Rabu, 30 Juni 2010

MARAKUT



Mbuku Marakut yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet aa’nduk pekkoorak nogo yi o.

Wone Obeelom Wone mbuku Marakut liiru mbanak yi, at Yetut eeke nagagerak nogo abu kin lombok liiru mbanak wonage. Obeelom Wone mbanak yi paga at Yetut mondok iya tit eeke, ayuk warak logonet eeke, yi wone ndi wone mamunirage, aakumi kugi inikime liinik nggiginogo wumbiige, inomaluk lek eerogo piige, ndi, ninomaluk lek eerogo pinanikit nduk, at aakumi aret a’nuk, ninake yagan warogo kangge, eereegerak wone nogo liiru mbanak wonage.

At wone yorage, mamunirage, eeke nagagerak nogo abu iya negen eeke logonet, yi eekak ndi eekak eerit nege nagagerak ti perak, mondok iya lombok eeke nagagerak me, wone aa’nduk lombok yereegerak liiru mbanak nogo ti, at Yaya niyome wuppiige nagagerak wone inom, ti’nuk, at Yetut niyome wambeegerak inom, karume nagagerak me, Tile nen iniki abut mbaneegerak inom, “Ala awoore’nggam eeriyak muk panggo yi wagaarak me, Kinomaluk mbo pinip o,” yinuk, iyaalok o Nggalileya paganogo yorage nagagerak inom, aakumi kugi andi ambik wonogwe me obeelom eeginake, wone mamunirage, eeke nagagerak inom, wone ti, abok aret mbuku Marakut yi paga liiru mbanak wonage.

Pasal irip paga mbanak nogo ti, yabu abu eerit nage mbareegi, wariyak panggoni wagagerak inom, eyo karo-karo paga kangge logonet, “Abu aret eeki o,” yinuk, yereegerak inom, kanggo menggam nen eenik eerogo mippereegerak inom, liiru mbanak wonage. Ndi, mbuku Marakut irip paga pasal 16 ayat 9-20 kuli liiru mbanak ti, mbuku yi liiru mbaneegerak nen mbanulik. Ata, aap alik nen mbaneegerak me, inom nabeneegwaarak o.

1 Yiime Wuppiiga Yaya nen yorage nagagerak wone

(Mat. 3:1-12; Luk. 3:1-18; Ya. 1:19-28)

1 At Yetut Keritut Ala aput eerit nage nagagerak obeelom wone aa’nduk lombok wareneegerak nogo yi aret o.

2 At Ala yorage kagak yoraga Yetaya nen yorage logonet, “Kat noorak tu yaruwak nduk, An nen yonggo aa’nduk nappege neyaamunggun o.

3 Aap ambi karume aakumi lek me kuum ari logonet, Ninogoba woroorak tu ogobakkigirogo yakwi, Ndi, at nage logorak tu koonogo yakwi, Eeko logonip o, Yinuk, agan wage kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak nogo liiru mbaneegerak o.

4 Liiru mbaneegerak nogo ndakndak, aap Yiime Wuppiiga Yaya nogo karume aakumi lek me nage nagagerik, aakumi yorage logonet, “Kinomaluk lek eerogo pinagawak nduk, maluk eeko monggotak ti, kiniki koombunuk, mbo pinip o. Ti mbo pugwi kiinok perak, yiime wuppinagagarak o,” yinuk, yorage nagagerak.

5 Yorage nogome wonage me, it yi aakumi ndi aakumi o Yureya nen, kota Yerutalem nen, abok aret at Yaya owagam nogo nogogwaarik, inomaluk paganggo mbareegwa, yi Yoraran paga niyome wuppiige nagagerak.

6 At Yaya nogo unta eeruwak wiirogo ayum ogobakkigirogo yikkolage, agabolo poorogo agabee’le yikkolage, eeppunuk logonet, at ambi ti, yibila inom, nggiin amburu inom, nengge nagagerak.

7 At nen wone yorage nagagerak nogo yi aret, “At peebi nambokan woraagin ti, aap nggwok aret o. Ndi, an we mbuuluk me, at iyogogut nggerenak tebe yinuk, piiniyak meek o.

8 An nen we yiime wuppinagage minggirak kwe, at nen perak, Aberiniki kinoba wuppinagi woraagin o,” yinuk, yorage nagagerak.

Yaya nen Yetut yiime wuppereegerak wone

(Mat. 3:13-17; Luk. 3:21-22; Ya. 1:32-34)

9 Yorage wonage me, at Yetut o Nggalileya tini Nataret nen wagagerak. Wage mbareegi, at Yaya nen yi Yoraran paga yiime wuppereegerak.

10 Wuppege mbareegi, wundi wage kagak, mbogut keyaake mbareegi, Aberiniki towe puume pogom wiga agan at Yetut oba nabi wage kagagerak.

11 Kage mbareegi, mbogut paga nen oone ari logonet, “Kat naput niniki kunik aret me, nale’nggen ee’nake keegi o,” yoge kagagerak.

Ibilit nen Yetut abut mbaneegerak wone

(Mat. 4:1-11; Luk. 4:1-13)

12 Yoge mbareegi, Aberiniki nen at Yetut karume aakumi lek me time nawak nduk, eeppege mbareegi, nagagerak.

13 Karume nagagerak wonage me, at Ibilit nen Yetut abut mbangge kagak, nogo 40 yereegerak. Ndiimbu-nggwiya nugu menggam wonage me, it malayikat nen wogo nogogwaarik, iniki eyak wappereegwaarak.

Aap ikan wagangga ineebe 4 miirinabeegerak wone

(Mat. 4:18-22; Luk. 4:14-15, 5:1-11)

14 At Yaya nogo keele maarogo mambiigo menggam mambogo mbareegwa, at Yetut nogo o Nggalileya nagagerak. Nage nagagerik, Ala wone obeelom wone nogo yoranet nege logonet,

15 “Ala eeriyak kooneegerak nogo eyom abu panggo yegerak o. At abu’me pinagarak nogo panggo yi wagaarak me, kiniki koombunuk, kinomaluk mbo pogo logomonggotik, obeelom wone yokkirage yi, abet mbako logonip o,” yinuk, yoranet nege nagagerak.

16 Yoranet nege nagagerik, niyo Nggalileya yenggenak aa’nggi paga nage logonet, at Timon awot Andereyat imbirak ikan waganggo menggaarak me, ikan waawok nduk, yum ikan waganggo menggaarak nogo yiime mbo wuppugwi enegen iyareegerak.

17 Mbo wuppugwi enegen iige nagagerik, yorage logonet, “Ikan waganggo monggotak ti kwak, aakumi wogonabit nugu logorak mamunggiraakit nduk ninom nawok o,”

18 awo yorage kagak, yum ikan waganggo menggaarak nogo mbo punuk, inom nogogwaarak.

19 Inom koorok time aret ari nanuk, at Tebereyut apuri Yakobut awot Yaya imbirak inogoba inom yiiro paga logonet, yum ikan waganggo menggaarak nogo ogobakkigikwi enegen iyareegerak.

20 Enegen iige nagagerik, “Ninom nawok o,” yinuk, perak togon yorage mbareegi, inogoba Tebereyut it aap onggo kolaawok nduk eeka nogo inom yiiro paga taati mbo piinok, Yetut inom nogogwaarak.

Aap kugi ogole warak inikime unggwagagerak wone

(Luk. 4:31-37)

21 It nogo inom nogo nogogwaarik, o Kaperenawum unggwi nogogwaarak. Unggwi nogo nogogwaarik, Yetut nen it Yakuri tamban eekwi paga it tamban eeko menggam nogome unggwage nagagerik, wone mamuniragagerak.

22 It at oone mamunirage inaruk konenggo nogogwaarik, “Ie! Aap yi, it Ala wone liiru mbanak unde nen yo’nirogo mengga kwak yo’nirage lek o. Wone ti, at unde nen aret ari me, Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

23 At wone mamunirage kagak, aap ambi kugi ogole warak inikime unggwagagerak it tamban eeko menggam wonage nogo nen,

24 kwa kunik ari logonet, “Kat Yetut Nataret mendek yi, nonggop ee’ninabikit nduk wagan? Nit lek eerogo pinanikit nduk wagan ilik? Kat Ala aput maluk eekeelik alik leenak menggendak nogo keebe an neenu aret o.”

25 Yoge mbareegi, Yetut nen at mberege logonet, “Koone puk a’nuk, wundi nak o.”

26 Yoge mbareegi, kugiogole warak aap inikime unggwagagerak nogo nen eebe nuk eeke, kwa yuwak nduk eeppege, eeke nagagerik, nggigik togon wundeegerak.

27 Wungge mbareegi, it abok nen, “Ia!” yinuk, inagabiti ambik age nagagerik, ambi nen yagak, ambi nen yagak yogo logonet, “Wologwe! Nonggop eerogo wumbigi? Wone alik ngget mamunik paga oone omaawi yoge kenok, wunggi ilik? Oone omaawi paga kugi ogole warak mendek, Wundi nanip, yorage kenok, konembunuk aret wunggo menggaarak yi, ia!” yinuk, yereegwaarak.

28 Yogo nogogwaarik, eereegerak wone nogo o Nggalileya enaaganambokan nogome mbet-mbet aret wigak yereegerak.

Aakumi ambik obeelom eeginabeegerak wone

(Mat. 8:14-17; Luk. 4:38-41)

29 It Yakuri tamban eeko menggam nogome nen wundi nogo nogogwaarik, Yaya Yakobut imbirak Timon Andereyat iname nogome inom unggwi nogogwaarak.

30 Unggwi nogo mbareegwa, at Peterut owanggelo inikime kani pereegerak andi windak wonage me, “Kwe andi yogop agaarik o,” yinuk, Yetut yoreegwaarak.

31 Yogo mbareegwa, owagam nage nagagerik, eenggi pigogo mippege mbareegi, andi nogo lek age nagagerik, kwe nogo nen inake eeke nagagerak.

32 Kiyoma-kiyoma oonegen kilu yi nage kagak, it kugi andi inom, it kugi inikime lik yereegerak inom, abok aret wogoren Yetut owagam piya wogogwaarak.

33 Piya wogo nogogwaarik, it aakumi o kota time mendek abok aret tungga paga kuwak ari wogo mbareegwa,

34 at Yetut nen it aakumi yi kugi ndi kugi kunik nogo abok aret obeelom eeginake, kugi inikime lik yereegerak kenok ambik nggiginogo wumbiige, eeke kenok, it kugi nogo at Yetut eebe ineenu me. at Yetut nen, “Kinoone yuurak lek o,” yinuk, yorage mbareegi, inoone puk a’nuk aret wundit nogogwaarak.

O Nggalileya obeelom wone yorage nagagerak wone

(Luk. 4:42-44)

35 O kilim nagabikit nduk apit eeke kagak, Yetut eenik a’nuk wundi nage nagagerik, aakumi ineebe lek me time tamban eeri nagagerak.

36 Tamban eeke nogome wonage kagak, at Timon oreewi inom nen kwaarit nogo nogogwaarik, at eebe kwaakkogogwaarak.

37 Eebe kwaakkogo nogogwaarik, at yogo logonet, “It aakumi abok aret kat keebe kwaakkabit nugu agaarik o,” yinuk, yoreegwaarak. 38 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “O tini koorok time kunduk yora naakit nduk wagarak me, nawok o,”

39 yorage nagagerik, o Nggalileya abok aret it Yakuri tamban eeko menggam wone yorage, kugi inikime unggwagagerak kenok, nggiginogo wumbiige, eerit nege nagagerak.

Aap awin aaga’ne kunik obeelom eereegerak wone

(Mat. 8:1-4; Luk. 5:12-16)

40 Eerit nege me, aap awin aaga’ne kunik ambi at Yetut owagam wage nagagerik, abu’me tebe yinuk, ngginooge logonet, “Kat nen obeelom ee’naburak mbake keenok, obeelom ee’naburak op aret o.”

41 Yoge mbareegi, at Yetut nen aap nogo abuwa mba’nuk, eenggi nderogon pigagangge nagagerik, “An obeelom eekkaburak mbakirak me, obeelom agago pagagi o,” yinuk,

42 awo yoge kagak, awin aaga’ne kunik nogo lek age nagagerik, eebe obeelom agagerak.

43-44 Obeelom age mbareegi, oone panggok togon yoge logonet, “Eekkakirak yi, aakumi abu yoraagun o. Aap Ala unde nogo nen keebe keyaawak nduk, owagam nak o. An obee-lom eekkakirak me, at Muta nen, Ala ake ndogop eerogo puurak o, yinuk, yereegerak nogo, pege keyaawak nduk pi nak o,” yinuk, aruk warogo nappereegerak.

45 Aruk warogo nappereegerak kwe, oome nogome nen wungge nagagerik, at eeppereegerak wone nogo abok aret yi awi ndi awi paganogo yoranet nege nagagerak. Yoranet nege nagagerak ti paga at Yetut nogo aakumi inenggaanom tena’me nege logorak meek age mbareegi, aakumi ineebe lek me time aret wonage me, aakumi yi awi ndi awi nen at owagam kuwak ari wagak mban eeko -21nogogwaarak.

2 Aap eenggi-iyok nggunanak obeelom eereegerak wone

(Mat. 9:1-8; Luk. 5:17-26)

1 Nogome wonagagerik, ti’nuk, o Kaperenawum wagagerak me, “Ame wagaarak wonage o,” yogwe iinok,

2 aakumi ambik kuwak ari wogo nogogwaarik, o nogome yagabit aago tu ngga’nggi paga lunik wonogwe iigak, wone yorage nagagerak.

3 Wone yorage wonage me, aap ambi eenggi-iyok nggunanak me, aap 4 nen eewu’nuk, at owagam wonok pi woraawok nduk eereegwaarak mendek

4 oome time Yetut aakumi inom yagabit aago wonogwe me, unggwi noorak meek age mbareegi, wonok o kirin paga laganggo nogogwaarik, at Yetut wonage me ndakndak pelan ndenenogo punuk, aap nogo eyo ndoonak windak menggerak nogo paga windak kagak enaani wuppereegwaarak.

5 Wuppogo mbareegwa, at Yetut nen it inikime at oba abet mba’nuk wonok wogwe yelok iige nagagerik, aap eenggi-iyok nggunanak nogo yoge logonet, “Naput wae. Komaluk nogo lek eerogo pagagi o,” yoreegerak.

6 Yoge mbareegi, it Ala wone liiru mbanak unde ando time kwi’ndak wonogwe nogo inikime nen, 7 “Aap yi, nonggop nduk togop yigi mbakop? Nit maluk eekwi lek eerogo pinanege menggerak nogo, at Ala nen mban eeke nogo lek a? Togop aret kwe, Ala miyuk-meya agago pege yi, wologwe!”

8 It iniki togop mbakwi at Yetut nen yelok iige nagagerik, it yorage logonet, “Kit nonggop nduk kiniki togop mbako ogotik?

9 Aap eenggiiyok nggunanak yi, Kat komaluk lek eerogo pagagi o, yoriyak ti, iya a? Kagare’ngga ndoonak nogo yege menggendak ko’nok nak o, yoriyak ti, iya a? Kit yinip nda!

10 Ala nen an aap aret nda’nagagirak nogo nggween paga yime aakumi inomaluk lek eerogo piyoorak unde mippaneegerak kineenu arubagip nduk, aap yi yogirak me,” yinuk, yorage nagagerik, aap eenggi-iyok nggunanak nogo yoge logonet,

11 “Mi’na’nuk, kat nogo yege menggendak kagare’ngga ndoonak nogo ti, ko’nok kame nanok nduk yokkigi o.”

12 Awo yoge kagak, mi’- nage nagagerik, agare’ngga ndoonak nogo yege menggerak nogo ko’nok, it abok inenggaanom paga endekem wungge mbareegi, it aakumi abok nogo nen, “Yogop eekwi nit ambi abu ninigen kogolik mendek aret eekerak yi, wi!” yinuk, at Ala wogoppogo logonet, pi wareegwaarak.

Yetut nen aap Lewi wiireegerak wone

(Mat. 9:9-13; Luk. 5:27-32)

13 Ti’nuk, ne ambi paga at Yetut yi yenggenak aa’nggi paga nage me, aakumi abok at owagam wagak mban eekwi iinok, wone mamunirage nagagerak.

14 Wone mamunirage nagagerik, tu paga nage logonet, at Alepeyut aput Lewi nogo, it o unde inake wu kuwak eeko menggam kwi’ndak wonage enegen kagagerak. Enegen kage nagagerik, “Nimbirak nawok nduk, omok o,” yoge mbareegi, mi’nage nagagerik, Yetut imbirak nagagerak.

15 Ti’nuk, at Lewi ame nogome Yetut mbi nengge me, it o unde inake wu kuwak eeka inom, it maluk eeka inom, ineebe ambik at Yetut oone konenuwok nduk, inom wogogwaarak nogo Yetut inom lambunik logonet, mbi nunggwi me,

16 it aap Pariti mendek Ala liiru mbanak unde ando nogo nen it maluk eeka inom, it o unde inake wu kuwak eeka inom, Yetut inom aret mbi nunggwi inigen iigo nogogwaarik, at oone waganggwi nogo yorogo logonet, “It o unde inake wu kuwak eeka inom, it maluk eeka inom, nonggop nduk at Yetut inom lambunik logonet, mbi nengge agaarik o?” yorogogwaarak.

17 Yorogwe nogo at Yetut aruk konengge nagagerik, it yorage logonet, “It kugi andi lek kenok ti, aap ndotet ka noorak mbakulik o. Ata, andi kenok mban obeelom eeginabuwak nduk ndotet ka noorak mbako menggaarak o. It aap iniki abe koonak menggaarak kagak, inayonggo pikit nduk woroolik o. Ata, it aap maluk eeko menggaarak kenok mban inayonggo pikit nduk wagagirak o,” yoragagerak.

Mbi nengga’lek inambe mage negen logorak wone

(Mat. 9:14-17; Luk. 5:33-39)

18 Ne ambi paga it Yaya oone waganggwi inom, it Pariti mendek nogo inom, mbi nengga’lek inambe mage negen logonet, tamban eekwi iigak, it aakumi Yetut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “It Yaya oone waganggwi inom, it Pariti mendek inoone waganggwi inom, mbi nengga’lek inambe mage negen logonet, tamban eekwi iigak kwe, kat koone waganggwi ti perak, nonggop nduk togop eeka’lek agaarik o?”

19 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Aap kwe kolage me, owe-awot inom laago lako logonet, inambe mage negen puk logorak op mbakop? Lek o. Ogonggelo inom logonet, laago larak noorak op o.

20 Peebi owe-awot wonogwe iigak, ogonggelo nogo mban wonok noorak eyom panggo yi wage nogo paga perak, mbi nengga’lek inambe mage negen aret logogun o.

21 Yum maan yugu paga ligi ngget laanogo penggaakwi kenok, ligi ngget laanak nogo wonage kagak, yum maan yugu nogo nggwok togon nibik ari menggerak me, ligi ngget laanogo yum maan yugu nogo paga penggaakulik o. Togop penggaakwi kiinok, ngget yugu nabenak nogo enaani wonage kagak maan yugu nogo nggwok togon aret nibik ari menggerak o.

22 Ndi, anggur amburu ngget mendek kambin agabolo paga yiiwak maan ogobakkigirik me tookwi kenok, amburu ngget mendek nen yiiwak maan mendek nogo tubunogo mappege logonet, anggur amburu inom, yiiwak inom lek arigin me, anggur amburu ngget mendek kambin agabolo paga yiiwak maan ogobakkigirik nogo paga tookulik o. Ata, anggur amburu ngget mendek ti, kambin agabolo paga yiiwak ngget ogobakkigirik me aret tooko menggaarak o,” yinuk, yoragagerak.

It Yakuri tamban eekwi paga eeko nogogwaarak wone

(Mat. 12:1-8; Luk. 6:1-5)

23 Ti’nuk, ne ambi paga it Yakuri tamban eekwi paga at Yetut oone waganggwi inom gandum awi yarak me nogo logonet, at oone waganggwi nogo nen gandum warit nogogwaarak.

24 Warit nogwe me, it aap Pariti mendek nogo nen at yogo logonet, “Yetut wae. Ala nen, Tamban eekwi paga togop eeriyak mage, yugu kagak, it kat koone waganggwi mendek nen ugun eekwi yi, pegiyet o.”

25 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “At Ndawut awuri inom mbi lek me, mbi abu logonet, eereegwaarak nogo, Ala wone liiru mbanak paga kinigen liippega’lek me yogo ogotik?

26 Ala unde inowe nggwok Abiyatat wonage eyom paga at Ndawut nogo, Alaawi wurik me unggwage nagagerik, roti Ala ake pugu nogo it weelek noorak lek, Ala unde kenok mban nonggo logorak o, yugu kagak, at nengge nagagerik, it inom wonogogwaarak nogo wogorage mbareegi, it abok aret nunggugwaarak nogo o,” yinuk, yoragagerak.

27 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ala nen, Nogo 6 yinuk, ko’lu yonggonggologo logorak o, yinuk, aakumi wakkoolik o. Ata, aakumi aa’nduk wakkage nagagerik, ti’nuk, Nogo 6 yinuk, ko’lu yonggonggologo logorak o, yinuk, koonogo pereegerak me,

28 it Yakuri tamban eekwi paga eeko logorak unde ti, aap aret nda’nagagirak an aret o,” yoragagerak.

3 Aap eenggi peenok kambak obeelom eereegerak wone

(Mat. 12:9-14; Luk. 6:6-11)

1 Ti’nuk, at Yetut nogo it Yakuri tamban eeko menggam unggwi nage nagagerik, aap eenggi peenok kambak negen wonage kagagerak.

2 Kage kagak, it aakumi nogome nen, “Tamban eekwi paga aap yi obeelom eeke kaamun a, lek a?” yinuk, inoone at oba puwok nduk, inigen pippak ugo nogogwaarak.

