PELAREEGERAK

Mbuku Pelareegerak


Mbuku Pelaareegerak yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet,aa’nduk pekkoorak yi o.


Pelaareegerak wone yi, it aakumi Iterali mendek o Metit nen tu karume paga yelok-nggolok wogogwa-wogogwa irip paga o Kanan awo ye mbanggola unggwaga’lek o Mowap ari wa’nuk logonet, at Muta nen yi wone ndi wone it Iterali iniki aberak logowak nduk, inenggaanom paga pelaarogo yoragagerak nogo abok aret liiru mbanak wonage o. Wone alom iya negen pelaarogo yoragagerak nogo yi aret.

• Ambi, it aakumi Iterali mendek nogo o Metit nen tu karume paga yeloknggolok tahun 40 warit wogwe iigak, Ala nen nonggoti eerogo unde wogonabit wagagerak nogo inami ogwe iyo, iniki Ala oba panggombunuk logonet, liirogon eeko logowak nduk, Muta nen pelaarogo yorage,

• Ambi, at Ala nen eeko logorak wone lengganogo pereegerak alom 10 nogo, ambinom pelaarogo yoragagerak mbuku yi paga mbanak wonage. Aa’nduk eeko logorak yugu nogo omaawi eerogo pege logonet, it Iterali iniki Ala paga mban panggombunuk eekwi, “Nggween wokkiraagin,” yoragagim nogome unggwi nanuk, time logonet, ineebe obeelom logowak nduk, wone yugu inom, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” wone yugu inom, liirogon eekwi, eeko logowak nduk, Muta nen pelaarogo yorage,

• Ambi, it aakumi Iterali Ala inom wone koonogo pereegerak alom nogo omaawi eerogo yorage logonet, it inobaabut ngget mendek a’nuk, it eeko logorak inoba wonage nogo liirogon eeko logowak nduk, Muta nen pelaarogo yorage, eereegerak wone inom,

• Ndi, ambi, it Iterali wogoren wage logowak nduk, Ala nen at Muta obaane’me Yotuwa mippuurak, yoge mbareegi, mippege nagagerik, Ala nen Iterali liirogon wogoren wagagerak nogo ake ndawi wake, it Iterali inanebunu lombok ale’nggen inoba piige, eeke nagagerik, niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Mowap time aret kambeegerak wone inom, mbuku yi paga liiru mbanak wonage o. Mbuku Pelaareegerak yi, alom ti, Ala nen it Iterali leenogo piinok, apuri iniki kunik aganabeegerak nogo inagap ndake, ale’nggen inoba piige, eereegerak ti aret me, inami ogwe iyo, iniki Ala paga aberak logonet, liirogon eekwi iinok, Ala nen ale’nggen inoba piige logowak nduk, wone yi, irip paga pelaarogo it Iterali yoragagerak yi aret. Ndi, at Yetut nen ari logonet, “Kiniki inom, kineebe inom, kinomaawi inom, abok aret at Alik Ku kinogoba Ala mban kiniki kunik eeko logonip o,” yinuk, wone alom nggwok lombok yoragagerak nogo ti, mbuku Pelaareegerak yi paga pasal 6, areegerak ayat 4-6 liiru mbanak wonage o.
 -----------------

1 Wone aa’nduk yoragagerak wone

1 O Paran aru pa’nggwe nakkagak, o Topen, Laban, Katerot, Nditakap ogwe pa’nggwe nakkagak, o Tup agi pa’nggwe nikkagak, it aakumi Iterali nogo niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Araba kobak nabunogo pereegim karume nogome ari wogogwaarak wonogo logonet, at Muta nen it Iterali abok aret wone yoragagerak nogo yi aret.

2 Puut Korep nen o Kareti-Mbareneya noorak kenok, tu puut Teyit paga unggwagak nogo logonet, nogo 11 yit nogo menggaarak o.

3-5 At Muta nogo nen aakumi Amori mendek inowe endagembogut Tikon inarum menggim o Ketibon nogome tebenogo pege, ndi, aakumi o Mbatan mendek inowe endagembogut Ok inarum menggim o Atitarot o Erereyi korotok nogome tebenogo pege, eeke nagagerik, aakumi Iterali wogoren o Mowap niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe piya wagagerak. Piya wage nagagerik, wonage kagak, tahun 39 eeppunuk, ambi eeke paga tut 10 penembunuk, ambi penenak tanggal 1 paga at Aliku ALA nen it Iterali mendek eeko logowak nduk, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yinuk, Muta yoreegerak nogo at Muta nen it aakumi Iterali wone lengganogo yoragagerak nogo yi aret.

 6 “Nit puut Korep paga wonogwe me, at Aliku ninogoba Ala nen yo’nirage logonet, Puut yi paga maan togon wonogogutak me,

7 o yogondak yi paga aret kinawooliya wurik minogo kologo logomonggotik, aap Amori mendek inanggween puut nggeloknggobok time unggwogwe, it aakumi korotok menggaarak o Araba kobak nabunogo pereegim nggelok-nggobok wonogwe me unggwogwe, puut lunik me wonogwe me unggwogwe, o Kanan o ame pa’nggwe karume wonogwe me unggwogwe, niyo nggwok yenggenak aa’nggi paga wonogwe me unggwogwe, it aakumi o Kanan time wonogwe me unggwogwe, ndi, o Libanon niyo nggwok Eparat kuli time aret unggwogwe, eerit nanip o.

8 Nggween kamonggotak nogo abok aret Naliku an ALA nen kinombomini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, inapuri-inombowologwe ndaganabit namenggaarak inom, Wokkiraagin o, yinuk, wone kumbuk mbanogo yoragagirak nogo, kit muk wokkiragagirak me, time aret unggwi nogo logomonggotik, unde arumunggup, yo’niragagerak nogo o,” yinuk, Iterali yoragagerak.

Inowak loongga mippiyareegwaarak pelaarogo yoragagerak wone

9-10 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ne ti eyom paga an nen kit yokkirage logonet, At Aliku kinogoba Ala nen laaluguragan mbogut paga menggerak nogo kokwak, yogondak kit kineebe ambik eerogo pinagareegerak wonage me, kit kinawone amburu mbangge logorak ti, aaninggin ambik me, nalik nen eeke logorak meek o, yinuk, yokkiragagirak nogo.

11 At Aliku kinombomini inogoba Ala nen wone abuk nggaruk togon yokkiragagerak nogo ndak-ndak, yogondak kineebe ambinom nda’narit namunggup-namunggup aap ineenggi lingginiyak meek aret eerogo pinagage, at ale’nggen kinoba pinagage, eeke logowak o.

12 Togop eeko logorak op kwe, kit nen aaninggin kinoba age, yi wone ndi wone kinoba age, wone wat-wat yogwe, eekwi kiinok, an nalik nen aaninggin nonggop togon piyangge logorak?

13 Meek me, kit nen aap kinanebunu lombok yiwone ndi wone abok ineenu iniki warak at oone konengga kero, leenogo wo’nugwi kiinok, kinarum logonet, kinawone mbanggo logowak nduk, mippiyaakit o.

14 Yokkirage mbareegi, kit nen onggo yo’nogo logonet, Wone yo’niragandak ti, op aret me eeruwok o, yinuk, yo’nogo mbareegup,

15 an nen kinoweewi kinawone amburu mbanggo logorak kinanebunu lombok, iniki warak at oone konengga kero, wogonake nagagirik, ineebe seribu wonage kenok unde logowak nduk ambi mippege, ineebe 100 wonage kenok unde logowak nduk ambi mippege, ineebe 50 wonage kenok unde logowak nduk ambi mippege, ineebe 10 wonage kenok unde logowak nduk ambi mippege, eerogo piinet nage nagagirik, kinanebunu lombok kinawone amburu mbanggo logowak nduk, inom mippiyareegirak nogo o.

16-17 Ti mippiige nagagirik, ne ti eyom paga aret kinoweewi kinowak loongga nogo yorage logonet, Kit nen kinowe-kinawot Iterali mendek it mban-mban maluk eekwi kenok a, it aap nggiru kinenggela’me wonogwe nogo kit Iterali kinom maluk eekwi kenok a, inawone amburu mbanggo logonet, Yi endage warak, yi endage lek, yinuk, inete yomboombunuk, inawone amburu mbanggo logorak ti mage o. Ata, aakumi inawone amburu mbanggwi ti, Ala unde aret me, it aap ineebe paga kinagabiti mbaka’- lek, it inoone yogwe mban kinaruk konembunuk, eeremenggaarak ndakndak inawone amburu li’lak aret mbanggo logomunggup o. Ndi, wone aaninggin negen eekkinake kenok ti, an nen inoone konembunuk, inawone amburu mbanikit nduk, wogoren nowagam piya wogo logomunggup o, yinuk, yoragagirak.

18 Yorage nagagirik, ne ti eyom paga yi wone ndi wone kit eeko logorak abok aret li’luk eerogo yokkiragagirak nogo o,” yinuk, yoragagerak.

O inigen yombooni nogogwaarak pelaarogo yoragagerak wone

19 Yorage nagagerik, ti’nuk, ambinom yorage logonet, “At Aliku ninogoba Ala nen wone yo’niragagerak nogo ndak-ndak nit o puut Korep nen tu o karu nggwok nonggologo pereegim mondok iya tit kagak o puut nggelok-nggobok aap Amori menggam pa’nggwe nen nok, o Kareti-Mbareneya aret ari wogogurak kineenu nogo o.

20 Wogo nogogurik, an nen kit yokkirage logonet, At Aliku ninogoba Ala nen aap Amori inanggween puut nggelok-nggobok nit wo’niraawam nogome muk ari wogoorak me,

21 at Aliku kinombomini inogoba Ala nen yokkiragagerak nogo ndak-ndak, at Aliku ninogoba Ala nen ninanggween muk wo’niragaarak kagi, yinuk, unde eeppatinuk logomunggup nduk, noorak me, kinagabiti mbakwi, kiniki yungguppegak eekwi, eeriyak ti mage o.

22 Yokkirage mbareegi, kit apit aret an nowagam neya wogo nogogutik, yo’nogo logonet, O nit unggwi nanuk logowam inom, tu nawam inom, o kota nit ari nawam inom, nonggop wonage kaamun? yinuk, inigen yombooni nanuk, yo’nira woraawak nen aap ineebe inaa’nduk nappiyaawok o, yinuk, yo’nireegutak nogo o.

23 Ti yo’nireegutak nogo an abu op lombok aret mbake nagagirik, kit kinanebunu 12 wonogwe nogo kinanebunu ndegek ambitak nggigik eerogo leeninake mbareegi,

24 time nen it tu o puut nggelok-nggobok kagak o kobappaga Etokon ari wogo nogogwaarik, o yime inigen yombooneegwaarak o.

25 Yomboonggo nogogwaarik, eyo anggen o yime mendek mbaninuk, wo’niri nogo logonet, At Aliku ninogoba Ala nen nggween wo’nirage nogo ti, abu obeelom lombok kogoorak o, yinuk, yo’nira nogogwaarak.

26 Yo’nira nogogwaarak kwe, at Aliku kinogoba Ala nen eeriyak lengganogo yokkiragagerak nogo mbo punuk, o yime woroorak, Nineebi, mbareegutaknogo o.

27 Nineebi, mba’nuk, kit kinawooliyana akem time nen kiniki neebi-keebi yogo logonet, At Aliku ALA yi, nit, Eebi, ninomba’nuk, it aap Amori mendek nen nineebe lek eerogo pinanuwak nduk, o Metit nen wo’niren wundi wage nagaarik, it ineenggime pinani wagaarak kogo o,

28 yinuk, it ninoreewi nogo nen wone ninikime yagabit tibik-tobok eerogo pinanogo logonet, Lek o. O time aap nit ndak-ndak lek ineebe mondok yo’nggok yerek-nggorek mban wonogwe, o kota time yugum pak mondok mbogut imbirak kunik negen wuppunuk wonogwe, ndi, it aap Enak mendek kunduk time inom aret wonogwe, eekwi iigoorak o, yinuk, yo’nirogogwaarak.

29 Yo’nirogo mbareegwa, an nen kit yokkirage logonet, It ineebe paga kiniki lek ogwe, kinagabiti mbakwi, eeriyak ti mage o.

30 Kit o Metit paga kinigen lombok kiigak, at Ala nen kit kinake eeke kogogutak nogo kwak, at Aliku kinogoba Ala aa’nduk a’nuk, kinake wim eerigin o.

31 Ndi, aap ambi aput mbo pegeelik yarugu wonok nege menggi kwak, at Aliku kinogoba Ala nen kit o karume tu paga wogwe kiigak, kineebe kuurik me aret yarukkiren o yime aret pinagi wagagerak nogo kineenu aret o.

32-33 Pinagi wage logonet, kinake nen at aa’nduk a’nuk, kinawooliya wuriyak nogo yokkirage, tu woroorak kineenu eeppinagage, eeruwak nduk, o liingge kenok, ndugwi enggela’me a’nuk, wokkiren wage, oonikiya kenok, kani omoonuk negen a’nuk, wokkiren wage, eerit kuurik me aret ndegenggiren wage kagak kwe, kit nen at Aliku kinogoba Ala nogo abet mba’- nuk, kiniki at oba panggombulik aret wonogogutak nogo o,” yoragagerak.

Aaninggin inoba kwippiyareegerak pelaarogo yoragagerak wone

34 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit neebi-neeba yogwe ti eyom paga at Aliku ALA aruk konengge nagagerik, anini nen kumbuk mbangge logonet,

35 Kit aap o yogondak maluk lombok ndarak yi, O nggween mili anggiinu lombok wokkiraagin o, yinuk, kinombomini ninom wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagim nogome, kit ambiriluk ambi kinigen kaamunggup lek o.

36 At Yepune aput Kalep alik mban enegen ka nagin o. Naliku an ALA niniki mbake mban at liirogon iniki-eebe mondok nggaruk togon aret mu’neren nage menggerak me, at iyok pit nagam nogome at inom, apuri inom, it inalik mban wogoraagin, yereegerak nogo o.

37 Alom kit kinobaabut paga at Aliku ALA nogo nen anini noba pege logonet, Kat kunduk o time kiyok pi namunggun lek o, yinuk, yo’nereegerak kwe,

38 at yeenggwa kege menggerak Nun aput Yotuwa nogo nen perak, aakumi Iterali o time unde eeppatinuk logowak nduk, wogoren unggwi nagin me, kini wuppege logot o.

39 Kit kinapuri mbuulogwembaalogwe maluk-obeelom ineenggo’lek ninawim nen kugun ndiniren nagun o, yogotak nogo, it mban o time wogoramenggerak unde eeppatinuk logowak nduk, unggwi nagun o.

40 Ndi, kit perak, nomoninuk tu o karume niyo Laut Merah nogo menggam pa’nggwe time aret nanip o.

41 Yokkirage mbareegi, kit nen an yo’nogo logonet, Nit at Aliku ALA maluk eeppogoorak kwe, kagak aret at Aliku ninogoba Ala nen wone yo’niragagerak nogo ndak-ndak wim eeri nawok o, yogo nogogutik, O puut nggelok-nggobok time wim eeri noorak ti, iya lek o, mba’nuk, kinalitak lombok kineegin li’luk ee’nuk nawok nduk, eekwi kiigak,

42 at Aliku ALA nen an yo’nege logonet, An it inenggela’me logogin lek mbo piige neenok, it inawim nen wundi wogo logonet, tebenogo piyaagun me, it wim eeri nogwe iyo, mage yoret o.

43 Yo’nege mbareegi, yokkiragagirak kwe, kinaruk konenulik at Aliku ALA nen eeriyak yokkiragagerak nogo kineebi mbako logonet, kiniki worokot aret puut nggelok-nggobok time wim eeri wogwe me,

44 it aakumi Amori mendek o puut nggeloknggobok time wonogwe nogo nen nggiin negen kombogorak ninggikkiren wundi nogo logonet, tebembinagit o Teyit nen mukkiren o Koroma kuli aret pinagi nogogwaarak nogo o.

45 Pinagi nogwe iinok, kiname kiniyokan nogo nogogutik, at Aliku ALA enggaanom paga yinggu-leenggu yereegutak kwe, at Aliku ALA nen kit kinale yogwe nogo liippunuk, aruk konengga’lek nomonak aret wonagagerak.

46 Nomonak aret kagak, kit o Kareti mondok elaambirik aret wonogogutak nogo o,” yinuk, yoragagerak.

2 Tu karume wogogwaarak pelaarogo yoragagerak wone

1 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ti’nuk, at Aliku ALA nen an yo’nereegerak ndak-ndak nomoninuk niyo Laut Merah nogo menggam paga o karume nogo nogogurik, o Teyit puut nggelok-nggobok time wanggerit nugwi niigak, o ambik me aret ari nagagerak.

2 Wanggerit nugwi niigak, at Aliku ALA nen an yo’nege logonet,
3 Kit o maan togon puut nggelok-nggobok time wanggerit nugu nogogutak me, yogondak o omarip paga pa’nggwe time noorak op aret me,

 4 kat nen it aakumi ti yorage logonet, Awo mbuuluk logonuk negen kinoreewi Etawu ombowologwe o Teyit wonogwe me time keyoppiigak namunggup me, kit kineebe paga it inagabiti mbarukwak, kiniki kwippunuk namunggup o.

5 An nen o Teyit puut nggelok-nggobok time it inanebunu Etawu mendek unde logowak nduk wogoragagirak me, Inanggween time mbuuluk ambi wo’niraawak, mba’- nuk, kiniyok ambi tebenggwi kiinok, wokkiraagin lek me, it kinom wim eerukwak, inanini wunduwak nduk, mbaaniyoorak mage o.

6 Kit kinambi inom, kinaniyo inom, noorak nduk, kit kinawu paga it inoba onggo mbanogo nanet namunggup o.

7 Kit yi eekak ndi eekak abok aret eekwi kiigak, at Aliku kinogoba Ala nen ale’nggen kinoba pinagage, tu o karu nggwok nonggologo pereegim yi paga wogwe kiigak, ndegengginake, eerit wage kagak, tahun 40 eereegerak o. Eeke kagak, at Aliku kinogoba Ala kinom logonet, kit kiniki uugwe mbakwi nogo a’me nggilik-nggelok aret eeppinagit wagagerak nogo o.

