WUNDEGWARAK

Mbuku wundegwaarak


Mbuku Wundeegwaarak yi, eebe mbanak
pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

It Metit mendek nen aakumi Iterali mendek o Metit inayeloman eerogo piinok wonogwe me nen wundi wogogwaarak mbuku yi paga liiru mbanak wonage kenok, mbuku yi endage, Wundeegwaarak, yogo menggaarak. Mbuku Wundeegwaarak yi, alom kenagan wonage.
• Ambi, aakumi Iberani mendek inayeloman eeppiinok wonogwe me, Ala nen wogoren puut Tinayi paga piya wage,
• ambi, puut Tinayi paga Ala nen at apuri Iterali inom wone abuk nggaruk togon mbangge logonet, eeko logorak wone mbuuluk inom, nggwok inom, yorage,
• ndi, ambi, Iterali inake Ala alut eeko logowam awi wuppunuk yi mendek ndi mendek eeko logorak inom, Ala unde nen eeko logorak wone lengganak inom, ndi, Ala alut eeko logonet, “Ndogop eeko logonip o,” yinuk, wone yugu inom, yorage, eereegerak liiru mbanak wonage o.

Wundeegwaarak wone yi, it aakumi o Metit mendek nen Iterali inayeloman eeppirogo logonet, aaninggin nggwok lombok inoba piigwi me, Ala nen at apuri wondet eerogo wumbiya wage nagagerik, mbo piyoolik inanebunu nggwok wiganinuk wundi wage logowak nduk, inaani aret ndegeniret wundi wagagerak. Mbuku Wundeegwaarak yi paga aap ambi endage nggwok agagerak nogo ti, Muta aret. O Metit nen wogoren wundi woraawak nduk Ala nen Muta aret leenogo nappereegerak me, wogoren wundi wagagerak nogo liiru mbanak wonage o. Ndi, Pasal 20 paga Ala nen, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yinuk, wone 10 kuli lengganogo pereegerak nogo liiru mbanak wonage mban kaamunggup o. ---------------------------------------------

Aakumi Metit mendek nen Iterali aaninggin-paaninggin
 inoba piigo nogogwaarak wone

1 At Yakup apuri inakuwi inapuri inom leenok lombok aap Yakup eebe inom o Metit unggwi nogogwaarak nogo inendage yi o.

2 Uruben inom, Timeyon inom, Lewi inom, Yekura inom,
3 Itakat inom, Tebulon inom, Mbeniyamin inom,
4 Ndan inom, Natali inom, Nggat inom, Atet inom, ti aret.

5 At Yakup apuri-ombowologwe wiganak ineebe lambunik ti, 70 aret kwe, apuluk Yutup nogo perak, aa’nduk o Metit nagagerak wonage me, ka nogogwaarak.

6-7 Ka nogogwaarak inom wonogogwaarik, ti’nuk, peebi nen Yutup inom, owe-awot inom, at inom ndakndak ndarak inom, abok aret kambeegwaarak iigak kwe, it aakumi Iterali nogo inapuri nda’narit nogo logonet, it mendek mban ambik aret wigannarit nogwe, ineebe apit mondok iya negen aret ogwe, eeko nogogwaarik, o Metit time yagabit aret ogogwaarak.

8 Yagabit ogogwaarak wonogwe iigak, aap endagembogut Metit mendek at Yutup eenggo’lek alik ambi mi’nage nagagerik,

9-10 at apuri it aakumi o Metit mendek yorage logonet, “Aakumi Iterali yi, nit nineebe ndak-ndak lek nggwok aret wigak yogwe me, abunuk wigak yogo logomenggaarik, aakumi ninom wim nggaganggwi niinok, it nen ninawim inom lambumbunuk, nit tebenogo pinaninuk, o Metit yime mbo punuk, mbaganggwi iyo, ambik nda’nogwe ti, lek aruwak nduk, nit nano wone koonogo yoraawok o.”

11 Yorage nagagerik, it aap Metit mendek nen aakumi Iterali mendek inarum logonet, inoone omaawi paga yabu aaninggin inoba piigo logowak nduk mippiige mbareegi, it aap Iterali mendek nogo aap Pirawun ake yi mendek ndi mendek pogo logorak o Pitom Araametet imbirak taganak nogome, o yaga’lelo nambit-mbit wurogo pit nogogwaarak.

12 Ndi, it aakumi Iterali ineebe wigak yukwak nduk aaninggin-paaninggin togop aret inoba piigaatak kwe, kagak aret, wiganit nogo logonet, ineebe ambik lombok ogo mbareegwa, it Metit mendek nogo inagabiti ambik ogogwaarak.

13-14 Inagabiti ogo nogogwaarik, inogogumbuk a’nuk, Iterali mendek nogo ineebi mbakwi iigak, inoone omaawi paga inabuwa mbaka’lek, “Yabu mban liirit-laarit ee’nip o,” yinuk, yorogo mbareegwa, it nogo nggween nggabok yugurogo worarogo punuk, o wukwi, yi yabu ndi yabu alitak lombok eerit nugwi, eeko logonet, it aakumi Iterali mendek iniki keebaro agan nage nagagerak.

15 Togop wonogwe iigak, aap endagembogut Metit mendek nogo nen kumi Iberani mendek elege ndaganaka inendage Tipara Puwa imbirak yorage logonet,

16 “Kit nen kumi Iberani mendek ndariyak inigen pagak ari kenok, tebeninako logonet, aap nda’nogwe iinok ti, inuut nggubunogo piigwi, ndi, komologwe nda’nogwe iinok, ineenik teppiigwi, eeko logonip o,” yinuk, wone lengganinabeegerak.

17 Wone togop aret lengganinabeegerak kwe, it kumi elege ndaganaka nogo nen Ala inagabiti mbako logonet, aap endagembogut Metit mendek nen yoragagerak nogo ndak-ndak inooko logolik ineenik teppiigo nogogwaarak.

18 Togop eeko mbareegwa, aap endagembogut Metit mendek nogo nen kumi elege ndaganaka nogo wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Elege aap nda’nogwe iinok, inooriyak yokkiragagirak kagak, kit nonggop nduk ineenik teppiigo ogotik?”

19 Yorage mbareegi, kumi elege ndaganaka nogo nen Pirawun yogwi, “It kumi Iberani mendek ti, kumi Metit mendek ninom ndak-ndak lek me, nit awo nogwe niigak, it inomaawi ambik me mbet-mbet aret ndaganako menggaarak o,” yinuk, yoreegwaarak.

20 It kumi elege ndaganaka nogo togop aret eekwi iinok, Ala ale’nggen inoba piyareegerak me, it aakumi Iterali mendek abunuk wiganggo logonet, ineebe ambik aret ogogwaarak.
21 Ndi, kumi elege ndaganaka ti, Ala mban ayuk wuko nogogwaarak me, Ala nen it inogonggelomini inom, inaagalogwe inom, wogoragagerak.

22 It Iterali mendek togop aret wigannarit nogo mbareegwa, at Pirawun nen at apuri aakumi Metit mendek apit aret yorage logonet, “Kumi Iberani mendek nen aap ndaganakwi iinok, yi nggwok Nin inikime mbo piya nogwe, ndi, kumi nda’nogwe iinok, ineenik teppiigwi, eeko logonu o,” yinuk, wone lengganogo yoragagerak.

2 Muta nda’nagagerak wone

1 Ne ti eyom paga aap anebunu Lewi mendek ambi nen kwe Lewi mendek mban aret waganeegerak me,
2 kwe nogo abila age nagagerik, aagaluk aap aret ndareegerak. Elege nda’nagagerak nogo etenggen abu obeelom aret kage nagagerik, kumaappereegerak kagak tut kenagan peneneegerak.
3 Tut kenagan penengge mbareegi, elege nogo ambinom kumaapporogo logorak meek age kenok, agalo nogo nen mbereewak ambi muun negen yonggon-yonggon yappunuk, niyo unggwage kero mut amburu negen aspal paga endekemakem mbenangge nagagerik, elege nogo nogome yonggoppunuk, wonok niyo Nin aa’nggi paga mbereewa’na time kumaappi nagagerak.

4 Kumaappege mbareegi, “Elege ti, nonggop age kaamun?” yinuk, oweeluk kolaga nogo tayorogon taati mi’ndak enegen wonagagerak.

5 Mi’ndak wonage kagak, Pirawun apuluk kolaga ngguu’mo warikit nduk, niyo Nin aa’nggi paga nage nagagerik, ayeloman mini at ndegengga nogo niyo aa’nggi paga ugun nugwi iigak, kolaga nogo muun yarak mbereewa’na pugu enegen kage nagagerik, at ayeloman kolaga ambi, “Wa nak o,” yoreegerak wonok wage mbareegi,

6 abiringga kuurogo pekkage nagagerik, elege nogo le ari mbareegi, “Elege yi, Iberani mendek inapuluk abet aret kagi,” yinuk, abuwa mbareegerak.

7 Abuwa mbake wonage me, at elege oweeluk nogo koorok panggo yi wage nagagerik, Pirawun apuluk kolaga nogo yoge logonet, “Elege yi, elak kunuwak nduk, kumi Iberani mendek ambi yora noorak op mbaken ilik?”

8 Yoge mbareegi, Pirawun apuluk nogo nen, “Op aret o.” Yoge mbareegi, kolaga nogo nen elege agalo nogo wiiri nagagerak wage mbareegi,

9 Pirawun apuluk nogo nen yoge logonet, “Wulaga yi, wagangge logomenggendik, an nake kelak paga tawe eerogo wo’niri wage keenok, an nen onggo wokkirigin o,” yinuk, wogogembareegi, elege nogo wonok nage nagagerik, tawe eereegerak.

10 Tawe eeke nagagerik, wonok Pirawun apuluk kolaga nogo wogori wage mbareegi, at aagaluk negen eekkolage nagagerik, “Wulaga yi, niyoome nen waganggirak me, endage Muta aret o,” yinuk, tooneegerak.

Muta kole mbaganit o Miriyan wagagerak wone

11 Ti’nuk, peebi nen at Muta nogo tawe age nagagerik, ne ambi paga it aap Metit mendek nen at oreewi yabu liirit-laarit eeruwak nduk yorogwe me nogome enegen pegiya nage nagagerik, aap Metit mendek ambi nen at oreewi Iberani mendek ambi wake kagagerak.


12 Kage nagagerik, aakumi ambi wonogwe iyo nduk, enegen agiogu eereegerak mendek, lek mbareegi, aap Metit mendek nogo warogo pege nagagerik, eebe nogo waganogo mbini enggela’me kumaappereegerak.

13 Ti’nuk, ko’lu at Muta nogo ambinom wundi nanuk, aap Iberani mendek ambi ore imbirak ndugwi pugwi iige nagagerik, Muta nen aap yawi pigaganeegerak alom nogo yoge logonet, “Kat nonggop nduk kore yawi wake agandik?”

14 Yoge mbareegi, at aap nogo nen Muta yoge, “Ninarum logonet ninowak loongge logorak ta nen mippagagerak? Kat aap Metit mendek wakendak nogo kokwak an nooriyak nduk yagan ya?” Yoge mbareegi, Muta nogo agabiti age nagagerik, iniki mbake logonet, “An eekirak nogo abok aret ineenu agaarak kagi,” mbareegerak.

15 Ti eereegerak nogo Pirawun konengge nagagerik, Muta warikit nduk, eeke kagak, Muta nogo kole mbaganit o Miriyan wage nagagerik, niyo tooko menggam nggween kabunik ambet paga time kwi’nagagerak.

16 Aap Ala unde ambi Miriyan mendek apurilogwe komologwe ineebe 7 wonogogwaarak. It komologwe nogo nen inogoba aanggumi kambin-ndomba inagi toologo eyo nenaarak paga kilirogo wogoroorak nduk, niyo tooko menggam nogome wogoren wogogwaarak me,

17 it aap ndomba unde menggaarak ando nen wogo nogogwaarik, komologwe nogo mugogo nappiigo mbareegwa, at Muta nogo taati kwi’ndak wonage me, mi’nage nagagerik, “Togop eeriyak mage o,” yinuk, komologwe nogo yeenggwaarage logonet, inaanggumi kambinndomba nogo inagi noorak nduk tooriragagerak.

18 Toorirage mbareegi, komologwe nogo mbet-mbet aret inogoba Erekuwen wonage me ka nogo mbareegwa, inogoba nogo nen it yorage, “Mbet-mbet waga’lek kiige minggirak kwe, ne yogondak nonggop eeko nogotik, mbet-mbet aret wogop?”

19 Yorage mbareegi, it komologwe nogo nen inogoba nogo yogwi, “Lek o. Aap Metit mendek ambi nen wage nagaarik, it aap kambin-ndomba ndegeninaka nogo peebi eeppiinok, at aap nogo aa’nduk age nagaarik, niyo toologo ninaanggumi kambin-ndomba wogorage mbaki, mbet-mbet aret wogo o.”

20 Yogo mbareegwa, inogoba nogo nen komologwe nogo yorage logonet, “At eebe ngge? Nonggop nduk mbo punuk wogotak? Ninom mbi nawok nduk, Omok, yori nanip o.” Yorage mbareegi, yori wogogwaarak.

21 Yori wogogwaarak nage nagagerik, “Ninom yime ye mbanggoloorak op o,” mba’nuk, inom wonage me aap Yitoro nogo nen apuluk kolaga Tipora nogo Muta akwe kolaawak nduk wogoreegerak.

22 Wogoge mbareegi, kwe Tipora nogo aagaluk aap aret ndake mbareegi, at Muta nen ari logonet, “An aap nggiru nen inambik inanggween paga ari wa’nuk logonet, napuluk yi ndakirak me,” yinuk, apuluk endage Nggeroton aret tooneegerak.

23 Peebi tahun ambik eeppunuk, aap endagembogut Metit mendek nogo kambeegerak kwe, kagak aret it aakumi Iterali nogo inayelomaneerogo piinok, yabu aaninggin-paaninggin agago piigo mbareegwa, inoone nggwok paga, “Aakumi inayeloman eerogo pinaninuk, ee’ninakwi yi, iyet o,” yinuk, Ala yoreegwaarak.

24 Ndi, inoone inabuwa nggo-nggo yogwi nogo Ala aruk konengge nagagerik, aap Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, wone abuk nggaruk togon inom mbaneegwaarak nogo abereegerak.

25 Abeke nagagerik, it aakumi Iterali inoba aaninggin-paaninggin eerogo piigwi nogo at Ala nen enegen iige nagagerik, “Yeenggwaaraakit,” mbareegerak.

3 Ala nen Muta wiireegerak wone

1 At Muta nogo nen at aru Ala unde o Miriyan mendek Yitoro nogo, aanggumi kambin-ndomba ndegeninake wonagagerak me, ne ambi paga kambin-ndomba nogo wogoren karume enebaga Ala abuut endage Korep nogome aret wagagerak.

2 Wage nagagerik, wonage me, at Aliku ALA ayonggo malayikat nogo eyo ku’mbanak me kani wunuk ari kagak enggela’me nogome nen Muta nikka wagagerak. Eyo nogo kani nengga’lek we omoonuk wunuk mban ari enegen kage nagagerik,

3 “Ia! Kani omoonuk wunuk ari kwe, eyoongga kani nengga’lek eerubok mendek eeke ti, nano nen eeke kaamun? Pekkaakit o,” mba’nuk, panggo yi nagagerak.

4 At Muta nogo enegen pekkaakit nduk panggo yi nage nogo Aliku ALA kage nagagerik, eyo ku’mbanak enggela’me nen oone yoge logonet, “Muta, Muta.” Yoge mbareegi, Muta nen, “An yime wonage me, yo’niru o.”

5 Yoge mbareegi, Ala nen at Muta yoge, “An nowagam ya’i panggo yi woroorak ti, mage o. Ndi, kat mi’ndak wonage me taati kunduk, nggween mage lombok aret me, kiyok ogut nggerenak ti, piinogo pu o.”

6 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “Kombomini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, inogoba Ala nogo ti, an aret o,” yinuk, yoreegerak nogo at Muta aruk konengge nagagerik, Ala enegen pekkoorak agabiti nen enete nobakkolagagerak.

7 Nobakkolage mbareegi, at Aliku ALA nen at yoge logonet, “An napuri o Metit wonogwe nogo it aap Metit mendek nen inayeloman eeppiinok, aaninggin-paaninggin inoba piigwi iinok, yagan wako logonet, inoone nggwok paga nggino yo’nugwi nogo, muk naruk konenggirak me, Yeenggwaaraakit, mbake agarik o.

8 Yeenggwaarage logonet, an napuri nogo aakumi Metit mendek ineenggime nen ndininabunuk, wogoren it aakumi Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Amori mendek inom, Perit mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, inanggween nggwok mili obeelom lombok yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim time piya naakit nduk wagi o.

9 It aakumi Metit mendek nen aakumi Iterali mendek aaningginpaaninggin inoba piigwi iinok, inikiaaninggin logonet, inoone nggwok paga yo’nugwi nogo an muk liippiigirak me,
10 an napuri Iterali mendek o Metit nen wogoren wundi woroorak kat Pirawun yori nagak eeke logonok nduk, nappagagi o,” yinuk, yoreegerak.

11 Yoreegerak kwe, at Muta nen Ala yoge, “An Pirawun owagam nage logominggirik, aakumi Iterali o Metit nen wogoren wundi woroorak yo’negendak nogo ti, an ta nduk yo’negen o?”
12 Yoge mbareegi, at Ala nen Muta yoge, “An yeenggwa kirigin lek mbaken? It aakumi Iterali mendek o Metit wonogwe nogo wogoren wundi woraanuk, puut yi paga an nalut eeri wogo logomonggotik kenok, Ala nen abet aret nappaneegerak kagi, yinuk, keenu arumunggun o. ”
13 Yoge mbareegi, Muta nen Ala yoge, “Togop aret kwe, an aakumi Iterali wonogwe me nage logominggirik, Kinombomini inogoba Ala nogo nen nappani wagarak kinowagam wagi o. Yorage neenok, it nen an kin wa’nako logonet, At endage ta? Yo’nugwi iinok, an nen onggo nano yoraagin o?”

14 Yoge mbareegi, at Ala nen Muta yoge logonet, “An ti, AN ARET. Ndi, kat nen it Iterali mendek yorage logonet, At endage, AN ARET nen nappani wagaarak, yoraamunggun o.”

15 Yoge nagagerik, Ala nen Muta ambinom yoge logonet, “Kinogobamini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, Naliku inogoba Ala nen aret muk kinowagam nappani wagaarak, it aakumi Iterali yoraanu o. An nendage, AN ARET, yokkigirak ti, lek arigin lek mondok-mondok aret logogin me, yi aakumi ndi aakumi nda’- narit wundi wogo logonet, nendage ti aret yogo logogun o.

16 Togop aret me, it aap Iterali inoweewi yo’nggok kero kuwak eeppiinok, yorage logonet, Kit kinombomini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, at Aliku inogoba Ala nogo nen ni’neya wage nagaarik, yo’nege logonet, It aakumi Metit mendek nen aaninggin-paaninggin inoba piigwi nogo an inogoba Ala nen muk liippiige nagarik,

17 it o Metit aaningginpaaninggin eeppiigwi me time nen wogoren aakumi Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Amori mendek inom, Perit mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, inanggween mili obeelom yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim time piya nagin abu koonogo pigirak, yegerako, yinuk, yoraamunggun o.

18 Kat yoramenggendak nogo it aap Iterali yo’nggok nogo nen konenugun aret me, konenggwi iinok, kinom aap endagembogut Metit mendek nogo owagam nogo logomonggotik, at yogo logonet, At Aliku aakumi Iberani inogoba Ala nogo muk niniya wagaarak me, nogo kenagan yegak karume time at Aliku ninogoba Ala ake warogo wogogo logonet, alut eeri noorak me, kat nen, E, yo’niraanok nduk, yokkiri wogo o, yinuk, yo’nu o.
19 Yorumonggotak kwe, aap ambi eenggi omaawi ambik paga eeppega’lek kagak, E o, yokkiraagin lek ti, neenu aret me,

20 an neenggi omaawi paga eerubok mendek eeke logonet, it Metit mendek alik negen yigirogo inooke neenok perak, teppinagamenggerak wundi woraamunggup o.

21 Wundi wogo logonet, kineenggime lek we wundi worookwak, an nen aakumi Metit mendek inamendek wokkiraawak nduk iniki yanggonogo piyaminggirak paga

22 it kumi Iterali mendek inalitak lombok nen kumi Metit mendek inawi koorok time inom wonogwe nogo inamendek mbuti emas inom, mbuti perak inom, yum nggorek mendek inom, inaagalogwe wologwe-komologwe yippiyoorak nduk, nggino yorogo logowak o. Togop eekwi paga it Metit mendek inamendek nogo abok aret lek eerogo piyaamunggup o,” yinuk, yoreegerak.

4 Muta eerubok mendek eeruwak nduk Ala omaawi wogoreegerak wone

1 Yoge mbareegi, at Muta nen Ala yoge, “It aakumi Iterali mendek nen an yoraminggirak nogo noone konembunuk abet nombaka’lek logonet, At Aliku ALA nikkeya woroolik kagak pilit ari o, yo’nugwi iinok, an nen nonggop yoraagin o?”

2 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Kat keenggime ti nano porogo wonage?” Yoge mbareegi, Muta nen, “Nowaanggun aret o.”

3 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen, “Nggween paga mbo pu o.” Yoge mbareegi, nggween paga mbo pege nagagerik, waanggun nogo waalo aret age mbareegi, Muta nogo ogole nen tayo yi nagagerak.
4 Nage mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoge, “Waalo age ti, keenggi piget.” Yoge mbareegi, Muta nogo waalo age eenggi pigagangge nagagerik, waalo nogo eenggime wagangge kagak waanggun aret agagerak.

5 Age mbareegi, Aliku ALA nen, “It aakumi Iterali inombomini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, at Aliku inogoba Ala nogo nen kat nikkeya wagaarak abet aret kombaruwak nduk, togop aret eeri namunggun o.”

6 Yoge nagagerik, Aliku ALA ambinom yoge logonet, “Keenggi kayum eraanu akem time mambu o.” Yoge mbareegi, eenggi ayum akem time mambereegerak nggigingge me, eenggi paga awin aaga’ne kunik nogo yanggwi pogom aret kagagerak.

7 Kage mbareegi, Aliku ALA nen, “Keenggi kayum eraanu nggiginggenom obaane’me mambu o.” Yoge mbareegi, mambunuk, nggiginggage nagagerik, awin nogo lek age logonet, at agabolo wonage menggi kwak aret agagerak.

8 Age mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoge, “Eerubok mendek aa’- nduk eekirak yi, eeremenggendak kwe, it abet mba’nuk, koone liippega’lek iinok, eerubok mendek peebi eekirak yi paga abet mbaruwak nduk, eerumunggun o.

9 Ndi, eerubok mendek mbere yi, eeremenggendak kwe, it abet komba’nuk koone liippega’lek mban iinok, niyo Nin tooli nage logomenggendik, nggween woloonak paga kilirogo pi wage keenok, niyo nggween woloonak paga kilirogo pemenggendak nogo amiya aret age kaamunggun o.”

10 Yoge mbareegi, at Muta nen Aliku ALA yoge, “Ai nogoba! An kayeloman o maan nen yogondak wone yori noorak yo’negendak yi kuli, aakumi ninom wone mbangge logonet, noone teeluk mbanggeelik nambe aaninggin me, meek o.”

11 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen at yoge, “Aakumi inamili ti, ta nen ogobakkigireegerak mbaken? Aakumi inoone lek inom, inaruk logu inom, inigen obeelom inom, inigen mbuk inom, Naliku ALA an nen eeppiigeelik mbaken? Naliku ALA nen mban aret eeppiige minggirak o.
12 Togop aret me, wone yoroorak nogo an nen wone koonogo yokkege, mamunggege, eeke neegak, yorage logonok nduk nak o.”

13 Yoge mbareegi, at Muta nen, “Lek o, nogoba. Aap ambi oone abe ari menggerak kero, nappet o.”
14 Yoge mbareegi, at Aliku ALA iniki aagi a’nuk Muta mberege logonet, “Kat koweeluk Karun anebunu Lewi mendek nogo perak, nonggop o? At wone obeelom koonogo yorage menggerak an neenu me, kimbirak lambuniyak nduk wage ti, lambungge logomenggendik, iniki ale’nggen kombarigin me,

15 an eeriyak yokkigirak nogo yoge logonet, An noone maluk me, an nen karuk paga pege neegak yorage logonok nduk, nimbirak nawi o, yoremenggendak nogwe kiinok, kimbirak wone yoroorak inom, eeko logorak inom, an nen koonogo yokkirage logogin o.

16 An nen kat yokkege neegak yoroorak pogom kat kobaane’me at nen aret yoraawak nduk, kat an pogom a’nuk yoge logo-munggun o.

17 Togop me, aakumi ineenu agak eerubok mendek eeke logonok nduk, kowaanggun ti perak, keenggime ko’nok nak o,” yinuk, yoreegerak.

Muta iyokan o Metit nagagerak wone

18 Ti’nuk, Muta nogo iyokan aru Yitoro owagam nage nagagerik, yoge logonet, “An nowe-nawot o Metit wonogwe nogo ineenik wonogwe ilik, lek a? Pegiya naakit nduk, yokkiri wagi o.” Yoge mbareegi, aru nogo nen, “Pegiya noorak op aret me, nak o,” yoreegerak.
19 Muta nogo o Miriyan time wonage me Aliku ALA nen yoge logonet, “It aap kat kooriyak mbareegwaarak nogo muk kambit nagaarak me, kiyokan o Metit time nak o.”

20 Yoge mbareegi, Muta nogo akwe inom, apuri wologwe nogo inom, keledai amborowak paga kwippiinok, owaanggun Ala nen ko’nok noorak yoreegerak nogo eenggime ko’nok o Metit aret nogogwaarak.

21 Tu paga awo nogwe me, Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Kiyokan o Metit nage logomenggendik, eerubok mendek ee’nok nduk koba pagagirak nogo abok aret Pirawun enggaanom paga liirogon aret eeri nanu o. Eeri namenggendak kwe, aakumi Iterali wundi noorak lek yoraawak nduk, an nen Pirawun iniki omaawi agago pigin o.

22-23 Iniki omaawi age kenok, kat nen wone Pirawun yoge, At Aliku ALA nen ari logonet, Iterali ti, naput manggu ndarak kwak aret me, naput manggu nogo an nalut eeri nawak nduk, teppuwak, yegerak o, yinuk, wone yoremenggendak kwe, teppega’lek kenok, an nen, At Pirawun aput manggu ndarak ti, wari wambi woraagin, yegerak o, yinuk, yori nak o,” yoreegerak.

24 Yoge mbareegi, awo tu paga nogwe me, nogo yogo menggam ambime Aliku ALA Muta imbirak lambungge nagagerik, Muta warikit nduk eeke mbareegi,

25 kwe Tipora nogo nen yugum muuni ambi wagangge nagagerik, at aagaluk nogo agabolo mbanogo Muta iyok paga mbo nappege logonet, “Nogonggelo amiya wundukwak obaane’me negen an aret agi o.”

26 Ari nagagerik, kwe Tipora nogo nen ogonggelo obaane’me negen age logonet, aagaluk agabolo mbaneegerak ti paga Aliku ALA nen Muta warulik teppereegerak.

 27 Ti eeko nogogwaarik, awo nogwe me, Aliku ALA nen Karun yoge logonet, “Muta kimbirak lambuniyak nduk o karume time nak o.” Yoge mbareegi, Ala abuut nogo paga Muta imbirak lambumbunuk, keyage warogo agandin eyak mbangge nagagerik,

28 Aliku ALA nen Pirawun yoruwak nduk Muta eeriyak yoreegerak nogo inom, ineenu agak eerubok mendek eeke logowak nduk yoreegerak nogo inom, abok aret Karun mbininogo yoreegerak.
29 Yo’nuk, Muta Karun imbirak o Metit nogo nogogwaarik, aap Iterali mendek inoweewi yo’nggok kero apit aret kuwak eeppiinok,

30 at Karun nen wone Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo mbininogo yorage, eerubok mendek nogo aakumi inenggaanom paga eeke, eeke mbareegi,

31 it aakumi Iterali yo’nggok nogo nen, “Aaninggin-paaninggin ninoba pinanege nogo, Aliku ALA nen enegen niige nagaarik, koonggerak kogo o,” yinuk, iniki abet mbako logonet, inendobanggun yindumbunuk, alut eereegwaarak.

5 Muta Karun imbirak Pirawun owagam nogogwaarak wone

1 Ti’nuk, Muta Karun imbirak Pirawun owagam nogo nogogwaarik, at yogo logonet, “At Aliku Iterali inogoba Ala nen ari logonet, An napuri o karume time nalut eeri noorak nappiyaawak nduk, aap Pirawun yori nanip o, ari mbaki, yokkiri wogo o.”

2 Yogo mbareegwa, Pirawun nen ari logonet, “Aliku ALA ti, ta me nduk at oone konembunuk it Iterali ti nappiyoorak yogop? Aliku ALA ti, an abu neenggo’lek o. Ndi, aakumi Iterali nawak nen teppiyaagin mondok lek mban.”

3 Yorage mbareegi, at yogo logonet, “Aakumi Iberani inogoba Ala nogo ti, muk ninom lambunggoorak me, nogo kenagan yippegak o karume time nogo logomonggoorik, at Aliku ninogoba Ala ake warogo wogori nawok nduk, yokkiri wogo o. Togop eeri nogwe lek niinok, andi nggwok ninoba pinanege, wim paga nen ninookwi, eerukwak me nduk yokkogo o.”
4 Yoreegwaarak kwe, Pirawun nogo nen Muta Karun imbirak yorage logonet, “It aakumi Iterali yabu eekwi ti, nonggop nduk kit meek eerogo punuk, wogoren noorak nduk yogo ogotik? Kit kunduk kinom aret yabu eeri nanip o.”


5 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It aakumi Iterali mendek ineebe ambik a’nuk yabu eekwi me, kit nen it yabu eekwi nogo non mbambiya wogotak me, mage o!” yinuk, yoragagerak.
6 Yorage nagagerik, ne ti eyom paga Pirawun nen at awuri Metit mendek yabu eekwi unde inom, it Iterali mendek inawuri yabu lengganinako menggaarak nogo inom, wone lengganogo yorage logonet,

 7-8 “It aakumi Iterali mendek ti, ineenggi tanep logonet, Ninogoba Ala ake warogo wogori nawok nduk, E, yo’niret o, inoone nabenak mban yo’- nugwi me, wiiringga negen mbanogo nggween nggabok inom nenggelakkenggelak agago woraruwak nduk wogorogo monggoorak nogo, yogondak kuli wogoroorak mage o. Ata, it inalik nen kuwak eerogo aa’nduk, Yi kuli worariyak o, wone yugu worako nogogwaarak nogo ndak-ndak worako logowak nduk, yoraanip o.

 9 It aap Iterali mendek ti, pilit wone agan wogwe inaruk konembunuk, yabu eekwi nogo mbo pugwi iyo, ineebi mbakugak yabu aaninggin ambinom inoba piigo logonip o,” yinuk, yoragagerak.
10 Yorage mbareegi, Pirawun awuri yabu eekwi inarum wonogwe nogo inom, it aap Iterali mendek inawuri yabu lengganinaka nogo inom, wundi nogo nogogwaarik, aakumi Iterali yorogwe, “At Pirawun nen ari logonet, An wiiringga ambinom wogoraagin lek me,
11 inalik nen kwaari nogo logomenggaarik, wonok woraanuk, yabu aa’nduk eeko nagaarak ti ndakndak aret eeko logowak, yegerak o.”

12 Yorogo mbareegwa, it aakumi Iterali nogo o Metit irip-irip time wiiringga mbanak lek age kenok, alom pugu ti aret kuwak eerogo wonok wogo nagaatik worakaatak kwe,

13 Yi kuli worariyak o, wone yugu ndakndak worakwi lek mbuuluk mban worakwi at Pirawun awuri nen iigo nogogwaarik, Wokkirogwe niigak worako nogotak nogo ndak-ndak eeka’lek me, ambinom worako logonip o, yinuk, inoone nabenak mban yorogo nogogwaarik,
14 it Iterali inawuri yabu lengganinaka nogo yorogo logonet, “Kit aa’nduk nggween yugum, Yi kuli worariyak, wone yugu nogo yogondak inom, kobit inom, ndakndak eerulik me, nonggop nduk eekotak?” yinuk, yawi inooko nogogwaarak.

15-16 Inooko mbareegwa, it aap Iterali awuri yabu lengganinaka nogo nen Pirawun owagam nogo nogogwaarik, yogo logonet, “Ninogoba Pirawun wae. Nit kayeloman mini yi, nonggop nduk togop eeppinanegeagandik? Kawuri nen wiiringga wo’- niraga’lek logonet kwe, Yugum aa’- nduk worako nogotak nogo ndakndak aret worako logonip o, yinuk, yawi ninookwi ti, alom nit lek o. Alom kat kawuri aret kagak, ninooko agaarik o.”

17 Yogo mbareegwa, Pirawun nen it yorage, “Kit kineenggi tanep aret kiigi o. Kineenggi tanep wonogo logonet, Aliku ALA ake warogo wogori nawok o, yinuk, yo’niri wagak mban eekwi yi,
18 yogondak aret yabu eeri nanip! An wiiringga wokkiraagin mondok lek me, kinalik nen kwaarogo, Ne ambi paga yugum yi kuli worariyak, yugu nogo ndak-ndak aret worako logonip o,” yinuk, yoragagerak.


19 Yorage mbareegi, Ne ambi paga yi kuli worariyak, wone lengganak nogo ambi mbo puurak lek ndakndak aret eeko logorak yoragagerak nogo it aap Iterali inawuri yabu lengganinaka nogo nen konenggo nogogwaarik, “Aaninggin lombok ninoba pinanege yi, iya!” yinuk,
20 Pirawun nogo mbo punuk, Muta Karun imbirak endekem toginakwi me, iniya wunggo nogogwaarik,
21 yorogo logonet, “Kit eekotak paga Pirawun awuri inom nen iri’ngga pili agaatak obari ndi wuke menggi kwak, ninendage maluk eerogo pinanggotak paga ninooruwak nduk paloowi wogorogwe negen eekotak me, at Aliku ALA nen kit eekotak nogo liippinagage logomenggerik, kinowak loongginabigin o,” yinuk, yorogogwaarak.

Muta iniki piirik logonet, Ala yoreegerak wone

22 Yogo mbareegwa, Muta nen Aliku ALA ambinom yoge logonet, “Nogoba wae! Kat nonggop nduk aakumi Iterali yi, aaninggin inoba luurogo piige agandik? An ti aret eeppiyaakit nduk nappani wagandak ya?

23 Kat wone yo’negendak nogo wonok Pirawun yori nagarak kuli paga nen kapuri abunuk aaninggin inoba piige kagak, inagap ndaka’lek keegi o,” yinuk, yoreegerak.

24 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “An nen yogondak Pirawun eeppege nogo kenegen neyaamunggun o. An neenggi omaawi paga eeke neenok, at Pirawun nen aakumi Iterali mendek wundi nawak nduk, teppiige, an neenggi omaawi paga eeke neenok, aakumi Iterali o Metit nen wumbiige, eerigin aret o,” yinuk, yoreegerak.

Pasal 6
1 Yoge nagagerik, Ala nen Muta ambinom yoge logonet, “Naliku ALA an aret o.
2 An nen Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, inenggaanom paga nigiyareegirak nogo ti, nendage Naliku ALA ineenu aruwak nduk, nigiyoolik. Ata, nendage, Nomaawi Lombok Minggirak an Ala nogo mban ineenu aruwak nduk, nigiyareegirak.

3 It o Kanan time nggiru negen wonogwe iigak, an nen it yorage logonet, O yi nogo, kit unde logomunggup nduk, wokkiraagin o, yinuk, noone abuk nggaruk togon yoragagirak me,
4 it aakumi Metit mendek nen Iterali mendek inayeloman eeppiirogo wonogwe iinok, Yi eeppinanugwi ao, yinuk, ineebi-ineeba yogwe nogo, konengge nagarik, an noone mondok nggaruk togon yoragagirak nogo abekirak o.

5 Togop me, kat aakumi Iterali yogop yoret o. Naliku ALA an aret me, it aakumi Metit nen yabu eeko logowak nduk, inoone omaawi paga yorogwe nogo ineenggime nen ndinogo piige, inayeloman eeppiinok wonogwe nogo, wondet eerogo piige, ndi, neenggi omaawi paga piginake logonet, maluk eeppiigwi onggo aaninggin mondok alik negen it Metit mendek inoba piinok, Iterali inagap ndarogo piige, eeke logominggirik,

6 it an napuri lombok ogwe, ndi, an inogoba Ala aret age, eerigin me, it aakumi Metit mendek inake yabu eeko logowak nduk, inoone omaawi paga yorogwe nogo, ineenggime nen ndinogo wondet eerogo piyaminggirakpaga Naliku inogoba Ala an aret ineenu arugun o.
7 An nen Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, nggween wogoroorak abet mbaruwak nduk, nendage kunogo yoragagim nogome napuri piya nage logominggirik, unde logowak nduk wogoraagin o, yinuk, Naliku an ALA nen aret yagi, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.
8 Ti’nuk, at Muta nen aakumi Iterali wone ti yoragagerak kwe, inayeloman eeppiinok, inoone omaawi paga yorogo logonet, yawi inom inookwi paga iniki ale’nggen abu lek agagerak me, wone yoragagerak ti, abet mbarulik.

9 Abet mbaka’lek mbareegwa, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
10 “Aakumi Iterali ti, o Metit nen wundi noorak teppiyaawak nduk, aap endagembogut Metit mendek Pirawun nogo yori nak o,” yinuk, yoreegerak kwe,
11 Muta nen Aliku ALA yoge logonet, “Aakumi Iterali mendek yi, yoragagirak kwe, konenggwi iyoolik me, at Pirawun yoriminggirak kwe, an nambe aaninggin me, at kunduk konenigin lek mbaki o,” yinuk, yoreegerak.

12 At Aliku ALA nen, “Aakumi Iterali apit aret o Metit nen wogoren wundi woraawak nduk, aakumi Iterali mendek inom, Pirawun inom, yora nanip o,” yinuk, Muta Karun imbirak yoragagerak nogo ti aret.

Muta Karun inombomini inendage mbanak wone

13 Muta Karun imbirak inombomini paga wiganak inendage yi aret. Aap Yakup apuluk manggu ndarak Uruben apuri inendage ti, Kenok, Palu, Ketoron, Karimi aret. At Uruben paga nen wiganak ndarak nogo ti aret.

14 At Timeyon apuri inendage ti, Yemuwen, Yamin, Okat, Yakin, Tokat. Ndi, kwe ambi Kanan mendek aagaluk Tawun nogo inom aret ndaganabeegerak. At Timeyon paga nen wiganak ndarak nogo ti aret.

15 At Lewi apuri ndarak leenok nogo inendage ti, Nggeroton, Kekat, Merari aret. Aap Lewi nogo ndarak kagak tahun seratus tiga puluh tujuh eeke nagagerik, aret kambeegerak.
16 At Nggeroton paga nen wiganak ndarak ti, Libini Timeyi imbirak aret.

 17 At Kekat nogo apuri Amaram, Yitakat, Keboron, Utiyen, nogo aret. Aap Kekat nogo ndarak kagak tahun seratus tiga puluh tiga eeke nagagerik, aret kambeegerak. 18 At Merari nogo apuri Makili Muti imbirak aret. It aap Lewi paga nen ndegen-ndegen ndarak wiganak nogo ti aret o.

19 Aap Amaram nogo nen at ogoba awuluk kwe Yokebet wagangge nagagerik, apurilogwe Karun Muta imbirak at obaane’me aret ndaganabeegerak. Ndi, Amaram nogo ndarak kagak tahun seratus tiga puluh tujuh eeke nagagerik, kambeegerak.

20 At Yitakat apuri ti, Kora, Nepek, Tikiri aret.
21 Ndi, Utiyen apuri ti, Mitayen, Elatapan, Titiri aret.
22 At Karun nogo Aminarap apuluk kwe Eliteba, Nakaton awuluk nogo wagangge nagagerik, apurilogwe Narap inom, Abiku inom, Eleyatat inom, Itamat inom, at obaane’me aret ndaganabeegerak.

23 Ndi, Kora apurilogwe ti, Atit, Elakana, Abiyatap aret. At Kora paga nen ndegen-ndegen ndarak wiganak nogo ti aret.

 24 Karun apuluk Eleyatat nogo nen aap Putiyen apuluk ambi wagangge nagagerik, apuluk Pinekat at obaane’me aret ndareegerak. At Lewi nen ndaganabeegerak paga inalitik-inalitak wigannogogwaarak nogo, it ti aret o.

25 Karun Muta imbirak nogo ti, o Metit nen aakumi Iterali mendek inawuri leenok lombok eerak wogoren wundi nawak nduk, at Aliku ALA nen wone lengganogo yoragagerak nogo ti, aap inalik lek Karun Mutaimbirak ti aret o.

 26 Ndi, aakumi Iterali o Metit nen wogoren wundi nawak nduk, aap Metit inowe endagembogut Pirawun yoreegwaarak tirogon aap inalik lek Karun Muta imbirak mban aret.

Muta Karun imbirak Pirawun owagam nogogwaarak wone

27 Muta nogo o Metit time wonage me, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
28 “Naliku ALA an aret me, an noone yokkege nogo tigitogon aret aakumi Metit mendek inowe endagembogut Pirawun nogo yori nak o.”

