterali ambinom wogoroolik ti kuli paga puk aret agagerak. Wogoraga’lek mbareegi, tahun ti paga o Kanan yarak anggen yugu nogo aret waganogo nonggo nogogwaarak.

Aap yigin unde inowe ambi Yotuwa imbirak lambuneegerak wone

13 Ti’nuk, at Yotuwa nogo o Yeriko panggorogon ari woraanuk, enegen ni’nage nagagerik, aap ambi wooluwak eenggime nutik at enaame mi’- ndak wonage kagagerak. Kage nagagerik, owagam nanuk, aap nogo yoge logonet, “Kat ninore mendek ilik? Ninawim mendek a?”

14 Yoge mbareegi, aap nogo nen Yotuwa yoge logonet, “Lek o. At Aliku ALA awuri yigin unde inowe an aret wagi o.” Ari mbareegi, at Yotuwa nogo ena nggween paga wanduk ngginna’- nuk, ayuk wuke logonet, “Nogoba o. An kayeloman yi, wone ngge yo’niriyak, mba’nuk, wagan o?”

15 Yoge mbareegi, at Aliku ALA awuri aap yigin unde inowe nogo nen Yotuwa yoge logonet, “O nggween kat mi’ndak wonage me ti, abu mage lombok me, kiyok ogut nggerenak ti, nggoorogo pu o.” Yoge mbareegi, at Yotuwa nen iyok ogut nggerenak nogo nggoorogo pereegerak.

6 O Yeriko yugum pak wurik langguk yereegerak wone

1 Aakumi Yeriko mendek nogo it Iterali ineebe paga inagabiti nen o Yeriko paga yagat tungga mondok omaawi mba’nggwik eerogo nappunuk, endekem wundi wogwe, unggwi nogwe, eeka’lek aret wonogogwaarak.

2 Eeka’lek aret wonogwe iigak, at Aliku ALA nen Yotuwa yoge logonet, “O Yeriko yi inom, aap endagembogut inom, awuri yigin unde wakaa’- ngget inom, abok aret keenggime wokkigirak me, keenu aru o.

3-4 Togop aret me, o wanggeko logonet, aap an neebe unde ineebe 7 nogo nen ndomba eyak paga oone pu eekak trompet negen ogobakkigirik wonok inaa’nduk nogwe, ndi, an naloobut mbanak nogo wonok it inambokan nogwe, eekwi iigak, it aap wim nambuka ineegin li’luk ee’nuk, kinom apit aret o Yeriko yugum pak wurik eraaninu endekenggwe time ne ambit paga wanggekak eekwi kiigak, ne 6 kuli aret ari nawak o. Ti eeko logomonggotik, ko’lu paga it aap an neebe unde nen oone nggwok eekak trompet nogo oone nggwok eekwi iigak, ne 7 kuli wanggeko logomunggup o.

5 Ndi, trompet oone mondok nggwok kunik-kunik lombok eekwi kinaruk konenggo logomonggotik, kit apitaret kinoone nggwok paga keekok piyanggogwe kiigak, yugum pak wurik nogo aburen langgu-langgu wangge kenok, kit apit aret kinalitik-kinalitak yugum pak wurik langgu-langgu wambemenggerak nogo obaga mbo iname aret tebenggola unggwi namunggup o,” yinuk, yoragagerak.

6 Yoge mbareegi, aap Nun aput Yotuwa nogo nen it aap Ala unde woraawak nduk, wiirage nagagerik, wogo mbareegwa, yorage logonet, “Wone yugu Aliku ALA aloobut mbanak me yonggolak nogo, eewu’nuk peebi nogwe iigak, kit aap Ala unde kineebe 7 nogo nen oone pu eekak trompet wonok kinaa’nduk nogo logonip o.”

7 Yorage nagagerik, it aakumi apit yorage logonet, “It aap wim nambuka nogo nen ineegin ko’nok inaa’nduk ogwe, ndi, Aliku ALA aloobut mbanak nogo wonok it inambokan ogwe, eeppunuk, nogwe iigak, kit aakumi abok aret it inambokan muguren namunggup o,” yinuk, yoragagerak.

8-9 Ti abu aret yorage mbareegi, it aap wim nambuka nogo ineegin ko’- nok inaa’nduk wogo mbareegwa, it aap Ala unde ineebe 7 nogo nen oone pu eekak trompet 7 ogobakkigirik nogo Aliku ALA enegen kagak, oone pu eerit inambokan wogwe iigak, at Aliku ALA awone yugu aloobut mbanak me yonggolak nogo aret eewurik wonok inambokan wogwe, ndi, peebi it wim nambuka apit aret inambokan age mbanit wogwe, eekwi iigak, it aap Ala unde nogo nen oone pu eekak trompet oone kunik-kunik eerit wogogwaarak.

10 At Yotuwa nogo nen aakumi Iterali nogo yorage logonet, “Kit nogo logonet, Wim niri mok o, yinuk, nggomookwi, kinoone yogwe at ambi konenggak eekwi, ti abu eerugup o. Ata, kinoone lek mbawok mban nogwe me, an nen, Kinoone yinip o, yokkirage neenok perak, kinoone keekok yumunggup o,” yinuk, yoragagerak me,

11 inoone yaga’lek Aliku ALA aloobut mbanak nogo eewu’nuk wonok ne ambit paga mban o Yeriko eraaninu wanggeri nogo nogogwaarik, iniyokan inawooliyana nogome aret nogo yi wogogwaarak.

12-13 Nogo yinuk, ko’lu o awo wigangge kagak, at Yotuwa nogo eenik age nagagerik, aakumi Iterali nogo yorage, “Kobit eekoorak nogo ndakndak aret eeruwok o,” yinuk, yorage mbareegi, it aap wim nambuka nogo ineegin ko’nok inaa’nduk ogwe, it aap Ala unde oone pu eekak trompet 7 wonok nugwi nogo trompet wonok it inambokan ogwe, it Ala unde nen Aliku ALA aloobut mbanak nogo eewurik wonok it inambokan ogwe, ndi, peebi it aap wim nambuka apit aago inage mbanit inambokan ogwe, eeppunuk, ndegen-ndegen aago wogwe iigak, it aap Ala unde oone eekak trompet nogo oone pu, oone pu, eerit wogogwaarak.

14 Oone pu eerit o Yeriko ne ambi eraaninu wanggeri wogo nogogwaarik, iniyokan inawooliyana nogo yi wogogwaarak. Togop mban eekwi iigak, nogo 6 aret yereegwaarak.

15-16 Nogo 6 yippogo nogogwaarik perak, ko’lu o awo wiganit nage kagak, ineenik ogo nogogwaarik, at Yotuwa nen it yorage logonet, “Ne 6 paga o Yeriko wanggeko nogotak kokwak, o yogondak yi paga, ne 1 nen nok ne 6 kuli wanggeko logomonggotik, ne ambi irip paga wanggeko logonet, it aap Ala unde nogo nen oone eekak trompet oone pu eekwi iinok, at Aliku ALA nen o ti, muk wokkiragaarak me, kit apit aret keekok yumunggup o.

17 O ti wokkiraagin kwe, inawi kota inom, inamindik-inamendek o time wonage inom, ti at Aliku ALA amendek at ake aret me, tigitogon aret lek eerogo pumunggup o. Ndi, kwe ya wukak Arakap ti perak, it aap o yi inigen yomboonuwak nduk, nappiya wogoorak nogo, kumaappiirogo wonagaarak me, at inom, it at ame wonogwe nogo inom, it mban teppiyaamunggup o.

18 Ndi, inamindik-inamendek ti, Ala amendek at ake aret me, ugun waganggwi kiinok, kinenggaawak lek eero-go pakwi, ndi, nit aakumi Iterali ninawooliyana wonogwe me, maluk eekkologo logonet, nineebe lek eerogo pakwi, eerukwak,

19 mbuti perak inom, mbuti emas inom, yi mendek ndi mendek mbuti tembaga paga ogobakkigirik inom, abe mbuti paga ogobakkigirik inom, abok ti, at Aliku ALA ake leenak aret me, at amendek kuwak eerogo mambogo menggam nogome aret mambumunggup o,” yinuk, yoragagerak.

20 Yorage mbareegi, ne ti eyom paga aret ne 6 paga abu wanggeko nogogwaarik, ne ambi irip paga wanggeko logonet, it aap Ala unde nogo nen oone pu eekak trompet oone nggwok eeko mbareegwa, it aakumi Iterali nogo apit aret inaruk konenggo nogogwaarik, keekok tubuk-tubuk yogo mbareegwa, yugum pak wurik nogo mondok langgu-langgu wangge mbareegi, it apit aret inalitik-inalitak yugum pak langgu-langgu wambeegerak nogo obaga mbo aakumi Yeriko iname time aret tebenggola unggwogogwaarak.

21 Tebenggola unggwogo logonet, aap tawe kumi tawe inom, aap inanggok kumi inanggok inom, tapi-ndomba inom, kuda-keledai inom, ineenik nugu menggaarak nogo abok aret wooluwak paga pup eerogo inoorogo piyareegwaarak.

22 Inooko logonet, at Yotuwa nogo nen it aap o inigen yombooni wogogwaarak nogo yorage logonet, “Kwe ya wukak kinom wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanggotak nogo a’me aret lik yuwak nduk, at ame unggwogo logomonggotik, at inom, inom menggaarak inom, abok aret inaani wogoren wumbiya woraanip o,” yorage mbareegi,

23 it aap o inigen yombooni wogogwaarak nogo nen kwe Arakap ame unggwi nogo nogogwaarik, agalo-ogoba inom, iriwi inom, inom menggaarak inom, abok aret wogoren wundi wogo mbareegwa, aakumi Iterali inawooliya wuppatinuk wonogwe me, endekenggwe time logowak nduk, piya nogogwaarak.

24 Piya nogwe iigak, it aakumi Iterali nogo nen inawi kota inom, yi mendek ndi mendek time wonage inom, abok aret kani mbelanogo pit nogo logonet, mbuti perak inom, mbuti emas inom, yi mendek ndi mendek mbuti tembaga paga ogobakkigirik inom, abe mbuti paga ogobakkigirik inom, abok aret kuwak eerogo Aliku ALA amendek kenok, mambogo menggam nogome aret mambereegwaarak.

25 Ndi, aap mbere o Yeriko inigen yombooni wogogwaarak nogo at kwe Arakap nen inili yinuk, kumaappiyareegerak paga at Yotuwa nen kwe ya wukak Arakap inom, agalo-ogoba inom, iriwi-oreewi inom, inom menggaarak inom, abok aret inili yinuk, teppiyareegerak me, it aakumi Iterali inom yogondak mondok-mondok aret wonogwe o.

26 Ne ti eyom paga at Yotuwa nen ari logonet, “Aap ambi nen o Yeriko yime obaane’me wuri unggwi wage kenok ti, at Aliku ALA nen pulunogo pege logogin me, O eyak awo wurake kagak, Apuluk manggu ndarak kangge, Ndi, abu wurogo tungga ogobakkigirogo punuk, Oome puk ari unggwage kagak, Apuluk enabooluk ndarak nogo aret kangge, Eeke kaagin o,” yinuk, yoragagerak.

27 Ndi, at Aliku ALA nogo Yotuwa imbirak wonagagerak me, o time abok -76aret endage wiganinuk nagagerak.

7 Aap Akan maluk eereegerak wone

1 Yotuwa nen aakumi Iterali yorage logonet, “Aakumi Yeriko inamendek ti, Aliku ALA amendek ake leenak aret me, woorak mage o,” yoragagerak kagak, aap ambi anebunu Yekura mendek endage Tera. Tera aput Tabiri. Tabiri aput Karimi. Karimi aput Akan nogo nen yi mendek ndi mendek ando waganeegerak me, at Aliku ALA anini mi’nage logonet, Iterali inoba piyareegerak.

2 Anini inoba wonage kagak, at Yotuwa nen at awuri yorage logonet, “O Yeriko yime nen o Mbeten oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Ayi o Mbet-Awen korotok time kinigen lombooni nanip o,” yinuk, nappiige mbareegi, o time inigen lombooni nogogwaarak.

3 Inigen abu aret lomboombunuk, iniyokan wogo nogogwaarik, Yotuwa yogo logonet, “Aap Ayi mendek ti, ineebe we mbereeluk mban iigoorak me, it aakumi apit tu aanom warogo nookwak, it apit ya’i iigak, nineebe we dua ribu ilik, tiga ribu a, ninalik mban aakumi Ayi mendek inoori nawok nduk, nappinanu o.”

4 Yogo mbareegwa, aakumi we tiga ribu iluk o Ayi kani mbelanogo wumbiyaawak nduk, nogo mbareegwa, it aakumi o Ayi mendek nogo inawoore’nggam nen it aap Iterali nogo inobaga kwi’- nogogwaarak muguren wundi wogo logonet,

5 nappiigak-wappiigak eerit yugum o wuriyak nduk yanggunggo menggam kuli nogo paga piya wogo logonet, puut elan-elan time ineebe 36 aret inoorogo piya wogogwaarak. Inoorogo piya wogo mbareegwa, it aakumi Iterali mendek nogo inomanggen tayok ari logonet, iniki ma’nagagerak.

6 Inoori wogo mbareegwa, at Yotuwa inom, it aakumi Iterali inoweewi inom, nogo nen inayum nibinik-ndelenak eerogo pakwi, wun waganogo inanobak paga yumbunogo pakwi, eeko nogogwaarik, Aliku ALA aloobut mbanak enaame taati inetenggen wanduk ngginnogogwaarak wonogwe iigak, o aret kiip agagerak.

7 O kiip age mbareegi, Yotuwa nen Aliku ALA yoge logonet, “Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA o. Aakumi Amori mendek nen nit aakumi Iterali yi, nineebe lek eerogo pinaniyak wogoraanok nduk, wo’niren niyo Yoraran yi paga wunda wage keegak, nit time logorak nggaruk togon koonggoobok, nano nduk o yi paga wunda wogoorak, ao.

8 Ninawim nen nit aakumi Iterali mappinanggaarak mbaganit wogoorak me, Kaliku nogoba ALA wae. An nonggop yi o?

9 Wone yi, it aakumi Kanan mendek inom, it aakumi o yime menggaarak inom, nen konenggo logomenggaarik, nit kup mbambinaninuk, o yime nen ninendage lek eerogo pinanugwi iinok, ta nen kat kendage tiyappege logogin o? Lek aret me, nonggop eerumunggun o, nogoba,” yinuk, yoreegerak.

10 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Yotuwa yoge, “Kat nano nduk ketenggen wanduk windak wonage agandik? Mi’naru o.

11 Aakumi Iterali ti, an ninom wone abuk nggaruk togon koonogo punuk, eeko logowak nduk, yoragagirak nogo liirogon konenuliktaganogo mbo punuk, maluk eekaarak o. Nambokan laganggo logonet, an lombok namendek kumaako nagaarik, inamendek enggela’me kumaappatinuk, wonogwe ti o.

12 Kumaappatinuk wonogwe ti paga kineebe pup eerogo pinagarak kinetenggen luurik aret wonogwe me, aap kinawim nen kinoorit wogwe iinok, ko waka’lek kinamborowak kin-kin mbaganit kumaa’narit nogwe kiigirak me, an namendek lek eerogo puurak yugu kagak, aap kumaakerak wonage ti, lek eerogo pega’lek wonogwe kiinok, an kit ninom logogin lek o.

13-15 Togop aret me, it aakumi Iterali ti, an namendek ambi kumaapporogo wonage nogo mbo nappega’- lek kagak, it inawim nen Iterali inoori wogwe iinok, ko wappunuk logorak meek aret me, ko’lu kuubondendok it inanebunu lombok ineebe ndarak ndegek inalitik-inalitak iniki kwaarinabikit nduk, Naliku ALA nenggaanom paga kuwak eeri wagak eeko logowak o. Kuwak eeri wogwe iinok, an nen, Aap anebunu ti wiganak mendek nen kumaakerak o, ari neenok, inagunu lombok nen an nowagam wogwe iinok, an nen, Aap inagunu ti mendek nen eekerak o, ari neenok, inagunu ambit ti mendek abok aret kuwak eeri wogwe iinok, an nen, Aap ti mendek nen aret kiraakerak o, ari neenok perak, aap ti, an ninom wone abu nggaruk togon koonogo yoragagirak nogo, taganogo pege logonet, it aakumi Iterali inendage maluk eerogo piigerak me, an namendek kumaapporogo wonage nogo inom, at eebe inom, at amendek inom, owe-awot abok aret kani kumbiyoorak Naliku Iterali inogoba Ala an aret yagarak me, ko’lu eeke neyaawak nen it aakumi Iterali inoba kikak naka’lek nake leenogo patinuk logowak nduk, mi’nage logomenggendik, yora nak o.”

16 Yoge mbareegi, at Yotuwa nogo kuubondendok mi’nage nagagerik, Iterali woraawak nduk, yoragagerak wogo mbareegwa, inanebunu lombok inalitik-inalitak iniki kwaarit nagaginagagi it inanebunu Yekura mendek aret inoba ari nagagerak.

17 Inoba age mbareegi, it inanebunu Yekura mendek mogonak inalitik-inalitak iniki kwaake logonet, aap Tera apuri wiganak mendek aret inoba ari nagagerak. Inoba ari nage mbareegi, it ndarak ndegek lombok iniki kwaake logonet, aap Tabiri apuri wiganak mendek aret inoba ari nagagerak.


18 Inoba ari nage mbareegi, aap Tabiri apuri ineebe inalitik-inalitak iniki kwaake logonet, aap anebunu Yekura mendek Tera ombooluk Tabiri aput Akan nogo aret oba ari nagagerak.

19 Oba age mbareegi, at Yotuwa nen at Akan nogo yoge logonet, “Kat eekendak nogo kumaapporogo logorak ti abu mage o. Ata, at Aliku Iterali inogoba Ala enggaanom paga ayuk wuke logonet, kat eekendak nogo paganogo yo’niru o, naput.”

20 Yoge mbareegi, at Akan nen Yotuwa yoge logonet, “Abet aret o, nogoba. An nogo, at Aliku Iterali inogoba Ala maluk eeppigirak me, liirogon yokkiri o.

21 Kugun wogo yum nggorek kigirikwe o Mbaben mendek penggaarak abe mendek inom, wu mbuti perak aaninggin mbere wak-kaanuk, ambi oolo negen ari nage inom, mbuti emas aaninggin ambi oolo negen ari nage nogo inom, an nen nenegen kage nagarik, uugwe nen wagangge nagarik, nawooliya wurik me nggween kabunogo mbuti perak nogo abena pege nagarik, ando ogombaga kumaappigirak wonage o, nogoba.”

22 Yoge mbareegi, Yotuwa nen aap nappiyareegerak mbe agan Akan awooliyana nogo nogogwaarik, mbuti perak nogo abena punuk, yi mendek ndi mendek ogombaga kumaappereegerak wonage me kwaakkogogwaarak.

23 Kwaakkogo nogogwaarik, awooliyana nen yi mendek ndi mendek nogo apit aret wonok aap Yotuwa inom, aakumi Iterali apit inom, inowagam pi wogo nogogwaarik, at Aliku ALA enggaanom paga a’nggan nggininogo pereegwaarak.

24 Nggininogo pogo mbareegwa, at Yotuwa aakumi Iterali inom nen aap Tera ombooluk Akan nogo apuri wologwe- komologwe inom, aanggumi keledai-lembu inom, kambin-ndomba inom, mbuti emas nogo inom, mbuti perak nogo inom, yum Mbaben mendek nogo inom, awooliya wurik inom, amendek inom, abok aret waganogo o alu’me kobappaga, Yigeebu Wuppiyareegim, time aret piya nogogwaarak.