8 Ti’nuk, nit nen ninoreewi Etawu ombowologwe o Teyit wonogwe nogo ninambokan piigak, tu o Araba kobak nonggologo pereegim o Elat inom, Etiyon-Nggebet inom, nogo menggam tu ti paga nen melanggogogurak nok, o Mowap karume time aret ari wogogurak o.

9 Ari wogo mbareegu, at Aliku ALA nen an yo’nege logonet, O endage At time it aap Lot ombowologwe wiganak unde logowak nduk, an nen wogoragagirak me, Nit ambi unde logorak wo’niraagin, nomba’nuk, it aap Mowap mendek yi, inanini eeppiigwi, kinom wim eerubagip nduk, mbaaniigwi, eeriyak mage o, yinuk, yo’nereegerak nogo o.

10 O endage At nogo ti, o maan nen it aakumi Emim mendek time wonogogwaarak me, it aakumi Emim mendek nogo ti, inomaawi ambik ineebe yerek-nggorek piyaariyo maluk aakumi o Enak mendek inanggup ndak-ndak aret wonogogwaarak o.

11 Aakumi nen, Aap Emim mendek ti, aap Enak mendek ndak-ndak aakumi Erepayim mendek aret, mbako nogogwaarak kwe, it aap Mowap mendek nen perak, It aap ti, Emim mendek aret, yogo nogogwaarak.

12 Ndi, aa’nduk nen aap Kori mendek ti, o Teyit wonogogwaarak kwe, at Aliku ALA nen it Iterali mendek inanggween unde eeppatinuk logowak nduk, eeppiyareegerak nogo ndak-ndak, it Etawu ombowologwe wiganak mendek nen aakumi Kori o Teyit wonogogwaarak nogo ineebe lek eerogo piigo nogogwaarik, inobaane’me it aret unde eeppatinuk wonogogwaarak.

13 Nogo yo’nege nagagerik, Aliku ALA nen ambinom yo’nege logonet, Yogondak aret kinamendek ko’nok niyo Teret wunda nanip o, yo’nirage mbareegi, nit niyo Teret aret wunda wogogurak o.


14 Nit tu Kareti-Mbareneya nen ambime unggwagak ambime unggwagak eerit nugu nogogurik, niyo Teret wunda wogogurak kuli ti, tahun 38 aret agagerak. Age kagak, at Aliku ALA nen wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yo’niragagerak nogo ndak-ndak, it aap wim eeka ineegin warak inom ndak-ndak ndarak o Metit nen wundi wogogwaarak nogo abok aret aakumi Iterali inenggela’me nen kambit nogogwaarak.

15 It nogo ti, awo unggwi naga’lek iigak, aakumi Iterali inenggela’me nen inenggaawak mbet-mbet lek ogo logowak nduk, at Aliku ALA nen eeppiinet nage nagagerak.

16 Ndi, it aap wim eeka ineegin warak nogo ti, abok aret kambit nogo mbareegwa,

17 at Aliku ALA nen an yo’nege logonet,
18 Kit ne yogondak yi paga aret o Mowap tu o At paga unggwagak nogo logomonggotik,

19 aakumi inanebunu Amon mendek menggam ari nanuk, inanggween nogo ti, it aap Lot ombowologwe wiganak unde a’nuk logowak nduk, wogoragagirak me, Nit ambi unde logorak wo’niraagin, mba’nuk, inanini eeppiigwi, kinom wim eerubagip nduk, mbaaniigwi, eeriyak mage o, yinuk, yo’nereegerak nogo o.

20 O ti kunduk, aa’nduk nen aap Erepayim mendek wonogwe iinok, O ti, aakumi Erepayim mendek aret, mbako nogogwaarak kwe, it Amon mendek nen, O ti aakumi Tamutumim mendek o, yogo nogogwaarak.

21-22 It aakumi time menggaarak nogo ti, inomaawi ambik, ineebe yerek- nggorek piyaariyo maluk aakumi o Enak mendek ndak-ndak wonogo menggaarak kwe, at Aliku ALA nen it aakumi Kori mendek inanggween aakumi inanebunu Etawu mendek o Teyit menggaarak nogo wogoraakit nduk, ineebe lek eerogo piige mbareegi, inobaane’me it aap Teyit mendek ye mbanggologo nogogwaarik, yogondak kuli o time wonogwe nogo kokwak, at Aliku ALA nen aakumi inanebunu Tamutumim mendek lek eerogo piige mbareegi, inobaane’me aakumi Amon mendek ye mbanggologo nogogwaarik, wonogwe aret o.

 23 Ndi, it aap Awi mendek niyo nggwok yenggenak laut aa’nggi paga nen ogu o Nggata kuli enaaganambokan inawi wonogwe nogo ti, it aap Kapotot mendek o Kapotot nen wogo nogogwaarik, it Awi mendek abok aret lek eerogo piinok, it inobaane’me time aap Kapotot mendek nogo aret ye mbambatinuk wonogogwaarak.

24 Nogo yo’nege nagagerik, ambi yo’nege logonet, An nen aakumi Amori mendek endagembogut Tikon o Ketibon unde menggerak eebe inom, anggween inom, kit aret wokkiragarak kineenu a’nip o. Muk wokkiragarak me, kit niyo Aronon nggelo’me wunda nogo logomonggotik, o timeunde eeppatinuk logomunggup nduk, kinom wim eeri unggwinip o.

25 It aakumi yi awi ndi awi menggaarak abok aret kit eeko monggotak kinabok konenggo logomenggaarik, iniki ma’nage, inaganak nuk-nuk irage, kit paga inagabiti lombok mbakwi, kit kiinok inagabolo ne agan nage, eeruwak nduk, eerogo piyaagin o,” yinuk, yo’nireegerak nogo o.

Aap o Ketibon inowe endagembogut Tikon tebenogo
pereegwaarak pelaarogo yoragagerak wone

 26 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “An nen it aap o karume Keremot nen, Aap o Ketibon inowe endagembogut Tikon wonage me paalungga wariyak wone yori nawak o, yinuk, aap nappiige mbareegi, nogo nogogwaarik, yogo logonet,

27-29 Nit tu kat wonage ti paga wogo logonet, nina agi-ogu yugun lek tu nggwok paga mban nok-nok aret at Aliku ninogoba Ala nen o nit logowam wo’niragagim nogome niyo Yoraran mbaninuk wunda nawok nduk, wogwe me, ndi, wogo logonet, ninambi- ninagi noorak kenok ti, nit ninawu mbuti perak paga kinoba onggo mbanogo nagun me, it aap Etawu ombowologwe o Teyit menggaarak inom, it aakumi Mowap mendek o At menggaarak inom, Tu yi paga woroorak op aret o, yo’nirogogwaarak nogo ndak-ndak, kat togop aret yo’niret o.

30 Yogo mbareegwa, at aap endagembogut Tikon o Ketibon inarum menggerak nogo nen, Kit tu yi paga woroorak mage o, yo’niragagerak nogo o. Ti yo’niragagerak alom ti, at Aliku kinogoba Ala nogo nen at tebenogo punuk, anggween ti, kit kineenggime wokkiraakit nduk, ogogumbuk iniki omaawi eerogo pege nagagerik, anggween wokkiragagerak yogondak wonogwe yi aret o.

31 Ti’nuk, at Aliku ALA nogo nen an yo’nege logonet, At aap endagembogut Tikon nogo eebe inom, anggween inom, Nineenggime muk wo’niragaarak kagi, yinuk, at anggween kit unde eeppatinuk logomunggup nduk, tebenggo’net nogo logonip o, yinuk, yo’nereegerak o.

32 Ti yo’nege mbareegi, at Tikon awuri ineegin warak inom abok aret o Yakat koorok time ari nanuk, ninom wim namburiyak nduk, eeko mbareegu,

33 at Aliku ALA nen aap Tikon nineenggime wo’nirage mbareegi, nit nen at inom, apuri inom, at awuri ineegin warak inom, abok aret tebenogo piinet wogogurak nogo o.

34 Ne ti eyom paga aret yi kota ndi kota at unde menggim tebenogo pugwi, inawi kota lombok menggaarak kumi-aap inom, inapurilogwe inom, ineenik ambi teppiyoolik tigitogon inookwi, eereegurak kwe,

35 o kota-kota abok aret tebenogo pereegurak nogo inamindik-inamendek inom, inaanggumi inom, abok aret inagugun waganeegurak nogo o.

36 O Arowet niyo Aronon aa’nggi paga wonage kuli nen nok, o kota ambi kobappaga time nen nok, o kota Nggileyat kuli kota-kota abok aret yugum yagat omaawi wurik kagak at Aliku ninogoba Ala nen wo’niragaarak me, tebenogo pereegurak.

37 Ti eereegurak kwe, aap inanebunu Amon mendek inanggween niyo Yabok aa’nggi paga inom, o kota-kota puut nggelok-nggobok time inom, at Aliku ninogoba Ala nen nit yo’niragagerak ndak-ndak ambiriluk ambi tebenggoloolik, enaani aret teppereegurak nogo o,” yinuk, yoragagerak.



3 Inowe endagembogut Ok tebenogo pereegwaarak
pelaarogo yoragagerak wone

1  Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ti’nuk, nit nogo nomoninuk tu o Mbatan paga nogwe niigak, aakumi Mbatan inowe endagembogut Ok nogo awuri ineegin warak apit inom o Erereyi pa’nggwe time nit ninom wim eeriyak nduk, wundi wogogwaarak.

2 Wundi wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen an yo’nege logonet, Aap Ok eebe inom, at awuriwim eeka ineebe inom, anggween inom, abok aret kat keenggime wokkigirak me, aakumi Amori inowe endagembogut Tikon o Ketibon inarum wonage kagak eeppereegindak nogo ndak-ndak aret eeppumunggun me, at eebe paga kagabiti mbarugun o.

3 Yo’nege nagagerik, at Aliku ninogoba Ala nen aap o Mbatan inowe endagembogut Ok nogo inom, at awuri wim eeka ineebe abok aret inom, nineenggi paga pinanege mbareegi, ambiriluk ambi teppiyoolik tigitogon aret inooreegurak.

4-6 Inooko logonet, ne ti eyom paga aret aap endagembogut Tikon unde menggim Ketibon yi kota ndi kota paga aap inom, kumi inom, elege-aabologwe inom, abok aret nit nen inooreegurak nogo ndak-ndak aret o Mbatan aap Ok unde menggim kota 60 apit aret inawi pak yugum paga tiyarogon wurik inom, pak wurik tungga mbuti owak paga karo-karo nabenak inom, ndi, o kota ambik lombok inawi yugum paga wurik lek nogo inom, ambit-ambi teppuulik o Arogop nenaarak yi kota ndi kota tigitogon aret yigirik-noonom eerogo pit nogo nogogurik, o nogo nit aret tebenggologogurak.

7 Togop aret eerogo piyareegurak kwe, inaanggumi inom, o kota-kota inamindik-inamendek wonage nogo inom, abok aret inagugun nit aret kologogurak o.

8 Eeko nogogurik, ne ti eyom paga aret aap Amori mendek inendagembogut mbere ti, ineenggime nen inanggween nit ndinggologogurak nogo ti, niyo Yoraran aa’nggi ene paga oonegen lagi wage menggim pa’nggwe niyo Aronon panggombunuk, nugwa puut Keromon kuli aret kologogurak o.

9 Puut Keromon ti, aakumi Tiron mendek nen, Puut Tiriyon, yogwe, ndi, it aakumi Amori mendek nen, Puut Tenit, yogwe, eeko menggaarak.

10 O Mbatan paga aap endagembogut Ok unde menggim o kobak nabunogo pereegim tiyarogon wonage nogo inom, o Nggileyat abok aret inom, panggombunuk, nugwa o Mbatan paga o Talaka inom, Erereyi inom, kuli aret kologogurak.

11 Ndi, o Mbatan paga aap endagembogut Ok ti, it aakumi Erepayim mendek lek ogwe iigak, at alik aret wonagagerak. At aap nogo ti, nogo yegak mbuti owak paga ogobakkigirik nogo aru-ogwe ti, metet 4, ndi, ambe agi-ogu ti, metet mbere aret wonagagerak me, aakumi Amon menggam inawi kota Araba paga o yogondak awo wonage aret o,” yinuk, yoragagerak.

Niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe
inanggween wogoragagerak pelaarogo yoragagerak wone


12 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ne ti eyom aret inanggween ti, nit kologo nogogurik, o ti paga wonogo logonet, an nen it inanebunu Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, nogo ti, niyo Aronon aa’nggi paga o Arowet panggombunuk, o omarip paga pa’nggwe puut nggelok-nggobok o Nggileyat nggween ando kota-kota wonage nogo inom aret wogorage,

13 ndi, aap anebunu Manate ando mogonak ti, o Nggileyat nggween ando it wogoroolik wonage nogo inom, aap Ok unde menggim o Mbatan o Arogop nenaarak aakumi nen, Erepayim mendek inanggween o, yinuk, yogo nogogwam nogome abok aret inom, nogo wogorage, eereegirak o.

14 Manate aput Yayit nogo o Arogop nenaarak kolage logonet, nok aakumi Nggetut mendek inom, Mayaka mendek inom, inanggween ti kuli abok aret kolage nagagerik, at endage toonak ndak-ndak aret o Mbatan nogo ti endage Kawot-Yayit aret toonogo pereegerak me, o yogondak endage ti aret yogwe wonogwe o.

15 Ndi, at Makit nogo o Nggileyat wogoge, 16 aap Uruben inom, aap Nggat inom, nogo ti, o Nggileyat yime pa’ne nen panggombunuk, nugwa niyo Aronon oolo time eeppegak oirip me inom, niyo Yabok ambokan aap Amon inanggween kuli paga inom,

17 ndi, o Araba kobak nabunogo pereegim niyo Yoraran aa’nggi paga agi niyo Kineret yenggenak paga nen nugwa o Araba kobak nabunogo pereegim irip ogu puut Pitaka ogobak mbani nagagim oonegen wundi wage menggim pa’nggwe niyo yilaa’- nggun yenggenak Mayu Ogup Menggim kuli inom, wogorage, eereegirak o.

18-20 Abu aret wogorage nagagirik, ne ti eyom paga it nogo yorage logonet, At Aliku kinogoba Ala nen kinanggween yi paga unde eeppatinuk logomunggup nen muk wokkiragaarak kwe, kinakuwi inom, kinapuri inom, kinaanggumi ambik lombok iigirak nogo inom, abok aret an nen kota-kota yi paga wokkiragarak nogo, yime wonogwe iigak, kit aap wakaa’- ngget abok aret wim eerumunggup nduk, kineegin li’luk eekko’nok, kinaa’nduk a’nuk, niyo Yoraran ene paga wunda nanip o. Wunda nogo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala nen kinoreewi inanggween niyo Yoraran ene paga wogorage me nogome logonet, kit kiniki ugun obeelom logobagip nduk, eeppinagagaarak it ndak-ndak eeppiige kenok, an nen kinanggween wokkiragarak nogo paga kinalitak lombok unde eeppatinuk logobagip nduk, wunda woraamunggup o, yinuk, yoragagirak nogo o,” yoragagerak.

Muta o Kanan, “Unggwi noorak lek,” yoreegerak wone

21 Yorage nagagerik, at Muta nen aakumi Iterali yorage, “Ne ti eyom paga an Muta nen wone lengganogo Yotuwa yoge logonet, At Aliku kogoba Ala nen aap inendagembogut mbere eeppiige nogo kenegen abe nen iyareegindak o. Eeke kagagindak nogo ndak-ndak aret Aliku ALA nen kat nawam time aap inoweewi inendagembogut inabu’me piigo menggaarak nogo kunduk togop aret eeppiyaagin o.

22 Ndi, kat kake Aliku kogoba Ala nen kawim nogo inom wim eerigin me, it ineebe paga kagabiti mbarugun o, yinuk, yoreegirak.

23 Yoge nagagirik, ne ti eyom paga an nen nabuwa warak nggo-nggo logonet, Aliku ALA yoge,
24 Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA ao. Kat abu tiyanak keenggi omaawi ambik lombok menggendak nogo, o yogondak iluk aret an kayeloman nenegen keyaakit nduk, ni’neege menggendak pogom kugi mbogut paga wonogwe inom, nggween paga wonogwe inom, nogo nen kat iya tit eeke menggendak nogo ndak-ndak it togop ambi ngge wonogwe? Lek aret o.

25 Ndi, an niyo enebaga wunda nage logominggirik, nggween abu obeelom niyo Yoraran ene paga puut nggeloknggobok nggween obeelom ti inom, puut Libanon inom, nenegen pekka wunda naakit nduk, E, yo’niru o.

26 Yoreegirak kwe, Aliku ALA anini nen yoreegirak nogo, Koneniyak neebi o, yinuk, yo’nege logonet, Wone yagandak ti abu aret. Ambinom an yo’niriyak mage o.

27 Kat nen niyo Yoraran ene paga wunda noorak lek me, agi-ogu, aru-ogwe, kenegen mban liirogon yomboonogo nappit nanok nduk, puut Pitaka paga lagi nak o.

28 Yo’nege nagagerik, at Yotuwa eeriyak yo’nege logonet, At Yotuwa nen nggween kat kenegen kamenggendak nogo it aakumi Iterali ineyate kwak unde logowak nduk, aa’nduk a’nuk wogoren enebaga wunda nagin me, iniki kwi’ndak nu’lek logowak nduk, kini wuppet o, yinuk, yo’nereegerak.

29 Yo’nege mbareegi, nit o Mbet-Peyot kobappaga time aret wonogogurak o,” yoragagerak.

4  Ala wone konembunuk, liirogon eeko logorak yoragagerak wone

1 Muta nen aakumi Iterali yorage logonet, “Kit nowe-nawot Iterali mendek yi wae. At Aliku kinombomini inogoba Ala nen nggween wokkirage nogome unggwi nogo logomo-nggotik, unde eeppatinuk logonet, kineenik logomunggup nduk, wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, an mamunggirage yi, kinaruk liirogon konembunuk, eerit nogo logomunggup o.

2 An wone lengganogo yokkirage yi, kit nen ambiriluk ambi taganogo mbo pugwi, alik mendek ambi inom nabenogo pugwi, eeriyak mondok mage o. Ata, at Aliku kinogoba Ala nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu an nen yokkirage yi, kinaruk konembunuk, liirogon aret eeko logomunggup o.

3 It aakumi nen puut Peyot paga kugi Mba’an mugurok nogo mbareegwa, at Aliku kinogoba Ala nen kit kinenggela’me nen lek eerogo piige kinigen abe nen kogogutak nogo o.