29 Yoge mbareegi, Muta nen Aliku ALA yoge logonet, “An nambe aaninggin me, at Pirawun nen koneniyak meek aret mbaki o,” yinuk, yoreegerak.

Pasal 7
1 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Kat Pirawun enggaanom paga an nen kat Ala negen eerogo pagage, ndi, it aap an nen yorage neegak yorogo mengga kwak koweeluk Karun ti, togop aret yoge keegak yorage, eeko logomunggup nduk, eeppinagagin o.
2 An nen, Ndogop yoret o, yinuk, yokkege nogo abok aret yorage, ndi, at Pirawun nen aakumi Iterali mendek wumbiyaawak nduk, koweeluk Karun nen yoge, eerumonggotak kwe,
3 an nen Pirawun iniki omaawi eerogo piminggirak kagak, o Metit time ineenu agak eerubok mendek inom, eekulik tam warak mendek inom, ambik lombok eeriminggirak kwe,
4 konengga’lek mban kenok, an neenggi omaawi lombok paga nen it aakumi Metit mendek pippiirogo logonet, maluk eereegwaarak onggo aaninggin mondok alik lombok inoba kwippiige logominggirik, an napuri Iterali mendek inawuri leenok lombok eerak wogoren wundi nagin o.
5 An neenggi omaawi paga aakumi Metit mendek aaninggin inoba piige logominggirik, it Iterali mendek wogoren wundi nage neenok, Naliku an ALA nogo it aakumi Metit mendek ineenu arugun o,” yinuk, yoragagerak.

Karun owaanggun wone
6-9 Yorage nagagerik, at Aliku ALA nen Muta Karun imbirak ambinom yorage logonet, “At Pirawun nen, Eerubok mendek ambi ee’nip o, yokkirage kenok, kat nen Karun yoge logonet, Kowaanggun ti, waganogo Pirawun owagam nggween paga ya’i mbo nappu o, yoge keenok, mbo nappemenggerak waalo aret arigin o,” yinuk, yoragagerak. At Aliku ALA nen Muta Karun yoragagerak nogo ndak-ndak Pirawun yori nogogwaarak nogo ti, at Muta ndarak kagak tahun 80 eeke, ndi, Karun nogo ndarak kagak tahun 83 eeke, eereegwaarak paga aret yori nogogwaarak.

10 At Aliku ALA nen wone abok aret Muta Karun yorage mbareegi, it imbirak Pirawun owagam nogo nogogwaarik, Aliku ALA nen yoragagerak nogo ndak-ndak Karun owaanggun nogo Pirawun inom, it aap Pirawun inom wone koongga inom, inigen iigak inabu’me mbo pege mbareegi, waanggun nogo waalo aret agagerak.

11-12 Waalo aret age mbareegi, at Pirawun nen o Metit time aap kugi alom ineenu inom, tili pagangga inom, wiiragagerak wogo nogogwaarik, inalitik- inalitak inowaanggun woppunuk, inikime nen mban inagugi nogo linogo mbo nappogo mbareegwa, waalo aret agagerak kwe, Karun owaanggun nogo nen perak, it inowaanggun nogo tigitogon aret nenggegerak.
13 Togop aret eereegerak kwe, Aliku ALA nen aa’nduk yereegerak nogo ndak-ndak Pirawun iniki omaawi age nagagerik, inoone konenulik mbo pereegerak.

Eerubok mendek aa’nduk niyo amiya eereegerak wone

14 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Pirawun nen Iterali wundi nawak nduk teppiyoorak eebimbake logonet, iniki omaawi agaarak me,

15 aap Pirawun kuubondendok niyo Nin aa’nggi paga nage menggerak me, kit ko’lu kuubondendok waanggun waalo agaarak nogo kineenggime wonok Pirawun kinom lambuniyak nduk, niyo Nin aa’nggi paga taati tokkogwe a nanu o.

16 Tokkogwe me, kiniya nage kenok, yogo logonet, Aakumi Iberani inogoba Aliku Ala nogo nen, Napuri o karume nalut eeri nawak nduk teppiyaawak, yogirak kwe, aa’nduk nen nok-nok yogondak kuli yi paga an noone ari nogo, at aruk konengga’lek me,

17 Naliku an ALA nogo eenu aruwak nduk, waanggun keenggime wonage ti paga niyo Nin wake keenok, niyo nogo amiya aret arigin o.

18 Amiya age kenok, ikan niyo inikime wonogwe nogo kambit namenggaarak paga niyo obari arigin me, it aakumi nen noorak abu meek aret kaagun, yegerak, yori nanu o,” yinuk, yoreegerak.
19 Yoge mbareegi, yori nogogwaarak kwe, eewa yaga’lek mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoge, “Niyo nage paga inom, yomban wogome inom, niyo yenggenak paga inom, eyo nenaarak me niyo toolak inom, o Metit paga yi niyo ndi niyo abok aret owaanggun titik ige kenok, o Metit ilin-unggut eyo nenaarak me toolak inom, yugum nenaarak me toolak inom, abok aret amiya lombok telek yuwak nduk, Karun yoru o.”

20 Yoge mbareegi, Muta Karun imbirak Aliku ALA yoragagerak nogo ndak-ndak at Karun nen owaanggun wagangge nagagerik, Pirawun inom, it aap Pirawun inom wone koongga inom, inigen iigak, niyo Nin nogo wake mbareegi, yi niyo ndi niyo nogo abok aret amiya lombok telek yereegerak.

21 Telek ari nagagerik, ikan niyoome wonogwe nogo apit aret kambit nogo mbareegwa, niyo o Metit wonage nogo abok aret obari ambik ndi wureegerak paga aakumi Metit mendek niyo noorak mondok meek kogogwaarak.

22 Ti eereegerak nogo it aap Metit mendek kugi alom ineenu nogo nen inagugi nogo inikime nen mban eeko mbareegwa, niyo nogo amiya age mbareegi, at Pirawun nogo Aliku ALA aa’nduk yereegerak nogo ndakndak iniki omaawi age nagagerik, it Muta Karun imbirak inoone konenulik mbo punuk,

23 yungguninuk iyokan ame o nggwok abe wurik me unggwi nage nagagerik, “Eerubok mendek eeke yi, ia!” yinuk, iniki liippega’lek aret wonage kagak kwe,

24 it aakumi Metit mendek nogo, niyo Nin noorak meek age mbareegi, ambet paga wonage kero, nggween kabunggo nogogwaarak.

25 At Aliku ALA nen niyo Nin amiya eerogo pereegerak kagak, nogo 6 yereegerak.

8 Eerubok mendek ambi ogolem nappi wagagerak wone

1 Nogo 6 yippunuk ko’lu Aliku ALA nen Muta yoge, “Kat Pirawun owagam nage logomenggendik, wone yogop yoru o. Naliku ALA nen napuri Iterali ti, nalut eeri nawak nduk, nappiyaawak o.
2 Nappiiga’lek kenok, an nen o Metit yime abok aret ogolem mban nik yuwak nduk eeppiyaakit o.
3 Niyo Nin inikime ogolem mban nugut tiyak agan lagit wogo logonet, ame o nggwok abe wurik me inom, nogo yege menggim inom, ageyo ndoonak paga inom, at awuri inom wone koongga iname inom, ndi, apuri aakumi o Metit mendek iname inom, oroti worako menggam inom, tenggap oroti amok mbanggo menggam inom,

 4 abok aret nugut tiyak yogo logonet, eebe paga inom, apuri aakumi Metit mendek ineebe paga inom, awuri inom wone koongga ineebe paga inom, apit aret nugut tiyak agan lagit wogo logogun, yegerak o, yinuk, Pirawun yo’nu o.”

5 Yoge mbareegi, Karun imbirak Pirawun yori nogogwaarak kwe, eewa yaga’lek mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoge, “Ogolem apit aret o Metityagabit aruwak nduk, at Karun nen owaanggun paga niyo nage paga inom, yomban wogome inom, niyo yenggenak me inom, titik iri nawak nduk, yoru o.”

6 Yoreegerak nogo at Karun yoge mbareegi, Karun nogo owaanggun paga yi niyo ndi niyo o Metit wonage nogo titik ige mbareegi, ogolem apit aret nugut tiyak agan lagit wogo logonet, o Metit time nggween enete lek a’nuk ogolem mban nugut tiyak yereegwaarak.
7 Togop eeke mbareegi, it kugi alom ineenu nogo nen inagugi nogo inikime nen mban eeko mbareegwa, o Metit nogome ogolem togop mban nik yereegerak.

 8 Ogolem nogo wonage mban mbareegi, Pirawun nen Muta Karun imbirak woraawak nduk, wiiragagerak wogo mbareegwa, it yorage logonet, “An inom, napuri aakumi o Metit mendek inom, ogolem ninoba wonage yi, at Aliku ALA nen lek eerogo puwak nduk, tamban eekwi kiinok, an nen kat kapuri aakumi Iterali nogo Aliku ALA ake warogo wogori nawak nduk nappiyaagin o. ”

9 Yoge mbareegi, Muta nen Pirawun yoge, “Ogolem kineebe paga inom, kinawi paga inom, wonage nogo lek a’nuk, niyo Nin inikime mban logowak nduk, kat inom, it kawuri kinom wone koongga inom, kapuri aakumi o Metit mendek inom, abok kinake tamban eeriyak yagandak nogo ti, mandenom eeriyak nogo yo’niru o.”

10 Yoge mbareegi, Pirawun nen, “Ko’lu aret Aliku ALA yoru o.” Yoge mbareegi, Muta nen ari logonet, “At Aliku ninogoba Ala kokwak ambi wonage lek keenu arenok nduk, kat yagandak nogo ndak-ndak aret eerigin o.

11 Ogolem nogo ti, kat keebe paga inom, kiname paga inom, it kawuri kinom wone koongga iname paga inom, kapuri aakumi o Metit mendek ineebe paga inom, lek age logonet, niyo Nin inikime mban logowak nduk eerogo piyaagin o.”

12 Yoge nagagerik, Muta Karun imbirak Pirawun teppunuk wundi nogo nogogwaarik, ogolem Pirawun owagam nappi wagagerak wonage nogo lek aruwak nduk, Muta nen oone nggwok paga Aliku ALA yoreegerak.

13 Muta nen Aliku ALA yoreegerak nogo, aruk konembunuk, iname inom, inawoore’nggam inom, ineyabume inom, ogolem wonage nogo apit aret kambit nogogwaarak me,
14 it aakumi Metit mendek nen ogolem kambit nogogwaarak nogo kuwak agago pit nogo mbareegwa, o Metit nogome obari ambik ndi wuke nagagerak.

15 Ndi, ogolem nogo lek agagerak at Pirawun kage nagagerik, iniki aaninggin wonage nogo tayok yereegerak kwe, Aliku ALA nen wone yereegerak nogo ndak-ndak iniki omaawi a’nuk, Muta Karun imbirak inoone koneniyak eebi mbareegerak.

Eerubok mendek ambi laami nik yuwak nduk eereegerak wone

16 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “At Karun nen o Metit nogome liirubu aa’ngga nogo paga nen laami aruwak nduk, owaanggun paga nggween yawi waruwak nduk, yoru o.”
17 Yoreegerak nogo ndakndak eeko logonet, at Karun nen owaanggun eenggime wagangge nagagerik, nggween paga wake mbareegi, liirubu o Metit ilin-unggut abok aret liirubu aa’ngga paga laami age nagagerik, aakumi ineebe paga inom, inaanggumi paga inom, abok aret wiga agan inoba nagabit wogo nogogwaarak.

18 It aap kugi alom ineenu nogo nen laami agagerak kokwak aruwak nduk, inagugi nogo inikime nen mban eereegwaarak kwe, it togop eeriyak meek aret agagerak. Ndi, laami nogo aakumi ineebe paga inom, inaanggumi paga inom, abok aret inoba nagabak wonagagerak.

19 It aap kugi alom ineenu nogo nen wakkogogwaarak meek aret age mbareegi, Pirawun yogwi, “Yi Alaeenggi omaawi paga nen aret eeke o,” yoreegwaarak kwe, Aliku ALA nen wone aa’nduk yereegerak nogo ndak-ndak aret Pirawun iniki omaawi age nagagerik, it inoone konenulik mbo pereegerak.

Eerubok mendek ambi ti’neebon nappi wagagerak wone

20 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge, “Kat kuubondendok keenik a’nuk at Pirawun niyo aa’nggi paga wage me, kimbirak lambungge logomenggendik, at yoge, At Aliku ALA nen ari logonet, An napuri Iterali nogo, nalut eeri nawak nduk, nappiyaawak o.

21 Nappiiga’lek kenok, an nen ti’neebon mili at oba inom, awuri inom wone koongga inoba inom, apuri aakumi Metit mendek inoba inom, inawi wurik paga inom, nappi woraminggirak paga it aakumi Metit mendek inanggween paga inom, iname paga inom, abok aret ti’neebon mili nik yigin o.

22-23 Naliku an ALA o Metit yime wonage nogo, at Pirawun eenu aruwak nduk, an napuri Iterali mendek inom, at apuri Metit mendek inom, inalitak ogoorogo piyaminggirak me, an napuri Iterali mendek o Nggoten wonogwe me nogome ti’neebon mili lom eerak nugwi iyaagin lek o. At eenu agak eerubok yi nogo ti, ko’lu aret age kaagin, yegerak o, yinuk, yori nak o.”

24 Yoge mbareegi, Karun imbirak Pirawun yori nogogwaarak kwe, eewa yaga’lek mbareegi, Aliku ALA yoragagerak nogo it eeko mbareegwa, Pirawun ame o nggwok abe wurik me inom, it aap Pirawun awuri inom wone koongga iname inom, o Metit ti, ti’neebon mili nogo apit aret yagabit tobo agan wogogwaarak paga o Metit ti, etenggen maluk aret agagerak.

25 Age mbareegi, Pirawun nen Muta Karun imbirak wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kinogoba Ala ake warogo wogori noorak op aret kwe, o Metit yime nen aret warogo wogoriyak o. ”
26 Yorage mbareegi, at Muta nen ari logonet, “Nit togop eeriyak ti meek o. At Aliku ninogoba Ala ake warogo wogogwi nogo ti, it aakumi Metit mendek ineebi mbako menggaarak me, inigen iigak, warogo Aliku ALA wogogwi niinok, Ogole warak mendek eekwi o, yinuk, yugum paga ninoorugun nogo lek a?

27 Togop eerukwak me, at Aliku ninogoba Ala yo’niragagerak nogo ndak-ndak o karume time nogo kenagan yegak, ake warogo wogori noorak perak op o.”

28 Yogo mbareegwa, at Pirawun nen ari logonet, “O karume time at Aliku kinogoba Ala ake warogo wogori noorak op aret kwe, o nda time noorak perak, mondok mage o. Ndi, an nake aa’nduk tamban ee’nip o.”
29 Yorage mbareegi, Muta nen, “An yogondak kat mbo paganuk, wundi nage logominggirik, Aliku ALA yoge neenok, ko’lu ti’neebon mili kat keebe paga inom, it kawuri kinom wone koongga ineebe paga inom, kapuri aakumi Metit mendek ineebe paga inom, wonage nogo lek aret arigin o. Ndi, lek age kenok, it aakumi Iterali Aliku ALA ake warogo wogori noorak op yagandak nogo, koone pilit ari logonet, yilinogo pinanukwak, liippu o.”

30 Yoge nagagerik, Muta nogo nen Pirawun teppunuk, wundi nage nagagerik, Aliku ALA yoreegerak.
31 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen at Muta yoreegerak nogo ndak-ndak eeke logonet, at Pirawun wonage me inom, it Pirawun awuri inom wone koongga inom, at apuri aakumi Metit mendek ugun wonogwe me inom, ti’neebon mili nogo ambit-ambi time abu logolik mondok lek aret agagerak.

32 Lek aret age mbareegi, at Pirawun nogo aa’nduk iniki omaawi agagerak nogo ndak-ndak aret a’nuk, aakumi Iterali nogo nawak nduk teppiyoolik, ogogumbuk aret piirogo wonagagerak.

Eerubok mendek ambi eereegerak paga inaanggumi
kambit nogogwaarak wone

1 Ti’nuk, Aliku ALA nen Muta yoge, “Kat Pirawun owagam nage logomenggendik, at yoge logonet, It aakumi Iberani inogoba Aliku Ala nen, An napuri Iterali mendek nalut eeri nawak nduk teppiyaawak o.

2 Teppiyoorak, Neebi, mba’nuk, pippiirogo wonage kenok,
3 Naliku ALA nen inaanggumi endekem wonage kambin-ndomba inom, keledai-kuda inom, tapi-unta inom, kugi andi ogole warak mendek ambi inoba nappi woraagin o.

4 Nappi woraminggirak paga aakumi Iterali inaanggumi kambukwak, Naliku ALA nen aakumi Iterali mendek inaanggumi teppiige logonet, it aakumi Metit mendek inaanggumi kenok, inoorogo piyaagin o.

5 Ndi, o Metit yime eeriyak yagarak ti, ko’lu aret eerigin me, Aliku ALA nen togop aret yegerak o, yinuk, Pirawun yori nak o.”
6 Yoge mbareegi, Karun imbirak Pirawun yori nogogwaarak kwe, eewa yaga’lek mbareegi, Aliku ALA nen, “Ko’lu eeriyak,” yegerak nogo ndakndak eeke logonet, it aakumi Metit mendek inaanggumi abok aret kambit nogogwaarak kwe, it Iterali inaanggumi perak, ambiriluk ambi abu kambulik enaani aret wonagagerak.

7 Wonage mbareegi, at Pirawun nen aakumi Iterali inaanggumi inom kanggaarak kero lomboppiyaawak nduk, awuri nappiyareegerak wogo nogogwaarik, “Inaanggumi ambiriluk ambi kambulik aret o,” yinuk, Pirawun yoreegwaarak kwe, at Pirawun nogo iniki omaawi a’nuk aakumi Iterali teppiyoolik ogogumbuk aret pippiirogo wonagagerak.

Eerubok mendek ambi kumbi inoba piirinabeegerak wone

8 Ti’nuk, Aliku ALA nen Muta Karun imbirak yorage logonet, “Kani kunggo menggam nen wun kineenggime kabulogo woppunuk, Pirawun owagam nogo logomonggotik, enegen kagak, kat Muta nen wun nogo mbogut paga nggwe yumbunogo nippunu o.

9 Nippege keenok, wun nogo liirubu kale’ngga aremenggerak me, wiya nen wonok o Metit time aakumi inom, inaanggumi inom, abok aret inoba age logomenggerik, kumbi piirik-kunik eerogo piyamenggerak paga inanggore’na tubu-tubu wungge logogin o.”

10 Yorage mbareegi, kani kunggo menggam nen wun kabulogo woppunuk, wonok Pirawun owagam nogo nogogwaarik, Muta nen wun nogo mbogut paga pa’nggwe yumbunogo nippege mbareegi, inaanggumi inobaga inom, aakumi inobaga inom, kumbi piirik-kunik aganabit nage logonet, inanggore’na tubu-tubu wungge nagagerak.

11 It aakumi Metit mendek nogo inagabolo paga kumbi kuurik lek piirinabeegerak nogo pogom, it kugi alom ineenu nogo togop mban piirinabeegerak me, Muta enggaanom paga woroorak meek aret agagerak.

12 Togop eeginabeegerak kwe, at Aliku ALA nen Pirawun abunuk iniki omaawi eerogo pege mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak it yogwi nogo at aruk konenulik mbo pereegerak.

Eerubok mendek ambi mayu kumulinggen wuppi wagagerak wone

13-14 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Kat ko’lu kuubondendok keenik a’nuk Pirawun wage menggim nogome nage logomenggendik, at yoge, It aakumi Iberani inogoba Aliku Ala nogo nen ari logonet, It an napuri Iterali mendek nalut eeri nawak nduk teppiyaawak o. Teppiiga’lek kenok, o nggween paga yime abok aret an wonage minggi kwak ambi wonage lek eenu aruwak nduk, ne yi paga aret at oba inom, it aap Pirawun awuri inom wone koongga inoba inom, at apuri aakumi Metit mendek inoba inom, eerubok mendek aaninggin-paaninggin mondok alik negen inoba wuppi woraagin o.
15 An neenggi omaawi paga nen at inom, at apuri inom, kugi andi ogole warak mendek paga abu pup agago piyoorak op aret kwe,

16 an nomaawi inom, nendage inom, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime wonogwe nogo abok aret ineenu arit nogo logowak nduk, at eenik teppege agarik o.

17 At iniki ogogumbuk a’nuk, an napuri nawak nduk, teppiiga’lek pippiirogo wonage me,
18 ko’lu o yogop paga an nen mayu kumulinggen mondok iya lombok maan aa’nduk nen nok-nok yogondak kuli mayu kumulinggen o Metit yime togop ambi wangge logolik mendek aret wuppi woraagin o.

19 Wuppi woraminggirak paga inaanggumi inom, inamindikinamendek endekem wonogwe nogo inom, inoba wura wage logonet inoorukwak, op logowak nduk, koonogo piyaawak o. Koonogo piyaagin lek kenok, mayu kumulinggen wambi wage logonet tigitogon aret inoorigin, yegerak o, yinuk, Pirawun yori nanu o.”

20 Yoge mbareegi, ko’lu kuubondendok Karun imbirak yori nogo mbareegwa, it Pirawun awuri inom wone koongga eegu nen, “Aliku ALA yegerak nogo abet aret eerigin me, ninagabiti o,” yinuk, inayeloman iname ungguwak nduk, yorogwe, inaanggumi iname mambiigwi, eereegwaarak kwe,

21 it ando Aliku ALA wone yugu abet mbarulik nogo perak, inaanggumi inom, inayeloman mini inom, endekem time teppiyareegwaarak.

 22 Teppiyareegwaarak wonogwe iigak, at Aliku ALA nen Muta yoge, “O Metit yime ilin-unggut abok aret aakumi inom, inaanggumi inom, yi mendek ndi mendek yabu yarak me o Metit wonage nogo inom, o mayu kumulinggen inoba wambi woraawak nduk, keenggi mbogut paga titik iru o.”

23 Yoge mbareegi, Muta nogo waanggun mbogut paga titik ege mbareegi, Aliku ALA nen o yabok mbogut paga nen nggween paga pindangge logonet, mbogut telangge, o mayu kumulinggen yele-kole lubulubu wuppi wage, eeke logonet, o Metit nogome mayu anggen mban ndoonogo teppereegerak.

24 O mayu kumulinggen wuppi wage, o yabok pindanggage, eereegerak nogo ti, it aakumi Metit mendek inombomini o nenaakkologogwaarak kuli nen nok mayu anggen wambeegerak kuli togop ambi eeke kogo logolik mendek aret eereegerak.

25 O Metit time mayu kumulinggen lubu-lubu inoba wangge logonet, aakumi inom, inaanggumi inom, yi mendek ndi mendek yabume yarak inom, yigirik-noonom eerogo pege, eyo-kale tubunik-lenggenak eerogo pege, eereegerak kwe,

26 it Iterali wonogwe me o Nggoten time perak, mayu kumulinggen ambi wambi woroolik aret wonagagerak.
27 Ti eeke mbareegi, at Pirawun nen Muta Karun imbirak wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “An nogo abu maluk eekirak o. At Aliku ALA nogo ti, abu obeelom mban wonage kagak, an napuri ninom perak, maluk aret eekoorak me,

28 o ngguurubu eeke, mayu kumulinggen wangge, eeke yi, yi kuli aret teppu-wak nduk, Aliku ALA yo’nip o. Yogwi kiinok, kit o yime ambinom pinagago logorak lek mbet-mbet wundi namunggup nduk, teppinagagin o.”

29 Yorage mbareegi, it nen at yogwi, “O nggween yi, Aliku ALA mban unde menggerak keenu arenok nduk, o ngguurubu eeke nogo lek age, o mayu kumulinggen wangge nogo mbangge, eeruwak nduk, an o kota yime nen wundi nage logominggirik, neenggi titik eerogo Aliku ALA yori nagin kwe,

30 kat inom, it kawuri kinom wone koongga inom, at Aliku Ala kinagabiti nen abet mbaka’lek awo wonogwe ti, neenu aret o,” yinuk, yoreegerak.

31 Ti eyom paga, nggem nogo anggen yege, waabuk negen jelai nogo ayo wake, eereegerak me, kumulinggen wuppi wage logonet, mondok pup eerogo pereegerak kwe,

32 gandum inom, mbato negen endage tekoyi inom, awi yarak nogo perak, awo mbilangga’lek me, mayu kumulinggen yigirulik eereegerak.

33 Ndi, Muta nen Pirawun nogo o kota nogome teppunuk, wungge nagagerik, eenggi titik eeke logonet, at Aliku ALA nogo yoge mbareegi, o mayu kumulinggen wangge nogo puk age, o ngguurubu eeke nogo lek age, eeke logonet, o mayu lubu-lubu nggween paga wangge nogo, mbaneegerak.

34 O mayu kumulinggen inom, o ngguurubu eeke inom, lek agagerak nogo at Pirawun enegen kage nagagerik, maluk eereegerak. Maluk eereegerak nogo ti, at awuri inom wone koongga nogo inom iniki omaawi ogo nogogwaarik,

35 at Aliku ALA nen aa’nduk Muta yoreegerak nogo ndak-ndak at Pirawun nogo it aakumi Iterali nawak nduk, teppiyoolik eereegerak nogo ti aret o.

10 Eerubok mendek ambi wurin nappi wagagerak wone

1 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge, “An aakumi Metit mendek inenggela’me ineenu agak eerubok mendek eerikit nduk, at Pirawun inom, at awuri inom wone koongga inom, iniki omaawi agago piigirak nogo ti,

2 it aakumi Metit mendek nen, Nit ninomaawi meek aret kagi, mbaruwak nduk, at Ala nen ineenu agak eerubok mendek yogop eeppiige nagagerak o, yinuk, kapuri-kombowologwe mbininogo yorage, ndi, Naliku an ALA kineenu ogwe, eeko logomunggup nduk, eeke me, Pirawun yori nak o,” yinuk, nappereegerak.

3 Nappege mbareegi, Muta Karun imbirak Pirawun owagam nogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Aakumi Iberani inogoba Aliku Ala nen ari logonet, At Pirawun wogoppake logonet, eewa yaga’lek ti, ne mande logonuk, an nabu’me iniki tebeppatinuk logogin o? An napuri aakumi Iterali mendek ti, nalut eeri nawak nduk teppiyaawak o.

4 Ndi, teppiyoorak eebi mbake kenok, an nen ko’lu aret wurin iname nappi woraagin o. 5 Nappi woraminggirak paga o nggween yi etenggen kuuri’lek eeppunuk wonogwe me, aakumi nen nggween ambi inigen kaagun mondok lek o. Mayu kumulinggen aa’nduk wambi wage logonet, eyo-kale inom, yi mendek ndi mendek yabume yarak inom, yigirogo pega’lek eegu mbuuluk teppereegerak nogo, wurin ti’nen mondok pup eerogo nenet nogo logogun o.

6 Ndi, ombomini-ogobamini o nggween paga yime maan nda’nogogwaarak kuli nen nok yogondak wonogwe kuli yi paga, yogop ambi eeke kogo logolik mendek yogondak mban aret wurin ninggilu-punggulu eeke logonet, at ame inom, awuri inom wone koongga nogo iname inom, aakumi Metit we ugun mendek iname inom, apit aret wurin mban enete kuuri’lek ari unggwi woraagun, yegerak o,” yo’nuk, Pirawun mbo punuk iniyokan wundi wogogwaarak.

7 Wundi wogwe iigak, aap Pirawun awuri inom wone koongga nogo nen Pirawun yogwi, “Pagi wariyak keele pugu mengga kwak, ne mande paga aap yi nen keele yilunogo pinaninuklogogin o. O Metit yime abu maluk agaarak wonage yi, kenegen kaga’lek agandik ya? At Aliku inogoba Ala nogo alut eeri nawak nduk teppiyet o.”

8 Yogo nogogwaarik, Muta Karun imbirak iniyokan woraawak nduk, wiirogogwaarak nogo mbareegwa, at Pirawun nen it yorage, “At Aliku kinogoba Ala alut eeri noorak op aret me, it taamini mban nagun o?”

9 Yorage mbareegi, at Muta nen, “Nit aap tawe kumi tawe inom, kumi-aap inanggok inom, ninapurilogwe wologwe-komologwe inom, ndi, Aliku ALA alut eeko logonet, laago nggwok lariyak me, ninaanggumi kambin-ndomba inom, tapi inom, apit aret wogoren wundi nagun o.”
10 Yoge mbareegi, at Pirawun nen, “Togop kenok, Aliku ALA kinom namunggup o.” Ari nagagerik, ti’nuk, iniki yungguppunuk yorage logonet, “Kinakuwi-kinapurilogwe apit aret kinom noorak, yokkirage neenok ti, kiniki alik eeriyak koonit nookwak me,

11 noorak abu lek o. Ata, Nit Aliku ALA alut eeri nawi o, yinuk, yo’- nogo nogotak nogo ti, aap mban aret eeri nawak o,” yinuk, yorage nagagerik, Muta Karun imbirak, pelenogo wumbiya wagagerak.
12 Pelenogo wumbiya wagagerak wogo mbareegwa, Aliku ALA nen Muta yoge, “O mayu kumulinggen wambeegerak paga yi mendek ndi mendek yabume yarak yigirogo pega’- lek ando teppereegerak ki wonage nogo ti, wurin nen ninggilu-punggulu agan nggween enete kuuri’lek ari wogo logonet, lelenogo nenet nawak nduk, keenggi o Metit paga titik eerogo nippu o.”
13 Yoge mbareegi, at Muta nen waanggun paga o Metit time titik eerogo nippege mbareegi, at Aliku ALA nen o wiya oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen nappi wagagerak me, o liingge paga inom, oonikiya paga inom, oonebu ari tit kagak, o weege mbareegi, wurin apit aret wogoren piya wagagerak.

14 Wurin nogo o Metit ilin-unggut apit aret yagabit aago ninggirik wonogogwaarak. Wurin ti eereegerak ndak-ndak maan nen togop ambi eerulik me peebi togon togop ambi eerigin lek o. Ata, ne ambit ti mban aret eereegerak.

15 O Metit paga wurin nogo nggween etenggen kuuri’lek o apit aago kwak logonet, yi mendek ndi mendek yabume yarak wonage nogo inom, eyo-kale anggen yugu inom, mayu kumulinggen wangge logonet, eegu teppereegerak nogo wurin nen ineyak liinik-leenok agago nenet nogo nogogwaarak me, o Metit time eyokale yi mendek ndi mendek engga mili ambi teppuulik apit aret lelenogo nenet nogo nogogwaarak.

16 Nenet nogwe iinok, Pirawun nen Karun Muta imbirak mbet-mbet woraawak nduk, wiiragagerak nogo mbareegwa, it yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala inom, kit inom, maluk lombok eeppinagagirak me,

17 yogondak maluk eekirak yi kunduk lek eerogo paninuk, aaninggin nen aakumi kanggwi yi, lek aruwak nduk, at Aliku kinogoba Ala yo’nip o.”

18 Yorage mbareegi, at Muta nen Pirawun teppunuk, Aliku ALA yori wage mbareegi,
19 Aliku ALA nen o wiya oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe nen nappi wagagerak mondok omaawi nabuninuk warit wage logonet, wurin nogo apit aret kabereren niyo nggwok yenggenak Laut Merah inikime wuppiya nagagerak. Wuppiya nagagerak me, wurin nogo o Metit paga ambiriluk ambi logolik mondok lek aret ogogwaarak.

20 Mondok lek ogogwaarak kwe, at Aliku ALA nen Pirawun iniki omaawi eerogo pege mbareegi, it aakumi Iterali nogo nawak nduk, teppiyoolik mondok ogogumbuk aret puk agagerak.

Eerubok mendek ambi o Metit paga o apit agagerak wone

 21 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “O Metit time o apit lombok aremenggerak paga aakumiMetit mendek inigen yu’nduk agan nogo logowak nduk, keenggi mbogut paga titik eerogo nippu o.”

22 Yoge mbareegi, Muta nogo eenggi mbogut paga titik eerogo nippege mbareegi, o Metit nogome abok aret o apit agago pereegerak wonage kagak, nogo kenagan yereegwaarak.
 23 Nogo kenagan yereegwaarak ti, it aakumi nen inigen iigwi, iname nen endekem wundi nogwe, eeka’lek aret wonogwe iigak kwe, it aakumi Iterali wonogwe me perak, o eya aret wonagagerak.
24 Togop wonage mbareegi, at Pirawun nen Muta wiireegerak nage mbareegi, yoge logonet, “Kit kinakuwi- kinapuri kinom abok aret Aliku ALA alut eeri noorak op aret kwe, kinaanggumi kambin-ndomba inom, tapi inom, ti perak, yime teppiinok, namunggup o.”
25-26 Yoge mbareegi, at Muta nen Pirawun yoge, “Togop yo’niragandak kwe, lek o! Nit ninaanggumi ambiriluk ambi teppunuk, nagun mondok lek o. Abok aret wogoren nogo logomonggoorik, taati nen mban leenogo punuk, ando Aliku ALA alut eeko logonet, ake warogo wogoriyak me, at Aliku ninogoba Ala ake warogo wogogwi, ando ake kani kunggwi, eeri noorak me, nappinanu o.”

27 Yoreegerak kwe, Aliku ALA nen Pirawun iniki omaawi eerogo pereegerak me, at Pirawun nen it Iterali mendek nogo nawak nduk, teppiyoorak eebi mbake nagagerik,

28 Muta yoge logonet, “Kat kenggaawak keyoorak abu neebi me, wundi nak o! Ndi, peebi nen nowagam wage keenok, mondok koorigin o.”

 29 Yoge mbareegi, at Muta nen Pirawun yoge, “Wone ti abet aret yagandak me, an peebi nen kat kowagam woraagin mondok lek o,” yinuk, yoreegerak.

11 Eerubok mendek irip paga eeriyak yoreegerak wone

1 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge, “Kit o Metit nen abet aret wumbinagawak nduk, an nen at Pirawun inom, it aakumi Metit mendek inom, aaninggin mendek ambit yi aret inoba piyaagin o. Ti abu aret eeppiige neenok, at Pirawun nogo nen kit o yime nen wundi namunggup nduk, teppinagagin o.

2 Togop eerigin me, aakumi Iterali mendek aap inom, kumi inom, nogo nen it aakumi Metit inom menggaarak inamendek mbuti emas inom, perak inom, ogobakkigirik apit aret, Wo’niraanip o, yinuk, nggino yoraawak nduk, yoret o,” yoreegerak.

3 “Yoret o,” yoreegerak nogo ti, at Aliku ALA nen Pirawun awuri inom wone koongga nogo inom, it aakumi Metit ugun mendek nogo inom, inamendek aakumi Iterali wogoraawak nduk, iniki yanggonogo piige, ndi, at Muta nogo, “Iya,” yinuk, ayuk wukwi, eeruwak nduk, eeppiyareegerak me nduk, “Yoret o,” yinuk, yoreegerak.

4 Aliku ALA nen Muta togop yoge mbareegi, Muta nen Pirawun yoge, “At Aliku ALA nen ari logonet, Oonikiya yi paga an aakumi Metit mendek inenggela’me yime nege logonet,

5 aap endagembogut kwi’nage menggim kwi’ndak menggerak at Pirawun apuluk manggu ndarak nen nok, aakumi inayeloman kumi gandum yigiko menggaarak inaagalogwe manggu ndarak kuli, it o Metit mendek inapuri manggu ndarak inendage warak inendage lek abok aret inom, inaanggumi iyaalok ndarak abok aret inom, inooke neenok kambit nagun o.
6 Kambit namenggaarak paga it aakumi Metit mendek inoone nggwok paga leenggu maako logogun o. Leenggu maarugun nogo ti, inooka’lek kagak, inoorigin kagak, leenggu togop ambi maakulik mendek aret maarugun kwe,

7 it aakumi Iterali wonogwe me perak, aakumi a, inaanggumi a, inabolok eekwi iinok, nggeewo nen ya’nggwak yogo logogun abu lek o, yinuk, yegerak o. Ti eeke kenok, Aliku ALA nen it aakumi Iterali mendekinom, aakumi Metit mendek inom, leenogo piinok, eeppiige menggerak, keenu arumunggun o.

8 It kat kawuri kinom wone koongga nogo abok aret an nabu’me tebe yi woraanuk, inendobanggun yindumbunuk, an yo’- nogo logonet, It aakumi mukkeren nugwi nogo kinom abok aret wogoren wundi nak o, yo’nugwi iinok, aret wundi nagin o,” yinuk, yoge nagagerik, Muta nogo etenggen aagi wu eerogo punuk, Pirawun teppunuk aret wundeegerak.
9 Wungge mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoge, “At Pirawun nen kat koone koneniyak, eebi, kombake me, an nen o Metit paga yime eerubok mendek eeke nogo abunuk ambinom eeke logogin o,” yinuk, yoreegerak.

10 Ndi, it Muta Karun imbirak Pirawun enggaanom paga eerubok mendek abok aret eereegwaarak kwe, Aliku ALA nen iniki omaawi agago pereegerak me, Iterali mendek at abu’me piige menggim nen wundi nawak nduk teppiyoolik ogogumbuk aret wonagagerak.

12 Amiya tungga paga labunik kenok obaga mbo nagagerak wone

1 At Aliku ALA nen Muta Karun imbirak o Metit wonogwe me yorage logonet,
2 “Yi tahun ndi tahun wage paga tut yi penengge kenok, Tahun ngget mendek aret unggwi waga o, yinuk, abeko logomunggup o.

3 It Iterali wonogwe abok aret yoroorak nogo yi aret. Tut yi tanggal 10 paga it aap Iterali inalitik-inalitak inaaganapuri wonogwe nogo ineebe noorak ndak-ndak ndomba aagaluk ambitak mban wappunuk, inapurilogwe inom nunggwi,

4 ndi, ineebe mbereeluk mban wonogwe me ndomba ambit warak nogo inalik tigitogon noorak meek kenok, it inawi koorok wonogwe nogo ineebe liippiinok, ndomba noorak ndak-ndak kenok, inom lambumbunuk, warogo nunggwi, eeko logowak o. Ndomba wariyak nogo ti, aakumi ineebe linggimbunuk, noorak ndak-ndak mban wako logowak o.
5 Ndi, wariyak nogo ti, ndomba a, kambin a, aagaluk leenogo punuk, op wariyak kwe, ngguunok inawindeinobaande eerak lek amuni mbanak ndarak iigak, tahun ambit eerak kenok mban leenogo
 6 inanggenogona piinok, tanggal 14 paga oonegen kilu yi nage kenok, it aakumi Iterali wonogwe abok aret ne ambit ti paga wako logomenggaarik,


7 amiya ando waganogo ndomba warogo nawam o nogome abok tunggambe abeenokabeenok paga inom, tunggambe irimbaga inom, labunogo punuk,

8 oonikiya ti paga aret enggaanggum kani paga worarogo nonggo logonet, mbiingga ale mendek inom, oroti piiruwak nduk ragi pega’lek kagak worarak mendek inom, nonggo logowak o.
9 Enggaanggum wora’naga’lek ki kagak nunggwi, niyo paga larogo nunggwi, ti eerugwaarik o. Ata, anobak inom, inikime mendek inom, iyogobit inom, eebe apit enaani aret worarogo nonggo logowak o.

10 Ndi, ko’lu nawak nduk, ando teppugwaarik o. Ata, ando mbanak awo nengga’lek iigak, o aret weege kenok, irip-ando mbanak apit enaani aret kani kunuwak o.

11 Ndomba aagaluk warogo noorak nogo ti, Naliku an ALA nen amiya labunik kenok, iname obaga mbo naakit nduk, lariyak aret me, lako logonet, iniyok ogut yirikkologwe, inagabee’le mbam nggerenggologwe, inowaanggun ineenggime waganggwi, eeppunuk, mondok li’- luk eerak logonet, ineyak tagana’lek mbet-mbet togon nonggo logowak o.

 12 Ti eekwi wonogwe iigak, Naliku ALA an aret me, oonikiya ti paga o Metit irip-irip abok aret nage logonet, aakumi Metit mendek inapuri manggu ndarak inom, inaanggumi aa’- nduk ndarak inom, abok aret inooke, inagugi abok aret inomaawi lek eerogo piige, eerigin o.
13 Inoorit nage logonet kwe, it an napuri Iterali perak, an neenu agak amiya iname paga labunik nenegen kage logominggirik, inooka’lek iname obaga mbo nanuk aakumi Metit mendek mban inoorit nagin o.

14 An eeriminggirak yi eyom paga it mondok-mondok abeko logowak nduk, leenogo pigin me, yi tahun ndi tahun paga ne yi abeko logonet, it inom, inapurilogwe-inombowologwe nda’narit namenggaarak inom, Naliku ALA nalut eeriyak nduk, inale’- nggen nen laago nggwok lako logowak o.

 15 Ndi, oroti piika’lek mendek nogo mban nunggwi iigak, ne 7 logorak me, aap ambit-ambi nen ne aa’- nduk nen nok ne 7 kuli ti paga oroti piiruwak nduk, ragi nogo yi mendek ndi mendek inom punuk nengge kenok, it aakumi Iterali inenggela’me nen aap ti enggaawak lek eerogo puurak me, ne iyaalok laago lariyak paga nen oroti piike menggerak mendek iname wonage ti abok aret mbo pogo logowak o.