25 Piya nogo mbareegwa, Yotuwa nen Akan nogo yoge logonet, “Kat nen nit abu maluk eerogo yigeebu wuppinaniyak nduk eekendak me, o yogondak aret at Aliku ALA nen kat maluk koba pagarak nduk, eeke agaarik o,” yinuk, it Iterali abok nen aap Akan inom, at apuri inom, yugum paga inoorogo piinok, ineebe inoorak inom, inamendek inom, abok aret kani kumbiinok,

26 yugum obaga kalo logonogo pogo mbareegwa, Aliku ALA anini kani negen wunuk ari nagagerak nogo yamu agan nagagerak. Ne ti paga nen o alu’me ti endage, “Yigeebu Wuppiyareegim aret o,” yereegwaarak me, o yogondak yogwe wonogwe aret o.

8 O Ayi kani mbelanogo wumbiyareegwaarak wone

1 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Yotuwa yoge, “Kat kiniki ma’nage logonet, kagabiti mbarugun o. An nen aap endagembogut Ayi mendek inom, aakumi at inarum menggerak inom, at unde menggim kota inom, anggween inom, abok aret muk keenggime pigirak me, it aap ineegin warak abok wogoren o Ayi inoba kwi’nari unggwi nanip o.


2 Kwi’nari unggwogo logomonggotik, o Yeriko inom, aap endagembogut Yeriko mendek inom, abu lek eerogo piigendak nogo ndak-ndak, o Ayi lek eerogo pege logonet, inamendek inom, inaanggumi inom, nogo perak, inagugun kinalitak aret ko’nok ndi yumunggup o. Togop eeriyak me, it aap ineegin warak nogo o Ayi ambokan time ku taani nawak nduk nappiyet o.”

3 Yoge mbareegi, at Yotuwa awuri ineegin warak abok aret inom o Ayi inoba kwi’nari ungguwok nduk, at Yotuwa nen aap wim nambuka wakaa’ngget mendek ineebe tiga puluh ribu leenogo piige nagagerik, oonikiya nawak nduk, wone lengganogo yorage logonet,

4 “Kit time nogo logomonggotik, tayorogon ku taani noorak ti mage o. Ata, we korok-korok o Ayi ambokan time aret ku taanak li’luk eerak logomunggup o.

5 Abu aret ku taani nogwe kiinok, an nawuri ninom o Ayi paga kwi’nari unggumonggoorak me, it nen aa’nduk ninoorit wundi wagaarak togo’nogo aret ninoba wundi wogwe iinok, nit we mbaganggwi yuwak kole mbaganit woraagun o.

6 Mbaganggwi yuwak eekwi niinok, it aakumi Ayi mendek nogo nen, It aa’nduk mbaganggaarak togo’nogo aret mbaganggo agaarik o, yinuk, mu’niren wogwe iinok, mbaganggwi yuwak nigiren wogwe niigak,

7 kit ku taanak logomonggotak nogo pilak yogo logomonggotik, o Ayi paga kwi’nari unggwi wogwe kiinok, at Aliku kinogoba Ala nen o ti, kineenggime wokkiraagin o.

8 Wokkirage kenok,inawi kani mbelanogo wumbiigo logonet, Aliku ALA nen eeriyak yokkiragaarak ndak-ndak aret eerumunggup nduk, an wone lengganogo yokkirage yi, liippinip o.”

9 Yorage mbareegi, o Mbeten arugwan wonage kagak, o Ayi oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe o oolo alu’me time aret ku taani nogwe iigak, at Yotuwa nogo aakumi Iterali ando inom time aret nogo yereegerak.

10 Nogo yinuk, ko’lu kuubondendok at Yotuwa nogo o Ayi noorak nduk, it wim nambuka nogo kuwak eeppiinok, at Yotuwa inom, aap Iterali inoweewi apit aret inom, inaa’nduk ogwe,

11 ndi, it at awuri ineegin warak abok aret inage mbanit peebi ogwe, eeppunuk, o Ayi nogome aret panggo yi nogo nogogwaarik, o Ayi yime pa’ne kagak, o kobappaga oolo kagak, enebaga o omarip paga pa’nggwe time nogo yuwok nduk eereegwaarak.

12 Nogo yuwok nduk, eeko logonet, at Yotuwa nen aap wim nambuka ineebe lima ribu negen wogonake nagagerik, o Mbeten arugwan wonage kagak, o Ayi oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe o oolo time enaarak a nawak nduk, nappiyareegerak nogwe iigak,
13 at Yotuwa nen it ineegin warak apit aret o Ayi o omarip paga pa’nggwe wonogwe me taa’nogo koonogo piige nagagerik, oonikiya ti eyom paga o kobappaga time aret wambi nagagerak. 14 Ndi, ko’lu kuubondendok aap endagembogut o Ayi mendek nogo nen aap ineegin warak Iterali nogo enegen iige nagagerik, it Iterali ando o kota ambokan enaarak wonogwe nogo eenggo’lek logonet, o Araba nonggologo pereegim kobappaga aa’nduk mappiigo nogogwam nogome Iterali inom wim namburuwok nduk, awuri inom abok aret wundi wogogwaarak.

15 Wundi wogo mbareegwa, at Yotuwa awuri inom nogo nen, Ninoori worookwak, yinuk, we pilit aret mbaganit wogwe yuwak kole tu o karume time mbaganit wogwe me,

16-17 it aap Ayi mendek abok aret at Yotuwa awuri inom mugogo mappiyaawak nduk, wiirogo nogogwaarik, o Mbeten inom, Ayi inom, time aap ambi abu logolik tu paarak naka’lek mbo punuk, it apit aret mbelek togon Iterali muguren wundi wogo mbareegwa, it aakumi Iterali nogo wogwe yuwak nigiren o nda ari wogogwaarak.

18 Ari wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Yotuwa yoge logonet, “An nen o Ayi nogo apit aret kat keenggime wokkirigin me, wooluwak keenggime wonage ti paga o Ayi pa’- nggwe time titik eerogo nappu o,” yoge mbareegi, at Yotuwa nen awooluwak nogo o Ayi pa’nggwe time titik eerogo nappereegerak.

19 Awooluwak nogo awo titik eerogo nappege kagak, it aap wim ku taani nogogwam nogome nen pilak yinuk, wundi wogo nogogwaarik, o kota nogo paga kwi’nari unggwi wogo logonet, mbetmbet aret o kani pereegwaarak.

20-22 Pogo mbareegwa, it Yotuwa oreewi inom o karume mbaganit wogwe yuwak eekwi nogo inigen inambokan na’nogo nogogwaarik, inoreewi ku taani nogogwaarak nogo o Ayi unggwi wogo logonet, o kota kani pereegwaarak ka’luk lagangge inigen kogo nogogwaarik, ina yungguk yogo logonet, it Ayi mendek muguren wogwe nogo inoorit nogo mbareegwa, it Ayi mendek mbaganuwok nduk, ina na’nogo nogogwaarik, inawi kani nengge ka’luk mbogut paga lenggeni lagangge, ndi, it Iterali ku taanak nogo o kota nen muguren wundi wogwe, eekwi inigen iigo nogogwaarik, “Abu aret ku’mbanninakwi me, nonggop mbaganuwi o,” yinuk, yogwe wonogwe me, it Iterali agi nen, ogu nen, wogo logonet, ineebe ambiriluk ambi ineenik teppiigwi, ambi mbaganggwi, eerulik tigitogon aret inoorogo piyareegwaarak.

23 Inoorogo piigo logonet kwe, aap Ayi mendek inowe endagembogut nogo perak, eenik kagak, Yotuwa owagam pi wogogwaarak.

24 It ando yabume inom, karume inom, mbaganit nogwe me, nappii-gak-wappiigak eerit wooluwak paga abok aret inoorogo piigo nogogwaarik, iniyokan yungguninuk, o Ayi unggwogo logonet, aakumi ando wonogwe nogo inoorogo piyareegwaarak.

25-26 At Yotuwa nen awooluwak nogo tebeppega’lek titik eepporogo kagak, it o Ayi wonogogwaarak abok aret inooreegwaarak nogo ti, kumiaap ineebe lambuk togon dua belas ribu aret inooreegwaarak.

27 Ineebe ti, inoorogo piyareegwaarak kwe, at Aliku ALA nen Yotuwa wone yoreegerak nogo ndak-ndak it aakumi o kota Ayi mendek inaanggumi inom, inamindik-inamendek inom, abok aret inagugun inalitak lombok aret ko’nok ndi yereegwaarak.

28 Yotuwa awuri inom o Ayi abu aret kani pogo nogogwaarik, o Ayi paga yi mendek ndi mendek yanggunik- panggunik aago kalo logonak o wogo logowak nduk, teppereegwaarak me, o yogondak togop aret wonage o.

29 Ndi, aap Ayi mendek inowe endagembogut nogo eyo paga ndanunogo punuk, mippereegwaarak wonage kagak, oonegen kilu yi nage mbareegi, aap warak nogo waganogo o kota tu unggwogo menggam ambe paga mbo wuppunuk, yugum kalo logonogo pereegwaarak, o yogondak wonage aret o.

Puut Eban paga eeko logorak Ala nen Muta
yoreegerak mbinineragagerak wone

30-31 Eeko logorak wone at Aliku ALA nen Muta yoreegerak liiru mbanak nogo paga Aliku ALA ayeloman Muta nen aakumi Iterali yoragagerak nogo ndak-ndak, at Yotuwa nen puut Eban paga at Aliku aakumi Iterali inogoba Ala ake warogo kani kunggak ogobakkigike logonet, mbuti tege paga yugum poorak lek yugum tumbu paga mban ogobakkigirogo punuk, nogo paga at Aliku ALA ake warogo kani kunggwi, Ala inom lambunik logowak nduk, ake pugwi, eereegwaarak.

32 Eeko nogogwaarik, Aliku ALA nen wone yereegerak Muta nen liiru mbaneegerak nogo, at Yotuwa nen waganogo aakumi Iterali inenggaanom yugum paga ayo waganogo pereegerak.

33 Pege mbareegi, it Ala unde inanebunu Lewi mendek nogo nen Ala wone yugu aloobut mbanak me yonggolak nogo eewurik oolo porogo iigak, it aap Iterali inoweewi inom, wim wone mbangga inom, inowak loongga inom, aap nggiru inaworak Iterali abok aret kuwak eeppunuk, Ala aloobut mbanak inengga loolo logonet, it ando mogonogo puut Nggeritin paga ina na’nogwe, ndi, ando mogonogo puut Eban paga ina na’nari wogwe, eeko mbareegwa, “It aakumi Iterali ale’nggen inoba piigo logonet, ndogop eeko logomunggup o,” yinuk, at Aliku ALA ayeloman Muta nogo nen yoragagerak nogo ndakndak aret eereegwaarak.

34-35 Ti eeko mbareegwa, ale’nggen inoba piyoorak wone inom, pulunogo piyoorak wone inom, eeko logorak wone yugu mbuku paga liiru mbanak ndak-ndak it aakumi Iterali kuwak eerak inom, kumi inom, elege-aabologwe inom, aap nggiru inom wonogwe nogo inom, abok aret inenggaanom paga at Muta nen, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yoragagerak nogo ambiriluk ambi wuppuulik abok tigitogon at Yotuwa nen mbininiragagerak.

9 Aap Nggibeyon mendek nen Yotuwa
ambokan laganeegwaarak wone

1 It aap inendagembogut niyo Yoraran oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe puut-puut paga wonogwe inom, puut nggelok-nggobok wonogwe inom, niyo nggwok yenggenak laut ambet paga nen, agi puut Libanon kuli aap inendagembogut Ket mendek inom, Amori mendek inom, Kanan mendek inom, Perit mendek inom, Kewi mendek inom,Yebut mendek inom, abok aret at Yotuwa eeke nogo inaruk konenggo nogogwaarik,


2 apit aret lambumbunuk, at Yotuwa Iterali inom wim namburuwok nduk, wone mbaneegwaarak.

3 Ndi, it aap Nggibeyon mendek perak, Yotuwa nen aakumi o Yeriko mendek inom, o Ayi mendek inom, eeppiyareegerak inaruk konenggo nogogwaarik,

4-5 we pilit aret, “Wone yogobi yuwok,” koonggo nogogwaarik, karun nibinik-ndelenak aago maan mendek paga inambi oroti ndeyak ku’lu aago nogo yonggologo keledai amborowak paga kwippugwi, anggur amburu tooko menggaarak ndomba agabolo paga ogobakkigirik maluk nibinik mendek yiluk-yiluk penggaarogo waganggwi, ndi, iniyok ogut nibinikndelenak yuwok-tuwok eerak yirikkologwe, inambogoyum abu maluk mili lombok kagak yirikkologwe, eeko nogogwaarik,

6 at Yotuwa aakumi Iterali inom o Nggilagan paga ooliya wuppatinuk wonogwe me nogome iniya wogogwaarak. Iniya wogo nogogwaarik, at Yotuwa kunduk, it aap Iterali mendek kunduk, yorogo logonet, “Nit ninawi o nda lombok time nen kit ninom lambumbunuk, wone abuk nggaruk togon mbanuwok nduk, kiniya wogo o.”

7 Yorogogwaarak kwe, it aap Iterali mendek nen it Kewi mendek nogo yorogo logonet, “Kit kinawi we korokkorok ninom wonogwe ya’i nen wogotak kiigak, wone abuk nggaruk togon mbanukwak nonggoti o.”

8 Yorogo mbareegwa, it nen Yotuwa yogo logonet, “Nit yi ti, kit kinayeloman aret wogo o.” Yogo mbareegwa, at Yotuwa nen it yorage logonet, “Kit taani o? Ndi, nggeeme nen wogo nogotik, yo’nugwi o?”

9 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Kit kinayeloman nit yi, ninawi mondok nda lombok nen at Aliku kinogoba Ala endage nggwok agaarak kenok wogo o. At nen o Metit paga eerit nage,

10 ndi, niyo Yoraran oonegen wundi wage menggim pa’nggwe enebaga aap mbere inendagembogut Amori mendek ambi endage Tikon o Ketibon unde wonage, ndi, ambi endage Ok awi Atitarot logonet, o Mbatan unde wonage, eekwi iigak, eeppiyareegerak nogo ninaruk koneneegurak me,

11 nit ninoweewi inom, it niname ninom monggoorak inom, it abok nen nit yo’nirogo logonet, Tu paga nogo logonet, noorak kinambi kambu ko’nok, it wonogwe me time nogo logomonggotik, yorogo logonet, Nit kit kinayeloman mini aret me, kit ninom lambumbunuk wone abuk nggaruk togon mbanuwok nduk wogo, yoraanu o, yinuk, nappinani wagaarak me,

12 ninambi oroti yi pekkaanip o. Niname nen ninambi oroti awo worarogo wonok wogoorak yi kwe, abu ndeyak age nagaarik, ku’lu agaarak wonage yi kaanip o.

13 Ndi, anggur amburu tookkolagak ndomba agabolo ngget mendek ogobakkigirik paga toologo yonggo’- nuk wogoorak kwe, nibi-nibi nage, tu o nda lombok me, wogo logonet, ninayum inom, niniyok ogut nggerenak inom, abu nibinik-ndelenak arit nage, eekerak yi kaanip o.”
14 Yorogo mbareegwa, at Aliku ALA yoga’lek kagak, it iniki mba’nuk nen inambi kambu ndinik nogo ando waganogo nonggo nogogwaarik,

15 at Yotuwa nen, “Ninom mondok kunik logowok nduk, kineenik teppinagago o,” yinuk, inom wone abuk nggaruk togon mbangge mbareegi, it aap inoweewi wone koongga nogo nen, “Ala owak o,” yinuk, kumbuk mbanogo pereegwaarak.

16 Abu aret aap Nggibeyon inom lambunggo nogogwaarik, nogo kenagan yippunuk, “Aap yi, inawi korotok iigak, kinom lambunggotak o,” yinuk, yogwe it Iterali inaruk konenggo nogogwaarik,

17 ti eyom paga aret nogo mbere yegak ko’lu aakumi ti, iname kota-kota Nggibeyon inom,Kepira inom, Mbeerot inom, Kiriyat- Yeyarim inom, aret pegiya nogogwaarak.

18 Pegiya nogo nogogwaarik, it Iterali lambunik inoweewi wone koongga nogo nen at Aliku Iterali inogoba Ala owak mbanogo inili eerogo piyareegwaarak me, “Inooriyak lek o,” yinuk, teppiyareegwaarak. Teppiigo mbareegwa, Iterali lambunik abok nen inoweewi nogo ineebiineeba inombako mbareegwa,

19 it inoweewi wone koongga nogo nen it Iterali apit yorogo logonet, “At Aliku Iterali ninogoba Ala owak mbanogo inili eerogo piigoorak me, maluk eerogo piyoorak ti meek o.
20 Nit Ala owak mbanogo ineenik logowak nduk, inili eerogo piigoorak kagak, maluk eeppiigwi niinok, Ala anini ninoba pinanukwak teppiyaawok o. Ndi, teppiyamonggoorak wonogo logonet, eeko logorak perak yi o.

21 It ineenik teppiyamonggoorak me, nit abok lambunik ninake ninayeloman logonet, niyo too’nira nagak, ninaga’ni wu’nira nagak, eekak ake aret logowak o,” yinuk, it Iterali inoweewi nen wone koonogo pereegwaarak ti paga aap Nggibeyon inom wone mbaneegwaarak nogo piyok yuulik omaawi aret wonagagerak.

22 Wone nogo koonogo pogo mbareegwa, at Yotuwa nen it aakumi Nggibeyon mendek nogo woraawak nduk, wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kit kinawi korotok yime aret wonogo logonet kwe, Ninawi o nda lombok wonage o, yinuk, wone pilit aret nano nduk yo’nirogotak?

23 Wone pilit togop yo’nirogotak me, o yogondak nen mondok-mondok ninayeloman logonet, ninogoba Ala awi wurik ake niyo tooli nagak, kani wuri nagak, eeko logomunggup nduk, pulunogo pinagago o.”

24 Yorage mbareegi, it nen wone onggo at Yotuwa yogo logonet, “Nit kayeloman mini yi, aakumi o yime menggaarak abok aret inenggaawak lek eerogo piinok, o nggween yi apit aret, Kit wokkiraagin o, yinuk, at Aliku kinogoba Ala nen eeriyak wone lengganogo ayeloman Muta yoreegerak nogo, liirogon aret ninaruk konenggo nogoorik, kit kineebe paga niniki ma’nage logonet, Nit togop aret ninoorukwak ninagabiti o, yinuk, pilit aret togop eekoorak o, ninogoba.

25 Togop aret me, o yogondak yi paga nit nineebe kit kineenggi paga wonogwe me, nit eekoorak paga eeppinaniyak mbakotak nogo ndak-ndak eeppinaniyak op aret o,” yinuk, yoreegwaarak.

26 Ndi, it Iterali nen inookwi iyo, at Yotuwa nen it inili eerogo teppiyareegerak nogo ti aret.
27 Teppiige nagagerik, ti eyom paga aret Iterali wonogwe abok aret inake eekwi, ndi, at Aliku ALA ake warogo wogogo logowam Aliku ALA nen leenogo patemenggim nogome eekwi, eeko logonet, niyo toogira nogwe, inagani wugira nogwe, eeko logowak nduk, unde eeppiyareegerak me, yogondak kunduk eekwi aret wonogwe o.

10 Wim eekwi iigak, oonegen puk agagerak wone

1 At Yotuwa nen o Yeriko inom, aap inendagembogut inom, eeppiyareegerak nogo ndakndak, o Ayi kunduk, aap inendagembogut kunduk, togop mban lek eerogo piinok, tebenggolagagerak nogo inom, ndi, it aakumi Nggibeyon mendek aakumi Iterali inom wone mbambunuk, inenggela’me wonogwe nogo inom, aap endagembogut Yerutalem mendek endage Aroniterek nen aruk koneneegerak.