4 Ndi, kit perak, kiniki at Aliku kinogoba Ala oba panggombunuk, mugurok nogwe nogo paga o yogondak kineenik wonogwe yi aret.

5 Kit o peebi nggween unde a’nuk, logowam time unggwi nogo logomonggotik, wonogo logonet, mugurok nogo logomunggup nduk, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, at Aliku nogoba Ala nen wone lengganogo an yo’nereegerak nogo ndak-ndak aret mamunggirage nagagirak nogo abeko logonip o.

6 Aberogo liirogon aret eerit nogwe kenok, kit kiniki warak logonet, kiniki ngget paga eerit nogwe nogo it yi aakumi ndi aakumi inanebunu alik mendek nen kiigo logomenggaarik, at Ala nen wone lengganogo yokkiragagerak nogo inaruk konembunuk, yogo logonet, It aakumi ineebe nggwok wiganak yi, iniki warak iniki ngget lombok iigo o, yinuk, yogo logogun o.

 7 Togop aret me, at Aliku ninogoba Ala korotok wonage me, nit kulinikkalinik nggino yogo monggo kwak, aakumi ineebe nggwok wiganak ambi ngge nen inogoba togop yogwi wonage mbakop?

8 Ndi, an nen wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, a’me aret nggelok ari menggerak kit unde wonogwe nogo, an yogondak kin eerogo mamunggirage yi kokwak, it inanebunu nggwok ngge nen wone togop ambi unde agaarik mbakop? Lek aret o.

9 Lek aret me, kit nen eerit nogwe kinigen abe nen kogogutak nogo kobak eerogo mbo pukwak, mondok unde wonogwe kiigak kambi noorak kuli aret me, kiniki liippunuk, aberak logonet, kinapuri inom, kinombowologwe inom, abok aret liirogon mbininogo yorogo logomunggup o.

10 At Aliku kinogoba Ala enggaanom puut Korep paga mi’ndak kiigak, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, It aakumi Iterali ti, an noone yorage inaruk liirogon konembunuk, an inagabiti nombako logomenggaarik, kangga’lek awo ineenik wonogo logonet, inapurilogwe mamuninako logowak nduk, aakumi Iterali ti, an nowagam kuwak ari woraawak nen yoret o, yinuk, yo’nereegerak eyom nogo abeko logonip o.

11 Ti eyom paga kit puut Korep abu’me panggorogon time mi’nari nogogutak kiigak, puut ti paga kani omoonuk wunuk agan mbogut endak wari lagangge logonet, ndugwi kwak ka’luk kwit agan lagangge, o apit age, eeke kagak,

12 at Aliku ALA kani omoonuk wunuk ari enggela’me time nen at oone yokkirage kinaruk koneneegutak kwe, etenggen nonggop logonet, ari nogo liippuulik oone ari mban kogogutak o.

13 Kit eeko logomunggup nduk, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, kinom eeko logorak wone 10 abuk nggaruk togon koonogo punuk yokkirage nagagerik, yugum tabak mbere’ndak paga liiru mbambunuk,

14 ne ti eyom paga aret Aliku ALA nen an yo’nege logonet, It niyo Yoraran wunda nogo logomenggaarik, o it logowam time ari nanuk logonet, liirogon aret eerit nogo logowak nduk, wone lengganak yi inom, eeko logorak wone yugu yi inom,mamuninake logot o, yinuk, yo’nereegerak o,” yinuk, yoragagerak.

Kugiwak amili kunggwi iyo ineenu eeppiyareegerak wone

15-18 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Puut Korep paga nen at Aliku ALA kani omoonuk wunuk ari enggela’me oone yokkiragagerak nogo, Eebe ninigen koolik o, yinuk, kit kinalitak nen maluk lombok eeriyak nduk, aap kwak, kwe kwak, yi mendek ndi mendek o nggween paga nugu menggaarak kwak, towe a’naabit warak wiga agan nugu menggaarak kwak, yi mendek ndi mendek inaanogum paga tu agan nega kwak, ikan niyo inikime mengga kwak, nano mendek kwak ambi inom inogut ogobakkigirogo patinuk, kugi inalut eeko mengga kwak eeko logokwak me, liippogo logomunggup o.

19 Ndi, oonegen inom, tut inom, laaluguragan inom, mbogut paga wonage abok aret ti, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime menggaarak abok aret at Aliku kinogoba Ala nen terak ninake wo’niragagerak me, kit nen oonegen inom, tut inom, laaluguragan inom, mbogut paga wonage abok aret kinigen nikkogo logomonggotik, inayuk wukwi, inalut eekwi, eeko logobagip nduk, aakumi nen kiniki nomongginabi worookwak, Mage, yokkirage agarik o.

20 Kit perak, yate iniki kunik mengga kwak, at Ala apuri iniki kunik lombok logomunggup nduk, at Aliku ALA nen kit o Metit paga mbuti kani worako mengga kwak worakkinakwi me, wokkiren wundi wagagerak yogondak wonogwe yi aret o.

21 Togop aret kwe, kit eekwi paga at Aliku ALA nen anini an noba panege nagagerik, kumbuk mbanogo yo’nege logonet, Niyo Yoraran ene paga wunda nage logomenggendik, nggween mili me, neyate kit unde logobagip nduk, Naliku an kinogoba Ala wokkirage me nogome kat unggwi namunggun lek o, yo’nereegerak me,

22 kit perak, logonuk lek aret niyo Yoraran ene pagan wunda nogo logomonggotik, o nggween mili me time kwi’nari wundogwe kiigak kwe, an perak, ninom nagun lek o. Yime aret kambigin o.

23-24 Togop aret eerigin me, at Aliku kinogoba Ala nen kit eeko logorak wone kinom abuk nggaruk togon koonogo pereegutak nogo kinomari eerogo mbo pega’lek kiniki aberak mban logonet, liirogon aret eerit nogo logonu o. At Aliku kinogoba Ala ti, aakumi lek eerogo piyoorak kani kunik kwak aret me, at alik aret kagak, obaane’me kugiwak ambi mippunuk, ayuk wukwi iinok, mondok eebi mbake menggerak me, at Aliku kinogoba Ala nen, Yi mendek ndi mendek inogut eerogo punuk, inalut eeriyak mage o, yereegerak kagak ogobakkigirogo patinuk, alut eeko logorak mage o.

25 Kit o time ari nanuk, logomunggup- logomunggup, peebi kinapurikinombowologwe ndaganakwi, kineebe abu kinanggok ogwe, eeko logomonggotik, maluk eerit nogo logonet, at Aliku ALA obaane’me kugiwak ambi ogobakkigirogo mippunuk, alut eekwi kiinok ti, at Aliku kinogoba Ala enegen kagak maluk aret eerumunggup me, anini wungge kero, togop eeko logobok o.

26 O kit unde a’nuk logowam niyo Yoraran mbanogo ene paga time wunda nogo logomonggotik, wonogo logonet, wone an yokkiragarak yi, liirogon eerumunggup lek kenok, kit kineebe logonuk lek aret kanggwi, kineebe lek aret ogwe, eerumunggup o, yinuk, mbogut inom, nggween inom, inigen iigak, o yogondak yi paga yokkiragi o.

 27 At Aliku ALA nen aakumi inanebunu alik mendek inenggela’me logomunggup nduk, mak eerogo pinagamenggerak inenggela’me wonogo logonet, it ando kambit nogwe iigak,kit ando mbereeluk mban kineenik aret logomunggup o.

28 Kit mappinagamenggerak time wonogo logonet, eyo mendek a, yugum mendek a, ineenggi paga inagugi ogobakkigirik nogo nen enegen pegiige, aruk konengge, ambe lagap ari, obari wunggage, eekeelik mendek kagak, Ala obaane’me mippunuk alut eeko logomunggup o.

29 Ndi, togop eeko logomunggup kwe, At Aliku ninogoba Ala ngga wonage agaarik o? yinuk, kiniki-kineebe apit aret nggaruk togon at kwaakwi kiinok, eebe aret kwaakkaamunggup o.

30 Ndi, peebi ne ambi paga aaninggin mendek ambi kinoba kwi’naremenggerak abu aret waganggo logomonggotik kenok perak, yungguninuk, at Aliku kinogoba Ala oone koneni woraamunggup o.

31 At Aliku kinogoba Ala ti, aakumi inabuwa nggwok lombok mbake menggerak me, kinombomini wone inom abuk nggaruk togon mbaneegerak nogo oba mari eerogo punuk, kit teppinagage, kineebe lek eerogo pinagage, eerigin mondok lek o,” yoragagerak.

“At Aliku ti, Ala aret o,” yoragagerak wone

32-34 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Wone iya lombok togoti awo paga agagerak ambi kineenu mbakop? Wone iya lombok togoti awo paga agagerak ambi koneneegutak mbakop? Kit nen kani omoonuk wunuk ari enggela’me Ala oone ari kinaruk koneneegutak nogo kokwak, it inanebunu alik ambi nen Ala oone ari inaruk konembunuk, ineenik ambi wonogwe kineenu a? Kit kinigen kiigak, kinake at Aliku kinogoba Ala nen aakumi Metit mendek iniki wakkaawak nduk eeke, inoba tam warak mendek agago piige, inagabiti aruwak nduk agago piige, inom wim eeke, eenggi omaawi paga eeppiige, eenggi titik eeke kenok eeppiige, Ia, yinuk, inaganak waruwak nduk eeppiige, eerit wagagerak nogo kokwak, it kugi nen togop aret it aakumi alik mendek ambi wonogwe me, inenggela’me nen it aakumi alik mendek ambi nggiginogo inagap ndareegerak kineenu a? Lek aret me, kit kineebe nda’naga’lek kiigak, maan at Ala nen o nggween paga yime aakumi lek me ogobakkigirinabeegerak kuli nen nok, nda’narit wundi wogogwaarak ineebe abok aret ineegwa’me waganggwi, mbogut alom me nen irip me wonage nogo iniki kwaakwi, eeko logonip o.

35 Ala nen eerit wagagerak abok aret kinigen kogotak ti, at kokwak ambi wonage lek o. At Aliku ti, Ala alik aret mbarumunggup nduk, eereegerak o.

36 Agi mbogut paga nen at oone ari kinaruk konenumunggup nduk, kinaruk wake, ndi, o nggween paga yime nen kinigen kaamunggup nduk, kani omoonuk iya negen wuninogo pege, kani omoonuk enggela’- me at oone ari kinaruk konenggwi, eerumunggup nduk, eereegerak kineenu nogo o.

37-38 Kit kinanebunu inom, kinomaawi inom, ndak-ndak lek it aakumi inanebunu ambik inomaawi nggwok lombok kit kinigen kiigak mugogo wumbiinok, it menggam time yate kwak kit unde arumunggup nduk, kinombomini iniki kunik aganake nagagerik, inapuri nda’narit wundi wogogwaarak nogo miirogo piinok, at lombok omaawi ambik paga o Metit nen wogoren wundi wagagerak me, yogondak yi paga aret nggween ti unde arumunggup o.

39 Togop aret me, agi mbogut paga inom, nggween paga yime inom, at Ala pogom alik ambi wonage lek aret o. At Aliku ti, Ala alik aret, mba’- nuk, kiniki liippunuk, kineenu a’nip o.

40 Kit inom, peebi kinapuri ndaganabumonggotak inom, at Aliku kinogoba Ala nen kit mondok-mondok logomunggup nduk, kinanggween wokkirage nogome logonet, kineebe abu obeelom li a’nuk kanggo logomunggup nduk, Yogop ee’nu ndogop ee’nu,yinuk, wone inom, eeko logorak wone lengganak inom, an yogondak yokkirage yi, mondok liirogon aret porogo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

O Yoraran paga inagap ndako logowam leenogo pereegerak wone

 41-42 Aap ambi anini nen oreeluk, Warikit, mbaka’lek kagak, wake logomenggerik, agap ndakkolaawak nduk, mbaganit o kota time unggwi nage logowak nduk, at Muta nen o niyo Yoraran yi paga oonegen wundi wage menggim pa’nggwe nenaarak nogome kota kenagan leenogo pereegerak.

43 Agap ndarak logowak nduk, o kota-kota unggwi noorak leenogo pereegerak nogo ti, karume tiyarogon kobak nabunogo pereegim o Mbetet ti, aap Uruben mendek inake leenogo piige, o Nggileyat kota Aramot ti, aap Nggat mendek inake leenogo piige, ndi, o Mbatan kota Nggolan ti, aap Manate mendek inake leenogo piige, eereegerak.

44-49 It aakumi Iterali mendek o Metit nen wundi wogo nogogwaarik, tu paga wogo logonet, aap Amori mendek inowe endagembogut Tikon arum menggim Ketibon nogome at Muta inom, aakumi Iterali inom, it nen aap nogo tebenogo punuk anggween kologwe, aakumi o Mbatan wonogwe inowe endagembogut Ok tebenogo punuk anggween kologwe, aap inendagembogut mbere Amori mendek niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonogwe nogo tebenogo piinok inanggween kologwe, eereegwaarak. Inanggween kologogwaarak nogo ti, niyo Aronon aa’nggi paga o Arowet kuli nen, nugwa agi puut tiyarogon Tiriyon, endage ambi Keromon nogo kuli inom, ndi, puut Pitaka abu’me nen, nugwa o Araba kobappaga niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe mugurok ogu niyo kole yenggenak Araba kuli inom, tebenggologogwaarak. Tebenggologo nogogwaarik, niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Mbet- Peyot korotok kagak kobappaga aap endagembogut Tikon anggween tebenggologogwam nogome ari nanuk, wonogwe me, abeko logorak wone inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, it aakumi Iterali mondok eeko logowak nduk, at Muta nen wogoragagerak nogo ti aret.

5 Ala wone 10 lengganogo pugu nogo pelaarogo yoragagerak wone
(Wund. 20:1-17)
1 Muta nen aakumi Iterali mendek abok aret wiiragagerak kuwak ari wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kit nowe-nawot Iterali mendek yi wae. Wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, o yogondak kinaruk paga pinagage yi, kit nen liirogon mamunggologwe, kinikime liirogon woppunuk eerit nogwe, eeko logomunggup nduk, yokkirage me, kit kinaruk liirogon aret konenggo logonip o. 2 At Aliku ninogoba Ala puut Korep paga nen wone abuk nggaruk togon koonogo yo’niragagerak nogo o. 3 At Aliku ALA nen wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak nogo ti, ninombomini inom wone koonogo puulik o. Ata, nit o yogondak nineenik wonogwe yi, ninom aret koonogo pereegerak.

4 Kani wunuk ari enggela’me at Aliku ALA puut paga nen kinom kinengga kunna’nuk wone mbaneegerak nogo o.

5 Kit nen kani omoonuk wunuk ari kinagabiti nen puut paga lagi naga’- lek wonogwe me, ne ti eyom paga Aliku ALA oone ari nogo kit yokkiroorak nduk, Aliku ALA agigan wonage, ndi, kit ogugan wonogwe, eekwi kiigak, an oolo taati aret mi’ndak wonagagirak nogo o. Wonage neegak, yo’nereegerak yokkiragagirak nogo pelaarogo yokkira o.

6 O Metit paga inayeloman eeppinagago wonogwe me, wokkiren wundi wagagirak Naliku kinogoba Ala an aret o.
7 An wonage neegak obaane’me kugiwak ambi mippunuk, alut eeko logorak mage o.

8 Kit nen yi mendek ndi mendek agi mbogut paga menggerak inom, nggween paga yime menggerak inom, nggween abu’na niyo inikime menggaarak inom, inogut wakkagak ogobakkigirogo patinuk,

9 inalut eeko logonet, inabu’me tebe yi unggwogwe, inayuk wukwi, eeko logorak mage o. Naliku kinogoba Ala nalik aret neegak, nobaane’me kugiwak mippunuk, ayuk wukwi kiinok, Naliku an ALA nen, Neebi o, yinuk, nanini mbake minggirak me, yi aap ndi aap inanini nombako logonet, maluk eekwi nogo ti, it ineebe inom, inapuri inom, inombowologwe inom, it paga wiganak inom, an nen aaninggin inoba piige logogin kwe,

10 it yi aakumi ndi aakumi apit an inabuwa nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yorage minggirak nogo liirogon konembunuk eekwi iinok perak, inombowologwe wiganak inom apit aret niniki kunik eeginake logogin o, yinuk, yagi o, yereegerak yokkiragagirak nogo aret pelaarogo yokkirage agarik o.

11 At Aliku kinogoba Ala endage we ugun yuurak ti mage o. Aap ambi nen at endage we ugun agan nage kenok, at Aliku ALA nen aap ti mondok maluk eeppigin o.

12 At Aliku kinogoba Ala nen nogo 6 yippunuk, ko’lu ti, nake leenak aret me, abeko logomunggup o, yokkiragagerak nogo ndak-ndak aret eeko logomunggup o.

13 Ne 1 nen nok ne 6 paga ti, kineyabu eekkologwe, yi mendek ndi mendek ambi eeriyak kenok eekwi, eeko logorak op aret kwe,

14 ko’lu paga ti, at Aliku kinogoba Ala ake leenogo pateegerak me, kinayeloman mini kumi-aap kinom ndak-ndak yonggonggolaamunggup nduk, kit inom, kinapuri kumi-aap inom, kinayeloman kumi-aap inom, kinaanggumi lembu-keledai inom, kinaanggumi alik mendek inom, aap nggiru ambi kiya wogwe iinok inom, abok aret yonggonggologwe puk logomunggup o.

15 Kit maan o Metit paga inayeloman eeppinagago wonogwe me, at Aliku kinogoba Ala eenggi omaawi paga eeppiige, eenggi titik eeke kenok eeppiige, eerit wokkiren wundi wagagerak abeko logonet, at Aliku kinogoba Ala nen nogo 6 yippunuk, ko’lu paga yonggonggologo logorak lengganogo yokkiragagerak nogo eeko logomunggup o.

16 At Aliku kinogoba Ala nen kinanggween wokkiraawam time logonet, yi wone ndi wone kinoba aga’lek kineebe obeelom li a’nuk kanggo logomunggup nduk, at Aliku kinogoba Ala nen yokkiragagerak ndak-ndak kinagalo-kinogoba inayuk wuko logonet, inoone liirogon aret konenggo logomunggup o.

17 Aap wariyak mage o.
18 Kumi ugun wurinaburak mage o.
19 Yi mendek ndi mendek yogoot kiraariyak mage o.
20 Kit kinore ambi eeremenggerak kinigen liirogon koolik kagak aap owak loongga pilit wone inom nabenogo yoroorak mage o.