16 Ne iyaalok paga inom, ne 7 paga inom, nogo ti, kuwak eeppunuk, nalut eeriyak nduk, an nake leenogo patigin me, ne aa’- nduk paga nen nok, 7 ti kuli paga ineyabu ambi eeriyak mondok mage o. Ata, inambi noorak mban pipuk eerogo pako logowak o.

17 An nen ne yi paga inawuri lombok leenak o Metit nen wogoren wundi naminggirak me, Ne yi paga it inapuri-inombowologwe nda’narit namenggaarak inom mondokmondok inale’nggen nen lako logorak inake koonogo pigirak yi, tahun ambi eekak eerit nogo logonet, laago endage oroti Piika’lek Mendek nogo ne yi paga aret inale’nggen nen lako logowak o.

18 Lako logonet, tut aa’- nduk penenak tanggal 14 kiyoma paga nen nok, tanggal 21 o kiyoma ti paga kuli, oroti piiruwak nduk, ragi pega’lek kagak worarogo nonggo logowak o.
19 Oroti piiruwak nduk, pugwi ragi nogo ti, ne aa’nduk nen nok ne 7 kuli ti paga iname porogo logorak mondok mage o. Aap ambitambi aworak a, nggiru a, oroti piiruwak nduk, ragi nogo yi mendek ndi mendek inom punuk, worarogo nengge kenok, it Iterali inenggela’me nen aap ti enggaawak lek eerogo pogo logowak o.

20 It mendek o yime ndime wonogwe abok aret oroti piiruwak nduk ragi nogo yi mendek ndi mendek inom punuk, nenggelak-kenggelak aago kenok nagwaarik o. Ata, ragi inom pugu lek worarak kenok mban nonggo logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoragagerak.

Obaga mbo nagagerak kenok laago aa’nduk lareegwaarak wone

21 Yorage mbareegi, at Muta nen it aakumi Iterali mendek inoweewi abok aret wiirage nagagerik, wogo mbareegwa, it yorage logonet, “Kitnen kinaaganapuri kinom noorak ndak-ndak kambin-ndomba leenogo piya nogo logomonggotik, Obagambo Noorak laago lariyak nduk ndomba aagaluk leenak nogo warogo punuk,

22 amiya togolowa’na tooppunuk, iri’ngga wumokot negen paga amiya nogo labumbunuk tunggambe peenok- peenok paga inom, irimbaga inom, labunogo punuk, kiname nen wundi naga’lek time mban kiigak o aret weeruwak o.

23 Togop wonogwe kiigak, at Aliku ALA nen aakumi Metit mendek inooriyak nduk, o Metit ilin-unggut nage logonet, amiya tunggambe peenok-peenok paga inom, irimbaga inom, labunik kage kenok, o ti obaga mbo nage logonet, at malayikat ambi aakumi inooka nogo nen kiname unggwi nage logomenggerik, kinooke kero, non mbanogo pigin o.
24 Wone yi nogo, kit kinapuri kinom mondok-mondok kineenggi pipporogo logonet, eeko logonu o.
25 Ndi, at Aliku ALA nen nggween wokkiroorak abuk nggaruk togon yokkiragagim nogome unggwi nogo logomonggotik, Obagambo Noorak laago yi, lako logomunggup o. 26 Ti lakwi kiinok, kinapurilogwe nen, Alom ngge nduk Obagambo Nagagerak laago yi lako ogotik? Yokkirogwe iinok,

27 kit nen onggo yorogo logonet, At Aliku ALA nen aakumi o Metit mendek inapuri manggu ndarak kenok inoorit nage logonet, nit Iterali mendek niname o Metit wonogwe nogo ninili eerogo teppinaninuk, ninobaga mbo nagagerak eyom kenok, abeko logonet, Aliku ALA ake ndomba yi warogo lako ogoorik o, yinuk, yorogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak. Yoragagerak nogo yorogo mbareegwa, it aakumi Iterali nogo inendobanggun yindumbunuk Ala alut eereegwaarak.

28 Alut eeppunuk, iname nogo nogogwaarik, Aliku ALA nen it Iterali eeko logowak nduk, Muta Karun imbirak yoragagerak nogo ndak-ndak aret eereegwaarak.

Eerubok mendek ambi inapuri aap manggu ndarak inooreegerak wone

29 Ne ti paga o nogo iniki mbere eeke paga at Aliku ALA nen aap endagembogut kwi’ndak menggim kwi’ndak wonage Pirawun apuluk nogo nen nok, it aap keele maarogo mambiyareegwaarak inapurilogwe kuli inom, inaanggumi inom, o Metit paga manggu ndarak wonogwe abok aret inoorogo piinet nagagerak.

30 It aakumi Metit mendek nogo iname lombok manggu ndarak ambi ineenik wonogwe lek abok aret kambit nogogwaarak iinok, at Pirawun inom, at awuri inom wone koongga nogo inom, it aakumi o Metit ugun wonogwe inom, abok aret, nogo iniki mbere eeke paga ambugwi aret ineenik arit nogo nogogwaarik, o Metit nogome inoone ya-kwa agan nogo logonet, leenggu maarit nogogwaarak.

31-32 Aap manggu ndarak abok aret kambit nogo mbareegwa, at Pirawun nen oonikiya nogo paga aret Muta Karun imbirak wiirage nagagerik, wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kit Iterali mendek kinom abok aret nit niname yime nen mbet-mbet wundi nanip o. Wundi nogo logonet, yo’nogotak nogo ndak-ndak aret kinaanggumi kambin-ndomba inom, lembutapi inom, abok aret wogoren, Aliku ALA alut eeri nawok o, yinuk, yogotak nogo aret eeri namunggup nduk, kinale’nggen noba paninuk, wundi nanip o,” yoragagerak.
33 Yorage mbareegi, it aakumi Metit mendek nogo nen aakumi Iterali nogo wundi nawak nduk, inoone aganggen kerek togon yorogo logonet, “Peebi nit abok aret kambukwak, niname yime nen mbet-mbet aret wundi nanip o,” yinuk, yorogo mbareegwa,
34 oroti worako logonet, piiruwak nduk, ragi pugwi nogo awo enggela’me pega’lek kagak, amok mbanak nogo mban amok mbanggo menggam eyo nenaarak nogome yo-nggoppunuk, kayin perenogo inuumbaga waganggwi,

35-36 ndi, Aliku ALA nen it Metit mendek nogo iniki yanggonogo piyareegerak paga it aakumi Iterali mendek wone Muta yoragagerak nogo ndak-ndak aakumi Metit nen inamendek mbuti emas inom, perak inom, mbogoyum inom, ngginoorogo mbareegwa, wogorogogwaarak nogo inom waganggwi, ee’nuk, wundi wogogwaarak. It aakumi Metit mendek inamendek nogo aakumi Iterali wogorogogwaarak paga ineenggi lek aret ogogwaarak.

 Aakumi Iterali o Metit mbo punuk wundi wogogwaarak wone

37 It aakumi Iterali mendek nogo o Araametet nen o Tukot aret wogogwaarak. It wogogwaarak nogo ti, kumi elege-aabologwe inom linggininabulik, ata, aap mban ineebe lambunik ti, enam ratus ribu aret.

38 Ndi, inaanggumi kambin-ndomba inom, tapi-lembu inom, wogoren wogo logonet, aakumi Iterali mendek mban lek aakumi alik mendek apit aret inom wogogwaarak.

39 O Metit logonet, oroti tu paga nenet woroorak piiruwak nduk, ragi pugwi nogo pega’lek amok mbanak mban kagak mbet-mbet wumbiya wogogwaarak me, amok mbanak o Metit nen wonok wogogwaarak nogo piiruwak nduk, pega’lek kagak, longgo warogo oroti we worareegwaarak.

40 It aakumi Iterali mendek nogo o Metit time wonogwe iigak, tahun empat ratus tiga puluh aret eereegerak.
41 Ndi, tahun empat ratus tiga puluh abu eeppunuk, ko’lu aret tahun ambi eeriyak panggo ari kagak, at Aliku ALA apuri aakumi Iterali mendek inawuri lombok leenak nogo o Metit nen wundi wogogwaarak.

42 Oonikiya ti eyom paga it aakumi Iterali mendek nogo o Metit nen wundi wogwe iigak, at Aliku ALA nen inarum wonagagerak me, aakumi Iterali inombowologwe wiganak nen yi tahun ndi tahun ari wage paga ne oonikiya wundi wogogwaarak ti eyom paga ari wage kenok, Aliku ALA alut eeko logonet, tum wako nogogwaarak.

Obagambo Nagagerak laago lako logonet eeko logorak wone

43 Aliku ALA nen Muta Karun imbirak yorage, “Obagambo Nagagirak aberogo laago lako logonet, Ambi yi eeriyak, ambi ti eeriyak, yoragagerak nogo yi aret. Aap inambik kenok, laago kinom ugun nonggo logorak mage o.

44 It aap kinayeloman onggo kunik mendek nogo inagabolo mbanak kenok mban laago kinom nonggo logorak op kwe,
45 aap nggiru inom, aap onggo koloorak nduk yabu eekwi inom, it perak, laago kinom nonggo logorak mage o.
46 Ndi, eebe nonggo logonet, mbanak ando endekem wonok wundi nogwe, owak nenenak ambi kalenogo pugwi, eeriyak ti mage o. Ata, o ambit me mban logonet, nonggo logomunggup o.
47 Obagambo Nagagirak laago ti, kit aakumi Iterali wonogwe abok aret kinale’nggen paga lako logomunggup o.
48 Aap inambik kinom wonogwe nogo nen, At Aliku ALA aanggo warogo Obagambo Nagagirak laago lakwi ti, ninom ninale’nggen paga laruwok o, yogwe iinok, inagabolo mbana’lek kenok noorak mage o. Ata, it inom, inawuri inom, inagabolo mbambunuk, Nit Iterali mendek aret ogo o, yogwe iinok perak, kinom nonggo logorak op o.

49 Kit aap kinaworak Iterali mendek inom, it aap alik mendek inom, Obagambo Nagagirak laago lako logonet eeko logorak yugu ambit ti mban aret eeko logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.
50 Yorage mbareegi, at Aliku ALA nen Muta Karun imbirak wone lengganogo yoragagerak nogo it Iterali mendek abok aret ndak-ndak eeko nogogwaarak.

51 Ndi, ne ti eyom paga aret at Aliku ALA nen it Iterali mendekinawuri leenok lombok abok aret o Metit nen wogoren wundi wagagerak.

13 Manggu nda’nogwe iinok, Ala wogogo logorak wone

1-2 Wogoren wundi wage logonet, at Aliku ALA nen Muta yoge, “Aakumi Iterali inapurilogwe aap manggu nda’nogwe, inaanggumi ndugum ndaka’lek me, iyaalok ngguunok nda’nogwe, eekwi iinok ti, an namendek me, an nake mondokmondok leenogo panugo logomunggup o,” yinuk, yoreegerak.

Oroti piika’lek mendek laago lakwi wone

3 Yoge mbareegi, at Muta nen it aakumi Iterali yorage, “Kit aakumi Metit mendek inayeloman eerak wonogwe me nen ne yi paga aret Aliku ALA eenggi omaawi paga wokkiren wundi woramenggerak me, ne yi paga ari wage kenok, abeko logonet, laago nggwok aret lako logomunggup o. Lako logonet, oroti piiruwak nduk, pogo menggaarak ragi nogo yi mendek ndi mendek enggela’me punuk, amok mbanogo nonggo logorak mage o.
4 Tut yogondak iyaalok Abip penenak yi paga aret o Metit mbo punuk, wundi namunggup o.
5 Wundi nogwe me, at Aliku ALA nen wokkiren it aakumi Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Amori mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, wonogo menggam yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim kinombomini wogoraagin o, yinuk, kumbuk mbanogo yoragagim nogome pinagi namenggerak wonogo logonet, tut yi peneni wage kenok, laago yi, lariyak abeko logonet,
6 oroti piiruwak nduk, ragi pega’lek kagak larogo nenet nogwe kiigak, ne aa’nduk nen nok 7 aret ari nagin me, irip paga ti, Aliku ALA alut eeko logonet, kinale’nggen paga laago nggwok lako logomunggup o.

7 Oroti piiruwak nduk ragi pega’lek nenet nogwe kiigak, ne 7 eeriyak me, oroti piiruwak nduk, ragi pogo menggaarak nogo mendek kineenggime inom, kiname inom, porogo logubok o.
8 Laago ti, lako logonet, kinapurilogwe aap ndarak kenok, yorogo logonet, Nit o Metit wonogwe me, at Aliku ALA nen ne yi paga wumbinani wagagerak kenok, eeko ogoorik o, yinuk, mbininogo yorogo logonu o.

9 At Aliku ALA eenggi omaawi paga kit o Metit nen wokkiren wundi wagagerak kenok, laago yi lako logorak me, at Aliku ALA nen, eeko logorak wone lengganogo yokkiragagerak kinikime mondokmondok porogo logorak yereegerak aberak logomunggup nduk, kineenggi paga inom, kinenggaawak paga inom, ligi negen te’mulunik aret logowak o.

10 Ndi, eekak yuurak wone lengganak yi, yi tahun ndi tahun wage paga, Ndiyom paga eeko logorak, wone yugu nogo mondok-mondok eeko logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Wologwe manggu nda’nogwe iinok, eeko logorak wone

11 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit kinombomini kinom aakumi Kanan mendek inanggween wokkiraagin o, yinuk, Ala nen kumbuk mbanogo yokkiragagim nogome at Aliku ALA nen wokkiren pinagi nage logomenggerik, unde logomunggup nduk, wokkirage kenok, time logonet,

12 kit apit aret kinapuri aap manggu nda’nogwe iinok, kinaanggumi anebunu lombok abok aret inaagalogwe iyaalok ngguunok nda’- nogwe iinok, ti at Aliku ALA amendek me, at ake aret leenogo piigo logomunggup o.

13 Ndi, kinaanggumi keledai aagaluk ndaka’lek me aa’- nduk nda’nage kenok obaane’me ndomba aagaluk aret leenogo pugwi, ndi, ndomba wogoriyak lek kenok, keledai aagaluk nogo enggaanok kogonogo pugwi, eeko logomunggup o. Togop eeriyak kwe, it aap manggunda’nogwe iinok perak, inobaane’me Aliku ALA ake wu aret pogo logomunggup o.
14-15 Ndi, peebi ne ambi paga kinapuri nen, Kit eekwi yi, wone eebe ngge nduk eeko ogotik? Yokkirogwe iinok, kit nen yorogo logonet, At Pirawun iniki omaawi logonet nit wundi woraawok nduk, teppinaniyak eebi mbake nagagerik, pippinanogo wonage mbareegi, Aliku ALA nen aakumi Metit mendek inapuri manggu ndarak inom, inaanggumi ndaka’lek me aa’nduk ndarak inom, inooke nagagerik, eenggi omaawi paga o Metit nen wo’niren wundi wagagerak kenok, ninaanggo ndaka’lek iyaalok lombok nda’nogwe iinok, at Aliku ALA ake leenogo pugwi, ndi, ninapuri aap manggu ndarak Aliku ALA wogoriyak ineebi mbakwi iinok, inobaane’me wu aret pugwi, eeko monggoorak o.

16 Yi eekwi nogo ti, at Aliku ALA eenggi omaawi paga o Metit nen wo’niren wundi wagagerak nogo nineenu agak mendek aberak logowok nduk, nineenggi paga inom, ninenggaawak paga inom, ligi negen te’mulunogo pogo ogoorik o, yinuk, yorogo logonu o,” yoragagerak.

Ala nen ndugwi paga inom, ndi eya paga inom, wogoren wagagerak wone

17 At Pirawun nen Iterali mendek woraawak nduk teppiige mbareegi, Ala iniki mbake logonet, “Napuri Iterali yi, inawim nen inooriyak eekwi iinok, Ninooriyak kagak wogoorak nineebi o, yinuk, iniyokan yungguninuk o Metit nookwak me,” yinuk, aakumi Pilitin mendek wonogwe me, tu koorok ti paga wogoren noolik.

18 Ata, tu karume time wangge’nuk niyo nggwok yenggenak Laut Merah nogo ambet paga ari nogogwaarak. Ndi, it aap Iterali mendek nogo o Metit nen wundi wogo logonet, wim eeriyak nduk, yigin-maale li’luk ee’- nuk nogo mengga kwak togop aret ee’nuk wundi wogogwaarak.

19 O maan Yutup nen it aap Iterali apurilogwe wone lengganogo yorage logonet, “Ala nen abet aret wokkiren o Kanan pinagi nagin me, wokkiren nage kenok, an nowak nenenak wonok namunggup nduk, kumbuk mbaninip o.” Yorage mbareegi, kumbuk mbaneegwaarak me, at Muta o Kanan wage logonet, Yutup owak nenenak nogo inom wonok wagagerak.
 20 It aakumi Iterali nogo o Tukot mbo punuk, o Etam karume ambet paga time aret inawooliya wukkola wogogwaarak.

21 Wogwe iigak, at Aliku ALA nogo aa’nduk a’nuk, o liingge kenok, ndugwi paga mugurok wogo logowak nduk mippege, o kiip age kenok, ndi eya paga wogo logowak nduk, ndi wuninogo mippege, eereegerak paga aakumi Iterali nogo liingge-oonikiya aret wogo nogogwaarak.

22 O liingge paga ndugwi mippege, oonikiya paga ndi wuninogo pege, eereegerak nogo mondokmondok enaame paga wonage kagak, wundi wogo nogogwaarak.

14 Pirawun awuri inom nen Iterali muguren wogogwaarak wone

1-2 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge, “Aakumi Iterali ti, iniyokan yungguninuk nogo logomenggaarik, o Migoron iru kagak, niyo nggwok yenggenak Laut Merah ogwe kagak, o Mba’an-Tepon agi pa’nggwe kagak o Pi-Kakirot koorok yi aa’nggi paga taati ooliya wuri nawak nduk yoret o.

3 At Pirawun nen, Aakumi Iterali togop eeko agaarik o, yinuk, yogwe nogo aruk konengge logomenggerik, It aakumi Iterali tu kobak ogo nagaarik, o karume time ku’mbanak agaarik o, mba’nuk, kit mukkiren woraawak nduk

4 an nen Pirawun iniki omaawi eerogo pigin o. Iniki omaawi eerogo piminggirak paga kit mukkiren wogwe iinok, an tiyanak minggirak nogo nen at Pirawun awuri ineegin warak inom ambi eeppiige neenok, it aakumi Metit mendeknen Naliku ALA an aret ineenu arugun o,” yinuk, yoge mbareegi, Muta yoreegerak nogo it aakumi Iterali mendek nogo nen ndak-ndak aret eereegwaarak.

5 Eeko mbareegwa, it aakumi Metit mendek nen, “It aakumi Iterali o Metit mbo punuk, mbaganit nogo agaarik o,” yinuk, aap Metit mendek endagembogut Pirawun nogo yogo mbareegwa, at Pirawun inom, awuri wone koongga inom, iniki alik koonggo nogogwaarik, yogo logonet, “Nit ninayeloman tebembiirogo monggoorak nogo, nawak nduk nonggop nduk teppiigo o?”

6-8 Yogo nogogwaarik, it aakumi Iterali mendek nen, “At Ala ninarum wonage o,” yinuk, o Metit nen wundi wogwe nogo muguren woraawak nduk, at Aliku ALA nen Pirawun iniki omaawi eerogo pege mbareegi, at Pirawun nen at anggweendo pipuk eerogo pege, at awuri ineegin warak nogo kuwak eerogo piige, eeke nagagerik, yi nggweendo ndi nggweendo wim eeka o Metit wonogwe nogo inom, nggweendo wim eeka abu obeelom enam ratus kuli it yigin unde inoweewi inalitak lombok wonok nugu menggaarak nogo inom, abok aret li’luk ee’nuk, Iterali muguren wogogwaarak.

9 At Pirawun anggweendo inom, kuda nggweendo wim eeka nikkenok nogwe inom, wonok nega aap ineebe inom, nggween paga nogwe inom, it aap wim eeka Metit mendek abok aret it Iterali mendek nogo, niyo yenggenak ambet paga o Mba’an-Tepon eraanu o Pi- Kakirot koorok time aret inawooliya wuppunuk wonogwe me, taati aret panggo yi wogogwaarak.

10 Panggo yi wogo mbareegwa, it aakumi Iterali mendek ina na’nogo nogogwaarik, aakumi Metit mendek muguren inowagam panggo yi wogo mbareegwa, inagabiti nen inoone nggwok paga Aliku ALA yoreegwaarak.

11 Yogo nogogwaarik, Muta yogwi, “Nonggop eeppinaniyak nduk, o Metit nen wo’niren wundi wagandak? O Metit nggween taambinaniyak lek kenok, o karume yime kambuwok nduk, wo’niren wagandak ya?

2 It aakumi Metit mendek inayeloman logonet, ineyabu eeko logorak op aret me, teppinanu o, yinuk, o Metit logonet, yokkogo nogogurak nogo lek a? Nit aakumi Metit mendek ineyabu eeppiigo logorak op aret kagak, karume yime kambuwok nduk, wo’niren wagandak keego o,” yinuk, yoreegwaarak.

13 Yogo mbareegwa, Muta nen it yorage logonet, “At Aliku ALA nen nonggop agago kinagap ndarigin nogo yogondak aret kinigen kaamu-nggup me, kinagabiti mbaka’lek kiniki kwippunuk logonip o. It aakumi Metit mendek yogondak kinigen iigwi ti, peebi nen kinigen iyaamunggup mondok lek o.

14 At Aliku ALA nen kinake wim eerigin me, kit we kinoone lek puk mban aret logonip o,” yoragagerak.

Niyo mogoneegerak paga Iterali wunda wogogwaarak wone

15 Yorage mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge, “Kat koone nabenak mban nonggop nduk yo’nege agandik? It aakumi Iterali ti, nawak nduk, yoret o.

16 Yorage logomenggendik, niyo nggwok yenggenak laut yi mogonna’nuk, nggween woloonak kin aremenggerak paga it aakumi Iterali wunda nawak nduk, kowaanggun keenggime wagangge logomenggendik, niyo nogo paga keenggi titik iru o.

17 Titik ige keenok, niyo mogonnaremenggerak paga aakumi Iterali wunda nogwe me, it Metit mendek muguren wunda nawak nduk, iniki omaawi eerogo piyaminggirak paga muguren wunda nogwe iinok, Pirawun anggweendo inom, it nggweendo wim eeka kuda paga punuk, wonok nogwe ineebe nogo inom, an ambi eeppiige neenok, it Pirawun awuri yigin unde menggerak inom abok aret, Ala wi! yinuk, nendage tiyappugun o.

18 At Pirawun awuri inom, anggweendo inom, it nggweendo kuda paga punuk wonok nega ineebe inom, an nendage tiyappanuwak nduk eeppiige neenok, it aakumi Metit mendek nen, Naliku ALA aret, ineenu ogo logonet, nendage tiyappugun o,” yinuk, yoreegerak.
19 Yoge mbareegi, ti’nuk, it aakumi Iterali ineegin warak wogwe iigak, Ala ayonggo malayikat aa’nduk wage nogo inambokan ari nage, ndi, ndugwi aa’nduk wage nagagerak nogo kunduk Iterali inambokan ari nage, eeko nogogwaarik,

20 it Metit mendek ineegin warak inom, aakumi Iterali ineegin warak inom, oolo ogoorogo piinok, wonage logonet, it Metit mendek wonogwe me, o apit eerogo pege, ndi, it Iterali wonogwe me, o eya eerogo pege, eereegerak me, oonikiya paga it ambi nen it ambi inowagam wagak eeka’lek aret wonogogwaarak.

21 Togop eerak wonogwe iigak, at Muta nogo nen niyo nggwok yenggenak laut nogo paga eenggi titik eeke mbareegi, at Aliku ALA nen o wiya oonegen lagi wage menggim pa’- nggwe nen nappi wagagerak omaawi nabuninuk wage logonet, oonikiya ti paga niyo laut nogo oolo mogonogo nggween kin eeppunuk, woloonogo pereegerak.

 22 Ndi, niyo mogonak nogo agi-ogu yagat wurik pogom eeppunuk wonage kagak, aakumi Iterali mendek nogo nggween woloonak paga aret wunda wogogwaarak.

23 Wunda wogwe iigak, it aap Pirawun anggweendo wim eeka kuda paga punuk wonok wogwe inom, it aap nggweendo wim eeka wonok wogwe ineebe inom, it aap kuda paga yarugu wogwe inom, it aap ineegin warak Metit mendek abok aret aakumi Iterali inambokan muguren nok-nok niyo oolome aret unggwi wogo mbareegwa,

24 kuubondendok towe oone awo ari kagak, at Aliku ALA ndi wuninik ndugwi enggela’me wonage nogo nen ena wu’nage logonet, aap ineegin warak Metit mendek Iterali muguren wogwe enegen iige nagagerik, inaganak waganogo piige,

25 inanggweendo nogo iyok nomonogo piige mbareegi, purok me yoboyobo wambeegwaarak me, noorak meek age, eeke mbareegi, it Metit mendek nen, “At Aliku ALA Iterali inom a’nuk, ninooke me, mbo piinok, mbaganuwi o,” yereegwaarak.

26 Yogwe iigak, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Niyo nogo obaane’me lambunggage logonet, aakumi Metit mendek inom, inanggweendo wim eeka inom, nggweendo kuda paga punuk wonok nega ineebe inom, abok aret ndonggoninabuwak nduk, keenggi niyo paga titik iru o.”

27 Yoge mbareegi, at Muta nogo nen niyo ogumbaga eenggi titik ege nagagerik, o weege kagak niyo mogonik wonagagerak nogo lambunggage mbareegi, it aakumi Metit mendek nogo mbaganit nawok nduk, eereegwaarak mendek, Aliku ALA nen niyo inikime tebenogo piyareegerak.
28 Tebenogo piige logonet, inanggweendo wim eeka inom, nggweendo wonok nugwi ineebe inom, it ineegin warak Metit mendek nen it Iterali mendek muguren wogogwaarak nogo abok aret ambit-ambi teppiyoolik tigitogon aret niyo ndonggoninabeegerak.

29 It nogo abok aret niyo ndonggoninabeegerak kwe, Iterali nogo perak, niyo agi-ogu yagat wurik pogom wonage kagak, nggween woloonak paga wunda wogogwaarak.

30 Ne ti eyom paga at Aliku ALA nen aakumi Iterali nogo it Metit mendek ineenggime nen inagap ndarogo piyareegerak wonogo logonet, it Metit mendek ineebe kambit nogogwaarak niyo aa’nggi paga wumbiinet wagagerak wonogwe iyareegwaarak.

31 It aakumi Iterali mendek nen Aliku ALA omaawi paga it Metit mendek eeginabeegerak nogo iigo nogogwaarik, Aliku ALA ayuk wuko logonet, at Aliku ALA inom, ayeloman Muta nogo inom, inoone abet mbareegwaarak.

15 Muta ndawi pereegerak wone

1 At Aliku ALA nen aakumi Metit mendek inooke mbareegi, alut eeruwok nduk at Muta aakumi Iterali mendek inom ndawi wareegwaarak nogo yi o. “Aliku ALA alut eeko logonet, Ndawi ambi tiyanikit o,” Ari nagagerik, tiyangge logonet, “Aliku ALA mondok tiyanak menggerak me, Kuda inom, aap amborowak paga kwi’ndak wogwe inom, Niyoome mbo mambiyareegerak o.

2 At Aliku ALA ti, Nomaawi inom, nendawi inom, aret wonage o. At nen aret nagap ndareegerak o. At Aliku ti, nogoba Ala aret me, Alut eeke agaarik o.At ti, an nombomini inogoba Ala aret me, Endage tiyappege agaarik o.

3 At Aliku ALA ti, Ogogumbuk kalu-kalu wim nambuka menggerak me, At endage ti, Aliku ALA aret o. 4 Aap Pirawun awuri ineegin warak inom, Anggweendo inom, niyo inikime mbo mambiige, Pirawun awuri wim wone mbangga leenak wonogwe nogo, Yi nggwok Laut Merah inikime ndonggonogo piige, Eekerak o.

5 Yi yenggenak alobok ambik me yobok togon wanggwi, Yugum niyoome tabuk yi wangge menggi kwak, Tabuk yi wanggwi, Eekaarak o.

6 Kaliku ALA keenggi abe’nggan ti, Omaawi abu iya lombok menggerak me, Kaliku ALA keenggi abe’nggan paga nen kawim yigirik-noonom eerogo piigendak o.

7 Kat abu tiyanak lombok logonet, It aakumi koone taganuwok nduk, mi’nagaarak nogo tebenogo piige, Ndi, nggubungga omoonuk ne ambit liingge kani nengge menggi kwak, Kanini inoba piige logonet, ne ambit lek eerogo piige, Eekendak o.

8 Kambe aagi ambebubu negen wumbegendak paga niyo yenggenit lagangge, Yi nage menggim ti nage menggerak kwe, Waga’lek, yugum yagat wurik kwak nu’lek aret abo mbanogo pege, Ndi, yi kole yenggenit lagi wage nogo linogo pege, Eekendak o.

9 It aap ninawim nen yogo logonet, Muguren nogo logomonggoorik, pippiinok, Ninobaloowi nggiginogo nineenggi paga woppunuk inookwi, Inamendek ndinogo tumbukkologwe, Eeko logomonggoorik, Ninanini nen eeppiyoorak mbakwi nogo tayok yigin o,
10 Yereegwaarak kwe, Kat kambe pu egendak paga it niyo kole yenggenak inikime yobok togon wanggwi, Yugum niyoome tabuk yi wangge menggi kwak, It niyo mondok iya yenggenak me, tabuk yi wanggwi, Eekaarak o.

11 Kat kikak nakeelik wonage keenok tiyappagagwi, Eerubok mendek eeke menggendak keenok, Wi, yinuk, kayuk wukwi, Eeko menggaarak me, Kat pogom ta wonage o? Yi kugi ndi kugi Kaliku ALA kat pogom ambi wonage abu lek aret o.

12 Keenggi abe’nggan ngginogo nappege mbareegin, Nggween nen ninawim nogo ambeme yonggorinakerak o.
13 It inagap ndarogo piigendak nogo, Inabuwa nen obeelom mban eeppiige logonet wogoren nage, Komaawi paga pigiren nggween abu obeelom punogo piyareeginom nogome piya nage, Eerumunggun o.
14 Yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok abok aret konenggo logomenggaarik, inaganak wake, It Pilitin wonogo menggam wonogwe nogo inagabiti ambik mbakwi,It aap nagawan Erom mendek iniki ma’nage.

 15 Aap yo’nggok Mowap mendek inaganak nugirage, It Kanan mendek nogo iniki abu lek age, Eerugun o.
16 Aakumi abok inaganak ndikndik irage logonet, Inagabolo nirik-kirik yogo logogun o. Keenggi omaawi paga it yugum oone lek pogom eerogo piigendak wonogwe iigak, Kapuri Iterali mendek iniki ugun nogwe, Kaliku ALA nen kapuri inagap ndarogo piigendak nogo, Iniki ugun iname logowam nogome unggwi nogwe, Eerugun o.

 17 Kat keyate kwak, kabuut leenogo pake, Kaliku ALA kat logowam ogobakkigirogo pake, Ndi, Kaliku ALA kendage alut eeko logowam Kat keenggi paga wukkolage, Eereeginom nogome aret, It kapuri Iterali mendek yi, Mondok-mondok inakom awi yarak logowak nduk, piya namunggun o.

18 Piya nage logomenggendik, Kaliku ALA nen mondokmondok inarum aret logomunggun o,” yinuk, Muta nen ndawi tiyaneegerak nogo ti aret.

Miriyam ndawi pereegerak wone
19 Aakumi Iterali nogo niyo nggwok yenggenak laut nogo nggween woloonak paga inaa’nduk wunda wogwe iigak kwe, at Pirawun aguda inom, anggweendo wim eeka inom, it aap nggweendo wonok nugu menggaarak inom, muguren wunda woraawok nduk, eeko mbareegwa, Aliku ALA nen niyo nogo lambunggage logonet, lebeninabeegerak kenok,
20 Karun awuluk Ala wone yoraga kwe Miriyam nogo nen togolowak eenggime wagangge nagagerik, oone lobale eeke kenok, it kumi apit aret kwirabok yogo logonet, at eeke ndakndak eekwi iigak,
21 Miriyam nen, “At Aliku ALA alut eeke logonet, ndawi ambi tiyanikit o,” ari nagagerik, “Aliku ALA mondok tiyanak menggerak me, kuda inom, Kuda inamborowak paga kwi’- ndak wogwe ineebe inom, Aliku ALA nen niyoome mbo mambiyareegerak o, ” yinuk, ndawi tiyangge kagak, kumi nogo nen ndawi eebe aret wako nogogwaarak.

 Yi ale ambik obeelom eereegerak wone

22 At Muta nen aakumi Iterali mendek nogo niyo nggwok yenggenak Laut Merah paga nen o Tiyut karume time wogoren wage kagak, ne kenagan paga niyo nengga’lek aret

23 o Mara time unggwi wogo nogogwaarik, niyo ambi kogogwaarak kwe, ale ambik me, noorak meek kogogwaarak. Niyo ti ale ambik kenok, o ti endage Mara aret yogo nogogwaarak.
24 Niyo nogo ale ambik mbareegi, it aakumi Iterali mendek nogo Muta ineebi-ineeba yogo logonet, “Niyo lek me, nit nano nawi o?”

25 Yogwi iinok, Muta oone nabek togon at Aliku ALA yoge mbareegi, Aliku ALA nen eyo mbanak ambi Muta titik ege mbareegi, waganogo niyoome namburogo mambereegerak paga niyo nogo ombat obeelom age mbareegi, nunggugwaarak. O time Aliku ALA nen it Iterali nogo mondok-mondok eeko logowak nduk, wone lengganogo yorage, eeko logorak wone nogo koonogo piige, inabut mbangge, eereegerak.

26 Eeke logonet, “Kit nen Naliku kinogoba Ala noone yokkirage neenok, liirogonaret konembunuk, nenggaanom paga li’lak obeelom mban eekwi, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, yokkirage nogo liippugwi, yi wone ndi wone lengganogo yokkirage nogo mondokmondok porogo wonogwe, eekwi kiinok, aakumi Metit mendek andipandi eeppiyareegirak nogo pogom ambi eeppinagage logogin lek o. Naliku ALA nen obeelom eerogo pinagage minggirak nogo ti, an aret o,” yinuk, yoragagerak.

27 Yorage mbareegi, it nogo o Elim niyo nggween kabunik 12 inom, eyo nggabu 70 inom, wonage me nogome ari wogo nogogwaarik, niyo nggween kabunik ambet paga taati aret inawooliya wukko’net nogogwaarak.

16 Mbi mbogut paga mendek inom, towe nggimabut inom, wogoragagerak wone

1 Ti’nuk, it aakumi Iterali kuwak aago nogo abok aret o Elim nen wogo nogogwaarik, puut Tinayi aru nakkagak, o Elim ogwe nakkagak, oolo karume Tin taati ari wogogwaarak. O Metit nen wundi wogo nogogwaarik, karume Tin taati ari wogogwaarak nogo ti, tut ambi penembunuk, ambiret penenak tanggal 15 paga ari wogogwaarak.
2 Karume time ari wa’nuk logonet, it aakumi Iterali kuwak aago nogo abok nen Muta Karun imbirak ineebi-ineeba eerogo piigo logonet,

3 “Nit o Metit time logonet, ninaanggo larak noorak nduk, ninggirik wonogwe, oroti ndonggok togon nunggwi, eeko logonet, Aliku ALA nen ambi eeppinanege kenok, kambuwok lak, nit Iterali kuwak aago yi, mbi abu nen o karume yime kambuwok nduk wo’niren pinani wogotak nineebi a!”

4 Yorogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Muta yoge, “It aakumi Iterali yi, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yorage neenok, liirogon mugurok nogwe iyaamun ilik, lek a? Inabut mbanikit nduk, mbi oroti mbogut paga nen o mayu wage menggi kwak wuppinagi woraagin me, kit aakumi apit aret wundi nogo logomonggotik, kinalitikkinalitak o ambit weege paga noorak kinikilom mbakwi mban anebenggolaamunggup o.

5 Ndi, nogo 5 yinuk, ko’lu paga kuwak eerogo kiname pi woroorak nogo ti, ne mbere noorak ake mban kuwak eerogo pati woraamunggup o,” yinuk, yoreegerak.

 6-7 Yoge mbareegi, Muta Karun imbirak nen it aakumi Iterali apit aret yorogwe, “Nit ta me nduk, kineebikineeba yo’nirogo ogotik? Nit we at yo’nirage konembunuk mban eeko monggoorak kagak kinanini agaket yo’nirogotak nogo Ala muk konenggerak me, yogondak kiyoma yi paga o Metit nen wokkiren wundi wagagerak, At Aliku ALA aret kagi, yinuk, kineenu ogwe, ndi, o ko’lu kuubondendok Aliku ALA alik tiyanak lombok menggerak eeke nogo kinigen kogwe, eerumunggup o.”

8 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit nen kineebi-kineeba yo’- nirogotak nogo ti, nit yo’nirogotak lek o. Ata, Aliku ALA aret yogotak aruk konenggerak me, o kiyoma enggaanggum mendek ambi namunggup nduk, wokkirage, ndi, o kuubondendok mbi ndonggorogon namunggup nduk, wokkirage, eeke ti paga kit abok aret, At Aliku ALA nen aret wo’nirage kagi, yinuk, kineenu arumunggup o.”

9 Yorogo nogogwaarik, at Muta nen Karun yoge, “It aakumi Iterali kuwak aago abok aret ineebi-ineeba yagaarak nogo Aliku ALA aruk konenggerak me, at owagam woraawak nduk yoret o.”
10 Yoge mbareegi, at Karun nen aakumi Iterali kuwak aago abok aret wone awo yorage kagak, it nogo ina karume na’nogo nogogwaarik, ndugwi enggela’me nen Aliku ALA abinak pindanggage kogogwaarak.

11-12 Kogo mbareegwa, Aliku ALA nen Muta yoge, “It Iterali inanini agaket yogwe nogo an naruk konenggi-rak me, kat nen it yorage logonet, Kiyoma paga enggaanggum mendek nunggwi, ndi, kuubondendok paga mbi ndonggok togon nunggwi, eeko logomenggaarik, Naliku inogoba Ala an aret ineenu arugun, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.
13 Yoge mbareegi, o kiyoma ti eyom paga aret towe nggimabut apit aret wambit wogo nogogwaarik, inawooliya wurik enaagan-ambokan nggween etenggen kuuri’lek eeppunuk, wonogogwaarak. Ndi, ko’lu kuubondendok inawooliya wurik nogo enaagan- ambokan konaananggen luurogo pereegerak.

14 Konaananggen luurogo pereegerak nogo lek age kagak, obaane’me kumulinggen negen o karume time nggween paga ndoonogo pereegerak inigen kogogwaarak.
15 Kogo nogogwaarik, it mban-mban yogo logonet, “Nineenggo’lek mendek yi, nano mendek mbakop?” Agan nogo mbareegwa, at Muta nen it yorage, “Ti kit kinambi nonggo logomunggup nduk, at Aliku ALA nen wokkiragaarak o.

16 Aliku ALA nen, It aakumi inalitak lombok inambi nonggo menggaarak ndak-ndak yonggokkologo logonet, inawooliyana wonogwe nogo aap ambit ake togolowak 2 liter yonggologo iname ko’nok pati ungguwak, yegerak o,” yinuk, yoragagerak.

17 Yorage mbareegi, it aakumi Iterali nogo nen wone yoragagerak nogo ndak-ndak aret it ando nggwok aret yonggokkologwe, it ando mbuuluk mban aret yonggokkologwe, eereegwaarak.
18 Togolowak wakkagak ndak-ndak mban yonggokkologogwaarak me, nggwok yonggokkologogwaarak nogo ambik age, ndi, mbuuluk yonggokkologogwaarak nogo lek age, eerulik noorak ndak-ndak aret agagerak kogogwaarak.

19 Ti’nuk, at Muta nen ambinom yorage, “Ti yonggokkologotak nogo ko’lu noorak eegu ambi puurak mage o.”
20 Yoragagerak kagak, it ando nen Muta oone taganogo punuk, eegu ko’lu nawok nduk, pateegwaarak me, ko’- lu pekkogo nogogwaarik, anggolenggen pereegerak obari ndi wuke mbareegi, at Muta nen it nogo mberiragagerak.

21 Netik-netak kuubondendok paga mban it aakumi tigitogon it nonggo menggaarak ndak-ndak yonggokkologo nogogwaarak kwe, mo pi wagaatak aganggen nen lek age kenok, yonggokkolaga’lek aret wonogogwaarak.

22 Nogo 5 yinuk, ko’lu nogo paga mbi nogo, ne mbere noorak ake aret inalitak lombok togolowak 4 liter kuwak eeko mbareegwa, aap yo’nggok nogo nen it aakumi eereegwaarak nogo wone wonok Muta yori wogogwaarak.

23 Yori wogo mbareegwa, at Muta nen it yorage, “At Aliku ALA nen ari logonet, O ko’- lu ti, yabu eeka’lek yonggonggologo logonet, an mban nalut eeko logorak nduk, nake leenogo pateegirak me, yogondak mban inambi worakkoloorak inikilom mbakwi kenok worakkologwe, ndi, lakkoloorak inikilom mbakwi kenok lakkologwe, eeppunuk, nonggo logonet, eegu kenok ko’lu noorak ake teppatuwak, yegerak o,” yinuk, yoragagerak.