2 Aruk konengge nagagerik, “O Ayi ti mbuuluk. Ndi, o yaga’lelo Nggibeyon ti, kota nggwok lombok aap endagembogut ambi abu’me piige menggim kwak wonogo logonet, it aakumi o Nggibeyon mendek tigitogon wim nambuka wakaa’ngget mban wonogwe o,” yinuk, aap Aroniterek inom, at apuri inom, nogo nen aakumi Nggibeyon ineebe paga inagabiti mbareegwaarak.

3 Inagabiti mbako nogogwaarik, aap endagembogut o Yerutalem me-ndek Aroniterek nogo nen aakumi Keboron mendek inowe aap endagembogut Kokam inom, aakumi Yarumut mendek inowe aap endagembogut Pireyam inom, aakumi Lakit mendek inowe endagembogut Yapiya inom, aakumi Egolon mendek inowe endagembogut Ndebit inom, yorage logonet,

4 “Aakumi Nggibeyon mendek nogo nen at Yotuwa inom, aakumi Iterali inom, inom lambunggaarak me, nit nen it aap Nggibeyon mendek inoori nawok nduk, ninom lambuni woraanip o.”

5 Yorage mbareegi, aap endagembogut Keboron mendek inom, Yarumut mendek inom, Lakit mendek inom, Egolon mendek inom, Yerutalem mendek inom, it Amori mendek inowe inendagembogut 5 ti, inawuri wim nambuka abok aret inom lambumbunuk, it aakumi Nggibeyon inom wim namburuwok nduk, it wonogwe me mondok panggok togon time aret inawooliya wuri wogogwaarak.

6 Wuri wogo mbareegwa, aakumi Nggibeyon mendek nen at Yotuwa o Nggilagan ooliya wuppunuk wonage me, yori wogo logonet, “Kayeloman mini nit yi, aakumi Amori mendek puut nggelok-nggobok wonogwe me time inoweewi inendagembogut abok aret lambumbunuk, ninooruwok nduk, korotok ninowagam panggoni wagaarak wonogwe me, nit kat keenggime wonogwe nogo eraangge mbo pinaniyak ti abu mage o. Ata, ninagap ndariyak nduk, mbet-mbet aret yeenggwa nira woraanip o.”

7 Yori nogo mbareegwa, at Yotuwa awuri wim nambuka aap wakaa’ngget inom abok aret it aap Nggibeyon mendek inom a’nuk, wim eeriyak o Nggilagan nen wundi nawok nduk, eeko mbareegwa,

8 at Aliku ALA nen Yotuwa yoge logonet, “It ineebe paga kagabiti mbarugun o. An nen muk kineenggime pinagagirak me, it nen ko wappunuk logogun lek o.”

9 Yoge mbareegi, at Yotuwa awuri inom o Nggilagan nen oonikiya aret wundi nogo nogogwaarik, nogwe iigak, o weege mbareegi, yini-panip aret inoba kwi’nogwe iigak,

10 at Aliku ALA nen it aakumi Amori mendek yale-pale eerogo mappiige mbareegi, it Yotuwa awuri inom nen aakumi Amori mendek abok aret, o Nggibeyon time mondok iya aret inoorogo piinok, tu Mbet-Koron lagi nogo menggam nogo paga muguren inoorit o endage Ateka inom, o Makera inom, aret ari nogogwaarak.

11 Inoorit nogo mbareegwa, it aap Amori mendek nogo tu Mbet-Koron paga mbaganit o Ateka ari nogwe me, at Aliku ALA nen mayu kumulinggen nggwok lombok inoba mbo wuppit wagagerak paga kambit nogogwaarak ti, ineebe ambik lombok aret o. Ndi, aakumi Iterali inawooluwak paga inooreegwaarak nogo ti, ineebe mbereeluk aret inooreegwaarak o.

12 At Aliku ALA nen it Amori mendek aakumi Iterali wogorage mbareegi, inoorit nogwe iigak, at Yotuwa nen Iterali apit inenggaanom paga Aliku ALA yoge logonet, “Oonegen ti, o Nggibeyon irimbaga taati aret puk age, Tut ti, alu’me o Ayalon irimbaga taati aret puk age, Eeru o.”

13 Yoreegerak nogo aap Yatat nen liiru mbangge logonet, “Oonegen nogo kilu yi naga’lek puk aret wonage, Ndi, tut nogo wundi waga’lek puk aret wonage, Eeke kagak, It aakumi Iterali nen inawim eeppiyoorak inanini wu aago wonogwe nogo Nini tayok togon inoorit nogogwaarak o,”yinuk, ambuku paga liiru mbaneegerak ndak-ndak aret o ne ambit weege kwak oonegen nogo kilu yi naga’lek mbogut paga time puk aret wonagagerak.

14 At Aliku ALA nen aap ambi oone ari aruk konembunuk, Iterali inom a’nuk, wim eeruwok nduk, eereegerak ti kokwak, eeka’lek kagak inom, eereegerak kagak inom, togop ambi eeka’lek aret wonage o.

15 Abu aret eeko nogogwaarik, at Yotuwa nogo aakumi Iterali apit inom inawooliyana o Nggilagan nogome aret wogogwaarak.

Yotuwa awuri inom nen aap inendagembogut 5 inooreegwaarak wone

16 Wogwe iigak, aap inendagembogut 5 nogo, mbaganit ndo endage Makera nogome aret kumaa’nari nogogwaarak.

17 Kumaa’nari nogogwaarak nogo it aakumi nen, “Aap inendagembogut 5 nogo ndo endage Makera kumaarak wonogwe iigoorak o,” Yotuwa yogo mbareegwa,

18 at Yotuwa nen ari logonet, “Yugum yelekole waganogo ndo ambe paga time mulunogo punuk, wundi wogwe iyo, kit ando inarum wonogwe kiigak,

19 kit ando perak, kinawim yi, at Aliku kinogoba Ala nen muk kineenggime wokkiragaarak me, it iname kota-kota unggwit nogwe iyo, tat yonggonggolaga’lek inambokan time mondok muguret inoorogo piya nanip o.”

20 Yorage nagagerik, at Yotuwa inom, it aakumi Iterali nogo inom, nen aap ambi teppiyoolik, it abok inenggaawak abu lek eerogo inoorogo piyareegwaarak kwe, it ambitak iname kota pak wurik me mbaganit unggwit nogogwaarak nogo mbo piinok,

 21 it Yotuwa awuri nogo abok ineebe obeelom aret o Makera paga inawooliya oore’nggam nogome Yotuwa wonage me, ka wogo mbareegwa, aap ambi nen, “Togop eeriyak mendek eekotak o,” yinuk, yoraga’- lek inayuk wuppunuk, puk aret wonogogwaarak.

22 Ti’nuk, Yotuwa nen ari logonet, “Ndo tu narak ti, paarogo pogo logomonggotik, aap inendagembogut 5 ti, wogoren an nowagam piya woraanip o.”

23 Yorage mbareegi, aap inendagembogut nogo ambi Yerutalem mendek, ambi Keboron mendek, ambi Yarumut mendek, ambi Lakit mendek, ndi, ambi Egolon mendek, ineebe 5 nogo ti aret ndoome nen wogoren wundi wogo nogogwaarik,

24 at Yotuwa owagam piya wogo mbareegwa, Yotuwa nen aap Iterali apit aret kuwak ari woraawak nduk, yoragagerak kuwak ari wogogwaarak wonogwe iigak, aap yigin unde inoweewi Yotuwa inom wim nambuko nogogwaarak nogo yorage logonet, “Korotok ya’i wogo logomonggotik, aap inendagembogut yi, inali’luk paga kiniyok aan lebembiirogo logonip o.” Yorage mbareegi, wogo nogogwaarik, iniyok konden inali’luk paga tebembiirogo iigak,

25 Yotuwa nen at awuri nogo yorage logonet, “Kinagabiti mbakwi, kiniki yungguppegak eekwi, eerugup o. It aakumi kinom wim mbanak wonogwe nogo, at Aliku ALA nen yogop eeppiyaagin me, kinogogumbuk kiniki mondok nu’lek eeppatinuk logomunggup o.” Ari nagagerik,

26 aap inendagembogut nogo inoorogo piinok, eyo 5 paga ineebe ndanunogo piigo nogogwaarik, mippiyareegwaarak wonogwe iigak, oonegen aret kilu yi nagagerak.

27 Oonegen nogo abu aret kilu yi nage mbareegi, aap inoorak eyo paga ndanunik wonogwe nogo waganogo wuppiya woraawak nduk, at Yotuwa nen wone lengganogo yorage mbareegi, wuppiya wogo nogogwaarik, ndoome kumaarak wonogogwam nogome inuut ngguluk mambiigo nogogwaarik, yugum yele-kole waganogo tu narogo piyareegwaarak me, o yogondak wonage aret o.

28 Ne ti eyom paga aret at Yotuwa nen o Makera tebenggolage logonet,aap ambit-ambi ineenik teppiyoolik tigitogon inoorogo piige, ndi, o Yeriko aap endagembogut eeppereegerak nogo kwak, aap Makera mendek endagembogut nogo togop aret warogo pege, eereegerak.


Yotuwa nen kota-kota tebenggolagagerak wone

29 Ti’nuk, Yotuwa nogo Iterali abok aret inom o Makera nen o Libana nogo nogogwaarik, inom wim eekwi iigak,

30 at Aliku ALA nen o kota ti inom, aap endagembogut inom, it Iterali ineenggime wogoragagerak me, o Libana tebenggologo logonet, aap endagembogut o Yeriko mendek eeppereegwaarak nogo ndak-ndak, at Yotuwa awuri inom nen aap endagembogut o Libana mendek wakwi, inawi kota time wonogwe nogo ineenik ambi teppiyoolik abok aret wooluwak paga inookwi, eereegwaarak.

31 Inooko nogogwaarik, at Yotuwa nogo Iterali inom abok aret o Libana nen o Lakit aret panggok togon inawooliya wuppunuk, inom wim nambukwi iigak,

32 at Aliku ALA nen aakumi Lakit mendek nogo, it Iterali ineenggime wogorage mbareegi, inom wim eekwi iigak, nogo ambi yinuk, ko’lu nen inawi paga kwi’nari unggwogo nogogwaarik, o Libana eereegwaarak nogo ndak-ndak inawi kota nogo tebenggologo logonet, ineebe abok aret wooluwak paga inoorogo piyareegwaarak.

 33 Ti eekwi iigak, o Nggetet mendek inowe endagembogut Koram nen it aap Lakit mendek yeenggwaaroorak nduk, eeri wagagerak mendek, at Yotuwa awuri inom nen aap endagembogut ti inom, awuri ineegin warak inom, ambi teppiyoolik tigitogon aret inoorogo piyareegwaarak.

34 Abu aret inooppunuk, at Yotuwa aakumi Iterali inom abok aret o Lakit nen o Egolon panggoni nogo nogogwaarik, inawooliya wuppunuk, inom wim nambuko logonet,

 35 ne ti paga aret o Egolon tebenggologo nogogwaarik, o Lakit paga eereegwaarak nogo ndak-ndak aret, aakumi ineenik wonogwe nogo ambi teppiyoolik abok aret wooluwak paga inoorogo piyareegwaarak.

36 Ti’nuk, Yotuwa aakumi Iterali inom abok aret o Egolon nen o Keboron aret nogo nogogwaarik, inom wim eeppunuk,

37 o Keboron tebenggologo logonet, o Egolon eereegwaarak nogo ndak-ndak, aap endagembogut inom, inawi kota wonogwe nogo inom, o yaga’lelo koorok wonogwe inom, ambiriluk ambi teppiyoolik abok aret wooluwak paga kalirubu pup eerogo inooreegwaarak.

38 Abu aret inoorogo piinok, at Yotuwa aakumi Iterali inom abok aret iniyokan yungguninuk, aakumi o Ndebit mendek inom wim eeko logonet,

39 o Libana inom, o Keboron inom, it inendagembogut imbirak inom, eerogo piyareegwaarak nogo ndak-ndak, aakumi o Ndebit kota wonogwe inom, aap endagembogut inom, o yaga’lelo koorok wonogwe inom, ambitambi teppiyoolik abok aret wooluwak paga kalirubu pup eerogo inooppunuk, o Ndebit tebenggologogwaarak.



40 At Aliku Iterali inogoba Ala nen wone lengganogo yoreegerak nogo ndak-ndak, at Yotuwa awuri inom nen it aakumi puut-puut wonogwe inom, o karume o ame pa’nggwe wonogwe inom, puut nggelok-nggobok me oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe wonogwe inom, puut elan me wonogwe inom, yi awi ndi awi aakumi ineenik wonogwe abok aret inowe endagembogut inom ambitambi ineenik teppiyoolik tigitogon aret kalirubu pup eerogo inoorogo piinok, inanggween tebenggologogwaarak.

41 O tebenogo piyareegwaarak nogo ti, o Kareti-Mbareneya nen nok, o Nggata kuli inom, nggween Nggotiyen taganak apit aret nen nok, o Nggibeyon kuli inom, abok aret Yotuwa awuri inom nen tebenogo piyareegwaarak.

42 At Aliku Iterali inogoba Ala nogo nen inom a’nuk wimeereegwaarak me, at Yotuwa awuri inom ne ambit wundeegwaarak paga aret aap inendagembogut yi abok aret inoorogo piinet nogo nogogwaarik, inanggween tebenggologogwaarak.

43 Abu aret tebenggologo nogogwaarik, at Yotuwa aakumi Iterali inom abok aret iniyokan inawooliyana o Nggilagan nogome aret wogogwaarak.

11 Aap inendagembogut o omarip paga wonogwe
 tebenogo piyareegwaarak wone

1 At Yotuwa oreewi inom nen it aap inendagembogut apit aret inoorit nogwe nogo, aap o Katot mendek inowe endagembogut Yabin nogo aruk konengge nagagerik, aap o Maron mendek inowe endagembogut Yobap inom, aap inowe inendagembogut o Timoron mendek o Akatap mendek imbirak inom,

2 it aap inendagembogut o puut nggelok- nggobok o omarip paga pa’- nggwe wonogogwaarak nogo inom, niyo Kinerot yenggenak o ame pa’- nggwe o Yoraran kobak nonggologo pereegim inom, puut nggelok-nggobok oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe inom, yi nggwok yenggenak laut ambet paga puut lunik Ndot oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe nogome mendek inom,

3-5 it aap o Kanan yi Yoraran yibagan- enebagan mendek inom, puut nggelok-nggobok wonogwe inanebunu Amori mendek inom, Ket mendek inom, Perit mendek inom, Yebut mendek inom, ndi, it aap Kewi o Mitapa puut Keromon ogobak mbani nagagim wonogwe nogo inom, it abok aret lambumbunuk, Iterali inom wim eeruwok nduk, inayonggo piyareegerak. Inayonggo piige mbareegi, it aap inendagembogut inawuri ineegin warak inalitik-inalitak lombok aago inom, inanggweendo wim eeka ogobakkigirik kuda nen nikkenok nage menggerak apit inom, kuda ineebe ambik inom, mbini niyo aa’nggi paga wonage nogo ndak-ndak ineebe alik negen kuwak eeri wogo nogogwaarik, niyo endage Merom eneerime korok-korok time aret inawooliya wukkola wogogwaarak.

6 Inawooliya wukkola wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Yotuwa yoge logonet, “O ko’lu yi eyom paga aret it aakumi ti, an nen waganogo kit wokkirage neenok, ineebe inoorogo piigwi, inaguda iniyok andelen mbanogo piigwi, ndi, inanggweendo ti, kani kunogo piigwi, eerumunggup me, aakumi ti, ineebe paga kinagabiti mbarugup o,” yoreegerak.

7 Yoge mbareegi, at Yotuwa awuri wim nambuka apit aret inom it aap inawim niyo Merom eneerime nogome wonogwe nogo yini-panip inoba kwi’nari nogo mbareegwa,

8 at Aliku ALA nen aakumi nogo inooruwak nduk, it Iterali wogorage mbareegi, mondok nappiigak-wappiigak inoorit o endage Tiron-Nggwok nen, noknok nappiigak-wappiigak aganabit o Miterepot-Mayim nen inoorit o kobappaga endage Mitapa oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nogome kuli aret piya nogogwaarak. It aap aago wogogwaarak nogo ineenik ambi teppiyoolik tigitogon aret kalirubu pup agago inooreegwaarak.

9 Inoorit nogo logonet, at Aliku ALA nen Yotuwa yoreegerak nogo ndak-ndak aret kuda nogo iniyok andelen mbanogo piigwi, inanggweendo nogo kani kunogo piigwi, eereegwaarak.

10 At Yotuwa awuri inom nen abu aret inoorogo wumbiigo nogogwaarik, iniyok paga yungguninuk wogo logonet, aap endagembogut Katot ti, yi aap ndi aap inendagembogut o time wonogogwaarak nogo inowe endagembogut at aret wonage kagak kwe, eebe warogo pugwi, at unde menggim tebenggologwe, eeko nogogwaarik,

11 aakumi at unde wonage nogo ambiriluk ambi ineenik logowak nduk, teppiyoolik abok aret wooluwak paga kalirubu pup eerogo inoorogo piigo nogogwaarik, o kota Katot nogo kani mbelanogo pit nogogwaarak.

12 At Aliku ALA ayeloman Muta nogo nen wone lengganogo yoragagerak nogo ndak-ndak aret, aap inendagembogut ineebe inom, it o unde menggam kota-kota inom, Yotuwa awuri inom nen mondok kalirubu pup eerogo inoorogo piyareegwaarak kwe,

13 inawi ambit me nogome mban wuko logonet, puut eerit laganggo menggam wurik kota-kota wonage nogo perak, kani mbelanogo pit noolik. Ata, o kota Katot mban Yotuwa awuri inom nen kani mbelanogo pit nogogwaarak.

14 Ndi, kani pit nogwe iigak, inaanggumi inom, inamindik-inamendek iname wonage inom, abok aret inagugun aakumi Iterali inalitak lombok ko’nok, ndi yogo logonet kwe, aakumi ineebe perak, ineenik ambi teppiyoolik mondok kalirubu pup eerogo inoorogo piyareegwaarak.

15 At Aliku ALA nen at ayeloman Muta wone lengganogo yoge mbareegi, Yotuwa yoreegerak nogo eeke logonet, Aliku ALA nen Muta yi eeriyak ndi eeriyak yoreegerak nogo ambi mbo puulik mondok ndak-ndak aret eereegerak.

Iterali ineegin tiyanak wonagagerak wone

16 Puut nggelok-nggobok me inom, o Kanan o ame pa’nggwe karume kole inom, o Nggotiyen taganak abok inom, puut ogobak mbani nagagim oonegen kilu yi nage menggim pa’- nggwe inom, yi Yoraran kobak nonggologo pereegim inom, puut nggelok- nggobok pege logonet, ogobak mbani nagagim aakumi Iterali logowam inom,

17 kuli puut endage Nggundun anggege o Teyit pa’nggwe waninogo pi nagagim nogo nen nok, puut Keromon abu’me kobappaga endage Libanon o Mba’an-Nggat nogo kuli aret aap inendagembogut abok aret pigogo ineebe inoorogo piinok, inanggween tebenggologwaarak.

18 Ndi, at Yotuwa awuri inom nen it aap inendagembogut inom wim nambukwi iigak, o ambik me aret ari nage nagagerak.

19-20 At Aliku ALA nen wone lengganogo Muta yoreegerak nogo ndakndak, inawim inom nambuko logonet, inabuwa mbaka’lek ineebe mondok kalirubu pup eerogo inoorogo piyaawak nen, “Iterali ninom wim namburuwok o,” yuwak nduk, at Aliku ALA nen aret inawim iniki omaawi eerogo piyareegerak me, inawim ogoorak ambi nen, “Iterali ninom lambunuwok o,” yinuk, inom paalungga warulik kwe, it aakumi Kewi o Nggibeyon wonogwe nogo, inalik iluk perak, inom lambunik logowak nduk, paalungga wareegwaarak.