3 Inigen pippak ugwi iigak, at Yetut nogo nen aap eenggi kambak nogo yoge logonet, “Mi’nage logomenggendik, oolo yayi mok o.”

4 Yoge nagagerik, it nogo yorage logonet, “Tamban eekwi paga obeelom eeginaburak ti, op ilik, maluk eeginaburak ti, op a? Aakumi ineebe inili yuurak ti, op ilik, inooriyak ti, op a? Wone yugu liiru mbanak nogo nonggop mbanak o?” yoragagerak kwe, inoone lek aret puk ogogwaarak. 5 “Inogogun laakot yi, ai!” yinuk, at enegen abi inoorit nage nagagerik, aap eenggi kambak nogo yoge logonet, “Keenggi nggingget o,” yoge mbareegi, ngginggage nagagerik, eenggi obeelom aret agagerak.

6 Obeelom age mbareegi, it Pariti mendek nogo wundi nogo nogogwaarik, it Keroriyan mendek inom kuwak eeppunuk, “Nonggop eerogo waruwi o?” yinuk, wone mbaneegwaarak.

Aakumi ambik yi aa’nggi paga kuwak eereegwaarak wone

7-12 It aakumi ambik obeelom eeginabit nage me, it kugi andi kunik nogo nen Yetut ineenggi pigaawok nduk, panggo agan owagam wogwe iinok, obeelom eeginake, ndi, kugi inikime unggwagagerak wonogwe nogo nen Yetut inigen kogo nogogwaarik, “Ala aput kat aret o,” yinuk, kwa yogo logonet, tebe-tebe nogo nagaatik, wundi nogo mbareegwa, at Yetut nen it kugi nogo yorage logonet, “Kinigen yelok neegotak me, aakumi yoraagup o,” yinuk, oone omaawi paga inaruk wake, eerit nagagerak. Eerit nage yogwe nogo inaruk konembogo nogogwaarik, aakumi ambik o Nggalileya nen, Yureya nen, o Yerutalem nen, Irumeya nen, niyo Yoraran ene paga nen, o Tirut Tiron yi awi ndi awi time nen, abok aret at ambokan mugurok nogwe iinok, at Yetut oone waganggwi nogo inom yi yenggenak aa’nggi paga nogogwaarak kwe, kagak, muguren nogo mbareegwa, at Yetut nen, “It aakumi ambik yagabit ee’nakwi me, yiiro pipuk eerogo panggoppi woraanip o,” yinuk, at oone waganggwi nogo yoragagerak.

Aap nappiyoorak ineebe 12 miirinabeegerak wone

(Mat. 10:1-4; Luk. 6:12-16)

13 At Yetut nogo puurom lagangge nagagerik, nogome logonet, at inom nege logorak iniki koonogo pereegerak nogo woraawak nduk wiirage mbareegi, owagam kuwak ari wogogwaarak.

14 Kuwak ari wogo mbareegwa, it aap ineebe

12 leenogo piige nagagerik, inendage Nappiigak toonogo piinok, wone yorage logonet, “Ninom nugu logowok nduk leenogo pinagagirak me, kit nen obeelom wone yoranet nugwi,

15 nawone kilikkiraminggirak paga kugi inikime lik yemenggerak kenok nggiginogo wumbiigwi, eeko logobagip nduk nappinagagin o,” yinuk, leenogo mippiyareegerak.

16 Ineebe 12 leenogo mippiyareegerak nogo yi aret. At Timon endage peebi toonak Peterut nogo inom,

17 Tebereyut apuri Yakobut awuluk Yaya imbirak inendage it inoone paga Mbowanereget, ndi, nit ninoone paga Aap Oone Ngguurubu yogo monggoorak nogo inom,

18 Andereyat inom, Piliput inom, Mbarotolomeyut inom, Matiyut inom, Tomat inom, Alepeyut aput Yakobut inom, Tareyut inom, “Ninalik aruwok,” yaga mendek ambi endage Timon inom,

19 ndi, Yetut onggo mbaneegerak at Yurat Ikariyot nogo inom, nogo aret leenogo mippiyareegerak.

Yetut kugi Mbeletebut imbirak ogoorak menggerak wone

(Mat. 12:22-32; Luk. 11:14-23, 12:10)

20 Ti’nuk, at Yetut nogo oome unggwi nanuk, time wonage me, aakumi ambik at owagam kuwak ari wogo mbareegwa, at oone waganggwi nogo inom mbi noorak meek agagerak,

21 “Aakumi ambik me, mbi noorak meek o,” yogwe at oweawot inaruk konembogo nogogwaarik, “Aap yi kumili-kumili negen agan nege yi, piga nawok o,” yinuk, piga nawok nduk eereegwaarak.

22 Piga nawok nduk eekwi me, it aap wone yugu liiru mbanak unde nogo o Yerutalem nen nogogwaarak nogo nen yogo logonet, “Aap yi, kugi Mbeletebut inikime unggwagagerak. Kugi iyagalo endage nogo paga it aakumi kugi inikime wonage nogo nggiginogo wumbiige menggerak o,” yinuk, yereegwaarak.

23 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it aap ti, woraawak nduk wiirage nagagerik, at owagam kuwak ari wogo mbareegwa, wone eegu laarogo yorage logonet, “At Ibilit nen Ibilit aret nonggop togon nggiginogo wumbuurak mbakop?

24 It aap inabu’me menggaarak it-it ogooppunuk ma’nogwe kenok ti, it inabu’me piigo menggam nogo omaawi logogun lek o.

25 Ndi, it kunu ambit wonogwe nogo, it-it ogooppunuk mbaganggwi iinok ti, inawi ti, wuum lu agan nage logogin o.

26 Ndi, Ibilit at abu’me menggaarak inom wim nggagambunuk ogoorak wonage kenok ti, at abu’me piige menggim omaawi logogin lek, lek aret arigin me, kit yogwe ti, meek aret kiigi o.

27 Aap anini warak ambi awo keele maaka’lek kagak, ame unggunuk amendek ndinggo’nok wundi noorak ti meek o. Ata, keele aa’nduk maappunuk perak, amendek ndinggola ungguurak op o.

28 Aakumi yi maluk ndi maluk eekwi inom, miyuk-meya eerogo piigwi inom, inomaluk ti, at Ala nen mbo punuk lek eerogo piyoorak op kwe,

29 kit Aberiniki miyuk-meya eerogo pugwi kiinok perak, at Ala nen lek eerogo pinagagin abu lek o. Ti maluk kinoba lenggenak mondok aret logogin o, yinuk, an wone yi, abet aret yokkirage agarik o,” yinuk, yoragagerak.

30 Ti yoragagerak nogo ti, it nen, “Kugi inikime unggwegerak o,” yinuk, yogwi iinok, togop aret yoragagerak.

Yetut agalo awurilogwe inom wogogwaarak wone

(Mat. 12:46-50; Luk. 8:19-21)

31 Togop yorage wonage me, Yetut agalo inom, awurilogwe inom, wogo nogogwaarik, endekem taati mi’ndak logonet, “Yetut wundi woraawak nduk yo’nip o,” yorogogwaarak.

32 Yorogo mbareegwa, it aakumi ambik at owagam kuwak aago kwi’- ndak wonogwe nogo nen, “Yetut wae. Kagalo inom, kawurilogwe inom, endekem logonet, Omok o, yokkogo agaarik o.”

33 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen, “An nagalo, nawurilogwe ti, taani mbakop?”

34 Yorage nagagerik, at owagam kwi’ndak wonogwe nogo enegen pegiige logonet, “Lek o. An nagalo inom, nawurilogwe inom, it yi aret o.

35 At Ala iniki mbake nogo ndakndak eeko menggaarak kenok ti, an nagalo inom, nawuri wologwe-komologwe inom, nogo it aret o,” yoragagerak.

4 Aap awi yumbunit nagagerak yoragagerak wone

(Mat. 13:1-9; Luk. 8:4-8)

1 Ti’nuk, ne ambi paga at Yetut niyo Nggalileya yenggenak aa’- nggi paga wone mamuniragagerak. Wone mamunirage wonage me, yi aakumi ndi aakumi ambik aago at owagam kuwak ari wogogwaarak me, it aakumi nogo niyo yenggenak aa’nggi paga taati iigak, at Yetut yiiro paga kwi’nari unggwage nagagerik logonet,

2 yi wone ndi wone apit aret eegu laarogo mamuniragagerak. Mamunirage logonet,

3 “Kinaruk logonip o. Aap awi yumbungge menggerak nen awi yumbunikit nduk nagagerak.

4 Yumbunit nage kagak, ando tu paga wambit nagagerak. Tu paga wambit nagagerak nogo ti, towe wogo logonet, nenet nogogwaarak.

5 Ando yugum eeri paga nggween ameneno mbuuluk mban wonage me wambit nagagerak. Yugum eeri paga wambit nagagerak nogo ti, mbilaneegerak mendek, nggween ameneno mbuuluk me,

6 omanggen yaka’lek kagak, mo nen teebat age nagagerik, mbuk agagerak.

7 Ando iri’ngga alokpalok enggela’me wambit nagagerak. Iri’ngga alok-palok enggela’me wambit nagagerak nogo ti, mbilaneegerak kwe, alok nogo lagangge logonet, mbanogo wurabeegerak me, anggen yega’lek aret wonagagerak.

8 Ndi, ando nggween mili paga wambit nagagerak. Nggween mili paga wambit nagagerak nogo mbilambunuk, kwit agan lagangge nagagerik, anggen yi’nage logonet, ero ando anggen 30 yege, ando anggen 60 yege, ando anggen 100 yege, eerit nagagerak o,” yinuk, yoragagerak.

9 Yorage nagagerik, at Yetut nen, “Wologwe! Kinaruk koneniyak kenok ti, liirogon aret konenggo logonip o,” yoragagerak.

Nonggop nduk Yetut wone eegu laarogo yoragagerak wone

(Mat. 13:10-17; Luk. 8:9-10)

10 Yorage nagagerik, alik wonage me, at inom wonogwe nogo inom, it aap 12 nogo inom, it nen Yetut kin wakkogo logonet, “Kat wone eegu laarogo negen yo’niragandak nogo, liirogon yo’niret o.”

11 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen it yorage logonet, “Ala abu’me pinagarak wone inikime lubuk wonagagerak nogo, Ala nen kilikkiroorak mbareegerak kwe, it weelek perak, yi wone ndi wone eegu laarogo mban yorage agarik o.

12 It aakumi ti, iniki liippatinuk, yunggup-melak eekwi iinok, An nen inomaluk lek eerogo piige neyo, Inigen kagak mban eeremenggaarak kwe, yelok kogwe, Inaruk konenggak mban eeremenggaarak kwe, liippugwi, Eeko logokwak,an nen wone eegu laarogo mban yorage agarik o,” yoragagerak.

Aap awi yumbunit nagagerak alom yoragagerak wone

(Mat. 13:18-23; Luk. 8:11-15)

13 Yorage nagagerik, Yetut nen it yorage logonet, “Wone eegu laarogo yokkiragarak ti, alom liippogotak ilik, lek a? Liippega’lek kiinok, peebi wone eegu laarogo yokkirage neenok, nonggop togon liippumunggup mbakop?

14 Aap awi yumbungge menggerak nen awi yumbunit nagagerak nogo kwak ti, wone obeelom wone yoranet nugwi ti aret o.

15 Awi tu paga wambit nagagerak nogo ti, it aakumi obeelom wone waganggwi kwe, at Ibilit wage nagaatik, wone inikime waganggaatak ndininuk nage menggerak nogo aret o.

16 Yugum eeri paga wambit nagagerak nogo kwak ti, it aakumi obeelom wone nogo konenggo logonet, iniki ale’nggen paga waganggo nagaatak kwe,

17 inikime omanggen yaka’lek me, ne ambit logonuk, wone waganggwi nogo paga inoba aaninggin-paaninggin eerogo piigwi, piyak-payak eeginakwi, eekwi iinok, Wone yi, nineebi o, yinuk, mbo pogo menggaarak nogo aret o.

18 Iri’ngga alok-palok enggela’me wambit nagagerak nogo ti, it wone inaruk konenggwi kwe,

19 nggween paga mendek mban iniki aberit nugwi, inamendek lek ariyak kagak inikilom mbarit nugwi, yi mendek ndi mendek iniki uugwe mbarit nugwi, ti eerit nugwi paga nen, Ala wone waganeegwaarak nogo mbanogo wuppugwi me, anggen yega’lek nogo pogom aret menggaarak o.

20 Ndi, nggween mili paga wambit nagagerak nogo ti, it wone konembunuk waganggaatak me, anggen yi’nage logonet, ero ando anggen 30 yege, ando anggen 60 yege, ando anggen 100 yege, eeke menggerak nogo aret o,” yoragagerak.

“Ndi wuninogo togolowak abu’me kiraappugulik,” wone

(Luk. 8:16-18)

21 Yetut nen it nogo yorage logonet, “Ndi wuninogo punuk togolowak abu’me kiraappugwi, nogo yogo menggam abu’me mambugwi, eeriyak mbakop? Lek o. Tena’me tiyarogon wuninogo pogo menggaarak nogo lek a?

22 Yi mendek ndi mendek kumaarak wonage ti, tena’me age, ndi, yi wone ndi wone inikime tebenak wonage ti, pagak ari, eerigin o.

23 Kinaruk koneniyak kenok ti, liirogon aret konenggo logonip o.”

24 Yorage nagagerik, “Kit kinaruk konenggwi nogo, kiniki liippogo logonip o. Wakkagak nogo paga wakkaanuk, aakumi wogorogo monggotak nogo ndak-ndak wakkaanuk wokkirage kaamunggup o. Ti’nuk, ambinom lunogo wokkirage kaamunggup o.

25 Kit kinamendek wonage kenok ti, ambinom oba lunogo wokkirage, ndi, kinamendek lek kenok ti, mbuuluk wonage nogo aret ndinogo kolage, eeke kaamunggup o,” yoragagerak.

Anggen awi mbilangge eegu laarogo yoragagerak wone

26 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ala abu’me piyoorak nogo ti, aap ambi awi yumbunit nagagerak nogo kwak aret o.

27 Aap nogo o kiip age kenok nogo yege, o weege kenok yi eekak ndi eekak eeke, eerit nage kagak, engga mbilangge nagaatik, ero nggwok age menggerak. Ero nogo, nonggop togon agago nggwok age menggerak at eenggo’lek aret o.

28 Nggween paga yumbunik me, aburen aret wungge menggerak o. Wungge logonet, engga mbere agago ero lagangge nagaatik, anggen yippunuk, eebe kole age menggerak.

29 Ndi, anggen yugu nogo, kole agaatak mbaniyak eyom age kenok perak, aap nen paloowi pagambanit nage menggerak nogo aret o,” yoragagerak.

Kulok anggen paga eegu laarogo yoragagerak wone

(Mat. 13:31-34; Luk. 13:18-19)

30 Ti’nuk, ambinom yorage logonet, “At Ala abu’me piyoorak nogo ti, nano paga wakka o? At abu’me piyoorak nogo ti, wone ngge paga laarogo yokkira o?

31 Lek o. Ala abu’- me piyoorak nogo ti, kulok anggen kwak aret o. Yi mendek ndi mendek anggen ti nggwok negen, ndi, kulok anggen ti, abu mbuuluk aret kwe,

32 anggen yumbungge kenok, yi mendek ndi mendek yarak me lagangge ti, mbuuluk negen lagangge menggerak kwe, kulok anggen perak, mbuuluk aret kwe, lagangge logonet, ero nggwok aret kwit agan lagangge nagaatik, eno’mbak wiganggetak me, yi towe ndi towe ngguna’me time aret inawi wuri unggwogo menggaarak nogo aret o,” yoragagerak.

33 Yi wone ndi wone aakumi yorage nogo liippunuk waganggwi iinok, Ala wone eegu laarogo negen yorage nagagerak.

34 Wone eebe liirogon ambi yorage logolik o. Ata, eegu laarogo negen mban yorage nagagerak kwe, at oone waganggwi at inom inalik logonet perak, yi wone ndi wone kenom paga paganogo yorage nagagerak.

Wiya koba’le, “Kabolok lek aru o,” yoreegerak wone

(Mat. 8:23-27; Luk. 8:22-25)

35 Ne ti paga, o kiip age kagak, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Yi ene paga wunda nawok o,”

36 yorage nagagerik, aakumi ambik aago nogo teppiinok, at Yetut yiiro paga kwi’nari unggwagagerak wonage me, it at oone waganggwi nogo ka unggwogo nogogwaarik, at inom aret wunda nogogwaarak. To ando inom aret wunda nogogwaarak.

37 Wunda nogwe me, abera’lek me o wiya nggwok nabuninuk warit wage logonet, niyo kilaarak-mogonik eerogo yiiro enoona nogome abu yenggenit lagangge logonet, yiiro taaniyak eeke mbareegi,

38 at Yetut nogo yiiro akom me time yum anep mbanogo punuk nogo yege me, at oone waganggwi nogo nen at eenik eeppogo nogogwaarik, yogo logonet, “Ninogoba Ngguru wae. Niyo abu ndonggonninaburak eeke kagak, kat nonggop nduk, ninabuwa mbaka’lek nogo yege agandik o?”

39 Yogo mbareegwa, eenik a’nuk wiya nogo mberege nagagerik, niyo nogo, “Kabolok lek puk aru o,” yoge mbareegi, o wiya nogo abolok lek age, niyo nogo puk age, eereegerak.

40 Eeke mbareegi, at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Kit nonggop nduk kinagabiti mbako ogotik? Kit kiniki an noba panggombunuk abet nombaka’lek me yogo ogotik a?”

41 Yorage mbareegi, it nogo inagabiti ogo nogogwaarik, ambi nen ambi yogak eeko logonet, “Ia! Aap yi, niyo inom, wiya inom, at oone konengge yi, ta mbakop?” yinuk, pi wareegwaarak.

Aap kugi inikime unggwagagerak wumbiyareegerak wone

(Mat. 8:28-34; Luk. 8:26-39)

5 Niyo nggwok yenggenak ene paga nen it o Nggerata mendek wonogo menggam wambi wogogwaarak.

2 Wambi wogo nogogwaarik, yiiro paga nen awo wundi wogo mbareegwa, aap ambi kugi kumili inikime unggwagagerak nogo kanggaatak ndoome piigo menggam nogome nen Yetut owagam nagagerak.

3-4 Aap nogo, kanggaatak ndoome piigo menggam nogome menggerak me, eenggi-iyok mbuti keele maakak mban eekaatak kwe, yambu-pale ari logonet, eenggiiyok mbuti keele maarak nogo ndenenak- penenak agago nappegak mban eeke kenok, it aakumi abok en aap nogo mbuti keele maarogo punuk, iniki yanggoniyak meek kogogwaa-rak.

5 Ko’lu-kii’me aakumi kanggaatak ndoome piigo menggam inom, puut-puut inom, kwa agan nege logonet, yugum paga wakko’net nege nagagerak.

6 Nogome logonet, o nda nen Yetut enegen nakkage nagagerik, at owagam puu’nuk nage nagagerik, abu’- me tebe yinuk,

7 oone nggwok paga kwa ari logonet, “Yetut wae. Kat Ala tiyanak lombok menggerak aput yi, an nonggop ee’nabikit nduk wagan o? An koorigin lek o, yinuk, Ala endage kumbunuk, yo’niru o,” yoreegerak.

8 Ti yoreegerak nogo, at Yetut nen, “Kat kugi ogole warak ti, aap inikime nen wundi nak o,” yoge kenok, yoreegerak.

9 Kugi nogo nen Yetut yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kat kendage yu o.” Yoge mbareegi, “Nineebe ambik aret me, nendage Ambik o,” yinuk,

10 “Nogoba ao! Kugi ineebe ninikime nen nggiginogo wumbiige keenok, o yime nen endekem time nappiyoorak mage o,” yinuk, oone nabek togon Yetut yoreegerak.

11 Yoge mbareegi, puurom elan me time wam ambik kun eerit nugwi wonogwe me,

12 it kugi nogo nen, “Ai! Wam inikime time unggwi nawok nduk nappinanu o,” inoone nabek togon Yetut yogo mbareegwa,

13 Yetut nen, “E o. Time aret unggwi nanip o,” yorage mbareegi, kugi aap inikime nen wundit nogo nogogwaarik, wam inikime unggwogo mbareegwa, wam apit ineebe dua ribu aret, elan me nogome nen yuulu agan yi yenggenak me unggwit nogo mbareegwa, niyo nen ndonggoninabeegerak.

14 Niyo ndonggoninake mbareegi, it wam ndegeninaka nogo, kole mbaganit wogo logonet, wam ndonggoninabeegerak wone nogo o kota nogome yorogwe, yaga’lelo lombok nogome yorogwe, eerit nugu mbareegwa, eereegwaarak nogo aakumi pekkaawok nduk nogogwaarak.

15 Yetut owagam nogo nogogwaarik, aap kugi ambik inikime lik yereegerak nogo, aap iniki age nagagerik, yum yippunuk, time aret kwi’ndak wonage kogo nogogwaarik, inagabiti agagerak.

16 Inagabiti age mbareegi, it inigen kogogwaarak nogo nen kugi aap inikime unggwagagerak wone inom, wam niyo ndonggoninabeegerak wone inom, mbininogo yorogogwaarak.

17 Yorogo mbareegwa, it aakumi nogo Yetut it iname nen wundi nawak nduk, inoone nabek togon yoreegwaarak.

18 Yogo mbareegwa, at Yetut yiiro paga unggwikit nduk eeke mbareegi, aap kugi inikime lik yereegerak nogo nen, “Nimbirak nawok o,” yinuk, oone nabek togon yoreegerak kwe,

19 at Yetut nogo nen, “Lek o. Kat kame koreewi kinom menggendak wonogwe me nage logomenggendik, kogoba kabuwa nen eekkakerak nogo yora nak o.”