24 Yorage mbareegi, Muta nen yoragagerak nogo ndak-ndak aret mbi eegu ko’lu noorak ake patee-gwaarak nogo obari age, anggolenggen pege, eerulik obeelom aret mbareegi,

25 at Muta nen, “Ne yogondak yi paga ti, at Aliku ALA alut eeko logonet, yonggonggoloorak me, mbi endekem kwaari namonggotak kwe, lek aret kaamunggup me, yi mban aret nonggo logonip o.

26 Ne 6 paga ti, kinambi op aret kuwak eekkologo logorak kwe, ne 7 yi paga ti, Aliku ALA alut eeko logonet, yonggonggologo logorak me, ne yi eyom paga mbi nogo lek aret kaamunggup o.”
27 Togop aret yoragagerak kagak, it aakumi ando nen perak, anebenggola wundeegwaarak kwe, mbi eebe lek aret kogogwaarak.

28 Lek aret kogo mbareegwa, Aliku ALA nen Muta yoge, “An nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, wone lengganogo yokkirage inom, Nineebi o, yinuk, eeka’lek kiigak, ne mande logomunggup o?

29 Naliku an ALA nen nogo 6 yinuk, ko’lu paga kit yonggonggologo logonet, nalut eeko logomunggup nduk, wokkiragagirak me, Ne 6 paga ti, mbi ne mbere noorak ake wo’nirage logogin o, yinuk, liippogo logonet, ko’lu ti paga kit ambit nen endekem wundi naga’lek kiname mban aret puk logomunggup o.”

30 Yorage mbareegi, it aakumi Iterali nogo 6 yippunuk, ko’lu paga yabu eeka’lek tat yonggonggologo nogogwaarak.
31 Ndi, mbi nogo ti, eebe abu laambu kumulinggen kokwak, ndi, ombat ti, nggiin amburu paga kuwe worarak ombat tele kokwak me, it aakumi Iterali nogo nen endage, “Mana o,” yinuk, tooneegwaarak.

32 Ndi, at Muta nen it yorage, “At Aliku ALA nen ari logonet, Mbi ti, peebi it inapuri ndaganabemenggaarak nogo nen inigen kogo logonet, Mbi yi ti, Aliku ALA nen maan ninombomini o Metit nen wogoren wundi wage nagagerik, karume wogoren wage logonet, inambi wogoragagerak nogo yi aret o, yinuk, yogo logowak nduk, togolowak ambi yonggologo puwak, yegerak o,” yinuk, yoragagerak.

33 Yorage nagagerik, Muta nen Karun yoge logonet, “Togolowak ambi wagangge logomenggendik, mbi nogo 2 liter wakkagak yonggoppunuk, ninombowologwe ineenu aruwak nduk, inake Aliku ALA enggaanom paga leenogo punu o.”

34 Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak at Karun nen yonggologo punuk, waganogo Ala aloobut mbanuwam enaame time liirogon logowak nduk, pereegwaarak.

35 Ndi, it aakumi Iterali tahun 40 eeke kagak mbi mana mban nenet o Kanan aakumi wonogwe kuli paga aret ari wogogwaarak.
36 Togolowak wakkagak endage gomer nogo ti, 2 liter yonggolak negen aret. Ndi, togolowak wakkagak endage efa nogo ti, 20 liter yonggolak negen aret me, 10 gomer ti, 1 efa aret.

17 Niyo yugum enoona nen wundi wagagerak wone

1 It aakumi Iterali wogwe nogo abok aret o Tin karume nogome mbo punuk, at Aliku ALA nen yoragagerak ndak-ndak o ambime nen ambime agak wogo logonet, o Arapirim Meriba nogome ari wogo nogogwaarik, inawooliya wukko’net wogogwaarak kwe, o taati nogo niyo lek me, abu aret wonogogwaarak.

 2 Niyo abu aganake mbareegi, ineebi nen Muta inoone yi-wu yogo logonet, “Nit niyo noorak nduk ambi wo’niret o.” Yogo mbareegwa, at Muta nen it yorage, “Kit kinoone yi-wu yo’nugwi, ndi, at Aliku ALA nogo abut mbanggwi, eekwi ti, nonggop nduk eeko ogotik?”
3 Yoragagerak kwe, it aakumi nogo niyo abu lombok eeginabeegerak me, Muta ineebi-ineeba yogo logonet, “Ninapurilogwe inom, ninaanggumi inom, niyo abu nen aret kambuurakkagak, nonggop nduk o Metit nen wo’niren wundi wagandak?”


4 Yogo mbareegwa, Muta nen Aliku ALA yoge, “It aakumi yi, yugum paga nooriyak eekwi me, it inake an nonggop eeppiya o?”

5-6 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge, “Kat kowaanggun niyo Nin wareegindak nogo wagangge logomenggendik, it aap yo’nggok Iterali mendek wogoren aakumi Iterali peebi eeppiigak, kinaa’nduk o Korep yugum kole wonage me nogome nogo logomonggotik, an yugum irimbaga taati neegak, niyo kilak togon wungge kenok, aakumi nawak nduk, yugum ti wari nak o.” Yoge mbareegi, nogo nogogwaarik, at Muta nen aakumi Iterali yo’nggok inigen iigak, yoreegerak nogo ndak-ndak aret eeke mbareegi, niyo nogo nunggugwaarak.

7 Ndi, it aakumi Iterali nen, “O ya’i at Aliku ALA ninenggela’me abet aret wonage ilik, lek a?” yinuk, inoone yi-wu yogwi, Aliku ALA abut mbanggwi, eereegwaarak me, o nogo endage Mata-Meriba tooneegwaarak. Amalek inom wim nambureegwaarak wone 8 It aakumi Iterali nogo o Arapirim nogome wonogwe me, aakumi Amalek mendek nen inom wim namburiyak nduk nogogwaarak.

9 Nogo mbareegwa, at Muta nen Yotuwa yoge, “An ko’lu Ala owaanggun nogo neenggime porogo puut paga mi’ndak neegak, aap Amalek kinom wim nambuko logobagip nduk, aap leenogo piyet o.”

10 Yoreegerak nogo eeke nagagerik, Muta yoreegerak nogo ndakndak at Yotuwa nen it aakumi Amalek inom wim nambuke kagak, Muta inom, Karun inom, Kut inom, puut kirin paga lagi nogo nogogwaarik,
11 Muta nogo mi’ndak eenggi tiyapporogo kagak, it aakumi Iterali nen Amalek mendek inoorit wogwe, ndi, eenggi tebeppege kenok, it Amalek mendek nen Iterali mendek inoorit nogwe,
12 togop eekwi iigak, at Muta obaak tayok ari mbareegi, Karun Kut imbirak yugum ambi waganogo at Muta yugum nogo paga kwippunuk, Karun nen eenggi abeenok pigagangge, ndi, Kut nen eenggi abeenok paga pigagangge, eeppunuk tiyapporogo nu’lek wonogwe iigak, oonegen aret kilu yi nagagerak.

13 Ti eereegwaarak paga at Yotuwa nen yigintege paga it Amalek mendek nogo mondok inoorit nagagarak.
14 Inooke mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge, “An nen eeppiyaminggirak paga yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime wonogwe nogo abok nen, It aakumi Amalek mendek arop ambi inanobak ki wonogwe yi o, yinuk, yogo logogun lek me, yogondak eerogo piigirak nogo mondokmondok aberak logobagip nduk, mbuku paga liiru mbangge, ndi, at Yotuwa aruk paga pege, eeru o,” yoreegerak.

15-16 Yoge mbareegi, at Muta nen, “Aliku ALA wone lenggenogo yorage menggim ndak-ndak nineenggi nippunuk, wonogwe niigak, yeenggwa niragaarak me, ake warogo kani kunggak eeruwok nduk, yugum logonogo punuk, endage ti, Nineegin Tiyak Yigi o, yinuk, ndiimbu yirik nogo mengga kwak at Aliku ALA aret o,” yinuk, toongge nagagerik, “Aliku ALA nen aap Amalek mendek nda’narit nogwe nogo inom mondokmondok wim mbanak logogin o,” yinuk, yereegerak.

18 Yitoro Muta ka wagagerak wone

1-6 At Muta apuri ineebe mbere ndaganabeegerak. Ambi aa’nduk nda’nage mbareegi, Muta nen ari logonet, “An aap nggiru nen inambik inanggween paga wage nagarik, naput yi ndakirak o,” yinuk, endage Nggeroton toongge, ndi, awuluk nda’nage mbareegi, Muta nen, “An nogoba ogoba Ala yeenggwa nege logonet, Pirawunnen nooriyak kwe, nagap ndareegerak o,” yinuk, endage Eliyetet toongge, eereegerak nogo inom, inagalo Tipora nogo inom, at ogoba Yitoro inom logowak nduk piya wage nagagerik, inom obeelom wonogwe iigak, Muta alik o Metit nagagerak me, Aliku ALA nen aakumi Iterali wogoren wundi wage logonet, Muta inom, Ala apuri aakumi Iterali mendek inom, eeppiyareegerak nogo abok aret at Muta aru aap Ala unde Miriyan mendek endage Yitoro nogo aruk konengge nagagerik, wone at Muta paga eerogo nappege logonet, “An nogo kat kakwe Tipora aagalogwe mbere inom wogoren kowagam wagi o,” yinuk, it apit aret wogoren at Muta karume Ala abuut paga awooliya wureegim nogome wonage me owagam wogogwaarak.

7 Owagam wogo mbareegwa, at Muta nogo awooliyana nen wundi nage nagagerik, Yitoro abu’me tebe yinuk, keyage warogo inagandin eyak mbambiinok, it inalitak lombok ineebe nonggop wonogwe nogo kin wogiinok awooliyana nogome wogoren unggwi wagagerak.
8 Unggwi wogogwaarak wonogwe me, at Aliku ALA nen it aakumi Iterali o Metit nen wundi nawak nduk, Pirawun aakumi Metit mendek inom eeppiige, ndi, aakumi Iterali tu paga wogo logonet, aaninggin inoba wonogwe iinok yeenggwaarage, eerit wagagerak nogo Muta nen liirogon mbininogo yoreegerak.

9 At Aliku ALA nen aakumi Iterali mendek obeelom eeppiige logonet, aap Metit ineenggime nen inagap ndareegerak wone nogo abok aret at Yitoro nogo konengge nagagerik, iniki ale’nggen ambik agagerak.

10 Iniki ale’nggen mbake logonet, “At Aliku ALA nen at Pirawun awuri Metit mendek inom ineenggime nen inagap ndake, ndi, aakumi Iterali it Metit mendek inabu’me tebembiinok wonogogwaarak nogo wondet eerogo piige, eekerak me, Aliku ALA, Wa! yinuk, alut eeki o.
 11 It aakumi Metit mendek iniki wogoppako logonet, aakumi Iterali eeppiigo mbareegwa, at Aliku ALA nen eeppiyareegerak ti paga, yi kugi ndi kugi inomaawi lek tebenak iigak, Aliku ALA alik mban omaawi ambik menggerak neenu agi o.”

12 Ari nagagerik, ndomba ambi Ala ake warogo kani kungge, ndi, alik mendek ando inom Ala ake warogo wogoge, eeke mbareegi, at Karun inom, it aap Iterali yo’nggok inom, at Muta aru inom Ala enggaanom paga mbi nawok nduk, Yitoro ka wogo nogogwaarik, inom mbi nunggugwaarak.

Aap inowak loongga mippiyareegerak wone

13 Nogo yinuk, ko’lu at Muta nen aakumi Iterali inowak loonuwak nduk, at owagam mi’nari wogogwaarak nogo inenggela’me kwi’na’nuk, inowak loongge kagak, o kuubondendok nen nok-nok o kiip agagerak.

14 Inowak loongge nogo at Muta aru Yitoro nogo Muta nen aakumi Iterali eeppiinet nage enegen kage nagagerik, Muta yoge logonet, “Aakumi Iterali apit aret kat kalik mban kowagam mi’ndak iigak, o kuubondendok nen nok-nok o kiip age yi, nonggop nduk eeke agandik?”
15 Yoge mbareegi, at Muta nen aru nogo yoge, “It aakumi yi, Ala mbake menggerak nogo liirogon ineenu eeppiyaakit nduk, neya wogo menggaarak me,

16 ne ambi paga it inenggela’me nen wone ambi inoba agaatak wonok nowagam wogwe iinok, inawone koonogo piige, Ala nen yoragagerak wone lengganak inom, ndi, eeko logorak wone yugu inom, yorage, eeke minggirak o.”

17 Yoge mbareegi, at Muta aru Yitoro nogo nen Muta yoge logonet, “Kat togop eeke ti, aaninggin aret eeke keegi o.
18 Kat eeke ti, aaninggin ambik me, kalik nen mban aakumi inawone amburu mbangge logonet, it aakumi kinom ta’liila eek-kinake kagak eekwi ti, kalik eeke logorak meek aret me,
19 Ala kimbirak logonet, eeriyak ambi yokkirikit nduk, karuk konengge logot o. Aakumi inoone wonok Ala owagam nage logonok nduk, inenggela’me mi’ndak logonet, wone ambi inoba agaatak kenok, Ala yoge,

20 wone lengganak inom, it eeko logorak wone yugu inom, abok aret mamuninake, ndi, ineenik logonet, inobaabut logorak inom, eerit nogo logorak inom, koonogo piige, eeke ti op aret kwe,
21 yeenggwa kugo logowak nduk, it aakumi inanebunu lombok inenggela’me nen aap ineebe wone koongga kenok, Ala inagabiti mbaka kenok, wone yo’nuk, Abet aret eerigin, mbaka kenok, iniki yanggo yuwak nduk, wu wogogaatak waganggeelik kenok, leenogo piige logomenggendik, at ambi nen aakumi ineebe seribu unde logowak nduk mippege, at ambi nen aakumi ineebe 100 unde logowak nduk mippege, at ambi nen aakumi ineebe 50 unde logowak nduk mippege, at ambi nen aakumi ineebe 10 unde logowak nduk mippege, eeru o.

22 Togop eeremenggendak me, it nen ko’lu-kii’me inowak loonggo logonet, wone teeluk kenok, inalik nen koonogo piigwi, ndi, wone aaninggin kenok, kat nen inowak loonenok nduk, kowagam wogwe, eekwi iinok, it kinom aret eekwi paga teeluk aret age kaamunggun o.
23 At Ala nen, Yogop eeru o, yokkege kagak, inowak looninake me, yabu nogo aaninggin lek teeluk aret eeke keenok, iniki ale’nggen mbakak iname aret nogo logogun o,” yinuk, yoreegerak.
24 Yoge mbareegi, at Muta nen aru Yitoro nen yoreegerak nogo konembunuk ndak-ndak aret eereegerak.
25 Eeke logonet, aakumi Iterali inenggela’me nen aap wone op koongga kero, yanggigik-ndanggigik eeppiinok, leenogo piige nagagerik, ambi ineebe seribu unde logowak nduk mippege, ambi ineebe 100 unde logowak nduk mippege, ambi ineebe 50 unde logowak nduk mippege, ndi, ambi ineebe 10 unde logowak nduk mippege, eereegerak.

26 Eeke mbareegi, inarum kumogotak lombok logonet, ko’lu-kii’me inowak loonggo logonet, wone teeluk kenok inalik nen koonogo piigwi, ndi, aaninggin kenok, Muta owagam wogoren wogwe, eeko nogogwaarak.

27 Ti eeriyak yoreegerak nogo abu aret eeke nagagerik, aru Yitoro nogo ame iyokan nawak nduk, nappege mbareegi, aret nagagerak.

19 Muta puut Tinayi paga Ala imbirak lambuneegerak wone

1-2 It aakumi Iterali o Metit nen wundi wogo nogogwaarik, o Arapirim kagak, o karume Tinayi ari wogogwaarak nogo ti, tut mbere penembunuk, ambi penenak tanggal 1 paga aret wogo nogogwaarik, puut Tinayi abu’me time aret inawooliya wukkologogwaarak.

3 Inawooliya wuppatinuk wonogwe iigak, at Muta nogo Ala imbirak wone mbaniyak nduk, puut Tinayi paga lagangge mbareegi, at Aliku ALA nogo puut paga nen Muta yoge logonet, “Yakup apuri wiganak it Iterali mendek nogo yogop yoret o.

4 An nen it aakumi Metit mendek eerogo piyareegirak nogo inom, ndi, towe wu aagaluk a’naabit paga kwippunuk, wonok nage menggi kwak an nen nonggop negen agago inaani wogoren yime piya wagarak nogo inom, ti muk neegaarak o.

5 Yogondak it nen an noone liirogon konembunuk eekwi, ndi, wone abuk nggaruk togon yereegurak nogo nggirik- nggerok eerogo pipporogo wonogwe, eekwi iinok, aakumi inanebunu lombok iigak, it mban namendek niniki kundugu kwak, an napuri togop aret logogun o. Yi awi ndi awi abok aret ti, an unde minggirak namendek aret kwe,

6 it mban an inowe nendagembogut nabu’me logonet, neebe unde logowak nduk, miirogo piige, an napuri maluk eeka’lek nakeleenak logowak nduk leenogo piige, eerigin me, wone yi abok aret aakumi Iterali mendek yora wambu o,” yinuk, yoreegerak.

7 Yoge mbareegi, at Muta nogo wambi wage nagagerik, it aap yo’- nggok kero mban wiiragagerak wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen, “Ndogop yoret o,” yoreegerak wone nogo abok liirogon aret mbininogo yoragagerak.

8 Yorage mbareegi, it abok nen, “Aliku ALA nen wone yo’niragaarak ti, nit mondok liippunuk abok aret eeko logowok o,” yogo mbareegwa, at Muta nogo nen wone yereegwaarak nogo wonok Aliku ALA yori laganeegerak.

9 Yori lagangge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge, “An wone nimbirak mbanggwi nogo it aakumi Iterali nen inaruk konembunuk, koone yorage nogo mondok-mondok abet mbako logowak nduk, an ameraakot apit aago enggela’me keya wambi woraagin o,” yinuk, yoge mbareegi, at Muta nen it aakumi Iterali yereegwaarak nogo Aliku ALA yoreegerak.
10-11 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet, “Naliku an ALA nogo, nogo mbere yippunuk, ko’lu aakumi Iterali abok inenggaanom puut Tinayi yi paga wambi woraagin me, it aakumi o yogondak inom, ko’lu inom, iniki kikak naka’lek an nake leenogo pakwi, inayum koorogo pakwi, eeppunuk, abu pipuk eerak logowak nduk, yorage logomenggendik,

12 puut yi, yengget-wangget kuli punuk, it aakumi yorage logonet, Puut yi mbaangga wogwe iinok, mondok kambugun aret me, puut yi paga lagi wogwe, iniyok mbaanggogwe, eeriyak mondok mage o.
13 Wam a, aakumi a, puut yi mbaangga wogwe iinok, ineenik teppiiga’lek mondokmondok kambuwak nduk, yugum paga ilik, yigin paga a, inooko logonet, ineebe


mbaaniyoorak mage o. Trompet oone pu nabenak mban ari kenok perak, aakumi puut yi paga lagi woroorak op aret, yegerak o, yinuk, yora wambu o.”

 14 Yoge mbareegi, Muta nogo puut paga nen wambi wage nagagerik, aakumi nogo kikak naka’lek Ala ake leenak logowak nduk, yorage mbareegi, inayum mondok mbu’mbap koorogo pako mbareegwa, Muta nen ambinom yorage logonet,

15 “Ko’lukwak ti paga ambi eerigin me, kinakuwi ambi piginaka’lek we mondok pipuk aago mban logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

16 Yorage nagagerik, wonogwe me, nogo mbere yinuk, ko’lu kuubondendok paga o ngguurubu eeke, o yabok eeke, puut nogo paga tit kunogo pege, eeke logonet, trompet oone nggwok lombok pu eeke mbareegi, it aakumi inawooliyana wonogogwaarak nogo abok aret inagabiti nen inaganak wareegerak.

17 Inaganak wake kagak, Muta nen it aakumi nogo Ala inigen kaawak nduk, inawooliyana nen wogoren puut abu’me time piya nagagerak mi’ndak wonogwe iigak,

18 at Aliku ALA nogo kani omoonuk wunuk ari enggela’me puut Tinayi nogo paga wambi wage mbareegi, puut nogo paga yugum yugu ka’luk negen yonggondonggo lagangge logonet, puut nogo paga ka’luk penggaarogo pege, puut nogo na’ndo-wa’ndo eeke,
19 eeke kagak, enggela’me trompet oone mbuuluk eerit-eerit nggwok lombok eeke kagak, at Muta nogo Ala yoge mbareegi, Ala nen wone onggo ngguurubu eeke paga yoreegerak.
20 Yoge nagagerik, Aliku ALA nogo puut Tinayi kirin ti paga wambi woraanuk, at Muta puut ti paga lagi nawak nduk wiireegerak lagi nage mbareegi,

21 Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “It aakumi ti, Naliku ALA pe’neyoorak nduk inoone omaawi paga kuli pugu kagak obaga mbo wogwe iinok, kambukwak me, kat nen, Mage, yorage,
22 ndi, it aap an neebe unde ti, it inom maluk eeppiige neyo, ineebe an nake leenogo paninukiniki kikak naka’lek logonet mban Naliku ALA neya wogwe, eeko logowak nduk, yora wambi nak o.”
23 Yoge mbareegi, at Muta nen Aliku ALA yoge, “Puut yi ti, an nabuut leenak magame me, yinuk, enaaganambokan yengget-wangget kuli pu o, yo’niragandak muk nineenu me, puut yi paga aakumi ambi lagi woraagun lek aret o.”

 24 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoge, “Kat ogu wambi nage logomenggendik, it aap Ala unde inom, aap ugun inom, Aliku ALA pekkoorak o, yinuk, inoone omaawi paga kuli pugu kagak obaga mbo lagi wogwe iinok, an maluk eeppiyaagin me, lagi woraagwaarik o. Ata, at Karun alik perak, kimbirak aret lagi woraanok nduk, wambi nak o.”
25 Yoge mbareegi, Muta nogo wambi wage nagagerik, Aliku ALA nen wone yoreegerak nogo it aakumi Iterali li’lak mbininogo yoragagerak.

20 Ala nen wone 10 lengganogo pereegerak wone


19 (Pel. 5:6-21)

1 Ala nen eeko logorak wone yoragagerak nogo yi aret o.
2 “Kit o Metit inayeloman agago pinaganuk tebembinagago wonogwe me, wokkiren wundi wagagirak Naliku kinogoba Ala an aret o.

3 An wonage neegak, nobaane’- me kugiwak ambi mippunuk, alut eeko logorak mage o. 4 Kit nen yi mendek ndi mendek agi mbogut paga menggerak inom, nggween paga menggerak inom, nggween abu’me niyo inikime menggerak inom, inogut wakkagak ogobakkigirogo punuk,
5 wogoppiigo logonet, inabu’me tebe yi unggwogwe, inayuk wukwi, eeko logorak mage o. Naliku kinogoba Ala an nalik aret neegak, nobaane’me ambi mippunuk, ayuk wukwi kiinok, Neebi o, yinuk, nanini mbake minggirak me, yi aap ndi aap inanini nombako logonet, maluk eekwi nogo ti, it ineebe inom, inapuri inom, inombowologwe inom, it paga nen wiganak inom, an nen aaninggin inoba piige logogin kwe,

6 it yi aakumi ndi aakumi apit lombok an nabuwa nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yokkirage minggirak nogo liirogon konembunuk eekwi iinok perak, inombowologwe wiganak inom apit aret niniki kunik eeginake logogin o.

7 Naliku an kinogoba Ala nendage we ugun yuurak ti mage o. Aap ambi nen an nendage we ugun agan nege kenok, Naliku an ALA nen aap ti mondok maluk eeppigin o.
8 Nogo 6 yippunuk, ko’lu ti, nake leenak aret me, abeko logonip o.

9 Ne aa’nduk nen nok 6 paga ti, kineyabu eekkologwe, yi mendek ndi mendek ambi eeriyak kenok eekwi, eeko logorak op aret kwe,
10 ko’lu paga ti, Naliku an kinogoba Ala nake leenogo pateegirak me, kit inom, kinapuri kumiaap inom, kinayeloman kumiaap inom, kinaanggumi inom, aap nggiru ambi kiniya wogwe iinok inom, kit apit aret ne ti paga yi eekak ndi eekak eeko logorak mage o.

11 Naliku an ALA nen mbogut-nggween inom, niyo inom, yi mendek ndi mendek abok aret wakkage neegak, ne 6 wonagagirik, ko’lu paga yonggonggolagagirak me, ko’lu ti, Naliku ALA nale’nggen mbake logonet, nake leenogo pateegirak o.

12 Naliku an kinogoba Ala nen kinanggween wokkiraawam time logonet, li a’nuk kanggo logomunggup nduk, kinagalokinogoba inayuk wuko logonet, inoone liirogon konenggo logomunggup o.
13 Aap wariyak mage o.
14 Kumi ugun wurinaburak mage o.
15 Yi mendek ndi mendek yogoot kiraariyak mage o.
16 Kit kinore ambi eeremenggerak kinigen liirogon koolik kagak aap owak loongga pilit wone inom nabenogo yoroorak mage o.

17 Aap ambi awi wurik a, akweeluk a, ayeloman kumi-aap a, aanggumi lembu-keledai a, amindik-amendek abok aret kiniki nen uugwe-uugwe mbariyak mage o,” yinuk, wone ti abok aret at Ala nen aret yoragagerak.

Ala pegiya wambi woroorak inagabiti mbareegwaarak wone
18 It aakumi abok aret nen o yabok kunik-kunik pindanggage logonet, ngguurubu eeke nogo inigen kogwe, enggela’me trompet oone nggwok pu eeke nogo inaruk konenggwi, ndi, puurom paga ka’luk yarugu-parugu lagangge nogo inigen kogwe, eeko nogogwaarik, inagabiti nen inaganak wake mbareegi, tayorogon taati mi’- ndak logonet,

19 Muta nogo yogwi, “Kat mban wone yo’niroorak koneniyak op aret kwe, at Ala nen yo’niroorak kenok ti, nit kambuurak aret me, at nen yo’niroorak mage o,” yinuk, yoreegwaarak.
20 Yoreegwaarak kwe, Muta nen it yorage logonet, “At Ala nen, An inagabiti nombako logonet, maluk eerugun lek, mba’nuk, kinabut mbaniyak nduk kiya wagaarak me, kinagabiti mbarugup o.”

21 Yorage nagagerik, it aakumi Iterali nogo tayorogon taati mi’ndak iigak, at Muta alik aret ameraakot yumaklumak aago Ala wonage me panggorogon taati aret ari nagagerak.

Alut eeko logorak yoragagerak wone

22 Ari nage mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoge, “Kat nen it aakumi Iterali mendek wone yi yoret o. An Ala mbogut paga nen ari neegaarak nogo ti,

23 an wonage neegak, mbuti perak mendek inom, mbuti emas mendek inom, nogo paga inagugi ogut ambi ogobakkigirogo patinuk, it an ninom lambumbunuk nalut eerugwaarik o.
24 Ata, an nake warogo kani kunggak yuurak nduk nggween ambi waganogo ogobakkigirogo punuk, at paga kambin-ndomba inom, tapi inom, warogo nake kani kunggwi, ninom lambunuwok nduk, warogo an wo’nugwi, eeko logowak o. Ndi, an eeginabeegirak abeko logonet, nendage tiyappanugo logowak nduk, ogobakkigirogo pit namenggam nogome abok aret pegiinet nage logonet, nale’nggen inoba piinet nage logogin o.
25 It an nake warogo kani kunggo logowam yugum paga wuko logonet kenok, mbuti tege paga nggaganogopunuk wuriyak kenok ti, wone mage yugu kagak taganogo punuk wuriyak me, ugun nggaganogo punuk wurugwaarik o. Ata, yugum nggaganak lek tumbu paga mban wuko logowak o.
26 An nake warogo kani kunggo logorak owak nggorek wurik me, ya’na wuppunuk, lagi nogwe iinok, inakom kaanom iyookwak, owak nggorek wurugwaarik, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

21 Inayeloman kenok eeko logorak wone

1 Yoge nagagerik, wone ambinom Muta yoge logonet, “It Iterali nen eeko logorak wone lengganogo yora noorak yi aret o.

2 It Iberani mendek nen inayeloman logowak nduk, ambi kuninakwi iinok, inake yabu eekwi iigak, tahun 6 eeppunuk ambi eeke paga wondet agago piigo logonet, Kunggakirak onggo wo’niru, yoriyak lek we aret wumbiigo logowak o.

3 Akwe lek nen inayeloman logomenggerak kenok, alik aret wundi nage, ndi, akwe warak nen inayeloman logomenggerak kenok ti, akwe imbirak aret wundi nogwe, eeruwak o.
4 Ndi, alik wonage kenok, ogoba nen akwe wogoremenggerak imbirak logonet, apurilogwe kumi-aap ndaganabemenggerak kenok, kwe aagalogwe inom nogo ti, inogoba nogo apuri aret aremenggerak me, inom wonogwe iigak, aap nogo mban alik wundi nawak o.
5 Togop aret wondet agago teppemenggerak kwe, at ayeloman nogo nen ogoba yoge logonet, Kat nogoba inom, nakwe-napurilogwe inom, niniki kunik aret wonage me, wondet aago nege logorak ti, neebi o, ari kenok,

6 at ogoba nogo nen ayeloman nogo wonok Ala awi wurik me pi nage logomenggerik, tungga paga ilik, tu yinik ambe paga a, mippunuk, Mondok-mondok nayeloman logomunggun o, yinuk, aruk pelenogo puwak o.

7-8 Ndi, aap ambi nen aap alik ambi yoge logonet, Napuluk kolaga yi, kayeloman logowak nduk, kunggolet o, yoge kenok, aap nogo nen kunggolage logomenggerik, ti’nuk, Nimbirak logorak, eebi mbake kenok, it aakumi inayeloman aap kenok wondet aago nugu logowak nduk teppiigwi ti kokwak eeriyak lek o. Ata, awo miirogo kunggolage logonet, Ndogop eeko logowok o, yinuk, kunggolegerak nogo ndak-ndak eerulik me, aap inambik kunggolaawak nduk, wogoriyak mage o. Ata, at ogoba ndareegerak unde nen aap nogo amendek awi yakkage kenok, kolaga nogo ogoba imbirak aret logowak o.

9 Ndi, aap ti nen, kolaga nogo apuluk wogoriyak mbake kenok, at apuri komologwe inaani piirogo menggi kwak aret porogo logowak o.

10 Ti’- nuk, apuluk nogo kwe alik ambi wagangge kenok, akwe aa’nduk kolamenggerak nogo mbo puurak mage o. Ata, ambi noorak inom, ayum inom, wogoge logonet, imbirak nogo yege logowak o.
11 Togop eeppega’lek kenok, kwe onggo pegerak nogo awi yakkaga’lek we aret ogoba ka nawak nduk, teppuwak o,” yinuk, yoraawak nduk, yoreegerak.

Aap ambi wake kenok, eeko logorak wone

12 Yoge nagagerik, wone ambinom yoraawak nduk, yoge logonet, “Aap ambi nen aap ambi waremenggerak kangge kenok, onggo at aret warogo puwak o.

13 Ndi, iniki nen, Aap ti warikit, mbaka’lek kagak, imbirak nage me, ambi oba aremenggerak paga kangge kenok, aap ti nen, Ala nen koonggerak paga aga o, yinuk, mbaganit agap ndarak logowam titik ege neenok, time aret nawak o.

14 Ndi, aap ambi nen aap ambi, Warikit o, yinuk, iniki koombunuk waremenggerak kangge kenok, An nookwi iyo, yinuk, kole mbaganit annake warogo kani kunggo menggam time ari namenggerak kagak kwe, nggiginogo wumbunuk, kambuwak nduk, mondok warogo puwak o.
 15 Aap ambi nen at agalo a, ogoba a, wake kenok, onggo aap ti kambuwak nduk mondok warogo puwak o.
16 Aap ambi nen aap alik ambi kote kumaake logomenggerik, aap alik ambi inoba onggo mbanggolage a, eebe ame kumaappatogo wonage a, eeke kenok, aap kumaaremenggerak ti, kambuwak nduk mondok warogo puwak o.

17 Aap ambi nen agalo-ogoba kugi pulunogo piige kenok, aap ti kambuwak nduk mondok warogo puwak o.
18 Aap ambi nen aap ambi imbirak ndugwi pogo logonet, yugum paga a, eenggi lingginik paga a, waremenggerak kangga’lek andi yagan wake oome logomenggerik, ti’nuk,

19 mi’- na’nuk, waanggun luk endekem nege kenok, waremenggerak onggo wariyak mage o. Ata, andi logonet, yabu eeke logolik onggo inom, at obeelom eeppugwi iigak onggo wogoroorak nogo inom, ti mban wogoruwak o.

 20 Aap ambi nen at ayeloman kwe a, aap a, yawi waremenggerak paga mondok kangge kenok, onggo aaninggin mendek oba puwak o.

21 Ndi, ayeloman waremenggerak nogo, ne mbere a, kenagan a, andi lek a’nuk, nege menggi kwak nege kenok, ogoba awu paga onggo kunggolegerak at unde aret me, onggo puurak lek o.
 22 Aap ambi nen aap ambi imbirak ndugwi pit nogo logonet, kwe ambi abila me wogobelanak waremenggerak elege inikime aambiranogo pemenggaarak kwe, kwe eebe kangga’lek eenik wonage kenok, at ogonggelo nen, Onggo ndogop puwak o, yemenggerak nogo it inowak loongga nogo nen amburu mbambunuk, op mbakwi iinok, ndak-ndak aret puwak o.

23 Ndi, kwe nogo waremenggerak kangge kenok perak, onggo at aap waremenggerak eebe aret waruwak o.
24 Enegen ndaganogo pege kenok, at enegen aret ndaganogo pugwi, eyak langgunogo pege kenok, at eyak aret langgunogo pugwi, eenggi mbanogo pege kenok, at eenggi aret mbanogo pugwi, ndi, iyok mbanogo pege kenok, at iyok aret mbanogo pugwi,

25 at eebe kani mbelanogo pege kenok, onggo at eebe aret kani mbelanogo pugwi, at awin kunogo pege kenok, onggo at awin kunogo pugwi, at arinon mbelanogo pemenggerak piike kenok, onggo at awin piiruwak nduk arinon mbelanogo pugwi, onggo-onggo togop aret eeko logowak o.

26 Aap ambi nen ayeloman aap a, kwe a, enegen ndaganogo pege kenok, at enegen ndaganogo pemenggerak onggo ayeloman ti, wondet aago nege logowak nduk teppuwak o.
27 Ndi, at ayeloman aap a, kwe a, yawi wake logonet, eyak langgunogo pege kenok, eyak langgunogo pemenggerak onggo ayeloman ti, wondet aago aret nege logowak nduk teppuwak o,” yinuk, yoraawak nduk, yoreegerak.

Inaanggumi nen eyak nibinogo piigwi iinok, eeko logorak wone

28 Yoge nagagerik, wone ambinom yoraawak nduk, yoge logonet, “Tapi ngguunok eyak paga aap a, kwe a, nibinogo pemenggerak kangge kenok, aap tapi unde nogo wariyak mage o. Ata, tapi ti mban yugum paga wappunuk, noorak lek mbo puwak o.

29 Ndi, tapi ambi nen eyak paga aakumi kulinik-kalinik nibininake menggerak kenok, tapi unde nogo liirogon arum logowak nduk, yorumonggotak kwe, arum wonaga’lek teppemenggerak paga aap a, kwe a, eyak paga nibinogo pemenggerak kangge kenok, tapi nogo yugum paga mondok warogo pogo logonet, at aap tapi unde nogo inom aret warogo puwak o.
30 Ndi, at aanggo unde nogo wariyak lek onggo wu puurak mbako logonet, Ninawot warakonggo wu ndogop aret wo’niroorak o, yogwe iinok, it yogwe nogo ndak-ndak aret onggo puwak o.
31 Tapi nen aap ambi apuluk wulaga a, kolaga a, eyak nibinogo pege kenok, wone yugu yi ndak-ndak aret eeko logowak o.

32 Tapi ngguunok nogo nen aap ambi ayeloman aap a, kwe a, eyak nibinogo pege kenok, at tapi unde nogo nen mbuti perak paga eerak wu 30 aap ayeloman ogoba nogo wogoge logomenggerik, tapi nogo yugum paga mondok warogo puwak o.

33 Aap ambi nen nggween kabunik abit paarogo pege a, nggween kabunogo punuk abit waka’lek teppege a, eeremenggerak paga aap alik ambi aanggo lembu a, keledai a, time yobok togon wambemenggerak kangge kenok,

34 at aap nggween kabunemenggerak nogo nen at aap aanggo kambemenggerak nogo onggo wogoge logomenggerik, tapi kambemenggerak nogo at aret lakkolaawak o.

35 Ndi, aap aanggo tapi ngguunok ambi nen aap alik aanggo tapi ngguunok waremenggerak kangge kenok, tapi eenik wonage nogo kunggo logomenggaarik, wu nogo imbirak ndakndak tumbukkologwe, ndi, tapi waremenggerak nogo eebe mbanogo ndak-ndak tumbukkologwe, eeruwak o.

36 Togop kwe, tapi ngguunok nogo nen tapi alik nibininake menggerak ineenu kwe, at tapi unde nogo arum liirogon wonaga’lek paga aap alik ambi aanggo tapi waremenggerak kangge kenok, at tapi unde nogo nen waremenggerak nogo obaane’me tapi aret awi yake logomenggerik, warak nogo at aret lakkolaawak o,” yinuk, yoraawak nduk, yoreegerak.

22 Yogoot waganggwi iinok, eeko logorak wone

1 Yoge nagagerik, ambinom yoraawak nduk, yoge logonet, “Aap ambi nen aap alik ambi aanggo tapi a, ndomba a, kiraarogo onggo kunggolage, warogo nengge, eeke kenok, lembu ambit kumaaremenggerak nogo obaane’me lembu 5 aret wogoge, ndi, ndomba ambit kumaaremenggerak nogo obaane’- me ndomba 4 aret wogoge, eeruwak o.

2 Ndi, aap ambi nen yogoot kiraarikit nduk, aap ambi ame tu paake me, aap ambi nen kwaakkage logomenggerik, waremenggerak kangge kenok, at aap waremenggerak nogo ti, amiya eenggi paga logogin lek kwe,

3 o weeremenggerak paga waremenggerak kangge kenok perak, amiya at eenggi paga aret logogin o. Aap ambi nen aap alik amendek yogoot wagangge kenok, obaane’me awi yakkaawak o. Ndi, awi yariyak amendek lek kenok perak, aap ambi ayeloman age logomenggerik, at eebe onggo nggerenak wu nogo paga aap amendek kiraaremenggerak nogo, obaane’me awi yakkaawak o.

4 Ndi, lembu a, keledai a, kiraaremenggerak nogo eenik wonage me, kwaakkogwe iinok perak, at ambiret kiraaremenggerak kwe, obaane’me aanggumi mbere aret wogoruwak o. 5 Aap ambi nen aanggumi liirogon piirogo wonage lek we eraanggi teppiyamenggerak paga aap alik eyabu yarak mbi a, anggur a, nengge kenok, aap aanggo unde nogo nen mbi namenggerak kenok, obaane’me mbi iyaalok aret awi yakkage, ndi, anggur mbanogo namenggerak kenok, obaane’me anggen iyaalok yugu aret awi yakkage, eeruwak o.
6 Aap ambi eyabume iri’ngga takkani pemenggerak paga wiganinuk nage logonet, aap alik ambi eyabume mbato awo yarak a, abu kole mbaniyak nduk, eeke a, yi mendek ndi mendek yarak abok aret kani nen yaganogo pit nage kenok, at takkani pemenggerak nogo nen obaane’me awi yakkaawak o.

7 Aap ambi nen awu a, amendek a, oreeluk ambi porogo logowak nduk wogoremenggerak ame wonage me, aap alik ambi nen kote kumaake kenok, at aap kumaaremenggerakeebe kwaappunuk, ambiret kumaaremenggerak kwe, obaane’me mbere aret awi yakkaawak o.

8 Ndi, at aap kumaaremenggerak nogo aakumi nen inigen koolik kenok, aap ame pemenggerak nogo aap inowak loongga wonogwe me nage logomenggerik, Ala enegen wonage me, noreeluk amendek ti, an abu woolik aret o, yinuk, kumbuk mbanuwak o.

 9 Ndi, aap ambi nen aanggo lembu a, keledai a, ndomba a, ayum a, amendek a, lek aremenggerak kwaarit nege logonet, amendek nogo aap ambi porogo wonage enegen kage logomenggerik, it imbirak nen, Yi an namendek, yi kat kamendek, yogo logonet, wone wariyak nduk eekwi iinok, inowak loonggo menggam inowak loonuwak nduk, piya nogwe iinok, inowak loongga nen, Kat aret kumaakendak o, yinuk, oba lenggengge kenok, ambiret kumaaremenggerak kwe, onggo mbere aret awi yakkaawak o.

10 Aap ambi nen aanggo keledai a, lembu a, ndomba a, aanggo alik mendek a, at oreeluk piirogo logowak nduk wogoremenggerak kangge kenok a, iyok kalok ari kenok a, aakumi inigen lek iigak, aap ambi nen kumaake kenok a,

11 piirogo wonagaarak nogo nen aanggo unde nogo yoge logonet, At Aliku ALA enegen wonage me, an nen woolik aret o, yinuk, kumbuk mbangge kenok, at aanggo unde nogo nen, Abet aret kagi, yinuk, obaane’me awi ya’niru o, yoriyak lek o.