21 Ti eyom paga at Yotuwa awuri inom nogo nogogwaarik, it aakumi Enak mendek inawi puut nggeloknggobok me o Keboron inom, o Ndebit inom, o Anap inom, puut nggeloknggobok o Yekura logowam inom, o Iterali logowam inom, wonogwe iinok, inoorit nogo logonet, inawi kota-kota inom, ineebe inom, tigitogon kalirubu pup eerogo piyareegwaarak.

22 It aakumi Iterali inanggween logowam time aakumi Enak mendek logowak nduk, ambi teppiyoolik, tigitogon inooreegwaarak kwe, o Nggata inom, o Nggat inom, o Atorot inom, we mbereeluk mban teppiyareegwaarak.

23 At Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aret, Yotuwa awuri inom nen o ti abok aret tebenggologo nogogwaarik, aakumi Iterali inanebunu ndarak ndak-ndak lombok ineyate kwak inanggween unde eeppatinuk logowak nduk, at Yotuwa nen tumburiragagerak. Tumburirage mbareegi, o nogome wim nggoguk yaga’lek abolok lek -obeelom aret wonagagerak.

12 Aap inendagembogut tebembiyareegwaarak
 inendage liiru mbanak wone

1 It aakumi Iterali nen aap iinok, inanggween o Yoraran nonggologo pereegim niyo Yoraranoonegen wundi wage menggim enebagan ogu niyo Aronon panggombunuk, agi puut Keromon kuli kologogwaarak nogo yi aret.

2-3 It aakumi Amori mendek inowe endagembogut Tikon nogo o Ketibon logonet, o Arowet niyo Aronon nggelo’me oolo time nen o Nggileyat ando inom lambunogo niyo Yabok aap anebunu Amon mendek inanggween mbanak kuli paga inom, o Yoraran nonggologo pereegim oonegen wundi wage menggim pa’nggwe niyo yenggenak Kinerot nogome nen nok, ogu niyo yenggenak Mayu Ogup o Mbet- Yetimot nen nok, ogu o ame pa’- nggwe puut Pitaka ogobak mbanogo pit nagagim inom, at unde wonagagerak abok aret ndinggologwe,

4 ndi, aakumi Erepayim mendek yumbunik aap ambi o Mbatan endagembogut Ok nen awi mbere Atitarot Erereyi wonage logonet,

5 o Mbatan abok puut Keromon inom, o Talaka inom, kuli nen nok, o aakumi Nggetut mendek inom, aakumi Maaka mendek inom, inanggween kuli nen o Nggileyat eegu mogonak aap endagembogut Tikon anggween unde menggim endage Ketibon kuli apit aret at mban unde wonagagerak nogo ndinggologwe, eereegwaarak. 6 At Aliku ALA ayeloman Muta aakumi Iterali inom nen inawim abok aret tebenogo piinok, inanggween nogo Aliku ALA ayeloman Muta nen it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, inanebunu Manate ando mogonak nogo inom, unde a’nuk logowak nduk, tumburiragagerak.

Aap inendagembogut tebembiyareegwaarak wone

7-8 At Yotuwa aakumi Iterali inom nen aap inendagembogut tebenogo piinok, inanggween ndinggologogwaarak nogo ti, niyo Yoraran oonegen kilu yi nage menggim yi paga o Mba’an- Nggat o Libanon kobappaga nen nok, puut-puut Nggundun anggege o Teyit pa’nggwe waninogo pi nagagim abok aret aakumi Ket inom, Amori inom, Kanan inom, Perit inom, Kewi inom, Yebut inom, inanggween puut-puut inom, puut nggelok-nggobok oonegen kilu yi nage menggim wonage inom, o Yoraran nonggologo pereegim inom, puut ogobak mbanogo pit nagagim inom, karume nggwok o ame pa’nggwe inom, abok aret inanggween tebenggologo nogogwaarik, aakumi Iterali inanebunu ndarak ndak-ndak aret ineyate kwak unde eeppatinuk logowak nduk, tumburiragagerak nogo yi aret.

9 Aap endagembogut ambi o Yeriko mendek, ambi o Mbeten ambokan o Ayi mendek,
10 Ambi o Yerutalem mendek, ambi o Keboron mendek,

11 Ambi o Yarumut mendek, ambi o Lakit mendek,
12 Ambi o Egolon mendek, ambi o Nggetet mendek,
13 Ambi o Ndebit mendek, ambi o Nggeret mendek,
14 Ambi o Korama mendek, ambi o Arat mendek,
15 Ambi o Libana mendek, ambi o Arulam mendek,
16 Ambi o Makera mendek, ambi o Mbeten mendek,
17 Ambi o Tapuwa mendek, ambi o Kepet mendek,
18 Ambi o Apek mendek, ambi o Lataron mendek,
19 Ambi o Maron mendek, ambi o Katot mendek,
20 Ambi o Timoron-Meron mendek, ambi o Akatap mendek,
21 Ambi o Taanak mendek, ambi o Megiro mendek,
22 Ambi o Kereti mendek, ambi o Yokeneyam puut Karemen koorok mendek,
23 Ambi o Ndot puut Napot-Ndot mendek, ambi o Nggilagan awi Nggoyim mendek,
24 Ambi o Tirata mendek.
Aap inendagembogut apit ti, ineebe 31 aret me, inanggween ndinogo aakumi Iterali mendek tumburiragagerak ti aret.

13 Yi o ndi o tebembiyoolik wone

1 Ti’nuk, aap Yotuwa nogo yi tahun ndi tahun eeppunuk, abu aakelo age mbareegi, at Aliku ALA nen at yoge logonet, “Kat abu aakelo aret ari nagandak me, nggween kit logorak ambik lombok awo tebenggolaga’lek wonage o.

2 Kit logorak nggween tebenggolaga’lek nogo yi aret. It aakumi Pilitin mendek inom, aakumi Nggetut mendek inom, inanggween apit

3 o Metit oonegen wundi wage menggim yime pa’nggwe niyo Tikot kuli nen nok, nggween Ekoron o omarip paga pa’nggwe kuli it Kanan mendek wonogo menggam o Pilitin aap inendagembogut Nggata inom, Atorot inom, Atekelon inom, Nggat inom, Ekoron inom, wone lengganogo yorogo menggam aret me, nogo inom, o ame pa’nggwe aakumi Awi mendek inanggween inom,

4 it aakumi Kanan mendek inanggween aakumi Tiron mendek o Meyara wonogwe me nen nok, aakumi Amori inanggween o Apek kuli inom,

5 aakumi Nggeban inanggween nogo inom, o Libanon apit oonegen lagi wage menggim pa’nggwe puut Keromon abu’me o Mba’an-Nggat nen nok, o Kamat tu nogo menggam kuli nogo inom, abok aret mugogo wumbiiga’lek wonage o.

6 Ndi, aakumi ambik puut nggeloknggobok o Libanon nen nok, Miterepot- Mayim aakumi Tiron mendek abok wonogwe nogo perak, an naa’- nduk a’nuk aret tebenogo piyaagin me, Inanggween ti, it aakumi Iterali yate kwak tumburiroorak o, yinuk, an nen wone lengganogo yokkiragarak ndak-ndak aret,

7 it aap inanebunu 9 ti inom, ndi, anebunu Manate ando mogonak nogo inom, yate kwak inanggween tumburiraamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

Niyo Yoraran enebaga inanggween tumburiragagerak wone

8 At Aliku ALA ayeloman Muta nen niyo Yoraran enebaga oonegen wundi wage menggim pa’nggwe inanggween wogoroorak koonogo piyareegerak nogo ndak-ndak aret anebunu Manate ando mogonak nogo inom, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, yate kwak inanggween wogoragagerak kologogwaarak.

9 It inanggween kologogwaarak kuli ti, niyo Aronon nggelo’me nage irimbaga kobappaga o Arowet panggombunuk, nggelo’me irimbaga oolo kota wonage nogo paga nen nok, o Mereba koorok puut kobappaga nen nok, o Ndibon nen nok,

10 it Amori mendek inowe endagembogut Tikon abu’me piinok menggim o Ketibon paga at awi kota-kota abok aret kuli nen nok, it aakumi Amon inanggween kuli ti aret.

11 It inanggween wogoragagerak ti, o Nggileyat inom, it aakumi Nggetut wonogo menggam inom, it aakumi Maaka wonogo menggam inom, puut Keromon abok aret inom, nggween Mbatan kuli o Talaka inom, wogoragagerak.

12 O Mbatan wogoragagerak ti, it Mbatan mendek inowe endagembogut logonet, o Atitarot mendek inom, o Erereyi mendek inom, wone lengganogo yorage nagagerak aap endage Ok aret o. At Muta nen it Erepayim mendektebenogo piinok, abok aret mugogo wumbiinet nage logonet, irip paga aap Erepayim mendek endagembogut Ok nogo aret mugogo wumbereegerak me, at abu’me piinok menggim o Mbatan time abok aret inom wogoragagerak.


13 Togop aret kwe, it Iterali nen it aakumi Nggetut mendek inom, it Maaka mendek inom, mugogo wumbiyoolik me, it ti, Iterali inom o yogondak wonogwe aret o.

14 Ndi, anebunu Lewi mendek ti, at Aliku Iterali inogoba Ala nen wone koonogo yoragagerak nogo ndak-ndak, it koloorak yate kwak ti, Ala ake warogo kani kunggwi mendek unde logorak aret me, inanggween wogoroolik aret o.

Anebunu Uruben mendek inanggween tumburiragagerak wone

15 Anebunu Uruben mendek ndarak ndegek lombok Muta nen inanggween tumburiragagerak nogo yi aret.

16 It inanggween kuli nogo ti, niyo Aronon nggelo’me nage irimbaga kobappaga o Arowet panggombunuk, nggelo’me irimbaga oolo kota wonage nogo paga nen nugwa, o Mereba koorok puut kobappaga kuli wogoragagerak.

17 Inanggween wogoragagerak nogo ti, o Ketibon inom, o kobak nabunogo pereegim kota Ndibon inom, kota Mbamot-Mba’an inom, kota Mbet-Mba’an-Meyon inom,
18 kota Yakat inom, kota Keremot inom, kota Mepaat inom,

19 kota Kiriyat-Ayim inom, Tibama inom, kobak nabunogo pereegim irimbaga puurom paga kota Teret-Katakat inom,
20 puut Pitaga elan me kota Mbet-Peyot inom, kota Mbet- Yetimot inom, nogo kunduk wogorage,

21 it Uruben mendek inanggween ando wogoragagerak nogo ti, kobak nabunogo pereegim kota-kota abok aret inom, aap endagembogut Tikon abu’me piinok menggim abok aret inom, wogorage, eereegerak. It Amori mendek inowe endagembogut o Ketibon logonet, wone lengganogo yorage kagak at Muta nen it Miriyan mendek inoweewi nagawannagawan o time logonet, aap Tikon inom a’nuk, wim nambuko nogogwaarak aap Ewi inom, Erekem inom, Tut inom, Kut inom, Ereba inom, inoorogo piinok, aap endagembogut inom wareegerak nogo ti, aap Tikon ti aret.

22 Ndi, aap tili pagangga Mbeyot aput Mbileyam nogo kunduk, it Iterali nen warogo pereegwaarak.

23 It Uruben mendek inanggween tumburiragagerak oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli nogo ti, niyo Yoraran aret. It Uruben paga wiganak ndarak ndegek lombok yate kwak inanggween paga kota-kota inom, kota-kota ti, yaga’lelo mbuulogwe-mbaalogwe inom, tumburiragagerak ti aret.

Anebunu Nggat mendek inanggween tumburiragagerak wone

24 Anebunu Nggat mendek ndarak ndegek lombok Muta nen inanggween tumburiragagerak nogo yi aret.

25 It inanggween tumburiragagerak ti, o Yayetet inom, o Nggileyat yi kota ndi kota inom, it Amon mendek inanggween ando kuli o Araba koorok kota Arowet inom, wogoragagerak.

26 Inanggween wogoragagerak kuli ti, o Ketibon panggombunuk, nok, o Aramat-Mitapa nen, o Mbetonim kuli nen, o Makanayim paga nen nok, o Ndebit paga kuli pugu wonagagerak.

27 Ndi, o kobappaga time kota Mbet-Karan inom, kota Mbet-Nimara inom, kota Tukot inom, kota Tapon inom, ndi, niyo Yoraran ndirok agi niyo Nggalileya yenggenak kuli oonegen lagi wage menggim pa’nggwe enebaga it aakumi Ketibon mendek inowe endagembogut Tikon abu’me piinok menggim ando awo wogoraga’lek nogo inom wogoragagerak.

28 It Nggat paga wiganak ndarak ndegek lombok yate kwak inanggween mbanak paga kota-kota ti inom, kota-kota ti, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, tumburiragagerak ti aret.

Anebunu Manate ando mogonak inanggween tumburiragagerak wone

29 Anebunu Manate ando mogonak at Manate paga wiganak ndarak ndegek lombok yate kwak inanggween tumburiragagerak nogo yi aret.

30 It inanggween kuli nogo ti, o Makanayim panggombunuk, nok, o Mbatan abok aret inom, it aakumi Mbatan mendek inowe endagembogut Ok abu’me piinok menggim abok aret o Mbatan time yaga’- lelo-yaga’lelo 60 o Yayit paga wonage nogo inom,

31 o Nggileyat ando inom, ndi, o Mbatan logonet, wone lengganogo yorage nagagerak aap endagembogut Ok awi kota Atitarot inom, awi kota Erereyi inom, abok wogoragagerak. Aap Manate aput Makit paga wiganak apuri ando ndarak ndegek lombok tumburiragagerak nogo ti aret.

32 At Muta nogo o Yeriko wunggandigin oonegen wundi wage menggim pa’nggwe niyo Yoraran enebaga o Mowap kobappaga logonet, yate kwak inanggween tumburiragagerak nogo ti aret.

33 Togop kwe, anebunu Lewi mendek perak, at Muta nen yoragagerak nogo ndak-ndak, yate kwak inanggween ti, at Aliku Iterali inogoba Ala unde logorak aret me, yate kwak nggween tumburiroolik aret o.

14 Niyo Yoraran yi paga inanggween tumburirogogwaarak wone

1-2 At Aliku ALA nen wone lengganogo at Muta yoreegerak nogo ndak-ndak, inanebunu 9 inom, anebunu ambi ando mogonak inom, inanggween yate negen unde eeppatinuk logowak nduk, aap Ala unde Eleyatat inom, aap Nun aput Yotuwa inom, it aap inanebunu lombok inoweewi nogo inom, nen, “Nggween ta aa’nduk koloorak kaamun?” yinuk, yugum anggen paga wakkaanuk, o Kanan niyo Yoraran yi paga aakumi Iterali abok aret yate kwak inanggween tumburirogogwaarak nogo yi aret.


3 It inanebunu mbere inom, anebunu ambi ando mogonak inom, nogo ti, yate kwak inanggween Muta nen oonegen wundi wage menggim pa’- nggwe niyo Yoraran enebaga muk tumburiragagerak kwe, aap Lewi mendek perak, yate kwak inanggween unde logowak nduk, tumburiroolik.

4 It aap Lewi mendek inanggween tumburiroolik kwe, we ineebe logorak ake mban kota-kota inom, inaanggumi tapi-ndomba logorak inake nggween inom, ti mban wogorogogwaarak. Ndi, aap Yutup ambit aret kwe, anebunu ambi Eparayim age, anebunu ambi Manate age, eereegwaarak.

5 It aakumi Iterali nen it inanggween kologogwaarak nogo ti,at Aliku ALA nen wone lengganogo Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aret kologogwaarak.

Aap Kalep o Keboron kolagagerak wone

6 Ne ti eyom paga at Yotuwa nogo o Nggilagan wonage me, anebunu Yekura mendek owagam wogo nogogwaarik, aap Kenat mendek Yepune aput Kalep nen at Yotuwa yoge logonet, “O Kareti-Mbareneya logonet, an inom, kat inom, nimbirak eeriyak at Aliku ALA nen at ayeloman Muta yoreegerak nogo kat keenu aret o.

7 An ndarak neegak tahun 39 eeppunuk, ambi eeke kagak, at Aliku ALA ayeloman Muta o Kareti-Mbareneya paga nen an o yime nenegen yombooni woraakit nduk, nappani wagagerak wage nagagirik, niyok paga nanuk, o yime kagagirak wone nogo pilit lek abet mban aret yora nagagirak o.

8 It noreewi ninom wogogurak nogo, nogo nogogwaarik, aakumi iniki ma’naruwak nduk, eeppiyareegwaarak kwe, an perak, at Aliku nogoba Ala eeriyak mbake mban mondok liirogon ninikineebe mondok nggaruk togon aret mugurok nagagirak nogo o.

9 Togop aret me, ne ti eyom paga Muta nen wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yo’nege logonet, At Aliku nogoba Ala iniki mbake menggerak ti, kat mondok liirogon kiniki-keebe nggaruk togon aret mugurok nagandak me, nggween kat kiyok pit nagandak ti, kat inom, kapuri inom, yate kwak mondok-mondok unde eeppatinuk logomunggup o, yinuk, yo’nereegerak nogo o.

10 Togop aret me, at Aliku ALA nen Muta wone ti yoge mbareegi, yo’nereegerak kagak, aakumi Iterali o karume nugu nogogwaarik, yime ari wogogwaarak kuli ti, tahun 45 aret agagerak me, at Aliku ALA nen wone koonogo pereegerak nogo ndakndak, an unde wo’nake kagak tahun 45 aret agagerak o. Togop aret me, an ndarak neegak yogondak tahun 85 aret agaarak wonage yi o.

11 Togop aret kwe, ne yogondak yi paga nomaawi lek aga’lek o maan Muta nen nappani wagagerak eyom paga nomaawi wonagagirak nogo ndak-ndak wim eeri wundikit nduk, nomaawi aret agarik o.

12 Nomaawi wonage aret me, ne ti eyom paga at Aliku ALA nen, Puut nggelok-nggobok me time, Wokkirigin o, yinuk, abuk nggaruk togon yo’nereegerak nogo aret wo’niru o. Wo’nege keenok, o ti paga aakumi Enak mendek wonogwe, inawi kota-kota nggwok lombok pak wurik wonage, yogwe nogo kat togon karuk koneneegindak kwe kagak, at Aliku ALA nen yeenggwa nege kagak, yereegerak nogo ndak-ndak aakumi ti, tebenogo piyaagin o,” yinuk, yoreegerak.

13 Yoge mbareegi, Yotuwa nen aap Yepune aput Kalep nogo, o Keboron paga yate negen unde eeppatinuk logowak nduk, wogoge nagagerik, ale’nggen oba pereegerak. 14 Ndi, at Kenat mendek Yepune aput Kalep nogo at Aliku Iterali inogoba Ala mbake mban mondok liirogon eebeiniki nggaruk togon mugurok nage nagagerak paga anggween o Keboron yate negen unde eeppatinuk logowak nduk, wogoreegerak me, o ti nogo yogondak ombowologwe wonogwe aret o.

 15 O Keboron nogo ti, aakumi Enak mendek inenggela’me aap ambi endage warak lombok endage Araba wonagagerak me, o Keboron aa’nduk endage Kiriyat-Araba aret yogo nogogwaarak. Ndi, nggween nogo, it Iterali abu aret kologo nogogwaarik, wonogwe iigak, o nogome wim nggoguk yaga’- lek abolok lek obeelom aret wonagagerak.