20 Yoge mbareegi, wage nagagerik, o endage Sepuluh Kota toonak nogome aret, “Yetut ndogop ee’nakerak o,” yinuk, mbininogo yoranet nege mbareegi, aakumi abok aret pi wareegwaarak.

Kolaga kambeegerak, kwe amiya eeke, imbirak obeelom eeginabeegerak wone

(Mat. 9:18-26; Luk. 8:40-56)

21 At Yetut nogo yi yenggenak ene paga iyokan yiiro paga wunda nage nagagerik, niyo aa’nggi paga wonage me, aakumi ambik at owagam kuwak ari wogogwaarak. Kuwak ogo nogogwaarik, wonogwe me,

22 aap it Yakuri tamban eeko menggam arum menggaarak ambi endage Yayirut wage nagagerik, Yetut abu’me tebe yinuk,

23 abuwa warak nggo-nggo yoge logonet, “Yetut wae. An napuluk kolaga andi kambuurak eeke wonage me, kangge kero, eenik logowak nduk, keenggi pigogo obeelom eeri nanok o.” Yoge mbareegi,

24 imbirak aret nagagerak.Imbirak nage me, it aakumi ambik at ambokan ninggi’nuk, nogogwaarak.

25 Ninggi’nuk nogwe me, kwe ambi amiya eeke kagak, tahun 12 eereegerak me, 26 “Obeelom ee’nabuwak,” mba’nuk, amendek abok aret ndotet wogorage kenok, it apit nen eekaatak kwe, andi nogo lek aga’lek abunuk nggwok eeke nagagerak.

27-28 At kwe nogo, Yetut nen obeelom eeginabit nege nogo aruk konembunuk, aakumi ambik inenggela’me nen ambokan panggo yi nage nagagerik, “Ayum pigagangge neenok, obeelom ee’nabigin o,” mba’- nuk, ayum pigaganeegerak.

29 Ayum pigagangge nagagerik, amiya eeke nagagerak nogo nggaruk ari mbareegi, “Namiya eeke nagaarak nogo, yogondak perak, lek age kagi,” yinuk, mbake kagak,

30 at Yetut nen, “Nomaawi ambi lek age kagi,” mba’nuk, aakumi ninggi’nuk wogwe nogo ena logurogon pegiige logonet, “An nayum ta nen pigaganggi?”

31 Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo nen, “Aakumi ambik ninggikkeren wogwe iigendak kwe, kat nonggop nduk, Ta nen pi’nakerak o, yinuk, ari agandik?”

32 Yoreegwaarak kwe, at Yetut nen, “Ta nen pi’nakerak kaamun?” yinuk, enegen yombooninake kagak,

33 kwe nogo nen, “Obeelom ee’nakerak kagi,” mbake nagagerik, agabiti nen aganak nuk irit Yetut abu’me tebe yinuk, “An togop eekirak o,” yinuk, eereegerak nogo abok aret paganogo yoreegerak.

34 Paganogo yoge mbareegi, at Yetut nen, “Nawuluk o! Kat kiniki noba panggombunuk abet nombakendak paga obeelom agan o. Andi eekkake nagaarak nogo muk lek agaarak me, kinikiigun kame nak o,” yoreegerak.

35 Awo yoge kagak, aap ando it Yakuri tamban eeko menggam arum wonagagerak ame nogome nen wogo nogogwaarik, aap Yayirut nogo yogo logonet, “Kapuluk muk kanggerak me, nonggop nduk ninogoba Ngguru tu aanom warogo wonok wage agandik o?”

36 Yogwi nogo at Yetut aruk koneneegerak kwe, konengga’lek negen eeppunuk, at aap it Yakuri tamban eeko menggam arum menggerak nogo yoge logonet, “Kagabiti mbarugun o. Kiniki noba panggombunuk, abet nombake logot o.”

37 Yoge nagagerik, “It aakumi ugun ninom noorak lek o,” yinuk, at Peterut inom, Yakobut awuluk Yaya imbirak inom, Yetut inom inalik nogogwaarak.

38 Ndi, it Yakuri tamban eeko menggam arum menggerak nogo ame ari nogo nogogwaarik, aakumi noone-koone yogo logonet, leenggu maakwi, le yi-yi wo-wo yogwe, iige nagagerik,

39 oome unggwi nanuk, yorage logonet, “Kolaga yi, kambulik we nogo yege me, nonggop nduk noone-koone yogwe, le yogwe, eeko ogotik o?”

40 Yorage mbareegi, it nogo nen at agi’ndok kambeegwaarak. Aakumi abok mugogo wumbiinok, kolaga agalo-ogoba inom, at oone waganggwi inom wogogwaarak nogo inom, wogoren, kolaga wonage me unggwi nogogwaarak.

41 Unggwi nogo nogogwaarik, Yetut nen kolaga nogo eenggi pippunuk yoge logonet, “Talita kum,” yoreegerak. Ti, nit ninoone paga, “Kolaga yi wae. Mi’na’nok nduk yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

42 Yoge mbareegi, at kolaga nogo mi’nage nagagerik, oome nogomenege nagagerak. Kolaga nogo ndarak kagak, tahun 12 eereegerak me, nege mbareegi, aakumi abok aret, “Ia!” yinuk, inagabiti ambik ogogwaarak.

43 Ndi, Yetut nen oone omaawi togon aakumi yorage logonet, “At kolaga obeelom eekirak yi, aakumi yoraagup o,” yorage nagagerik, “Mbi nawak nduk wogo’nip o,” yinuk, yoragagerak.

6 It Nataret mendek nen Yetut mbo pereegwaarak wone

(Mat. 13:53-58; Luk. 4:16-30)

1 O time nen Yetut at oone waganggwi nogo inom at awi alom paga wogogwaarak.

2 Wogo nogogwaarik, Yakuri tamban eekwi paga it tamban eeko menggam unggwage nagagerik, wone mamuniragagerak. Wone awo mamunirage kagak, it at oone koneneegwaarak nogo nen, “Yi wone ndi wone yi abok aret, at ngga nen waganggerak paga ari agaarik mbakop? Aap iniki warak oone negen ari yi, wone nano wone waganggerak paga ari agaarik o? Ndi, eerubok eeke yi, nonggop togon eeke agaarik mbakop?” yogo nogogwaarik, “Wi!” yinuk, pi wako logonet,

3 “At kwe Mariya aagaluk o wuka yi aret nogo lek a? At awuri Yakobut inom, Yotet inom, Yurat inom, Timon inom, nogo lek a? Ndi, at awurilogwe komologwe ninom monggoorak nogo lek a?” yinuk, at Yetut ineebi mbareegwaarak.

4 Ineebi mbako mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Aap Ala nen yorage kagak yoraga ti, yi awi ndi awi wone yoranet nugwi me, tiyappiinok, inoone waganggo menggaarak kwe, inawi alom paga inoweinawot inom, inom menggaarak mendek inom, inenggela’me logonet, yorogwe iinok perak, tiyappiinok, inoone waganggulik o,” yinuk, yoragagerak.

5 At ame time eerubok mendek eeriyak meek aret kagak kwe, ambitak mban kugi andi me inanobak eenggi pippiinok, obeelom eeginake nagagerak.

6 Ndi, at Yetut nen it iniki at oba panggombunuk abet ombaka’- lek iige nagagerik, “Aakumi yi, iya!” yinuk, pi waganabeegerak.

It aap 12 eeko logorak yoragagerak wone

(Mat. 10:5-15; Luk. 9:1-6)

At Yetut nogo o yaga’lelo lombok yanggwagak-ndanggwagak nege logonet, wone mamuniranet nege nagagerak.

7 Ti’nuk, awuri 12 nogo woraawak nduk wiiragagerak wogo mbareegwa, kugi ogole warak mendek nggiginogo wumbiinet nogo logowak nduk awone kilirirage nagagerik, mbere’ndak lombok nappiyaakit nduk, yorage logonet,

8 “Kinambi inom, wokkirogwe iinok, yonggoliyak yum inom, kinawu mbo’mbilaana yonggolak inom, kinamindik- kinamendek wonok nagup o. We, kinowaanggun mban ko’nok na-nip o.

9 Kiniyogogut yikkologwe ti op aret kwe, kineebe me mbogoyum mbere yiriyak ti perak, mage o,” yinuk, inaruk wareegerak.

10 Inaruk wake nagagerik, wone ambi yorage logonet, “O ambi me namonggotak me, wokkinakwi iinok, ambi me awo naga’lek logonet, o kota time kinom logomonggotik, nanu o.

11 Ndi, o ambi me nen kit wokkinakwi, kinoone konenggwi, eeka’lek iinok perak, Kinobaalombok o, yinuk, liirubu kiniyok paga lenggennaremenggerak nogo yumbunogo piinok, time nen wundi nanu o,” yinuk, nappiyareegerak.

12 Nappiige mbareegi, nogo nogogwaarik, yorogo logonet, “Kit maluk eeko nogotak nogo, kiniki koombunuk, mbo pinip o,” yinuk, yoranet nugu nogogwaarak.

13 Nugu logonet, yi kugi ndi kugi aakumi inikime lik yegetak nogo nggiginogo wumbiigwi, kugi andi kunik kenok, amburu inoba kilippiinok, obeelom eeginakwi, eeginabit nugu nogogwaarak.

Yiime Wuppiiga Yaya wareegwaarak wone

(Mat. 14:1-12; Luk. 9:7-9)

14 Eeginabit nugu nogogwaarak nogo ti paga Yetut endage yi awi ndi awi inaruk koneneegwaarak me, aap endagembogut Keroret nogo inom aret aruk koneneegerak. It ando nen, “Yiime Wuppiiga Yaya nogo ti, kanggo menggam nen eenik a’nuk, mi’nagaarak nogo paga nen eerubok mendek eerit nage kogo o,” yogwe,

15 it ando nen, “Lek o. Eliya aret o,” yogwe, ndi, it ando nen, “It maan Ala nen yorage kagak yorogo nogogwaarak nogo kwak a’nuk, yogondak at Ala yoge kagak yorage agaarik o,” yinuk, yogwe, eeko nogogwaarak.

16 Yogwe nogo, at Keroret aruk konembege nagagerik, “Wologwe! Yaya enggaanok mbanggirak nogo, eenik a’nuk mi’nagaarak kagi o,” yereegerak.

17-18 Ti yereegerak nogo ti, at Keroret nen kwe Keroriyat Piliput awot akweeluk kagak, wagangge mbareegi, at Yaya nen Keroret yoge logonet, “Kat kawot akweeluk woorak lek yugu kagak waganggendak me, kimbirak logorak mage o,” yinuk, yogak mban eeke mbareegi, Keroret nogo nen Yaya keele maaruwak nduk nappiige mbareegi, nogo nogogwaarik, pippunuk aakumi keele maarogo mambiigo menggam mambereegwaarak.

19-20 Mambereegwaarak me, at kwe Keroriyat nogo iniki pale agan nage logonet, “Yaya warikit,” mbake kagak, at Keroret nogo nen, “Yaya nogo maluk eeka’lek iniki abe koonak aret kagi o,” yinuk, at Yaya nen wone at yoge nogo aruk konengge logonet, iniki aaninggin age kagak kwe, koneniyak inikilom mbake nagagerak me, agabiti mbake logonet, wake kero, arum wonagagerak me, Keroriyat wariyak meek agagerak.

21 Arum wonage me, at Keroret nda’nagagerak eyom ari wage mbareegi, at awuri kepala-kepala mippiyareegerak inom, it yigin unde inoweewi inom, it aap Nggalileya mendek inoweewi nagawan-nagawan inom, nggelak lakwi me, wogo mbareegwa, kwe Keroriyat nogo nen, “E! Yogondak perak, nanonggwan kuwak agaarak kagi,” mbake kagak,

22 at Keroriyat aagaluk nogo unggwage nagagerik, kwirabik-kwirabok ari kenok, at Keroret oreewi inayonggo nappiyareegerak wogogwaarak nogo inom nen, “Kwe yi ari, iya!” yinuk, pi wako mbareegwa, at aap endagembogut nen kwe tawe nogo yoge logonet, “Kat nano mendek ambi uugwe mba’nuk nggino yo’nege keenok, wokkirigin o,”

23 yoge nagagerik, “Kat an nano wokkiriyak mbakendak o? O yime an unde minggirak me, Kuli ogoorogo panu o, yo’nege keenok, an nen peenok ogoorogo pagakit o,” yinuk, ombo owak mbaneegerak.24 Ombo owak mbangge mbareegi, kolaga nogo wundi nage nagagerik, agalo kin wakkage logonet, “An nano mendek wo’niruwak nduk, nggino yori na?” Yoge mbareegi, agalo nogo nen, “Yiime Wuppiiga Yaya anobak mbanggiruwak nduk yori nak o,” yoreegerak.

25 Yoge mbareegi, at kolaga nogo puu’nuk aap endagembogut owagam unggwi nage nagagerik, yoge logonet, “Yogondak aret at Yiime Wuppiiga Yaya nogo anobak tenggap paga ndoonogo wo’niri woraanok nduk, yokkigi.”

26 Yoge mbareegi, aap endagembogut Keroret nogo iniki maluk agagerak kwe, it laago lakwi me wonogogwaarak inenggaanom paga ombo owak mbaneegerak me, teppunuk, eebi mbakak,

27 aap yigin unde ambi Yaya enggaanok mbanogo anobak wonok woraawak nduk, nappege mbareegi, nage nagagerik, keele maarogo mambiigo menggam unggwage nagagerik, enggaanok mbanogo,

28 anobak tenggap paga ndoonogo wonok wagagerak. Wonok wage nagagerik, kwe tawe nogo wogoge mbareegi, agalo wogoreegerak.

29 At Yaya oone waganggwi nogo nen Yaya enggaanok mbaneegwaarak inaruk konembunuk, nogo nogogwaarik, eebe wonok ndoome pi nogogwaarak kwe, agan nugwi nogo, Keroret konembunuk, “Eenik a’nuk, mi’nagaarak kagi,” yinuk, yereegerak.

Aap ineebe 5000 mbi karerogo wogoragagerak wone

(Mat. 14:13-21; Luk. 9:10-17; Ya. 6:1-14)

30 At Yetut nappiyareegerak nogo iniyok paga at Yetut owagam wogo nogogwaarik, it eerit nogo nogogwaarak wone inom, mamuniranet nogo nogogwaarak wone inom, mbininogo yoreegwaarak.

31 Mbininogo yogo mbareegwa, aakumi ambik at ka nogwe- wogwe eekwi me, mbi noorak meek age mbareegi, at Yetut nogo nen, “Yonggonggolaawok nduk, ninalik aakumi lek me nawok nen woraanip o,” yoragagerak.

32 Yorage nagagerik, inalik aret yiiro paga unggwogo nogogwaarik, aakumi lek me, nogogwaarak.

33 Yetut oreewi inom nogwe nogo aakumi ambik iigo nogogwaarik, o kota lombok nen it noorak mbareegwam nogome nogwe yelok iigo nogogwaarik, tu nggween paga inaru nggaruk pegak inaa’nduk time aret enaa’nari nogogwaarak.

34 Yetut at oone waganggwi inom yiiro paga nen yi aa’nggi paga wundi nogo nogogwaarik, ndomba ndegeninaka lek kenok, ndomba mban kuwak aago mengga kwak, it aakumi ambik togop kuwak aago wonogwe iige nagagerik, “Inabuwa,” mba’nuk, yi wone ndi wone mamunirage nagagerak.

35 Mamunirage kagak, o abu kiip age mbareegi, at oone waganggwi nogo at owagam wogo nogogwaarik, yogo logonet, “O wurik yime abu lek o. Ndi, o abu kiip ariyak age me,

36 aakumi yi, inambi onggo mbanggola nawak nduk, o tini nggwok me inom, o yaga’lelo lombok time inom, nappiyet o.”

37 Yoreegwaarak kwe, at Yetut nen, “Lek o. Inambi nawak nduk, kit nen aret wogoraanip o.” Yorage mbareegi, it nen, “Nit ninawu we mbuuluk 200 dinar mban aret me, ti paga mbi kunogo magaroorak op me nduk yagan a?”

38 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Roti mande wonage? Pekkanet nanip o.” Yorage mbareegi, pekkanet nogo nogogwaarik, “Roti we 5, ndi, ikan mbere aret wonage o.”

39 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Aap inawuri lombok iri’ngga paga taati kunu wurogo kwi’narit nawak nduk, yoraanip o,” yinuk,

40 yorage mbareegi, it aap aago nogo ando 100 ambi me kwi’nogwe,ando 50 ambi me kwi’nogwe, eerit nogogwaarak.

41 Kwi’narit nogo mbareegwa, at Yetut nogo nen roti 5 inom, ndi, ikan mbere inom woppunuk, ena mbogut paga ni’nage nagagerik, “Nogoba Ala wa!” yinuk, roti karerogo aakumi tumburiraawak nduk, at oone waganggwi nogo wogoragagerak. Wogorage nagagerik, ikan mbere waganogo abok aret nawak nduk, wogorage mbareegi, tumburirogogwaarak.

42 Tumburirogo mbareegwa, it abok aret nonggo nogogwaarik, ndonggoppiige mbareegi,

43 roti inom, ikan inom, ando ndiinogo pereegwaarak nogo, at oone waganggwi nogo nen mbirim yum 12 paga eno korok togon yonggologo pereegwaarak.

44 It roti nunggugwaarak nogo ti, aap ineebe lima ribu aret nunggugwaarak.

Yetut yi ogombaga nagagerak wone

(Mat. 14:22-33; Ya. 6:16-21)

45 Roti nogo nonggo mbareegwa, Yetut nen it aakumi o time nen nappiyaakit nduk logonet, at oone waganggwi nogo yiiro paga unggwi nanuk, inaa’nduk o Mbetayira yi enebagan wunda nawak nduk nen oone omaawi paga yorage mbareegi,

46 nogwe iigak, aakumi nogo iname nappiinok, tamban eerikit nduk puurom time laganeegerak.

47 Nogome logonet, tamban eeke kagak, o kiip agagerak. O kiip age mbareegi, at Yetut alik puurom paga time awo wonage kagak, at oone waganggwi yiiro paga yi yenggenak oolo ari wogwe me,

48 o wiya inaamenggwe nen warit nage kagak yiiro nogo ogobak koonuwok nduk eekwi iyareegerak. Iige nagagerik, o kilim nagake kagak, yi ogombaga iyok pit inowagam wage nagagerik, it yiiro paga iigak, at nok-nok naakit nduk

49 yi ogombaga iyok pit wage inigen kogo nogogwaarik, “Yi kugi aret,” mba’nuk, kwa yereegwaarak.

50 It abok aret at wage inigen kogo nogogwaarik, inaganak wake kagak, “Kinogut li o,” yorage nagagerik, “An neebe aret wage me, kinagabiti arugup o.”

51 Yorage nagagerik, yiiro paga iya unggwage mbareegi, o wiya nogo abolok lek aret agagerak. Lek age mbareegi, “Ia!” yinuk, inagabiti ambik ogo nogogwaarik, pi wareegwaarak.

52 Yetut nen roti karereegerak nogo, “Alom ti nduk eekerak, kogo,” yinuk, iniki liippega’lek kobak wonogogwaarak me, peebi o wiya lek agagerak nogo kunduk, togop aret iniki kobak logonet, inagabiti ambik ogogwaarak.

O Nggenetaret paga kugi andi obeelom eeginabeegerak wone

(Mat. 14:34-36)

53 Niyo yibagan wunda woraanuk, o Nggenetaret ari wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, yiiro yi aa’nggi paga taa’nogo mbarenogo punuk,

54 endekem wundi wogo mbareegwa, it aakumi time nen at Yetut yelok kogogwaarak.

55 Yelok kogo nogogwaarik, o tini lombok time yonggo puu’nuk nogo nogogwaarik, kugi andi warak inagare’ngga ndoonak menggaarak nogo paga eewugeren Yetut time wonage inaruk koneneegwam nogome, piya wogo nogogwaarak.

56 O kota nggwok me inom, mbuuluk me inom, o yambo-ndambo time inom, nege kagak, it kugi andi warak nogo mbi onggo kunggo menggam piya wagaatak nogo nen, we ambogoyum irip pigaawok nduk nggino yogo nagaatik, pigaganggwi iinok, it abok aret obeelom ogogwaarak.

It inombomini wandek eeko nogogwaarak wone

(Mat. 15:1-9)

1 It Yerutalem nen nogogwaarak aap Pariti mendek inom, it Ala wone liiru mbanak unde ando inom, Yetut owagam kuwak ogo nogogwaarik,

2 Yetut oone waganggwi nogo wone yugu ndak-ndak eeka’lek logonet, ineenggi kooka’lek we ugun aret mbi nunggwi iyareegwaarak.

3-4 It Pariti mendek inom, it Yakuri mendek nogo inom, it abok aret inombomini nen eeko nogogwaarak wandek eeko logonet, ineenggi kooka’lek mbi nunggwi, mbi kunggo menggam nogome nen wogo nagaatik, mili lenggek ari kenok, kooka’lek logonet, mbi nunggwi, eeko logolik o. Ti mendek abok aret inombomini wandek eeko logonet, yiiwak mbuulogwe inom, yo’nggok inom, mbutiiwak inom, kooko nogogwaarak.

5 Togop eeko nogogwaarak me, it Pariti mendek inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, nen Yetut yogo logonet, “Kat koone waganggwi yi, ninombomini eeko nogogwaarak wandek eeka’lek logonet, nonggop nduk ineenggi kooka’lek ugun aret mbi nonggo agaarik o?”

6 Yogo mbareegwa, at Yetut nen yorage logonet, “It aakumi yi, inambe paga an wogoppanugwi kwe, Iniki perak, ninom ogoorak aret wonogwe o.