12 Abet aret at nen kumaaremenggerak kin age kenok perak, aap porogo wonagaarak nogo nen at aanggo unde nogo obaane’me awi yakkaawak o.

13 Ndi, aanggo nogo nggeewo ta’ngge nen nibinogo namenggerak eyagate pugu nogo wonok at aanggo unde kaawak nduk, wogori wage kenok, Onggo awi ya’niru o, yinuk, yoriyak lek o.
14 Aap ambi oreeluk yoge logonet, An luulu kat kaanggo ti, porogo logokit o, yoremenggerak porogo wonage me, at aanggo nogo eebe kangge a, iyok kalok ari a, eeke kenok, at aanggo unde eebe lek kagak agaarak me, obaane’me awi yakkaawak o.

15 At aap aanggo unde nogo imbirak wonage kagak kangge kenok perak, obaane’me awi yakkoorak lek o. Ndi, luulu porogo logorak ti, onggo wogo’- nuk wonok namenggerak maluk age kenok perak, Onggo abu pugu me, op aga o, yinuk, teppuwak o,” yoraawak nduk, yoreegerak.


Kwe tawe ambi maluk eeppugwi iinok, eeko logorak wone

16 Yoge nagagerik, wone ambinom yoraawak nduk, Muta yoge logonet, “Kolaga ambi aap miikka’lek awo tawe wonage me, aap ambi nen oone amburu ndik-ndik paga, Nimbirak nogo yuwok o, yinuk, imbirak nogo yege kenok, mbo puurak mage o. Awu aret punuk, at akwe mondok aret kolaawak o.

17 Ndi, at ogoba nen apuluk kolaga nogo, Aap ti wogoriyak mondok neebi o, ari kenok, komologwe aap inom lambungga’lek awo tawe iinok, inawu pogo mengga kwak, imbirak nogo yegerak onggo togop ndak-ndak aret puwak o.

 18 Kwe ambi tili pagangga kenok, eenik logowak nduk teppuurak mage o.
19 Aap ambi nen wam-nggeewo kagak wuke, ndi, wam-nggeewo nen kwe wuke, eeke kenok, kambuwak nduk, mondok warogo puwak o.

20 It aakumi nen Naliku an ALA mban nalut eeriyak kagak, kugi alut eeko logonet, ake warogo pugwi kenok, it ineebe mondok inoorogo piyaawak o,” yinuk, yoraawak nduk, yoreegerak.

Aakumi eekkoloorak meek kenok eeppiigo logorak wone

21 Yoge nagagerik, ambinom yoraawak nduk, yoge logonet, “It aa’nduk o Metit aap nggiru negen wonogwe iigak, eeppiigo nogogwaarak nogo ineenu me, aap nggiru ambi inenggela’me wonage kenok, inoone malukyogwi, tebenogo pugwi, eeriyak mage o.

22 Ndi, kumi togwe inom, elege wonebela inom, iniki aaninggin wonogwe me, abunuk iniki aaninggin eeppiyoorak mage o.

23 Iniki aaninggin eeppiyamenggaarak inoone nggwok paga an yo’nugwi iinok, an abet aret naruk konengge logominggirik,
24 it inakuwi togwe piigwi, inapurilogwe wonebela ogwe, eeruwak nduk, nanini wu agan mi’nage logonet, nawooluwak paga inoori woraagin o.

25 Aap ambi nen awu aap alik ambi wogoge logonet, An nawu wogogirak obaga lunogo peebi ambi inom wo’- niruwak, mba’nuk wogoge menggi kwak, an napuri ineenggilek kagak, togop eeppiigo logorak mage o. Ata, Wogogirak yi mban wo’niruwak, mbake logonet, wogoge logowak o.
26-27 Aap ambi nen oreeluk awu luulu woorak nduk, nggino yoge kenok, oreeluk nogo nen wu wogoge logonet, Kayum kolage logonet, obaane’- me wu pegak wa’nok nduk kayum ti porogo logokit o, yinuk, wu wogoge logomenggerik, ayum porogo wonage kagak, oonegen kilu yi noorak ti mage o. Ata, ayum ambit ti paga togwi kenok, yikkolage, nogo yege, eeke menggerak me, mbet-mbet aret wogoriyak o. Mbet-mbet wogoga’lek elaambirik porogo wonage paga oone yo’nege kenok, an yi aap ndi aap inabuwa mbake minggirak me, aap ti abuwa mbake logonet, at oone aret konenigin o,” yinuk, yoraawak nduk, yoreegerak.

Wone eegu alitik-alitak eeko logorak yoreegerak wone


28 Yoge nagagerik, Iterali yoraawak nduk, Muta ambinom yoge logonet, “At Ala miyuk-meya eerogo pugwi, aap inowe inarum menggerak nogo inoone maluk, Kambu o, yogwi, eeriyak mage o.
 29 It nen mbi iyaalok ndarak inom, amburu anggur iyaalok toolak inom, Yi Ala ake aret o, yinuk, pogo logomenggaarik, iname elaambirik porogo logorak mage o. Inapuri manggu ndarak nogo nake leenogo panugo logowak o.

30 Manggu ndarak kenok, leenogo panugwi kwak, inaanggumi lembu-tapi inom, kambin-ndomba inom, inaagalogwe ndaka’lek me, iyaalok nda’nogwe iinok, inagalo inom iigak, ne 7 logonuk, ko’lu paga nake leenogo panugo logowak o.

31 It nen an namendek nake leenak logowak nduk, miirogo piyareegirak me, nggeewo ta’ngge nen inaanggumi ambi nibinogo pege kenok, it noorak ti mage o. Ata, it nggeewo nen aret nawak nduk, wogorogo logowak o,” yinuk, yoraawak nduk, yoreegerak.

23 Wone abe liirogon mban koonogo yorogo logorak wone

1 Yoge nagagerik, Iterali yoraawak nduk, Muta ambinom yoge logonet, “Wone pilit wone yugu kagak wiganit nogo logorak mage o. Aap ambi abet aret maluk eeremenggerak kagak, Eerulik o, yinuk, aana’le mbaniyak mage o.

2 It aakumi apit maluk eeriyak koonit nugwi iinok, it inom koonit nugu logorak mage o. Aakumi inowak loonggwi me, it ambi nen nogo logomenggaarik, maluk abet aret eeremenggerak kagak, it aakumi nen, Maluk eerulik o, yogwe iinok, maluk onggo pugun lek me, at oone inom nabeniyak mage o.

3 Ndi, aap eenggi lek ambi nen maluk eeke kenok, owak loonggwi me, abuwa nen aana’le mbaniyak mage o.
 4 Aap ambi it inom ogoorak aanggo tapi a, keledai a, kobak aremenggerak inigen kogo logomenggaarik, mbo puurak mage o. Ata, mbet-mbet aret iyokan wonok aanggo unde nogowogori nawak o.
5 At inom ogoorak aanggo keledai nogo aaninggin mendek wonok nage logonet, aaninggin nen ngginnaremenggerak inigen kogo logomenggaarik, ti kunduk mbo puurak mage o. Ata, kimbirak ogoorak aanggo nogo yeenggwaariyak nduk, piyanogo mippuurak o.
6 Aap eenggi lek mendek owak looniyak nduk wage kenok, Aap yi meek me, yinuk, awone ugun-ugun mbaniyak mage o.
 7 Aap ambi nen eerulik kagak, Eekerak aret o, yogwe iinok, inoone inom nabeniyak mage o. Aakumi maluk eekwi iinok, an teppiyaagin lek me, aap ambi maluk eerulik kagak warogo pugwi, ndi, An abet aret maluk ti eerulik o, ari kagak, Eekendak aret o, yinuk, warogo pugwi, eeriyak mage o.

 8 Maluk eerak onggo, Ndogop puurak o, yugu kagak, Puurak lek, yoruwak nduk, wu kote wogogwi nogo ti, aap inawone abe mbaniyak kagak inigen mbuk kwak liinggwi yogo logonet, kagaarogo pugwi, ndi, Ninawone op aret mbanugun, mba’nuk, nogwe nogo, wi-wi eeginako logonet, Maluk eerulik kagak yogotak o, yinuk, it aap obeelom nogo inenggali wappiigwi, eeko menggaarak me, togop eeruwak nduk, wu wogorogwe iinok, woorak mage o.
9 It maan o Metit aap nggiru kwak wonogwe iigak, aaninggin eerogo piigo nogogwaarak nogo ineenu me, it aakumi nggiru inenggela’me wonogwe iinok, aaninggin inobaga piigo logorak mage o,” yinuk, yoraawak nduk, yoreegerak.

Tahun 7 inom, ne 7 inom, eeko logorak wone

10 Yoge nagagerik, yoraawak nduk, ambinom yoge logonet, “It nen awi yakwi, anggen mbanogo kuwak eekwi, eekwi iigak, tahun 6 eeko logomenggaarik,

 11 tahun ambi ari wage paga perak, mbi yarumonggotak nogo waali age kenok, it aakumi ineenggi lek ndakkologo logomenggaarik, eegu pugu nogo wam nggwiya nunggwi iinok, iri’ngga wunduwak nduk, yabu wagangga’lek teppuwak o. Ndi, eyo anggur awi yarak inom, eyo tayitun inom, ndakndak togop mban aret eeko logowak o.

12 Ne 6 paga yabu eeriyak op aret kwe, ko’lu paga perak, inaanggumi lembu-keledai nogo tat yonggonggologwe, ndi, it inom, inayeloman inaagalogwe inom, aap nggiru iniya woramenggerak wonogwe inom, iniki ale’nggen paga tat yonggonggo’net nugwi, eeruwak nduk, yabu eeka’lek puk aret logowak o.

13 An nen yi wone ndi wone yorage minggirak nogo mbo puurak lek mondok liirogon aret woppunuk eeko logowak o. Ndi, aap alik inagugi nggino yogwi, inendage kunggwi, eeriyak mage o,” yinuk, yoraawak nduk, yoreegerak.

Tahun ambit ne kenagan paga laago lako logorak wone

 14 Yoge nagagerik, yoraawak nduk, ambinom yoge logonet, “Tahun ambit eerak paga it nalut eeko logonet, ne kenagan inale’nggen paga laago nggwok lako logowak o.

15 Tut aa’nduk Abip penenak paga an o Metit nen wogoren wundi wage logonet, Laago endage Oroti Piika’lek Mendek lako logomunggup o, yinuk, koonogo pereegirak nogo inale’nggen paga lako logonet, an yoragagirak nogo ndak-ndak ne iyaalok nen nok, ne 7 paga oroti piiruwak nduk, ragi pega’lek kagak oroti worarogo nonggo logowak o. It an nalut eeriyak nduk, wogo logonet, an nake puurak ineenggime lek we aret nowagam woroorak mage o.
16 Yi mendek ndi mendek awi yappunuk, anggen iyaalok kole aremenggerak nogo mbanggo logonet, ina-le’nggen paga laago endage Anggen Iyaalok Mbanggwi nogo lakwi, ti’nuk, yi mendek ndi mendek anggen abu kole aremenggerak mbanogo kuwak eerogo pi wogwe iigak, tahun irip paga ari nage kenok, inale’nggen paga laago endage Anggen Mbanak Kuwak Eekwi nogo lakwi, eeko logowak o.

17 Tahun ambit eerak ne kenagan paga it aap mban abok aret Naliku Nitok Minggirak kinogoba ALA an nowagam wogo logowak o.

18 Nowagam wogo logonet, nake warogo wo’nugwi amiya nogo inom, yi mendek ndi mendek ragi punuk worarak inom, wo’niri woroorak mage o. Ndi, nalut eeruwok nduk, laago lako logonet, nake warogo wo’- nugwi amok nogo awo laka’lek kagak, o weeriyak mage o.
19 Yi mendek ndi mendek anggen iyaalok yugu abu kole obeelom kenok mban waganogo Naliku an inogoba Ala nawi wurik me pi wogo logowak o. Ndi, kambin-ndomba aagalogwe warogo lariyak kenok, inagalo elak amburu paga lariyak mage o,” yinuk, yoraawak nduk, yoreegerak ti aret.

Malayikat aa’nduk nappi woroorak wone

0 Yoge nagagerik, Muta ambinom yoge logonet, “At malayikat nen aa’- nduk a’nuk, tu nikkiren nage logonet, enaani wokkiren o an nen pipuk eerogo pereegim nogome pinagi nawak nduk, an nayonggo malayikat ambi nappi wage neyaamunggun o.

21 Nappi woraagin nogo ti, an noone aret wonok yokkira woraagin me, At yi nineebi o, yinuk, oone taganogo pugwi kiinok, at nen kit yogwe ti, lek eerogo pigin lek me, at oone yokkirage nogo mondok liippunuk, konenggo logomunggup o.

22 At nen yokkirage nogo liirogon konenggwi, ndi, an yokkirage nogo inom liirogon aret eekwi, eekwi kiinok, kit kinom wim nogo ti, an ninom wim aret age, ndi, it kinom ogoorak nogo ti, an kunduk ninom ogoorak aret age, eeke logogin o.

23 Ndi, an nayonggo malayikat nogo nen aa’nduk a’nuk, kit tu nikkiren aakumi Amori mendek inom, Ket mendek inom, Perit mendek inom, Kanan mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, inanggween paga pinagi nage kenok, an nen it aap ti apit aret pup eerogo piyaagin o.

24 Kit nen an nalut eekwi obaane’me kinendobanggun yindumbunuk, inagugi ayuk wukwi, inagugi inendage tiyappiigo logobagip nduk, inawi wukwi, it kugi eeko logonet, eeko menggaarak nogo ndakndak eekwi, eeriyak ti mage o. Ata, inagugi ogut aago ogobakkigirik nogo kalenak-pugunik eerogo piigwi, inagugiwak telenak-mbelenak agago piigwi, eeko logomunggup o.

25 Naliku kinogoba Ala an nalik mban nalut eeko logomunggup o. Nalik mban nalut eekwi kiinok, nale’nggen kinoba pinagage logonet, kinambi inom, kinagi inom, wokkirage, yi andi ndi andi alom nogo apit aret kinenggela’- me nen nggiginogo mbo nappege, eeke neegak,
26 kumi wubili wonogwe, inaagalogwe mburunogo piigwi, kit kiname time togop eerugun lek o. Ndi, kit mondok li a’nuk kanggo logobagip nduk, kinili agago pinagage logogin o.
27 Yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok nen kit nogwe nogo inaruk konembunuk, Wogwe yi o, yinuk, inagabiti mbakwi, iniki ma’nogwe, eeppunuk, kinogole nen mbaganuwak nduk,
28 an nen nggiin kundi ineyak andiigwi kombogonak nappiya woraminggirak inaa’nduk ineyak mbaninabit nogo logonet, it aakumi Kanan mendek inom, Kewi mendek inom, Ket mendek inom, mugogo wumbiyaagun o.

 29 Wumbiyoorak yagarak ti, tahun ambit paga wumbiige neenok, nggween tenak aremenggerak paga yi mendek ndi mendek inigen mbolok kwi eyonggaame mendek nen inawi yagabiteekkola unggukwak nduk,
30 an nen mbawok ambitak-ambitak mugogo wumbiigak eeke neegak, kit kinapuri wiganak paga nen inanggween ti unde eekkologo logogun o.

31 Kit logowam kinanggween nogo ti, ogu niyo nggwok yenggenak Laut Merah kuli nen nok, agi niyo nggwok Pilitin kuli inom, ndi, ogwe karume kuli nen nok, aru niyo Eparat kuli inom, mbanogo pigin me, unde eekko’net nogo logonet, mugogo wumbiyaabagip nduk, aakumi time wonogwe nogo kineenggime wokkiraagin o.

32 It aakumi ti, ineebe inom, inagugi inom, kinom lambunik logorak nduk, wone mbanubok o.
33 Kinom wonogo logonet, pagi keele pugu yilungge menggi kwak, inagugi eekwi mamunggologwe paga yilungginakwi iinok, an mbo paninuk, maluk eerukwak, kit kinanggween paga it kinom lambunik logomunggup nduk, teppiyaagup o,” yinuk, Ala nen Muta yoreegerak ti aret.

24 Ala nen yo’niragaarak eeko logorak, yereegwaarak wone

1 Yoge nagagerik, at Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet, “Kat inom, Karun inom, Narap inom, Abiku inom, it aakumi Iterali yo’nggok ineebe 70 inom, kit apit aret Naliku ALA nowagam lagi wogo logomonggotik, it ando ineebe tayorogon taati nen nalut eekwi iigak,
2 kat Muta kalik mban Naliku ALA nowagam panggorogon neya woraamunggun o. It aap yo’nggok ineebe 70 nogo an nowagam panggorogon neya wogwe, ndi, it aakumi Iterali ti, puurom yime lagi wogwe, eeriyak mage o,” yinuk, yoreegerak.

 3 Yoge mbareegi, at Muta nogo wambi nage nagagerik, Aliku ALA nen wone yoreegerak nogo inom, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yinuk, lengganogo yoreegerak nogo inom, abok aret liirogon mbininogo it Iterali mendek yorage mbareegi, it apit inoone ambugwi aret, “Aliku ALA nen yo’niragaarak ti, eeko logowok aret o,” yinuk, yereegwaarak.

4 Yogo mbareegwa, at Muta nen Aliku ALA yoreegerak nogo tigitogon aret liiru mbaneegerak. Liiru mbangge nagagerik, ko’lu kuubondendok eenik a’nuk puut abu’me taa’nogo aret Ala ake warogo kani kunggak yuwak nduk, yugum logonogo pege, ndi, it Iterali inanebunu 12 nogo ndak-ndak yugum 12 kuli aret mippege, eerogo pereegerak.

5 Pege nagagerik, Muta nen aap tawe Iterali mendek yorage logonet, “At Aliku ALA ake warogo kani kunggwi, at ninom lambuniyak ake lembu ngguunok warogo wogogwi, eeruwok nduk, wa nanip o,” yoragagerak nogo, eeko mbareegwa,

6 at Muta nen amiya nogo wagangge nagagerik, eegu togolowa’na toologo pege, ndi, eegu nogo Ala aanggo warogo kani kunggo menggam taati werenogo pege, eeke nagagerik,
7 wone Ala inom eeko logorak abuk nggaruk togon yugu liiru mbanak nogo woppunuk, oone nggwok paga it aakumi Iterali inenggaanom mbininogo yorage mbareegi, it nen yogo logonet, “Aliku ALA nen yo’niragaarak abok aret konenggwi, eebe aret eekwi, eeko logowok o,” yereegwaarak.

8 Yogo mbareegwa, at Muta nen amiya togolowak paga wonage nogo wagangge nagagerik, it aakumi nogo inoba werenogo nappege logonet, “An wone yokkirage yi, Aliku ALA kinom lambumbinagaarak wone aa’- nduk koonogo pereegerak nogo, Yi aret kogo, mbarubagip nduk, amiya yi kinoba werenogo pinagagi o,” yinuk, yoragagerak.


9 Yorage nagagerik, Muta inom, Karun inom, Narap inom, Abiku inom, it aap Iterali yo’nggok ineebe 70 inom, it apit aret puurom paga lagi nogo nogogwaarik,

10 yugum nilam mbogut mili ket yanggo aago ndik tabak ndoonak negen me, Iteraliinogoba Ala iyok ti paga punuk mi’- ndak wonage inigen kogogwaarak.

11 Ala inigen kogogwaarak kwe, eenggi paga nen aaninggin ambi inoba piiga’lek mbareegi, inagi-inambi nenok aret wambi wogogwaarak.

Muta puut Tinayi paga laganeegerak wone

12 Wambi wogogwaarak wonogwe me, Aliku ALA nen Muta yoge, “An nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, eeko logorak wone inom, yugum tabak paga liiru mbanggirak yi, wokkege neenok, aakumi mamunirage a wambenok nduk, puut yi paga neya lagi mok o.”
 13 Yoge mbareegi, at Muta ayeloman Yotuwa imbirak puut paga Ala ka lagi nawok nduk, eeko logonet,
14 Muta nen aakumi Iterali yo’nggok nogo yorage, “Nit lagi nogo logomonggoorik, kiniya wambi woraagun me, ya’i too’ninako logomunggup o. Nit lek niigak, wone ambi age kenok, Karun Kut imbirak kinom wonogwe me, it aakumi inawone mbaniyak nduk, inowagam wogo logowak o.”

15 Yorage nagagerik, at Muta nogo alik puut paga lagangge kagak, puut nogo paga ndugwi nobarogo pege mbareegi,
16 Aliku ALA eya nogo puut Tinayi paga lenggeni wambi wagagerak kagak, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga Aliku ALA nogo ndugwi enggela’me wonage logonet, Muta wiireegerak.
17 Ndi, Aliku ALA eya pindanggagagerak nogo ti, kani wunuk agan puut nogo kani nengge negen eeke nogo it aakumi Iterali inigen kogogwaarak. 18 Ti eeke kagak, at Muta nogo puut irimbaga ndugwi enggela’me lagi nage nagagerik, wonage kagak, nogo 40 yereegerak.

25 Ala awooliya wuriyak ake kuwak eeriyak wone

1 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “It aakumi Iterali mendek inalitik-inalitak iniki nen wo’niriyak eeginake kenok, an nake leenogo pani woraawak nduk, yoramenggendak,

3 pi wogwe iinok, kat nen kuwak eerogo pege logorak nogo yi o. Mbuti emas inom, perak inom, tembaga inom,
4 ndomba eeruwak paga ligi laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, kayin yawenak amuni mbanak inom, kambin eeruwak inom,

5 ndomba ngguunok agabolo maa’ngga kunik inom, lumba-lumba laut inikime menggerak agabolo inom, eyo liibu inom,
6 ndi wunanggak amburu inom, obari abe mendek inoba eekak amburu inom, kani kunggwi iinok obari abe kaga inom,
7 yugum yebibit mendek inom, yugum etenggen kere’li-kere’- lo eerak inom, nogo paga at an neebe unde inowe ayum nggorek agale warak epod nogo paga ko’no mendaarak negen amiguwak paga yirik logorak inom, kuwak eerogo punuk,

8 an logowam nake wukwi iinok, an it ninom aret logogin o.
9 Ndi, wuko logonet, eebe wuriyak inom, wurik me yi mendek ndi mendek eekak yuurak abok aret inom, Yogop aret eeko logowak o, yinuk, wakkagak yokkege neenok, ti ndak-ndak aret eeko logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Ala aloobut mbaniyak wone

10 Yoge nagagerik, ambinom yoraawak nduk, yoge logonet, “Eyo liibu paga naloobut mbaniyak irip aruogwe metet ambit negen wakkagak wukwi, irip agi-ogu inom, oolo mippuurak inom, ti metet oolo irimbaga negen wakkagak wukwi, eeppogo logomenggaarik,
11 endekem-akem paga etenggen ambit mendek mbuti emas ti mendek paga mban nabenggwi, eebe mbanak eraaninu yendokwandok mbuti emas paga muun negen agomaarogo pugwi, eeppunuk,
12 eyo eewu’nuk negak yuwak nduk emas paga tenggen 4 yarogo irip agi paga mbere pugunogo pugwi, irip ogu paga mbere pugunogopugwi, eeppogo logomenggaarik,

13 eewu’nuk negak eyo liibu loonogo punuk, mbuti emas paga nabenogo
14 tenggen yarak pugunik me nogome nonggonogo mambuwak o.

15 Eyo eewu’nuk negak mambemenggaarak nogo ti, nggiginogo nappuurak lek nonggonak aret logowak o.
16 Ndi, naloobut mbanemenggaarak inikime ti, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, wone yugu yugum paga liiru mbanogo wokkirigin nogo aret yonggologo puwak o.

17 An ninom lambuni wambi wage logowam naloobut mbanemenggaarak abit lenggenogo puurak ti, mbuti emas ti mendek paga mban irip aruogwe metet ambit negen wakkagak ogobakkigikwi, eeben abeenok-abeenok metet oolo irimbaga negen wakkagak ogobakkigikwi, eeppunuk,

18 obaga lenggenogo puurak irimbaga irip aru-ogwe paga malayikat negen kerub ogut mbere mbuti emas paga ogobakkigirogo piinok,

19-20 an ninom lambuni wambi wage logowam nogome inetenggen ambit me ina kumbunuk managik logowak nduk, koonogo piigo logonet, ambi irip aru paga a’naabit wiganogo nippugwi, ndi, ore nogo irip ogwe paga a’naabit wiganogo nippugwi, eeruwak o.
21 Ti piigo logomenggaarik, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu yugum paga ayo waganogo wokkirigin nogo naloobut mbanemenggenom time yonggoppunuk, abit narogo pumunggun o.
22 Narogo pege keenok, naloobut mbanak me malayikat negen kerub ogut mbere wonogwe nogo irimbaga an nimbirak lambuni wambi wage logominggirik, it aakumi Iterali nen eeko logowak nduk, Yogop eeriyak, ndogop eeriyak, time nen aret yokkegak eeke logogin, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.


Oroti worarogo pogo logorak eyo ndooniyak wone

23 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “Ndi, oroti pegak eyo liibu paga ndooniyak irip aru-ogwe ti, metet ambit negen wakkogwe, irip eeben abeenok-abeenok ti, metet oolo negen wakkogwe, ndi, irimbaga abu’me ti, metet oolo irimbaga negen wakkogwe, eerogo ndoonogo punuk,
24 mbuti emas ti mendek paga mban enaagan-ambokan nabenogo pogo logomenggaarik, eyo ndooniyak nogo eraaninu yendokwandok muun negen agomaarogo punuk,
25 eyo irimbaga ndoonemenggaarak abo-abo paga ineenggi tabak wakkagak mbuti emas paga nabenuwak o.

 26-27 Ndi, mbuti emas paga tenggen 4 yarogo eyo ndooniyak owak 4 mippemenggaarak irip agi kunik unggu’me eyo ndoonogo nappemenggaarak irip paga eyo ndooniyak nogo eewu’nuk negak yuurak mambuurak nduk, pugunogo pugwi,

28 ndi, eyo ndooniyak nogo eewu’nuk negak yuwak nduk, eyo liibu loonogo punuk, mbuti emas paga nabenogo pugwi, eeruwak o.

29 Eeko logomenggaarik, an Ala nake pugu ndoonogo pegak pirin inom, niyo kombet waka inom, togolowak amburu tookak inom, niyo toologo nenggak inom, mbuti emas ti mendek paga mban ogobakkigirogo pogo logomenggaarik,

30 eyo ndooniyak nogo an naloobut mbanumonggo’nom eraanu time punuk, oroti worarogo an nake pi wogo logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Ndi wunanggak ogobakkigiriyak wone

 31 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “Ndi, ndi wuninogo pegak ogobakkigike logonet, mbuti emas ti mendek paga mban aan lebenogo iyok inom, obate inom, ogobakkigirogo punuk, ten anggen yugu negen awo ambit-mbit wake pogom inom, abu ambit-mbit warak pogom inom, waganogo iyok-obate eerak nogo etenggen ambit mban logowak nduk eerogo punuk,

 32 eno’mbak 6 aretwarak eerogo puwak o. Eno’mbak 6 nogo ti, eebe ambit paga nen aru pa’nggwe kenagan wumbugwi, ogwe pa’nggwe kenagan wumbugwi, eeruwak o.

33 Ndi, eno’mbak 6 wumbemenggaarak nogo inalitak lombok paga ten anggen yugu negen awo ambit-mbit wake pogom inom, abu ambit-mbit warak pogom inom, alome nen nok-nok era’nggup me kenagan obogum kunogo pugwi,

 34 ndi, oolo eebe mi’ndak paga ten anggen yugu awo ambit-mbit wake pogom inom, abu ambit-mbit warak pogom inom, obogum 4 aret kunogo pogo logonet,

35 eno’mbak iyaalok mbere wunabak paga ten anggen ambit-mbit negen obogum kunogo pugwi, eno’mbak oolo mbere wunabak paga ambi obogum kunogo pugwi, ndi, irip mbere wunabak paga togop mban obogum kunogo pugwi, eerit eno’mbak 6 wunabak paga togop aret eeruwak o.

36 Ndi, eno’- mbak paga ambit-mbit negen obogum kunogo pemenggam time mbuti emas ti mendek paga mban etenggen ambit aruwak nduk, aan libik-lebek eerogo ogobakkigiruwak o.
37 Ti eeko logomenggaarik, eno’- mbak irip 7 tigitogon ndi wunanggak yuwak nduk, anobak negen ogobakkigirogo punuk, ndi enaame eya logowak nduk, kwippit nawak o. 38 Ndi, ndi wuninik logowak nduk eeko menggaarak pegak tenggap inom, keele kani nengge kenok abo mbanggak inom, mbuti emas ti mendek paga mban ogobakkigirogo puwak o.
39 Ndi eebe wunanggak inom, yi mendek ndi mendek abo mbanggak inom, tenggap inom, mbuti emas abu obeelom aaninggin 34 wakkenok ogobakkigirogo puwak o.

40 Ti apit aret ogobakkigiko logonet, puut irimbaga nen wakkagak, Yogop aret ogobakkigirumunggup o, yinuk, yokkigi yi, ndak-ndak aret eeko logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

26 Ala awooliya wuriyak wone

1 Yoge nagagerik, ambinom yoge, “An nawooliya wuriyak nduk eeko logonet, ligi yawenak abu abe laanak inom, ligi laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, nogo waganogo it aap penggaako menggaarak abu ineenu nen kayin tabak 10 aret penggaako logowak nduk wogoramenggendak penggaako logonet, malayikat negen kerub ogut eerogo inom aret nabenogo penggaaruwak o.

 2 Kayin tabak 10 penggaariyak nogo apit aret ndak-ndak irip aru-ogwe ti, metet 12 eeppunuk, ambi oolo kuli wakkogwe, ndi, ambe agi-ogu ti, metet mbere negen wakkogwe, eerogo penggaaruwak o.

3 Penggaako logomenggaarik, kayin tabak 5 penggaaremenggaarak nogo ambit paga lambunogo penggaakwi, ndi, 5 ando nogo togop aret ambit paga lambunogo penggaakwi, eerogo punuk,

4-5 kayin tabak penggaariyak ambi nogo paga eeben peenok mban keele enonggon waganggak yuwak nduk, ligi laanak mu kunik 50 pugunogo pugwi, ndi, ore nogo togop aret 50 kuli pugunogo pugwi, eeko logonet, keele nogo imbirak kuniyak nduk abo ndak-ndak eerogo puwak o.

 6 Ti’nuk, ooliya wuriyak ti, ambit ando kunnaruwak nduk, mbuti emas paga enonggon 50 eerogo punuk, kayin tabak nogo paga imbirak yilinogo pit nawak o.

7 Ndi, an nawooliya kayin puurak nogo abena kagak, obaga lenggenogo puwak nduk yum tabak 11 kuli kambin eeruwak paga penggaarogo puwak.

8 Yum tabak 11 nogo apit aret ndak-ndak irip aru-ogwe metet 13 eeppunuk ambi oolo kuli wakkogwe, ndi, ambe agi-ogu ti, metet mbere negen wakkogwe, eeppunuk,

9 yum 5 kambin eeruwak penggaaremenggaarak nogo ambit paga lambunogo penggaakwi, ndi, yum 6 nogo togop aret ambit paga lambunogopenggaakwi, eeko logomenggaarik, yum 6 irip wonage nogo nawooliya wuriyak enaame nabeniyak nduk, irip iluk yunggunogo puwak o.

10 Yum tabak penggaariyak ambi nogo paga eeben peenok mban keele enonggon waganggak yuwak nduk ligi laanak 50 pugunogo pugwi, ndi, ore nogo togop aret eeben peenok paga 50 pugunogo pugwi, eeppunuk,

11 ooliya wuriyak ti, ambit ando kunnaruwak nduk, mbuti tembaga paga enonggon 50 eerogo punuk, yum tabak kambin eeruwak nogo imbirak yilinogo pit nawak o.

12 Yum kambin eeruwak tabak ndiinnage nogo ooliya wurik ambokan nok nobarogo wuppugwi,
13 ndi, yum kambin eeruwak tabak nggorek penggaariyak ooliya wuriyak irip aru-ogwe ndiinnage nogo ooliya wuriyak irip aru-ogwe paga nobarogo wuppugwi, eeruwak o.

14 Ndi, ooliya wuriyak eebe paga yum tabak ambi ndomba ngguunok agabolo paga maa’ngga warogo punuk, penggaarogo obaga lenggenogo pugwi, ndi, lumba-lumba laut inikime menggerak agabolo paga ogombaga lombok tebenogo pugwi, eeppunuk, ta’mban-mban aret eerogo puwak o.

15 An nawooliya wuriyak owak mippit noorak eyo liibu paga ogobakkigiko logonet,
16-17 owak irip ogu nen agi metet 4 eeppunuk ambi oolo kuli wakkanuk pugwi, ndi, owak mbere mippunuk, alom paga inom, irip nogo inom, eyo ambi karo-karo metet ambi oolo irimbaga negen wakkanuk nappugwi, eerogo pit nogo logomenggaarik,

18-21 owak mippit namenggaarak nogo ambiret mi’- ndak paga iyok mbere eerogo pugwi, ambi mi’ndak paga iyok mbere eerogo pugwi, eerit mbuti perak paga iyok ogobakkigirogo punuk, eeben peenok o ame pa’nggwe owak 20 nogo iyok 40 kunogo mippit nogwe, ndi, eeben peenok o omarip paga pa’nggwe owak 20 nogo iyok 40 kunogo mippit nogwe, eeruwak o.

22 Ndi, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe paga owak togop mban 6 ogobakkigirogo mippit nogwe,
23 ndi, unggut peenok-peenok paga owak togop mban eerogo mippit nogwe, eeppunuk,

24 owak mippemenggam unggu’me peenok-peenok nogo alome nen era’nggup ambit lambuk yi woramenggerak nogome mbutimanggen ambiret komaarogo time aret nggelenogo puwak o.

25 Owak ambit paga, mbuti perak paga iyok mbere ogobakkigirogo pugwi, ndi, ambit paga, togop mban eerogo pugwi, eerit iyok 16 aret pit nogo logomenggaarik, owak 8 nogo oonegen kilu yi nage menggim pa’- nggwe mippit nawak o.

26 Ti eeppunuk, eyo liibu karo-karo nappuurak ti, owak eeben abeenok mippugu nogo paga eyo liibu 5 aret karo-karo nappugwi,

27 owak eeben abeenok mippugu nogo paga eyo nogo 5 karo-karo nappugwi, ndi, oonegen kilu yi nage menggim pa’- nggwe owak mippugu nogo paga eyo 5 karo-karo nappugwi, eeruwak o.
28 Owak mippugu oolo paga eyo ambi nggorek ooliya wurik paga nok nappuwak o.

29 Eyo owak mippit noorak inom, eyo karo-karo nappuurak inom, mbuti emas paga mban nabenogo pugwi, ndi, eyo karo-karo pugu nogo omaawi logorak nduk mambuurak nogo mbuti emas paga tenggen yarogo pugwi, eeruwak.

30 Ooliya ti, wuko logonet, puut yi paga nen, Yogop aret wuko logonu o, yokkigirak yi ndak-ndak aret wuko logowak o.
31 Ligi yawenak abu abe laanak inom, ligi laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, waganogo it aap penggaako menggaarak abu ineenu nen yum ambi tabak penggaako logowak nduk wogoramonggotak penggaako logonet, malayikat negen kerub ogut eerogo inom aret penggaarogo pugwi iinok,

32-33 ooliya inikime mage menggim inom, mage lombok menggim inom, kuli ogoorak logowak nduk, eyo liibu 4 mippu-wam mbuti perak ogobakkigirogo punuk, eyo owak 4 mbuti emas paga nabenogo kwippuurak ogobakkigiriyak nogome mippunuk, yum tabak penggaariyak nogo mbuti emas ena yomonak eyo 4 mi’ndak nogo paga tugunogo pogo logomenggaarik, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugum paga ayo wogo nogo an naloobut mbaniyak me yonggologo punuk, yum tuguniyak nogo wungga wagak aken nggwe time pi ungguwak o.

34 Wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu nogo yugum paga ayo wogo naloobut mbanogo punuk yonggologo Mage Lombok Menggim logorak nogo, an ninom lambuni wambi wage logowam abit nogo narogo pugwi,

35 yum tuguniyak endekem nggwe ina ambit me koonak logowak nduk, eyo ndooniyak nogo, o omarip paga pa’nggwe pugwi, ndi, ndi wunanggak ogobakkigiriyak nogo, o ame pa’nggwe kwippugwi, eeruwak o.

 36 Nawooliya wuriyak tungga paga kayin tuguniyak ti, ligi abu abe laanak inom, ligi laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, waganogo it aap yum enete yabenggek-ndabenggek penggaako menggaarak ineenu nen penggaakwi iinok,
37 tugumbuurak nduk, eyo ena yomonak mbuti emas paga ogobakkigirogo pugwi, eyo liibu 5 waganogo mbuti emas paga nabenogo pugwi, ndi, mippuwam mbuti tembaga paga 5 ogobakkigirogo pugwi, eerogo punuk eyo 5 nogo mippunuk, ena yomonak waganogo eyo nogo paga nabembunuk, yum nogo, eyo ti paga tugunogo wuppit woraawak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

27 Ala ake warogo kani kunggo logorak ogobakkigiriyak wone

1 Yoge nagagerik, ambinom yoraawak nduk, yoge logonet, “An Ala nake warogo kani kunggak yuurak ogobakkigiriyak nduk, eyo liibu paga unggut agi-ogu aru-ogwe ndak-ndak metet mbere eeppunuk, ambi oolo abu’me negen wakkagak eerogo nappugwi, ndi, owak mippuurak ti, metet ambiret eeppunuk, ambi oolo abu’me negen wakkagak eerogo mbanggwi, eeruwak o.

2 Eeko logomenggaarik, mbuti tembaga paga tapi eyak negen ogobakkigirogo eyo nappuurak unggut 4 nogome nabenogo mippit nanuk, eyo eebe apit tembaga paga nabenogo pit nogo logonet, tapi eyak negen nogo kunduk etenggen ambit kunnaruwak nduk, eeruwak o.
3 Ndi, kani kunggo logonet, yabu eekak yi mendek ndi mendek wun ndoonogo wumbegak tenggap inom, wun ndooniyak elabe inom, niyo ndikndik eekak niyoowak inom, enggaanggum pelaakak paando inom, kaninggen ndoonggak inom, abok aret mbuti tembaga paga mban ogobakkigirogo pugwi,

4 ndi, mbutimanggen tembaga paga yonggon-yonggon yarogo punuk, tenggen tembaga paga yarogo unggut-unggut 4 nogo paga pugunogo pogo logomenggaarik,

5 eebe waganogo unggu nappuurak abu’me oolo muundak taati ndoonogo pugwi, eeruwak o.
6-7 Kani kunggak tenggen abeenokabeenok pugunik nogome mambunuk, eewu’nuk negak yuwak nduk,eyo liibu loonogo mbuti tembaga paga nabenogo punuk mambugwi, 8 ndi, kani kunggak eyo paga ogobakkigiriyak inikime time ambe mbanogo pugwi, eeruwak o. Kani kunggak yuurak, Ndogop aret ogobakkigirumunggun o, yinuk, puut paga nen yokkigirak yi, ndak-ndak aret eeruwak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Ooliya wuppunuk owa’nagat wuriyak wone

9-10 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “Ooliya wuppunuk owa’nagat aret wuruwak o. Wuko logonet, owak mippuurak 20 nogo paga mbuti tembaga paga ogobakkigirogo iyok warak eeppugwi, mbuti perak paga ena yomonak inom, ndi, nggeleni nawak nduk, owak mi’ndak abo paga keele komaarogo puurak nogo inom, ogobakkigirogo owak 20 abo nogo paga maarogo pit nogwe, eerogo punuk, o ame pa’nggwe wuppit nogo logonet, kuli metet 46 paga pit nogo logomenggaarik, yum tabak kayin yawenak abu abe penggaariyak nogo tugumbit nogwe,

11 ndi, o omarip paga pa’nggwe ti, togop mban owak 20 nogo paga, mbuti tembaga paga iyok warak eeppugwi, mbuti perak paga ena yomonak inom, ndi, nggeleni nawak nduk, owak mi’ndak abo paga keele komaarogo puurak nogo inom, ogobakkigirogo owak 20 abo nogo paga maarogo pit nogwe, eerogo punuk, o omarip paga pa’nggwe time wuppit nogo logonet, metet 46 kuli paga pit nogo logomenggaarik, yum tabak penggaariyak nogo tugumbit nogwe, eeruwak o.

12 Owa’nagat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe paga owak 10 iyok warak eerogo mban wurabit nogo logonet, metet 23 kuli paga pogo logomenggaarik, yum tabak nogo tugunogo pit nogwe,
13 ndi, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe paga ti togop mban metet 23 kuli paga pogo logonet,
14 tungga pelenuwam eraaninu abeenok paga owak 3 iyok warak mban eerogo mippunuk, kayin tabak nggorek metet 7 tugunogo wuppi wogwe,

15 ndi, tu abeenok paga ti, togop mban owak 3 iyok warak mban eerogo mippunuk, kayin tabak nggorek metet 7 tugunogo wuppi wogwe, eeruwak o.

16 Eeko logomenggaarik, tungga pelenuwam nogo ti, owak 4 iyok warak mban eerogo mippunuk, ligi yawenak abu abe laanak inom, ligi laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, aap ambi yabenggek-ndabenggek penggaake eenu nen yum tabak nggorek metet 9 wakkagak penggaake kenok, owak 4 nogo paga tugunogo wuppi woraawak o.

17 Owa’nagat yendok-wandok owak wurabemenggaarak nogo abok aret iyok warak eekwi, ena yomonak owak nogo paga keele maarogo pugwi, eeruwak o.