15 Aap Yekura mendek inanggween kuli mbanak wone

1 Anebunu Yekura paga wiganak ndarak ndegek lombok yugum paga wakkaanuk, inanggween tumburiragagerak kuli nogo ti, aginen ogu karume Tin o ame pa’- nggwe lombok nggween Erom kuli panggonak wonagagerak.

2 It Yekura inanggween o ame pa’- nggwe kuli ti, niyo nggwok yenggenak endage Mayu Ogop irip o ame pa’nggwe lombok panggombunuk,

3 nok, puut aanenggen endage Nggitamuru agigan o omarip paga pa’nggwe kagak, nok, karume Tin nen yomonogo o Kareti-Mbareneya agigan o omarip paga pa’nggwe nikkagak nugwa, o Ketoron nen o Arat lagi nanuk, yomoninuk, o Karaka nen nok,

4 o Atomon paga ari nanuk, niyo mbuuluk endage Metit nogo paga pi nanuk, niyo ndirok aru niyo kole yenggenak Laut Tengah kuli ti, it Yekura anebunu mendek inanggween o ame pa’nggwe kuli nogo ti aret o.

5 Inanggween oonegen wundi wage menggim pa’nggwe kuli nogo ti, niyo nggwok yenggenak Mayu Ogop ambet paga mugurok agi niyo Yoraran kuni wage menggim aret wonagagerak. Inanggween o omarip paga pa’- nggwe kuli nogo ti, niyo Yoraran kuni wage niyo yenggenak menggim panggombunuk,

6 o Mbet-Kogala ari laganuk, nok, o Mbet-Araba ogugan o ame pa’nggwe kagak, agi aap Uruben aput Mbokan Ayugum lunik nogome ari nanuk,

7 Akot Kobappaga nen agi Ndebit laganuk, ena yomonogo o omarip paga pa’nggwe mugurok o Nggilagan ari nagagerak. O Nggilagan ti, o kobak nabunogo pereegim o ame pa’nggwe puut Arumim wunggagak aret wonagagerak me, ti paga nen nugwa, niyo eneeri wungge menggim o En-Temet nen nok, o En-Orogen ari nanuk,

8 agi Mben-Kinom Kobappaga mugurok it aakumi Yebut menggam o kota Yerutalem puut elan me o ame pa’nggwe ari nanuk, time nen Erepayim Kobappaga o omarip paga pa’nggwe irip me Kinom Kobappaga oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe puut kirin nogo paga nen, nok,

9 niyo eneeri wundit wage menggim endage Me- Nepotowa ari nanuk, puut nggeloknggobok Eporon kota-kota nen nugwa, o Mbaala ti, o Kiriyat-Yeyarim aret me, time wambi nanuk,

10 ti’nuk, yomoninuk, o Mbaala nen nok, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe mugurok, puut nggelok-nggobo’me o Teyit ari nanuk, o omarip paga pa’- nggwe puut Yeyarim ti, Ketalon aret me, puut ti elan me nugwa, ogu o Mbet-Temet nen nok, o Timana nen

11 puut Ekoron o omarip paga pa’- nggwe elan me nugwa nanuk, ena yomoninuk, o Tikoron ari nanuk, nok, puut Mbaala nen o Yabenen ari nanuk, irip niyo kole yenggenak laut kuli aret wonagagerak.

12 Inanggween oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe kuli mbanak ti, niyo kole yenggenak Laut Tengah ambet paga aret o. Anebunu Yekura mendek ndarak ndegek lombok inanggween kuli ti aret o.

Aap Kalep nen o Keboron ndinggolagagerak wone

13 Aliku ALA nen wone lengganogo yoreegerak ndak-ndak, at Yotuwa nen aap Yepune aput Kalep anebunu Yekura mendek inanggween ando mogonogo wogoragagerak me, mogonogo wogoreegerak nogo ti, o Kiriyat- Araba endage ambi ti, Keboron aret. Aap Enak mendek inogoba endage ti, Araba aret o.

14 Nogo wogoge mbareegi, aap Enak paga wiganak mendek ineebe kenagan aap Tetayi inom, Akiman inom, Talamayi inom, o Keboron wonogwe nogo, at Kalep nen mugogo wumbiyareegerak.

15 Wumbiinok, it aakumi o Ndebit aa’nduk endage Kiriyat-Tepet yogo nogogwaarak nogome wonogwe nogo, inom wim eeri naakit nduk, nage logonet,

16 at Kalep nen, “Aap ta nen it Kiriyat-Tepet mendek inoorogo piinok, o nogo tebenogo pege kenok ti, an napuluk kolaga Akata nogo at akwe kolaawak nduk, wogorigin o.”

17 Ari mbareegi,at Kalep nogo awuluk Kenat aput endage O’niyen nen o kota ti, tebenogo pege mbareegi, at Kalep nen at apuluk kolaga Akata nogo, akwe kolaawak nduk, wogoreegerak.

18 Wogoge mbareegi, ogonggelo ka wagagerak nogo eyom paga kwe nogo nen ogonggelo yoge logonet, “Nogoba nen nggween mbanak ambi wo’niruwak nduk, yori nawi o,” yinuk, nogo nogogwaarik, kwe nogo keledai amborowak paga nen nggween paga wambi wage mbareegi, at ogoba Kalep nen at yoge logonet, “Kat nonggop eeppagarak, mba’nuk wagan o?”

19 Yoge mbareegi, at kolaga nen, “Nogoba o. Kat o karu nggwok o ame unggwi nage menggim pa’nggwe nggween amburu lek mbuk mendek wo’negendak tit kwe, an kapuluk nabuwa mbake logonet, niyo eneerime kero, ambi inom wo’niru o.” Yoge mbareegi, at Kalep nen anggween mbanak niyo eneeri aginggwe wungge me inom, ogunggwe wangge me inom, imbirak wogoreegerak.

Anebunu Yekura mendek kota-kota wogoragagerak wone

20 Anebunu Yekura mendek ndarak ndegek yate kwak kota-kota wogoragagerak nogo yi aret.

21 O karu nggwok o ame pa’nggwe irip me lombok it aakumi Erom mendek inanggween kuli pugu paga o kota-kota anebunu Yekura mendek wogoragagerak endage ti, Kabeten, Eret, Yagut,

22 Kina, Ndimona, Arara,
23 Kereti, Katot, Yitanan,
24 Tip, Telem, Mbeyalot,
25 Katot-Karata, Keriyot-Ketoron endage ambi Katot, nogo aret wogorage,
26 Amam, Tema, Molara,
27 Katat-Nggara, Ketomon, Mbet-Pelet,
28 Katat-Tuwan, Mberetiyeba enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogorage, 29 Mbala, Iyim, Etem,
30 Elotolat, Ketin, Korama,
31 Tikalak, Maramana, Tanatana,

32 Lebawot, Tilikim, Ayin, Irimon nogo aret wogorage, eereegerak me, lambuk togon kota 29 wogorage logonet, kota-kota ti, enaaganambokan yaga’lelo mbuulogwe inom aret wogoragagerak.

33 Oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe puut-puut paga kota-kota wogoragagerak ti, Etitawon, Tora, Atana,
34 Tanowa, En-Ngganim, Tapuwa, Enam,
35 Yarumut, Arulam, Toko, Ateka,

36 Taarayim, Aritayim, Nggerera ambi endage Nggererotayim nogo, wogoragagerak me, lambuk togon kota 14 wogorage logonet, enaaganambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogorage,

37 Tenan, Karata, Migaran-Nggat,
38 Ndileyan, Mitapa, Yoketen,
39 Lakit, Mbotakat, Egolon,
40 Kabon, Lakamat, Kitilit,
41 Nggererot, Mbet-Ndagon, Naama, Makera aret me, lambuk togon kota 16 wogorage logonet, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogorage,

42 Libana, Etet, Atan,
43 Yipata, Atana, Netip,
44 Kekila, Akitip, Mareta ti aret me, lambuk togon kota 9 wogorage logonet, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogorage,


45 kota Ekoron enaagan-ambokan yaga’lelo nggwok inom, mbuulogwe inom, wogorage, 46 kota Ekoron panggombunuk, nugwa oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe o Atorot koorok kota-kota inom, enaaganambokan yaga’lelo-yaga’lelo inom, wogorage,

47 kota Atorot wogorage logonet, enaagan- ambokan kota-kota inom, yaga’lelo-yaga’lelo inom, nogo wogorage, kota Nggata wogorage logonet, enaagan-ambokan yaga’lelo nggwok inom, mbuulogwe inom wogorage,eerit niyo mbuuluk endage Metit ambet paga kota-kota wonage nogo inom, niyo nggwok yenggenak Laut Tengah ambet paga kota-kota wonage inom, nogo kunduk wogorage, eereegerak ti aret.

48 Puut nggelok-nggobok me kotakota wogoragagerak endage ti, Tamit, Yatit, Toko,

49 Ndana, Kiriyat-Tana endage ambi Ndebit aret me, wogorage,
50 Anap, Etemo, Anim,
51 Nggotiyen, Kolon, Nggilo, aret me, lambuk togon kota 11 wogorage logonet, enaaganambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogorage,

52 kota Arap, Nduma, Etan,
53 Yanum, Mbet-Tapuwa, Apeka,
54 Kumata, Kiriyat- Araba ti, kota Keboron aret me, wogorage, kota Tiyot wogorage, eereegerak me, lambuk togon kota 9 wogorage logonet, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogorage,

55 kota Mawon, Karemen, Tip, Yuta,
56 Yiteren, Yokereyam, Tanowa,
57 Kayin, Nggibeyat, Timana, aret me, lambuk togon kota 10 wogorage logonet, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogorage,

58 kota Kalukun, Mbet-Tut, Nggerot,
59 Maarat, Mbet-Anot, Eletekon, aret me, lambuk togon kota 6 wogorage logonet, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogorage,

60 kota Kiriyat-Mba’an ti, endage ambi Kiriyat-Yeyarim nogo inom, Araba inom, imbirak wogorage logonet, enaaganambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogorage, eereegerak.

61 Kota-kota o karume wonage wogoragagerak endage ti, Mbet-Araba, Mirin, Tekaka,
62 Nibatan, kota endage Kota Mayu, kota En-Nggeri, aret me, lambuk togon kota 6 wogorage logonet, enaaganambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogoragagerak aret.

63 Togop aret kwe, it aakumi Yebut mendek inawi o kota Yerutalem wonogogwaarak nogo ti, it Yekura mendek nen mugogo wumbiyoorak meek me, it Yekura mendek inom o yogondak time wonogwe aret o.

16  It Eparayim Manate inanggween kuli mbanak wone

1 Ti’nuk, yugum paga wakkogo nogogwaarik, aap anebunu Yutup paga wiganak mendek inanggween tumburiragagerak kuli ti, o Yeriko niyo eneeri wungge menggim oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o kota Yeriko koorok niyo Yoraran aa’nggi paga taati panggombunuk, nok, kota Yeriko kagak, karume nen agi puut nggelok-nggobok o Mbeten ari nanuk,

2 o Mbeten ti, o Lut yogo nogogwam aret me, time nen nugwa, it aakumi Ariki mendek wonogo menggam o Atarot ari nanuk,

3 time nen ogu oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe mugurok aap Yapelet inanggween paga ari nanuk, nugwa, o Mbet-Koron abu’me nen, o Nggetet nen, nugwa, irip niyo kole yenggenak Laut Tengah kuli aret wonagagerak.

4 Anebunu Yutup paga wiganak it Manate mendek inom, it Eparayim mendek inom, inanggween yate kwak kologogwaarak nogo ti aret.

Anebunu Eparayim mendek inanggween kuli mbanak wone

5 Anebunu Eparayim mendek ndarak ndegek lombok yate kwak inanggween kuli nogo yi aret.Yate kwak inanggween kuli oonegen lagi wage menggim pa’nggwe ti, o Atarot-Arat panggombunuk, nok, o Mbet- Koron eneerime pa’nggwe nen nok,

6 niyo nggwok yenggenak Laut Tengah nogo kuli aret wonagagerak. O omarip paga pa’nggwe kuli ti, niyo nggwok yenggenak Laut Tengah panggombunuk, nok, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe mugurok o Mikemetat agi o omarip paga pa’nggwe nikkagak, yomonogo oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Taanat-Tilo kagak, o Yanowa oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe mangga wagak,

7 ogu o ame pa’nggwe mugurok o Atarot nen, Nakarat nen, o Yeriko irip me kagak, niyo Yoraran wambeegerak kuli ti aret.

8 Ti’nuk, o nggween kuli ti, o Tapuwa nen nok, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe niyo Kana ndirok mugurok nugwa irip ti, niyo kole yenggenak Laut Tengah paga panggonak aret wonagagerak. Anebunu Eparayim mendek ndarak ndegek lombok yate kwak inanggween kuli mbanogo wogoragagerak ti aret.

9 Ndi, wogorage logonet, anebunu Manate ando mogonak mendek yate kwak inanggween nogo paga kotakota ando inom, kota-kota ti, enaagan-ambokan yaga’lelo-yaga’lelo inom, mogonogo it Eparayim mendek wogoragagerak mban.

10 Togop kwe, aakumi Kanan mendek o Nggetet wonogogwaarak nogo mugogo wumbiyoolik me, aakumi Kanan mendek ti, it Eparayim mendek inom wonogo logonet, it inake yabu eeppiigwi o yogondak wonogwe aret o.

17 Anebunu Manate ando mogonak mendek
 inanggween kuli mbanak wone

1 Aap Yutup aput manggu ndarak ti, Manate aret me, yugum paga wakkaanuk, anebunu Manate mendek inanggween tumburiragagerak kuli nogo yi aret o. Aap Manate aput manggu ndarak ti, Makit aret me, aput endage Nggileyat. At Makit nen aap eegin warak wim kalukalu wonagagerak me, niyo Yoraran enebaga o Nggileyat inom, o Mbatan inom, wogoreegerak.

2 Anebunu Manate mendek ando mogonak ti, at Makit paga wiganak inanggween ti, enebaga muk wogoragagerak me, anebunu Manate mendek ando mogonak wogoroolik nogo, yugum paga wakkaanuk, ndarak ndegek lombok niyo Yoraran yi paga tumburiragagerak endage ti, Abiyetet, Kelek, Atiriyen, Tekem, Kepet, Temira aret. Aap Yutup aput Manate paga wiganak ando aap mban ndarak ndegek lombok it ti aret o.

3 Togop kwe, aap Telapekat ogoba ti Kepat, Kepat ogoba Nggileyat, Nggileyat ogoba Makit, Makit ogoba Manate aret nda’nogogwaarak me, inomboluk aap Telapekat nogo, apuri wologwe ndaganabulik komologwe mban ndaganabeegerak me, inendage ti, Makala, Nowa, Kogala, Milaka, Tirata aret.

4 It komologwe nogo, aap Ala unde Eleyatat inom, aap Nun aput Yotuwa inom, it Iterali inoweewi inom, inowagam wogo nogogwaarik, it yorogo logonet, “Aliku ALA nen, It komologwe ti, iniriwi inom aret inanggween yate kwak kologo logowak o, yinuk, wone lengganogo Muta yoreegerak me, nit ninom aret wo’niroorak o.” Yogo mbareegwa, Aliku ALA nen wone lengganogo Muta yoreegerak nogo ndak-ndak, at Yotuwa nen itinogoba inom wiganak inanggween yate kwak kologwe me, inom logowak nduk, wogoragagerak.

5-6 Anebunu Manate mendek oonegen lagi wage menggim pa’nggwe niyo Yoraran enebaga o Nggileyat nenaarak inom, o Mbatan nenaarak inom, wogoragagerak kwe, it Manate paga wiganak aap mban inanggween yate kwak wogorage logonet, at paga wiganak komologwe ti, inom aret wogorage logonet me, niyo yi paga nggween 10 mbanak inom aret wogoragagerak. O Nggileyat nenaarak ti, it Manate paga wiganak ando wogoragagerak nogo o.

7 Aap Manate mendek inanggween kuli ti, o Atiyet nen o Tikem oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Mikemetat paga ari nanuk, ti paga nen yomonogo ogu o ame pa’nggwe mugurok it aakumi En-Tapuwa iname paga kuli aret wonagagerak.

8 Nggween Tapuwa ti, anebunu Manate mendek inanggween aret kwe, it Manate mendek inanggween kuli paga kota Tapuwa ti perak, it Eparayim mendek inawi aret agagerak.

 9 Ndi, it Manate inanggween kuli ti, o Tapuwa nen ogu o ame pa’nggwe mugurok niyo Kana nage paga ari nanuk, niyo nage nogo mugurok yi nggwok yenggenak laut warak aret wonagagerak. It Manate inanggween niyo Kana nage kuli pugu paga ogu o ame pa’nggwe kota-kota nogo ti, it Eparayim mendek inom aret inawi kota-kota wonagagerak kwe, it Manate inanggween kuli ti, o omarip paga pa’nggwe niyo ti paga nen nok, niyo kole yenggenak laut kuli warak aret wonagagerak.

10 Nggween niyo Kana nage ogu o ame pa’nggwe ti, anebunu Eparayim mendek inanggween aret. Ndi, agi o omarip paga pa’nggwe ti, anebunu Manate mendek aret. Anebunu Manate mendek inanggween kuli oonegen kilu nage menggim pa’nggwe ti, niyo nggwok yenggenak laut nogo aret. O omarip paga pa’nggwe ti, anebunu Atet mendek inanggween kuli aret. Ndi, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe ti, Itakat mendek inanggween kuli aret wonagagerak.

11 Togop aret kwe, anebunu Itakat inom, Atet inom, inanggween mbanak kwe, it inanggween paga kota-kota anebunu Manate mendek wogoragagerak ti, kota Mbet- Teyan inom, kota Yibeleyam inom, niyo kole yenggenak laut ambet paga kota Ndot inom, kota En-Ndot inom, kota Taanak inom, kota Megiro inom, wogorage logonet, kota-kota ti, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwembaalogwe abok aret inom wogoragagerak kwe,

12 it aakumi Kanan mendek nen, “Niname yime nen wumbinaniyak mondok lek aret o,” yinuk, inogogumbuk wonogwe iinok, anebunu Manate mendek nen it mugogo wumbiyoorak meek agagerak kwe,

13 anebunu Manate mendek inomaawi ogo logonet, mbelek togon wumbiyoolik, it ando ineyabu eeppiigo logowak nduk, teppiyareegwaarak.

14 It Yutup mendek paga wiganak nen Yotuwa yogo logonet, “Aliku ALA nen ale’nggen ninoba pinanit wage kagak, nineebe ambik ogogurak kwe, yugum paga wakkenok, nggween we mbuuluk o ambit nenaarak iluk tumbu’niragandak ti, nonggop nduk o?”

15 Yogo mbareegwa, at Yotuwa nen it yorage logonet, “Kit aakumi ambik ogwe, ndi, o nggelok-nggobok Eparayim ti mbuuluk me, yagabit age,eekerak kenok, eyonggaame it aakumi Perit mendek inom, Erepayim mendek inom, wonogo menggam time kinawi eekkolaabagip nduk, o time tenak eerogo pati lagi nanip o.”

16 Yorage mbareegi, it Yutup mendek paga wiganak nogo nen at yogo logonet, “O nggelok-nggobok me time ti mbuuluk aret o, ndi, it aakumi Kanan mendek o kobak nabunogo pereegim kota Mbet-Teyan menggaarak inom, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe menggaarak inom, it Titeren Kobappaga menggaarak inom, nen inanggweendo ti, mbuti mendek aret o.”

17 Yoreegwaarak kwe, at Yotuwa nen at Yutup paga wiganak anebunu Eparayim mendek inom, Manate mendek inom, yorage logonet, “Nit nineebe woneemaluk, ndi, ninomaawi ambik, ti abet aret yogotak me, yugum paga wakkaanuk, o ambit nenaarak tumbukkiragarak ti mban wokkirage lek o.