7 It mamunirogo menggaarak ti, aakumi inoone yugu kagak, mamunirogo menggaarak me, Aanom warogo aret nalut ee’nako agarik o, yinuk, Ala yoge kagak at Yetaya nen yoragagerak liiru mbaneegerak nogo ti, kit kiniki laakot logonet eekwi kiinok, abet aret liiru mbaneegerak o.

8 At Ala nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, wone yugu nogo tebenogo punuk, kinombomini eeko nogogwaarak wandek me eeko monggotak kiigi o,” yinuk, yoragagerak.

9 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit kinombomini eeko nogogwaarak wandek me eeko logorak mba’nuk, at Ala nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yereegerak wone mbo pugwi yi, kit obeelom aret kiigi o.

10 At Muta nen, Kinagalo-kinogoba inayuk wuko logonet, inoone liirogon konenggo logomunggup o. Ndi, aap ambi nen agalo-ogoba kugi pulunogo piige kenok, aap ti, kambuwak nduk, mondok warogo puwak o, yinuk, yereegerak kwe,

11 kit nen, Aap ambit ambi at agalo-ogoba yorage logonet, Namendek wokkiroorak mbakirak kwe, Korban, yagarak o. Ti, Ala ake wogogirak o, yinuk, yorage kenok,

12 at agalo-ogoba wogoroorak lek o, yinuk, yogo monggotak kiigi o.

13 Ti yogo monggotak nogo paga kinombomini nen eeko nogogwaarak wandek me eerit nogwe paga, Ala wone ti, taganogo mbo pogo monggotak o. Ti eeko nogogwaarak kwak, kit togop ambik aret eerit nogo monggotak kiigi o,” yinuk, yoragagerak.

Nano paga maluk ee’ninake menggerak wone

(Mat. 15:10-20)

14 Yorage nagagerik, it aakumi ambik wiiragagerak nogo, wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kit abok aret an wone yokkirage yi, kinaruk liirogon konembunuk, waganggo logonip o.

15 Nonggo monggotak ti paga maluk eekkinakeelik o. Ata, wone kinikime nen wunggetak ti paga maluk eekkinake menggerak o,” yinuk, yoragagerak.

(16 Kinaruk wonage kenok, liirogon aret konenggo logonip o.)

17 Yorage nagagerik, aakumi nogo teppiinok, oome unggwage mbareegi, at oone waganggwi nogo nen, “Kat wone eegu laarogo negen yo’niragandak nogo ti, liirogon yo’niret o.”

18-19 Yogo mbareegwa, at nogo nen, “Kit kunduk, kiniki liippega’lek logonet, yogo ogotik? Yi mendek ndimendek nonggo monggotak nogo ti, kinikime unggwageelik o. We, kinaanogum me wangge nagaatik, mbo pi nogo monggotak me, yi mendek ndi mendek nonggo monggotak paga maluk eekkinakeelik yi kogo ogotik?” yoragagerak. Wone yoragagerak nogo ti, nonggo menggaarak mendek abok aret mage lek op nonggo logorak nduk yoragagerak.

20 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kinikime nen wunggetak paga maluk aret eekkinake menggerak.

21 Kinikime nen maluk eeriyak koonggwi, komologwe tawe ugun eeginabit nugwi, yogoot waganggwi, aap wakwi,

22 mbabi eekwi, aap inamendek uugwe-uugwe agan nugwi, maluk mban eekwi, inambokan laganggwi, iniki kumi paga mban lunik logonet kumili negen ugun-ugun eerit nugwi, kiniki aagi wungge, inabok mbanggwi, wogoppatit nugwi, kiniki mbanak negen eerit nugwi,

23 eerit nugu monggotak ti abok aret kinikime nen aret wunggetak paga mban maluk eekkinake menggerak o,” yoragagerak.

Kwe ambi iniki abet mbareegerak wone

(Mat. 15:21-28)

24 At Yetut nogo o time mbo punuk, o Tirut unggwi nagagerak. Unggwi nage nagagerik, o ambi wurik me unggwagagerak wonage logonet, “It aakumi an neegwi iyo, kumaarak logokit,” mbareegerak kwe, meek agagerak.

25-26 Meek age mbareegi, kwe ambi eebe Yunani mendek kwe, nda’nagagim awi alom o Penitiya Tiriya mendek me, aagaluk kolaga kugi maluk mendek inikime unggwagagerak agalo nogo, Yetut wage aruk konembunuk, ne ti paga aret at owagam nage nagagerik, abu’me tebe yinuk, abuwa warak nggo-nggo logonet, “Ai, nogoba! An naagaluk kugi inikime unggwagagerak me, nggiginogo nappenok nduk, yokkigi o,” yoreegerak.

27 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “It elege-aabologwe inambi ndonggorogon nawak o. Nengga’lek iigak, inake aago ndinogo nggeewo wogoriyak ti, mage o.”

28 Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “Aret kwe, nogoba o. Elege-aabologwe inambi nunggwi iigak, anggen yumbu-yumbu eyo ndoonak mbi nonggo menggam abu’me wanggetak ti, nggeewo aret nonggo menggaarak nogo o.”

29 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Kat wone yagandak ti paga kugi kaagaluk inikime unggwagagerak nogo muk nggigik togon wunggerak me, kame nak o.”

30 Yoge mbareegi, ame nage nagagerik, aagaluk nogo kugi inikime wungge nagaarik, obeelom agaarak windak menggim ugun windak wonage me ka nagagerak.

Aap aruk logu oone lek me, obeelom eereegerak wone

31 Ti eeke nagagerik, at Yetut nogo o Tirut teppunuk, o Tiron unggwagak niyo Nggalileya yenggenak aa’- nggi paga ari woraanuk, o Ndekapolit unggwi wagagerak. 32 Unggwi wagagerak wonage me, it aakumi time mendek nen aap aruk logu oone lek me wonok, at Yetut owagam pi nogo nogogwaarik, Yetut nen eenggi oba pigaawak nduk, inabuwa warak nggo-nggo logonet, yoreegwaarak.

33 Yogo mbareegwa, it aakumi ambik aago nogo teppiinok, at aruk logu nogo mban, “Omok o,” yo’nuk, imbirak inalik nomorogon nanuk, aruk me eenggi mambege logonet, awoori waganogo amili paga nabembege nagagerik,

34 ena mbogut paga ni’nage logonet, “Ai!” mbake nagagerik, “Epata o,” yoreegerak. Ti yoreegerak ti, nit ninoone paga, “Paa’naru o,” yoreegerak.

35 Yoge mbareegi, aruk paa’nage, oone lek nogo oone warak age, eeke nagagerik, oone abe aret yereegerak.

36 Oone abe ari mbareegi, at Yetut nen aakumi time wonogwe nogo inaruk wake logonet, “Aakumi abu yoraagup o,” yoragaatak kwe, kagak, oone tagambunuk, yoranet negak mban eeko nogogwaarak.

37 Yoranet nugwi nogo inaruk konenggo nogogwaarik, yogo logonet, “Inaruk logu nogo inaruk paarogo piige, inoone lek nogo inoone warak agago piige, eeginabit nege logonet, yi eekak ndi eekak obeelom mban eerit nege yi, Wi!” yinuk, inagabiti ogo nagaatik, piwako nogogwaarak.

8 Aap ineebe 4000 mbi karerogo wogoragagerak wone

(Mat. 15:32-39)

1 Ti eerit nage nagagerik, wonage me, aakumi ambik aago iigak, ambi aago at owagam kuwak ari wogogwaarak. Kuwak ari wogogwaarak nogo, inambi noorak lek kenok, Yetut nen at oone waganggwi nogo wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet,

2 “Wologo wae! It aakumi yi, ninom nogo kenagan yogo logonet, inambi abu lek agaarak me, inabuwa o.

3 It ando inawi ndaanda nen wagaarak me, iname nappiige neenok, nogo logonet, mbi abu nen inambuluk pigin mbaki o.”

4 Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo nen, “Ti aret kwe, o yime aakumi inawi wurik lek me, it aakumi ambik yi, mbi ngga mendek wogoramonggoorak endak nagun mbaken?”

5 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit roti mande porogo ogotik o?” Yorage mbareegi, “Lek o. We 7 aret porogo ogoorik o,” yoreegwaarak.

6 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen aakumi ambik kuwak aago nogo kwi’naruwak nduk yorage nagagerik, roti 7 nogo eenggim woppunuk, “Ala wa!” yinuk, karerogo aakumi tumburiraawak nduk, at oone waganggwi nogo wogorage mbareegi, tumburirogogwaarak.

7 Tumburirogo mbareegwa, ikan mbuulogwe mbereeluk aret wonage me, “Ala wa!” yinuk, tamban eeke nagagerik, “Ikan yi inom tumburiraanip o,” yinuk, wogoragagerak.

8 Wogoragagerak tumburirogo mbareegwa, nonggo nogogwaarik, ndonggoppiyareegerak. Ndonggoppiige mbareegi, mbi karerak ando ndiinogo pereegwaarak nogo, mbirim yum 7 eno korok togon yonggologo pereegwaarak.

9 It nunggugwaarak nogo, aap ineebe ambik empat ribu negen aret nunggugwaarak me, iname nappiinok,

10 Yetut at oone waganggwi nogo inom yiiro paga unggwogo nogogwaarik, o Ndalamanuta aret wunda wogogwaarak.

“Nineenu ariyak mendek eeke keyaawi,” yoreegwaarak wone

(Mat. 16:1-4)

11 O Ndalamanuta wunda wogo mbareegwa, it Pariti mendek nen at owagam nogo nogogwaarik, inom wone wako logonet, “Nineenu ariyak mbogut paga mendek ambi eeke keyaawi o,” yinuk, at eeke abut mbanuwok nduk yoreegwaarak.

12 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Aap yiyogwe, Ao,” mbake logonet, “Kit aakumi yogondak wonogwe yi, nonggop nduk, Nineenu ariyak mendek ambi eeke keyaawi, mban yo’nogo ogotik? Kineenu ariyak mendek ambi eeke neyaamunggup mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”

13 Yorage nagagerik, it nogo teppiinok, yiiro paga unggwage nagagerik, at oone waganggwi inom wunda nogogwaarak.

Pariti mendek, Keroret mendek, inoone waganggwi iyo liippuurak wone

(Mat. 16:5-12)

14 At Yetut oone waganggwi nogo roti inami a’nuk, we ambit mban wonok yiiro paga nogwe me,

15 Yetut nen, “It aap Pariti mendek inom, at Keroret inom, inoone ti, roti piike menggerak nogo kokwak aret me, waganggwi kiyo, kiniki tum wako logonip o,” yinuk, inaruk wareegerak.

16 Inaruk wareegerak nogo, it-it wone mbanggo logonet, “Roti lek kenok, yo’nirage kogo o,” yogogwaarak.

17 It yogwe nogo at Yetut yelok iige nagagerik, “Kit nonggop nduk, roti wone yogo ogotik? Kit awo liippega’lek kobak logonet, yogo ogotik? An yokkiragarak nogo kiniki apit logonet, yogo ogotik?

18-19 Kit kinigen wonage kwe, kaga’lek negen logonet, yogo ogotik? Ndi, kinaruk wonage kwe, konengga’lek logonet, yogo ogotik? Roti 5 paga it aap ambik lima ribu aret kareriragagirak nogo kiniki abeka’lek logonet, yogo ogotik? Roti karerak ndiinogo pereegwaarak nogo kuwak agago mbirim yum mande eno korok togon yonggoleegutak?” Yorage mbareegi, it nogo, “Lek o. Yum 12 aret yonggoleegurak o.”

20 Yogo mbareegwa, “Ndi, it aap ambik empat ribu aret roti nawak nduk, kareriragarak nonggo nagaarik, ndiinogo pegaarak nogo mbirim yum mande eno korok togon yonggokotak o?” Yorage mbareegi, it nogo nen, “Yum 7 aret yonggokoorak o.”

21 Yogo mbareegwa, at nen, “Yogondak kunduk, kit awo liippega’lek logonet yogo ogotik?” yoragagerak.

O Mbetayira aap enegen mbuk obeelom eereegerak wone

22 Ti’nuk, o Mbetayira nogogwaarak. Nogo mbareegwa, it aakumi time nen aap enegen mbuk me at owagam wonok wogo nogogwaarik, Yetut nen at oba eenggi pigaawak nduk, inabuwa warak nggo-nggo logonet, Yetut yoreegwaarak.

23 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen oore’- nggam time nen eenggi piganok, wonok endekem wundi nage nagagerik, woori enegen me lenggembege, eebe eenggi pigagangge, eeppege nagagerik, “Yogondak yi mendek ndi mendek muk kenegen kagan a?”

24 Yoge mbareegi, at enegen pagak yikit nduk eeke kagak, “Aakumi negen iige kwe, eyo negen nugwi iigi o.”

25 Ari mbareegi, Yetut nen ambinom eenggi enegen me nobake mbareegi, aap nogo enegen abe aret pagak ari nagagerik, yi mendek ndi mendek abok aret tena’me enegen kagagerak.

26 Enegen obeelom age mbareegi, Yetut nen, “Oore’nggam time unggugun o,” yinuk, ame nappereegerak.

Peterut nen, “Kat Keritut aret,” yoreegerak wone

(Mat. 16:13-20; Luk. 9:18-21)

27 Nappege nagagerik, ti’nuk, Yetut at oone waganggwi inom o time nen o Kayitareya Pilipi o yaga’lelo lombok time yengget-wangget nugu logowok nduk, tu paga nogo logonet, Yetut nen it yorage, “It aakumi nen an ta nomba’nuk, yogo agaarik o?”

28 Yorage mbareegi, it nogo nen, “It ando nen, At Yiime Wuppiiga Yaya nogo aret, yogwe, ndi, it ando nen, Eliya aret, yogwe, ndi, ando nen, Aap Ala nen yoge kagak yoraga mendek ambi aret, yogwe, eeko agaarik o.”

29 Yogo mbareegwa, at nen, “Ndi, kit perak, an ta nomba’nuk, yogo ogotik?” Yorage mbareegi, at Peterut nen, “Lek o. Ala nen leenogo mippagareegerak Mesias nogo, kat aret o,” yoreegerak.

30 Yoge mbareegi, Yetut nen, “An nabok ti, aakumi ambi paganogo yoraagup o,” yinuk, inaruk wareegerak.

“Aaninggin-paaninggin agago noorugun,” yoragagerak wone

(Mat. 16:21-28; Luk. 9:22-27)

31 Inaruk wake nagagerik, wone yorage logonet, “An aap aret nda’- nagagirak yi, mondok noba aaninggin- paaninggin agago panugun o. It aap inanggok inom, it Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, ineebi nen nooko mbaremengga, nogo mbere yippunuk, ko’lu neenik arigin o,” yinuk,

32 wone paganogo yoragagerak. Paganogo yorage mbareegi, yoge logonet, at Peterut nen Yetut nomorogon wonok nage nagagerik, “Togop yugun o,” yinuk, aruk warikit nduk eeke kagak,

33 Yetut nen at oone waganggwi nogo ena logurogon pegiige nagagerik, Peterut mberege logonet, “Kat Ibilit yi, Ala iniki mbake nogo eeriyak mba’nuk ari lek o. Ata, aakumi iniki mbakwi nogo eeriyak mbake menggendak me, mondok nak o,” yinuk, mberereegerak.

34 Mberege mbareegi, it aakumi kuwak aago inom, at oone waganggwi nogo inom, wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kit an ninom nugu logorak mbakwi kenok, kit yi eekak ndi eekak eeriyak mbakwi nogo mbo punuk, eyo karo-karo paga nabembinagarak nogo, ko’nok an ninom aret nugu logowok o.

35 Kineebe kinili yikkolamonggotak kenok, kineebe kobak aret arumunggup o. Ndi, an nendage inom, obeelom wone inom, nggwok aruwak nduk, kineebe wondet agago patit namonggotak kenok perak, kineebe kinili aago aret logomunggup o.

36 Kit yi awi ndi awi abok aret unde eekkologo logomonggotik, kineebe kobak arumonggotak kenok, ti paga nano eekkoloorak nduk agan nugu logomunggup mbakop?

37 Kineebe kobak arumonggotak kenok, obaane’me nano patiyak o?

38 It aakumi abok yi, Ala mbo punuk, maluk mban eerit nugu menggaarak kinom aret logonet, aakumi kinagabiti nen an noone mbo punuk, naana’le mbangga’lek logomonggotak kenok, an aap aret nda’nagagirak yi, peebi an nogoba amindik-amendek li’luk ee’nuk, at ake eeko logorak leenogo piyareegirak malayikat nogo, ninom wogo logomonggoorik, an kunduk, aakumi nagabiti nen kinaana’le mbanigin lek o,” yinuk, yoragagerak.

9 1 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit aakumi ando yime wonogwe nogo, at Ala oone omaawi paga lengganinake logonet, aakumi at abu’me piya wage kinigen kaga’lek kiigak, kambumunggup mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

Puut paga Yetut enete alik agagerak wone

(Mat. 17:1-13; Luk. 9:28-36)

2 Ti’nuk, nogo 6 yippunuk, ko’lu Yetut nen at Peterut togon, Yaya togon, Yakobut togon, wogoren puurom ambi nggorek paga lagi nage nagagerik, inalik time wonogwe me, inigen iigak, at enete alik lombok agagerak.

3 Enete alik lombok age nagagerik, ambogoyum laambu abinak ndelenak-welenak eereegerak. It mbogoyum laambu abinak aruwak nduk kooko mengga kwak ti lek o. Ata, abinak abu alik negen laambu lombok age mbareegi,

4 it Eliya Muta imbirak Yetut inom lambu-mbunuk, wone mbanggwi iyareegwaarak.

5 Wone mbanggwi iigo nogogwaarik, at Peterut nogo nen Yetut yoge logonet, “Nogoba Ngguru wae! Nit yime wonogwe yi, obeelom aret me, kit logorak nduk, ooliya kenagan, ambi kat, ambi Muta, ambi Eliya, wurogo pinagawi o,” yoreegerak.

6 It nogo nen, “Ia!” yinuk, inagabiti ambik age mbareegi, nonggop yuubok kenok, togop yoreegerak.

7 Yoge mbareegi, ameraakot nobappiya wage nagagerik, enggela’- me nogome nen oone ambi ari logonet, “An naput niniki kunik yi aret me, at oone kinaruk liirogon konenggo logonip o,” yinuk, ari koneneegwaarak.

8 Ari konembunuk, inigen penggek togon pekkogo nogogwaarik, yinip-panip it lek ogwe iigak, Yetut alik mban wonage inigen kogogwaarak.

9 Puurom paga nen wambi wogo logonet, at Yetut nen, “An aap aret nda’nagagirak yi, kambunuk nogo menggam nen awo neenik a’nuk mi’naga’lek neegak, eeke kinigen neegotak nogo aakumi abu yorogo logogup o.”

10 Yorage mbareegi, eeke kogogwaarak nogo aakumi yoroolik kwe, inalik logonet perak, “At kambunuk nogo menggam nen eenik arigin o, yo’niragaarak yi, nonggop togon yigi mbakop?” yinuk,

11 wone mbanggo nogogwaarik, Yetut kin wokkogo logonet, “It Ala wone liiru mbanak unde nogo nen, At Eliya aa’nduk aret woraagin o, yinuk, yogo menggaarak nogo ti, nonggop nduk yogo menggaarak o?”

12 Kin wokkogo mbareegwa, at nen, “Eliya aa’nduk aret wage logomenggerik, yi eekwi ndi eekwi ndegeni woraagin o, yogwe nogo ti, abet aret yogwe kwe, an aap aret nda’nagagirak nogo noba aaninggin-paaninggin agago panugwi, miyuk-meya eerogo panugwi, eeriyak liiru mbaneegerak nogo ti, nonggop nduk mbaneegerak mbakop?

13 Lek o. At Eliya nogo ti, muk wagagerak ninom logonet kwe, At eeppuurak, wone liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak aakumi nen it iniki mba’nuk aret at eeppereegwaarak o, yinuk, yokkirage agarik o,” yoragagerak.

Kugi wulaga inikime nen wumbereegerak wone

(Mat. 17:14-21; Luk. 9:37-43a)

14 At oone waganggwi ando piinok laganeegwaarak nogo inowagam wambi wogo nogogwaarik, aakumi ambik kuwak aago iigak, it Ala wone liiru mbanak unde nogo inom wone wakwi iyareegwaarak.

15 Ndi, it aakumi abok aret at Yetut wage inigen kogo nogogwaarik, “Ie!” yinuk, ale’nggen mbako nogogwaarik, puu’- nuk, at owagam keyage wappi nogo mbareegwa,

16 at Yetut nen, “It aap ti, kinom nano wone wako ogotik o?”

17 Yorage mbareegi, aakumi ambik kuwak aago nogo aap ambi nen at yoge logonet, “Nogoba Ngguru wae! An naput kugi inikime unggwage nagagerik, oone lek eerogo pereegerak me, kowagam wonok wagi o.

18 Kugiinikime lik yi wage kenok, anobak yimbik-ngginnagak eeke, ambe wulilan nggelo agan nage logonet, eyak nggilik maake, eeke nagaatik, nggi’- nggak eekkolage menggerak me, kat koone waganggwi nogo nen kugi nggiginogo wumbuwak nduk yoragarak mendek, it nen wumbuurak meek iigirak o.”

19 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kit aakumi yogondak wonogwe kiniki noba panggombunuk abet nombaka’lek nugu monggotak yi, wologwe! An ne mande ninom logonuk, name nagin kwe? Ne mande niniki yanggo yinuk kit ninom logogin kwe?” yorage nagagerik, “Wulaga ti, wonok wa’nip o.”