21 Aap ambi akweeluk a, awi wurik a, eyabu yarak a, ayeloman kumi-aap a, aanggumi lembukeledai a, amindik-amendek abok aret kiniki nen uugweuugwe mbako logorak mage o.

22 Ndi, kit wonogwe abok aret puut abu’me wonogwe kiigak, kani wunuk ari, ndugwi kwak ka’luk kwit agan lagangge, o apit age, eeke enggela’- me at Aliku ALA oone nggwok paga, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, wone yokkiragagerak koneneegutak nogo ti aret o. Alik ambi inom wonage abu lek o. Wone ti abu aret yokkirage nagagerik, yugum tabak mbere paga liiru mbanogo an wo’nereegerak nogo o.

Iterali inagabiti mbareegwaarak pelaarogo yoragagerak wone

23 Ti’nuk, puut ti paga kani omoonuk wunuk ari kagak, o apit aago enggela’me nen oone ari konembunuk, aap kinanebunu loguk unde menggaarak nogo inom, aap kinoweewi wone koongga nogo inom, it apit aret an nowagam wogo nogogwaarik,

24 yo’nogo logonet, At Aliku ninogoba Ala abu nggwok endage mondok tiyanak kenok, Wi, ugwi nogo ninigen abet nen aret kogwe, kani omoonuk wunuk ari enggela’me nen oone ari ninaruk konenggwi, eekoorak me, ne yogondak yi paga aret Ala aakumi inom wone mbanggwi iinok, aakumi kangga’lek ineenik logorak aret iigo o.

25 Togop aret kwe, o yogondak yi paga kani omoonuk nggwok lombok wunuk ari yi paga yoguk togon eerogo pinaniyak kagak, nonggop nduk, at Aliku ninogoba Ala oone ari ninaruk konenggwi niigak, nggorek lombok age me, nit kambugun aret kogo o.

26 At eenik menggerak Ala nogo kani wunuk ari enggela’me nen oone ari nit konenggwi kwe, kangga’- lek nineenik wonogwe yi kwak, aap kanggo menggaarak mendek ambi ta nen togop konembunuk, kangga’lek wonage mbakop?

27 Lek aret me, kat Muta mban at Aliku ninogoba Ala oone ari abok aret konengge logomenggendik, yokkege nogo nit yo’nirage kenok, nit konenggwi, eebe aret eekwi, eerugun me, kat kalik aret at owagam nage logot o, yinuk, an yo’nereegutak nogo o.

28 Yo’nereegutak nogo, at Aliku ALA aruk konengge nagagerik, an yo’nege logonet, It aakumi wone kat yokkugwi ti, an muk konenggirak me, it wone yagaarak ti, abok op aret o.
29 It ineebe inom, inapuri inom, yi wone ndi wone inoba aga’lek ineebe mondok obeelom logowak nduk, inagabiti nombakwi, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu apit aret liirogon porogo wonogwe, eeko logowak lak, ai, mbake agarik o.

30-31 Togop me, o an wogorage it unde a’nuk logowam time logonet, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, eerit nogo logowak nduk, mamunirage logorak wokkirikit nen it aakumi inawooliya lombok iniyokan nawak nduk, yora nage logomenggendik, kiyokan woraamunggun o, yinuk, yo’nege mbareegi, yokkiragagirak nogo o.

32 Togop me, at Aliku kinogoba Ala nen wone lengganogo yokkiragagerak ti, mugurok nogo logonet kina agigan ogwe, ogugan ogwe, eeka’lek wone ti abok aret liirogon eeko logomunggup o.

33 O kit unde a’nuk logowam time logonet, yi wone ndi wone ambi kinoba aga’lek kineebe kineenik ambinom logomonggotik, li a’nuk kanggo logomunggup nduk, at Aliku kinogoba Ala nen wone lengganogo yokkiragagerak ti, abok aret mugurok nogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

6 Wone lengganak aa’nduk eeko logorak yoragagerak wone

 1-2 Yorage nagagerik, Muta nen ambinom yorage logonet, “Kit o yime logonuk lek niyo Yoraran wundanogo logomonggotik, o kit unde a’nuk logowam time wonogo logonet, kit inom, kinapuri inom, kinombowologwe ndaganabumonggotak inom, li a’nuk kanggwi, ndi, kangga’lek kineenik wonogwe paga at Aliku kinogoba Ala ayuk wuko logonet, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, an yokkiragi yi, liirogon aret eekwi, eeko logomunggup nduk, at Aliku kinogoba Ala nen, Liirogon mamuniret o, yo’negerak kenok, yokkirage agarik o.

3 Togop aret me, kit nowe-nawot Iterali mendek yi wae! Kinaruk liirogon konenggo logonip o. At Aliku kinombomini inogoba Ala nen wone abuk nggaruk togon yokkiragagerak nogo ndak-ndak, kit o nggween anggiinu mili me, yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim wonage me time ari nanuk, yi wone ndi wone ambi kinoba aga’lek kineebe obeelom logonet, kinanebunu nggwok togon wigannarit nogo logobagip nduk, wone lengganak ti, liirogon eerit nogo logonu o.

4 Kit nowe-nawot aakumi Iterali mendek yi wae! Kinaruk liirogon konenggo logonip o. At Aliku ti, ambit aret o. Ndi, at Aliku nogo ti, ninogoba Ala aret.

5 Togop aret me, kiniki inom, kineebe inom, kinomaawi inom, abok aret at Aliku kinogoba Ala mban kiniki kunik eeko logonip o.

6 Ne yogondak an nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone mamunggirage yi, abok aret liippunuk, waganggo logonip o.

7 Waganggo logomonggotik, oome kwi’ndak logonet, endekem tu nogo logonet, yonggonggologo logonet, yabu eeko logonet, wone yi mban mbininggwi, kulinik-kalinik kinapuri mamuninakwi, eeko logomunggup o.

8 Mamuninako logonet, aberak mban logowak nduk, ineenu agak keele negen ineenggi paga pugunogo pugwi, inenggaawak paga pugunogo pugwi,

9 kinawi tungga eyo yinik ambe paga liiru mbanogo pugwi, kinaru unggwi wogo logowam abok aret liiru mbanogo pugwi, eerogo punu o,” yinuk, yoragagerak.

Wone yugu taganogo punuk, alik eerit nogwe iyo, aberiragagerak wone

10 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala nen kinombomini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, O nggween wokkiraagin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yoragagim nogome o kotakota nggwok ambik lombok wurik wonage me, kit nen ambi wukwi,

11 kinawi logowam time yi mendek ndi mendek obeelom mendek apit yagabit aago wonage me, kit nen ambi pati unggwogwe, niyo nenggak yuurak nggween abu kabunik wonage me, kit nen ambi kabunggologwe, ndi, eyo anggur inom, eyo tayitun inom, abu yarak wonage me, kit nen ambi yakwi, eerumunggup lek abu aago wonage me nogome wokkiren pinagi namenggerak wonogo logonet, yi mendek ndi mendek nonggo logomonggotik, ndonggoppinagage kenok,

12 kit o Metit paga inayeloman eeppinagago wonogwe me at Aliku ALA nen wokkiren wundi wagagerak nogo oba mari eerogo pukwak liippogo logomunggup o.

13 Kit nen at Aliku kinogoba Ala mban ayuk wuko logonet, at mban alut eekwi, at mban endage paga kumbuk mbanggwi, eeko logomunggup o.

14-15 At Aliku kinogoba Ala kinenggela’me wonage nogo, at alik aret kagak obaane’me ambi mippunuk, ayuk wukwi kiinok, eebi mbake logonet, anini kinoba pinagage, o nggween paga yime nen kineebe mondok lek eerogo pinagage, eerukwak, it aakumi inanebunu alik mendek kinom logowam time Ala mugurok nogwe obaane’me it inagu-gi eeko menggaarak nogo, kit kinom eeko logorak mondok mage o.

16 Kit o Mata nen at Aliku kinogoba Ala abut mbaneegutak nogo kokwak, yogondak at abut mbanuwok nduk, togop ambi eeriyak mondok mage o.

17 Ndi, at Aliku kinogoba Ala nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, eeko logorak wone inom, wone lengganak inom, yokkiragagerak nogo mban nggirik-nggerok porogo logonet, eerit nogo logonu.

18 At Aliku ALA nen kinombomini yorage logonet, Kinanggween wokkiraagin o, yinuk, kumbuk mbanogo yoragagim nogome unggwi nogo logomonggotik, unde eeppatinuk logonet, yi wone ndi wone ambi kinoba aga’- lek kineebe obeelom mban logomunggup nduk, at Aliku ALA enegen kagak nano mendek ambi eeko logonet abet mban eekwi, abu obeelom eekwi, eeko logomunggup o.

19 At Aliku ALA nen, An togop eerigin o, yinuk, yereegerak nogo ndak-ndak eerit nage kagak, kit kinom wim mbanak monggotak nogo mugogo wumbiyaamunggup o.

20 Ndi, o peebi ndime kinapuri ndarak nen kin wokkiigo logonet, Nonggop nduk at Aliku ninogoba Ala nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, liirogon mugurok nogo logonu o, yinuk, yokkiragagerak mbakop? Yokkirogwe iinok,

21 kit nen kinapuri yorogo logonet, O maan togon aap Pirawun nen o Metit paga ayeloman eerogo tebembinaninuk wonage me, at Aliku ALA omaawi ambik nogo paga wo’niren wundi wage logonet,

22 nit ninigen niigak, eerubok inagabiti warak mendek nggwok lombok inaganak wariyak mendek aakumi Metit mendek inom, Pirawun inom, inom menggaarak abok aret inom, inoba eeppiyareegerak kenok, mugurok nogo monggoorak o.

23 Ndi, ninombomini nggween, Wokkiraagin o, yinuk, abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagim yime pinani woroorak nduk, o Metit nen wo’niren wundi wagagerak me,

24 nit yogondak op wonogwe yi kokwak, nineenik logonet, niniki ugun tayenak obeelom logowok nduk, at Aliku ALA nen ari logonet, Naliku kinogoba Ala an nayuk wukwi, wone lengganogo yokkiragagirak nogo abok aret eekwi, eeko logonip o, yinuk, yo’niragagerak o.
25 Ndi, at nen yo’niragagerak ndak-ndak at Aliku ninogoba Ala enggaanom paga eeko logorak wone yo’niragagerak yi abok aret, mondok liippunuk, eekwi niinok, nit aap obeelom aret ninombake logogin o, yinuk, yorogo logomunggup o,” yoragagerak.

7 Aakumi o Kanan mendek inenggela’me logonet eeko logorak wone

1 Yorage nagagerik, at Muta nen aakumi Iterali ambinom yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala nen o kit unggwi nogo logomonggotik, unde a’nuk logowam time wokkiren pinagi nage logonet, at aa’nduk a’nuk, it aakumi inanebunu ambik inomaawi nggwok aakumi Ket mendek, Nggiragati mendek, Amori mendek, Kanan mendek, Perit mendek, Kewi mendek, Yebut mendek, inanebunu 7 aret

2 kineenggime pinagage kenok, kit nen tebenogo piinet nogo logonet, Ninom yogop aret eeko logowok o, yinuk, kinom wone koonogo pugwi, ambi abuwa nen teppugwi, eeriyak mondok mage o. Ata, ineebe abok aret inenggaawak lek eerogo piyaamunggup o.

3-4 Kit nen it wogonakwi, it nen kit wokkinakwi, eeko logorak mage o. Kinapuri nen it komologwe inanebunu alik mendek wogonakwi iinok, it komologwe nen, Ninom ninagugi alut eeri nawok o, yorogwe iinok, Aliku ALA mbo punuk, inom eerit namenggaarak paga at Aliku ALA anini mi’nage logomenggerik, kit kineebe mbet-mbet aret lek eerogopinagagin me, kit kinapuri komologwe it inapuri wologwe wogorogwe, ndi, it inapurilogwe komologwe kit kinapuri wologwe nogo nen wogonakwi, eeko logorak mondok mage o.

5 Togop aret me, it aakumi ti eeppiyoorak nogo yi aret. Inagugi aanggo warogo wogogo menggam ogobakkigirik minogo piigwi, inagugiwak yebibit nogo yigirik-noonom eerogo piigwi, inagugi eyo arelen yinik menggerak nogo kalenak-pugunik eerogo piigwi, inagugi ogut eerak nogo tigitogon kani kunggwi, eerumunggup o. 6 Aakumi inanebunu lombok o nggween paga yime menggaarak abok aret wonogwe iigak, at Aliku kinogoba Ala nen kinalik aret iniki kundugu logobagip nduk, miirogo pinagareegerak me, kit at Aliku kinogoba Ala apuri ake leenak aret ogotik o.

7 At Aliku ALA nen kinabuwa mba’nuk miikkinabeegerak nogo ti, yi aakumi ndi aakumi inanebunu nggwok mendek inenggela’me nen kit abu nggwok me nduk, miikkinabulik o. Ata, it inenggela’me nen kit kinanebunu abu mbuuluk lombok kiigak kwe, miikkinabeegerak.

8 Togop aret kwe, at Aliku ALA nen kinabuwa mbake nagagerik, kinombomini wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagerak nogo abeppunuk, aap o Metit mendek endagembogut Pirawun abu’me tebembinagago wonage me, at Aliku ALA eenggi omaawi paga Pirawun eenggime nen kinagap ndarogo wokkiren wundi wagagerak.

9 Togop aret me, at Aliku kinogoba Ala ti, at alik Ala aret kineenu a’nip o. Ndi, Ala yegetak mbeyok ariilik liirogon aret eeke menggerak me, it aakumi iniki at inom kunik lombok logonet, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yorage nogo nggirik-nggerok porogo logonet, eerit nogwe nogo inabuwa mba’nuk, wone abuk nggaruk togon inom koonogo pereegerak nogo kobak arigin lek aberak mban wonage kagak, yi aakumi ndi aakumi inombowologwe ndaganabit wundi namengga-namengga o ambi me aret ari nage logogin o.

10 Togop aret eerigin kwe, It aakumi at ineebi mbako menggaarak nogo perak, Inayuk wurogo teppiiga’lek Eeremenggaarak onggo ineebe mondok lek eerogo piige, Ndi, it aakumi at ineebi mbako menggaarak nogo Ineebe paga agabiti nen puk aga’lek Eeremenggaarak onggo mbetmbet aret inooke, Eerigin o.

11 Togop me, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, an yogondak yokkirage yi, liirogon porogo logonet, eerit nogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Wone liippunuk eekwi iinok, obeelom eeppiyoorak wone

12 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit nen eeko logorak wone yugu yi, kiniki liippunuk mondok liirogon aret eerit nogo logomunggup kenok, at Aliku kinogoba Ala nen wone kumbuk mbanogo kinombomini yoragagerak nogo ndak-ndak kit kinabuwa mba’nuk, Yogop aret eeppinagagin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yokkiragagerak nogo aret eeppinagage logogin o.

13 O kit logowam Ala nen, Wokkiraagin o, yinuk, kumbuk mbanogo kinombomini yoragagim ari namonggotak wonogwe me, Aliku ALA kinabuwa mbake, ale’nggen kinoba pinagage, kinanebunu nggwok eerogo pinagage, eeke logonet, kumi elege ndaganako menggam obeelom eerogo piige, gandum inom, eyo anggur inom, eyo tayitun inom, yi mendek ndi mendek yarumonggotak abok aretanggen ka’let-pa’let eerogo pinagage, ndi, kinaanggumi lembu-tapi inom, kambin-ndomba inom, inaagalogwe ambik agago piige, eeke logogin o.

14 Kit kinogoba Ala nen obeelom eeppinagage ti kwak, it yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok nggween paga menggaarak yi, togop ambi eeppiyaagin lek kwe, kit perak, kumiaap inom, kinaanggumi inom, ambi wubili arugun mondok lek o.

15 Ndi, at Aliku ALA nen kit andipandi abok aret kinoba age kero, lek eerogo pege logogin o. Andi abu maluk at ambi oba agak eeke menggerak o Metit paga eeppiige kinigen kogogutak nogo mendek ambi kit kinoba pinagagin lek kwe, it aakumi ineebi kinombako menggaarak nogo perak, inoba piige logogin o.

16 It aakumi inanebunu lombok kit nen inoorumunggup nduk, at Aliku kinogoba Ala nen kit kineenggime pinagage kenok, kineebe aa’ndok mbanggolookwak, ambi abuwa yinuk teppiigak, it inagugiwak mendek alut eekak, eeko logorak mondok mage o. Ata, ineebe tigitogon aret inoorogo piyaamunggup o.

17 Kit kiniki nen mbako logonet, Yi aakumi ndi aakumi ti, nit ninom ndak-ndak lek ineebe nggwok ambik aret me, nonggop agago mugogo wumbiyoorak? mbakwi kwe,

18 it ineebe paga kit kinagabiti mbarugup o. At Aliku kinogoba Ala nen aap o Metit mendek inowe endagembogut Pirawun nogo inom, it aakumi o Metit mendek inom, eeppiyareegerak nogo abeko logonip o.

19 At Aliku kinogoba Ala nen wokkiren wundi wage logonet, aakumi Metit mendek ti, anggon-panggon iya tit eeppiige, ineenu agak inagabiti aruwak nduk agago piige, tam warak mendek eeppiige, eenggi omaawi paga eeppiige, eenggi titik eeke kenok eeppiige, eeke kit kinigen abe nen kogogutak nogo o. Ti eereegerak pogom, at Aliku kinogoba Ala nen it aakumi inanebunu lombok kit kinagabiti mbakwi nogo abok aret ndakndak eerogo piyaagin o.

20 Eeppiige kenok, at Aliku kinogoba Ala nen nggiin kundi ineyak andiigwi kombogonak inenggela’me nappiya woramenggerak nogo nen ineyak mbaninabit nogo logonet, it aakumi kit kiinok kole mbaganit kiraa’naremenggaarak nogo inom abok aret pup eerogo piinet nagun o.

21 At Aliku kinogoba Ala omaawi ambik ayuk warak iya lombok menggerak nogo, kinenggela’me wonage me, it aakumi ti, ineebe paga kinaganak ndikndik eeriyak mage o.
22 O time yi mendek ndi mendek inigen mbolok kwi eyonggaame mendek nen yagabit ari unggwi worookwak, at Aliku kinogoba Ala nen it aakumi ti, kit unde eekkolaawam time wonogwe kiigak, ambit nggigik eerogo wumbiige logogin me, kit nen ne ambit paga lek eerogo piyoorak mage o.