18 Ata, ambi eyonggaame time inom aret wokkirage me, o tenak eerogo irip-irip pit nogo logomonggotik, unde eeppatinuk logomunggup o. It aakumi Kanan mendek inomaawi ambik, ndi, inanggweendo mbuti mendek paga ogobakkigirik aret kwe, it kunduk, kit mugogo wumbiyoorak op aret mbake agarik o,” yinuk, yoragagerak.

18 It ando nggween tumburiragagerak wone

1 Aliku ALA nen nggween wogoragagim tebenggo’nok wonogo logonet, aakumi Iterali wonogwe abok aret o Tilo paga kuwak eeko nogogwaarik, Ala inom lambungge menggim awooliya nogo mippereegwaarak kwe,

2 ne ti eyom paga it Iterali inanebunu 7 paga wiganak nogo, inanggween yate kwak awo kolaga’lek wonogogwaarak.

3 Togop me, at Yotuwa nen it Iterali nogo yorage logonet, “At Aliku kinombomini inogoba Ala nen nggween wokkiragagim nogome unde eeppatinuk logomunggup nduk, o time noorak mbaka’lek we ugun ndengga aago wonogwe kiigak, ne mande ari nagin o.

4 Togop me, aap inanebunu lombok ineebe kenagan lombok mban leenogo piyaanip o. Leenogo piigwi kiinok, o time nogo logomenggaarik, nggween inigen pekkenet nogo logonet, inanggween yate kwak koloorak mbakwi nogo paga o ndogop wonage nogo liiru mbaninuk, iniyokan an wonage me yime woraawak nduk, nappiyaagin o.

5 It aap Yekura paga wiganak inanggween ti, o omarip paga pa’nggwe wonage, ndi, aap Yutup paga wiganak inanggween ti, o ame pa’nggwe wonage, eerak kagak, nggween oolo taati 7 kuli aret mbanuwak o.

6 O ndogop wonage o, yinuk, nggween 7 nenaarak liiru mbanemenggaarak wonok niri wogwe iinok, Aliku ninogoba Ala nen nggween ambi mbanak anebunu ta wogoriyak mbakerak kaamun? yinuk, an nen yugum paga wakkenok, tumbukkiraagin o.

7 It aap Lewi mendek perak, yate kwak kologo logorak nogo ti, Aliku ALA eebe unde logonet, ake yabu eeko logorak ti aret me, tumbukkirage logonet, it nggween mbanak ambi kolaagun lek o. Ndi, it aap Nggat paga wiganak inom, aap Uruben paga wiganak inom, aap Manate paga wiganak ando mogonak inom, ti, inanggween yate kwak oonegen lagi wage menggim pa’nggwe niyo Yoraran enebaga Aliku ALA ayeloman Muta nen muk wogoragagerak nogo o,” yinuk, yoragagerak.

8 Yorage mbareegi, it aap ti nanuk, “O ndogop wonage kogoorak o,” yinuk, liiru mbanogo wonok woraawak nduk, nappiige logonet, at Yotuwa nen, “Kit nen o ti, maloppit nogo logonet, O nogo ndogop wonage kogoorak o, yinuk, liiru mbaninuk, an wonage me yime kiniyokan wogwe kiinok, o Tilo yime, Aliku ALA nen nggween ambi mbanak anebunu ta wogoriyak mbakerak, kaamun? yinuk, yugum paga wakkaanuk, wokkiroorak me, nogo logonip o.”

9 Yorage mbareegi, it aap ti, tu o nggween kolaawam ti paga nogo logonet, yi kota ndi kota paga wonage nogo liippit nogo nogogwaarik, nggween 7 kuli liiru mbanogo punuk, wonok it aakumi o Tilo paga inawooliya wuppatinuk, wonogwe nogo, Yotuwa inom wonage me, ka wogogwaarak.

10 Ka wogo mbareegwa, Aliku ALA enggaanom paga o Tilo time at Yotuwa nen, “Nggween 7 mbanak ti, ambi ta koloorak kaamun?” yinuk, yugum paga wakkaanuk, inanebunu Iterali koloolik nogo mugurok tumburiragagerak.

It Mbeniyamin mendek inanggween kuli mbanak wone

11 Aa’nduk lombok yugum paga wakkage nagagerik, yugum nogo wo’- narok it Mbeniyamin mendek ndarak ndegek lombok inowagam ari nagagerak. Ari nage mbareegi, it Mbeniyamin mendek inanggween tumburiragagerak ti, anebunu Yekura mendek inawi nenaarak kologogwam ogu kagak, anebunu Yutup paga wiganak kologogwam agi kagak, oolo aret wogoragagerak.

12 It Mbeniyamin inanggween kuli o omarip paga pa’nggwe ti, niyo Yoraran aa’nggi paga panggombunuk, o Yeriko o omarip paga pa’nggwe puut elan me nen oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe mugurok puut nggelok-nggobok me nen, irip karume o Mbet-Awen ari nanuk,

13 time nen nok, o Lut ti, o Mbeten aret me, o Lut wukkagak puut elan me o ame pa’nggwe ari nanuk, time nen ena yomorogon ogu o Mbet-Koron abu’me o ame pa’nggwe puut nggeloknggobo’me o Atarot-Arat kuli ari nage,

14 Oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe inanggween kuli ti, o Mbet- Koron wunggagak, o ame pa’nggwe puut nggeloknggobo’me nogome nen yomoninuk, nugwa, ogu o ame pa’nggwe mugurok o Kiriyat-Mba’an ti, o Kiriyat- Yeyarim aret me, aap Yekura mendek inawi kota nogome ari nage, eerak aret wonagagerak.

15 O ame pa’nggwe inanggween kuli ti, o Kiriyat-Yeyarim endekenggwe time panggombunuk, nok, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe mugurok, niyo eneeri wungge menggim Me-Nepotowa ari nage,

16 time nen nok, ogu Erepayim Kobappaga o omarip paga pa’nggwe Mben-Kinom Kobappaga wunggagak puut ogobak pit wambi wagagim paga nen nok, ogu Kinom Kobappaga irimbaga it aap Yebut menggam puut elan me o ame pa’nggwe mugurok nugwa, o En-Orogen ari nage,

17 time nen ena yomonogo o omarip paga pa’nggwe mugurok, o En-Temet nen, puut aanenggen Arumim enebaga pa’nggwe kagak o Nggelilot nen, ogu Uruben aput endage Mbokan Ayugum o, yinuk, yogo nogogwam ari nage,

18 time nen nok, o Yoraran Kobappaga wukkagak o omarip paga pa’nggwe puut elan me mugurok ogu karu nggwok o ame pa’nggwe nogome nen nok,

19 o Mbet-Kogala wukkagak o omarip paga pa’nggwe puut elan me mugurok, irip o ame pa’nggwe yi Yoraran kuni nage yenggenak menggim yi yenggenak Mayu Ogop aanunggut o omarip paga pa’nggwe nogome ari nage, eerak wonagagerak nogo ti, o ame pa’nggwe inanggween kuli ti aret.

20 Oonegen lagi wage menggim pa’nggwe inanggween kuli wonagagerak nogo ti, niyo Yoraran nage ti aret.Anebunu Mbeniyamin paga wiganak ndarak ndegek lombok inanggween yate kwak agi-ogu, aru-ogwe kuli wonagagerak ti aret.

21 Ndi, anebunu Mbeniyamin mendek ndarak ndegek lombok kotakota unde ogogwaarak endage ti, Yeriko, Mbet-Kogala, Emek-Ketit

22 Mbet-Araba, Temarayim, Mbeten,
23 Kaawim, Para, Opara,

24 Kepat-Kaamonayi, Opini, Nggeba aret me, lambuk togon kota 12 enaagan- ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom aret kologwe,

 25 ndi, kota Nggibeyon, Arama, Mbeerot,
26 Mitapa, Kepira, Mota,
27 Erekem, Yirepen, Tarala,

28 Tela, Elep ti, it Yebut mendek inawi Yerutalem aret me nogo inom, kota Nggibeyat inom, kota Kiriyat inom, aret me, lambuk togon kota-kota 14 enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe-mbaalogwe inom kologwe, eereegwaarak. Anebunu Mbeniyamin paga wiganak ndarak ndegek lombok inanggween yate kwak wogoragagerak nogo ti -aret.

19 It Timeyon mendek inanggween kuli mbanak wone

1 Ambokan yugum paga wakkaanuk, yugum wo’narok it Timeyon mendek ndarak ndegek lombok inowagam ari nagagerak. Ari nage mbareegi, it Timeyon mendek inanggween ti, it Yekura mendek inanggween kologogwam oolo kota-kota nogo aret wogoragagerak.

2 Kota-kota wogoragagerak ando endage ti, Mberetiyeba endage ambi Tiyeba, Molara,

3 Katat-Tuwan, Mbaala, Etem,
4 Elotolat, Mbetun, Korama,
5 Tikalak, Mbet- Kamarakabot, Katat-Tuta,

6 Mbet-Lebawot, Taruken, aret me, lambuk togon kota 13 enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom wogorage,

7 ndi, kota Ayin, Irimon, Etet, Atan, kota 4 aret me, enaaganambokan yaga’lelo inom wogorage,

8 o kota-kota ti, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe-mbaalogwe abok aret wogoranet nok, o kota Mbaalat-Mbeet ti, o karu nggwok o ame pa’nggwe kota Arama aret me, kota ti kuli wogorage, eereegerak. Anebunu Timeyon paga wiganak ndarak ndegek lombok yate kwak kota-kota wogoragagerak nogo ti aret.

9 It Timeyon paga wiganak nen yate kwak kota-kota it Yekura mendek inanggween paga ando wogoragagerak nogo ti, it Yekura mendek inanggween kole me, yinuk, wogoragagerak me, it Timeyon mendek nen inanggween yate kwak ti, it Yekura mendek inanggween oolo ti paga aret wogoragagerak.

It Tebulon mendek inanggween kuli mbanak wone

10 Ambokan yugum paga wakkaanuk, yugum wo’narok it Tebulon paga wiganak ndarak ndegek lombok inowagam ari nagagerak. Ari nage mbareegi, it inanggween yate kwak wogoragagerak kuli ti, o Tarit panggombunuk,

11 oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe mugurok, o Marala nen, o Ndabetet tebenogo pegak nok, o Yokeneyam koorok niyo nggelo’me ari nage,

12 ti’nuk, o Tarit panggombunuk, yomonogo oonegen komeninuk lagi wage menggim pa’nggwe nen nok, o Kitolot- Tabot kagak, o Ndobarat ari nage, time nen o Yapiya lagi nanuk, time nen nok,

 13 oonegen komeninuk lagi wage menggim pa’nggwe mugurok, o Nggat-Kepet nen, o Et-Katin nen, irip Irimon nen ena yomonogo o Neya ari nage,

14 ti paga nen ena yomonogo agi o omarip paga pa’nggwe o Kanaton ari nanuk, Yipata-En Kobappaga ari nage, eerak wonagagerak.

15 Ndi, inanggween kuli pugu ma-nggagak kota 12 inom, enaaganambokan o yaga’lelo inom, wogoragagerak nogo kota ando endage ti, Katat, Nakalan, Timoron, Yirala, Mbe’lekem aret wogoragagerak.

16 It Tebulon mendek ndarak-ndegek lombok kota-kota inom, kota-kota ti, enaagan-ambokan yaga’lelo-yaga’- lelo inom, yate kwak kologogwaarak nogo ti aret.

It Itakat mendek inanggween kuli mbanak wone

17 Ambokan yugum paga wakkaanuk, yugum nogo wo’narok it Itakat paga wiganak ndarak ndegek lombok inowagam ari nagagerak.

18 Ari nage mbareegi, it Itakat inanggween mbanogo wogorage logonet, kota-kota inom wogoragagerak ando endage ti, Yiteren, Ketulot, Tunem,

19 Kaparayim, Tiyon, Anakarat,
20 Arabit, Kitiyon, Ebet,
21 Eremet, En-Ngganim, En- Kara, Mbet-Patet aret.

22 Inanggween kuli pugu ti, kota Tabot nen, kota Takatima nen, kota Mbet-Temet nen, nugwa, niyo Yoraran warak me, kota 16 inom, kotakota ti, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, wogoragagerak.

23 It Itakat paga wiganak mendek ndarak ndegek lombok yate kwak kota-kota inom, kota enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, kologogwaarak nogo ti aret.

It Atet mendek inanggween kuli mbanak wone

24 Ambokan yugum paga wakkaanuk, yugum nogo wo’narok it Atet paga wiganak ndarak ndegek lombok inowagam ari nagagerak.

25 Ari nage mbareegi, it Atet inanggween mbanak paga kota-kota wogoragagerak ando endage ti, Kelakat, Kali, Mbeten, Akatap,

26 Alamelek, Amat, Mitan aret. Ndi, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe it inanggween kuli ti, puut Karemen paga nen nok, niyo Libanat ari nanuk,

27 ena yunggunogo oonegen wundi wage menggim pa’nggwe mugurok, o Mbet- Ndagon nen, it Tebulon mendek inanggween kuli nen nok, Yipata-En Kobappaga ari nanuk, ena yomonogo o omarip paga pa’nggwe mugurok, o Mbet-Emek nen nok, o Nekiyen nen, o omarip paga pa’nggwe mugurok, o Kabun agigan kagak nok,

28 o Eboron nen, o Erekop nen, o Kamon nen, o Kana nen, o Tiron Nggwok kuli warak aret wonagagerak.

29-30 Ti’nuk, o Tiron Nggwok paga nen ena yunggunogo o Arama ari nanuk, time nen o kota yugum pak wurik o Tirut nen nugwa, ena yomonogo kota endage Kota nen nok, irip niyo kole yenggenak Laut Tengah paga warak wonagagerak. It Atet inanggween wogorage logonet, kota 22 inom, kota-kota ti, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, kologogwaarak ando endage ti, Makalap, Akitip, Uma, Apek, Epekop nogo aret o.

31 It Atet paga wiganak ndarak ndegek lombok kota-kota inom, kota ti, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, yate kwak kologogwaarak nogo ti aret.

It Natali mendek inanggween kuli mbanak wone

32 Ambokan yugum paga wakkaanuk, yugum nogo wo’narok it Natali paga wiganak ndarak ndegek lombok inowagam ari nagagerak.

33 Ari nage mbareegi, it inanggween wogoragagerak kuli nogo ti, o Kelep ti, o Tananim eyo kole nogome panggombunuk, o Arami-Nekep nen, o Yabenen nen nok, o Lakum kuli ari nanuk, time nen niyo Yoraran warak wonagagerak.

34 Ndi,oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe ti, o Atonot-Tabot panggombunuk, nugwa, o Kukok ari nanuk, o ame pa’nggwe paga kuli ti, it Tebulon inanggween wogoragagerak kuli wonage, time nen mugurok oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe agi ti, it Atet mendek inanggween wogoragagerak kuli ari nage, ndi, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe ti, niyo Yoraran pa’nggwe ari lagangge, eerak aret wonagagerak.

35 Kota-kota yugum pak wurik wogoragagerak endage nogo ti, Tirim, Tet, Kamat, Arakat, Kineret,

36 Atama, Arama, Katot,
37 Kereti, Erereyi, En- Karot,

38 Yiron, Migaran-En, Korem, Mbet-Anat, Mbet- Temet aret me, kota 19 inom, kota-kota ti, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, wogoragagerak ti aret.

39 It Natali paga wiganak ndarak ndegek lombok yate kwak kota-kota inom, kota ti, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, kologogwaarak nogo ti aret.

It Ndan mendek inanggween kuli mbanak wone

40 Ndi, irip paga lombok yugum paga wakkaanuk, yugum nogo wo’narok it Ndan paga wiganak ndarak ndegek lombok ari nagagerak.



41 Ari nage mbareegi, yate kwak inanggween wogoragagerak kota-kota ando wonage endage ti, Tora, Etitawon, It-Temet,

42 Taalabin, Ayalon, Yitala,
43 Elon, Timana, Ekoron,
44 Eleteke, Nggibeton, Mbaalat,
45 Yekut, Mbene-Mberak, Nggat-Irimon,

46 O Me-Yarokon, Arakon ti aret wogorage, ndi, o Yapo wunggagak nggween yime pa’ne nogo inom wogorage, eereegerak.

47 Togop aret eereegerak kwe, it Ndan mendek inomaawi lek kenok, inanggween wogoragagim nogome logorak meek age mbareegi, it Ndan mendek nen o kota Letem mendek inom wim nambuko logowak nduk, lagi nanuk, inawi paga kwi’nari unggunuk, wooluwak paga inoorogo piinok, it inawi o Letem ti paga ye mbanggologo nogogwaarik, inombo endage toonak kwak endage, Ndan, nogo aret tooneegwaarak.

48 It Ndan paga wiganak ndarak ndegek lombok yate kwak kota-kota inom, kota ti, enaagan-ambokan yaga’- lelo mbuulogwe inom, kologogwaarak nogo ti aret.

At Yotuwa anggween wogoreegwaarak wone

 49-50 Nggween nogo, Iterali inanebunu mugurok mban yate kwak inanggween abu aret tumburiragagerak kologo mbareegwa, at Nun aput Yotuwa nogo nen o Eparayim nggeloknggobok me kota Timanat-Tera, “Wo’- ninip o,” yorage mbareegi, at Aliku ALA nen yoragagerak ndak-ndak, it aakumi Iterali mendek inenggela’- me inom logowak nduk, yate kwak nggween ti, Yotuwa wogogo mbareegwa, o time yaga’lelo ambik wuppatinuk, wonagagerak.

51 Ndi, o Tilo Ala inom lambungge menggim awooliya wurik tu unggwogo menggam taati nen aap Ala unde Eleyatat inom, aap Nun aput Yotuwa inom, aap Iterali inanebunu lombok inoweewi nogo inom, at Aliku ALA enegen kagak, yugum anggen paga wakkagak aakumi Iterali inanebunu mugurok yate kwak inanggween age yobok togon tumburirogogwaarak nogoti aret.

20 O inagap ndako logowam leenogo pereegwaarak wone

1-3 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Yotuwa nogo yoge logonet, “Aap ambi, Yogop eerikit, mbaka’- lek we yini-panip aap ambi wakelogomenggerik kenok, aap waremenggerak ti, ane’me wakwi iyo, mbaganit o inagap ndake logorak leenogo pugu me time aret unggwi nage logowak nen, an nen Muta yoge neegak, at nen yokkiragagerak nogo ndak-ndak, aakumi Iterali nen o kota-kota inagap ndakak logorak nogo leenogo puwak nduk, yoret o.
4 Aap nogo mbaganit o inagap ndake logowam ambime unggwi naakit nduk, tu unggwogo menggam taati mi’nari nage logomenggerik, it aap inoweewi o kota inagap ndake logowam wonogo logogun nogo yorage logonet, Wone alom yogop eekirak o, yinuk, liirogon mbininogo yorage kenok, it aap inoweewi nogo nen o kota nogome mambunuk, inom logowak nduk, o ambi wogorugun o.

5 Wogorumenggaarak time wonage me, aap waremenggerak nogo ane’- me wariyak nduk, kwaarit wogwe iinok, aap mbaganit namenggerak nogo anini nen, Aap yi warikit, mbake nagaarik, warulik me, it aap inoweewi nogo nen aap ti wariyak nduk wogorubok o.
 6 Ata, o time wonage kagak, Iterali wonogwe abok aret inenggaanom paga wone owak loonggwi, at aap Ala unde inowe ne ti eyom paga eeke nogo kangge, eekwi iinok perak, aap ti nogo ame kota mbaganit wundi woramenggim nogome, iyokan noorak op aret, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

7 Yoreegerak nogo at Yotuwa nen Iterali yorage mbareegi, it Iterali nogo nen puut nggelok-nggobok Natali inanggween mbanak Nggalileya paga o endage Kereti aret leenogo pugwi, puut nggelok-nggobok Eparayim inanggween paga o endage Tikem leenogo pugwi, puut nggelok-nggobok Yekura inanggween paga o endage Kiriyat-Araba ti, Keboron aret me, leenogo pugwi, eerogo pereegwaarak.