20 Yorage mbareegi, wulaga nogo at owagam wonok wogo mbareegwa, kugi at inikime wonage nogo nen Yetut kage nagagerik, wulaga nogo eenggi-iyok puk-puk ige logonet, piyanogo nggween paga nggimbege nagagerik, lagak-mbagak eeke logonet, ambe me awoori lagap-lagap eereegerak.

21 Ambe me awoori lagap-lagap eeke me, Yetut nen, “At togop eeke kagak, ne mande wonagagerak o?” Ogoba yoge mbareegi, ogoba nogo nen, “Wulaga yi, mbuuluk paga nen mondok itok aret eeke menggerak o.

22 Kugi yi, oba age logonet, ne ambi paga kani kunik me mambege, ne ambi paga yiime mambege, eeke menggerak me, kat nen yi eekak ndi eekak abok aret eeriyak op mbake kenok, ninabuwa mba’nuk, obeelom eerogo pinanu ubi!”

23 Yoge mbareegi, at Yetut nogo nen, “Eeriyak op mbake keenok, eeriyak o, yo’negendak ti, aakumi abet mbakwi paga nen ambi eeriyak mbakwi kenok, eeriyak lek ti lek. Eeriyak aret o,” yoreegerak.

24 Awo yoge kagak, wulaga ogoba nogo nen, “Niniki abet mbake kwe, ambinom abet mbarikit nduk eeppanu o,” yinuk, oone nggwok togon aret yoreegerak.

25 Yoge mbareegi, Yetut eeke me, aakumi kuwak ari wogwe nogo Yetut enegen iige nagagerik, kugi nogo mberege logonet, “Aakumi inaruk logu eeginake, wi eeginake, eeke menggendak kat kugi yi, wundi nak o. Wundi nage logomenggendik, ti’nuk, peebi unggwi woroorak abu mage yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

26 Yoge mbareegi, kugi nogo kwa ari nagagerik, wulaga nogo eenggiiyok puk-puk ige logonet, wundi nagagerak. Wundi nage kagak, wulaga nogo kambak negen aago wonage kenok, it aakumi ambik nogome nen, “Kanggerak o,” yinuk,

27 yereegwaarak kwe, at Yetut nen eenggi pigogo mippege mbareegi, mi’nagagerak.

28 Mi’nage mbareegi, Yetut nogo oome unggwagagerak wonage me, at oone waganggwi inom inalik logonet, “Nit nonggop nduk kugi ti, nggiginogo wumbuurak meek wonogoorak?”

29 Yogo mbareegwa, at nogo nen, “Kugi togop mendek ti, we alik ambi paga eeriyak lek o. Ata, inake tamban eekwi paga mban nggiginogo wumbiigo menggaarak o,” yoragagerak.

“Noorugun o,” yinuk, ne ambinom yoragagerak wone

(Mat. 17:22-23; Luk. 9:43b-45)

30-31 O time nen wundi wogo nogogwaarik, o Nggalileya unggwi wogogwaarak. Unggwi wogo nogogwaarik, at oone waganggwi nogo wone mamunirage logonet, “An aap aret nda’nagagirak yi, it aakumi nen nooruwak nduk, neebe pigogo wogorage kenok, nooko mbaremengga, nogo mbere yippunuk, neenik arigin o,” yinuk, wone ti mendek mamunirawam me, at o Nggalileya unggwi wagagerak aakumi ineenu ogwe iyo, eebi mbareegerak.

32 Wone yoragagerak nogo, it kobak logonet kwe, kin woorak inagabiti nen puk aret ogogwaarak.

“Aap nggwok ti ta o?” yereegwaarak wone

(Mat. 18:1-5; Luk. 9:46-48)

33 Ti’nuk, o Kaperenawum wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, oome unggunuk, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Kit tu paga wogo logonet, nano wone agan wogotak o?”

34 Yoragagerak kwe, it tu paga wogo logonet, “An iya, kat iya?” agan wogogwaarak me, inoone lek aret puk ogogwaarak.

35 Puk ogo mbareegwa, Yetut kwi’- na’nuk, at oone waganggwi 12 nogo wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Aap ambit ambi, an aap nggwok logokit o, mbake kenok, at aakumi abok inabu’me logonet, inayeloman aret logowak o.”

36 Yorage nagagerik, elege ambi waganogo it inenggela’me pi wa’nuk, ogome wagangge nagagerik, it yorage logonet,

37 “Aap ambit ambi, An Yetut oone wagangge minggirak me, yinuk, elege-aabologwe yogobi ambi wagangge kenok ti, an aret wo’nake, ndi, an mban wo’nake lek o. Ata, at nappani wagagerak nogo inom aret wagangge, eeke menggerak o,” yinuk, yoragagerak.

“Ninom ogoorak lek kenok, nit mendek,” yoragagerak wone

(Luk. 9:49-50)

38 Ti’nuk, at Yaya nen, “Nogoba Ngguru wae! Aap ambi kugi inikime unggwagagerak wonage me, aap ambi nen kat kendage kumbunuk nggiginogo wumbiige ninigen kogo nogoorik, at ninom nugulik me, Mage, yogoorak o.”

39 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An nendage agago eerubok mendek eeppunuk, ti’nuk, oone maluk yo’nirigin lek me, Mage, yoriyak ti, mage o.

40 It ninom ogoorak lek kenok ti, nit mendek aret o.

41 Aap ambit ambi nen, Keritut apuri aret o, yinuk, niyo tookkirage kenok ti, at onggo kolaagin lek ti lek o. Kolaagin aret o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

Maluk eeriyak ee’ninake kenok, eeko logorak wone

(Mat. 18:6-9; Luk. 17:1-2)

42 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It aakumi nen elegeaabologwe iniki noba panggombunuk abet nombako menggaarak yi, maluk eeruwak nduk inikime manabi wagaatak paga maluk eekwi iinok ti, yugum nggwok gandum yigika waganogo aap ti, enggaanok me keele yilinogo yi yenggenak laut inikime mambuurak op o.

43 Kineenggi imbirak wonage kagak, kani omoonuk wunuk mban ari menggim time unggwi noorak ti maluk aret me, kineenggi paga maluk eeriyak eekkinake kenok, peenok mbanogo pinip o. Mbanogo punuk, peenok mbanak kagak mondok ineenik menggam time unggwi noorak perak, op o.

(44 O time kani noguk ari, ndi, waalo kangge, eekeelik o.)

45 Kiniyok imbirak wonage kagak, kani omoonuk wunuk mban ari menggim time mbo pinagarak ti, maluk aret me, kiniyok paga maluk eeriyak eekkinake kenok, peenok mbanogo pinip o. Mbanogo punuk, peenok mbanak kagak tiyo’luk agan mondok ineenik menggam time unggwi noorak perak, op o.

(46 O time kani noguk ari, ndi, waalo kangge, eekeelik o.)

47 Kinigen peenok imbirak wonage kagak, kani omoonuk wunuk mban ari menggim time mbo pinagarak ti, maluk aret me, kinigen paga maluk eeriyak eekkinake kenok, peenok kilirogo pinip o. Kilirogo punuk, peenok paga mban at Ala abu’me unggwi noorak perak, op o.

48 Anggolenggenkangga’lek nugut-tiyak mban ari, kani noguk ari lek mondok wunuk mban ari, eeke menggim time nappinagarak ti meek o.

49 Ikan mayu kak eerogo punuk kani paga wolombogo mengga kwak, kit togop aret eerogo pinagage logogin o.

50 Mayu ti, obeelom aret kwe, andi lek wurik kenok, nonggop togon eerogo andi warak eeriyak o? Kit mayu andi warak pogom aakumi inenggela’me logonet, kinom lambunik aret logonip o,” yinuk, yoragagerak.

10 Aap inakuwi mbo piigwi wone

(Mat. 19:1-12; Luk. 16:18)

1 Yorage nagagerik, o time teppunuk, tu yi Yoraran enebaga nen o Yureya unggwi wagagerak. Unggwi wage mbareegi, aakumi ambik at owagam kuwak ari nogo mbareegwa, at wone mamunirage menggi kwak aret mamuniragagerak.

2 Mamunirage me, it Pariti mendek ando at owagam wogo nogogwaarik, abut mbanuwok nduk yogo logonet, “Aap nen inakuwi mbo piyoorak op o, yinuk, Ala yereegerak Muta nen liiru mbaneegerak ambi wonage ilik, lek a?”

3 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “At Muta nen wone nonggop yokkiragagerak o?”

4 Yorage mbareegi, it nogo nen, “At Muta nen ari logonet, Kwe mbo pigi o, yinuk, liiru mbanogo punuk nen mban mbo puurak op o, yinuk, yereegerak o.”

5 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kinogogun laakot kiinok, Muta nen wone ti, liiru mbanggiragagerak kwe,

6 at Ala nen o aa’nduk yi mendek ndi mendek wakkage logonet, aap wakkage, kwe wakkage, eerogo piige nagagerik,

7 ari logonet, Togop me, aap nen agalo-ogoba teppiinok, akweeluk imbirak lambunna’nuk,

8 ineebe mbere kwe, ambit aret arugun o,

9 yinuk, yereegerak me, at Ala nen lambumbiige nogo ti, aakumi nen ponggonogo piyoorak mage o,” yoragagerak.

10 Yorage nagagerik, oome unggwage mbareegi, at oone waganggwi nogo nen wone yoragagerak nogo, ambinom eegwa’me waganeegwaarak.

11 Eegwa’me waganggo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Aap ambi nen kwe mbo punuk, kwe alik ambi wagangge kenok, akweeluk aa’nduk mendek nogo mbabi agago mbo pege o.

12 Ndi, kwe nen ogonggelo mbo punuk, aap alik wagangge kenok, kwe ti mbabi aret eeke o,” yoragagerak.

Elege-aabologwe ale’nggen inoba piyareegerak wone

(Mat. 19:13-15; Luk. 18:15-17)

13 Elege-aabologwe Yetut eenggi piginabuwak nduk, at owagam wogoren wogo mbareegwa, at oone waganggwi nogo nen aakumi mberirogogwaarak.

14 Mberirogwe nogo Yetut iige nagagerik, anini ambik age logonet, “Ala abu’me logorak ti, it elege-aabologwe yogop yi kwak aret me, an nowagam woraawam non mbambiigwi ti mage o. Op aret, yoraanip o.

15 It elege-aabologweAla abu’me logorak nduk unggwi nogo mengga kwak, kit togop unggwi naga’lek kiinok ti, unggwi namunggup lek o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o.”

16 Yorage nagagerik, elege-aabologwe waganogo ogome piya wa’nuk, eenggi inoba piinok, ale’nggen inoba piyareegerak.

Aap eenggi warak ambi eereegerak wone

(Mat. 19:16-30; Luk. 18:18-30)

17 Ti’nuk, at Yetut tu nggwok paga woraakit nduk eeke mbareegi, aap ambi at owagam puu’nuk wage nagagerik, abu’me tebe yinuk, yoge logonet, “Nogoba Ngguru wae. Kat obeelom mban menggendak me, an neenik mondok logokit nduk, nonggop eeri o?”

18 Yoge mbareegi, at Yetut nogo nen, “Aap ambi obeelom menggerak abu lek o. Ata, Ala alik mban obeelom menggerak me, nonggop nduk, Kat obeelom mban menggendak, yo’negen o?”

19 Yoge nagagerik, “Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yereegerak wone yugu nogo ti, Aap wariyak mage o. Kumi ugun wurinaburak mage o. Yi mendek ndi mendek yogoot kiraariyak mage o. Pilit wone aakumi inoba piyoorak mage o. Aap wi-wi eeginaburak mage o. Kinagalo-kinogoba inayuk wuko logonet, inoone liirogon konenggo logonip o, yereegerak wone nogo kat keenu aret o.”

20 Yoge mbareegi, at nogo nen, “Nogoba Ngguru o. Wone ti abok aret an wulaga mbuuluk paga nen liirogon eeke minggirak aret o.”

21 Yoge mbareegi, at Yetut ena nomorogon enegen pekkage nagagerik, abuwa mbake logonet, “Wone ti abok aret eeke menggendak kwe, ambiriluk perak, awo eeka’lek keegirak nogo yokkiri o. Kat kamindikkamendek onggo nggerembunuk, it aap inamendek lek kenok tumburira nak o. Tumburira nage keenok, kamendek abe mendek mbogut paga time kolaamunggun o. Ti eeke logomenggendik, nimbirak nugu logowok nduk wa’nu o,”

22 yoge mbareegi, aap nogo amendek ambik unde wonage me, iniki nomok togon nage logonet, iniki puru agan ame nagagerak.

23 Nage kagak, Yetut nogo ena logurogon at oone waganggwi nogo pegiige nagagerik, yorage logonet, “It aap ineenggi warak iinok, Ala abu’me piige menggim unggwi noorak meek negen kagi o,” yoragagerak.

24 Yoragagerak nogo paga at oone waganggwi nogo, “Wi!” yinuk, pi wako mbareegwa, at Yetut nen, “Nawuri o. At Ala abu’me piige menggim unggwi noorak meek negen kagi o.

25 Unta eeruwak paga keeleluwi laanak nggwok kagak liiru eno mbuuluk pelenak me unggwi noorak op negen kwe, aap eenggi warak kenok perak, Ala abu’me piige menggim unggwi noorak ti, meek negen aret kagi o.”

26 Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo abunuk inagabiti ambik a’nuk it-it yogo logonet, “Ti kenok, taani inagap ndariyak o?”

27 Yogo mbareegwa, at Yetut nen enegen pegiige logonet, “Ti eeriyak nogo, it aakumi nen eeriyak meek kwe, Ala nen eeriyak perak, op o. At Ala nen yi mendek ndi mendek abok aret eeriyak op mban aret o.”

28 Yorage mbareegi, at Peterut nen, “Ndi, nit ninamindik-niname-ndek abok mbo punuk, kat ninom aret nugu logowok nduk, wogoorak nogora?”

29 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nabuwa nen obeelom wone nggwok aruwak nduk, kinagalo-kinogoba inom, kinowe-kinawot inom, kinapurilogwe inom, kinawi wurik inom, kineyabu aago inom, abok aret mbo pugwi kiinok,

30 aakumi nen piyakkinakwi tit iigak kwe, o yogondak mbo pumonggotak obaane’me kinagalomini inom, kinowekinawot inom, kinapurilogwe inom, kinawi wurik inom, kineyabu aago inom, apit aret 100 lombok oba lunogo wokkirage, ndi, peebi ee’ninabi woroorak eyom nogo paga kineenik mondok-mondok logomunggup nduk, eerogo pinagage, eerigin o.

31 Aakumi ambik inaa’nduk mendek nogo ti, peebi arugun. Ndi, peebi mendek nogo ti, inaa’nduk arugun o,” yinuk, yoragagerak.

“Noorugun o,” yinuk, ne ambinom yoragagerak wone

(Mat. 20:17-19; Luk. 18:31-34)

32 O time nen o Yerutalem tu paga wogo logonet, at Yetut aa’nduk wage mbareegi, it at oone waganggwi nogo nen, “Nonggop ee’ninabemengga?” yinuk, inagabiti nen iniki piirik wogwe iigak, peebi, it aakumi inambokan wogogwaarak nogo nen inagabiti mbarit wogogwaarak. Inagabiti mbarit wogwe me, at Yetut nen it aap 12 nogo nomorogon wogoren nage nagagerik, “An peebi ndogop eeppanugun o,” yinuk, wone nogo yorage logonet,

33 “Wologo wae. Nit o Yerutalem nogo ogoorik o. Time unggwi namonggoorak me, an aap aret nda’nagagirak nogo neebe pigogo, it aap Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, wogorage kenok, nooruwak nduk wone mbambunuk, it aap endekem konenggulik mendek wogoraagun o.

34 Wogorogo mbaremengga, nenggali wakwi, inowoori noba lenggenogo panugwi, yawi paga nookwi, eeppaninuk, mondok noorugun o. Nooko mbaremengga, nogo mbere yippunuk, ko’lu neenik arigin o,” yoragagerak.

Yakobut Yaya imbirak nen Yetut yoreegwaarak wone

(Mat. 20:20-28)

35 Yorage mbareegi, wonogwe me, at Tebereyut apuri Yakobut Yaya imbirak nen Yetut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Ngguru wae. Nit niniki koonogo punuk, yokkugwi niinok, eeppinanenok nduk wogo o.”

36 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “At ndogop eeppinanuwak, mba’nuk, wogotak nogo ngge?”

37 Yorage mbareegi, it nogo nen, “Kat peebi kamendek li’luk eekko’nok wage keenok, kat keraaninu peenokpeenok kwippinanenok nduk yokkogo,” yoreegwaarak. 38 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit yo’nugwi ti, kineenggo’lek logonet, yo’nogo ogotik. An nagi toolak nagin ti, kit noorak op mbakop? Aakumi yiime wuppiigwi kwak an ambi eeppanugun ti, kit eeppinagarak op mbakop?”

39 Yorage mbareegi, it nogo nen, “E o. Nit eeppinaniyak op aret o.” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An nagi toolak noorak nogo ninom aret nunggwi, ndi, yiime wuppiigwi kwak, an eeppaniyak nogo ninom eeppinanugwi, eerugun kwe,

40 neebe peenok-peenok logorak ti perak, an nen yokkiroorak meek o. At punogo piyareegerak nogo nen mban aret eeppiyaagin o,” yinuk, yoragagerak.

41 Yorage it ando 10 nogo konenggo nogogwaarik, Yakobut Yaya imbirak inanini agaket eeppiyareegwaarak.

42 Eeppiigwi iigak, Yetut nen it abok wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “It aap endekem mendek inarum logowak nduk mippiigo menggaarak nogo ti,inoone omaawi paga lengganinakwi, ndi, inogobamini aap nggwok nen eerit nugu logowak nduk, inoone omaawi yorogwe, eeko menggaarak kineenu kwe,

43-45 kit perak, togop lek o. An aap aret nda’nagagirak yi, kit nen an nake eeko logobagip nduk woroolik o. Ata, an nen kit kinake eeke, ndi, kit aakumi apit kinake kambiminggirak paga kinonggo mbambunuk, wondet agago pinagage, eerikit nduk, wagagirak me, kit ambi, An noreewi inenggela’me aap nggwok arikit, mbake kenok, at kinayeloman age, ndi, kit ambi nen, An nalik nggwok tiyanak logokit, mbake kenok, at ti, kit abok kinabu’me logonet, kinake eeke, eeko logowak o,” yinuk, yoragagerak.

Mbaratimeyut enegen mbuk obeelom eereegerak wone

(Mat. 20:29-34; Luk. 18:35-43)

46 Wone nogo yorage nagagerik, o Yeriko ari wogogwaarak. Yetut at oone waganggwi nogo inom, it aakumi ambik kuwak ogogwaarak nogo inom, o Yeriko nogome nen endekem wundi wogwe me, at Timeyut aput Mbaratimeyut enegen mbuk me, tu nggwok ambet paga kwi’ndak ambe nggino ari wonage logonet,

47 Yetut Nataret mendek wage aruk konengge nagagerik, “Yetut wae. Kat Ndawut ombooluk yi, an nabuwa mbaru o,” yinuk, oone nggwok togon yoreegerak.

48 Yoge mbareegi, it aakumi nogo nen oone puk aruwak nduk, mberereegwaarak kwe, kagak, abunuk oone nggwok nabenak mban ari logonet, “Kat Ndawut ombooluk yi, nabuwa mbaru o.”

49 Yogak mban ari mbareegi, at Yetut nogo yungguk togon puk age nagagerik, “Wi’nip o,” yorage mbareegi, it nen aap enegen mbuk nogo wiigo logonet, “Kat wiigege me, Nagabiti, yugun o. Mi’na’nuk nak o.”

50 Yogo mbareegwa, pilak togon mi’nage nagagerik, ambogoyum endekem nggwe nggoorogo mbo nappegak Yetut owagam aret nagagerak.

51 At owagam nage mbareegi, at Yetut nen, “An kat nonggop eekkaburak mba’nuk ari agandik?” Yoge mbareegi, at enegen mbuk nogo nen, “Nogoba Ngguru o. Nenegen obeelom ee’nabenok nduk yokkigi o.”

52 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kiniki an noba panggombunuk abet mbakendak nogo paga kenegen obeelom agaarak me, kame nak o.” Awo yoge kagak, enegen mbuk nogo pagak ari nagagerik, Yetut inom tu nggwok paga wogogwaarak.

11“Ninowe endagembogut yi aret,” agan wogogwaarak wone

(Mat. 21:1-11; Luk. 19:28-40; Ya. 12:12-19)

1 At Yetut inom wogogwaarak nogo, o Yerutalem unggwi woraawok nduk puut Tayitun eegwa’- me o tini Mbetapage inom, Mbetaniya inom, panggo yi wogo nogo-gwaarik, at oone waganggwi mendek mbere nappiyaakit nduk

2 yorage logonet, “O yaga’lelo irukuna time nanip o. Time awo mbo unggwi nogo logonet, keledai awooluk aakumi amborowak paga kwi’naga’lek keele mbarenak aret kinigen kaamunggup o. Kogo logomonggotik, ti aret piinogo wonok wa’nu o.

3 Wonok wogwe me, aap ambi time nen, Kit nonggop nduk keledai ti, piinggo ogotik o? yokkirage kenok, kit nen at yogo logonet, Ninogoba keledai lek kenok, Wa nanip o, yo’niragaarak me, wonok nogo logomonggoorik, obaane’me pi woraagun o, yinuk, yo’nu o.”

4 Yorage mbareegi, it nogo, nogo nogogwaarik, keledai awooluk tu nggwok unggwogo menggam taati keeleluwi mbarenak inigen kogo nogogwaarik, piinggo mbareegwa,

5 it aakumi weelek time wonogwe nogo nen, “Kit keledai awooluk mbarenak ti, nonggop eeriyak nduk piinggo ogotik o?”