18 Owa’nagat wuriyak irip ti, metet 46 paga wakkogwe, ambe agi-ogu paga ti, metet 23 paga wakkogwe, eerogo yum abu abe yabenggek- ndabenggek penggaarogo metet mbere eeppunuk, ambi oolo negen mbanogo pugwi, ndi, owak nogo abok aret iyok mbuti tembaga paga ogobakkigirogo pugwi, eeruwak o.

 19 Nawooliya wuriyak me nen yi mendek ndi mendek eekak yuurak inom, nawooliya owak mippit nogo logonet, omaawi eekak mbuti owak inom, owa’nagat wuko logonet, omaawi eerogo wurakak mbuti owak inom, abok aret ti, mbuti tembaga paga mban ogobakkigiruwak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Ndi wunaniyak nduk eekak yuurak yoreegerak wone

20 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “Ndi mondok wuninik eya mban logowak nduk, aakumi Iterali nen eyo tayitun anggen amburu obeelom lombok aambiranogo kiri woraawak nen yoraamunggun o.
21 An nawooliya wuriyak inikime naloobut mbanemenggaarak logo-wam akem pa’nggwe time wonage kagak, oolo yum tuguniyak endekem nggwe Ninom Lambungge Logowam Magame nogome Karun apuri inom nen an nenggaanom paga o kiyoma nen kuubondendok kuli, ndi wuninik mban logowak nduk, unde logowak o. Ti eeriyak ti, aakumi Iterali inapuri inombowologwe wiganit nogwe nogo inom mondok-mondok eeko logowak nduk wone yi koonogo pigi o,” yinuk, yoreegerak.

28 Ala unde inayum penggaariyak wone

1 Yoge nagagerik, Aliku ALA nen Muta wone ambinom yoge logonet, “Kat koweeluk Karun inom, at apuri Narap, Abiku, Eleyatat, Itamat inom, an neebe unde logowak nduk, aakumi Iterali inenggela’me nen kat keya woroorak yoret o.

2 Ndi, at Karun an nake eeke logonet, yum yirikak leenak nogo mendek iniki yuma yonggolak ayuk warak kogo logowak nen koweeluk ayum penggaaruwak nduk, yokkigi o.
3 At Karun nogo nake leenogo pege keenok, an neebe unde logonet, eeke logowak nduk, aakumi an neebe unde inayum penggaako menggaarak abu ineenu eeppiigirak nogo nen ayum penggaaruwak nduk, yoret o.

4 Kat koweeluk Karun apuri inom inayum alik leenak neebe unde logonet, yiriko logorak penggaariyak nogo ti, inamiguwak paga yum ko’no negen yirik logorak inom, inayum agale warak akem nggorek yiriyak epod inom, yum endekem mendek nggorek inom, yum akem mendek agi yirika inom, yum inanobak perenogo piyoorak inom, inagabee’le inobate paga nggerembiyoorak inom,

5 ndomba eeruwak mbuti emas paga nabenogo laanak inom, ligi kibu-kibu laanak inom, maa’ngga amu kunik laanak inom, maa’ngga anggup kunik laanak inom, ligi yawenak amuni mbanak inom, nogo paga penggaako logowak o,” yoreegerak.

Yum agale warak akem yiriyak epod penggaariyak wone

6 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “Inayum penggaariyak nogo ti, ndomba eeruwak mbuti emas paga nabenogo laanak inom, ligi kibu-kibu laanak inom, maa’ngga amu kunik laanak inom, maa’ngga anggup kunik laanak inom, ligi yawenak amuni mbanak it aap ineenu kenok yemenggaarak nogo mendek inom, waganggo logomenggaarik, nogo paga it an neebe unde inayum agale warak akem nggorek yiriyak epod nogo penggaako logonet,
7 uum peenokpeenok ambo’me-enaame te’mulunggo logorak agale mbere eerogo penggaakwi,
8 epod abo ogu paga kobee’le aa’ndok me yonggon negen ineenggi amburu yarak yirik logorak nogo epod etenggen ambit kunik kaawak nduk, ndomba eeruwak paga mbuti emas paga nabenogo laanak inom, ligi kibu-kibu laanak inom, maa’ngga amu kunik laanak inom, maa’ngga anggup kunik laanak inom, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, ti paga mban penggaakwi, eerogo puwak o.

9-10 Pugwi iinok, yugum pugagi negen pindan-pindan eeke menggerak kiritoperat mbere wagangge logomenggendik, at Iterali apuri nda’nogogwaarak nogo ndak-ndak yugum ambi paga inendage 6 ayo waganogo pege, ndi, yugum ore nogo paga inendage 6 ayo waganogo pege, eerumunggun o.

11 Ineenggi amburu pegak cap ogobakkigiko mengga kwak, at Iterali apuri inendage yugum mbere nogo paga ayo waganogo pege logomenggendik, yugum eebe nogo paga muun negen mbuti emas paga yenggetwangget komaarogo punuk,

12 yum epod uum paga yirik logorak agale nogo paga nabenogo pumunggun o. At Iterali apuri inendage aberak logowak nduk, inayum akem nggorek yiriyak epod agale nogo paga pugunogo pemenggendak me, at Karunnen uum paga pugunik wonok Naliku an ALA nenggaanom paga nege kenok, an nen, At Iterali apuri nogo yi aret o, yinuk, aberak logogin o.
13 Ndi, yugum nogo paga muun negen mbuti emas paga yengget-wangget komaarogo puurak nogo ogobakkigirogo punuk,

14 keeleluwi yonggonyonggon yako mengga kwak, mbuti emas at mendek paga mbere yarogo yugum yengget-wangget muun komaarak nogo paga pugunogo pumunggun o,” yinuk, yoreegerak.

 Yum ko’no negen penggaariyak wone

15 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “Yum ko’no negen mendaarak amiguwak paga nabenak wonage kenok, an eeriyak mbake nogo eenu aruwak nen amiguwak paga nabenak logowak nduk, ayum agale warak akem yiriyak epod penggaariyak yokkigirak nogo ndak-ndak aret penggaako logonet, ndomba eeruwak paga mbuti emas nabenogo laanak inom, ligi kibu-kibu laanak inom, maa’ngga amu kunik laanak inom, maa’ngga anggup kunik laanak inom, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, nogo paga it penggaako menggaarak abu ineenu nogo nen penggaaruwak o.

16 Penggaako logonet, aanunggut ti 4 aret puwak o. Aanunggut 4 punuk, kayin yunggunogo irip aru-ogwe inom, ambe agi-ogu inom, ti ndak-ndak 22 senti mban mbambunuk,
17 yugum onggo nggwok permata nogo mendek paga mban nabenogo puwak nduk, ogowa 4 aret koonogo pogo logomenggaarik, yugum maa’ngga kunik yatipit ambi waganggwi, yugum kiritolit ambi waganggwi, yugum malakit ambi waganggwi, eeppunuk, ogowa aa’nduk koonogo pugwi,

18 ti’nuk, yugum yi’mbaani kunik ambi waganggwi, yugum laturit ambi waganggwi, yugum yatipit mili ambi waganggwi, eeppunuk, ogowa ambo’me koonogo pugwi,

19 ti’nuk, yugum ambat ambi waganggwi, yugum akik ambi waganggwi, yugum ketubuk ambi waganggwi, eeppunuk, ogowa ambo’me pugwi, eerit

20 ogowa akombaga lombok ti, yugum pirut inom, yugum kiritoperat inom, yugum neperit inom, nogo paga koonogo puwak o. Pogo logomenggaarik, yugum 12 koonogo pemenggaarak ti paga omaawi eerak logowak nen muun negen mbuti emas paga yengget-wangget komaarogo puwak o.

 21 Yugum 12 koonogo pemenggaarak ti paga aap Iterali apuri 12 nogo inendage ambitak mban cap negen eerogo inendage ayo waganogo puwak o.

22 Ndi, yum ko’no negen amiguwak paga nabenak logorak keeleluwi yonggon-yonggon yako mengga kwak, mbuti emas paga yarogo pugwi,

23 ti’nuk, mbuti emas paga tenggen mbere yarogo yum ko’no negen amiguwak paga nabenak logorak irip peenok-peenok pugunogo punuk,

24 agale keeleluwi kwak mbuti emas paga yarak mbere nogo tenggen mbere yum ko’no negen irip paga pugunik nogo paga te’mulunogo pugwi,

25 ndi, agale keeleluwi kwak mbuti emas paga yarak irip mbere nogo waganogo mbuti emas paga muun negen yengget-wangget eerak yum epod agale paga nabenak enaame wonage nogo paga imbirak lambunogo maakwi, eeruwak o.

26 Eeko logomenggaarik, mbuti emas paga tenggen mbere ambinom yarogo yum epod abo ogu yum ko’no negen amiguwak paga nabeniyak peenok-peenok ambokan paga pugunogo punuk,
27 yum epod agale uum paga nen nugwa enaame irip wonok yonggon yiriyak irimbaga pi nawam taati mbuti emas paga tenggen mbere ambinom yarogo pugunogo pogo logomenggaarik,
28 yelek ponggok ari logokwak, yum ko’no negen abo paga tenggen pemenggaarak nogo inom, tenggen yum akem yiriyak epod abo paga puguniyak wonage nogo inom, imbirak lambunogo keele kibu-kibu nogo paga maarogo puwak o.

29 Maarogo pemenggaarak me, at Karun nen an eeriyak mbake eenu ariyak yum ko’no negen mendaariyak nogo yirippunuk, o mage menggim time unggwi nage kenok, Naliku an ALA nen mondok aberak logokit nduk, aap Iterali apuri inanebunu lombok inendage inikinggup paga nabembunuk, wonok unggwi nage logowak o.

30 An niniki mbake eenu ariyak mendek endage Urim Tumim imbirak yum ko’no negen amiguwak paga nabeniyak nogo paga inom nabenogo punuk, aap Karun inikinggup paga nabembunuk, wonok Naliku an ALA nenggaanom paga unggwi nage logowak o. Ndi, aakumi Iterali eeko logorak aap Karun eenu agak inikinggup paga mondok nabenak kagak, Naliku an ALA nenggaanom paga unggwi nage logowak o,” yinuk, yoreegerak.

 Ala unde inayum alik mendek penggaariyak wone

31 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “It aap an neebe unde inayum akem yirikak epod nogo endekem nggwe kagak, yum nggorek akem yirikak nogo ti, kayin kibu-kibu nogo paga mban penggaako logonet,
32 enggaanok nggelenogo puwam kayin oolo eno mbanogo punuk, nibik yukwak, ambe paga yum ooragik negen penggaarogo pugwi,

33 ndi, ndomba eeruwak ligi kibu-kibu laanak inom, mu kunik laanak inom, maa’ngga anggup kunik laanak inom, nogo paga eyo delima anggen ogut ngginim wurogo yum abo paga pugunit nogo logomenggaarik, enggela’me lobale eekak mbuti emas paga ogobakkigiriyak nogo pugunogo pit nogwe, eeruwak o.

34 Yum abo paga pugunit nogo logonet, eyo delima anggen ogut nogo pugunogo wuppi wogwe, mbuti emas paga ogobakkigiriyak lobale eekak nogo pugunogo wuppi wogwe, eerit yum abo yendokwandok pugunogo puwak o.

35 Pugunogo pemenggaarak me, aap Karun nen o mage menggim Naliku an ALA nenggaanom paga aakumi inake eeri unggwage kenok, kambukwak, mondok yippunuk mban unggwi nage logowak o. Ndi, yippunuk lobale agan unggwi nage, wundi wage, eeke nogo it aakumi inaruk konenggo logogun o.

36 Ti’nuk, mbuti emas at mendek paga meeli tabak negen ogobakkigirogo punuk, nogo paga wone, Aliku ALA Ake Leenak, eerogo cap negen ayo waganogo pogo logomenggaarik,
37 keele kibu-kibu nogo paga pugunogo punuk, yum anobak me perenak logowam taati enggaawak paga pugunogo puwak o.

38 Meeli tabak negen nogo ti, Karun enggaawak paga pugunogo pemenggerak wonage me, aakumi Iterali maluk eeppunuk, nano mendek leenogo nake wo’niri wogwe iinok, at Karun nen owak loonogo Naliku an ALA wo’nege kenok, wagangge logokit nduk, mondok-mondok enggaawak paga pugunik aret logowak o.

39 Ndi, inayum akem agi yiriyak nggorek ti, kayin yawenak amuni mbanak paga penggaakwi, inabetagi perenogo puurak ti, kayin ti mendek paga mban penggaakwi, inagabee’le ti, it aap yonggon ineenggi amburu yako menggaarak nogo nen yakwi, eeruwak o.
40 Ndi, Karun apuri ti kunduk, iniki yuma yonggolak inayuk warak kogo logowak nen inayum akem agi yiriyak nggorek inom, inagabee’le inom, inayum inanobak paga perenogo piyoorak inom, abok aret penggaarogo piyaawak o.

41 Penggaarogo piigwi iinok, koweeluk Karun apuri inom yirippiige logomenggendik, it an neebe unde logonet, nake eeko logowak nduk, amburu inanobak paga kilirogo piinok, leenogo mippiyaamunggun o.
42 Ndi, inaawi ogo’net kin kwaakkogo logokwak, inayum ogu yirika ti, inaa’ndok paga nen nugwa inendobanggun kuli yirikak yuwak nduk, penggaaruwak o.

 43 Penggaarogo pemenggaarak me, aap Karun apuriinom nen an ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom unggwi nogwe ilik, o mage me aakumi inake ambi eeruwak nduk, nake warogo kani kunggo logowam panggo yi nogwe a, eeko logonet, inaawi ogo’net kin iigwi iinok, ti maluk aret me, an nen inoorukwak, inayum ti yippunuk, eeko logowak o. Ndi, wone yagarak ti, Karun kunduk, apuri ndaganabit namenggerak kunduk, mondok-mondok eeko logowak nduk, wone lengganogo yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

29 Karun apuri Ala unde logowak nduk, mippiyoorak wone

1 Yoge nagagerik, Muta ambinom yoge logonet, “At Karun apuri inom an neebe unde logonet, nake eeko logowak nduk, mippiige logonet, eeriyak nogo yi aret o. Kat nen tapi ngguunok awooluk ambi wagangge, ndomba ngguunok inawinde- inobaande eerak lek mbere wogonake,
2 gandum anggen yigirik abu obeelom woppunuk, oroti ragi inom pega’lek worarogo wagangge, oroti ragi inom pega’lek amburu paga amok mbanogo punuk, longgo warogo wagangge, ndi, oroti ragi inom pega’lek tabak worarogo amburu labunogo wagangge,

3 eeke logomenggendik, oroti ti, muun yarak me punuk, abok aret an Ala nake pege, ndi, tapi ngguunok nogo inom, ndomba ngguunok mbere nogo inom, togop mban aret nake pege, eerumunggun o.
4 Togop aret eeke logomenggendik, aap Karun apuri inom wogoren an ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom tungga’nggi paga taati piya wage logomenggendik, niyo paga inabin koorogo piyaamunggun o.

5 Inabin koorogo piige logomenggendik, it aap an neebe unde inayum penggaariyak yokkigirak nogo waganogo Karun yirippege logonet, yum akem agi yirika nggorek nogo yippege, yum epod endekem nggwe kagak yum nggorek akem yiriyak nogo yippege, yum agale warak epod nogo yippunuk, agabee’le yonggon negen ineenggi amburu yariyak nogo nggerembege, yum ko’no negen mendaariyak nogo amiguwak paga nabenogo pege,
6 yum anobak paga perenogo punuk, meeli tabak paga, Aliku ALA Ake Leenak, ayo wogo logorak nogo yum anobak paga pereniyak nogo paga pugunogo pege, eerumunggun o.

7 Eeke logomenggendik, aap mippiigo logonet, amburu kilippiigak toolak nogo wagangge logomenggendik, anobak paga kilirogo wuppi woraamunggun o.

8 Ti eeke logomenggendik, Karun apuri nogo kowagam piya woraanuk, inayum akem agi yirika nggorek nogo yirippiinok,
9 inagabee’le inobate paga nggerenogo piige, inabetagi inanobak paga perenogo piige, eerumunggun o. An neebe unde logowak nduk, aap mippiige ti, mondok-mondok eeko logowak nduk, an nen wone koonogo pigirak me, at Karun apuri inom togop aret eerogo piinok, mippiyaamunggun o.
10 Ti eeke logomenggendik, tapi ngguunok nogo wonok ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom enaame taati pi wage keenok, Karun apuri inom nen tapi anobak nogo ineenggi lebembunuk wonogwe iigak,

11 an ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom tu unggwogo logowam Naliku ALA nenggaanom taati nen tapi ti, warogo pumunggun o.

12 Warogo pege logomenggendik, amiya ando keenggi paga woppunuk, an nake warogo kani kunggo logowam eyo owak mippugu irip-irip agi to eerogo pugu nogo paga labunogo pege logomenggendik, amiya nogo apit aret an nake warogo kani kunggo logowam abu’me time kilirogo pumunggun o.

13 Pege logomenggendik, tapi wariyak aan paga mendek amok inom, ogogun paga nabenak ape inom, apenggen imbirak amok inom, abok aret wagangge logomenggendik, kani kunggo logowam nogome kani kuni-yak kwe,

 14 tapi ngguunok eebe inom, agabolo inom, aanagale inom, nogo ti, wonok nawooliya owa’nagat wuremenggenom endekem time kani nawak nduk, kuni wundumunggun o. Ti eeriyak ti, inomaluk mbo nappikit nduk, nake wo’niriyak nogo ti aret.

15 Ti eeke logomenggendik, ndomba ngguunok ore nogo wonok wage keenok, Karun apuri inom nen ndomba anobak ti, ineenggi tebembunuk wonogwe iigak,

16 kat nen warogo pege logomenggendik, amiya waganogo an nake warogo kani kunggo logowam irip aru-ogwe, ambe agi-ogu, eyo nabenemenggendak paga abok aret werenogo pit namunggun o.
17 Ti eerogo punuk, ndomba eebe nogo mbanogo pege logomenggendik, aanagale inom, aawi mbanak inom, niyo paga koorogo punuk, anobak inom, ando mbanak inom, lambunogo pege logomenggendik,

18 eebe nogo abok aret kani kunggo logowam nogome kani kunumunggun o. Ti eeriyak nogo ti, Naliku ALA nake warogo kani kunggwi iinok, obari obeelom kage logonet, niniki ale’nggen kaakit nduk, eeko logorak nogo ti aret.
19 Ti’nuk, ndomba ngguunok ore nogo waganogo pi wage keenok, aap Karun apuri inom nen ndomba ti, anobak ineenggi lebembunuk, wonogwe iigak,

20 kat nen warogo pege logomenggendik, amiya ando waganogo aap Karun apuri inom inaruk irip abe paga labunogo piige, ineenggi iyagalo abe paga labunogo piige, iniyok iyagalo abe paga labunogo piige, eerogo piige logomenggendik, ndomba amiya nogo apit aret an Ala nake warogo kani kunggo logowam irip aru-ogwe, ambe agi-ogu eyo nabenemenggendak paga abok aret werenogo pumunggun o.

21 Ti eeppunuk, ndomba amiya kani kunggo logowam wonage nogo ambi wagangge, aap mippiigo logonet amburu kilippiigwi nogo mendek ambi wagangge, ee’nuk, aap Karun apuri inom inoba werenogo piige, inayum yirikak paga werenogo piige, eerumunggun o. Ti eeremenggendak nogo ti, aap Karun apuri ineebe inom, inayum inom, an neebe unde logonet abu leenak logowak nduk, eerumunggun o.

22 Ti eeke logomenggendik, ndomba nogo amok wagangge, ageewak amok inom wagangge, aan paga mendek amok wagangge, ogogun paga nabenak ape wagangge, apenggen imbirak amok inom wagangge, ndi, aap an Ala neebe unde mippiigwi iinok, ndomba ngguunok wariyak yi aret me, aawi abe’nggan kinik wagangge, ee’nuk,

23 oroti worariyak inom, oroti amburu amok mbanogo punuk longgo warogo worariyak nogo inom, oroti tabak worariyak inom, Naliku ALA nake pugu oroti ragi inom pega’lek worariyak muun yarak me yonggoliyak nenggaanom paga logorak nogo ambitak mban waganogo
24 aap Karun apuri inom ineenggi paga piige keenok, Yi Kaliku ALA kake o, yinuk, titik eerogo wo’- nugwi nogo mendek it ndak-ndak aret titik eerogo wo’niruwak o.

25 Ti eekwi iinok, Naliku an ALA obari abe kage logonet, niniki ale’nggen mbarikit nduk, ineenggime nen waganogo Naliku ALA nake warogo kani kunemenggendak nogo inom kani kunumunggun o.
26 Ndi, it aap an Ala neebe unde mippiigo logonet, ndomba ape uruwak kenok, it aap mippiigwi unde ti kologo logogun me, aap Karun apuri inom an Ala neebe unde logowak nduk, mippiige logonet, ndomba ape uruwak mbaniyak ti, Yi Kaliku ALA kake o, yinuk, titik nege logomenggendik, kat aret kolaamunggun o.

27 Ndi, aap Karun apuri inom an Ala neebe unde logowak nduk, mippiigo logonet, ndomba wariyak ape uruwak inom, aawi kinik inom, Yi Kaliku ALA kake o, yinuk, titik eerogo wo’nege aap Karun apuriinom koloorak nogo ti, togop aret nake nggomoorogo pumunggun o.
 28 Nake nggomoorogo puurak yokkigirak ti, it Iterali nen pi wogwe iinok, aap Karun apuri inom inake aret me, wogorogo logorak mondok-mondok koonogo pigirak me, it aakumi Iterali nen, At ninom lambunik logowok o, yinuk, Naliku ALA nake warogo wo’- niri wogwe iinok, ape uruwak inom, aawi kinik inom, ti aap Karun apuri inom aret kologo logowak o.
29 Ndi, at Karun ayum yirika leenak ti, at apuri an Ala neebe unde logowak nduk, mippiigwi iinok, yiriko logorak me, Karun apuri wiganak inake aret logowak o.

30 Inogobamini inobaane’me an Ala neebe unde logowak nduk, mippiigwi iinok, yum ti, yirik logonet, an ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom time aakumi inake eeri unggwogwe iigak, ne 7 aret age logowak o.

31 Karun apuri inom an Ala neebe unde logowak nduk, mippiige logonet, ndomba ngguunok wariyak eebe ti, waganogo nake pugwi iinok, lakak yuurak leenogo puurak nogome nen lake logomenggendik,

32 oroti muun yarak me yonggolemenggendak wonage nogo, ndomba warak eebe lariyak nogo inom wonok an ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom tungga’nggi paga pi nage keenok, aap Karun apuri inom nen nonggo logowak o.

33 Aap Karun apuri inom nake leenogo mippiigo logonet, ninom lambunik logowok nduk, nggami aanggo wakwi kwak nake warogo wo’niri wogo logorak mbanemenggaarak nogo ti, abu mage nake leenak lombok me, aakumi ugun noorak mage o. Ata, Karun apuri inom mban nonggo logowak o.

 34 Nonggo logomenggaarik, ndomba warak mbanemenggaarak nogo inom, oroti nogo inom, ndiinnaremenggerak kagak o aret weege kenok, ake pugun ti, abu mage nake leenak lombok me, noorak mage o. Ata, kani nawak nen apit aret kani kumbogo logowak o.
35 Karun apuri inom an neebe unde logowak nduk, mippiyoorak wone lengganogo yokkigirak yi, eeppiige keegak, ne 7 aret aruwak o.

36 Eeke logonet, aakumi inomaluk lek aruwak nduk, nake warogo wo’nugwi nogo mendek nggami aanggo wakwi kwak tapi ngguunok ambit mban warogo pit nage keegak, ne aa’nduk nen nok, ne 7 aret ari nawak o. Ti eeke logonet, kani kunggo logowam inom obeelom eerogo punuk, an nake leenak logowak nduk, amburu obaga kilirogo pumunggun o.

37 Ndi, nggami aanggo wakwi kwak ne aa’- nduk nen nok, ne 7 ti paga nake wariyak kani kunggo logowam abu mage lombok nggomoorak aruwak nen togop aret eeke keenok, kani kunggo logowam ti, abu mage nake leenak lombok aremenggerak me, aakumi nen ti mbaanggogwe iinok, it kunduk abu mage lombok aret ogo logogun o,” yinuk, yoreegerak.

Ko’lu-kii’me Ala ake warogo kani kunggo logorak wone

38 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “O ne ambit weege paga ndomba mbere ndarak kagak tahun ambit eerak kenok, warogo kani kunggo logowam pogo logorak nogo yi aret.
39 Ndomba ambi warogo kuubondendok nake pugwi, ndomba ambi warogo kiyoma nake pugwi,
40 eeko logonet, kuubondendok ndomba warogo nake wo’nogo logonet, gandum yigirik abu obeelom 2 liter negen eyo tayitun anggen aambiranogo amburu toolak 1 liter inom, amok mbanogo pugu inom, eyo anggur amburu nake kilirogo puurak 1 liter negen toolak inom, pogo logowak o.

 41 Ndi, ndomba kiyoma warogo wo’nogo logonet ti, an obari obeelom kage logonet, niniki ale’nggen kaakit nduk, kuubondendok lako logonet, gandum yigirik inom, anggur amburu inom, nake pemenggaarak nogo ndak-ndak inom aret Naliku ALA nake kani kunggo logowak o.
42 Kunggwi iigak, an ninom lambungge logonet, it ninom wone mbangge logorak me, it inapuri nda’narit namenggaarak inom mondok-mondok aret an ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom tungga’- nggi paga taati aret Naliku ALA nake warogo kani kunggo logowak o.

43 Ndi, tungga’nggi paga taati aret it aakumi Iterali kunduk ninom lambuni wambi wage logogin o. Ninom lambuni wambi wage neenok, an abu tiyanak pi wo’nakwi ti paga o taati abu mage leenak lombok aret arigin o.
 44 Eeriminggirak ti paga an nen ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom inom, nake kani kunggo logowam inom, mage lombok leenogo pege logominggirik, Karun apuri inom an neebe unde logowak nduk, leenogo piyaagin o.

 45 Eerogo piige logominggirik, an aakumi Iterali inenggela’me wonage, ndi, an nen inogoba Ala aret age, eeke logogin o.
46 Inenggela’me wonage neenok, it nen, At Aliku ninogoba Ala nogo ninenggela’me logokit nduk, o Metit nen wo’niren wundi wagagerak kogo o, yinuk, ineenu arugun o. Naliku inogoba Ala an nen aret yagi o,” yinuk, yoreegerak.

30 Obari abe kaga kani kunggak ogobakkigiriyak wone

1 At Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet, “Obari abe kaga kani kunggak eyo liibu paga ogobakkigirumunggun o.
2 Kani kunggak ti ogobakkigike logonet, aanunggut aru-ogwe, agiogu abo ndak-ndak metet oolo negen wakkagak pege, ndi, owak mippit nage logonet, metet ambiret negen wakkagak punuk, irip mbangga’lek to eerogo pege, eerumunggun o.

3 Ti eeke logomenggendik, eyo eebe ndooniyak inom, kobat agi-ogu, aru-ogwe, nabeniyak abok aret inom, owak mippugwi irip to eerogo puurak inom, ti mbuti emas ti mendek paga mban nabenogo pit nage, eyo eebe ndooniyak eraaninu yendok-wandok muun negen mbuti emas paga komaarogo nappege, eeppunuk,

4 obari abe kaga kani kunggak ti, eyo mambunuk, eewu’nuk nugu logowak nduk, tenggen mbuti emas paga mbere yarogo muun negen yendok-wandok eerak abu’- me eyo owak mippugu eraaninu peenok-peenok time pugunogo pege,

5 ndi, kani kunggak ti, eyo mambunuk eewu’nuk negak eyo liibu loonogo mbuti emas nabenogo pege,
6 eerogo pege logomenggendik, ninom lambunik logokit nduk, an ninom lambungge logowam naloobut mbanemenggenom wone yugu yonggoppunuk, abit nariyak nogo akem kagak, yum tuguniyak endekem nggwe taati aret pumunggun o.

7-8 Naliku ALA nenggaanom paga obari abe kaga nogo Karun apuri nda’naremenggaarak inom mondokmondok kunggo logowak nduk, at Karun nen o kuubondendok ndi wuninggak koonogo puwak nen unggwage logonet, ti eyom paga obari abe kaga nogo waganogo kani kunggo logowam ogumbaga punuk, kani kungge, ti’nuk, o kiyoma ndi wunini unggwage logonet, obari abe kaga nogo mendek inom kani kungge, eeke logowak o.
9 Ndi, kani kunggwi iinok, obari eekak alik mendek inom, an nake warogo kani kuniyak nogo mendek inom, gandum anggen yigirogo an nake pugwi inom, ndi, an nake anggur amburu negen kilirogo pugwi inom, ti mendek abok aret obari abe kaga kani kunggo logowam ti paga puurak mage o.

10 Tahun ambit eerak paga obari abe kaga kani kunggo logowam maluk agaarak kero obeelom aruwak nduk, aakumi inomaluk lek aruwak nduk nggami aanggo wakwi kwak an nake warogo wo’nugwi amiya nogo, at Karun nen wonok eyo owak mippuurak irip to eerogo puurak nogo paga lambunogo pit nage logowak o. Ti eeriyak nogo ti, Naliku ALA nake leenak abu mage lombok logorak me, tahun ambit eerak paga kapuri nda’-naremenggaarak kinom mondokmondok eeko logomunggup o,” yinuk, yoreegerak.

Iterali inendage mbanggwi iigak, Ala ake pogo logorak wone

11 Yoge nagagerik, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
12 “Aakumi Iterali ineenggi lingginogo inendage liiru mbanggwi eyom ti paga aaninggin ambi inoba arukwak me, inagap ndarak logowak nduk, it inalitikinalitak Naliku ALA nake wu pogo logowak o.

13 Nawooliya wuremenggenom onggo koonogo puurak 1 syikal ti, 20 gera aret me, it aakumi ineebe lingginogo inendage liiru mbanggwi inalitak abok aret wu mbuti perak paga ogobakkigirik setengah syikal ti, aaninggin ambiret kagak abu’me lombok 6 gram negen wakkagak Naliku ALA nake leenogo pogo logowak o.

14 It aakumi inendage mbanggwi abok aret ndarak iigak tahun 20 nen nok agi nggwe ari nagaarak kero, Naliku ALA nake pogo logowak o.

15 Inobaalombok inagap ndakkoloorak nduk, wu aaninggin ambiret kagak abu’me lombok 6 gram negen wakkagak Naliku ALA nake pogo logonet, aap ineenggi warak kenok, wu nggwok pugwi, ndi, aap ineenggi lek kenok, wu mbuuluk mban pugwi, eeriyak mage o.
16 It aakumi Iterali inagap ndakkolaawak nduk, wu kuwak eerogo puurak nogo ti, an ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom nogome wurit nage logonet, lek eerogo puurak ake aret o. Ndi, wu pemenggaarak nogo ti, kit kinagap ndarak logomunggup nduk, pumonggotak Naliku ALA nenggaanom paga wonage me, aakumi Iterali aberinake logogin o,” yinuk, yoreegerak.

Ineenggi-iniyok kooko logorak ogobakkigirogo puurak wone

17 At Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet,
18 “Kat nen ineenggi- iniyok kookak yuwak nduk, mbuti tembaga longgo warogo inikime nenaarogo pege, kwippuurak alom ogobakkigirogo pege, eeppunuk, wonok an ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom aken nggwe wonage, ndi, an nake warogo kani kunggak endekem nggwe wonage, eeke kagak oolo taati kwippunuk, niyo a’ne korok togon toologo pumunggun o.

19 Niyo toologo pemenggendak ti paga Karun inom, apuri inom, ineenggi-iniyok kooko logorak ake aret logowak o.
20-21 Wonage me, it nen ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom inikime unggwi nogwe, ndi, aakumi inake eeko logonet, Naliku ALA nake warogo kani kunuwak nduk, kunggo logowam panggoni nogwe, eekwi me, inoorukwak, niyo ti paga ineenggi- iniyok kooko logowak o. Ti eeko logorak ti, at Karun apuri ndaganabemenggaarak inom mondok-mondok aret eerit wundi wogo logowak nduk, koonogo pigi o,” yinuk, yoreegerak.

Amburu inoba kilippiigak ogobakkigiriyak wone

 22 At Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet,
23 “Obari obeelom eeka amburu toolak aaninggin 6 inom, eyo nggami aaninggin kenagan inom, en amburu aaninggin kenagan inom,

24 kiinde aaninggin 6 inom, nawooliya wuremenggenom onggo koonogo puurak nogo ndak-ndak wakkagak wagangge, eyo tayitun amburu 4 liter negen wagangge, eeke logomenggendik,
25 an nake leenogo pogo logonet, amburu kilippiigak nogo mendek ogobakkigi’naruwak nduk, it aap ineenu nen obari abe aruwak nduk nenggelak-kenggelak eeko mengga kwak kat liirogon togop aret eerumunggun o. Ti ogobakkigirogo pemenggendak nogo ti, an nake leenogo piigo logonet, amburu kilippiyoorak ake aret logowak o.

 26 Togop aret eerogo punuk, kat nen an ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom nogo inom,naloobut mbambunuk, wone yugu yonggologo puurak inom,
27 yi mendek ndi mendek eeko logorak inom, eyo ndoonemenggendak paga inom, ndi owak paga inom, ndi maluk age kenok ogobakkigika paga inom, obari abe kaga kani kunggo logowam paga inom,

28 nake warogo kani kunggo logowam paga inom, kani kunggo logonet eekak yuurak paga inom, ineenggi-iniyok kookak paga inom, alom paga inom, abok aret

29 an nake abu mage lombok nggomoorak logowak nduk, amburu ti, labunogo pit nage keenok, nake leenak aret logowak o. Leenogo pemenggendak me, aap ilik, yi mendek ndi mendek a, ti paga mbaanggage kenok, an nake leenak aret logowak o.

30 Ndi, Karun apuri inom kunduk an neebe unde a’nuk, nake eeko logowak nen amburu inoba kilirogo piige logonet, nake leenogo piyaamunggun o.
31 Eeke logomenggendik, aakumi Iterali yorage logonet, Amburu yi ti, Ala ake leenogo pogo logonet, kilippiigak yuurak abu leenak mage lombok at Ala ageerok aret me, kit kinapuri ndaganabit wundi namonggotak eekak yuurak ti aret o.

32 Togop aret me, aap we ugun mendek kenok inoba kilirogo piigwi, obari obeelom mendek aaninggin wakkagak amburu ogobakkigiriyak yokkigirak yi ndak-ndak alik ambi ogobakkigikwi, eeriyak mage o. Amburu ti, Naliku ALA nake abu leenak aret logogin me, At Aliku ALA ake leenak aret, mba’nuk,

33 aap ambi nen obari abe mendek amburu yogobi mendek ogobakkigike ilik, aap ugun mendek oba kilirogo pege a, eeke kenok ti, owe-awot inenggela’me nen enggaawak lek eerogo pogo logorak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Obari abe kaga ogobakkigiriyak wone

34 At Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet, “Obari obeelom eeka eyo kilu negen amburu inom, tagap anggen agabolo inom, eyo wuli amburu inom, obari abu obeelom eyo tin amburu inom, ambi mbuuluk ambi nggwok lek ndak-ndak mban wagangge logomenggendik,
35 it obari abu abe mendek yigiko menggaarak ineenu nogo ndak-ndak yigike logonet, yi mendek ndi mendek inom pega’lek yagarak nogo mban inom pege, mayu inom yumbunogo pege, eerogo nake leenogo pumunggun o.

36 Nake leenogo punuk, wun negen yigirogo pege logomenggendik, ando waganogo an ninom lambungge logowam nawooliya wuppunuk, naloobut mbanemenggenom wone yugu yonggologo puurak nogome ninom lambunuwak nduk, pi unggwage logomunggun o. Yigirik nogo ti, an Ala nake abu alik leenak aret mbake logomunggun o.

37 Ndi, obari abe kaga eerenok nduk, eyo amburu wakkagak woorak yokkigirak nogo ndak-ndak obari abe kaga alik mendek ambi yigirogo koloorak mage o. Yi ti, at Aliku ALA ake abu leenak aret logogin me,
38 aap ambi nen obari abe kaakit nduk obari abe kaga yogobi mendek eeke kenok, owe-awot inenggela’me nen enggaawak lek eerogo pogo logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.

31 Ala nen awooliya wuruwak nduk, leenogo piyareegerak wone

1 At Aliku ALA nen aap Muta nogo ambinom yoge logonet,
2-5 “Aap Kut ombooluk aap Uri apuluk endage Mbetalen anebunu Yekura mendek nogo nen mbuti emas paga inom, perak paga inom, tembaga paga inom, yi mendek ndi mendek eeriyak etenggen alitak lombok ogobakkigike, yugum abinak kere’li-kere’lo eerak loonogo ayo wagangge, eyo paga yi mendek ndi mendek ogobakkigike, yi mendek ndi mendek eenggi amburu paga eeke, eeke logowak nduk, miirogo pege nagarik, an Naberiniki inom, yi mendek ndi mendek eenggi amburu paga eeriyak inom, at alik nen iniki koonogo punuk eeriyakinom, eenu agak inom, abok aret wogogirak o.

6 Ndi, ti eeke kagak, aap anebunu Ndan mendek ambi endage Akitamak aput endage Akoliyap kunduk at yeenggwaaruwak nduk, mippege, ndi, it aap ando nen yi mendek ndi mendek eeriyak yokkigirak nogo
7 an ninom lambungge logowam nawooliya wuriyak inom, naloobut mbaniyak wone yugu yonggoliyak inom, naloobut mbambunuk, abiringga nariyak irimbaga an ninom lambuni wambi wage logowam inom, nawooliya wuremenggenom yi mendek ndi mendek eekak yuurak inom,

8 oroti pegak eyo ndooniyak inom, eyo ndoonak ti paga eeko logorak inom, ndi owak mbuti emas at mendek paga mban ogobakkigiriyak inom, ndi wuninggo logonet yi mendek ndi mendek eekak inom, obari abe kaga kani kunggak inom,

9 nake warogo kani kunggak inom, kunggo logonet, yi mendek ndi mendek eeko logorak inom, ineenggi-iniyok kookak eebe-alom ogobakkigiriyak inom,

10 Karun apuri inom an neebe unde a’nuk, nake eeko logonet, inayum yirik logorak ake leenak Karun ayum inom, apuri inayum inom,
11 inanobak paga kilippiigo logorak amburu inom, o mage logowam obari abe kaga kani kunggo logorak inom, yokkigirak nogo ndak-ndak ineenggi amburu paga eeko logowak nduk, inom eeppiigirak o,” yinuk, Muta yoreegerak.

Nogo 6 yippunuk ko’lu paga yonggonggologo logorak wone

 12 At Aliku ALA nen Muta wone ambinom yoge logonet,
13 “Aakumi Iterali yoroorak nogo yi aret. Nogo 6 yippunuk ko’lu paga ti, an nake leenogo pateegirak me, it nen mondok liirogon abeko logonet, nayuk wuko logowak o. Togop aret me, it leenogo piige minggirak Naliku an ALA aret ineenu ogo logowak nduk, an inom, it inom, inapuri ndaganabit wundi namenggaarak inom, wone ti, aberak logonet, nayuk wukwi paga it ninom niniki kunik wonogwe neenu arigin o.

14 Nogo 6 yippunuk, ko’lu paga ti, it inake aret leenogo piyareegirak me, mondok liirogon abeko logowak o. Aap ambi nen nogo 6 yippunuk, ambi 7 nake leenak ti paga taganogo punuk, yabu eeke kenok, at eeremenggerak nogo onggo kambuurak aret me, aap ambi nen nogo 6 yippunuk, ambi 7 nake leenak ti paga yabu eeremenggerak kenok, owe-awot inenggela’- me nen enggaawak lek eerogo pogo logowak o.

15 Ne 1 nen nok ne 6 paga ti, yabu eeko logorak op aret kwe, nogo 6 yinuk, ko’lu nogo paga ti, we puk tat yonggonggologo logorak Naliku ALA nake leenogo pateegirak me, aap ambi nen yabu eeke kenok, onggo at eebe aret warogo pogo logowak o.

16 Togop aret me, nogo 6 yippunuk, ko’lu 7 ti, it nen mondok-mondok aberak logowak nduk koonogo pereegirak me, it inapuri ndaganabit wundi woramenggaarak inom inale’nggen nen abeko logonet, nayuk wuko logowak o.

17 An inom, aakumi Iterali inom, mondok-mondok abeko logowok nduk, Naliku an ALA nen ne 1 nen nok ne 6 kuli mbogut-nggween wakkage nagagirik, ko’lu paga yabu eeka’lek we puk tat yonggonggolage wonagagirak nogo it aberak wonogwe iinok, an it ninom niniki kunik wonogwe neenu arigin, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Wone yugum paga mbanogo Muta wogoreegerak wone

18 Muta nogo at Aliku ALA imbirak puut Tinayi paga wone abu aret mbambogo nogogwaarik, wone, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yinuk, Ala eenggi paga yugum tabak mbere paga liiru mbaneegerak nogo, Muta wogoreegerak.