8 Ndi, o Yeriko wunggandigin oonegen wundi wage menggim pa’nggwe niyo Yoraran enebagan anebunu Uruben mendek inanggween karume kobappaga o endage Mbetet leenogo pugwi, anebunu Nggat mendek inanggween mbanak Nggileyat nogo paga o endage Aramot aret leenogo pugwi, anebunu Manate inanggween mbanak Mbatan nogo paga o endage Nggolan aret leenogo pugwi, eerogo pereegwaarak.

9 O leenogo pereegwaarak nogo ti, it aakumi Iterali mendek inom, it aap nggiru mendek inenggela’me wonogwe nogo inom, it ambi iniki nen, “Aap ambi warikit,” mbaka’lek kagak, wake kenok, aap waremenggerak nogo Iterali wonogwe abok aret inenggaanom paga awo owak loongga’lek kagak, ane’me wakwi iyo, mbaganit o time aret unggwi nogo logowak nduk, o ti aret leenogo pereegwaarak o.

21 It Lewi mendek inawi kota-kota tumburirogogwaarak wone

 1 Ti’nuk, anebunu Lewi mendek ndarak ndegek inarum menggaarak inoweewi nogo nen aap Ala unde Eleyatat inom, Nun aput Yotuwa inom, it aap Iterali ndarak ndegek inarum menggaarak inoweewi inom,

2 o Kanan kota Tilo nogome wonogwe me, inowagam wogo nogogwaarik, yorogo logonet, “At Aliku ALA nen Muta yoge mbareegi, nit yo’nirage logonet, Kit Lewi mendek ti, kinawi kota-kota inom, kinaanggumi inagari’ngga nenet nugu logorak inanggween inom, wokkiraagin o, yinuk, yo’niragagerak nogo aret wo’niraabagip nduk, wogo o.”

3 Yorogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndakndak, it Iterali mendek inanggween yate kwak wogoragagerak nogo, ando mogonogo it Lewi mendek ineebe logowak nduk, kota-kota inom, inaanggumi inagari’ngga nenet nugu logorak inanggween inom, wogorogogwaarak nogo yi aret o.

4 Yugum iyaalok wakkaanuk, yugum nogo wo’narok it Kekat paga wiganak ndarak ndegek lombok inowa-gam ari nage mbareegi, at Ala unde Karun paga wiganak it Lewi mendek ti, anebunu Yekura inom, anebunu Timeyon inom, anebunu Mbeniyamin inom, inanggween mbanak paga kota-kota wonage nogo yugum wakkagak kota-kota ando mogonogo 13 wogorogwe,

5 ndi, it Kekat paga wiganak ando nogo anebunu Eparayim inom, anebunu Ndan inom, anebunu Manate ando mogonak inom, inanggween mbanak paga kota-kota wonage nogo yugum paga wakkagak kota-kota ando mogonogo 10 wogorogwe,

6 It Nggeroton paga wiganak nogo anebunu Itakat inom, anebunu Atet inom, anebunu Natali inom, anebunu Manate ando mogonak o Mbatan wonogwe nogo inom, inanggween mbanak paga kota-kota wonage nogo yugum paga wakkagak kota-kota ando mogonogo 13 wogorogwe,

7 It Merari paga wiganak ndarak ndegek lombok nogo anebunu Uruben inom, anebunu Nggat inom, anebunu Tebulon inom, inanggween mbanak paga kota-kota wonage nogo yugum paga wakkagak kota-kota ando mogonogo 12 wogorogwe, eereegwaarak.

8 At Aliku ALA nen wone lengganogo Muta yoreegerak ndak-ndak, it Iterali nen yugum paga wakkagak it Lewi mendek inawi kota-kota inom, inaanggumi inagari’ngga nenet nugu logorak inanggween inom, wogorogogwaarak ti aret.

9-10 Yugum iyaalok wakkogo mbareegwa, yugum nogo wo’narok anebunu Lewi mendek Karun apuri at Kekat paga wiganak ndarak ndegek lombok inowagam ari nagagerak me, anebunu Yekura inom, anebunu Timeyon inom, inanggween mbanak paga yugum wakkagak kota-kota wogorogogwaarak endage ti,

11-12 kota Kiriyat-Araba ti, Keboron aret me, wogorogwe, ndi, kota Keboron enaagan-ambokan korok-korok inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom, yaga’leloyaga’lelo inom, ti aap Yepune aput Kalep unde eeppatinuk, logowak nduk, muk wogoreegwaarak me, kota Keboron wukka wagak o Yekura puut nggelok-nggobok me, inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween wogorogwe, eereegwaarak. Aap Enak mendek inombo endage ti, Araba aret.

13 Aap Ala unde Karun paga wiganak kota-kota wogorogogwaarak ti, aap ambi wappunuk, wakwi iyo, agap ndakko’nok unggwage logowam kota Keboron inom, kota Libana inom,

14 kota Yatit inom, kota Etemowa inom,
15 kota Kolon inom, kota Ndebit inom,

16 kota Ayin inom, kota Yuta inom, kota Mbet-Temet inom, inanebunu mbere Yekura eege, Timeyon eege, inanggween paga kota 9 wonage ti, it Karun paga wiganak wogorogo logonet, kotakota ti, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe,

17 Anebunu Mbeniyamin mendek inanggween paga kota-kota it Karun paga wiganak wogorogogwaarak ti, Nggibeyon inom, Nggeba inom,

18 Anatot inom, Alomon inom, kota 4 ti, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween wogorogwe, eereegwaarak.

19 At Karun paga wiganak Ala unde kota-kota wogorogogwaarak lambuk togon ti, 13 aret me, kota-kota ti, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogogwaarak ti aret.

20 Anebunu Eparayim mendek inanggween mbanak paga kota-kota wo-nage nogo yugum paga wakkagak ando mogonogo it Lewi mendek Kekat paga wiganak ndarak ndegek ando awo wogoraga’lek wogorogogwaarak nogo ti,

21 O Eparayim nggelok-nggobok me aap ambi wappunuk, wakwi iyo, agap ndakko’nok unggwage logowam kota Tikem inom, kota Nggetet inom,

22 kota Kibatayim inom, kota Mbet-Koron inom, kota 4 ti, wogorogo logonet, enaaganambokan inaanggumi inagari’- ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe,

23 Anebunu Ndan mendek inanggween mbanak paga kota-kota wogorogogwaarak ti, kota Eleteke inom, kota Nggibeton inom,

24 kota Ayalon inom, kota Nggat- Irimon inom, kota 4 ti, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe,

25 Anebunu Manate ando mogonak inanggween mbanak paga kota-kota wogorogogwaarak ti, kota Taanak inom, kota Nggat-Irimon inom, kota mbere ti, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe, eereegwaarak.

26 Kota 10 ti inom, ndi, kota ti, enaagan- ambokan inaanggumi inagari’- ngga nenet nogo logorak nggween inom, at Kekat paga wiganak ndarak ndegek wogoraga’lek wogorogogwaarak ti aret.

27 Anebunu Lewi mendek at Nggeroton paga wiganak wogorogogwaarak yi aret. Anebunu Manate mendek ando mogonak inanggween mbanak paga kota-kota wogorogogwaarak ti, aap wappunuk, wakwi iyo, agap ndakko’nok unggwage logowam o Mbatan kota Nggolan inom, kota Mbeteetera inom, kota mbere ti, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe,

28 Anebunu Itakat mendek inanggween mbanak paga kota-kota wogorogogwaarak ti, kota Kitiyon inom, kota Ndobarat inom,

29 kota Yarumut inom, kota En-Ngganim inom, kota 4 ti, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe,

30 Anebunu Atet mendek inanggween mbanak paga kota-kota wogorogogwaarak ti, kota Mitan inom, kota Aboron inom,

31 kota Kelakat inom, kota Erekop inom, kota 4 ti, wogorogo logonet, enaagan- ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe,


32 Anebunu Natali mendek inanggween mbanak paga kota-kota wogorogogwaarak ti, aap wappunuk, wakwi iyo, agap ndakko’nok unggwage logowam o Nggalileya kota Kereti inom, kota Kamot-Ndot inom, kota Karatan inom, kota kenagan ti, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe, eereegwaarak.

33 At Nggeroton paga wiganak ndarak ndegek kota-kota wogorogogwaarak lambuk togon ti, 13 aret me, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogogwaarak ti aret.

34 Anebunu Lewi mendek wogoraga’lek ti, at Merari paga wiganak aret me, at Merari paga wiganak ndarak ndegek lombok wogorogogwaarak yi aret. Anebunu Tebulon mendek inanggween mbanak paga kota Yokeneyam inom, kota Karata inom,

35 kota Ndimina inom, kota Nakalan inom, kota 4 ti, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe,

36 Anebunu Uruben mendek inanggween mbanak paga kota Mbetet inom, kota Yakat inom,
37 kota Keremot inom, kota Mepaat inom, kota 4 ti, wogorogo logonet, enaaganambokan inaanggumi inagari’- ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe,

38 Anebunu Nggat mendek inanggween mbanak paga aap wappunuk, wakwi iyo, agap ndakko’nok unggwage logowam o Nggileyat kota Aramot inom, kota Makanayim inom,

39 kota Ketibon inom, kota Yayetet inom, kota 4 ti, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogwe, eereegwaarak.

40 Anebunu Lewi mendek Merari paga wiganak ndarak ndegek kotakota wogoraga’lek yugum paga wakkaanuk wogorogogwaarak lambuk togon ti, kota 12 ti aret o.

41 It Iterali inanggween mbanak paga kota-kota it Lewi mendek wogorogogwaarak abok aret ti, 48 aret me, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nogo logorak nggween inom wogorogogwaarak.

42 Kota-kota enaagan-ambokan abok aret inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nogo logorak nggween wonagagerak me, kota-kota ti, wogorogo logonet, nggween ti, inom aret wogorogogwaarak.

43 At Aliku ALA nen aakumi Iterali inombomini, “Kinanggween wokkiraagin o,” yinuk, wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagerak nogo, abok aret aakumi Iterali wogorage mbareegi, kologo nogogwaarik, time aret ye mbambatinuk, wonogogwaarak.

44 Wonogwe iigak, at Aliku ALA nen inombomini wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagerak nogo ndak-ndak, Aliku ALA nen Iterali inawim abok aret ineenggime piige mbareegi, inawim enaagan-ambokan nen ko wappunuk Iterali inom wim eeriyak meek me, ambi mbaaniiga’lek aret iigak, it Iterali iniki ugun tayenak aret wonogogwaarak.

45 Ndi, at Aliku ALA nen aakumi Iterali mendek obeelom eeppiyoorak wone koonogo pereegerak nogo, ambi mbeyok yuulik abok aret a’me nggilik-nggelok eeppiyareegerak.

22 It Iterali ando niyo Yoraran enebagan iniyokan nogogwaarak wone

1 At Yotuwa nen it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, inanebunu Manate mendek ando mogonak inom, wiiragagerak wogo mbareegwa,

2 yorage logonet, “At Aliku ALA ayeloman Muta nen wone lengganogo yokkiragagerak nogo abok aret liirogon porogo logonet eekwi, ndi, an kunduk, wone lengganogo yokkiragagirak abok aret kinaruk liirogon konenggwi, eeko logonet,

3 kinoreewi Iterali mendek ando mbo piyoolik, at Aliku kinogoba Ala nen wone lengganogo yokkiragagerak nogo ndak-ndak, liirogon aret eekwi kiigak, o yogondak yi kuli aret ari waga o.

4 Togop me, at Aliku kinogoba Ala nen yereegerak nogo ndak-ndak kinoreewi Iterali ando ti, iniki uguntayenak logowak nduk, eerogo piigerak wonogwe me, kit perak, at Aliku ALA ayeloman Muta nen kinanggween niyo Yoraran enebaga wokkiragagim nogome kiniyokan wunda nanip o.

5 Wunda nogo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala kiniki kunik eekwi, at eeriyak mbake nogo mban eerit nogwe, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu nogo liirogon eekwi, at paga mban kiniki panggombunuk wonogwe, kiniki inom, kineebe inom, abok aret at mban wogo’nuk mugurok nogwe, eeko logonip o, yinuk, at Aliku ALA ayeloman Muta nen eeko logorak wone lengganogo yokkiragagerak liiru mbanak nogo ti, abu liirogon aret eeko logomunggup o,” yoragagerak.

6-7 Ndi, it inanebunu Manate mendek ando mogonak nogo ti, at Muta nen o Mbatan time inanggween wogorage, ndi, abeenok mogonak nogo ti, at Yotuwa nen oonegen kilu yi nage menggim niyo Yoraran yi pagan inoreewi inanggween wogorage logonet inom wogorage, eereegerak me, at Yotuwa nen it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, inanebunu Manate mendek ando mogonak inom, iname yi Yoraran enebagan nawak nduk,

8 nappiige logonet, “Kit nen kinaanggumi ambik lombok wonogwe inom, mbuti perak inom, emas inom, tembaga inom, abe mbuti mendek inom, kinambogoyum ambik lombok wonogwe inom, it kinawim inagugun waganggo nogogutak paga kinamendek ambik kineenggi warak agagerak nogo kiname nogo logomonggotik, kinoreewi ando tumburiraamunggup o,” yinuk, yorage nagagerik, ale’nggen inoba piinok, iname aret nappiyareegerak.

Niyo Yoraran enebagan warogo wogogak ogobakkigireegwaarak wone

9 Nappiyareegerak nogo ti, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, inanebunu Manate mendek ando mogonak nogo inom, nogo nen it inoreewi Iterali ando nogo o Kanan kota Tilo nogome teppiigo nogogwaarik, o Nggileyat Aliku ALA nen, “Inanggween wogoret o,” yinuk, Muta yoge mbareegi, wogoragagim nogome wunda nawok nduk, nogo logonet,

10 nggween Kanan paga o Nggileyat niyo Yoraran aa’nggi paga ari nanuk, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, inanebunu Manate mendek ando mogonak nogo inom, warogo wogogak niyo Yoraran aa’nggi paga nogome iya lombok ogobakkigireegwaarak.

11 Ogobakkigiko mbareegwa, it aakumi Iterali ando nen, “Lek o. It Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, inanebunu Manate mendek ando mogonak inom, o Nggileyat niyo Yoraran aa’nggi paga o Kanan aakumi Iterali inanggween kuli paga warogo wogogak ogobakkigikaarak o,” yinuk, yogwe nogo inaruk konenggo nogogwaarik,

12 it Iterali lambunik abok aret inom wim eeri nawok nduk, o Tilo nogome kuwak eereegwaarak.

13 Kuwak eeppunuk, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, anebunu Manate ando mogonak nogo inom, o Nggileyat nogome wonogwe me, it Iterali nen aap Eleyatat aput Ala unde Pinekat inom,

14 Iterali inanebunu inalitak lombok ndarak ndegek inarum menggaarak inoweewi ambit nggigik eerogo ineebe 10 inom, nappiyareegwaarak.

15 Nappiyareegwaarak nogo it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, inanebunu Manate mendek ando mogonak nogo inom, wonogwe me, nogo nogogwaarik, wone yorogo logonet,

16 “Nit Aliku ALA apuri Iterali lambunik abok aret nen wone yogoorak nogo yokkiraawi o. At Aliku Iterali ninogoba Ala mbo punuk, nonggop nduk at maluk eeppogo logonet, kiniki liippega’lek worokot paga warogo wogogak ogobakkigikkologo ogotik o?

17 Nit o Peyot logo-net, maluk eereegurak paga at Aliku ALA nen andi nit Iterali lambunik abok ninoba kwippinaneegerak lek aga’lek kundugu wonage nogo ti, meek mba’nuk eeko ogotik ya?

18 Kit yogondak ambinom aret at Aliku ALA kinambokan mbo puurak nduk, eeko ogotik? Kit yogondak Aliku ALA kineebi mbakwi kenok, o ko’lu aret nit Iterali lambunik abok aret anini ninoba pinanigin o.

19 Kit kinanggween ti, maluk agaarak wonage kenok, o at Aliku ALA nen leenogo pateegim awooliya wurik wonage niyo yibagan yime ninom logowok nduk, wunda woraamunggup o. At Aliku ninogoba Ala ake warogo wogogo menggam muk yime ogobakkigirik wonage kagak, nit kineebi ninombakwi, ndi at Aliku ALA kineebi ombakwi, eeko logonet, kit kinake alik ambi inom ogobakkigirogo patiyak ti mage o.

20 At Ala amendek ake aret me, woorak mage o, yugu kagak, at Tera ombooluk Akan nen waganeegerak paga nit Iterali lambunik abok aret anini ninoba pinaneegerak lek mbakop? At Akan maluk eereegerak paga alik mban kambulik o. Ata, nit apit aret kambeegurak o, yinuk, yogoorak me, yokkirogo o.”

21 Yorogo mbareegwa, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, it inanebunu Manate mendek ando mogonak nogo inom, nogo nen it Iterali ndarak ndegek inarum menggaarak inoweewi nogo yorogo logonet,

22 “At mondok omaawi menggerak ti, at Aliku ALA alik aret o. At mondok omaawi menggerak ti, at Aliku ALA alik aret o. Nit eekoorak at Aliku ALA eenu aret me, nit Aliku ALA wone taganogo punuk, niniki worokot logonet, nineebi kinombakwi, at Aliku ALA nineebi ombakwi, eeppunuk, yi eekoorak kenok, Aliku ALA nen ninili yuurak lek kit nen ninooriyak op aret o.

 23 Nit nen Aliku ALA ake warogo kani kunggwi inom, gandum anggen yigirik ake pugwi inom, Ala ninom lambunik logorak nduk, warogo wogogwi inom, nogo paga lumbunuk, kani kunggo logorak ake ogobakkigikoorak kagak, kit nen, At Aliku ALA mbo punuk, alik ambi eeriyak nduk, eekaarak, ninombakotak kenok, at Aliku ALA alik nen ninomaluk onggo ninoba pinanege logowak o, yinuk, kit Iterali kineenu arubagip nduk, yogo o.

24 Nit togop nduk, eerulik o. Nit ogobakkigikoorak yi nogo ti, peebi kit kinapuri nen nit ninapuri yorogo logonet, At Aliku nit Iterali ninogoba Ala ti, kit kunduk kinogoba aret mba’nuk, yogo ogotik? Lek o.

25 At Aliku ALA nen niyo Yoraran oolo ogoorak wonage kagak, nit yime pinanege, kit Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, time pinagage, eereegerak me, at Aliku nit ninogoba Ala ti, kit kinogoba lek aret o, yinuk, yorogwe iinok, nit ninapuri Aliku ALA inagabiti mbaka’lek mbo pugwi iyo, mba’nuk, ogobakkigikoorak o.

26 Togop age kero, nit nen, Warogo wogogak ogobakkigiruwok o, yogoorak nogo ti, Aliku ALA ake warogo kani kunggwi, warogo ake pugwi, eekak yuwok nduk, ogobakkigirulik o.

27 Ata, kit kinapuri nen nit ninapuri yorogo logonet, At Aliku ALA ti, kit kinogoba lek o, yinuk, yorogo logokwak, nit Ala ake warogo kani kunggwi, warogo ake pugwi, Ala ninom lambunik logowok nduk, ake pugwi, eeko logorak nogo ti, at Aliku ALA awooliya wurik me nogome mban eeri nagak yogo logorak kit inom, nit inom, ninapuri-ninombowologwe nda’narit nogo logogun inom, nit abok aret nineenu agak logowok nduk, ogobakkigirogo pogoorak o.