23 Ata, at Aliku kinogoba Ala nen aakumi ti, kineenggime wokkiramenggerak ugun naga’nuk kobak aago nugu logonet, ineebe lek eekko’net nogo logogun o.

24 Ndi, at Aliku ALA nen it inoweewi inendagembogut nogo abok aret wogoren kit kineenggime pinagi wage kenok, it yi awi ndi awi abok aret inendage toonak nogo o nggween paga yime ki logokwak mari eerogo abok aret pup eerogo inoorumunggup o. It ambi nen kit tebenogo pinagarak mondok meek aret o.

25 Ndi, it inagugi alut eeko menggaarak ogut ogobakkigirik nogo abok aret kani kunumunggup o. At Aliku kinogoba Ala nen kugiwak abu eebi mbake menggerak me, inagugi ogut ogobakkigirik paga mbuti perak-emas paga nabenak wonage nogo, kiniki uugwe mba’nuk waganggwi kiinok, ta’na pugu kwak kinenggaanok nggerenggolookwak, ambi woorak abu mage o.

26 Kugiwak ogobakkigirik kani kuniyak ti mendek wonok kiname pi unggwogwe kiinok, kit ndak-ndak lek eerogo pinagukwak, ogole warakti mendek ambi kiname pi ungguurak mage o. Ata, ti mendek ti, kani kuniyak ake aret me, Yi abu ogole warak me, nineebi o, yinuk, mbako logomunggup o,” yoragagerak.

8 Obeelom eerogo piige kenok, “Wa,” yogo logorak, wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku ALA nen, Nggween wokkiraagin o, yinuk, kumbuk mbanogo kinombomini yoragagim o nogome ari nogo logomonggotik, unde a’nuk, kineenik obeelom aret wonogwe, kineebe ambik wigannarit nogwe, eeko logobagip nduk, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yereegerak nogo o yogondak an mamunggirage yi, liirogon aret eerit nogo logonu o.

2 At Aliku kinogoba Ala nen tu karume wokkiren wage logonet, It aakumi yi, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, an yorage nogo liirogon porogo wonogwe iyaamun ilik, lek a? yinuk, kinikime nano wonage nogo eenu arikit nduk, kinabut mbangge, kiniki tebenak logomunggup nduk eeppinagage, eeke kagak, tahun 40 aret eereegerak nogo kiniki abe’nip o.

3 It aakumi mbi mban nunggwi iinok, ineenik logogun lek o. Ata, at Aliku ALA nen yi wone ndi wone ari nogo waganggwi iinok, mondok ineenik aret logorak nogo liippugwi, kiniki tebeppatinuk wonogwe, eeko logobagip nduk, mbi abu eerogo pinagage, ti’nuk, kit inom, kinombomini inom, kineenggo’lek mendek mbi mana wokkirage, eereegerak nogo o.
4 Kit tahun 40 paga wogwe kiigak, kineebe paga kinayum yirik ambi nibik yagak, kiniyok ambi piikkinakak, eerulik o.

5 Aap nen inapuri wone lunirogo mengga kwak, at Aliku kinogoba Ala nen wone lunggiragagerak nogo liippinip o.

6 Togop aret me, at Aliku kinogoba Ala kinagabiti mba’nuk, at eeriyak mbake nogo mugurok nogo logonet, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yokkirage nogo, liippunuk, eerit nogo logomunggup o.

7 Yi awi ndi awi abe lombok nenaarak ti paga niyo o kobappaga nen wungge, puut-puut paga nen wundi wage, eeke logonet, niyo yenggenogo pege, eneeri wungge, niyo nggwok wage, eeke menggim inom,

8 pinagi namenggim time gandum wonage, waabuk negen jelai wonage, eyo anggur wonage, eyo wuli wonage, eyo delima wonage, eyo tayitun wonage, nggiin amburu wonage, apit aret wonage menggim inom, at Aliku kinogoba Ala nen wokkiren pinagi namenggerak


9 wonogwe kiigak, mbi noogelo ambi kinoba age, kinamendek ambi lek age, eerigin lek o. O time yugum nogo ti, mbuti mendek mban kunik wonage, ndi, puut-puut time mbuti tembaga mban wonage me, nggween kabunogo wonet nogwe, eeko logomunggup o.

10 Yi mendek ndi mendek ndonggorogon nonggo logomonggotik, kinaanoma’le ndeenggo logonet, At Aliku ninogoba Ala nen ninanggween abe wo’niragagerak me, Wa, yinuk, alut eeko logomunggup o,” yoragagerak.

ALA oba mari eerogo pugwi iyo, yoragagerak wone

11 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Ala nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yereegerak wone inom, eeko logorak wone yugu inom, wone lengganak inom, an yogondak yokkirage yi, ambi taganogo punuk, at Aliku kinogoba Ala oba mari eerogo mbo pugwi kiyo, liippogo logonu o.

12 Kinambi ndonggorogon nonggo logomonggotik, kinaanoma’le ndeenggwi, kinawi obeelom lombok wurogo patinuk wonogwe,

13 kinaanggumi lembutapi inom, kambin-ndomba inom, ambik yagabit age, kinamindik-kinamendek mbuti perak-emas ambik lombok age, eeke kenok,

14 kit o Metit inayeloman eeppinaganuk wonogwe me, wokkiren wundi wagagerak at Aliku kinogoba Ala nogo oba mari eerogo mbo punuk, kiniki tiyappatinuk logokwak, kiniki liippogo logonu o.

15 Kit kinogoba Ala nen karume iya paga waalo eyak ambik muuru inom, nggitamuru inom, ambik lombok wonage kagak wokkiren wage, nggween mbuk paga niyo ero lek aret kwe, kit nen ndonggorogon nabagip nduk, yugum enoona nen niyo eneeri warak eerogo wumbi wage, eerit tu nikkiren wage logonet,

16 peebi obeelom mban logobagip nduk, kinabut mbangge, kiniki tebeppatiyak nduk eeppinagage, eerit karume wundi wage logonet, kinombomini ineenggo’lek mendek mbi mana nabagip nduk, wokkiragagerak nogo o.

17 Kit kinikime nen mbako logonet, Nit ninobaalombok nineenggi omaawi paga nen eekkologoorak paga nineenggi warak agaarak o, yinuk, yuurak kiigirak kwe,

18 kineenggi warak logomunggup nduk, at Aliku kinogoba Ala nen eerogo pinagage nogo paga kinombomini inom wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagerak nogo aberak mban logonet, omaawi eerogo puwak nduk, yogondak yi paga eeppinagage ndakndak aret eeppinagagin me, at Aliku kinogoba Ala paga mban aberak logomunggup o.
19 Togop aret me, at Aliku kinogoba Ala oba mari eerogo mbo pogo logomonggotik, at obaane’me kugi inalut eekwi, inayuk wukwi, eerit nogwe kiinok, kineebe abu lek aret arumunggup o, yinuk, yogondak yi paga an nen abet aret yokkiragi o.

20 At Aliku kinogoba Ala oone yokkirage nogo koneniyak kineebi mbarumonggotak paga at Aliku ALA nen kit kinenggaanom paga aakumi inooreegerak togop nogo aret kineebe lek eerogo -98pinagagin o,” yinuk, yoragagerak.

9 “Nit obeelom eekwi paga nggween wo’niraagin,”
yuurak lek yoragagerak wone.

1 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit nowe-nawot Iterali mendek yi wae. Wone yi liirogon kinaruk logonip o. O yogondak yi paga aret yi aakumi ndi aakumi inanebunu nggwok inomaawi ambik lombok kit kinom ndak ariyak lek logonet, inawi kota-kota nggwok lombok wurogo pugwi, yagat pak mbogut ndak negen wurogo pugwi, eeppunuk wonogwe me, unggwi nanuk, inanggween ndinggologo logomonggotik, ye mbambatinuk logomunggup nduk, niyo Yoraran mbanogo pegak wunda namunggup o.

2 Wunda nogo logomonggotik, aap ineebe kunduk yo’nggok yerek-nggorek inomaawi ambik lombok aap Enak mendek wiganak aret me, Aakumi ambi nen aap Enak mendek inom wim eeriyak meek o, yogwe konenggo monggotak nogo aret.

3 Togop aret kwe, at Aliku kinogoba Ala aa’nduk age logomenggerik, kani omoonuk nen ne ambit liingge nengge menggi kwak, it togop aret inoorit nage logonet tebenogo piinet nage kagak, at Aliku ALA nen wone koonogo yokkiragagerak nogo ndak-ndak kit nen mbet-mbet aret ineebe lek eerogo piigwi, mugogo wumbiigwi, eerumunggup o.

4 At Aliku kinogoba Ala aa’nduk age logomenggerik, mugogo wumbiige kenok, kit kiniki mbako logonet, Nit obeelom eeko monggoorak me, o yi unde a’nuk, logowok nduk, pinani wagaarak, mbarubok o. Ata, It aakumi inanebunu abok ti, maluk lombok eeko menggaarak kenok, at Aliku ALA aa’nduk age nagaarik, mugogo wumbiigi, mbarumunggup o.

5 Kit nen obeelom eekwi, kiniki abu koonak wonogwe, eeko logomonggotak paga aakumi inanggween time unde arumunggup nduk, unggwi namunggup lek o. Ata, at Aliku kinogoba Ala nen wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo kinombomini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, yoragagerak nogo a’me lik yuwak nduk, eeke logonet, It aakumi inanebunu abok maluk lombok eekwi me, yinuk, at aa’nduk a’nuk mugogo wumbiyaagin o.

6 Togop me, kit unde a’nuk logomunggup nduk, at Aliku kinogoba Ala nen o nggween mondok obeelomlombok wokkirage nogo ti, kit obeelom eerit nogwe me, yinuk, wokkiraagin ta lek o. Ata, kinanobak yugum pogom wonogwe kiigak aret kwe, wokkiraagin ti, kineenu a’nip o,” yoragagerak.

Puut Korep paga Ala mbo pereegwaarak nogo pelaarogo yoragagerak wone

7 Ti’nuk, yorage logonet, “O Metit wundi wogogutak kuli nen yogondak kuli at Aliku kinogoba Ala oone taganogo pit wogwe, o karume time wonogo logonet, anini wunduwak nduk eekwi, eereegutak nogo kobak eerogo puurak ti mage o. Ata, aberak mban logonip o.

8 Puut Korep paga nen at Aliku ALA anini wunduwak nduk eeko mbareegup, at anini nen mondok kinooriyak nduk eereegerak nogo o.

9 Eeke mbareegi, an puut Korep paga laganeegirak nogo ti, kinom eeko logorak wone at Aliku ALA nen abuk nggaruk togon koonogo pereegerak yugum tabak mbere paga liiru mbanak nogo wo’niruwak nduk, lagi nage nagagirik, time wonage logonet, an mbi nengga’lek, yi nengga’lek, o kiip age, o weege, eeke kagak nogo 40 aret yereegirak o.

10 Nogome wonage me, yugum tabak mbere’ndak paga at Aliku ALA eenggi lombok paga nen liiru mbaneegerak nogo an wo’nereegerak. Wone eebe yugum tabak nogo paga mbanak ti, kit kineebe puut abu’me kuwak aago kiigak, kani omoonuk wunuk ari enggela’me time at Aliku ALA nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, yokkirage kogogutak nogo aret o.

11 O kiip age, o weege, eeke kagak nogo 40 abu aret age mbareegi, eeko logorak wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak yugum tabak mbere paga mbanak nogo, at Aliku ALA nen an wo’nege nagagerik,

12 yo’nege logonet, Kat kapuri o Metit nen wogoren wundi wagandak nogo nen eeko logorak yoragagirak nogo awo aret kagak taganogo punuk, nobaane’me ambi ogobakkigirogo mippogo nagaarik, alut eeko logonet, abu maluk aret eekwi me, mbetmbet aret wura nak o, yo’nereegerak.

13 Yo’nege nagagerik, at Aliku ALA ambinom yo’nege logonet, It aakumi ti, inanobak yugum pogom abet aret iigirak me,

14 inanebunu nggwok iigak kwe, kat paga nen kanebunu abu nggwok age, komaawi mondok ambik age, eeruwak nduk, kat kalik mban teppagage logonet, it aakumi ti, o nggween paga yime inendage toonak ki logokwak, inenggaawak mondok lek eerogo piyoorak mbakirak me, kat nen naru non mbanogo paniyak ti mage o.

15 Yo’nege mbareegi, puut paga kani omoonuk wunuk ari kagak, eeko logorak wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak yugum tabak mbere paga liiru mbanak nogo, neenggi peenok-peenok wonok niyokan puut abu’me taati ari wambi wa’nuk,

16 at Aliku ALA nen wone yokkiragagerak nogo awo aret kagak, mbo punuk, at Aliku kinogoba Ala maluk lombok eeppogo logonet, tu alik nomoninuk, Ala obaane’me mbuti emas paga tapi ogut ogobakkigikkologo nogogutik, mippunuk, alut eekwi kiyareegirak nogo o.

17 Kiige nagagirik, yugum tabak mbere nogo kineraaket nen neenggi omaawi paga mbo wuppi wage mbareegi, yigiriknoonom nage nogo kinigen kogogutak o.

18 Yigi’nage mbareegi, puut paga taati aret at Aliku ALA abu’me nenete wanduk ngginna’nuk, kit kinogogumbuk lombok logonet, at Aliku ALA enggaanom paga yi maluk ndi maluk eerit nogwe kiinok, at anini kinoba pinagukwak, an aa’nduk eereegirak nogo ndak-ndak aret, yi nengga’lek, mbi nengga’lek o kiip age, o weege, eeke kagak nogo 40 aret yereegirak o.


19 At Aliku ALA iniki aagi a’nuk anini kinoba pinaganuk,kineebe lek eerogo pinagarak ti, nagabiti nen eereegirak o. Ne ti paga kunduk, at Aliku ALA noone yoge neegak, konengge nagagerak.

20 Ti’nuk, peebi aap Karun kunduk, at Aliku ALA nen togop aret anini oba pege nagagerik, eebe mondok warikit nduk eeke me, an nen ne ti eyom paga at ake tamban eereegirak o.

21 Eeke nagagirik, maluk eeko logonet, tapi aagaluk ogut ogobakkigirogo pereegutak nogo waganogo kani paga worarogo wun negen yigiriknoonom eerogo pege nagagirik, niyo eneeri puut paga nen wambi wage me time mbo mambi nagagirak o.

22 Ti’nuk, kit o Tabera inom, Mata inom, Kiborot-Taawa inom, time nen kunduk, at Aliku ALA anini wunduwak nduk eereegutak nogo o.

23 Ti eeppunuk, at Aliku ALA nen kit yokkirage logonet, O Kareti-Mbareneya yime teppunuk, o kit unde eeppatinuk logomunggup nduk, an wokkiragagim time nanip o, yinuk, yokkiragagerak kwe, kiniki at oba panggombunuk abet mbakwi, oone yokkirage nogo kinaruk liirogon konenggwi, eeka’lek at Aliku kinogoba Ala oone yokkirage nogo taganogo pereegutak nogo o.

24 Ndi, an kit ninom iyaalok lombok lambuneegurak eyom paga nen nok yogondak kuli kulinik-kalinik at Aliku ALA oone taganggak mban aret eekwi kiige minggirak o.

25 At Aliku ALA nen kineebe abok aret lek eerogo pinagarak ari kenok, an puut paga Aliku ALA enggaanom nenete wanduk ngginna’nuk, o kiip age, o weege, eeke kagak nogo 40 yege logonet, tamban eereegirak.

26 Tamban eeke logonet, Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA wae. Kat keenggi omaawi paga iya lombok eeke logonet, yate iniki kunik mengga kwak, kapuri Iterali unde logonok nduk, inagap ndarogo o Metit nen wogoren wundi wagagindak me, it ineebe lek eerogo piyoorak ti mondok mage o.

27 Kat kayeloman mini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, nogo inoba kiniki aberu o. Abeppunuk, it aakumi yi, inobaabut abu maluk lombok inanobak yugum pogom wonogwe inom, it iniki worokot logonet, maluk eekwi inom, kat nen liippiyoorak ti mage o.

28 Liippiinok, kapuri yi, lek eerogo piyaamunggun keenok, it aakumi o kat wo’niren wundi wagaginom nogome nen yogo logonet, At Aliku ALA nen aakumi Iterali mendek o wogoroorak koonogo pereegim nogome wogoren piya noorak meek age, ndi, eebi inombake, eeke nagaarik, o karume time inenggaawak lek eerogo inoorogo piyaakit nduk, wogoren wundi nagaarak kogo o, yogo logokwak me, inoorogo piyaagun o, nogoba.

29 It aakumi yi, keenggi omaawi lombok paga eeppiige, keenggi titik eeke kenok eeppiige, eeke logonet, wogoren wundi wagagindak keyate kwak kapuri kiniki kunik yi aret o, nogoba, yinuk, tamban mban eeke neegak, nogo 40 yereegirak nogo o,” yinuk, yoragagerak.

10 Yugum tabak liiru mbanak peebi Muta waganeegerak nogo
pelaarogo yoragagerak wone

1 Yorage nagagerak, ambi yorage logonet, “Ne ti eyom paga at Aliku ALA nen an yo’nege logonet, Yugum tabak mbere’ndak aa’nduk eereegindak togo’nogo ambi ogobakkigike, yugum ti, yonggolak logorak eyo paga aloobut mbangge, eeke logomenggendik, yugum tabak mbere nogo wonok an wonage me puut paga yime lagi mok o.

2 Wonok lagi wage keenok, an noone yugu yugum aa’nduk liiru mbanak telenogo pegendak nogo ndak-ndak aret yugum tabak mbere paga an nen liiru mbanogo wokkege neenok, naloobut mbanemenggenom nogome yonggologo punu o.

3 Yo’nege mbareegi, an nen eyo liibu paga yonggokak aloobut mbangge, pulu paga yugum aa’ndukogobakkigireegirak togo’nogo mbere loongge, eeke nagagirik, yugum tabak mbere nogo neenggime wonok puut paga laganeegirak.