32 Tapi mbuti emas paga ogobakkigireegwaarak wone

1 Ndi, at Muta puut paga laganeegerak nogo mbet-mbetwambi waga’lek mbareegi, it aakumi Iterali nogo Karun owagam kuwak ari nanuk at yogo logonet, “At aap o Metit nen op mbakak wo’niren wundi wage nagaarik, eebe nggeeme ari naga o? Nit nineenggo’- lek me, aa’nduk a’nuk tu ni’niren nawak nduk, Ala kokwak ambi ogobakkigi’niret o.”
2 Yogo mbareegwa, at Karun nen it yorage, “Kit kinakuwi inom, kinapurilogwe wologwe-komologwe inom, mbuti emas inaruk me pugunik nogo nggoorogo niri woraanip o.”
3 Yorage mbareegi, it aakumi Iterali mendek abok aret mbuti emas inaruk me wonage nogo nggoorogo at Karun wogori wogo mbareegwa,

4 wagangge nagagerik, alut eeko logorak tapi aagaluk pogom wakkagak ogobakkigirogo pege logonet, obogum aluk-puut kenok, pulu paga tabonogo amuni mbanogo pege mbareegi, it aakumi Iterali kogo nogogwaarik, yogo logonet, “Nit Iterali o Metit nen wo’niren wundi wagaarak Ala pogom ninogoba nogo yi aret o,” yinuk, yogwe nogo

5 at Karun nen iige nagagerik, tapi aagaluk ogut eerogo pereegim taa’nogo ake warogo kani kunggak yuwak nduk yugum logonogo pege nagagerik, “O ko’lu ti, laago lako logonet, at Aliku ALA alut eeko logowok o,” yinuk, oone nggwok paga nggomooreegerak.

6 Nggomooke mbareegi, ko’lu kuubondendok it aakumi Iterali mendek nogo Ala kwak ogut eerak nogo ake inaanggumi warogo kani kunggwi, eegu nggami aanggo wakwi kwak wariyak nduk warogo lakwi, eeko logonet, yi inom, mbi inom, nenok, mi’na’nuk kwirabikkwirabok yogo logonet, kumi-aap inom ugun-ugun eeko nogogwaarak.

7-8 Ti eekwi at Aliku ALA nen iige nagagerik, Muta yoge, “It kapuri Iterali mendek o Metit nen wogoren wundi wagandak nogo an wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yoragarak nogo awo aret kagak mbo punuk, tu alik nomoninuk nogo logonet, alut eeko logorak mbuti emas paga tapi aagaluk ogut agago punuk, abu’me inendobanggun yindumbunuk alut eekwi, inaanggo ake warogo wogogwi, eeko logonet, Ninogoba Ala kwak o Metit nen wo’niren wundi wagaarak nogo yi aret o, yinuk, yogwe nogo ti, maluk lombok eekwi me, mbetmbet aret wambi nak o.”

9 Yoge nagagerik, Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet, “It aakumi Iterali ti, inogogun ambik lombok iigirak me,
10 kat paga nen kanebunu nggwok ariyak nduk kat kalik teppagage logonet, nanini nen it apit aret lek eerogo piyoorak mbakirak me, kat nen non mbanogo paniyak mage o.”

11 Yoreegerak kwe, at Muta nen at Aliku ogoba Ala iniki yanggoniyak nduk, yoge logonet, “Kaliku nogoba ALA wae. Kat keenggi omaawi paga eerubok mendek eeke logonet, kapuri o Metit nen wogoren wundi wagandak kwe, nonggop nduk kanini inoba eeppiyoorak ari agandik?
12 It maluk eeppiyoorak kenok, aakumi Metit mendek nen yogo logonet, At Aliku ALA nen it Iterali wogoren wundi nagaarak nogo puut paga time inenggaawak abu lek eerogo inoorogo piyaakit nduk wogoren nagaarak o, yukwak, kanini ambik agaarak nogo tebenogo punuk, kapuri maluk eeppiyoorak mbakendak nogo kiniki yungguk kwaappunuk, inabuwa nen teppiyet o.

13 It kayeloman mini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, kat kendage kumbatinuk, yorage logonet, Kinombowologwe laaluguragan mbogut paga ambik wonage ti kwak wokkirage, ndi, nggween ti nogo kinombowologwe mondok-mondok unde eeppunuk, logowak nduk, wogorage, eerigin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yoragagindak nogo aberu o.”
14 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen it aakumi Iterali aaninggin-paaningginagago maluk eeppiyoorak mbareegerak nogo, eeppiyoolik mbo pereegerak.

15-16 Ndi, at Muta nogo puut Tinayi paga wonage kagak, Ala nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, lengganogo yugum tabak mbere paga abeenok- abeenok liiru mbanogo wogoreegerak nogo Muta eenggime wonok Yotuwa waganggak puut paga nen iyokan wambi wage logonet,
17 it aakumi Iterali noone-koone yogwe nogo Yotuwa konengge nagagerik, Muta yoge logonet, “It aakumi inawooliya wurik me oore’nggam ogu time wim nambuko logonet negen inoone ya-kwa yogwe konenggi o.”

18 Yoge mbareegi, at Muta nen, “Ineegin tiyak ari kenok keekok yogwe, Ineegin tebek ari kenok inoone lek ogwe, Eeko mengga kwak yogwe lek o. Ata, we inale’nggen nen aret ndawi wakwi konenggi o. ”
19 Yoge nagagerik, at Muta nogo aakumi inawooliya wurik me koorok panggo yi wambi wage nagagerik, tapi aagaluk ogut ogobakkigirik nogo inom, aakumi apit kwirabik-kwirabok yogwe nogo inom, iige nagagerik, anini ambik a’nuk, ineraaket nen yugum paga liiru mbanak eenggime wonage nogo, puut abu’me taati aret yigirik-noonom eerogo nappereegerak.
20 Nappege nagagerik, tapi aagaluk ogut ogobakkigirogo pereegwaarak nogo waganogo kani paga worarogo wun pogom yigirik-noonom agago punuk, niyo inom nenggelakkenggelak eerogo it aakumi Iterali mendek nawak nduk wogoragagerak.

21 Wogorage nagagerik, Muta nen Karun mberege logonet, “It aakumi yi nen nano eeppagagwi iinok, it maluk nggwok lombok eeruwak nduk, E, yagandak?”

22 Yoge mbareegi, at Karun nen yoge logonet, “An mbe’nirugun o, nogoba. It aakumi yi, maluk eeriyak inikilom mbako menggaarak nogo kat keenu aret o.

23 It nen an yo’nogo logonet, At aap o Metit nen op mbakak wo’niren wundi wage nagaarik, eebe nggeeme ari naga o? Nit nineenggo’lek me, aa’nduk a’nuk, tu ni’niren nage logorak Ala kokwak ambi ogobakkigi’niret o.

24 Yo’nogo mbaka, an nen, Mbuti emas kinobaanggikinobaangge eerak nogo nggoorogo wonok niri woraanip o, yoragarak niri wogo mbaka, kani kunik me mbo mambege mbaki, tapi aagaluk ogut aret a’nuk wundi wagaarak yi aret o.”

25 Yoge mbareegi, at Muta nen, “It aakumi Iterali nogo ti, wam anggenogona nen tu paarogo wumbiigaatak nggarek yogo mengga kwak, at Karun nen teppiigerak paga iniki mba’nuk ugun eerit nogwe me, it inawim nogo nen miyuk-kayuk eerogo piigwi iigi o,”

26 mbake nagagerik, inawooliyana tu unggwogo menggam mi’nari nage nagagerik, yorage logonet, “Kit ambi Aliku ALA kinom ariyak mbakwi kenok, an wonage me neya woraanip o.” Yorage mbareegi, it inanebunu Lewi mendek abok aret at wonage me kuwak ari wogogwaarak.
27 Kuwak ari wogo mbareegwa, at Muta nen it yorage, “At Aliku kit Iterali kinogoba Ala nogo nen yokkirage logonet, Kit kinalitik-kinalitak kinobaloowi waganggo logomonggotik, aakumi inawooliyana ambime unggwagak eerit nogo logonet, kinowe- kinawot inom, kinoreewi inom, kinom monggotak inom, inoorogo piinet nanip o.”

28 Yorage mbareegi, it aap inanebunu Lewi mendek nen at Muta yoragagerak nogo ndakndak ne ti eyom paga aret aakumi ineebe apit lambuk togon tiga ribu negen aret inoorogo piyareegwaarak.
29 Inoorogo piigo mbareegwa, at Muta nen it nogo yorage logonet, “O yogondak aret kinowe-kinawot inom, kinapuri inom, inookotak paga Ala ale’nggen kinoba pinagage me, at Aliku ALA ake leenak aret ogop o,” yinuk, yoragagerak.

30 Ko’lu Muta nen it aakumi Iterali yorage logonet, “Kit maluk mondok nggwok togon eekotak nogo Ala nen mbo punuk, kinom lambungge kaamun ilik, lek a? yinuk, an puurom paga kinake Aliku ALA yori lagakit o.”

31 Yoraanuk, Aliku ALA owagam lagi nage nagagerik, yoge logonet, “It aakumi yi, maluk nggwok togon eeko logonet, mbuti emas paga inagugiwak ogobakkigikkolagaarak me,

32 yogondak kat nen inomaluk ti lek eerogo pu o, nogoba. Ndi, togop eeriyak lek kenok, aakumi inendage kambuku mbanak me, an nendage inom mbanggendak nogo kagaaru o.”
33 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Aap ambi nen an mbo paninuk, maluk eeke kenok perak, aap ti endage nambuku paga mbanak nogo kagaarogo pigin o.

34 Ndi, it maluk eekaarak ti perak, maluk onggo eeppiyoorak eyom panggoni wage kenok, inomaluk onggo eeppiyaagin aret me, kat perak, yogondak aret o an yokkereegim nogome noorak nduk, nayonggo malayikat aa’nduk nage kagak, aakumi yi wogoren nak o,” yinuk, yoreegerak.

 35 Ndi, at Karun nen tapi aagaluk ogobakkigirogo Iterali wogorage mbareegi, inik-inik eereegwaarak onggo Aliku ALA nen andi nggwok inoba nappi wagagerak.

33 Aakumi Iterali puut Tinayi nen nawak nduk, yoragagerak wone

1 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “An nen Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, yorage logonet, Kinombowologwe inanggween wogoraagin o, yinuk, kumbuk mbanogo noone abuk nggaruk togon yoragagim nogome nabagip nduk, kat inom, it aakumi o Metit nen wogoren wundi wagagindak nogo inom, o yime mbo punuk time aret nanip o.
2 Nogwe kiigak, malayikat nen aa’- nduk a’nuk, it aakumi o Kanan mendek inom, Amori mendek inom, Ket mendek inom, Perit mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, mugogo nappiinet nawak nduk, nayonggo ambi nappi woraagin o.

 3 Ndi, kit o yime nen nggween abu obeelom yilak amburu inom, nggiin amburu inom, yi eneeri negen kila-kila wungge menggim nogome nogo logonet, kinogogun ambik me, tu paga ambi age kenok kinoorukwak, an ninom nagin lek, yegerak o, yinuk, aakumi Iterali yoret o.”
4-6 Yoge nagagerik, “It aakumi ti, inogogun ambik me, ne ambi paga iluk an ninom nage logonet, ambi age kenok inoorukwak, ambi koonogo piyoorak me, inobaanggi-inobaangge eerak nggoorogo mbo puwak o,” yinuk, Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo, yorage mbareegi, Ala nen it aakumi Iterali mberiragagerak konenggo nogogwaarik, iniki puru yinuk, inobaanggi-inobaangge eerak lek logonet, leenggu maareegwaarak. Ndi, puut Tinayi wonogogwaarik, wundi wogogwaarak ti kuli nen inobaanggiinobaangge eeka’lek aret wonogogwaarak.

Ala inom lambungge menggim ooliya wurik wone

7 It aakumi Iterali tu paga wogo logonet, at Muta nen ooliya ambi aakumi Iterali inawooliya wurik enggela’me nen endekem tayorogon alik time wuri nage kenok, aakumi Aliku ALA inom wone mbaniyak mbakwi kenok, inalik time aret nogo nogogwaarak me, ooliya wurik ti endage, “Ala Ninom Lambungge Menggim o,” yinuk, yogo nogogwaarak.
 8 At Muta nogo ooliya wurik me time nage kenok, aakumi Iterali abok aret inalitak lombok inarungga paga mi’ndak logonet, Muta nage inigen wonok ooliyana nogome mambi nogo nogogwaarak.
9 At Muta nogo ooliyana nogome unggwi nage nagaatik, Aliku ALA imbirak wone mbanggugak, ndugwi nogo tunggambe paga nobappunuk, arum aret wonage nagagerak.

10 It aakumi Iterali mendek nogo Ala awooliya wurik tunggambe paga ndugwi nogo nobappunuk wonage inigen kogo nagaatik, inarungga ambe paga lombok inalitik-inalitak mi’ndak logonet, alut eeko nogogwaarak.

11 Alut eekwi iigak, aakumi inoreewi inom inengga kunna’nuk wone mbanggo mengga kwak Aliku ALA nen Muta imbirak inengga kunna’nuk wone mbangge nagaatik, Muta iyokan inawooliya wurik me wage kagak, at ayeloman wulaga tawe Nun apuluk Yotuwa nogo perak, Ala ooliyana nogome nen wundi waga’lek time aret wonagagerak.

Ala eya ndelenak-welenak eeke Muta kagagerak wone

12 Ne ambi paga Muta nen at Aliku ALA yoge, “Kat nen ari logonet, Aakumi Iterali mendek yi, wogoren nak o, yo’nege menggendak kwe, ta nimbirak nen wogoren noorak yo’negen? Ndi, Kendage an neenu me, keebe ninikilom kombake o, yo’nege menggendak kwe,
13 kat nen abet aret nabuwa mbake kenok, it aakumi inanebunu Iterali yi, An mendek aret o, yinuk, inoba aberak logonet, kat keebe liirogon neenu age, ndi, kat nimbirak mondok-mondok niniki kunik wonage, eerikit nduk, kat eeriyak mbake menggendak nogo yo’niru o.”
14 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen, “An neebe lombok nen aret ndegenggiren nagin me, kiniki tayenak ugun aret namunggup o.”
15 Yoge mbareegi, Muta nen, “Kat keebe lombok ninom nagun lek kenok, O yime nen nanip o, yinuk, yo’niraagun o.
16 Kat ninom nagun lek kenok, kapuri apit yi ninom ninabuwa nen obeelom eeppinanege menggendak nogo it aakumi alik mendek nen nonggop togon ineenu arugun? Kat ninom nage logonet, ninabuwa nen obeelom eeppinanege ti paga it aakumi nen, Muta at apuri inom ti, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime wonogwe nogo kokwak lek alik mendek aret o, yinuk, yelok niigo logogun o.”

17 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge, “Kendage neenu age, ndi, keebe ninikilom kombake, eekirak me, wone yo’negendak nogo ti, ndak-ndak aret eerikit o.”

18 Yoge mbareegi, at Muta nen ari logonet, “Ai, nogoba o. Kat eeke paga kendage tiyappagagwi nogo ambi kaakit nduk, nenggaanom paga eeru o.”

19 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen, “An nen aakumi inabuwa nen teppiyoorak mbake kenok teppiige, ndi, obeelom eeppiyoorak mbake kenok obeelom eeppiige, eeke minggirak me, Naliku an ALA nogo nendage kunggolage logonet, obeelom eeke minggirak paga nendage mondok tiyanak, Wi, nugwi nogo kenegen keegak nage neyaamunggun kwe,
20 aakumi nen netenggen neegwi iinok, kanggo menggaarak me, netenggen perak, neyaamunggun lek o.”

21-23 Yoge nagagerik, Aliku ALA nen, “An eeke paga nendage tiyanak, Wi, nugwi nogo nen yugum ambenggaganak me yime mambaganuk, neenggi kenegen me nobappagagak nage neenok, neenggi pelenogo nappunuk, netenggen neyoorak mage me, nambokan mban neyaanok nduk, yugum puut lunik an wonage me yime mi’ndak a mok o,” yinuk, Muta yoreegerak.

34 Yugum mbere paga peebi liiru mbaneegerak wone

1 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Wone yugu yugum paga liiru mbanak yigirogo pereegindak nogo obaane’me liiru mbanikit nduk, kat nen yugum tabak mbere aa’nduk nogo kokwak ambi pulu paga ogobakkigiru o.

2 Ogobakkigike logomenggendik, ko’- lu kuubondendok puut Tinayi paga nimbirak lambunuwok nduk, pipuk ee’nuk, lagi woro o.

3 Lagi wage me, aap ambit-ambi kimbirak puut yi paga lagi wage, aap ambit-ambi puut paga yime nege, ndi, kinaanggumi tapi-ndomba kunduk puut abu’me yime iri’ngga nenet nugwi, eeriyak mage o.”
4 Yoge mbareegi, at Muta nen yugum aa’nduk ogobakkigireegerak mbere nogo ndak-ndak pulu paga ogobakkigippege nagagerik, Aliku ALA yoreegerak nogo ndak-ndak ko’- lu kuubondendok eenggime wonok puut Tinayi paga lagi nagagerak.

5 Lagi nage nagagerik wonage me, Aliku ALA nogo ndugwi enggela’me nen Muta wonage me owagam mi’- nari wambi wage nagagerik, at Aliku ALA nogo endage kumbatinuk,
6 peleppegak Muta enaame pa’nggwe ari nage logonet, “Naliku ALA an aret o. Naliku an Ala nen aakumi inabuwa mbake, niniki yanggonak paga inooka’lek teppiige, niniki aanaganggenggwi lek liippunuk koongge, niniki kunik eeginake logonet, yi obeelom ndi obeelom eeppiige, wone eeriyak yorage nogo ndak-ndak aret eeppiige, eeke logonet,

7 yi aakumi ndi aakumi apit aret inabuwa mbake minggirak me, iniki nen maluk eeriyak koonggwi inom, noone yugu eeriyak, Neebi o, yinuk, taganggwi inom, maluk eeriyak koongga’lek kagak perak togon maluk eekwi inom, inomaluk ti lek eerogo puurak op kwe, aap ambi nen kulinik-kalinik maluk eeke kenok perak, an teppigin lek o. At maluk eeremenggerak onggo at inom, at apurilogwe inom, ombowologwe inom, ombowologwe inapuri inom, inoba kwippiinet wundi nage logogin o,” yinuk, oone nggwok paga yoreegerak.
8 Yoge mbareegi, at Muta mbetmbet endobanggun yindumbunuk Ala alut eereegerak.

9 Alut eeke logonet, “Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA wa! An yokkege nogo kale’- nggen nombake kenok, it aakumi yi, inogogun ambik abet aret kwe, inomaluk lek eerogo punuk, aakumi ineyate wogoragaatak iniki kundugu eeko mengga kwak, nit kapuri yi, Namendek aret o, yinuk, kiniki kundugu ee’ninake logomenggendik, nogwe niigak, ninenggela’me logonok nduk, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

Wone aa’nduk yoragagerak nogo pelaarogo yoreegerak wone

 10 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “An yogondak aakumi Iterali mendek ninom wone ambi abuk nggaruk togon koonogo pi o. It aakumi kat kapuri apit inenggaanom paga an nen tam warak mendek yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogwe inenggela’- me eeke kogolik mendek ambi eerigin o. Ndi, it aakumi kat kinom wonogwe yi kunduk, inenggaanom paga Naliku an ALA nen eerubok mendek eeppinagage inigen kogo logomenggaarik, At Aliku ALA eerubok mendek eeppiige yi, Wi, yinuk, pi warugun o.

 11 Yi eeriyak ndi eeriyak wone lengganogo yogondak yokkirage yi, kiniki liippunuk eerit nogo logonip o. Liirogon aret eerit nogwe kiinok, kit awo wogwe kiigak annaa’nduk a’nuk, it aakumi Amori mendek inom, Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Perit mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, apit aret mugogo wumbiige neyaamunggup o.
 12 Pagi keele pugu yiluk ari menggi kwak, yilunogo pinagagukwak me, aakumi kit nawam time wonogwe nogo kinom, Yogop eeko logowok o, yinuk, wone koonogo puurak mage o.
 13 Inagugi aanggo warogo wogogo menggam nogo yigirogo pugwi, inagugigwe endage Atiyera ageyo yinik nogo kalenogo pugwi, inagugi eeko menggam magame eyo abok aret muurogo pugwi, eerumunggup o.
14 An Ala nalik aret neegak, nobaane’me alik ambi mippunuk, ayuk wukwi iinok, niniki laakot inombake minggirak me, Naliku ALA nendage ti, Laakot Inombaka aret o. Togop me, an nobaane’me alik ambi mippunuk, alut eeriyak ti, mage o.

15 It aakumi kit nawam time wonogwe nogo, kwe ambi ogonggelo kagak mbabi eeke menggi kwak inagugi alut eekwi, inagugi aanggo warogo lakwi, eeko logonet, Woraanip o, yokkiramenggaarak nogo logomonggotik, kugi aanggo warak, Ninom nunggo logowok o, yokkirookwak, kinom, Yogop eeko logowok o, yinuk, wone koonogo puurak mage o.

16 Kit nen kinapuri yorogo logonet, It kumi time mendek kolaanip o, yoramonggotak wogonakwi iinok, kwe mbabi eeke menggi kwak it kumi ti nen, inagugi eeko logonet, kinapuri ti nomoniren nookwak, wogonako logorak mage o.

 17 Mbuti paga kugiwak ogut agago ogobakkigirubok o.
18 Tut aa’nduk Abip penenak paga o Metit nen wundi wogogutak me, Tut ti penenak, tanggal ndi paga laago oroti Piika’lek Mendek lako logomunggup o, yinuk, koonogo pereegirak nogo, kinale’nggen paga lako logonet, an yokkiragagirak nogo ndakndak ne iyaalok nen nok ne 7 paga oroti piiruwak nduk, ragi pega’lek kagak oroti worarogo nunggo logomunggup o.
19 Kit kinapuri aap manggu ndarak inom, kinaanggumi ndaka’lek me iyaalok nda’nogwe tapi-ndomba ngguunok inom, ti an namendek aret o.

20 Kinaanggumi keledai aagaluk ndaka’lek me aa’nduk nda’nage kenok obaane’me ndomba aagaluk aret leenogo pugwi, ndi, obaane’me puurak lek kenok ti, keledai aagaluk ti aret enggaanok kogonogo pugwi, eeko logomunggup o. Ndi, kinapurilogwe manggu nda’nogwe iinok, inobaane’me an nake wu aret pogo logomunggup o. An nalut eeriyak nduk, wogo logonet, an nake puurak kineenggime lek we aret nowagam woroorak mage o.
21 Ne 6 paga yabu eeko logorak op aret kwe, ko’lu ti paga perak, yabu eeka’lek tat yonggonggologwe puk logomunggup o. Yi awi ndi awi awo yarit nogwe me, ne 7 ari nage kenok, yaka’lek tat yonggonggologwe puk wonogwe, ndi, anggen awo mbanggwi kiigak, ne 7 ari nage kenok kunduk, mbangga’lek tat yonggonggologwe puk wonogwe, eeko logomunggup o.
22 Tamban 7 eeppunuk, laago endage Anggen Iyaalok Mbanggwi paga gandum iyaalok yugu nogo mbanogo lakwi, ndi, tahun irip paga ari nage kenok, laago endage Anggen Mbanak Kuwak Eekwi nogo lakwi, eekwi nogo kinale’nggen paga eeko logomunggup o.


23 Tahun ambit eekak ne kenagan paga kit Iterali mendek aap mban abok aret Naliku Nitok Minggirak kit Iterali kinogoba Ala an nowagam wogo logomunggup o.

24 Kit nogwe kiigak, an naa’nduk a’nuk, yi aakumi ndi aakumi mugogo wumbiige logominggirik, kinanggween tenakeerogo pit nage neenok, kit tahun ambit eekak paga ne kenagan paga Naliku kinogoba Ala an nalut eeri nogwe kiigak, it aap endekem mendek nen kinanggween uugwe mba’nuk tebenggola unggugun lek o.

25 An nowagam wogo logonet, nake warogo wo’nugwi amiya inom, yi mendek ndi mendek ragi punuk worarak inom, wo’niri woroorak mage o. Ndi, nake warogo laago endage Obagambo Nagagirak nogo lako logonet, eegu wonage kagak ko’lu o weeriyak mage o.
26 Kit nen yi mendek ndi mendek anggen iyaalok yugu abu obeelom mendek kenok mban waganogo Naliku kinogoba Ala nawi wurik me pi wogo logomunggup o. Ndi, kambin-ndomba aagalogwe warogo lariyak kenok, inagalo elak amburu paga lariyak mage o.”
27 Yoge nagagerik, Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet, “An wone yokkigirak yi paga kat inom, it aakumi Iterali inom, eeriyak wone abuk nggaruk togon mbanggirak yi, kat nen apit aret liiru mbanu o,” yinuk, yoreegerak.

 28 Aliku ALA nen Muta wone lengganege, wone abuk nggaruk togon yoge logonet, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, alom 10 yugu nogo yugum paga liiru mbangge, eeke kagak, yi inom, mbi inom, nengga’lek nogo 40 aret yereegerak.

Muta puut Tinayi paga nen wambi wagagerak wone

29 At Muta nogo puut Tinayi paga Aliku ALA imbirak wone mbangge kagak, etenggen paga o eya pogom ndelenak-welenak agagerak nogo eenggo’lek ugun aret Ala wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, lengganak yugum mbere paga liiru mbanak nogo eenggime wonok wambi wagagerak.
30 Wambi wage mbareegi, at Karun inom, it aap Iterali apit inom, at Muta etenggen o eya ndelenak-welenak eeke pogom eerak inigen kogo nogogwaarik, inagabiti nen Muta owagam panggo yi noolik.
 31 Panggo yi nogwe lek iinok, Muta nen at Karun inom, it aap Iterali inoweewi inom, wiiragagerak owagam kuwak ari wogo mbareegwa, inom wone mbaneegerak.

32 Ti’nuk, it aakumi Iterali nogo abok aret at Muta owagam kuwak ari wogo mbareegwa, Muta puut Tinayi paga wonage kagak Aliku ALA nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yoreegerak nogo abok aret mbininogo yoragagerak.

 33 Wone nogo abok aret yorage nagagerik, at Muta nogo etenggen eya ndelenak-welenak eeke kenok, etenggen paga yum nobakkolagagerak kwe,

34 Ala imbirak wone mbanikit nduk Aliku ALA awooliyana unggwi nage logonet kenok, yumenete nobarak nogo nggoorogo punuk unggwi nage, ndi, wundi wage nagaatik, Aliku ALA nen eeko logorak yoreegerak nogo it aakumi Iterali yorage kagak,

 35 enete eya ndelenakwelenak eerak nogo inigen kogwe iinok, yum nogo paga enete nobakkolage, ndi, peebi Aliku ALA imbirak wone mbaniyak nduk unggwi nage kenok, enete nobarak nogo nggoorogo pege, eeke nagagerak.

35 Tat yonggonggologo logorak Muta yoreegerak nogo
Iterali yoragagerak wone

1 Ti’nuk, Muta nen aakumi Iterali wonogwe abok aret kuwak eeppiige nagagerik, yorage logonet, “At Aliku ALA nen kit eeko logobagip nduk, wone lengganogo yokkiragaarak nogo yi aret o.
2 Ne aa’nduk nen nok ne 6 kuli paga ti, it yabu eerit nogo logorak op aret kwe, ko’lu paga perak, yabu eeka’- lek tat yonggonggologo logonet, Naliku ALA nalut eeko logowak nduk, nake leenogo pateegirak me, ne ti paga aap ambi nen yabu eeke kenok, onggo at eebe warogo pogo logowak o.
3 Ne ti paga it aakumi wonogo menggam time abok aret kani kumbunuk ka’luk eerit nogo logogwaarik o, yinuk, yegerak me, yokkiragi o,” yoragagerak.

Ala awooliya wuriyak iniki nen kuwak eeriyak yoragagerak wone

 4 Ti’nuk, Muta nen aakumi Iterali wonogwe abok aret wone ambinom yorage logonet, “At Aliku ALA nen kit eeriyak wone yokkiragaarak nogo yi aret.

5 It inalitik-inalitak lombok abok aret iniki nen, Namendek yi aret Aliku ALA ake pi naakit, mba’- nuk, Naliku ALA nake leenogo pi woraawak o. Naliku ALA nake pi woroorak nogo ti, mbuti emas inom, perak inom, tembaga inom,

6 ndomba eeruwak laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, ligi yawenak amuni mbanak inom, kambin eeruwak inom,

7 ndomba ngguunok agabolo maa’ngga kunik inom, lumbalumba laut inikime menggerak agabolo inom, eyo liibu inom,
 8 ndi wuninggak eyo tayitun amburu inom, Naliku ALA nake leenogo amburu kilippiyoorak obari abe mendek inom, obari abe kaga inom,

9 ndi, an neebe unde inowe ayum agale warak akem nggorek yirikak epod paga kunduk, ayum ko’no negen mendaarak amiguwak paga nabenak logorak kunduk, nabeniyak yugum yebibit mendek inom, yugum etenggen kere’li-kere’- lo eerak inom, kuwak eerogo pi woraawak, yegerak me, yokkiragi o,” yoragagerak.

Ala awooliya wuko logonet, eeriyak yoragagerak wone

10 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “At Aliku ALA nen yi mendek ndi mendek eeko logorak yegerak nogo eeruwak nduk, it aap yi mendek ndi mendek ineenggi amburu paga eeko menggaarak abok aret inenggela’me nen kuwak ari woraayok o.
11 Kuwak ogwe iinok, ooliya eebe inom, oo’ngget inom, yum tabak obaga lenggeniyak inom, enonggon inom, owak agi-ogu mippuurak inom, karokaro nappuurak inom, owak oolo mippit noorak inom, owak mippit noorak iyok inom, ogobakkigirogo pugwi,


12 ti’nuk, aloobut mbaniyak inom, eewu’nuk negak eyo inom, aloobut mbanak Ala inom lambungge logowam abiringga inom, aloobut mbanak taberak logorak yum tabak inom, ogobakkigikwi,
13 ti’nuk, oroti pegak eyo ndooniyak inom, ndoonak eewu’- nuk negak eyo inom, ti paga pegak yi mendek ndi mendek inom, Aliku ALA wonage mbaruwak nduk oroti inom, nogo ogobakkigirogo pugwi,

14 ti’nuk, eya eeruwak nduk ndi wuninggak owak inom, ndi ti paga eekak yi mendek ndi mendek inom, ndi eebe wuninggak inom, wuni-nggak amburu inom, ogobakkigirogo pugwi,
15 obari abe kaga kani kunggak inom, eebe eewu’nuk negak eyo inom, Ala ake leenogo pogo logonet amburu kilippiigak inom, obari abe kaga mendek inom, ooliya wuriyak tu unggwogo menggam yum tuguniyak inom, ogobakkigirogo pugwi,

16 ti’nuk, Ala ake warogo kani kunggak inom, mbutimanggen tembaga paga yonggon-yonggon yariyak inom, eebe eewu’nuk negak eyo inom, kani kunggo logonet yi mendek ndi mendek eekak inom ogobakkigikwi, ti’nuk, ineenggi-iniyok kookak inom, ineenggi-iniyok kookak alom inom, mbuti tembaga paga ogobakkigirogo pugwi,

 17 owa’nagat paga yum tugunogo puurak inom, owak mippuurak inom, iyok inom, owa’nagat wuriyak tu unggwogo logowam yum tugunogo wuppi woroorak inom, ogobakkigikwi,
18 ti’nuk, awooliya wuko logonet omaawi eekak mbuti owak inom, owa’nagat wuko logonet omaawi eekak mbuti owak wurakak inom, keele maariyak inom, nogo ogobakkigirogo pugwi,
19 ndi, Karun apuri inom Ala unde mippiigwi iinok, yirik logonet, Ala awooliya wuriyak o magame unggwi nogo logorak Karun ayum inom, apuri inayum inom, penggaarogo pugwi, eeko logowak, yegerak me, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

Ala awooliya wuriyak ake wonok pi wogogwaarak wone

 20 Yorage mbareegi, aakumi Iterali nogo Muta wonage me kuwak ari wogogwaarak nogo iname nogo nogogwaarik,
 21 inalitik-inalitak iniki aganake kenok, mugurok mban Ala inom lambungge logowam awooliya wuriyak ake inom, o wuppunuk inikime eerit noorak ake abok aret inom, yum Ala ake leenak penggaariyak ake inom, abok aret waganggo nogogwaarik, at Aliku ALA ake pi wogwe,
 22 ndi, kumi inom, aap inom, abok aret iniki nen aganake mugurok mban mbuti emas inogobak ayo inom, inaruk tiimba inom, inamberaarenggen inom, inagiinggen inom, mbuti emas paga ogobakkigirik yi mendek ndi mendek abok aret, Yi Aliku ALA ake o, yinuk, Aliku ALA titik eerogo punuk, wogogwi nogo mendek, wonok Aliku ALA titik eerogo wogori wogwe,
23 aakumi ando apit aret inageerok ndomba eeruwak laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, yum yawenak amuni mbanak inom, kambin eeruwak inom, ndomba ngguunok agabolo maa’ngga kunik inom, lumba-lumba laut inikime menggerak agabolo inom, wonok pi wogwe,

24 it aap ando inalitak lombok nen mbuti perak inom, mbuti tembaga inom, Yi Aliku ALA ake o, yinuk, pi wogwe, ndi, aap ando inageerok eyo liibu wonage kenok, ti paga wuruwak nduk, wonok pi wogwe,
25 ndi, kumi ineenggi amburu yum penggaako menggaarak nogo nen ndomba eeruwak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, ineenggi amburu laanak a, ligi yawenak amuni mbanak a, nogo pi wogwe,

26 kumi ando apit aret kambin eeruwak paga ligi laanggo menggaarak ineenu kenok, Ti mendek aret wonok pi noorak, iniki aganabeegerak me, ti mendek aret ligi laanogo wonok pi wogwe,
27 ndi, it aap inarum menggaarak inoweewi nen aap Ala unde inayum agale warak epod nogo paga nabenogo pugwi, ko’no mendaarak negen yirik logorak nogo paga nabenogo pugwi, eeruwak nduk, yugum yebibit mendek inom, yugum etenggen kere’li-kere’lo eerak inom, wonok pi wogwe,
28 it nogo nen mban ombat abe eekak inom, ndi wuninggak tayitun amburu inom, Ala ake leenogo pogo logonet eeppiigak amburu inom, obari abe kaga inom, pi wogwe, eereegwaarak.
29 Yi mendek ndi mendek eeriyak ake at Aliku ALA nen wone lengganogo Muta yoge kagak yoragagerak nogo, it aakumi Iterali kumi inom, aap inom, abok aret inalitik-inalitak inikiaganake mbareegi, “Aliku ALA ake pi na o,” yinuk, iniki ale’nggen paga pi wogo nogogwaarak.

 Ala awooliya wuriyak nduk, aap leenogo piyareegerak wone

30 Pi wogo mbareegwa, Muta nen aakumi Iterali yorage logonet, “At Aliku ALA nen aap Kut ombooluk aap Uri apuluk endage Mbetalen anebunu Yekura mendek nogo leenogo pegerak wonage nogo yokkira o.
31-33 At nen mbuti emas paga inom, perak paga inom, tembaga paga inom, yi mendek ndi mendek eeriyak etenggen alitak lombok ogobakkigirogo pege, yugum abinak kere’li-kere’lo eerak loonogo punuk, obaanggiobaangge eerogo pege, eyo paga yi mendek ndi mendek ogobakkigirogo pege, yi mendek ndi mendek abok aret etenggen alitak lombok eenggi amburu paga eeke, eeke logowak nduk, at Ala Aberiniki inom, eenggi amburu paga eeke logorak inom, at nen iniki koombunuk eeke logorak inom, eenu agak mendek inom, abok aret at Aliku ALA nen eeppereegerak o.

34 Ndi, aap alik ambi anebunu Ndan mendek endage Akitamak aput endage Akoliyap kunduk, it imbirak aakumi mamunirogo logowak nduk, iniki ngget wogorage,

35 it aakumi nen eyo paga yi mendek ndi mendek ogobakkigirogo pugwi, mbuti emas paga yi mendek ndi mendek ogobakkigikwi, ndomba eeruwak paga ligi laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, ligi yawenak abu abe laanak inom, ti paga yi mendek ndi mendek etenggen yabenggek-ndabenggek eerogo ogobakkigikwi, ligi laanak paga kayin tabak penggaarogo pugwi, ineenggi amburu paga eeko mengga kwak, eeko logowak nduk, wogorage, eekerak o.

Pasal 36
Togop aret me, aap Mbetalen inom, Akoliyap inom, it aap Aliku ALA nen ineenggi amburu paga at awooliya wuruwak nduk, ineenu eeppiige, iniki koombunuk eeriyak mendek wogorage, eekerak nogo inom, abok aret at Aliku ALA nen wone lengganogo pegerak nogo ndak-ndak at awooliya wuko logowak o,” yinuk, yoragagerak.

2 Yorage nagagerik, aap Mbetalen inom, Akoliyap inom, it aakumi iniki koombunuk ineenggi amburu paga eerit nogo logorak Aliku ALA nen wogoragagerak nogo inom, abok aret Aliku ALA awooliya wuri woroorak iniki aganabeegerak nogo Muta nen wiiragagerak wogo mbareegwa,
3 it aakumi Iterali mendek nen, “Namendek yi, o magame logowam wuriyak ake pi na o,” yinuk, onggo lek we aret pi wogogwaarak nogo Muta nen wogorage mbareegi, ti paga wukwi iigak, it aakumi Iterali nen o kuubondendok ambinom Muta owagam pi wagak mban eekwi iinok,
4 it aap ineenggi amburu paga o magame logowam wukwi nogo mbo punuk, abok aret 5 Muta yori wogo logonet, “Aakumi inamendek wonok wogwe ti, at Aliku ALA nen kuwak eeriyak yegerak nogo kagak ambik lombok kuwak eeko agaarik o.”

6-7 Yogo mbareegwa, it pi wogogwaarak nogo ti, pi woroorak yugu kagak nggwok aret pi wogogwaarakme, at Muta nen, “O magame logowam wuriyak ake pi wogwe nogo aap inom, kumi inom, ambinom pi woroorak mage o,” yinuk, aakumi inawooliyana wonogwe me yoranet nawak nduk yorage mbareegi, yoranet nogo mbareegwa, ambinom pi woroolik puk aret ogogwaarak.

Ala awooliya wuriyak nduk yi mendek ndi mendek
ogobakkigireegwaarak wone

8 Puk ogwe iigak, aap ooliya wuka inenggela’me yum penggaaka ineenu nogo nen Aliku ALA awooliya wuriyak nduk, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, ndomba eeruwak laanak amu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, nogo mendek waganggo nogogwaarik, kayin tabak 10 aret penggaakwi iigak, it aap malayikat negen kerub ogobakkigikwi ineenu nogo nen malayikat negen kerub ogut eerogo kayin tabak nogo paga nabenogo pereegwaarak.

9 Kayin 10 tabak nogo apit aret ndak-ndak irip aru-ogwe ti, metet 12 eeppunuk ambi oolo kuli wakkogwe, ndi, ambe agi-ogu ti, metet mbere negen wakkogwe, eerogo penggaareegwaarak.
10 Penggaarogo punuk, kayin tabak 5 penggaareegwaarak nogo irip ambit paga lambunogo penggaakwi, ndi, kayin 5 ando nogo togop mban aret irip ambit paga lambunogo penggaakwi, eerogo pogo nogogwaarik,

11-12 kayin tabak penggaareegwaarak ambi nogo paga eeben peenok mban keele enonggon waganggak yuwak nduk, ndomba eeruwak laanak amu kunik keele enonggon 50 pugunogo pugwi, ndi, ore nogo togop aret 50 kuli pugunogo pugwi, eeko logonet, keele nogo imbirak kuniyak nduk, abo ndak-ndak eerogo pogo nogogwaarik,

13 ooliya wuriyak kayin penggaarak ti, ambit ando kunnaruwak nduk, mbuti emas paga enonggon 50 eerogo punuk, kayin tabak penggaarak nogo paga yilinogo pit nogogwaarak.
14 Ndi, ooliya wuriyak oo’ngget negen kayin lenggenogo puurak nogo abena kagak obaga lenggenogo puwak nduk, yum tabak 11 kuli kambin eeruwak paga penggaako nogogwaarik,
15 yum tabak 11 nogo apit aret ndak-ndak irip aru-ogwe metet 13 eeppunuk, ambi oolo negen kuli wakkogwe, ndi, ambe agi-ogu ti, metet mbere negen wakkogwe, eerogo punuk,
16 yum 5 kambin eeruwak paga penggaareegwaarak nogo eebe ambit paga lambunogo penggaakwi, ndi, yum 6 nogo togop aret ambit paga lambunogo penggaakwi, eereegwaarak.
 17 Eeko nogogwaarik, yum tabak penggaarak ambi nogo paga eeben peenok mban keele enonggon waganggak yuwak nduk, ndomba eeruwak laanak amu kunik keele enonggon 50 pugunogo pugwi, ndi, kayin ore nogo togop mban aret eeben peenok paga 50 pugunogo pugwi,
18 ndi, ooliya wuriyak ti, ambit ando kunik aruwak nduk, mbuti tembaga paga enonggon 50 eerogo punuk, yum tabak kambin eeruwak nogo imbirak yilinogo pugwi, eerit nogogwaarak.
19 Eerit nogo nogogwaarik, ooliya wuriyak nogo eebe paga lenggenogo pegak yum tabak ambi ndomba ngguunok agabolo paga maa’ngga warogo penggaarogo pugwi, ndi, ogombaga lenggenogo pegak yuurak nduk, lumba-lumba agabolo paga penggaarogo pugwi, eereegwaarak.
 20 Eeko nogogwaarik, ooliya wuriyak owak mippit nogo logorak eyo liibu paga ogobakkigiko logonet,
21-22 owak irip ogu nen agi metet 4 eeppunuk, ambi oolo kuli wakkanuk mbanogo pugwi, owak mbere mippuurak alom paga inom, irip nogo inom, eyo ambi karo-karo nappuurak metet ambi oolo negen wakkanuk mbanggwi, eerogo pit nogogwaarak.