6 Yorogo mbareegwa, it nogo nen, “At Yetut nen togop yoranu o,” yoragagerak nogo aret yorogo mbareegwa, it nen, “E o. Wonok nanip o,” yorogo mbareegwa, wonok wogogwaarak.

7 Keledai nogo wonok Yetut owagam wogo nogogwaarik, inayum nggoorogo keledai amborowak paga lenggembogo mbareegwa, at Yetut nogo ti paga kwi’nagagerak.

8 Kwi’nage mbareegi, it aakumi ambik inayum mbiganogo tu nggwok paga ndoonit wogwe, it ando nen eyoongga yabu penaame nen kalenogo ndoonit wogwe, eeppunuk,

9 at nogo wage kagak, it ando inaa’nduk wogwe, ando ambokan wogwe, eerit wogo logonet, “Otana o! At ninogoba Ala endage paga wage yi, wogoppuwok o.

10 Ninombo Ndawut abu’me pinanikit nduk wage me, wogoppuwok o. It mbogut irimbaga menggaarak kunduk, Otana, yuwak o,” yinuk, ina’mit agan wogogwaarak.

11 Ina’mit agan wogwe iigak, Yetut o Yerutalem unggwi wage nagagerik, Ala awi wurik me unggwagagerak. Unggwi nanuk, yi mendek ndi mendek enegen yomboonit nege nagagerik, o kiip arikit nduk eeke kagak, at oone waganggwi aap 12 nogo inom o Mbetaniya nogogwaarak.

Eyo wuli pulunogo pereegerak wone

(Mat. 21:18-19)

12 Nogo yippunuk, ko’lu o Mbetaniya nen tu paga wogo logonet, Yetut mbi abu eereegerak.

13 Mbi abu eeke mbareegi, at Yetut nogo nda nen eyo wuli ambi engga mili lubu ari enegen nakkage nagagerik, “Eyo nogo anggen yugu ilik, lek a?” yinuk, alome panggorogon pekka nage nagagerik, anggen yuurak eyom awo ari waga’lek me, engga mban enegen kagagerak.

14 Engga mban enegen kage nagagerik, eyo eebe nogo yoge logonet, “Kat kanggen aakumi ambi nonggo logogun mondok lek o,” yoreegerak. Ndi, yoge nogo, at oone waganggwi inaruk koneneegwaarak.

Ala awi wurik me ndegeneegerak wone

(Mat. 21:12-17; Luk. 19:45-48; Ya. 2:13-22)

15 At Yetut oone waganggwi inom o Yerutalem ari wogo nogogwaarik, at Yetut nogo Ala awi wurik me unggwage nagagerik, it aakumi Ala awi wurik me nogome yi mendek ndi mendek onggo mbanggwi, onggo kologwe, eekwi nogo mugogo wumbiige logonet, it wu onggo-onggo eeko menggaarak inageyo ndoonak inom, it towe puume onggo inoba pogo menggaarak inageyo kwi’ndak menggaarak nogo inom, a’nggan nggininogo wuppereegerak.

16 Wuppege nagagerik, it yorage logonet, “Kit Alaawi wurik oore’nggam yime yi mendek ndi mendek wonok yinggwi-unggwogwe eerugup o,”

17 yorage nagagerik, wone mamunirage logonet, “At Ala nen, An nawi wurik ti, yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok nen tamban eeko menggam yi aret, yogo logowak o, yinuk, yereegerak liiru mbaneegerak nogo lek a? Liiru mbaneegerak aret kwe, kit perak, o yi, aap yogoot woppunuk kiraa’nari nogo menggam eerogo pugwi kiigi o,” yinuk, yoragagerak.

18 Yorage mbareegi, it Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, nogo nen wone yoragagerak nogo inaruk konenggo nogogwaarik, “Nonggop eerogo waruwok o?” yinuk, abok mbaneegwaarak kwe, it aakumi abok kuwak aago nogo, wone mamunirage paga pi wako mbareegwa, at pigoorak inagabiti nen puk ogogwaarak.

19 Ndi, o kiip age mbareegi, Yetut at oone waganggwi inom o kota time nen wundi nogogwaarak.

Eyo wuli mbuk agagerak wone

(Mat. 21:20-22)

20 Wundi nogo nogogwaarik, taati nogo yinuk, ko’lu kuuben tu paga nogo logonet, eyo wuli nogo omanggen inom abok aret mbuk agagerak kogogwaarak.

21 Kogo nogogwaarik, Peterut nen eyo yoge kagagerak nogo abe’nage mbareegi, Yetut yoge logonet, “Ngguru wae. Eyo wuli pulunogo pegendak nogo muk mbuk agaarak yi, ket o.”

22 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kiniki Ala oba panggombunuk abet mbake logot o.

23 Kiniki yungguppegak eeka’lek kinoone yogwe, Ndakndak arigin, mbako logonet, Puut nggwok yi, Aan wogonogo yi yenggenak me lebengge keyaagin o, yogwi kiinok, togop aret eeke kaamunggup o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

24 Togop me, kit tamban eeko logonet, yi mendek ndi mendek nggino yorumonggotak nogo, Muk kologoorak o, yinuk, abet mbakwi ti paga wokkirage kaamunggup o.

25 Ndi, kit mi’- na’nuk, tamban eeko logonet, aap ambi kinom ogoorak wonage kenok, kinogoba mbogut paga wonage nogo nen kit kinomaluk lek eerogo pinagawak nduk, at omaluk nogo kinami eeppunuk logonip o,” yinuk, yoragagerak.

(26 Kit nen aap ambi omaluk kinami eerogo pugwi lek kiinok, kinogoba mbogut paga wonage nogo nen kit kinomaluk lek eerogo pinagagin lek aret o.)

“Ta oone paga eeke menggendak?” wone

(Mat. 21:23-27; Luk. 20:1-8)

27 Yetut at oone waganggwi inom iniyok paga kota Yerutalem wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, at Yetut nogo Ala awi wurik oore’nggam unggwage nagagerik, nege kagak, it Ala unde inoweewi inom, Ala wone liiru mbanak unde inom, it aap inanggok inom, at owagam wogo nogogwaarik, yogo logonet,

28 “Kat yi eekak ndi eekak eeke yi abok aret ta oone paga eeke menggendak? Ta nen yokkereegerak paga eeke menggendak o?”

29 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An wone ambi kin wokkiya o. Onggo yo’nugwi kiinok, an eerit nage yi, ta oone paga eeke minggirak nogo ti, paganogo yokkiraagin o. 30 At Yaya yiime wuppiige nagagerak nogo ti, mbogut paga nen yoreegerak paga wuppiige nagagerak a, aakumi nen yoreegwaarak paga wuppiige nagagerak a? Kit yo’ninip nda!” yoragagerak.

31 Yorage mbareegi, it-it wone mbanggo logonet, “Nit nen, Mbogut paga nen yoreegerak paga yiime wuppiige nagagerak o, yogwi niinok, at nen, Ndi, ti kenok, kit nonggop nduk kiniki at abet mbaka’lek wonogotak? yo’niraagin.

32 Ndi, nit nen, Aakumi nen yoreegwaarak paga yiime wuppiige nagagerak o, yogwi niinok, Ia! It aakumi abok aret, at Yaya ti, Ala nen yoge kagak yoraga mendek aret, mbakwi me,” yinuk, aakumi inagabiti nen

33 Yetut yogo logonet, “Nit nineenggo’lek o,” yoreegwaarak. Yogo mbareegwa, “Ndi, ti kenok, an kunduk, An eeke yi, ta nen yo’nireegerak paga eeke minggirak ti, yokkiraagin lek o,” yinuk, 1yoragagerak.

12 It aap awi yarak arum wonogogwaarak wone

(Mat. 21:33-46; Luk. 20:9-19)

1 Yorage nagagerik, wone eegu laarogo yorage logonet, “Aap ambi nen anggur awi yappunuk, yagat wuke, amburu mburunogo wuraburak tenggap mendaake, ndi, tum wakak eyo ndoongge, eeke nagagerik, anggen mbanak ando it kologwe, ando at wogogwi, eeko logowak nduk, at eyabu aago me arum piinok, o nda alik me time nagagerak.

2 Nage nagagerik, time logonet, anggur anggen yugu nogo mbaniyak eyom panggoni wage mbareegi, at eyabume anggen mbanogo wogori woraawak nduk, it at eyabu aago arum wonogwe me ayeloman ambi nappi wagagerak.

3 Nappi wagagerak nogo wage mbareegi, it at eyabu aago arum wonogogwaarak nogo nen ayeloman nogo pippunuk, yawi wappogo nogogwaarik, anggen mbanogo wogorulik aret, we nappereegwaarak.

4 Yawi warogo nappereegwaarak nage mbareegi, ambokan at ayeloman ambi inowagam nappi wagagerak. Nappi wagagerak wage mbareegi, it nogo nen yawi anobak telanogo wappogo nogogwaarik, enggali wako mbareegwa,

5 ambokan ambi nappi wagagerak. Nappi wagagerak wage mbareegi, mondok wako mbareegwa, ti’nuk, aap apit aret nappiya wagagerak me, ando we yawi inookwi, ando mondok inookwi, eereegwaarak.

6 Togop mban eeko mbareegwa, aput ambit iniki kunik nogo nappi waga’lek imbirak wonagagerak me, An naput yi, ayuk wuko logonet, keyage warogo waagun kagi o, yinuk, inowagam nappi wagagerak.

7 Nappi wagagerak wage mbareegi, it at eyabu aago arum wonogwe nogo nen it-it wone mbanggo logonet, Eyate koloorak at yi aret me, eyate nit kolaawam mondok waruwok o,

8 yogo nogogwaarik, at eebe pigogo mondok wappogo nogogwaarik, wonok anggur yabu aago me nen endekem wumbereegwaarak o.

9 Togop eereegerak me, at anggur yarak unde nogo nen nonggop eeginabigin mbakop? Lek o. At wage logomenggerik, eyabu yarak arumwonogwe nogo inoorogo piinok, inobaane’me aap alik arum logowak nduk mippiyaagin o.

10 It yugum paga o wuka nen, O wuko logonet, yugum ambi mbo pereegwaarak nogo, Yugum ogowa ndoonnaga o.

11 At ninogoba nen eereegerak me, Mondok iya lombok eereegerak, kogo nogoorik, Pi wako ogoorik o, yinuk, Ala yereegerak liiru mbanak nogo kit pekkaga’lek ogotik ya?” yinuk, yoragagerak.

12 Yorage mbareegi, it nogo nen, “Wone eegu laarogo ti, nit niinok, ari,” yinuk, yelok kogo nogogwaarik, pigaawok nduk eereegwaarak mendek, aakumi ambik mbareegwa, inagabiti nen teppunuk nogogwaarak.

Aap Kayitat ake puurak yoreegwaarak wone

(Mat. 22:15-22; Luk. 20:20-26)

13 Teppunuk, nogo nogogwaarik, it Pariti mendek ando inom, it Keroriyan mendek ando inom, nen at oone ninggin yemenggerak paga yilinogo oba puwok nduk nappiya wogogwaarak.

14 Nappiya wogogwaarak nogo, Yetut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Ngguru wae. Kat nen, Aap ambi iya, ndi, ambi meek, mbake logonet, ninenete liippinaninuk yo’nirageelik, nit eekwi paga Ala ari menggerak wone mondok pagak togon yo’nirage menggendak nineenu me, aap o unde endagembogut Kayitat ake wu puurak op a, mage a?

15 Teppuurak op a, mage a?” Yogo mbareegwa, it iniki laakot logonet yogwi yelok iige nagagerik, it yorage logonet, “Kit nonggop nduk, At yemenggerak paga yilinogo puwok, mba’nuk yo’nogo ogotik o? Mbuti wu nenegen kaakit nduk wo’niri woraanip o.”

16 Yorage mbareegi, wogori wogogwaarak. Wogori wogo mbareegwa, at nen, “Enete ogobakkigirik inom, endage liiru mbanak inom, yi ta mbakop?” Yorage mbareegi, it nogo nen, “Lek o. Ti Kayitat aret o.”

17 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen, “Ti kenok, Kayitat amendek ti, Kayitat aret wogogwi, ndi, Ala amendek ti, Ala aret wogogwi, eeko logonip o,” yinuk, yorage mbareegi, it nogo nen, “Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

“Kanggwi peebi ineenik arugun ilik, lek a?” wone

(Mat. 22:23-33; Luk. 20:27-40)

18 Ti’nuk, “Aakumi kanggwi ineenik a’nuk mi’narugun lek,” yogo menggaarak it Taruki mendek nogo nen at owagam wogo nogogwaarik, yogo logonet,

19 “Ngguru wae. At Muta nen, Aap ambi kwe woppunuk apuluk ndaka’lek kagak kangge kenok, owe obaane’me apuri ndagaruwak nduk, awot nen at owe nanu nogo aret kolaawak o, yinuk, liiru mbaneegerak me, nit wone ambi kin wakkeyawi o.

20 Aap ambi apuri ineebe 7 ndaganabeegerak me, at manggu nogo nen kwe wagangge nagagerik, apuluk ndaka’lek kagak, kambeegerak.

21 Kangge mbareegi, awuluk ambokan mendek nen kwe nogo wagangge nagagerik, apuluk ndaka’lek kagak, mban kambeegerak. Kangge mbareegi, at awot ambokan mendek wagangge nagagerik, togop aret aput ndaka’lek kagak kambeegerak.

22 It ineebe 7 nogo inapuri ndaganaka’lek logonet mban kambit nogo mbareegwa, peebi irip paga at kwe nogo aret kambeegerak.

23 It aap ineebe 7 nogo kwe ambit nogo mban waganggwi- kanggwi mban eeko nogogwaarak me, peebi aakumi kanggwi ineenik agago mippiyoorak eyom paga kwe ti, aap ta akwe arigin, mbaken?” yinuk, kin wokkogogwaarak.

24 Kin wokkogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ala wone liiru mbanak inom, at Ala omaawi inom, kit liippega’lek logonet, wone ti, alik lombok yogwe kiigi o.

25 Peebi it aakumi kanggwi ineenik agago mippiyoorak eyom paga aap nen kumi wogonakwi, kumi nen aap wogonakwi, eeka’lek it mbogut paga menggaarak malayikat nogo pogom aret logogun o.

26 It aakumi kanggwi ineenik agago mippiyaagin nogo ti, at Muta nogo eyo ku’mbanak alome kani wunuk ari kagak, wonage me, Ala nen at yoreegerak wone nogo liiru mbangge logonet, Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, inogoba Ala ti, an aret o, yinuk, yoreegerak liiru mbaneegerak nogo kit pekkaga’lek ogotik ya?

27 At Ala ti, it aakumi kambunuk lek agaatak inogoba endagembogut lek o. Ata, it ineenik menggaarak inogoba Ala aret me, kit wone ti alik lombok yogwe kiigi o,” yoragagerak.

“Yogop ee’nu, ndogop ee’nu,” iya lombok eeko logorak wone

(Mat. 22:34-40; Luk. 10:25-28)

28 It Ala wone liiru mbanak unde ambi inowagam wage nagagerik, it wone wakwi nogo aruk konembunuk, at Yetut wone onggo obeelom aret yorage kage nagagerik, at Yetut yoge logonet, “At Ala nen, Yogop ee’- nu, ndogop ee’nu, yereegerak nogo, wone alom ambi iya lombok nogo ngge kagandak o?” yinuk, kin wokkagagerak.

29 Kin wokkage mbareegi, at Yetut nogo nen, “Wone alom ambi iya lombok nogo yi aret,” ari nagagerik, “Kit nowe-nawot aakumi Iterali mendek yi wae, Kinaruk liirogon konenggo logonip o. At Ala nogo ti ambit aret o. Ndi, at nogo ti, ninogoba Ala aret.

30 Togop aret me, kiniki inom, kineebe inom, kinomaawi inom, abok aret at kinogoba Ala mban kiniki kunik eeko logonip o, yinuk, wone alom iya lombok nogo ti aret o.

31 Ndi, wone ore ambi ndak-ndak yi aret. Kit kineebe kiniki kunik eekkologo monggotak ti kwak, aakumi kinom monggotak nogo togop aret kiniki kunik aganako logonip o, yinuk, wone mbere iya lombok yereegerak yi kokwak ambi wonage abu lek o,” yoreegerak.

32 Yoge mbareegi, at Ala wone liiru mbanak unde nogo nen, “E o, nogoba. Op aret yagan o. At Ala mbere lek alik aret menggerak me, abet aret yagan o.

33 Ndi, nit niniki inom, nineebe inom, ninomaawi inom, abok aret ninogoba Ala mban niniki kunik logorak. Ndi, nit nineebe niniki kunik eekkologo monggo kwak, ninom wonogwe nogo togop aret niniki kunik aganako logorak ti, nggwok aret o. Ndi, Ala ake warogo apit kani nawak nduk kumbugwi, Ala ake pugwi, eekwi ti, abok mbuuluk me, abet aret yagan o, nogoba.”

34 Yoreegerak at Yetut nen aap nogo iniki warak nen ari kage nagagerik, “Kat keebe Ala abu’me pagarak panggoppake keegi o.” Yoge mbareegi, it abok aret ne ti kuli nen at ambinom kin wokkoorak inagabiti agagerak.

“Keritut ti, ta ombooluk?” yoragagerak wone

(Mat. 22:41-46; Luk. 20:41-44)

35 At Yetut nogo nen ne ambi paga Ala awi wurik me mamunirage logonet, “It Ala wone liiru mbanak unde nogo nen, At Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo ti, Ndawut ombooluk o, yogwe ti, nonggop togon yogo menggaarak mbakop?

36 Aberiniki nen at Ndawut yoge kagak, ari logonet, At Aliku Ala nen an nogoba Ala yoge logonet, Nogoba. It kinom wim mbanak mendek nogo aan lebenogo kabu’me piiga’lek neegak,Neenggi abe’nggan kwi’nari mok, yoreegerak o, yinuk, yereegerak.

37 At Ndawut lombok nogo nen, Nogoba Ala o, yoreegerak nogo kwe, nonggop togon, At ombooluk, yuurak mbakop?” yoragagerak. It aakumi ambik kuwak aago wonogwe nogo nen at wone ari nogo inikilom aret mbareegwaarak.

Ala wone liiru mbanak unde nen kinambokan laganggwi iyo,

tum wako logorak wone (Mat. 23:1-36; Luk. 20:45-47)

38 At Yetut nen wone mamunirage logonet, “It Ala wone liiru mbanak unde nogo nen kinambokan laganggwi iyo, kiniki tum wako logonip o. Inambogoyum yo’mot langgumbunuk nugwi, yi mendek ndi mendek onggo kunggo menggam time, Nit mban keyage woppinanuwak, mbarit nugwi, eeko logonet,

39 it Yakuri tamban eeko menggam aap nggwok kwi’nogo menggam kwi’nogwe, laago nggwok lako logonet, it aap yo’nggok kero kwi’nogo menggam mban kwi’nogwe, eeriyak inikilom mbako menggaarak.

40 It aap ti, kumi togwe inamendek tigippiigwi, aakumi obeelom inombaruwak nduk tamban nggorek aret eekwi, eeko menggaarak ti paga, it aakumi ando maluk onggo mbuuluk inoba piige logonet, it aap ti perak, maluk nggwok aret inoba piyaagin o,” yinuk, yoragagerak.

Kwe togwe eenggi lek nen Ala ake pereegerak wone

(Luk. 21:1-4)

41 Yorage nagagerik, at Ala ake wu pogo menggam taa’nogo kwi’nage nagagerik, wonage me, aakumi ambik Ala awi wurik me wu pogo menggam nogome inawu pi wogwe iyareegerak. It aakumi inamendek warak nogo wu apit pi wogwe iigak,

42 kwe togwe ambi amendek lek aret me, wage nagagerik, mbuti wu abu mbuulogwe mbere’ndak pege kagagerak.

43-44 Pege kage nagagerik, at oone waganggwi nogo wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “It aakumi inawu pegaarak yi, inamendek apit enaani kagak pegaarak kwe, kwe togwe yi perak, amendek abu lek kagak ambi onggo patiyak mendek tigitogon pegerak me, aakumi abok wu pogo menggam wu pugwi yi, we mbuuluk mban pegaarak kwe, kwe togwe amendek lek yi perak, nggwok aret pegerak kagi o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

13 “Ala awi wurik langgunogo nappugun,” yoragagerak wone

(Mat. 24:1-2; Luk. 21:5-6)

1 At Yetut Ala awi wurik me nogome nen wundi nage me, at oone waganggwi ambi nen, at yoge logonet, “Ngguru wae. Yugum nggwok inom, o wurik inom, mondok kigirikwe yi ket o,” yinuk, pi wareegerak.

2 Pi wake mbareegi, at Yetut nogo nen, “O mondok iya wurik kagan yi, yugum ambi oba lu’luk aago logorak lek o. Abok tigitogon langgunogo nappege kaamunggun o,” yoragagerak.

Aaninggin-paaninggin eerogo piyoorak wone

(Mat. 24:3-14; Luk. 21:7-19)

3 At Yetut nogo Ala awi wurik ena wunggagak puut Tayitun nogo paga lagangge nagagerik, alik taati, kwi’- ndak wonage me, at Peterut togon, Yakobut togon, Yaya togon, Andereyat togon, inalik nen kin wakkogo logonet,

4 “Kat yo’niragandak nogo, mandenom arigin o? Ndi, Togop arigin, yo’niragandak nogo, a’me lik yuurak eyom koorok panggo ari kagak, nano eeke paga nineenu ariyak? yo’niret o.”

5 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen, “Aakumi nen nomongginakwiiyo, kiniki tum wako logonip o.

6 It aakumi ambik aret an nendage kunit wogo logonet, At woroorak nogo ti, an aret o, yinuk, aakumi ambik iniki nomoninabugun o.