4 Lagangge mbareegi, at Aliku ALA nogo eebe kani omoonuk wunuk ari enggela’me nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, eeko logorak wone 10 yugu nogo kit abok aret puut abu’me kuwak eerak wonogwe me, yokkirage nagagerik, aa’nduk liiru mbanogo wo’nereegerak nogo ndak-ndak yugum tabak mbere nogo paga liiru mbanogo an wo’nege mbareegi,

5 puut paga nen niyokan wambi wage nagagirik, at Aliku ALA nen yo’nereegerak nogo ndak-ndak aret yugum tabak mbere’- ndak nogo eyo paga aloobut mbaneegim nogome mambereegirak wonage nogo aret o.

6 Ti’nuk, nit aakumi Iterali nogo it Yaakan mendek inaniyo ambik nggween kabunik me nogome nen o Motera ari wogo nogogurik, aap Karun nogo taati aret kangge mbareegi, o time aret nggween taambunuk, obaane’me aput Eleyatat nogo Aliku ALA unde logowak nduk, mippereegurak nogo o.

7 Mippogo nogogurik, o time nen o Nggurogot ari woraanuk, time nen nok, o Yotabata niyo ambik wonage me nogome aret unggwi wogogurak.

8 Wogo nogogurik, inanebunu Lewi mendek nen at Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak wonok wogwe, enggaanom paga at ake eekwi, at endage paga inale’- nggen aakumi inoba piigwi, eeko logowak nduk, at Aliku ALA nen ne ti eyom paga leenogo mippiyareegerak nogo o yogondak wonogwe yi aret o.

9 Togop aret me, it inanebunu Lewi mendek ti, inoreewi ando nggween unde arugun nogo kokwak, it inanggween yate kwak ambi unde arugun mondok lek aret o. At Aliku kinogoba Ala nen yoragagerak nogo ndak-ndak ineyate koloorak nogo ti, at eebe unde ti aret o.

10 Ndi, an aa’nduk puut paga wonage logonet, nogo 40 yereegirak togo’nogo aret peebi puut paga logonet, an nen wone Aliku ALA yoge nogo, at aruk konengge nagagerik, E o, yinuk, kinoorulik teppinagareegerak nogo o.

11 Teppinagage nagagerik, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, It aakumi ti, inombomini nggween, Wokkiraagin o, yinuk, an ninom wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagirak nogome unggwi nogo logomenggaarik, unde a’nuk logowak nduk, Wogoren nak o, yo’nereegerak nogo o,” yoragagerak.

ALA nen yorage nogo eeko logorak yoragagerak wone

12 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Togop aret me, kit nowenawot Iterali mendek yi wae. At Aliku kinogoba Ala nen kit eeko logorak kinombake nogo ti, at Aliku kinogoba Ala kinagabiti ombako logonet, Eeriyak, kinombake nogo mugurok nogwe, at kiniki kunik eekwi, kiniki inom, kineebe inom, abok aret at Aliku kinogoba Ala mban wogo’- nuk, ake eekwi,

13 ndi, kit wone ambi kinoba aga’lek obeelom mban logomunggup nduk, Yogop ee’nu ndogopee’nu, yinuk, at Aliku ALA nen yereegerak wone inom, wone lengganak inom, yogondak an yokkirage yi, liippunuk, mugurok nogwe, eeko logonip o.

14 Mbogut inom, mbogut irimbaga inom, nggween inom, yi mendek ndi mendek nggween paga wonage inom, abok aret at Aliku kinogoba Ala alik unde wonage o.

15 Togop aret kwe, at Aliku ALA nen kit kinombomini nogo inabuwa nggwok lombok mba’- nuk iniki kunik aganake nagagerik, aakumi inanebunu andorogon wonogwe iigak, inombowologwe kit mban miirogo pinagareegerak yogondak wonogwe kit yi aret o.

16 Togop aret me, o yogondak yi paga nen kit kiniki omaawi a’nuk kinanobak yugum pogom kunggak eeriyak mage o. Ata, kinagabolo mbanggo monggotak kwak, kiniki omaawi wonage nogo lek eerogo mbo pogo logonip o.

17 Ndi, at Aliku kinogoba Ala ti, yi kugi ndi kugi at obaane’me punuk, alut eekwi nogo abok aret at abu’me iigak, at Ala alik aret irimbaga wonage o. Ndi, yi aap ndi aap yo’nggok tebenak iigak, at Aliku ALA alik tiyanak aret wonage o. At mondok tiyanak omaawi ambik mondok iya lombok me, at ambi iya, ambi meek mbake, ndi, at ambi eeppinanuwak nduk, wu wogogwi iinok wagangge, eekeelik o.

18 At nen elege moono inom, kumi togwe inom, inawone liirogon koonogo piige, aap nggiru inabuwa nen inambi noorak inom, inayum yikkoloorak inom, wogorage, eeke menggerak me,

19 kit lombok maan o Metit logonet, aap nggiru negen aret wonogogutak me, yogondak aap nggiru kinenggela’me wonogwe nogo inabuwa mbako logonip o.

20 At Aliku kinogoba Ala kinagabiti mbakwi, kiniki at paga mban panggonak logonet mugurok nogwe, ndi, at endage kunogo kumbuk mbanggwi, eeko logonip o.

21 Tam warak inagabiti warak mendek mondok iya tit eerit nage kinigen abe nen kogogutak nogo ti, kinogoba Ala aret me, at mban wogoppogo logonip o.

22 O maan kit kinombomini ineebe we 70 iluk aret o Metit nogogwaarak kwe, yogondak perak, at Aliku kinogoba Ala nen kineebe laaluguragan mbogut paga wonage ti kokwak agago pinagagerak wonage o,” yinuk, yoragagerak.

11 ALA mondok nggwok lombok wonage yoragagerak wone

1Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala nogo kiniki kunik eeko logonet, at eeriyak mbareegerak inom, wone lengganogo pereegerak inom, eeko logorak wone koonogo pereegerak inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yereegerak inom, nggirik-nggerok porogo logonet, mondok-mondok eerit nogo logonu o.

 2-7 At Aliku kinogoba Ala tiyanak kenok, Wi, ugwi, at eenggi omaawi paga eerit nage, eenggi titik eeke kenok eeppiige, ineenu agak eerubok mendek eeke, aap endagembogut o Metit mendek Pirawun eebe paga inom, at apuri o Metit mendek ineebe paga inom, mondok iya lombok eerogo piige, o Metit mendek ineegin unde inom, inaguda inom, inanggweendo inom, kit mukkiren wogwe me, at Aliku ALA nen niyo yenggenak Laut Merah inikime taanogo piinok, ineebe lek eerogo piige, o karume nen wokkiren o yime pinagi wage logonet, eeppinagit wundi wage, anebunu Uruben mendek aap Eliyap apuri Ndatan inom, Abiram inom, iname inom menggaarak inom, inawooliya wurik inom, it inoone koneneegwaarak inom, abok aret kit Iterali kinenggela’me nggween nen ambeme yonggorinabuwak nduk eeppiige, eereegerak nogo ti, kit kinapuri nen inigen kogwe, it Metit mendek iniki koonuwak nduk eeppiige nogo ineenu ogwe, eeruwak nduk eerulik o. Ata,at Aliku ALA nen iya lombok eereegerak nogo ti, kit lombok kinigen abe nen aret kogogutak me, wone yogondak yokkirage yi abe’nip o,” yoragagerak.

Abet mbakwi iinok, ale’nggen inoba piigwi, abet mbaka’lek iinok,
pulunogo piigwi, eeko logorak wone

8-9 Ti’nuk, ambi yorage logonet, “Kit niyo Yoraran wunda nanuk, o logowam nogome kinomaawi paga unggwi nogo logomonggotik, unde eeppatinuk wonogwe, ndi, at Aliku ALA nen kinombomini inom, inombowologwe inom, nggween abu obeelom nggiin amburu inom, yilak amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim, Wokkiraagin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagim nogome logonet li a’nuk kanggwi, eeko logobagip nduk, an wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, yogondak yokkirage yi, liippunuk, eeko logonip o.

10 Nggween kit unggwi nanuk unde eeppatinuk logowam ti, aakumi noorak ake kom yappunuk, niyo mbininogo mambi wogo mengga kwak, kit o Metit paga logonet, yabu aaninggin-paaninggin eerogo yappunuk, anggen mbanogo nonggo nogogutik, wundi wogogu’nom togo’nogo lek o.

11 Ata, kit niyo Yoraran wunda nogo logomonggotik, unde eeppatinuk logowam time ti, mayu mbogut paga nen wurabi wage logonet, puut nggelok-nggobok inom, kobappaga inom, amburu warak eerogo pit nage menggim time aret namunggup o.

12 Kinanggween ti, at Aliku kinogoba Ala nen arum wonage, enegen liippege, eeke kagak, yi tahun ndi tahun mbi yarumonggotak kuli nen nok, alom kinok yi noorak kuli aret age logogin o.

13 Kit nen at Aliku kinogoba Ala kiniki kunik eekkologwe, kiniki inom, kineebe inom, abok aret at mban wogo’nuk mugurok nogwe, eeko logomunggup nduk, an nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, yogondak yokkirage yi, mondok liippunuk eeko logonip o.

14 Liippunuk eekwi kiinok, awi yakwi eyom paga awi yarak mbilanuwak nduk mayu wokkirage, eebe mbaniyak eyom paga anggen piiruwak nduk mayu wokkirage, eeke kagak, gandum anggen mbanggwi, anggur anggen aambiranogo amburu tookwi, eyo tayitun amburu toologo pugwi, eerogo pako logomunggup o.

15 Ndi, kinaanggumi iri’ngga pipuk eerogo piige, kit mbi ndonggok togon nonggo logomunggup nduk, wokkirage, eeke logogin o.

16 Kiniki nomongginakwi iinok, Ala kinambokan mbo punuk, obaane’me kugi ayuk wurogo alut eeko logokwak, kiniki liippogo logomunggup o.

17 Liippega’lek kiinok, at Aliku ALA anini mi’na’nuk, kinoba pinagage logonet, kinambi yarumonggotak engga mbuk eerogo puwak nduk, mayu wage kero, mbogut paga tu narogo pege, kit o obeelom wokkirage time logonuk lek mbet-mbet aret kambumunggup nduk, eeppinagage, eekkinake kero,

18 wone yokkiragarak yi, kinikime liirogon waganggo logomonggotik, mondok aberak logomunggup nduk, kineenggi paga inom, kinenggaawak paga inom, kineenu agak pugunik aret logowak o.

19 Kinapuri mbininirogo logonet, oome kwi’ndak logonet, endekem tu paga nogo logonet, yonggonggologo logonet, yabu eeko logonet, liirogon aret mamunirogo logomunggup o.

20-21 At Aliku ALA nen nggween, Wokkiraagin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo kinombomini yoragagim time logonet, mbogut yi, lek aga’lek awo wonage kagak, kit kinapuri kinom kineenik mondok nggorek logomunggup nduk, wone yokkiragarak yi, kinawi tungga paga inom, tu unggwogo menggam paga inom, abok aret liiru mbanogo pogo logomunggup o.

22 Kit nen at Aliku kinogoba Ala kiniki kunik eekkologwe, Eeriyak, kinombake nogo mugurok nogwe, kiniki at paga mban panggonak wonogwe, eeko logomunggup nduk, an wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, yokkiragarak yi, abok aret liirogon eerit nogwe kiinok,

23 at Aliku ALA nen aa’nduk a’nuk, yi aakumi ndi aakumi kit ndak-ndak lek ineebe yo’nggok inomaawi ambik ti, mugogo wumbiige kenok, kit nen inanggween ti paga ye mbambatinuk logomunggup o.

24 Inanggween kit logorak ti, o karume nen nugwa, puut Libanon kuli inom, niyo Eparat nen nugwa, niyo nggwok yenggenak oonegen kilu yi nage menggim pa’- nggwe inom, kiniyok pit namonggo’- nom time abok aret kit unde a’nuk logomunggup o.

25 Ndi, at Aliku kinogoba Ala nen koonogo yokkiragagerak nogo ndak-ndak aret o kit kiniyok pit namonggo’nom abok aret kit kineebe paga inagabiti mbako logonet, inaganak nuk-nuk iraawak nduk, at Aliku ALA nen eeppiyaagin me, it aakumi ti mendek nen kinaru non mbambinagagun mondok lek o.

26 Togop aret me, ne yogondak yi paga aret kugi pulunogo pinagarak a, ale’nggen kinoba pinagarak a, nogo kit mban miikkolaamunggup nduk, yokkirage me, liippinip o.

27 At Aliku kinogoba Ala nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yereegerak wone an yogondak yokkirage yi, liirogon konembunuk, eekwi kiinok, ale’nggen kinoba pinagage,

28 ndi, at Aliku kinogoba Ala nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, ari nogo konembunuk, Ndogop eerit nogo logonip o, yinuk, an yogondak yokkirage yi, eeka’lek mbo punuk, Ala obaane’me kugi kit kineenggo’lek mendek ambi mugurok nogwe kiinok, pulunogo pinagage, eeke logogin o.

29 Togop aret me, at Aliku kinogoba Ala nen o kit unde a’nuk logowam time abu aret pinagi nage kenok, ale’nggen kinoba pinagarak nogo ti, puut Nggeritin paga logonet yogwe, ndi, kugi pulunogo pinagarak nogo ti, puut Eban paga logonet yogwe, eeko logomunggup o.

30 Puut mbere ti, niyo Yoraran enebagan tu nggwok yarak oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe aakumi Kanan inanggween o Araba kobappaga nonggologo pereegim o Nggileyat korotok eyo tenonggaame o More nogome aret wonage o.

31 Kit o yogondak yi paga aret niyo Yoraran wundogo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala nen kit o unde a’nuk logomunggup nduk, nggween wokkirage me time unggwi namunggup o. Ndi, unggwi nogo logomonggotik, unde eeppatinuk wonogo logonet,

32 wone lengganak wone inom, eeko logorak wone inom, an yogondak yokkirage yi, mondok liirogon aret eeko logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

12 O ambit me nen mban ALA endage tiyappogo logorak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinombomini inogoba Ala o nggween kit unde a’nuk logomunggup nduk, wokkiraawam nogome ari nogo logomonggotik, kangga’lek awo kineenik wonogo logonet, wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, mondok liirogon eerit nogo logorak nogo yi aret o.

2 Kit o unde a’nuk logowam time it aakumi inagugi eeko menggam puut-puut tiyarogon paga inom, puutpuut teberogon paga inom, yi eyo ndi eyo engga yiganak-wiganak aago alome inom, wonage nogo abok aret mondok-mondok lek eerogo piinet nogwe,

3 it inagugi eeko menggam lek eerogo pugwi, inagugiwak yebibit yigirik-noonom eerogo pugwi, inagugi eyo arelen yinik nogo kani kunggwi, inagugi ogut ogobakkigirik nogo kalenak-pugunik eerogo piigwi, eeko logomonggotik, inagugi inendage mbanak o time wonage nogo abok aret kagaarogo piyaamunggup o.4 Kit nen at Aliku kinogoba Ala oba panggombunuk, alut eeko logonet, it inagugi eeko mengga kwak wakkagak eerugup o.

 5 Ata, at Aliku kinogoba Ala nen kit aakumi Iterali kinanebunu abok aret kinenggela’me kinanggween ambi, An wonage me yime nen mban nendage tiyappogo logowak o, yinuk, leenogo patemenggerak kineenu a’nuk, ambit me time mban nogo logonet,

6 at Aliku ALA ake kani kuniyak mendek pi nogwe, warogo wogoriyak mendek pi nogwe, kinamendek 10 ambi yendenogo puurak mendek wonok nogwe, Ala wa, yinuk, wogoriyak mendek pi nogwe, wone kumbuk mbanggo logonet, puurak mendek pi nogwe, onggo lek we wogoriyak mendek pi nogwe, lembu-tapi kambin-ndomba inaagalogwe aa’nduk ndarak mendek piya nogwe, eeko logomunggup o.

7 At Aliku kinogoba Ala ale’nggen kinoba pinagage kagak, yi mendek ndi mendek kineenggi paga nen eerumonggotak nogo obeelom eerigin me, at Aliku kinogoba Ala enggaanom paga time nen kinakuwi-kinapurilogwe kinom kiniki ale’nggen paga nonggo logomunggup o.

8-9 At Aliku kinogoba Ala nen yate kokwak kinanggween wokkirage kenok, tat yonggonggologo logowam nogome awo unggwi naga’lek me, kinalitak lombok kiniki koombunuk eekwi kwe, unggwi nogo logomonggotik perak, yogondak eekwi yogobi kokwak eeko logobok o.

10 Ata, niyo Yoraran mbanogo pegak wunda nogo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala nen kineyate kokwak kinanggween wokkiramenggerak nogome unde eeppatinuk wonogwe kiigak, kiniki ugun tayenak aret logomunggup nduk, kinawim kinaagan-kinambokan nen maluk eeppinagukwak, Aliku ALA nen liirogon kinarum wonage kagak,

11 at ake kani kuniyak mendek inom, warogo wogoriyak mendek inom, kinamendek ambi 10 wonage kenok, ambi yendenogo Ala ake puurak mendek inom, Ala wa, yinuk, wogoriyak nogo mendek inom, kinamendek abe, Kat Ala kake pi o, yinuk, kumbuk mbanogo puurak inom, wonok at Aliku kinogoba Ala nen, An wonage me yime nen mban nendage tiyappogo logowak o, yinuk, leenogo patemenggim nogome mban pi nogo logomunggup o.

12 Pi nogo logonet, kit inom, kinapuri wologwekomologwe inom, kinayeloman kumiaap inom, aap Lewi mendek yate kokwak nggween mbanak ambi unde arugun lek kinenggela’me kinom logomunggup nogo inom, abok aret at Aliku kinogoba Ala enggaanom kiniki ale’nggen paga aret eeko logomunggup o.

13 Ala ake warogo kani kunggak yuurak nduk, kit kiniki mba’nuk nggween alik ambi miirogo pukwak liippogo logomunggup o.

14 Ata, kit kinanebunu ambi anggween at Aliku ALA nen leenogo patemenggim time nen mban Ala ake warogo kani kunggwi, ndi, an nen, Yogop eeko logorak o, yinuk, wone lengganogo yokkiragarak nogo abok aret time nen eekwi, eeko logonu o.

15 Togop eeko logorak kwe, at Aliku kinogoba Ala ale’nggen kinoba pinagage logonet, kinaanggumi ambik lombok wokkiraagin kenok, rusa ilik, at kwak kijang a, ndonggok togon nonggo monggotak nogo ndak-ndak aret kiniki nen uugwe mbakwi nogo mugurok mban kiname lombok wokkiraawam time logonet, aap inoba maluk lenggenak inom, maluk inoba lenggenak lek inom, kinom ugun aret warogo nonggo logorak op aret o.
16 Nonggo logonet, amiya perak, noorak mondok mage o. Ata, niyo negen kilirogo nggween paga time aret nappogo logomunggup o.