28 Nit mbako logonet, It nen nit togop yo’nirogwe ilik, ninapuri wiganak togop yorogwe a, eekwi iinok, nit nen ilik, ninapuri nen a, it yorogo logonet, Nit ninombomini nen at Aliku ALA ake warogo wogogak ogut wakkagak ogobakkigirogo peree-gwaarak ti, nit ninombomini nen warogo Aliku ALA ake kani kunggwi, warogo ake pugwi, eeko logowok nduk, ogobakkigirulik o. Ata, Ninogoba Ala ambit aret, mba’nuk, ambit me mban alut eeko logorak nit inom, kit inom, nineenu agak logowok nduk, ogobakkigirogo pereegwaarak ti aret me, kinigen kaanip o, yinuk, yorogo logogun o.

29 Togop aret me, at Ala ake warogo kani kunggwi, gandum anggen yigirik ake pugwi, warogo ake pugwi, eeko logorak ti, at Aliku ninogoba Ala ake warogo kani kunggo menggam awooliya wurik enaame wonage kagak, mbo punuk, Ala nineebi o, yinuk, niniki worokot logonet, alik ambi eekak yuwok, mba’nuk, eerulik o,” yinuk, yorogogwaarak.

30 Wone it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, Manate mendek inom, yorogogwaarak nogo at Ala unde Pinekat inom, it Iterali mendek inanebunu ndegek inarum menggaarak inoweewi inom, abok aret inaruk konenggo nogogwaarik, “Op aret yaga,” mbareegwaarak.

31 Mbako nogogwaarik, Eleyatat aput Pinekat nogo nen it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, Manate mendek inom, yorage logonet, “Yogondak nen at Aliku ALA ninom aret wonage nogo nineenu aga o. Kit nen, Aliku ALA nineebi o, yinuk, alik ambi eerulik, op aret eekotak me, at Aliku ALA nen aaninggin mendek nit Iterali ninoba pinaniyak agaarak kwe, ninagap ndakop o,” yinuk, yoragagerak.

32 Yorage nagagerik, at Eleyatat aput Pinekat Ala unde nogo inom, it aakumi Iterali inarum menggaarak inoweewi nogo inom, nogo nen it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, o Nggileyat nogome teppiinok, Iterali o Kanan wonogwe me wogo nogogwaarik, wone nogo mbininogo yorogogwaarak.

33 Yorogo mbareegwa, it aakumi Iterali mendek nen, “Op yaga o,” yinuk, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, wonogo menggam lek eerogo piyaawok nduk, ninom wim eeruwok, mbareegwaarak nogo, lek eerogo punuk, Aliku ALA alut eereegwaarak.

 34 Ndi, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, nogo nen, “At Aliku ti, Ala aret o, yinuk, kit inom, nit inom, nineenu ogo logowok nduk, warogo wogogak ogobakkigikoorak me, endage, Ineenu Agak o,” yinuk, toonogo pereegwaarak.

23 Yotuwa awoneninu Iterali inoweewi kiligiragagerak wone

1 It Iterali inawim enaaganambokan nen mbaaniigwi iyo, at Aliku ALA nen aakumi Iterali iniki ugun tayenak logowak nduk, eeppiyareegerak wonogwe iigak, o ambik me aret ari nagagerak. O ambik me aret ari nage kagak, at Yotuwa nogo abu anggok aret age mbareegi,

2 at Yotuwa nen it aap Iterali inoweewi inom, aap wone koongga inom, wone owak loongga nogo inom, wim lenggangga nogo inom, abok aret wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “An ndarak neegak tahun ambik aret eekirak me, abu aakelo aret ari wagarak o.

3 At Aliku kinogoba Ala alik nen kit kinake wim eeke logonet, yi aakumi ndi aakumi o yime wonogwe eeginake nogo kinigen kogo nogotak o.

4 It yi aakumi ndi aakumi an tebenogo piyareegirak inanggween inom, it mugogo wumbiiga’lek wonogwe inanggween inom, yi Yoraran nen nok, yi kole yenggenak laut oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe ti kuli abok aret, kit yate kwak kinanggween unde eeppatinuk logomunggup nduk, an nen muk tumbukkiragagirak nogo abeko logonip o.

5 At Aliku kinogoba Ala nen aret aa’nduk a’nuk kinawim tebenogo piige kenok, kit nen mugogo wumbiigo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala nen wone abuk nggaruk togon koonogo yokkiragagerak nogo ndak-ndak aret, inanggween ti paga ye mbambatinuk logomunggup o.

6 Togop aret me, kit kina agigan agak, ogugan agak, eerugup o. Ata, kiniki yungguppegak eeka’lek mondok nu’lek logonet, eeko logorak wone yugu Muta nen liiru mbaneegerak nogo abok ndak-ndak, liirogon aret eerit nogo logonip o.

7 It yi aakumi ndi aakumi o Kanan mendek mugogo wumbiiga’lek kinom wonogwe ti, kinom kunggologwe, Ala mugurok nogwe obaane’me inagugi mugurok nogo logonet inendage kunggwi, Abet aret o, yinuk, inowak mbanggwi, ndi, inabu’me tebe yinuk inayuk wukwi, eeriyak mage o.

8 Ata, aa’nduk eeko nogogutak nogo ndak-ndak aret, yogondak kunduk at Aliku kinogoba Ala mban kiniki oba panggombunuk logonip o.

9 Yi aakumi ndi aakumi ineebe ambik inomaawi mondok iya lombok wonogwe nogo, at Aliku ALA nen aa’nduk a’nuk, mugogo wumbiige nagagerak me, o yogondak kuli it aakumi ambi nen kit kiinok, ko wappunuk, wonogwe mondok lek o.

10 At Aliku kinogoba Ala nen wone koonogo yokkiragagerak nogo ndakndak, kit wim eekwi me, at Aliku ALA nen yeenggwa kirage kagak, aap ambit nen aap ineebe seribu aret mugogo wumbiyaagin o.

11 Togop aret me, at Aliku kinogoba Ala kiniki kunik eeko logomunggup nduk, liippinip o.
12 Ndi, togop eeka’lek, yungguninuk wogo logonet, yi aakumi ndi aakumi wumbiyoolik kinom wonogwe nogo, kinom kiniki ambit a’nuk, komologwe kit mendek it wogonakwi, ndi, it mendek kit wogonakwi, eeko logonet, kinom kunggologwe kiinok,

13 at Aliku kinogoba Ala nen aa’nduk a’nuk yi aakumi ndi aakumi ti, mugogo wumbiyaagin lek o. Ata, it aakumi ti nen kit kinenggaanok nggerenggoorak nduk, keele pugu pogom, ta’na pugu pogom, kinambokan paga ya’mbiran nggora eerogo kinooriyak pogom, kinigen paga poondo alok ngguurik pogom, eerogo pinagagwi iigak, at Aliku kinogoba Ala kinanggween obeelom wokkiragagerak yi paga nen kit kineebe lek ogo logomunggup o.

14 Ndi, an nogo, it yi aakumi ndi aakumi kambunuk, nggwogoba nogogwam nogome nage agarik o. Nogome nage me, at Aliku kinogoba Ala nen, Yogop eeppiyaakit, ndogop eeppiyaakit, yinuk, obeelom wone koonogo yokkiragagerak nogo, ambi mbeyok yuulik tigitogon a’me nggilik- nggelok eereegerak nogo abu kineenu aret o.

15 At Aliku kinogoba Ala nen, Yogop eeppiyaakit, ndogop eeppiyaakit, yinuk, obeelom eerogo pinagarak koonogo yokkiragagerak a’me aret age nagagerak nogo ndakndak, Maluk eekwi kiinok, aaninggin- paaninggin ndogop eeppinagagin o, yinuk, yokkiragagerak nogo eeppinagage kagak, nggween obeelom wokkiragagerak yi nogo paga nen, kinenggaawak lek eerogo pinagage logogin o.

16 At Aliku kinogoba Ala wone abuk nggaruk togon koonogo punuk, Eeko logonip o, yinuk, yokkiragagerak nogo, taganogo punuk, at mugurok nogwe obaane’me aakumi inagugi mugurok nogo logonet, inabu’me tebe yinuk, ayuk wurit nogwe kiinok, Aliku ALA anini kani kunik negen kinoba kwippinagagin o. Kwippinagage kenok, kinanggween obeelom wokkiragagerak ti paga nen mbet-mbet aret kineebe lek ogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

24 O Tikem logonet, wone koonogo yoragagerak nogo pelaareegerak wone

1 Ti’nuk, Yotuwa nen it aap inanebunu lombok Iterali mendek nogo o Tikem time kuwak eeppiyareegerak. Eeppiige nagagerik, it Iterali inoweewi inom, wone koongga inom, aap owak loongga inom, aap wim wone mbangga nogo inom, wiirage mbareegi, wogo nogogwaarik, it apit aret Ala enggaanom paga ari wogo-gwaarak wonogwe iigak,

2 Yotuwa nen it aakumi Iterali apit aret yorage logonet, “At Aliku Iterali inogoba Ala nen ari logonet, O maan togon kinombomini Abarakam awuluk Nakot imbirak inogoba Tera inom niyo Eparat enebagan time logonet, an Ala nalut eekwi nobaane’me kugi eerit nogo nogogwaarak.

3 Eerit nogwe iigak, an nen kinogoba Abarakam nogo niyo Eparat enebagan time nen wagangge nagagirik, o Kanan yime wonok nege logonet, ombowologwe ambik wigak yuwak nduk, Itak aret wogoreegirak.

4 Ndi, Itak nogo paga nen apurilogwe Yakup Etawu imbirak wogoreegirak. Wogoge nagagirik, Etawu nogo anggween puut nggelok-nggobok Teyit time wogoge mbareegi, wonage kagak, Yakup apurilogwe inom o Metit nogogwaarak.

5 Ti’nuk, Muta Karun imbirak o Metit time nappiyareegirak wonogwe iigak, an nen aaninggin-paaninggin iya tit agago aakumi Metit mendek inoba piige nagagirik, kit kinombomini o Metit nen wogoren wundi wagagirak.

6 Wogoren wumbiya wage mbareegi, niyo yenggenak aa’nggi paga ari wogogwaarak wonogwe me, it aap Metit mendek nogo nen inanggweendo wim eeka mendek nogo inom, kuda paga kwi’na’nuk wim nambuka inom, muguren niyo yenggenak Laut Merah nogo paga ari wogogwaarak.

7 Muguren wogo mbareegwa, kit kinombomini nogo inoone nggwok paga, Yeenggwa niret o, yinuk, Naliku an ALA yo’nogo mbareegwa, an nen it aap Metit mendek arugwan iigak, kinombomini yime pa’ne iigak, oolo time o apit eerogo pege nagagirik, it Metit mendek niyo mogonak nogo paga lambunogo tebenogo piyareegirak. It Metit mendek tebenogo piyareegirak nogo, it kinombomini inigen abe nen aret kogogwaarak. Inigen kogo nogogwaarik, o karume time wonogwe iigak, o ambik me aret ari nagagerak.

8 An nen aap Amori mendek iname yi Yoraran oonegen wundi wage menggim pa’nggwe time pinagi nanuk, it kinom wim namburubagip nduk, kineenggime pinagage mbareegi, kinom wim eekwi kiigak, an naa’nduk a’nuk, pup eerogo inooke mbareegi, inanggween nogo kit unde eeppatinuk logomunggup nduk, kologogutak.

9 Ti’nuk, aap Tipot apuluk Mbalak, aakumi Mowap mendek inowe endagembogut nogo, aakumi Iterali inom wim namburiyak nduk, pipuk eeppunuk, at nen aap Mbeyot apuluk Mbileyam nogo nen kit kugi pulunogo pinagawak nduk, ayonggo pereegerak

10 wage nagagerik, pulunogo pinagakit nduk eereegerak mendek, Naliku an ALA nen at oone koneniyak neebi nen, obaane’me ale’nggen kinoba pinagawak nduk, eeppege mbareegi, ale’nggen kinoba pinagagak mban eeke nagagerak ti paga at eenggime nen kinagap ndareegirak.

11 Ndi, ti’nuk, kit yi Yoraran wunda wogo nogogutik, o Yeriko yime aret ari woraanuk, it aap Yeriko inaworak mendek inom, it aakumi Amori mendek inom, Perit mendek inom, Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Nggiragati mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, apit aret kinom wim eeruwok nduk, eekwi iigak, kineenggime pinagareegirak o.

12 Pinagage mbareegi, kinawooluwak inom, kineegin inom, ti paga mugogo wumbiyoolik o. Ata, an nen nggiin kundi ineyak andiigwi kombogorak nappiya wagagirak inaa’- nduk ineyak mbaninabit nogo logonet, aakumi ti inom, it Amori mendek inoweewi inendagembogut ineebe mbere nogo inom, mugogo wumbiyaawak nduk, eereegirak o.

13 Eeke nagagirik, kit nen nggwiiritnggwaarit eerogo o nenaarulik kwe, unde a’nuk logobagip nduk, wokkirage,o kota-kota wurulik kwe, ye mbanggola unggwogwe, kineyabume anggur awi inom, tayitun awi inom, yarulik kwe, anggen mbanogo nunggwi, eeko logobagip nduk, eeppinagareegirak o, yinuk, Aliku ALA nen yereegerak o.

14 Togop aret yereegerak me, at Aliku ALA kinagabiti mbako logonet, kiniki abe paga at oone liirogon mugurok nogo logomunggup o. Kinombomini niyo Eparat enebaga inom, o Metit inom, time wonogo logonet, Ala mugurok nogwe obaane’me kugi eeko nogogwaarak kit mugurok nogwe nogo mbo punuk, Ala mban mugurok nogo logonip o.

15 Ndi, kit nen at Aliku ALA mban mugurok noorak ti, kineebi mbakwi kenok, kinombomini nen niyo Eparat enebagan logonet, Aliku ALA mugurok nogwe obaane’me it kugi eeko nogogwaarak nogo, mugurok nogo logorak a, it aap Amori mendek inanggween paga kit wonogo logonet, Aliku ALA mugurok nogwe obaane’me inagugi mugurok nogo logorak a, nogo ti, o yogondak yi paga aret kit mban miikkolaanip o. An, nakwe, napurilogwe ninom perak, at Aliku ALA mban aret mugurok nogo logogun o,” yinuk, yoragagerak.

16 Yorage mbareegi, it aakumi apit nen onggo at yogo logonet, “Nit nen at Aliku ALA mugurok nogwe nogo mbo punuk, obaane’me alik mendek mugurok noorak mondok nineebi o.

17 Aakumi Metit mendek inayeloman eeppinaninuk wonogwe me, at Aliku ninogoba Ala lombok nen, Tu yi o, yinuk, o Metit nen nit ninombomini inom, nit inom, wo’niren wundi wage logonet, ninigen niigak, ineenu agak inagabiti warak mendek iya tit eeke, tu nggorek paga yi aakumi ndi aakumi inawi keyappiigak wogwe niinok, ninarum wonage, eereegerak o.


18 Eeke nagagerik, yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok aakumi Amori mendek inom abok aret o yime wonogogwaarak nogo nit wumbiyaawok nduk, eekwi niigak, at Aliku ALA nen aa’nduk a’nuk, wumbiyareegerak me, at Aliku nogo ti, nit ninogoba Ala aret o, yinuk, nit kunduk, at mban mugurok nogo logowok o,” yinuk, yoreegwaarak.

19 Yoreegwaarak kwe, at Yotuwa nen it aakumi nogo yorage logonet, “At Aliku ALA nogo kit nen at mugurok nogo logorak kinobambok kiigi o. At Ala ti, iniki kikak nakeelik, alik kagak obaane’me ambi mippugwi iinok, iniki laakot mbake menggerak me, kit nen at oone taganogo punuk, maluk togop eekwi kiinok, kinomaluk at nen lek eerogo pigin lek o.

20 At Aliku ALA mugurok nogwe nogo mbo punuk, obaane’me aakumi inagugi mugurok nogwe kiinok, at aa’nduk obeelom eeppinagage nagagerak nogo mbo punuk, melak togon aaninggin kinoba kwippinagage logonet, lek eerogo pinagagin o.”

21 Yorage mbareegi, it nogo nen Yotuwa yogo logonet, “Lek o. Nit Aliku ALA mban aret mugurok nogo logogun o.”

22 Yogo mbareegwa, at Yotuwa nen it nogo yorage logonet, “Kit nen at Aliku ALA mugurok nogo logorak miikkologotak nogo, mbo punuk, alik eekwi kenok, kit mban-mban at ambi nen at ambi aberegak yogo logonip o.” Yorage mbareegi, “Nit yogoorak nineenu me, nit mban-mban yogo logonet, at ambi nen at ambi aberegak eeko logowok o,” yinuk, yoreegwaarak.

23 Yogo mbareegwa, at Yotuwa nen ari logonet, “Togop kenok, yogondak nen Ala mugurok nogwe obaane’me aakumi inagugi mugurok nogwe nogo ti, mbo punuk, kit kiniki at Aliku Iterali inogoba Ala nogo mban wogo’nuk, mugurok nogo logonip o.”

24 Yorage mbareegi, it nen Yotuwa yogo logonet, “At Aliku ninogoba Ala mban mugurok nogwe, at oone mban konembunuk eekwi, eeko logowok o,” yoreegwaarak.

25 Yogo mbareegwa, ne ti eyom paga at Yotuwa nen wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom,it aberak logonet, eeko logowak nduk, o Tikem nogome logonet, wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak.

26 Koonogo pege nagagerik, at Yotuwa nen eeko logorak Ala wone yugu liiru mbanak wonage nogo paga liiru mbanogo pege nagagerik, yugum nggwok ambi waganogo eyo teno alome Aliku ALA ake leenak menggim taati mippereegerak.

27 Mippege nagagerik, it aakumi ti abok aret yorage logonet, “Yugum yi ti, at Aliku ALA nen yo’niragagerak wone abok aret konenggerak me, kit yogotak eenu kagak, Nit ninogoba Ala lek, yinuk, alik mugurok nogwe kiinok, kinenggali wappinagage logogin o.”

28 Yorage nagagerik, at Yotuwa nen it aakumi ti, yate kwak inanggween kologogwam nogome inalitak lombok nawak nduk, nappiyareegerak.

Yotuwa Eleyatat imbirak kambeegwaarak wone

29 Wone ti nogo abok aret yorage nagagerik, wonage logonet, at Nun apuluk Yotuwa at Aliku ALA ayeloman nogo ndarak kagak, tahun seratus sepuluh eeppunuk, aret kambeegerak.

30 Kangge mbareegi, puut Nggaat o omarip paga pa’nggwe o Eparayim puut nggelok-nggobok me, o Timanat- Tera yate negen anggween mbanogo pereegwam nogome aret nggween taambereegwaarak.

31 It Iterali ti, at Yotuwa eenik wonage kagak, Aliku ALA mugurok nogwe, ndi, kangge kagak Iterali inoweewi at Aliku ALA nen Iterali eeppiige inigen kogogwaarak nogo awo ineenik wonogwe iigak kunduk, at Aliku ALA mugurok nogwe, eeko nogogwaarak.

32 Ndi, o maan togon at Yakup nogo nen aap Tikem aput Kemot apuri inanggween me, inoona onggo wu mbuti perak anggen 100 paga kuneegim nogome, it aakumi Iterali nogo nen aap Yutup owak nenenak o Metit nen wonok wogogwaarak nogo, Yutup ombowologwe yate kwak inanggween mbanak me time aret taambereegwaarak.

33 Ndi, at Eleyatat Karun apuluk nogo kangge mbareegi, o Eparayim nggelok- nggobok me o Nggibeyat at aput Pinekat anggween wogoreegwam nogome aret taambereegwaarak. 

Yotuwa 24

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...