7 Wim nggaganggwi, wim nambukwi, eekwi abok kinaruk konenggo logomonggotak kwe, kiniki lek arubok o. Ti arit woramenggerak kwe, Yi o age yobok ari wage logonet, eeke, mbarubok o.

8 Aakumi inanebunu lombok ndegek wim nambukwi, aap endagembogut ambi awuri inom nen aap endagembogut ambi awuri inom wim nggwok nambukwi, eekwi iigak, yi awi ndi awi mi nggwok nuk ari, o yi awi ndi awi mbi noogelo age, ti eerigin ti, kumi elege ndaruwok nduk aa’nduk enegen paganak yagan wako mengga kwak, togop ndak-ndak kinoba aaninggin-paaninggin eeppinagage kaamunggup o.

9 Wone amburu mbangga inowagam pikkiret nogwe, it Yakuri tamban eeko menggam nen yawi lomba agago kinookwi, eerugun me, kiniki tum wakkologo logonu o. An noone waganeegutak paga it aap yo’nggok inom, aap inendagembogut inom, inowagam wokkiren pinagi nogwe iinok, Lek o! At Yetut nen togop ee’- ninakerak o, yinuk, yorogo logomunggup o.

10 Peebi age yobok paga eeriyak awo kagak, aa’nduk nen wone obeelom wone yi aakumi ndi aakumi abok aret ineenu ariyak agaarak me, yoranet nugu logomunggup o.

11 Ndi, kineegwa’me woorak nduk kineebe wokkiren nogwe iinok, Wone ngge yoraamun? yinuk, kiniki piirik eerubok o. Kit kiniki koombunuk, yoroorak lek o. Ata, o ti eyom paga aret Aberiniki nen kiniki nggaganogo yokkiraagin me, o ti eyom paga wone yoroorak eekkinake nogo aret yorogo logonu o.

12 Ore nen ore aret waruwak nduk pigogo wogorage, ogoba nen apuluk waruwak nduk pigogo wogorage, inapurilogwe nen inagalomini-inogobamini inom ogooppunuk inooruwak nduk wogorogwe, eerugun o.

13 Kit an noone waganeegutak paga it aap abok nen ineebi kinombarugun kwe, kiniki kwi’ndak nu’lek kiigak, o age yobok kuli ari wage kenok, kinagap ndarigin o,” yoragagerak.

Aaninggin mondok alik lombok eeppiyoorak wone

(Mat. 24:15-28; Luk. 21:20-24)

14 Kit liiru mbanak pekkogwe yi, kiniki liippinip o. “Maluk eerogo puurak mendek ogole warak lombok ambi wage logomenggerik, unggwageelik me nogome mi’nari unggwage kinigen kamonggotak ti eyom paga it aakumi o Yureya wonogwe nogo puut paga time kumaa’nari nawak o.

15 Iname ugun wonogwe nogo inamendek tilaabaga kola laganggwi,

16 ineyabu me wonogwe nogo nen inayum iname kola wogwe, eerugwaarik o.

17 O ti eyom paga it kumi inabila inom, inaagalogwe inelak kuninakwi inom, ti perak, inabuwa!

18 Ti arigin nogo o mayu tit kunik eeke kagak age kero, tamban mban eeko logonu o.

19 At Ala nen yi mendek ndi mendek wakkagagerak kuli nen nok, yogondak kuli aakumi inoba aaninggin-paaninggin eeppiigo nogogwaarak kwe, ti, we mbuuluk aret eeppiigo nogogwaarak. Yogondak kunduk mbuuluk aret eeppiigwi kwe, o ti eyom paga inoba aaninggin-paaninggin alik tam warak lombok eeppiigwi iyaagun o.

20 Aaninggin- paaninggin eeppiyoorak eyom nogo ti, Ala nen kuli panggoppi woraagin lek kenok, aakumi inagap ndarigin lek abok aret inoorigin me, at Ala nen at apuri miirogo leeninabeegerak mendek inookwi iyo, kuli pigin aret o.

21 Ti eyom paga aap ambi nen, Keritut nogo, yi kaanip o, yokkirogwe, ndi, aap ambi nen, At nogo ti kaanip o, yokkirogwe, eekwi iinok, kiniki abet aret mbarubok o.

22 It ando we piliret, Keritut nogo an aret o, ndi, Ala nen yo’nege kagak yoraga mendek ti, an aret o, yinuk, aganwogo logomenggaarik, It aakumi Ala apuri miirogo leeninabeegerak nogo nomoninaburak op kaamun ilik? yinuk, nomoninabuwok nduk, inagabiti warak mendek inom, eerubok mendek inom, eekwi iigak aret kwe,

23 ti awo eeka’lek kagak, abok aret paganogo yokkirage me, kiniki liippunuk tum wako logonip o,” yinuk, yoragagerak.

“An aap aret nda’nagagirak woraagin,” yoragagerak wone

(Mat. 24:29-36; Luk. 21:25-28)

24 Wone ambinom yorage logonet, “Ti eyom paga aaninggin-paaninggin eeppinagago mbaremengga, Oonegen apit age, tut abinak lek age,

25 Laaluguragan mbogut paga nen nggaru-nggaru nggween paga wambit wage, It mbogut oolo yime inomaawi menggaarak nogo inaganak nugirage, Eerigin.

26 Eeke mbaremenggi, an aap aret nda’nagagirak nogo nobanggi-nobangge li’luk eekko’nok, nayuk warak logonet, ndugwi enggela’me wambi wage neyaagun o.

27 Wage logominggirik, it nayonggo nugu menggaarak malayikat nogo nappiige neenok, nogo logomenggaarik, an napuri miirogo leeninabeegirak nogo, agiogu nen, aru-ogwe nen, ilin-unggut time wonogwe nogo abok aret kuwak eerogo piya woraagun o,” yinuk, yoragagerak.

Eyo wuli paga eegu laarogo yoragagerak wone

(Mat. 24:32-35; Luk. 21:29-33)

28 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Eyo wuli anggup larikit nduk eeke menggerak nogo kiniki wakkaanip o. Eno’mbak paga agarip wungge nagaatik, anggup lake kenok, O kiniyak muk panggo yegerak kagi o, yinuk, yogo monggotak nogo pogom,

29 Togop eerigin o, yinuk, yokkiragarak nogo, eeke kinigen kogo logomonggotik, E! Koorok panggo yegerak me, wage aret kogo o, yinuk, mbarumunggup o.

30 Kit yogondak wonogwe yi, awo lek aga’lek kiigak, abok eeriyak yokkiragarak nogo tigitogon a’me lik ari kaamunggup o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

31 Mbogut- nggween yi, lek arigin aret kwe, an noone ti perak, lek arigin lek mondok aret logogin o,” yoragagerak.

“Ti eyom woroorak kineenggo’lek,” wone

(Mat. 24:36-44)

32 Wone ambinom yorage logonet, “An aap aret nda’nagagirak nogo, o ndi eyom paga woroorak inom, oonegen mande paga woroorak inom, nogo aakumi abu ineenggo’lek aret o. It mbogut paga menggaarak malayikat kunduk, ineenggo’lek aret. Ndi, Ala aput an kunduk, neenggo’lek mban aret o. An nogoba perak, alik eenu menggerak o.

33 Ndi eyom woroorak kineenggo’- lek aret me, kiniki liippunuk logonet, tum wako logonip o.

34 Ndi eyom woroorak nogo ti, aap ambi nen aakumi inawi naakit nduk, at ayeloman mini nogo nen at awi arum logonet, eeko logowak nduk inalitikinalitak punogo piige, ndi, at tungga unde menggerak nogo tu ndogon me logowak nduk yoge, eerogo piinok, nage menggi kwak, aret o.

35 Togop me, at awi unde nogo kiyoma nggwe woraagin ilik, nogo iniki paga woraagin a? Towe oone ari kagak woraagin ilik, liingge woraagin a? Ndi eyom paga woraagin, kineenggo’lek me, kinagaket paga logonet, kiniki tum wako logonip o.

36 Abera’- lek me wage logomenggerik, kit ugun nogo yugwi enegen kiige kero, kinagaket paga logonet, tum wako logonip o.

37 Wone an yokkiragarak ti kwak, it aakumi abok aret yorage agarik o,” yinuk, yoragagerak.

14Yetut wariyak koonee gwaarak wone

1 Laago Obaga Mbo Nagagerak inom, laago Roti Piika’lek Mendek inom, lariyak eyom nogo mbere yinuk, laruwok nduk eekwi me, it Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, “At Yetut nonggop togon kote pippunuk warumun o?” yinuk, abok mbanggo logonet,

2 “Aakumi wat-wat yogwe iyo, laago lakwi me nen pigoorak meek o,” yereegwaarak.

Kwe ambi nen amburu Yetut oba kilippereegerak wone

(Mat. 26:6; Ya. 12:1-8)

3 At Yetut o Mbetaniya aap awin aaga’ne kunik endage Timon nogo, ame kwi’na’nuk mbi nengge me, kwe ambi iri’ngga narwastu amburu obari abu abe me onggo nggwok pogo menggaarak mendek yiiwak yugum mendek mendaarak me toolak wonok unggwi wagagerak. Unggwi wage nagagerik, yiiwak yugum mendek mendaarak nogo uut kalenogo amburu anobak paga kilikkagagerak.

4-5 Kilikkage mbareegi, it aakumi ando time wonogwe nogo nen, “Nineebi,” mba’nuk it-it yogo logonet, “Eyo amburu obari abe mendek yi, nonggop nduk aanom warogo kilikkegerak mbakop? Amburu toolak yi, wu 300 dinar paga onggo mbanogo it inamendek lek wogoroorak op kwe, eekerak yi kiraap!” yinuk, inanini nen kwe nogo mberereegwaarak.

6 Mberogo mbareegwa, at Yetut nen, “Obeelom lombok ee’nakerak me, nonggop nduk mberogo ogotik?

7-8 It aap inamendek lek ti, kinom mondok logomunggup me, yi mendek ndi mendek wogoroorak mba’- nuk, wogoroorak ti op aret kwe, an perak, kit ninom mondok logogin lek me, kwe yi, an ee’naburak iniki abu koombunuk ee’nakerak kagi o. An kambiminggirak ndoome mambaniyak me, awo mambanega’lek iigak, amburu obari abe mendek yi, kilippanegerak me, kwe yi, teppinip o.

9 Obeelom wone wonok yi awi ndi awi yoranet nugu logonet, kwe yi ee’- nakerak nogo, aberak logowak nduk, yoranet nugu logogun o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o,” yoragagerak.

Yetut waruwak nduk, onggo mbaneegerak wone

(Mat. 26:14-16; Luk. 22:3-6)

10 Yorage mbareegi, Yetut oreewi 12 mendek ambi endage Yurat Ikariyot nogo, Yetut waruwak nduk wogoraakit mbake nagagerik, it Ala unde inoweewi inowagam nagagerak.

11 Inowagam nage nagagerik, yorage mbareegi, it nogo iniki ale’nggen mbako logonet, “Onggo wokkirugun o,” yogo mbareegwa, “O ngge eyom paga eebe pigogo wogoroorak nanonggwan age kaamun?” yinuk, tokkage nagagerak.

Laago Obaga Mbo Nagagerak lareegwaarak wone

(Mat. 26:17-25; Luk. 22:7-14, 21-23; Ya. 13:21)

12 Laago Roti Piika’lek Mendek lappunuk, ne aa’nduk nonggo logonet, laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak ndomba wako nogogwaarak me, at Yetut oone waganggwi nogo nen at yogo logonet, “Yetut wae. Kabugo laago Obaga Mbo Nagagerak noorak nggeeme pipuk eerogo pagagwi a nawi o?”

13 Yogo mbareegwa, at oone waganggwi mbere nappiige logonet, “Kit o kota time unggwogo logomonggotik, aap ambi yugum yiiwak yi toolak wonok nage kinom lambunggo logomonggotik, kinom aret nanu o.

14 At oome time unggwi nage kenok, aap o time unde nogo yogo logonet, At ninogoba Ngguru nen, An noone waganggwi nogo ninom laago Obaga Mbo Nagagerak noorak nduk, o ko ogoorak nggeeme punogo panegerak o, yinuk, yegerak, yo’nu o.

15 Yogwi kiinok, tilaabaga ko nggwok ogoorak ogobakkigirik ambi ndigik-ndegek aago wonage yokkirage kenok, time aret nit abok ninake larogo pinanogo logonu o,” yinuk, nappiyareegerak.

16 Nappiyareegerak nogo nogogwaarik, o kota time unggwi nanuk, Yetut nen it yoragagerak nogo ndak-ndak aret age kogo nogogwaarik, time aret laago Obaga Mbo Nagagerak nogo larogo pereegwaarak.

17 Larogo pogo nogogwaarik, wonogwe me, o kiip age mbareegi, at Yetut awuri 12 nogo inom nogogwaarak.

18 Nogo nogogwaarik, kwi’na’nuk, mbi nonggo logonet, at Yetut nen, “Kit an ninom mbi nunggwi yi, ambi nen nooruwak nduk aakumi yoraagin kagi o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”

19 Yorage mbareegi, it iniki maluk age nagagerik, ambi nen yogak, ambi nen yogak eeko logonet, “An aret me, yagan ilik?”

20 Yogo mbareegwa, at nogo nen, “Kit nawuri 12 yi, ambi roti ninom tenggap ambit paga tamonogo nunggwi ti, at aret o.

21 An aap aret nda’nagagirak nogo, an eeriminggirak nabok wone liiru mbaneegerak nogo ndakndak aret arigin kwe, at nooruwak nduk aakumi yoraagin ti perak, abuwa o! Eebe nda’nariyak lek mendek, nda’nagagerak o,” yinuk, yoragagerak.

Mbi amburu noorak mamuniragagerak wone

(Mat. 26:26-30; Luk. 22:14-20; 1Kor. 11:23-25)

22 Yorage nagagerik, mbi nonggo logonet, at Yetut nen roti eenggim wagangge nagagerik, “Nogoba Ala wa,” yinuk, roti karerogo at oone waganggwi nogo wogorage logonet, “Roti yi, an neebe aret me, wanip o.”

23 Yorage nagagerik, amburu niyowa’na toolak nogo eenggim wagangge nagagerik, “Nogoba Ala wa,” yinuk, wogorage mbareegi, it abok aret nunggugwaarak.

24 Nonggo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Ala kinom lambumbinagarak wone abok yokkirage yi, kit abet mbarubagip nduk, kit aakumi ambik kinake namiya kilirik yi aret o.

25 An o yogondak kuli paga nen nok, peebi Ala abu’me piige menggim logonet, anggur amburu ngget mendek noorak nogo eyom ari waga’lek kagak, anggur amburu yi, an nengga’lek aret logogin o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

26 Yorage nagagerik, ndawi wappunuk, wundi nogo nogogwaarik, puurom Tayitun paga lagi nogogwaarak.

“Yetut neenggo’lek, yumunggun,” yoreegerak wone

(Mat. 26:31-35; Luk. 22:31-34; Ya. 13:36-38)

27 Lagi nogo nogogwaarik, at Yetut nen it yorage logonet, “An nen aap ndomba ndegeninaka wake neenok, Ndomba nogo kole ma’narugun o, yinuk, Ala nen yereegerak liiru mbanak me, kit abok aret, Aap ti, nineenggo’lek o, yinuk, teppaninuk aret mbaganumunggup kwe,

28 an neenik agago mippanege kenok perak, kit naga’lek kiigak an naa’nduk o Nggalileya time nagin o.”

29 Yorage mbareegi, at Peterut nogo nen, “Lek o. It abok aret, Yetutnineenggo’lek o, yinuk, teppaganuk mbaganggwi iigak kwe, an nalik perak, teppaganuk mbaganigin mondok lek o.”

30 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Yogondak oonikiya yi paga aret ayam oone ne mbere paga yikit nduk eeke kagak, kat ne kenagan paga, Yetut ti, an neenggo’lek, yumunggun o, yinuk, abet aret yokkege agarik o.”

31 Yoreegerak kwe at Peterut nen, “Lek o. Kat nimbirak kambuurak kenok, kambuurak aret me, Yetut neenggo’lek ti perak, an yigin abu lek o,” yinuk, oone omaawi aret yoge mbareegi, it abok nen togop mban aret yoreegwaarak.

Yetut o Nggetemani logonet tamban eereegerak wone

(Mat. 26:36-46; Luk. 22:39-46)

32 Ti’nuk, o endage Nggetemani nogogwaarak. Nogo nogogwaarik, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “An tamban eeri nage me, kit yime logonip o.”

33 Yorage nagagerik, Peterut togon, Yakobut togon, Yaya togon, wogoren nage nagagerik, at nogo nen agabiti ambik age nagagerik, iniki aaninggin lombok agagerak.

34 Age nagagerik, it yorage logonet, “Wologo wae. An niniki puru ari logonet, kambuurak ee’nake me, kit yime logonet, tum wako logonip o.”

35 Yoraanuk, nirurogon nage nagagerik, enete wanduk nggween paga ngginna’nuk at ndi eyom paga eeppuurak Ala nen kooneegerak nogo, “Eeriyak lek,” mbakerak kero, ogoba Ala yoge logonet,

36 “Ai, nogoba. Kat yi mendek ndi mendek abok eeriyak op mban me, ee’naburak amburu toolak an porogo wonage yi, wamen o. An niniki mbake eerigin ti lek o. Kat kiniki mbake aret eeriyak o,” yinuk, tamban eereegerak.

37 Tamban eeppunuk, iyokan at oone waganggwi nogo inowagam wa’nuk, nogo yugwi iige nagagerik, Peterut yoge logonet, “Peterut wae. Kat nogo yege agandik ya? We ne ambiriluk ninom tum wako logorak meek kenok, nogo yege agandik ya?

38 Niniki nen obeelom eeriyak mbakwi kwe, nineebe nen eeriyak meek ee’ninake menggerak me, maluk eeriyak kiniki nggagani wage kero, tum wako logonet, tamban mban eeko logonip o,” yinuk, yoreegerak.

39 Yoge nagagerik, aa’nduk tamban eeri nagagerak nogo mendek aret eeri nagagerak.

40 Tamban eeppunuk, iyok paga wage nagagerik, it nogo, nogo yuurak eeginabeegerak me, nogo yugwi enegen iige kenok it nen, “Nonggop yoruwi?” yinuk, puk ogogwaarak.

41 Puk ogo mbareegwa, ne mbere paga yora wagagerak me, ti’nuk, peebi ne ambi paga wage nagagerik, yorage logonet, “Kit yonggonggologo logonet, nogo mban aret yogo logorak mbako ogotik ya? It maluk eeko menggaarak nen an aap aret nda’nagagirak nogo neebe nooruwak nduk wogoroorak eyom abu panggo yi wagaarak me, abu aret o.

42 At neebe nooruwak nduk nonggo nggerenggerak nogo abu koorok wage yi aret me, nawok nduk mi’na’nip o,” yoragagerak.

Yetut pigaganeegwaarak wone

(Mat. 26:47-56; Luk. 22:47-53; Ya. 18:3-12)

43 Awo yorage me, it Ala unde inoweewi inom, Ala wone liiru mbanak unde inom, aap inanggok inom, it nogo nen aap ambi aago paloowi waganggwi, yawi mbanak waganggwi, ee’nuk, nappiyareegwaarak nogo, it 12 mendek ambi Yurat nogo inom aret nogogwaarak.

44 At Yetut eebe waruwak nduk onggo nggereneegerak nogo nen aa’nduk inom wone mbanggo logonet, “Yelok kaabagip nduk, an aap ambi kambugege neenok, Aap nogo ti aret, mba’nuk, piganok liirogon wonok nanu o,” yinuk, wone mbaneegwaarak me,

45 at nogo nok-nok Yetut owagam nage nagagerik, “Nogo-ba Ngguru wa,” yinuk, kambugereegerak.

46 Kambugege mbareegi, it nogo nen kok aret pigaganeegwaarak.

47 Pigaganggo mbareegwa, aap time ugun wonogogwaarak nogo ambi nen paloowi nggigik togon agago aap Ala unde inowe nggwok ayeloman nogo aruk tabok togon nappereegerak.

48 Tabok togon nappege mbareegi, at Yetut nen, “An yogoot wagangga me, pi’naburak nduk tege wooluwak inom, yawi mbanak inom, wonok wogotak ya?

49 Ko’lu-kii’me ninom Ala awi wurik me mamunggirage neegak, pi’naka’lek wonogotak kwe, Ala wone liiru mbanak nogo a’me lik yuwak nduk pi’nabi wogotak me, op aret o,” yorage mbareegi,

50 at oone waganggwi nogo abok aret at teppunuk, kole mbaganeegwaarak.

51 Kole mbaganit nogwe iigak, wulaga tawe ambi Yetut inom nagagerak nogo ambogoyum obate paga mban perenak me kok pigaganggo mbareegwa,

52 ambogoyum nggorok togon eerogo mbo punuk, we agap mbelanak aret kole mbaganeegerak.

Yetut owak looneegwaarak wone

(Mat. 26:57-68; Luk. 22:54-71; Ya. 18:13, 19-24)

53 At oone waganggwi nogo mbaganggwi iigak, Yetut piganok, at aap Ala unde inowe nggwok nogo owagam nogo mbareegwa, it Ala unde inoweewi inom, it aap inanggok inom, aap Ala wone liiru mbanak unde inom, it abok aret at owagam kuwak ari nogogwaarak.

54 At Yetut nogo wonok nogwe iigak, Peterut nogo ambokan yanabek nage nagagerik, at aap Ala unde inowe nggwok nogo awoore’nggam nok-nok unggwi nagagerak. Unggwi nage nagagerik, at aap nggwok nogo awuri inom kwi’- na’nuk, kani kunik me togwi worakkolage wonage me,

55 it Ala unde inoweewi inom, it wone amburu mbanggo menggaarak abok inom, kuwak aago wonogo logonet, “At Yetut waruwok nduk, at eekerak alom ta nen liippegendak o?” yoragagerak mendek, lek aret kogogwaarak.