17 Ndi, at Aliku ALA ake pugu gandum inom, eyo anggur amburu ngget toolak inom, eyo tayitun amburu toolak inom, kinaanggumi lembutapi kambin-ndomba inaagalogwe aa’nduk ndarak inom, Ala togopwogorikit o, yinuk, kumbuk mbanogo puurak inom, onggo lek we aret Ala wogoriyak mendek inom, Ala wa, yinuk, wogoriyak inom, abok aret kiname time nen nonggo logorak perak, mondok mage o.

18 Ata, kit inom, kinapuri wologwe-komologwe inom, kinayeloman kumi-aap inom, it aakumi Lewi mendek kit kiname kinom logowam inom, abok aret at Aliku kinogoba Ala nen, An wonage me yime mban nendage tiyappogo logowak o, yinuk, o leenogo patemenggim time nen mban, Yi mendek ndi mendek nineenggi paga eekwi niigak, at Aliku ninogoba Ala nen obeelom eeppinanegerak me, yinuk, at Aliku ALA enggaanom paga kiniki ale’- nggen paga nonggo logomunggup o.

19 Ndi, o kit unde eeppatinuk logowam time ari nogo logomonggotik, kangga’lek awo kineenik wonogo logonet, it aap inanebunu Lewi mendek ti, we eraanggi teppiyoorak mage o. Ata, liirogon aret kinigen wogonako logomunggup o.

20 O peebi at Aliku kinogoba Ala nen wone abuk nggaruk togon yokkiragagerak nogo ndak-ndak aret kinanggween nggwok lombok eerogo pinagage kenok, kit nen mbako logonet, An enggaanggum ambi noorak uugwe ee’nake me, naanggo ambi warogo na, mbakwi kenok, kiniki uugwe mbakwi nogo ndak-ndak aret warogo nonggo logorak ti op aret o.

21 Ndi, at Aliku kinogoba Ala nen, An wonage me yime nen mban nendage tiyappogo logowak o, yinuk, o leenogo patemenggim time kit kiname nen time noorak abu nda lombok ari nage kenok, an nen, Yogop eeko logorak, yokkirage yi nogo ndak-ndak aret kinaanggumi lembu-tapi kambinndomba at Aliku ALA nen wokkiramenggerak nogo kiname time nen kiniki uugwe mba’nuk, ugun aret warogo nenet nogo logomunggup o.

22 Kit rusa ilik, at kwak kijang a, nonggo monggotak ndak-ndak aret aap maluk inoba lenggenak inom, maluk inoba lenggenak lek inom, ugun aret enggaanggum ti nonggo logomunggup o.

23 Togop aret kwe, ineebe ineenik aganake alom ti, amiya aret me, eebe nonggo logonet, ineenik aganaka amiya nogo inom nonggo logokwak, liippunuk, nonggo logomunggup o.

24 Togop aret me, amiya inom nenggak yuurak mondok mage o. Amiya ti, niyo negen nggween paga aret kilirogo nappogo logomunggup o.

25 At Aliku ALA nen obeelom mban eerit nogwe kiige logomenggerik, kit kineebe inom, kinapuri peebi ndaganabit namonggotak ineebe inom, obeelom eeppinagage logowak nduk, amiya ti mendek nonggo logorak mondok mage.

26 Togop kenok, kinamendek ake leenogo pugu inom, Ala togop wogorikit o, yinuk, kumbuk mbanogo pugu inom, apit aret wonok, o at Aliku ALA nen leenogo patemenggim time mban pi nogo logomunggup o.

27 Pi nogo logomonggotik, eebe warogo kani kuniyak nogo warogo eebe inom, amiya inom, apit aret waganogo at Aliku kinogoba Ala ake kani kunggo menggam nogome ake pugwi, ndi, warogo noorak amiya nogo at Aliku kinogoba Ala ake kani kunggo menggam nogome eraanu kilirogo punuk, eebe nogo kit nunggwi, eeko logomunggup o.

28 At Aliku kinogoba Ala ari ndak-ndak abu obeelom mban eerit nugwi kiige logomenggerik, kit kineebe inom, kinapuri peebi ndaganabit namonggotak ineebe inom, yi wone ndi wone ambi kinoba aga’lek obeelom mban logorak eeppinagage logowak, an wone lengganogo yokkirage yi, abok aret liippunuk, eerit nogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Kugi eerit nogo logokwak, kini wuppiyareegerak wone

29-30 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala nen aa’nduk a’nuk o kit unggwinanuk, inanggween ndinggo logomonggotik, ye mbambatinuk logowam aakumi ti, at Aliku ALA nen lek eerogo piige kenok, it inanggween paga ye mbanggologo logomonggotik, wonogo logonet, kit nen yi aakumi ndi aakumi ti, kin wogonako logonet, Kit kinagugi ti, ninom eerit nogo logowok nduk, nonggop eerogo eeko monggotak o? yinuk, kinom eerit nogwe kiinok, pagi keele pugu enggaanok nggerok ari menggi kwak, kit togop aret eekkinabukwak, kiniki liippogo logonu o.

31 It aakumi ti nen inagugi eeko logonet, ogole warak lombok Aliku ALA eebi mbake menggerak nogo mendek eeko logonet, inapuri wologwe-komologwe ineenik iigak waganogo inagugi ake kani kunggo menggaarak me, at Aliku kinogoba Ala alut eeko logonet, it eeko mengga kwak kit ndak-ndak eeko logorak mondok mage o.

32 Ndi, an wone lengganogo yokkirage yi abok aret eerit nogo logonet, wone alik ambi nabenogo pugwi, ambi mbo pugwi, eeriyak mondok mage o,” yinuk, yoragagerak.

Pasal 13

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Ne ambi paga aap ambi kit kinenggela’me nen mi’nage logomenggerik, Ala nen yo’nege kagak yoraga an aret o, yinuk, ari ilik, Nabi paga peebi eeriyak wone yo’nege kenok yoraga an aret o, yinuk, ari a, nogo mendek agan wage logonet, ineenu agak mendek a, tam warak mendek a, Eeke neyaamunggup o, yinuk,

2 yemenggerak nogo abet aret eeke logomenggerik, yokkirage logonet, Wologo wae! Kugiwak alik kineenggo’lek nogo mendek eeri nawok o, yinuk, yokkirage kenok,

3 it yogwe nogo kit kinaruk koneniyak mage o. At Aliku kinogoba Ala nen, Iniki inom, ineebe inom, abok aret inogoba Ala an mban iniki kunik ee’nakwi iyaamun ilik, lek a, yinuk, it aap agan wogwe nogo paga kinabut mbanikit nduk, eeppinagage me, it yogwe nogo kinaruk koneniyak mage o.

4-5 It aap agan woraagun ti nen kit o Metit aakumi inayeloman tebembinagago wonogwe me, kinagap ndarogo wokkiren wagagerak at Aliku kinogoba Ala nogo oone, Nineebi o, yinuk, taganogo pumunggup nduk, yokkiramenggaarak paga at Aliku kinogoba Ala nen, Yogop eeko logomunggup o, yinuk, wone lengganogo yokkiragagerak nogo mbo punuk, alik mendek paga nomonggiren nawak nduk, eerugun nogo ti, mondok maluk aret me, kinenggela’me nen mi’narugun ti, kambuwak nduk, nggiginogo inenggaawak lek eerogo piigo logomunggup o. Ndi, kit perak, at Aliku kinogoba Ala mban mugurok nogo logonet, at abu’me tebe yinuk, ayuk wukwi, at wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, yokkirage nogo nggirik-nggerok porogo logonet, liirogon aret eekwi, kiniki at paga mban panggonak logonet mugurok nogwe, eeko logomunggup o.

6 Ndi, ne ambi paga kinore ambi ilik, kinapuri wologwe-komologwe a, kinakuwi kiniki kunik ilik, kinore kimbirak kiniki kunik a, it nen inoone mbawok paga kinikime manako logonet, Kit inom, kinombomini inom, ineenggo’lek mendek

7 aakumi inanebunu koorok kit logowam yendokwandok wonogwe ilik, nggween iripirip nda wonogwe mendek a, Inagugi ninom eeri nawok o, yinuk, yokkirogwe iinok,

8 it inoone yogwe iigak teppiigwi, it inoone yogwe nogo konenggwi, inabuwa nen inili eerogo teppiigwi, eeriyak mage o.

9-10 It togop eerugun nogo ti, kit aap o Metit mendek nen inayeloman eeppinagago wonogwe me, wokkiren wagagerak at Aliku kinogoba Ala nogo kinom tayenogo pinagawok nduk, eekkinabugun ti, kambuwak nduk, inoorogo piyoorak me, inooko logonet, aap ambi nen aap ambi togop agan wage enegen kamenggerak nogo nen aa’nduk yugum waganogo wakekenok, kit Iterali apit aret yugum paga warogo pumunggup o.

11 Warogo pugwi kiinok, it aakumi Iterali abok aret konenggo logomenggaarak inagabiti nen aap maluk eeremenggerak togop nogo ambi it inenggela’me nen eerugun mondok lek o.

12 Ndi, at Aliku kinogoba Ala nen kit kinawi kota ambi wokkiramenggerak time wonogwe me,

13 it aap maluk mendek kinenggela’me nen mi’nogo logomenggaarik, it ando yorogo logonet, Ala obaane’me kugi kineenggo’lek mendek ninom eeri nawok o, yorogo logonet, it aakumi ti nomoniren naga o, yogwe nogo kinaruk konenggwi kiinok,

14 kit nen wone onggo kin wonok mben wonok yorogwe, wone ti etenggen liirogon maloppugwi, eeko logomonggotik, maluk Ala eebi mbake menggerak mendek ti, kinenggela’me time abet aret eeremenggerak kin age kenok,

15 wooluwak paga aakumi o kota time wonogwe nogo abok aret inoorogo piigwi, inaanggumi inoorogo piigwi, yi mendek ndi mendek nggarenak- pugunik eerogo pugwi, eeko logonet, o nogo mondok pup eerogo pogo logomunggup o.

16 Eerogo piigo logomonggotik, yi mendek ndi mendek inagugun wamonggotak nogo apit aret inawi tinime oolo taati kuwak eerogo punuk, at Ala ake warogo apit aret kani kunggo mengga kwak, inawi wurik inom, inagugun wogo nogo inom, apit aret at Aliku kinogoba Ala iniki yonggo yuwak nduk kani kunumunggup o. Ndi, o nogome obaane’me wuka’lek yi mendek ndi mendek yigirik-noonom aago mban mondok-mondok logonak aret logowak o.

17-18 At Aliku kinogoba Ala nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yereegerak an yogondak mamunggirage yi, kinaruk liirogon konembunuk, nggirik-nggerok porogo logonet, obeelom mban eerit nogwe enegen kiinok, at Aliku ALA anini kani omoonuk negen wungge ti, lek age logomenggerik, kinombomini inom wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagerak nogo ndak-ndak aret kit kinabuwa mba’nuk teppinagage, iniki kunik eekkinake, kineebe ambik lombok eerogo pinagage, eerigin me, yi mendek ndi mendek maluk kenok, kani kuniyak nduk, leenogo pugu nogo kineenggime wonage kwaakkiyookwak, ambiriluk ambi woorak abu mage o,” yinuk, yoragagerak.

14 Tabun ndoombunuk, iniki wakkologo logorak mage yoragagerak wone

1-2 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “It yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime menggaarak abok aret inenggela’me nen kit at apuri iniki kundugu logobagip nduk, Aliku ALA nen miirogo pinagage nagagerik, kit at ake leenak Aliku kinogoba Ala apuri aret me, aakumi kanggwi iinok, kinagabolo paga nggawi penek eerogo pakwi, kinenggaawak paga kineeruwak puluk ko eerogo mbanggwi, eeriyak mage o,” yinuk, yoragagerak.

Yi mendek ndi mendek ambi ugun nunggwi,
ambi noorak mage yoragagerak wone

3 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Kit yi mendek ndi mendek ogole warak mendek nonggo logorak mage o.

4 Ndi, yi mendek ndi mendek kit ugun nunggo logorak nogo yi o. Lembu, ndomba, kambin,
5 rusa nggwok, rusa mbuuluk, at kwak kijang, kambin nggwiya, tapi nggwiya, ndomba nggwiya, ti aret nunggo logorak o.

6 Yi mendek ndi mendek iniyok abe nggaganak iri’ngga lunggunogo wurako nagaatik, kilirogo lagangga kenok, ugun nunggo logorak op aret o.

7 Ti mendek nunggo logorak op kwe, iri’ngga lunggunogo wurako nagaatik, kilirogo laganggo menggaarak ilik, iniyok abe nggaganak a, nogoperak ti, nunggo logorak mage o. Unta inom, pagi kelinci inom, pagi pelanduk inom, ti, iri’ngga lunggunogo wurako nagaatik, kilirogo laganggwi kwe, iniyok abe nggaganak lek kenok, noorak mage yugu me, nonggo logorak mage o.

8 Ndi, wam nogo ti, iniyok abe nggaganak aret kwe, iri’- ngga lunggunogo wurako nagaatik, kilirogo laganggulik kenok, kit noorak mage yugu me, enggaanggum nunggwi, warak kenok mbaanggogwe, eeriyak mage o.

9 Niyoome mendek kit ugun nonggo logorak nogo ti, yi yikwe ndi yikwe agabolo omaawi obaga nabenak mondonogo nappugwi nogo mendek inom, amborowak anggege paga niyo kilaarit nega nogo mendek inom, nunggo logorak op aret kwe,

10 niyoome mendek agabolo omaawi obaga nabenak lek agabolo eraabin kwi kenok a, amborowak anggege paga niyo kilaarit nega lek kenok a, ti nonggo logorak mage yugu me, nonggo logorak mage o.

11 Yirowe-ndirowe ti, mage lek abok aret ugun nonggo logorak op kwe,
12 towe nonggo logorak mage nogo ti, towe wu inom, pen ware inom, muruwe inom,

13 pen ware eeruwak tari inom, mili inom, ya’ngge-ya’ngge ti mendek abok aret inom, 14 towe nggindooni anebunu mendek inom,

15 towe ndindim inom, nggogugi inom, pibit ndagayo inom, towe pili nengga ti mendek abok aret inom,

16 tiyu inom, kani ka’luk mbangga inom, ndindim eeruwak yanggwi inom,
17 towe muumayo inom, mbiliya inom, nggin inom,

18 lu mendek inom, ti wagangga anebunu ti mendek inom, ngguundi nogo mendek inom, ti abok aret kit nonggo logorak mage o.

19 Yi mendek ndi mendek ina’naabit warak kwe, iniyok paga nugut tiyak agan nugu menggaarak abok ti, nonggo logorak mage yugu me, nonggo logorak mage kwe,

20 yi mendek ndi mendek ina’naabit warak nonggo logorak mage yugu lek kenok perak, ti abok aret kit nonggo logorak op aret o.

21 Kit ti, at Aliku kinogoba Ala apuri abu leenak aret me, yi mendek ndi mendek kambemenggaarak kwaakkogwe kiinok, kit nonggo logorak mage kwe, aap nggiru kinawi kota ambime kinom wonage nogo nawak nduk, wogorogwe ilik, aap nggiru kenok inoona kunggologwe a, eeriyak perak op o. Kambin-ndomba aagalogwe warogo lariyak kenok, inagalo elak amburu paga lariyak mage o,” yinuk, yoragagerak.

Inamendek 10 wonage kenok, ambi yendenogo Ala ake pogo logorak wone

22 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Kit yi tahun ndi tahun paga kineyabume yi mendek ndi mendek awi yappogo logomonggotik, anggen mbanogo punuk, 10 wonage kenok, ambi yendok, ambi yendok, eerogo ake pogo logomunggup o.

23 Pogo logomonggotik, at Aliku kinogoba Alamondok-mondok ayuk wuko logorak mamunggolaamunggup nduk, gandum inom, anggur amburu ngget toolak inom, eyo tayitun amburu inom, kinaanggumi lembu-tapi kambinndomba inaagalogwe iyaalok ndarak inom, 10 wonage kenok ambi yendenogo pumonggotak ti, at Aliku kinogoba Ala nen, An wonage me yime nen mban nendage tiyappogo logowak o, yinuk, leenogo patemenggim at enggaanom paga taati nen nonggo logomunggup o.

24 Ndi, at Aliku ALA nen, An wonage me yime nen mban nendage tiyappogo logowak o, yinuk, leenogo patemenggim nogome nda lombok me, ndi, at Aliku kinogoba Ala nen ale’- nggen kinoba pinagage logonet, kinamendek ambik wokkiramenggerak 10 wonage kenok, ambi yendenogo pugu nogo wonok tu nda noorak meek kenok,

25 kinamendek yendenogo pugu nogo wu perak mban kunggo logomonggotik, wu ti mban keele maa’nuk wonok at Aliku kinogoba Ala nen o leenogo patemenggim time nogo logomonggotik,

26 wu ti paga lembutapi a, kambin-ndomba a, anggur amburu a, niyo amburu omaawi mendek a, kit kiniki uugwe mbakwi kenok mugurok mban kunggo logomonggotik, kit inom, kinoreewi kinom wonogwe ti inom, apit aret at Aliku kinogoba Ala enggaanom paga taati nen aret kiniki ale’nggen paga nonggo logomunggup o.

27 Ndi, it aap Lewi mendek kit kinom logowam time yate kokwak nggween mbanak ambi kit unde arumunggup nogo ndak-ndak it unde arugun lek me, it we eraanggi mbo piyoorak mage o. Ata, liirogon aret kinigen wogonako logomunggup o.