23-26 Eerogo punuk, owak mippit nogo logorak nogo ambi mippuurak paga iyok mbere eerogo pugwi, ambi mippuurak paga iyok mbere eerogo pugwi, eerit mbuti perak paga iyok ogobakkigirogo pogo logonet, eebenpeenok o ame pa’nggwe owak 20 ogobakkigirogo punuk, nogo paga iyok 40 kunogo pugwi, ndi, eeben abeenok o omarip paga pa’nggwe owak 20 ogobakkigirogo punuk, nogo paga iyok 40 kunogo pugwi, eerogo pereegwaarak.

27 Eerogo punuk, ooliya wuruwam ambo’me oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe paga owak togop mban 6 ogobakkigirogo pugwi,

28 unggut peenok-peenok paga owak mippuurak togop mban eerogo pugwi,
29 ndi, unggut peenok-peenok owak mippuwam alom me nen era’nggup ambit me lambuni nawam time mbutimanggen ambiret a komaarogo time aret nggelenogo pugwi, eereegwaarak.
30 Oonegen kilu yi nage menggim pa’- nggwe mippuurak owak 8 ogobakkigirogo punuk, owak ambiret paga iyok mbuti perak paga mbere ogobakkigirogo pugwi, ambit paga togop mban ogobakkigirogo pugwi, eerit iyok 16 kuli aret eerogo pereegwaarak.

 31 Pogo nogogwaarik, ooliya eeben abeenok paga owak mippogo logonet, karo-karo nappegak eyo liibu paga 5 ogobakkigirogo pugwi,

32 eeben abeenok paga owak mippogo logonet, eyo karo-karo nappuurak 5 mban ogobakkigirogo pugwi, ndi, ooliya wuruwam irip ambo’me oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe paga owak mippogo logonet, eyo karo-karo nappuurak 5 mban ogobakkigirogo pugwi,
33 owak mippogo logonet, owak oolo muundak karokaro endak nappuurak eyo nggorek ambi loonogo pugwi, eerogo punuk,
34 eyo owak mippit noorak inom, eyo karo-karo nappuurak inom, ti mbuti emas paga mban nabenogo pugwi, eyo karo-karo nappogo logonet, irip nggeleni nagak emas paga tenggen yarogo pugunogo pugwi, eereegwaarak.

35 Eeko nogogwaarik, it aap yum penggaako menggaarak abu ineenu nen ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, ndomba eeruwak laanak amu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, waganogo yum ambi tabak penggaakwi iigak, it aap malayikat negen kerub ogut ogobakkigikwi ineenu nogo nen malayikat negen kerub nogo ogut eerogo inom aret penggaarogo pugwi,

 36 yum tabak ti, tugunogo pegak yuurak nduk, eyo liibu paga 4 ogobakkigirogo mbuti emas paga nabenogo punuk, mippuurak alom 4 mban mbuti perak amok mbanogo longgo warogo pugwi, yum tugunogo wuppi wagak mbuti emas paga ena yomonogo eyo nogo paga nabenogo pugwi, eereegwaarak.

37 Ndi, ooliya wuriyak tungga paga kayin tugunggak yuurak nduk, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, ndomba eeruwak laanak amu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’- ngga anggup kunik inom, nogo mendek waganggo nogogwaarik, it aap yum etenggen yabenggek-ndabenggek penggaako menggaarak ineenu nen penggaarogo pugwi,
38 ndi, yum nogo tugunggak yuwak nduk, eyo liibu 5 ogobakkigirogo punuk, mbuti emas paga ena yomonogo eyo nogo paga pugunogo pugwi, eyo iripirip mbuti emas nogo paga nabenogo pugwi, eyo 5 nogo nuk-nuk ari kero, mbuti emas paga tek kunggun eerogo pugwi, alom kwippuwam mbuti tembaga paga eerogo pugwi, eereegwaarak.

37 Ala aloobut mbaneegerak wone

1Eeko mbareegwa, aap Mbetalen nogo nen eyo liibu paga Ala aloobut ogobakkigike logonet, irip aru-ogwe metet ambit negen wakkage, irip agi-ogu inom, oolo mippuurak inom, nogo ti, metet oolo negen wakkage, eerogo punuk,

2 endekem-akem paga etenggen ambit mendek mbuti emas at mendek paga mban nabengge, eebe mbanak eraaninu yendok-wandok mbuti emas paga muun negen a komaarogo nappege, eeke nagagerik,
 3 eyo eewu’nuk negak agale mbuti emas paga tenggen 4 yarogo irip agi paga mbere pugunogo pege, iripogu paga mbere pugunogo pege, eeppunuk,

4 eyo eewu’nuk negak yuwak nduk, eyo liibu loonogo punuk, mbuti emas paga nabenogo pege,
5 ndi, eewu’nuk negak yuwak nduk, tenggen yarak pugunik me time eyo nonggonogo mambege, eereegerak.
6 Eeke nagagerik, Ala inom lambuni wambi wage logowam aloobut mbanak abit lenggenogo pegak ogobakkigike logonet, irip aru-ogwe metet ambit negen wakkagak ogobakkigike, eeben abeenok-abeenok paga metet oolo negen wakkagak ogobakkigike, eeppunuk, mbuti emas at mendek paga mban nabenogo pege nagagerik,

7 abiringga obaga lenggenogo pegak irimbaga irip aru-ogwe paga malayikat negen kerub inogut mbere logowak nduk, mbuti emas aan libiklebek eerogo ineebe ogobakkigirogo piige nagagerik,
 8-9 Ala inom lambuni wambi wage logowam abiringga ambit ando kunik inetenggen ambit me ina managik logowak nduk, ore ambi irip aru paga a’naabit wiganogo kenaarogo nippege, ndi, ore nogo irip ogwe paga a’naabit wiganogo kenaarogo nippege, eerogo piyareegerak.

Oroti worarogo pogo logorak eyo ndooneegerak wone

10 Ndi, oroti pegak eyo liibu paga ndoongge logonet, irip aru-ogwe ti, metet ambit negen wakkagak mbangge, irip eeben abeenok-abeenok ti, metet oolo negen wakkagak ndoongge, ndi, irimbaga abu’me ti, metet oolo irimbaga negen wakkagak pege, eeke nagagerik,
 11 mbuti emas ti mendek paga mban enaagan-ambokan nabenogo punuk, eyo ndoonak nogo eraaninu yendok-wandok muun negen a komaarogo punuk,

 12 eyo irimbaga ndooneegerak nogo abo-abo paga ineenggi tabak wakkagak mbuti emas paga eyo ndoonak enaaganambokan nabenogo pege,

13-14 mbuti emas paga tenggen 4 yarogo eyo ndoonak owak 4 mippereegerak irip agi kunik unggu’me eyo ndoonogo nappereegim irip paga eewu’nuk negak eyo mambuurak nduk, tenggen yarak nogo pugunogo pege,

15 ndi, eyo ndoonak eewu’nuk negak yuwak nduk, eyo liibu loonogo mbuti emas paga nabenogo pege, eeke nagagerik,
16 eyo ndoonak ti paga Ala ake pugu ndoonogo pegak pirin-pirin inom, niyo kombet waka inom, togolowak amburu tookak inom, niyo toologo nenggak inom, mbuti emas at mendek paga mban ogobakkigirogo pege, eereegerak.

Ndi ogobakkigireegwaarak wone

17 Ti’nuk, ndi wuninogo pegak ogobakkigiko logonet, mbuti emas at mendek nogo paga mban aan lebenogo ndi iyok inom, obate inom, ogobakkigirogo punuk, ten anggen yugu negen awo ambit-mbit wake pogom, abu ambit-mbit warak pogom, waganogo iyok-obate eerak nogo etenggen ambit mban eerogo pogo nogogwaarik,

18 eno’mbak 6 aret warak eerogo punuk, eno’mbak 6 nogo ti, eebe ambit paga nen aru pa’nggwe kenagan eerogo wumbugwi, ogwe pa’- nggwe kenagan eerogo wumbugwi, eereegwaarak.
19 Eeko nogogwaarik, no’mbak 6 nogo inalitak lombok paga ten anggen yugu negen awo ambit-mbit wake negen, abu ambit-mbit warak negen, ndi alom me nen nok-nok era’nggup me kenagan obogum kunogo pugwi,

20 ndi, oolo eebe mippereegwaarak paga ten anggen yugu negen awo ambit-mbit wake pogom inom, abu ambit-mbit warak pogom inom, obogum 4 aret kunogo pugwi,

21 eno’- mbak iyaalok mbere wumbereegwaarak nogo paga ten anggen ambit-mbit negen obogum kunogo pugwi, eno’- mbak oolo mbere wumbugu nogo paga ambi obogum kunogo pugwi, ndi, irip mbere wumbugu nogo paga togop mban obogum kunogo pugwi, eerit eno’mbak 6 wumbereegwaarak nogo paga abok togop mban eerogo pugwi, eereegwaarak.
22 Eno’mbak paga ambit-mbit negen obogum ku-nogo pereegwam nogome mbuti emas ti mendek paga mban etenggen ambit mban aruwak nduk, aan libik-lebek eerogo pereegwaarak.
23 Pogo nogogwaarik, ndi eebe paga eno’mbak 7 kuli eerogo wumbit nogogwaarak nogo inom, keele kani nengge kenok abo mbanggak inom, ndi wuninik logowak nduk, eeko menggaarak pegak tenggap inom, ti apit aret mbuti emas at mendek paga mban ogobakkigirogo pogo logonet,
24 ndi eebe inom, maluk age kenok ogobakkigikak yi mendek ndi mendek inom, mbuti emas at mendek paga mban aaninggin 34 wakkagak ogobakkigirogo pereegwaarak.

Obari abe kaga kani kunggak ogobakkigireegwaarak wone

25 Obari abe kaga kani kunggak eyo liibu paga ogobakkigiko logonet, aanunggut aru-ogwe, agi-ogu abo ndakndak metet oolo negen wakkagak eebe ndoonogo pugwi, owak metet ambiret negen wakkagak irip mbangga’lek to eerogo mippugwi, eeko nogogwaarik,
 26 eyo eebe ndoonak inom, kobat agi-ogu, aru-ogwe nabenak abok aret inom, owak mippereegwaarak irip to eerogo pugu inom, nogo ti, mbuti emas at mendek paga mban nabenogo pit nogo nogogwaarik, eebe ndoonak eraaninu yendokwandok muun negen mbuti emas paga komaarogo punuk,
27 eyo mambunuk, eewu’nuk nugu logowak nduk, tenggen mbuti emas paga mbere yarogo muun negen yendokwandok eerak abu’me eyo owak mippugu eraaninu peenok-peenok time pugunogo pogo nogogwaarik,
28 kani kunggak eewu’nuk negak yuwak nduk, eyo liibu loonogo mbuti emas paga nabenogo pereegwaarak.

Amburu inoba kilippiigak ogobakkigireegwaarak wone

29 Ogobakkigirogo pogo nogogwaarik, Ala ake leenogo puwak nduk, amburu kilirogo pogo logorak mendek ogobakkigikwi, ndi, yi mendek ndi mendek obari obeelom mendek waganggo nogogwaarik, it aap ineenu nen obari abu obeelom mendek ogobakkigiko mengga kwak obari abe kaga alik ambi inom enggela’me lek obari abe kaga ti mendek paga mban ogobakkigikwi, eereegwaarak.

38 Ala ake warogo kani kunggak ogobakkigireegwaarak wone

1 Ndi, Ala ake warogo kani kunggak yuurak ogobakkigiko logonet, eyo liibu paga unggut agi-ogu, aru-ogwe, ndak-ndak metet mbere eeppunuk, ambi oolo wakkagak eerogo nappugwi, ndi, owak oolo mippuurak ti, metet ambit eeppunuk, ambi oolo wakkagak eerogo mbanggwi, eeppogo nogogwaarik,

2 mbuti tembaga paga tapi eyak negen ogobakkigirogo eyo nappugu unggut 4 irip nogo paga kwippunuk, eyak nogo etenggen ambit mban kunnaruwak nduk, eyo nogo apit aret mbuti tembaga paga nabenogo pit nogogwaarak.

 3 Nabenogo punuk, kani kunggo logonet, yabu eekak yi mendek ndi mendek wun ndoonogo wumbegak tenggap inom, wun ndoonggak elabe inom, niyo ndik-ndik eekak niyoowak inom, enggaanggum pelaakak paando inom, kaninggen ndoonggak inom, abok aret mbuti tembaga paga mban ogobakkigirogo pugwi,

4 ndi, mbuti omanggen tembaga paga yonggon- yonggon yarogo punuk, eebe waganogo unggu nappugu abu’me oolo muundak taati ndoonogo pugwi, eeko nogogwaarik,

 5 kani kunggak ti, eewu’nuk negak yuwak nduk, tenggen mbuti tembaga paga yarogo eyo owak mippugu 4 unggut-unggut nogo paga pugunogo pugwi,

 6 ndi, eewu’nuk negak eyo liibu loonogo mbuti tembaga paga nabenogo punuk,
7 kani kunggak eewu’nuk negak yuwak nduk, tenggen peenok-peenok pugunik nogome mambereegwaarak. Ndi, kani kunggak ogobak-kigireegwaarak ti, eyo paga ogobakkigirogo inikime time ambe mbanogo pereegwaarak.

Ineenggi-iniyok kookak ogobakkigireegwaarak wone

8 Ndi, ineenggi-iniyok kookak yuwak nduk, it kumi Ala inom lambungge logowam ooliya wuriyak tungga paga unde inamendek mbuti tembaga paga inabugagi ogobakkigirik nogo paga longgo warogo inikime nenaarogo pugwi, kwippunuk alom ogobakkigirogo pugwi, eereegwaarak.

Ooliya owa’nagat wukak ogobakkigireegwaarak wone

9-10 Eeko nogogwaarik, ooliya wuremenggaarak owa’nagat wukak ogobakkigiko logonet, mbuti tembaga paga owak mippit noorak 20 ogobakkigirogo iyok warak eeppugwi, ndi, mbuti perak paga ena yomonogo pugwi, owak mippuurak abo paga nggeleni nogo logorak nduk, keele komaarogo owak 20 nogo paga maarogo pugwi, eerogo punuk, eeben abeenok o ame pa’nggwe owak wurabit nogo logorak metet 46 kuli wakkogogwaarak ti paga tugunogo wuppit noorak yum tabak kayin yawenak amuni mbanak nogo paga penggaarogo pugwi, eereegwaarak.

11 Ndi, o omarip paga pa’nggwe ti, togop mban owak mippit noorak 20 nogo paga mbuti tembaga paga iyok warak eerogo pugwi, mbuti perak ena yomonogo pugwi, owak mippuurak abo paga nggeleni nogo logorak keele komaarogo owak 20 nogo paga maarogo pugwi, ndi, o omarip paga pa’nggwe time wurabit nogo logorak metet 46 kuli paga wakkogwe, eereegwaarak.

12 Eeko nogogwaarik, owa’nagat oonegen kilu yi nage menggim pa’- nggwe paga owak 10 mippit noorak nogo paga iyok warak eerogo pugwi, mbuti perak ena yomonogo pugwi, ndi, owak nogo abo paga nggeleni nogo logorak mbuti perak keele komaarogo owak 10 nogo paga maarogo pugwi, ndi, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe time wurabit nogo logorak metet 23 kuli paga wakkogwe, eereegwaarak.

13 Ndi, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe ti, togop mban metet 23 kuli eerogo pogo nogogwaarik,
14 tungga pelenogo punuk, eraaninu ambe abeenok paga owak 3 iyok warak mban eerogo punuk, eyo owak nogo paga tugunggo logorak kayin tabak nggorek metet 7 penggaarogo pugwi,
15 ndi, tu ambe abeenok paga ti, togop mban owak 3 iyok warak mban eerogo punuk, eyo owak nogo paga tugunggo logorak kayin tabak nggorek metet 7 penggaarogo pugwi, eereegwaarak.
16 Eeko nogogwaarik, owa’nagat wuriyak nogo yendok-wandok apit aret tugunogo wuppi wogo logorak ligi yawenak amuni mbanak laanak nogo paga yum tabak penggaarogo pugwi,
17 ndi, eyo owak mippit nogo logorak iyok warak ti, mbuti tembaga paga ogobakkigirogo pereegwaarak kwe, owak mippit nogo logorak irip paga nabeneegwaarak inom, ena yomonogo pereegwaarak inom, nggeleni nawam keele komaarogo pereegwaarak inom, ti perak, mbuti perak paga ogobakkigirogo pereegwaarak me, owa’nagat wuko logonet, owak mippit nogo logorak abok aret abo paga nggeleni nagak mbuti perak paga keele komaarogo pit nogogwaarak.

18 Pit nogo nogogwaarik, owa’nagat tungga’nggi mbanogo puwam nogo paga tugunggo logorak ndomba eeruwak laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, nogo paga aap ineenu nen yabenggek-ndabenggek penggaako mengga kwak yum tabak irip nggorek metet 9 paga wakkogwe, ndi, ambe agi tiyarogon paga ti, owa’nagat wuriyak yum tugunogo wuppi wogogwaarak nogo ndak-ndak metet mbere eeppunuk,metet ambi oolo negen paga wakkogwe, eerogo pereegwaarak.

19 Ndi, eyo owak 4 mippogo logorak eereegwaarak inom, iyok 4 eerogo pereegwaarak inom, ti mbuti tembaga paga eereegwaarak kwe, nggelenggo logorak ena yomonogo pereegwaarak inom, owak abo paga keele komaarogo pereegwaarak inom, owak mippit nogo logorak irip paga nabenogo pereegwaarak inom, ti mbuti perak paga mban eerogo pereegwaarak o.
20 Ooliya wurik nogo mippogo logonet, omaawi eekak inom, owa’nagat yendok-wandok mippogo logonet omaawi eerogo wurakak inom, abok aret ti, mbuti tembaga paga mban ogobakkigireegwaarak.

Ooliya wureegwaarak wu lingginik wone

21 Ala awooliya wuko logonet, o mage lombok menggim aloobut mbaneegwaarak paga yi mendek ndi mendek wundeegerak nogo ti, at Muta nen yorage logonet, “Kit Lewi mendek nen liiru mbanggo logonu o. Ndi, mbanggwi kiigak, aap Ala unde Karun aput endage Itamat nen kinarum logowak o,” yinuk, yoragagerak ndakndak liiru mbaneegwaarak nogo yi o.
 22 It inanebunu Yekura mendek aap Uri aput Kut ombooluk endage Mbetalen nogo nen Ala wone lengganogo Muta, “Yogop eeriyak, ndogop eeriyak,” yoreegerak nogo ndak-ndak aret eeke kagak,
23 aap anebunu Ndan mendek endage Akitamak aput Akoliyap nogo nen kayin yawenak amuni mbanak inom, ndomba eeruwak laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, nogo paga yi mendek ndi mendek etenggen yabenggek- ndabenggek eerogo penggaake, mbuti emas paga yi mendek ndi mendek etenggen alik ogobakkigike, eyo paga yi mendek ndi mendek eenggi amburu eeke, eeke menggerak me, at imbirak nen eekwi iigak, wu wundeegerak nogo yi aret.

24 O mage logowam wuko logonet, mbuti emas wundeegerak apit ti, “Mbuti emas yi, Kaliku ALA kake o,” yinuk, titik eerogo Aliku ALA ake pi wogogwaarak nogo Ala awooliya wuremenggam syikal onggo koonogo puurak nogo ndak-ndak aaninggin wakkogo logonet, 29 talenta inom, tujuh ratus tiga puluh syikal inom, ti paga wuko logonet, lambuk togon ineenggi lingginik ti, mbuti emas aaninggin seribu aret me, lek age,
25 ndi, aakumi Iterali inendage liiru mbanggwi iigak, mbuti perak pereegwaarak apit ti, Ala awooliya wuremenggam syikal onggo koonogo puurak nogo ndak-ndak aaninggin wakkogo logonet, 100 talenta inom, seribu tujuh ratus tujuh puluh lima syikal inom, ti paga wuko logonet, lambuk togon ineenggi lingginik ti, mbuti perak aaninggin tiga ribu empat ratus aret me, lek age, eereegerak.

26 Aap inendage mbanggwi ti, tigitogon aret ndarak iigak tahun 20 nen nugwa agi nggwe eerak ineebe lambunik ineenggi lingginik enam ratus tiga ribu lima ratus lima puluh aret me, aap ambit nen Ala awooliya wuremenggam syikal onggo koonogo puurak ndak-ndak wu mbuti perak abu mbuuluk pi wogwe iinok, apit lambunogo wakkogo logonet, mbuti perak aaninggin tiga ribu empat ratus aret agagerak me,

27 mbuti perak 100 talenta ti, aaninggin 20 aret me, nogo paga ooliya nogo owak mippuurak iyok inom, yum tungga paga tuguniyak eyo owak mippuurak iyok inom, nogo ti, iyok 100 eerogo pogo logonet, iyok ambit paga talenta ambiret wungge, iyok ambit paga talenta ambiret wungge, eerit 100 talenta ti, mbuti perak aaninggin tiga ribu empat ratus aret me, wungge,

28 ndi, mbuti perak ando seribu tujuh ratus tujuh puluh lima syikal ti, aaninggin 20 aret me, nogo paga eyo owak mippugu irip paga nabenggwi, ena yomonogo pugwi, nggeleni nawamkeele komaarogo pugwi, eeko logonet wungge, eereegerak.

29 Ndi, “Yi Ala kake o,” yinuk, mbuti tembaga titik eerogo Ala ake pereegwaarak nogo ti, 70 talenta inom, dua ribu empat ratus syikal inom, ti, mbuti tembaga aaninggin dua ribu empat ratus aret me,
30 ti paga Ala inom lambungge logowam ooliya tungga owak mippereegwaarak iyok inom, ake warogo kani kunggak eebe inom, mbutimanggen yonggon-yonggon yareegwaarak inom, yi mendek ndi mendek eekak yuurak inom,

 31 owa’nagat yengget-wangget wuko logonet, owak mippereegwaarak iyok inom, owa’nagat wurik tungga owak mippugu iyok inom, ooliya wuko logonet omaawi eekak mbuti owak inom, owa’nagat yendokwandok wuko logonet omaawi eerogo wurakak mbuti owak inom, abok aret ogobakkigiko logonet, wu wundeegerak nogo ti aret o.

39 Aap Ala unde inayum agale warak epod nogo penggaareegwaarak wone

1 At Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak at Karun apuri inom Ala unde logonet, inayum alik leenak nogo mendek yirikko’nok, o mage logowam aakumi inake eeri unggwogo logowak nduk, ndomba eeruwak laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, nogo paga aap Karun apuri inom inayum penggaareegwaarak.
2-3 Penggaako logonet, mbuti emas aan libik-lebek eerogo mbuulogwe nggagik-nggogok eerogo pogo nogogwaarik, aap ineenu nen yabenggekndabenggek eerogo penggaako mengga kwak, ligi nogo paga perenogo punuk, nogo paga inom, ligi yawenak amuni mbanak laanak nogo paga inom, inayum agale warak akem yirikak epod nogo penggaarogo pugwi,
4 inuum peenok-peenok inambo’meinaame te’mulunggo logorak agale mbere eerogo penggaakwi,
5 ndi, epod abo ogu paga kobee’le inaa’ndok me yonggon negen ineenggi amburu yarak yirik logorak nogo yum epod imbirak etenggen ambit kunnaruwak nduk, ligi ndomba eeruwak paga laanak mu kunik inom, maa’ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, nogo ti paga mban, Penggaariyak o, yinuk, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aret penggaakwi, eereegwaarak.
6 Eerogo punuk, yugum pugagi negen pindan-pindan eeke menggerak kiritolit nogo muun negen mbuti emas paga yengget-wangget komaarogo yugum nogo paga nabenogo pugwi, aap ineenggi amburu pegak cap ogobakkigiko mengga kwak, at aap Iterali apuri inendage yugum nogo paga ayo waganogo pugwi,

7 eerogo pogo nogogwaarik, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aakumi Iterali aberinake logowak nduk, yum epod agale warak penggaarogo pereegwam nogo paga pugunogo pugwi, eereegwaarak.

Yum ko’no negen amiguwak paga logorak penggaareegwaarak wone

8 Eerogo punuk, yum ko’no negen mendaarak amiguwak paga nabenak logorak nogo penggaariyak nduk, ligi mbuti emas inom, ndomba eeruwak paga laanak mu kunik inom, maa’- ngga kunik inom, maa’ngga anggup kunik inom, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, nogo paga it aap ineenu nen yum penggaako mengga kwak, ayum agale warak akem nggorek yirika penggaareegwaarak nogo ndak-ndak aret penggaareegwaarak.

9 Penggaako logonet, kayin eebe yunggunogo irip aru-ogwe inom, ambe agi-ogu inom, nogo ti ndak-ndak mban 22 senti paga wakkogo nogogwaarik,

10 yugum onggo nggwok permata nogo mendek paga mban nabenogo puwak nduk, ogowa 4 koonogo punuk, yugum maa’ngga kunik yatipit ambi waganggwi, yu-gum kiritolit ambi waganggwi, yugum malakit ambi waganggwi, eeppunuk, ogowa aa’nduk koonogo pugwi,
11 ti’nuk, yugum yi’mbaani kunik ambi waganggwi, yugum laturit ambi waganggwi, yugum yatipit mili ambi waganggwi, eeppunuk, ogowa ambo’- me koonogo pugwi,

12 ti’nuk, yugum ambat ambi waganggwi, yugum akik ambi waganggwi, yugum ketubuk ambi waganggwi, eeppunuk, ogowa ambo’me pugwi, eerit

13 ogowa akombaga lombok ti, yugum pirut inom, yugum kiritoperat inom, yugum neperit inom, nogo paga koonogo pereegwaarak. Eeko nogogwaarik, yugum 12 koonogo pereegwaarak ti paga omaawi eerak logowak nen muun negen mbuti emas paga yendok-wandok komaarogo nabenogo punuk,


14 yugum 12 koonogo pugu ti paga aap Iterali apuri 12 nogo inanebunu ambitak mban cap negen eerogo inendage ayo waganogo pereegwaarak.

15 Eeppogo nogogwaarik, ko’no negen amiguwak paga nabenak logorak mbuti emas paga yonggonyonggon yarogo pogo nogogwaarik,

 16 mbuti emas paga muun negen yengget-wangget eerogo pugwi, ndi, mbuti emas paga tenggen mbere yarogo pugwi, eerogo punuk, tenggen mbere nogo waganogo yum ko’no negen amiguwak paga nabenak logorak irip peenok-peenok pugunogo pogo nogogwaarik,
17 mbuti emas paga yonggon-yonggon yarak mbere nogo tenggen mbere yum ko’no negen irip paga pugunik nogo paga te’mulunogo pugwi,

18 ndi, mbuti emas paga yonggon-yonggon yarak irip mbere nogo waganogo mbuti emas paga muun negen yengget-wangget eerak yum epod paga nabenak enaame wonage nogo paga imbirak lambunogo maakwi, eereegwaarak.

 19 Eeppogo nogogwaarik, tenggen mbere ambinom mbuti emas paga yarogo yum epod abo ogu yum ko’no negen amiguwak paga nabeniyak peenok-peenok ambokan paga pugunogo punuk,
20 yum epod agale uum paga nen nugwa irip wonok yonggon yiriyak irimbaga pi nawam taati mbuti emas paga tenggen mbere ambinom yarogo pugunogo pogo nogogwaarik,
21 yelek ponggok ari logokwak, omaawi eerak logowak nduk, yum ko’no negen abo paga tenggen pugunik nogo inom, tenggen yum akem yiriyak epod abo paga pugunik wonage nogo inom, imbirak lambunogo keele kibu-kibu nogo paga maarogo pereegwaarak. Ti eereegwaarak ti, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aret eereegwaarak.

Ala unde inayum alik ambi penggaareegwaarak wone

22 Eerogo pogo nogogwaarik, aap Ala unde inayum akem yiriyak epod nogo endekem nggwe kagak, yum nggorek akem yiriyak nogo ti, it aap ineenu nen penggaako mengga kwak kayin kibu-kibu nogo paga penggaako logonet,

23 inenggaanok nggelenogo puwam kayin oolo eno mbanogo punuk, nibik yukwak, ambe paga yumooragik negen penggaarogo pugwi,
24 ndomba eeruwak paga amu kunik laanak inom, maa’ngga kunik laanak inom, maa’ngga anggup kunik laanak inom, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, nogo paga eyo delima anggen ngginim wurogo yum abo paga pugunit nogo nogogwaarik,

25 enggela’me lobale eekak mbuti emas at mendek paga ogobakkigirik pugunogo pit nogwe, eereegwaarak.
26 Aakumi inake eeri unggwagak eeko logonet, yirikak yum abo paga eyo delima anggen nogo pugunogo wuppi wogwe, mbuti emas paga ogobakkigirik lobale eekak nogo pugunogo wuppi wogwe, eerit yum abo paga yendok-wandok pugunogo pit nogogwaarak. Ti eereegwaarak nogo at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aret eereegwaarak.

 27 Eerogo pit nogo nogogwaarik, Karun apuri inom inayum akem agi yirikak nggorek ti, kayin yawenak amuni mbanak paga it aap ineenu nen penggaako mengga kwak penggaarogo pugwi,
28 ndi, inabetagi perenogo puurak inom, perenogo punuk keele maariyak inom, yum ogu akem yirikak inom, nogo ti, ligi yawenak amuni mbanak lombok laanak paga penggaakwi,
29 inagabee’le ti, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, ndomba eeruwak paga amu kunik laanak inom, maa’ngga kunik laanak inom, maa’ngga anggup kunik laanak inom, nogo paga it aap yum etenggen yabenggek-ndabenggek penggaako mengga kwak, penggaarogo pugwi, eereegwaarak. Ti eereegwaarak ti, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aret eereegwaarak.

30 Ti eeppogo nogogwaarik, Ala ake leenak ayuk warak kogo logowak nduk, mbuti emas at mendek paga meeli negen ogobakkigirogo punuk, nogo paga wone, Aliku ALA Ake Leenak, eerogo cap negen ayo waganogo pogo nogogwaarik,

31 at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndakndak keele kibu-kibu nogo paga yum anobak me perenak wonage nogo paga nabenogo pereegwaarak.

Ooliya wukak yi mendek ndi mendek ogobakkigirogo
 Muta wogoreegwaarak wone

32 At Aliku ALA nen, “An ninom lambungge logowam ooliya yogop aret wuriyak o,” yinuk, Muta yoreegerak nogo it aakumi Iterali nen ndak-ndak li’luk ogobakkigirogo pogo nogogwaarik,
33 Muta owagam pi wogogwaarak nogo ti, ooliya eebe wuriyak kayin tabak inom, inikime eekak yuurak yi mendek ndi mendek inom, enonggon waganggak inom, eyo owak mippuurak inom, eyo karokaro nappuurak inom, owa’nagat owak mippuurak inom, iyok inom,

34 ndomba ngguunok agabolo paga maa’ngga warogo penggaarak obaga lenggenogo puurak inom, lumba-lumba yi inikime menggaarak agabolo inom, yum tabak o mage lombok logowam noberak logorak inom,
35 Ala wone yugu yonggolak logorak aloobut mbanak inom, eewu’nuk negak eyo loonak inom, Ala inom lambuni wage logowam abiringga nariyak inom,

36 oroti pegak eyo ndoonak inom, ti paga eekak yi mendek ndi mendek inom, Ala eebe wonage mbaruwak nduk, oroti inom,
37 ndi wuninggak mbuti emas at mendek paga ogobakkigirik owak inom, eno’mbak ogobakkigirik inom, ndi ti paga eekak yi mendek ndi mendek inom, wuninggak amburu inom,
38 obari abe kaga kani kunggak emas paga nabenak inom, Ala ake leenogo pogo logonet kilippiigak amburu inom, obari abe kaga inom, yum tabak tungga paga tugunggak inom,

39 ake warogo kani kunggak tembaga paga nabenak inom, mbuti tembaga paga mbutimanggen yonggon-yonggon yarak inom, eebe eewu’nuk negak eyo loonak inom, kunggo logonet, yi mendek ndi mendek eekak inom, ineenggi-iniyok kookak eebe inom, alom kwippuurak inom,
40 owa’nagat wuriyak paga yumtugunogo wuppi wagak inom, owa’- nagat owak mippuurak inom, iyok eerak inom, tungga paga yum tuguniyak inom, omaawi eekak keele inom, omaawi eekak mbuti owak inom, Ala inom lambungge logowam wuriyak yi mendek ndi mendek eekak yuurak abok aret inom,

41 Ala awooliya wuriyak o magame aakumi inake eeri unggwogo logonet, yirikak yum ake leenak at Karun ayum inom, apuri inayum inom, abok aret

42 at Aliku ALA nen Muta eeriyak yoreegerak nogo ambiriluk ambi wuppuulik abok ndakndak aret ogobakkigirogo Muta owagam pi wogogwaarak.

43 Pi wogo mbareegwa, Muta nogo at Aliku ALA nen eeriyak yoreegerak nogo ambiriluk ambi wuppuulik abok ndak-ndak lombok eereegwaarak kage nagagerik, ale’nggen inoba piyareegerak.

40 Muta nen ooliya eebe wureegerak wone

1 Ale’nggen inoba piige mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “Tut iyaalok penenak tanggal 1 yi paga aret an ninom lambungge logowam mage logorak nawooliya nogo wuru o.
3 Wuke logomenggendik, noone yugu naloobut mbanak me yonggolak nogo pi unggwage logomenggendik, nobarak logorak nduk, yum tabak tugunogo wuppi wage,

4 eyo oroti pegak ndoonak nogo pi unggwage logomenggendik, ti paga eekak yuurak yi mendek ndi mendek nogo koonogo obaga pege, eeke logomenggendik, ndi eebe pi unggwage, ndi eno’mbak koonogo kwippit nage,

5 obari abe kaga kani kunggak ake mbuti emas paga ogobakkigirik nogo wonok an noone yugu naloobut mbanak me yonggolak akem wonage kagak, ena endekem nggwe taati pege, yum tungga’- nggi paga tugunogo pege, eeru o.

6 Ndi, nake warogo kani kunggak ogobakkigirik nogo wonok ninom lambungge logowam tungga paga endekem nggwe taati pege,

 7 ineenggi-iniyok kookak ogobakkigirik nogo wonok ninom lambungge logowam aken nggwe kagak kani kunggo logowam endekem nggwe kagak oolo taati punuk, niyo a’ne korok togon toologo pege,
8 owa’nagat wuriyak owak yendokwandok mippit nage logomenggendik, yum tabak penggaarak nogo tugunogo wuppi wage, owa’nagat tu unggwogo logowam nogo paga yum tugunogo wuppi wage, eeru o.

9 Eeke logomenggendik, an nake leenogo pege logonet, kilippiyoorak amburu nogo wagangge logomenggendik, nawooliya wurik inom, yi mendek ndi mendek inikime wonage inom, yi eekak ndi eekak ake inom, abok aret nake leenak logowak nduk, amburu labunogo pit na’nuk, nake leenogo pege,

10 ndi, nake mondok alik leenak logowak nduk, nake warogo kani kunggo logowam paga inom, ti eeko logonet eekak yuurak yi mendek ndi mendek paga inom, amburu labunogo pit na’nuk, nake leenogo pege,
11 ndi, ineenggi-iniyok kooko logowam paga inom, kwippuurak iyok paga inom, amburu ti labunogo pit na’nuk, nake leenogo pege, eeru o.

12 Ti eeke logomenggendik, Karun inom, apuri inom, wogoren an ninom lambungge logowam nawooliya wurik tungga’nggi paga taati piinok, niyo paga inabin koorogo piige logomenggendik,
13 at Karun ti, an neebe unde logonet, nake eeke logowak nduk, yum yirikak abu leenak nogo Karun yirippege logomenggendik, amburu anobak paga kilirogo punuk, nake leenogo pu o.
14 Ti eeppunuk, Karun apuri nogo kowagam piya wage logomenggendik, inayum akem agi yirikak nggorek nogo yirippiinok,

15 an neebe unde logonet, nake eeko logowak nduk, inogoba amburu kilippegendak ti ndak-ndak aret amburu inoba kilippiyet o. Amburu inoba kilippiyamenggendak ti, it inapuri nda’- narit wundi wogwe nogo an Ala neebeunde logonet, mondok-mondok eeko logowak nduk, togop aret eerogo piyaamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

16 Yoge mbareegi, at Muta nen at Aliku ALA nen yoreegerak nogo ambi wuppuulik mondok ndak-ndak eeke logonet,
17 it Iterali o Metit nen wundi wogogwaarak kuli nen tahun ambiret abu eeppunuk, ambi eeke paga tut ambi penenak tanggal 1 ti paga aret

18 at Muta nen ooliya ti wuke logonet, eyo owak mippuurak nogo paga iyok kunogo pege, owak mippuurak nogo paga eyo karo-karo nappit nage, eeke nagagerik, mippit nagagerak.
 19 Mippit nage nagagerik, yum oo’ngget tabak nogo lenggenogo punuk, obaga yum tabak lumba-lumba agabolo paga penggaarak nogo lenggenogo pereegerak. Ti eereegerak ti, at Aliku ALA nen yoreegerak nogo ndak-ndak aret eereegerak.

 20-21 Eeke nagagerik, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo mondok ndak-ndak Ala wone yugum paga mbanak nogo waganogo aloobut mbanak me nogome yonggologo punuk, abiringga narogo pege nagagerik, eewu’nuk negak eyo loonak nogo tenggen yarak me nogome mambunuk, aloobut mbanak wonok ooliya wurik mage lombok logowam nogome pi unggwagagerak. Pi unggwage nagagerik, aloobut mbanak me Ala wone yugu yonggolak nogo taberak logowak nduk, yum tabak nogo tugunogo wuppi wagagerak.
22-23 Wuppi wage nagagerik, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak oroti pegak eyo ndoonak nogo Ala inom lambungge logowam ooliya wurik yum tugunik kagak magame o omarip paga pa’nggwe time pege nagagerik, oroti worarak nogo eyo ndoonak ogombaga Aliku ALA enggaanom paga taati pereegerak.

 24-25 Pege nagagerik, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndakndak ndi nogo owak waganogo Ala inom lambungge logowam ooliya wurik magame o ame pa’nggwe eyo ndoonak nogome ena koonogo Aliku ALA enggaanom paga pege nagagerik, nogo paga eno’mbak nogo kumbit nagagerak.

 26-28 Kumbit nage nagagerik, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak kani kunggak mbuti emas paga ogobakkigirik nogo waganogo, Ala inom lambungge logowam ooliya wurik magame yum tugunik me eraaninu endekem nggwe taati pege nagagerik, obari abe kaga nogo waganogo kani kumbunuk, yum tabak nogo waganogo ooliya wurik tungga nogo paga tugunogo pereegerak.

29 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak Ala ake warogo kani kunggak nogo waganogo, Ala inom lambungge logowam ooliya wurik magame tu unggwogo logowam taati punuk, Ala ake warogo kani kungge, gandum anggen yigirogo Ala ake wogoge, eeke nagagerak.

30-32 Ti eeke nagagerik, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aret Muta inom, Karun inom, apuri inom, nen Ala inom lambungge logowam ooliya wurik me time unggwi nogwe, ake warogo kani kunggwi, eeruwak nduk, ineenggi- iniyok kookak yuurak ooliya wurik me aken nggwe kagak, ake warogo kani kunggo logowam endekem nggwe kagak, oolo taati punuk, niyo toologo pereegerak.

33 Ti eeke nagagerik, ooliya wurik nogo inom, kani kunggo logowam nogo inom, mangga wagak eyo owa’- nagat owak yengget-wangget wuppit nage nagagerik, ti paga yum tabak tugunogo wuppit nage, owa’nagat wurik tungga’nggi paga yum tugunogo wurabit wage, eereegerak. Aliku ALA nen yoreegerak nogo Muta nen mondok li’luk eerogo pereegerak nogo ti aret.

Ala abinak awooliya wurik paga eya eerogo pereegerak wone

34 Eerogo pege mbareegi, ndugwi nogo wambi wage nagagerik, Ala inom lambungge logowam awooliya wuriknogo paga apit eerogo punuk, at Aliku ALA abinak nogo Ala awooliya wurik o magame inikime nogome eya kwindagala eerogo pereegerak.

 35 Ndugwi nogo Ala inom lambungge logowam awooliya wurik paga apit eerogo pege, at Aliku ALA abinak o magame nogome kwindagala eerogo pege, eereegerak me, Muta time ungguurak meek aret agagerak.

36 Ala awooliya wurik magame ndugwi lenggenak wonage nogo lagi nanuk, nage kenok, it aakumi Iterali nogo mugurok nogwe,
37 ndi, lagi nage lek lenggenak mban wonage kenok, it aakumi Iterali nogo puk wonogwe, eerit wogwe iigak,
38 o liingge kenok, Aliku ALA andugwi nogo awooliya wurik magame irimbaga lenggenak wonage, ndi, oonikiya age kenok, ndugwi nogo aret ndi wuninik pogom eya eerogo pege, eeke kagak, it aakumi Iterali yagak-ndagak nugu logonet, kogo nogogwaarak.

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...