56 It aap ambik nogo nen pilit wone oba lenggeneegwaarak kwe, it ambi nen wone alom liirogon ambi yorulik we naalop-kaalop eerogo pereegwaarak.

57 Ti’nuk, it ando nogo mi’nogo nogogwaarik, pilit aret oba lenggenogo pogo logonet,

58 “At nen, Aakumi nen Ala awi ineenggi paga wureegwaarak yi, an minogo punuk, obaane’me aap ineenggi paga wuriyak meek nogo mendek ambi wuke neegak, nogo mbere yigin, yegerak, konenggoorak o,”

59 yinuk, yereegwaarak kwe, wone ti kunduk, alom ambi liirogon yorulik eereegwaarak. 60 Wone ambi liirogon yoga’lek aret eeko mbareegwa, at aap Ala unde inowe nggwok nogo inenggela’me oolo mi’nage nagagerik, Yetut yoge logonet, “Wone yagandak konenggaarak yi nen koba lenggenogo pagagwi me, kat wone onggo ambi yoraamunggun ilik, lek a?”

61 Yoreegerak kwe, at Yetut wone onggo ambi yaga’lek puk aret wonagagerak. Puk aret wonage mbareegi, at aap Ala unde inowe nggwok nogo nen, “Nit alut eeko monggoorak aput Ala nen leenogo pereegerak Mesias nogo, kat aret ilik?” yinuk, kin wokkagagerak.

62 Kin wokkage mbareegi, at Yetut nen, “Yagandak nogo ti, an aret o. An aap aret nda’nagagirak nogo, peebi at Omaawi Lombok Menggerak eenggi abe’nggan kwi’ndak wonage logominggirik, ti’nuk, mbogut paga nen ndugwi enggela’me wambi wage neyaamunggup o.”

63 Yoge mbareegi, at aap Ala unde inowe nggwok nogo at ayum mondok nggoguk togon eerogo nappege logonet, “At nonggop yuwak nduk ambinom nabenak mban kin wokkenet unggwogo ogoorik?

64 At Ala miyuk-meya eerogo pege yi, mukkinaruk konenggotak me, nonggop eeriyak mbakop?” Yorage mbareegi, it abok nen, “Mondok wariyak aret o,” yereegwaarak.

65 Yogo nogogwaarik, it ando nogo nen woori oba lenggenggogwe, enegen nobappunuk ineenggi lingginik paga wakwi, eeko logonet, “Ta nen kooke kagan? Yu nda!” yinuk, yogo mbareegwa, it aap Ala unde inowe nggwok ayeloman mini nogo nen kunduk, ineenggi telak paga wareegwaarak.

“Yetut ti, an neenggo’lek,” yereegerak wone

(Mat. 26:69-75; Luk. 22:56-62; Ya. 18:15-27)

66 Wakwi iigak, at Peterut nogo oore’nggam kogona time wonage me, kolaga aap Ala unde inowe nggwok nogo ayeloman ambi wage nagagerik,

67 at Peterut togwi worakkolage enegen kage nagagerik, looge logonet, “Kat kunduk, Yetut Nataret mendek kimbirak menggendak nogo aret keegi o.”

68 Yoreegerak kwe, at Peterut nogo nen, “Kat yagandak ti, an abu neenggo’lek kobak o,” yinuk, wundi nanuk tu nda’nggi paga ari nagagerak.

69 Ari nagagerak wonage me, kolaga nogo enegen kage nagagerik, it aakumi ugun wonogogwaarak nogo yorage logonet, “Lek o. At aap ti, at awuri nogo mendek aret o.”

70 Yorage mbareegi, Peterut nogo nen ambinom ari logonet, “An lek ubi.” Ari mbareegi, ti’nuk, it Peterut inom taati ugun wonogogwaarak nogo nen Peterut yogo logonet, “Kat Nggalileya mendek me, it mendek abet aret keego o.”

71 Yogo mbareegwa, at nogo nen, “Aap yogotak ti, an neenggo’lek me, nombo owak o!” yinuk, ombo owak awo mbangge kagak,

72 ayam oone ne mbere paga yereegerak. Ari mbareegi, at Peterut nogo, “Ayam oone ne mbere paga yaga’- lek kagak, kat nen ne kenagan paga, Yetut an neenggo’lek, yumunggun o,” yinuk, Yetut nen at yoreegerak nogo iniki abe’nage mbareegi, iniki puru ari logonet, le yereegerak.

Yetut wonok Pilatut owagam nogogwaarak wone

(Mat. 27:1-2, 11-14; Luk. 23:1-5; Ya. 18:28-38)

1 Kuubondendok it Ala unde inoweewi inom, inanggok inom, Ala wone liiru mbanak unde inom, it aap wone amburu mbanggo menggaarak mendek abok inom, kuwak eeko nogogwaarik, “Ndogop eeppuwok o,” yinuk, wone mbaneegwaarak. Mbanggo nogogwaarik, Yetut nogo keele maa’nuk, wonok, at Pilatut owagam pi nogo mbareegwa,

2 at Pilatut nogo nen, “It Yakuri inowe endagembogut kat aret ilik?” Yoge mbareegi, at nogo nen, “Yagandak ti aret o.”

3 Yoge mbareegi, it aap Ala unde inoweewi nogo nen yi wone ndi wone oba lenggeneegwaarak.

4 Oba lenggenggo mbareegwa, at Pilatut nen ambinom yoge logonet, “Yi wone ndi wone kat koba lenggenggwi yi, iyet o. Kat wone onggo yoroorak ambi mbaka’lek agandik?”

5 Yoreegerak kwe, at Yetut onggo yoraga’lek puk wonage mbareegi, at Pilatut nogo, “Aap yi, iya!” yinuk, pi wareegerak.

“Yetut mondok waruwok,” yereegwaarak wone

(Mat. 27:15-26; Luk. 23:13-25; Ya. 18:39-19:16)

6 Ndi, it Yakuri nen laago Obaga Mbo Nagagerak lako logonet mban, “Aap keele maarak ambi piinogo wo’niret o,” yogwe iinok, at Pilatut nen piinogo wogoragak eeke nagagerak me,

7 ne ti paga it ando, “Ninalik aruwok o,” yinuk, wim eeko logonet, aap wako mbareegwa, keele maarogo oome mambiyareegwaarak nogo ambi endage Mbarabat inom wonagagerak.

8 At Mbarabat keele maarak wonage me, it aap kuwak aago nogo Pilatut owagam kuwak ari wogo nogogwaarik, at yogwi, “Laago nggwok lako logonet, aap keele piinnirage menggendak kwak, yogondak ambi piinniret o.”

9 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen, “Kit aap Yakuri mendek kinowe endagembogut piinogo wokkiroorak mba’nuk, yogo ogotik ilik?”

10 Ti yoragagerak nogo ti, it aap Ala unde inoweewi nogo nen “Nit eeruwok lak at mban eerit nege yi, nineebi o,” yinuk, at Yetut wonok wogwe yelok iige nagagerik, it togop aret yoragagerak kwe,

11 it aap Ala unde inoweewi nogo nen, “Yetut obaane’me at Mbarabat keele piinogo wo’niraawak nduk yo’nip o,” yinuk, it aakumi kuwak aago wonogwe nogo inikime manako mbareegwa,

12 at Pilatut nen ambinom yorage logonet, “Ti kenok, Aap Yakuri ninowe endagembogut, yogo monggotak yi, an nonggop eerogo pigin o?”

13 Yorage mbareegi, it nogo nen, “Eyo karo-karo paga nabenogo puurak aret o.” Yinuk, inoone nggwok paga yogo mbareegwa,

14 at Pilatut nogo nen, “At maluk ngge eekerak paga yogo ogotik o?” Yorage mbareegi, ya-mba ogo logonet, “Eyo paga nabenogo puurak o,” yinuk, abunuk inoone nggwok paga yoreegwaarak.

15 Inoone nggwok paga yogo mbareegwa, at Pilatut nogo nen it aakumi kuwak aago nogo iniki yanggo yuwak nduk, Mbarabat nogo keele piinogo teppege nagagerik, at Yetut ti, ya’mbiran nggora eerogo wappunuk, eyo paga nabenogo puwak nduk wogoragagerak.

Yetut miyuk-meya eerogo pereegwaarak wone

(Mat. 27:27-31; Ya. 19:2-3)

16 Wogorage mbareegi, it aap yigin unde nogo nen it inowe nggwok wonage menggim wone owak loonggo menggam nogome wonok unggwi nogo nogogwaarik, it aap yigin unde abok aret kuwak ari woraawak nduk, inayonggo pereegwaarak kuwak ari wogo nogogwaarik,

17 at Yetut nogo mbogoyum maa’ngga warak yippugwi, alok komaarogo anobak paga yippugwi, eeppogo nogogwaarik,

18 iniki laakot paga keyage wappogo logonet, “Wa! It aap Yakuri inowe kendagembogut kat aret me, wa,” yinuk,

19 mbim obate mbanak paga anobak telanggogwe, inowoori oba lenggenggogwe, eeppogo nogogwaarik, inendobanggun yindumbunuk, inuut wutik logonet, ayuk wureegwaarak.

20 Togop aret miyuk-meya eerogo pogo nogogwaarik, mbogoyum maa’ngga warak nogo nggoorogo punuk, obaane’me at ambogoyum yirippogo nogogwaarik, eebe eyo karo-karo paga nabenogo puwok nduk wonok nogogwaarak.

Yetut eyo karo-karo paga nabembereegwaarak wone

(Mat. 27:32-44; Luk. 23:26-43; Ya. 19:17-27)

21 Wonok nogwe me, it aap Alekandet Uruput imbirak inogoba awi Kirene mendek endage Timon o endekem nen kota nggwok nogome inikiigun unggwi wage me, inom lambunggo nogogwaarik, “Eyo karokaro aago yi, piyaninuk nak o,” yinuk, inoone omaawi paga yogo nogogwaarik,

22 Yetut wonok, oendage it inoone paga, Nggonggota pi nogogwaarak. O Nggonggota ti, nit ninoone paga Anobak Yelenak o, yogo monggoorak.

23 Nogome wonok pi nogo nogogwaarik, anggur amburu inom, nggami inom, nenggelak-kenggelak agago punuk, nawak nduk wogoreegwaarak mendek, teppereegerak.

24 Teppege mbareegi, it nogo nen eyo karo-karo paga nabenogo pereegwaarak. Nabenogo pogo nogogwaarik, “Ambogoyum nogo, ta kolage kaamun?” yinuk, yugum anggen nggween paga mbo wuppegak eeko logonet, tumbukkologogwaarak.

25 At Yetut eyo paga nabenogo pereegwaarak nogo ti, kuuben wundit nogwe oonegen 9 paga aret nabenogo pereegwaarak.

26 Nabenogo pogo nogogwaarik, “Yakuri inowe endagembogut yi aret o,” yinuk, oba lenggeneegwaarak wone nogo, liiru mbanogo eyo irip me nabembereegwaarak.

27 Nabembogo nogogwaarik, aap yogoot iyagalo mbere Yetut eebe peenok-peenok inalitak eyo paga nabenogo piyareegwaarak.

(28 It aap eyo paga nabenogo piyareegwaarak ti, at Ala nen, “It aap maluk eeka inom wonage ineenggi lingginiyak o,” yinuk, yereegerak liiru mbanak nogo a’me lik yereegerak o.)

29-30 Peenok-peenok piigo mbareegwa, it aakumi ando nogwe-wogwe nogo inuut walok yogo logonet, “Keyik! An Ala awi wurik minogo punuk, obaane’me wuke neegak, nogo mbere yigin, yagandak nogo, keebe eyo paga nabenogo pagagaarak ti, kagap ndakko’nok wambi mok ubi,” yinuk, miyuk-meya eerogo pereegwaarak.

31 Pogo mbareegwa, it Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, it nogo nen inom aret Yetut miyuk-meya eerogo pogo logonet, “At nen it aakumi inagap ndake nagaarak kwe, at eebe agap ndakkoloorak perak, meek kogo o.

32 Wambi wage ninigen kogo logomonggoorik, at abet mbaruwok nduk it Iterali inowe endagembogut Keritut yi, yogondak aret eyo paga nen wambi woraayok nda!” yinuk, agi’ndok kanggo mbareegwa, it aap mbere at inom eyo paga nabenogo piyareegwaarak nogo kunduk, Yetut enggali wappereegwaarak.

Yetut kambeegerak wone

(Mat. 27:45-56; Luk. 23:44-49; Ya. 19:28-30)

33 Enggali wappogo mbareegwa, o liingge oonegen 12 kuli paga nen nok, oonegen 3 kuli ari nage kagak, yi awi ndi awi time o apit aago wonagagerak.

34 Ndi, o kiyoma age kagak, oonegen 3 paga at Yetut nogo kwa ari logonet, “Eloyi, Eloyi, lama tabatani!” yoreegerak. Ti, nit ninoone paga, “Nogoba Ala o! Nogoba Ala o! Nonggop nduk an teppanegen o?” yoreegerak.

35 Togop yoge mbareegi, it ando we inikiigun wonogwe nogo nen oone ari inaruk konembogo nogogwaarik, “Wologo wae. At Eliya wiige agaarik o.”

36 Yogo mbareegwa, aap ambi nen puu’nuk nage nagagerik, ta’mbit tiroguk paga anggur amburu aleegwi mendek tamombunuk, nawak nduk, yigirok kunogo wogoge nagagerik, “Eliya nen piinogo wurabi wage kaawam me, puk o,” yereegerak.

37 Ari mbareegi, at Yetut nogo nen kwa ari logonet, iniki worok togon kambeegerak.

38 Iniki worok togon kangge mbareegi, yum Ala awi wurik me aken nggwe tugunik wonagagerak nogo, agi nen oolo muundak nggoguk yi wambeegerak.

39 Ndi, it aap yigin unde inowe nogo ena koonogo nikkage logonet, Yetut togop ari logonet, iniki worongge kage nagagerik,“Aap yi, Ala aput abet aret kagak wakkoorak kagi o,” yereegerak.

40-41 Ndi, at kwe Mariya awi Magaralena mendek inom, wulaga Yakobut awo tawe Yotet imbirak inagalo Mariya inom, kwe Talome inom, at Yetut Nggalileya wonage kagak, inaagaluk negen eeppunuk, wonogogwaarak nogo inom, it kumi weelek ambik at inom o Yerutalem unggwi wogogwaarak nogo inom, it abok aret tayorogon taati nen Yetut eyo paga nabenak wonage ina nakkogogwaarak.

Yetut eebe ndoome mambereegwaarak wone

(Mat. 27:57-61; Luk. 23:50-56; Ya. 19:38-42)

42 At Yetut nogo kangge mbareegi, ko’lu it Yakuri tamban eeriyak nduk pipuk agago pugwi paga o kiip arikit nduk eeke kagak,

43 it aap wone amburu mbanggo menggaarak nogo aap ambi endage Yutup, awi o Arimateya mendek ayuk warak lombok me, “Ala abu’me panuwak o,” yinuk, tokkage wonage me, agabiti lek a’nuk, at Pilatut owagam nage nagagerik, “Yetut eebe warak wo’niru o,” yinuk, ngginooreegerak.

44 Ngginooge mbareegi, at Pilatut nogo nen, “Abu kanggerak o,” yogwe aruk konembege nagagerik, “Ie!” yinuk, it aap yigin unde inowe nogo yonggo nappereegerak wage mbareegi, “At Yetut abu kanggerak a, lek a?” yinuk, kin wokkagagerak.

45 Kin wokkage kenok, “Abu kanggerak o,” yoge mbareegi, eebe warak nogo wa nawak nduk, at Pilatut nen “Op aret o,” yinuk, Yutup yoreegerak.

46 Yoge mbareegi, mbogoyum yawenak tabak ambi onggo punuk, wonok, eebe warak nogo piinogo wuppi wage nagagerik, mbogoyum yawenak tabak nogo paga nggerenogo yugum ndo nendaarak me mambunuk, yugum laganogo tungga nappereegerak.

47 Eebe mambereegerak nogo, at kwe Mariya awi Magaralena mendek inom, Yotet agalo Mariya inom, inigen kogogwaarak.

16 Yetut eenik a’nuk mi’nagagerak wone

(Mat. 28:1-8; Luk. 24:1-12; Ya. 20:1-10)

1 It Yakuri tamban eeppunuk, o kiip age mbareegi, kwe Mariya awi Magaralena mendek nogo inom, Yakobut agalo Mariya inom, kwe Talome inom, it nogo nen eyoonggen obari obeelom mendek Yetut oba mbeenogo puwok nduk, onggo pi nogogwaarak.

2 Onggo pi nogo nogogwaarik, nogo yinuk, Hari Minggu paga kuubondendok oonegen awo wundi wage kagak, yugum ndoome nogome nogogwaarak.

3 Nogo logonet, “Yugum narak nogo ta nen laganogo pinanigin o?” yinuk agan wogo nogogwaarak.

4 Togop aret agan nogogwaarak kwe, ina nakkogo nogogwaarik, yugum nggwok tu narak nogo loguk togon nagagerak inigen kogogwaarak.

5 Kogo nogogwaarik, ndo nenaarak nogome unggwi nanuk irunggwe ineenggi abe’nggan pa’nggwe wulaga ambi mbogoyum yanggwi lan aago yirik kwi’ndak wonage inigen kogo nogogwaarik, iniki lek age mbareegi,

6 at nogo nen, “Kiniki ma’- narugup o. Yetut awi Nataret mendek eyo paga nabenogo pegaarak nogo, kit kinigen kaawok nduk wogotak kwe, eebe yime lek o. At muk eenik a’nuk, mi’nagaarak o. Eebe warak pegam a’lip mban yi kaanip o.

7 An naa’nduk Nggalileya time naminggirak me, neya namunggup o, yinuk, wone yokkiragaarak nogo ndak-ndak aret eekerak me, at oone waganggwi ando inom, Peterut inom, yora nanip o.”

8 Yorage mbareegi, “Ia!” yinuk, inaganak nuk iranet ndoome nen wundi wogo nogogwaarik, kole mbaganggo logonet, inagabiti nen aakumi ambi yoroolik aret wogogwaarak.

Mariya awi Magaralena mendek nikkagagerak wone

(Mat. 28:9-10; Ya. 20:11-18)

9 Tamban eekak yuurak ne iyaalok warennagagerak Hari Minggu paga kuubondendok at Yetut nogo eenik a’nuk, mi’nage nagagerik, at kwe Mariya awi Magaralena mendek kugi 7 inikime lik yereegerak nggiginogo wumbiyareegerak nogo, aa’nduk lombok nikkagagerak. Nikkage mbareegi,

10 it Yetut inom nugu nogogwaarak nogo nen le yiyi wo-wo yogwe me, at kwe nogo nen yonggo nage nagagerik, yorage logonet,

11 “Lek o. At Yetut nogo, eenik a’nuk, mi’nagaarak kage nagarik, yokkira wagi o,” yinuk, yorage nogo koneneegwaarak kwe, it iniki abet mbaka’lek aret wonogogwaarak.

Oreewi mbere inigen kaawak nduk nigiyareegerak wone

(Luk. 24:13-35)

12 Ti’nuk, at oreewi mendek mbere o kota nen wundi nogo nogogwaarik, tu paga nogwe me, at Yetut etenggen alik a’nuk, nigiige mbareegi,

13 iniyok paga wogo nogogwaarik, inoreewi ando yorogogwaarak mendek, it nogo kunduk, abet mbarulik mban wonogogwaarak.

Oreewi 11 kaawak nduk nigiyareegerak wone

(Mat. 28:16-20; Luk. 24:36-48; Ya. 20:19-23; Nap. 1:6-8)

14 Ti’nuk, peebi nen at oone waganggwi 11 nogo mbi nunggwi me, “Neyaawak o,” yinuk, nigiya wagagerak. Nigiya wage nagagerik, at eenik a’nuk mi’nagagerak inigen kenok, yora wogogwaarak kwe, inogogumbuk logonet, iniki abet mbaka’lek iinok, mberiragagerak.

15 Mberirage nagagerik, yorage logonet, “Kit yi awi ndi awi o nggween paga yime abok aret nogo logomonggotik, it yi aakumi ndi aakumi wone obeelom wone yoranet nugu logonu o.

16 Wone obeelom wone yora namonggotak iniki abet mba’- nuk, yiime wanggwi iinok, inagap ndarigin o. Ndi, wone ti, iniki abet mba’nuk wagangga’lek iinok perak, maluk agago aret piyaagin o.

17 It obeelom wone iniki abet mba’nuk waganggwi nogo nen wone obeelom wone yoranet nugu logonet, inagabiti warak ineenu ariyak mendek inigen kogo logogun yi aret. Kugi inikime lik yemenggerak nogo an nendage paga nggiginogo wumbiigwi, aakumi inoone ineenggo’lek lalin negen woppunuk yorogwe,

18 waalo muuru ineenggi pigaganggwi, magagirak labunik namenggaarak kwe, kangga’lek aret wonogwe, kugi andi iinok, inanobak ineenggi pippiinok obeelom eeginakwi, eerit nugu logogun o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut mbogut paga wonok laganeegerak wone

(Luk. 24:50-53; Nap. 1:9-11)

19 Ninowe Yetut nogo wone ti yorage mbareegi, Ala nen wonok, mbogut paga pi laganeegerak. Pi lagangge mbareegi, at eenggi abe paga kwi’nagagerak.

20 Ndi, it at oone waganggwi nogo yi awi ndi awi abok aret wone yoranet nugwi iigak, ninowe Yetut nen yeenggwaaranet nege nagagerak me, inagabiti warak ineenu ariyak mendek eerit nugwi paga it aakumi apit nogo nen, “Wone yi abet aret kogo o,” yinuk, waganggo nogogwaarak.

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...