28-29 It aap Lewi yate kokwak nggween mbanak unde arugun lek nogo inom, aakumi nggiru inom, elege moono inom, kumi nanu inom, o kit kinom wonogwe ti, mbi ndonggok togon nonggo logowak nen, kola wogo logowak nduk, tahun mbere abu eeppunuk ambi eerak irip yubuni nage paga mban anggen mbanak 10 wonage kenok, ambi yendenogo ake pogo logomonggotik, wonok kinawi kota time pi wogo logomunggup o. Togop eekwi kiinok, at Aliku kinogoba Ala nen ale’nggen kinoba pinagage kagak, kit kineenggi paga yabu eekwi nogo obeelom mban arit nage kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

15 Nomat mbanak lek eerogo piigo logorak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Tahun 6 eeppunuk, ambi yubuni nage paga nomat mbanak nogo lek eerogo piigo logorak aret me,

2 lek eerogo piigo logorak nogo ti, yogobi aret. Kit Iterali mendek ambi nen ore ambi amendek anomat mbanak wonage kenok, Aliku ALA nen nomat mbanak lek eerogo piigo logorak eyom yi aret o, yinuk, yereegerak me, kinowe-kinawot ilik, kinore ambi a, Nanomat mbanak koba wonage nogo onggo wo’niriyak, yoriyak mage o.

3 Aap nggiru kenok ti, Namendek awi ya’neyet, yoriyak op aret kwe, kit mendek kinore ambi kinanomat oba wonage kenok, We aret kolagandak o, yinuk, oona mari eerogo pogo logomunggup o.

4-5 At Aliku kinogoba Ala wone yokkirage nogo abok aret konembunuk eerit nogwe, ndi, an nen o yogondak yi paga wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yokkirage yi, abok aret liirogon mugurok nogwe, eekwi kiinok, at Aliku ALA nen eyate kwak kinanggween wokkirage nogome wonogwe kiigak, Aliku ALA nen ale’nggen mondok alik lombok kinoba pinagamenggerak me, aap ineenggi lek ambi kinenggela’me logogun lek aret o.

6 At Aliku kinogoba Ala nen wone koonogo yokkiragagerak ndak-ndak ale’- nggen kinoba pinagamenggerak me, Luulu wo’niraanip o, yinuk, yi aakumi ndi aakumi nggino yoraamunggup lek o. Ata, it yi aakumi ndi aakuminggino yokkira wogwe iinok perak, wogorogo logomunggup o. Kit nen yi aakumi ndi aakumi inarum wonogo logonet, wone lengganogo yorogo logomunggup kwe, it nen kit kinarum logonet, wone lengganogo yokkirogo logogun lek o.

7 At Aliku kinogoba Ala nen kinanggween wokkiramenggim kinawi kota time kinoreewi inenggela’me aap ambi eenggi lek kenok, kinogogumbuk kiniki nggilimi eeriyak mage o.

8 Ata, Kinamendek ndogop aret we luulu wo’ninip o, yokkirogwe iinok, it lek kenok yokkirogwe nogo ti ndakndak aret kiniki ndoobu paga perak togon wogorogo logomunggup o.

9 Kit kiniki maluk koonggo logonet, Tahun we kolaanip, yuurak eyom tahun 7 nogo abu aret panggoni wagaarak me, yinuk, wogoroorak kineebi mba’- nuk, Wo’niraanip, yemenggaarak nogo wogoraga’lek mbo piigo mbarumunggup, it nen kit eerumonggotak paga Aliku ALA yogwi iinok, Kit maluk eekotak, kiyookwak, liippogo logomunggup o.

10 Kineebi mbakak wogorogo logorak mage o. Ata, kiniki ndoobu paga aret wogorogwe kiinok, kit yi yabu ndi yabu eekwi, yi mendek ndi mendek eeriyak mba’nuk eekwi, eekwi kiigak, Aliku kinogoba Ala nen ale’nggen kinoba pinagage logogin o.

11 O kit logowam time aap ineenggi lek, ti mendek lek arugun lek mondok aret wonogo logogun aret me, it aap kinoreewi ineenggi lek logonet, Nit ndi mendek lek me, yeenggwa niraanip o, yokkirogwe iinok, kiniki ndoobu paga aret wogorogo logonu o, yinuk, eeko logorak wone lengganogo yokkirage ti aret o,” yinuk, yoragagerak.

Inayeloman mini wondet eerogo piigo logorak wone

12 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Kit Iberani mendek ambi nen kit mendek kumi ambi ilik, aap ambi a, aap ambi oona kuni wage kenok, kunemenggerak ame yabu eeppiige kagak, tahun 6 abu eeppunuk, ambi paga wondet eerogo teppogo logomunggup o.
13 Ndi, wondet eerogo teppugwi ti eyom paga at eenggime lek we aret teppuurak mage o.
14 Ata, at Aliku kinogoba Ala ale’- nggen nen obeelom eeppinagage nagagerak nogo kokwak, it aap kinayeloman mini wondet eerogo piigwi ti, kinaanggumi kambin-ndomba inom, gandum anggen yigiko monggo’nom wonage nogo inom, anggur aambiranggo monggo’nom wonage nogo inom, mondok nggwik eerogo aret wogorogo logomunggup o.

15 Kit aa’nduk o Metit aakumi inayeloman eeppinagago wonogwe me, Aliku kinogoba Ala nen kit wondet eerogo pinaganuk, wokkiren wundi wagagerak nogo abeko logonip o. Alom ti paga o yogondak an nen wone yi lengganogo yokkirage agarik o.

16 Ndi, aap kinayeloman ambi eebe obeelom logonet, aap kunemenggerak nogo inom, akwe-apuri inom, inabuwa mba’nuk, ari logonet, Kit mbo pinaganuk wundi noorak neebi o, ari kenok,

17 aap nogo ayeloman aago mondok-mondok logonet, kambi noorak kuli ari nawak nduk, eyo nggabonak ambi wagangge logomenggerik, arungga’nggi paga taati nen ayeloman nogo aruk pelenogo puwak o. Ndi, kumi inayeloman logomenggaarak kenok ti, togop mban eerogo piigo logowak o.

18 Kit kinayeloman wondet eerogo piyoorak nogo ti, aakumi onggo kolaawok nduk yabu eeppinagagwi iinok ti, kinayeloman mini kinake yabu eekwi iinok, wogorogo monggotak ti kokwak, ne mbere paga wogoroorak kwak aret me, kinayeloman wondet eerogo piyoorak ti paga kiniki wakkoloorak mage o. Tahun 6 paga it kinake yabu eekwi iigak, onggo mbuuluk kologo nagaarak me, kiniki abe paga wondet eerogo piigwi kiinok, kit yi mendek ndi mendek eerit nogwe kiigak, Aliku ALA nen ale’nggen kinoba pinagage logogin o,” yinuk, yoragagerak.Kinaanggumi iyaalok nda’nage kenok, eeko logorak wone

19 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Kinaanggo tapi aagaluk iyaalok nda’nage kenok, yabu eekak yuurak nduk, punogo pugwi, ndomba aagaluk iyaalok nda’nage kenok, eeruwak mbanogo pugwi, eeriyak mage o. Ata, kinaanggumi lembutapi inom, kambin-ndomba inom, inenggela’me ndugum nen aagaluk iyaalok ngguunok ndake kenok, Aliku kinogoba Ala ake leenogo pogo logomunggup o.

20 Pogo logomonggotik, yi tahun ndi tahun paga Aliku kinogoba Ala leenogo pemenggim enggaanom paga taati nen kit inom, kinaaganapuri inom, pugu ti warogo punuk, larogo nonggo logomunggup o.

21 Ndi, kinaanggumi inawinde-inobaande eerak, aawi maluk, enegen mbuk, eebe maluk ti mendek abok aret warogo Aliku kinogoba Ala ake puurak mage o.

22 Ndi, maluk kinoba lenggenna’lek inom, kinoba lenggenak inom, abok aret kiname lombok logonet, rusa ilik, at kwak kijang a, ugun nonggo monggotak ti kokwak, pugu nogo warogo ugun nonggo logomunggup o.

23 Nonggo logonet kwe, amiya perak, nonggo logorak mondok mage o. Ata, niyo negen nggween paga kilirogo nappogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

16 Laago endage, Obagambo Nagagerak, lako logorak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Tut Abip penenak oonikiya paga Aliku kinogoba Ala o Metit nen wokkiren wundi wagagerak me, tut Abip ti penengge kenok, Aliku kinogoba Ala elaago endage, Obagambo Nagagerak nogo, kinale’nggen nen lako logorak aberak aret logomunggup o.

2 Laago ti, lako logonet, kit nen kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, inoorogo piinok, Aliku ALA nen, O yime nen mban nendage ki logowak o, yinuk, o leenogo patemenggim time nen Aliku kinogoba Ala ake laago endage Obagambo Nagagerak ti, lako logomunggup o.

3 Laago ti lako logonet, yi mendek ndi mendek piika ragi nogo inom punuk, worarogo nunggo logorak mage o. Kit aaninggin-paaninggin kinoba wonage kagak, o Metit nen mbet-mbet aret wundi wogogutak nogo, kit kangga’lek kineenik awo wonogo logonet, aberak logomunggup nduk, laago endage Obagambo Nagagerak lako logonet, oroti piika ragi nogo oroti inom pega’lek mendek worarogo nenet nogwe kiigak, ne 1 nen 7 aret ari nawak o.

4 Ne 1 nen 7 ari nage kuli ti paga kit kiname abok aret oroti piika ragi porogo wonogwe, ndi, ne 1 kiyoma paga ndomba warak mbanak porogo kiigak, o ko’lu kuubondendok ari nage, eeriyak mage.

5 At Aliku kinogoba Ala nen o wokkiraagin at leenogo puulik o ambime nen laago endage Obagambo Nagagerak lariyak ndomba warogo time pogo logorak mage o.

6 Ata, kit o Metit nen o kiyoma paga wundi wogogutak me, o kiyoma oonegen kilu yi nage kagak, Aliku kinogoba Ala nen, O yime nen mban nendage ki logowak o, yinuk, leenogo patemenggim nogome nen mban laago endage Obagambo Nagagerak lariyak nduk, kinaanggumi inoorogo piigo logomunggup o.

7 Inoorogo piinok, Aliku kinogoba Ala nen o leenogo patemenggim time nen larogo nenok, ko’lu kuubondendok kiniyokan kinawooliyana nogo logomunggup o.

8 Nogo logomonggotik, ne 1 nen nok 6 paga ti, oroti piika ragi inom pega’lek logonet, worarak nunggo logomonggotik, ne ambi 7 paga ti, kit yabu eeka’lek kuwak eeppunuk, Aliku kinogoba Ala alut eeko logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.Anggen iyaalok mbanggo logonet, laago lako logorak wone-

9 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Anggen iyaalok mbaniyak nduk, waruk gandum owak paga pugwi eyom nen lingginit tamban 7 eeppunuk,

10 at Aliku kinogoba Ala ake laago endage Anggen Iyaalok Mbanak nogo kinale’nggen paga lako logonet, Aliku kinogoba Ala nen ale’- nggen kinoba pinagage logonet, kinamendek wokkiramenggerak nogo ndak-ndak kiniki nen wonok at ake we aret pi wogo logomunggup o.

11 Pi wogo logomonggotik, kit inom, kinapuri wologwe-komologwe inom, kinayeloman mini kumi-aap inom, aap Lewi mendek kinawi kota kinom logogun nogo inom, aap nggiru inom, elege moono inom, kumi nanu kinom logomunggup nogo inom, abok aret at Aliku kinogoba Ala nen, O yime nen mban nendage ki logowak o, yinuk, leenogo patemenggim at enggaanom paga time nen kinale’nggen paga laago lako logomunggup o.
12 Kit maan o Metit aakumi inayeloman aago wonogogutak nogo abeko logonet, eeko logorak lengganogo yokkirage yi, mondok liirogon aret eeko logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Ooliya wureegwaarak aberogo laago lako logorak wone

13 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Gandum anggen mbanogo abu aret kuwak eerogo yigiko menggam pugwi, anggur anggen mbanak kuwak eerogo aambiranggo menggam pugwi, eeko logomonggotik, kiniki ale’nggen nen ne 1 nen 7 laago endage Ooliya Wurik nogo aberogo lako logomunggup o.

14 Lako logonet, kit inom, kinapuri wologwe-komologwe inom, kinayeloman mini kumi-aap inom, aap Lewi mendek inom, aap nggiru inom, elege moono inom, kumi nanu kinawi kota kinom logogun nogo inom, abok aret kiniki ale’- nggen paga laago ti lako logomunggup o.

15 Kit nen yi mendek ndi mendek nano mendek ambi eekwi, anggen mbanogo pugwi, eekwi kiigak, Aliku kit kinogoba Ala nen ale’nggen kinoba pinagage kenok, kinikime ale’nggen alik negen aret eekkinake kaamunggup me, o at Aliku Ala nen leenogo pemenggim time nen Aliku kinogoba Ala alut eeko logonet, kinale’nggen paga laago ti lakwi kiigak, ne 7 aret ari nawak o.

16 Kit Iterali kinenggela’me aap mban abok aret tahun ambit eerak ne kenagan, ambi laago Oroti Piika’- lek kagak lakwi paga inom, ambi laago Anggen Mbanak Kuwak Eekwi paga inom, ambi laago Ooliya Wureegwaarak aberogo lakwi inom, at Aliku kinogoba Ala leenogo pemenggim enggaanom paga woraawak o. Ndi, wogo logonet, ineenggime lek we wogo logorak mage o.

17 Ata, at Aliku inogoba Ala ale’nggen inoba piige logonet, inamendek wogoramenggerak ndak-ndak aret inalitak lombok inamendek ambi Ala ake pi wogo logowak o,” yinuk, yoragagerak.

Li’lak inowak loonggo logorak wone

18 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala o wokkiramenggerak kinawi kota alitak lombok logonet, aakumi li’lak inawone amburu mbanggo logowak nduk, aap inowak loongga inom, inanebunu inalitak lombok wone lengganogo yoraga inoweewi inom, mippiyaamunggup o.

19 Mippiyamonggotak aakumi inowak loonggo logonet, maluk eerak onggo, Ndogop puurak o, yugu kagak, Puurak lek, yoruwak nduk, wu kote wogogwi nogo ti, aap inawone abe mbaniyak kagak inigen mbuk kwak liinggwi yogo logonet, kagaarogo pugwi, ndi, Ninawone op aret mbanugun, mba’nuk, nogwe nogowi-wi eeginako logonet, Maluk eerulik kagak yogotak o, yinuk, it aap obeelom nogo inenggali wappiigwi, eeko menggaarak me, togop eeruwak nduk, wu wokkirogwe iinok waganggwi, maluk eerak onggo ndak-ndak eeppuurak kagak yiluk-yiluk awone mbanggwi, aap inetenggen pegiigak inowak loonggwi, eeko logobok o.

20 Ata, kit awo kineenik logonet, at Aliku kinogoba Ala nen kinanggween wokkirage nogo unde eeppatinuk logomunggup nduk, wone li’lak abu obeelom mban inowak looninako logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Ala obaane’me alik ambi mippunuk, alut eeriyak mage yoragagerak wone

21-22 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala ake warogo wogogo menggam eraaninu time inagugi arelen imbirak tabonogo mippugwi, kinagugi yebibit mendek imbirak nabenogo kwippugwi, eekwi iinok, at Aliku kinogoba Ala eebi lombok mbake menggerak me, togop eeriyak mage o,” yoragagerak.

Pasal 17

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Ndi, lembu ilik, ndomba a, awinde-obaande eerak ilik, eebe maluk eerak a, at Aliku kinogoba Ala nen, Ogole o, yinuk, eebi mbake menggerak me, kit nen togop eerak kenok, Aliku ALA ake pogo logorak mage o.

2 At Aliku ALA nen kinanggween wokkiraagin o yaga’lelo kinenggela’- me time aap ambi nen ilik, kwe ambi nen a, Ala nen wone abuk nggaruk togon koonogo yokkiragagerak nogo taganogo punuk, at Aliku kinogoba Ala enegen kagak maluk lombok eeke logonet,

3 Ala obaane’me kugi ogut eerogo mippunuk, abu’me tebe yinuk, alut eeri nage ilik, tut inom, oonegen inom, laaluguragan mbogut paga wonage inom, alut eeke a, an, Eeriyak mage o, yagarak kagak ti mendek abok aret eeremenggerak nogo-

4 aakumi nen yokkira wogwe iinok ilik, kit kinalik nen konenggwi kenok a, alom liirogon kwaako logomunggup o. Alom liirogon kwaako logomonggotik, aap maluk ogole warak lombok eeremenggerak ti, aakumi Iterali inenggela’me nen, Abet aret eekerak, kin age kenok,

5 aap ilik, kwe a, maluk lombok eeremenggerak ti, o kota kinaru unggwi wogo logowam taati wonok wundi nogo logomonggotik, kambuwak nduk, yugum paga iniki togu eerogo warogo pumunggup o.

6 Aap mbere ilik, kenagan nen a, Abet aret eekerak ninigen kogoorak o, yogwe iinok, warogo pogo logorak op aret kwe, aap ambit nen mban ari kenok perak, kambuwak nduk, warogo pogo logorak mage o.

7 Ndi, warogo puurak kenok perak, aap inigen liirogon kagaarak nogo nen kambuwak nduk, inaa’nduk wakwi iinok, peebi it aakumi abok aret ineenggi wonggok yugum paga warogo puwak o. Aap maluk togoti eekwi iinok, kinenggela’me nen nggiginogo enggaawak lek eerogo piigo logomunggup o,” yoragagerak.

Wone aaninggin kenok, aap inowak loongga ka nogo logorak wone

8 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap mbere nen at wake at wake eeremenggaarak kenok, aap ambi imbirak nen, Kat onggo pu, kat onggo pu, yogwe iinok, aap imbirak inamiya wun-wun eerak kenok, wone ti mendek kit monggo’nom nen inowak looniyak meek kenok, at Aliku kinogoba Ala nen o leenogo patemenggim nogome piya nogo logomunggup o.

9 Piya nanuk, aap Ala unde Lewi mendek inom, aap wone inowak loongga ne ti eyom paga time inowak loongge wonage nogo inom, it nen wone amburu mbanogo yokkiraawaknduk, it yoraamunggup o.

10 Yorogwe kiinok, o Aliku ALA nen leenogo patemenggim time nen wone owak loonggo logomenggaarik, Yogop aret ee’nip o, yinuk, yokkirogwe nogo liippunuk, ndak-ndak aret eeko logomunggup o.

11 Ndi, Yogop aret eeko logorak o, yinuk, wone yokkirogwe nogo mugurok nogo logonet, kina agigan agak, ogugan agak, eeriyak mage o. Ata, aap wone owak loongga nen, Yogop aret eeko logonip o, yinuk, wone koonogo yokkirogwe iinok, it yagaarak ti, ndak-ndak aret eerit nogo logomunggup o.

12 Aap ambi at Aliku kinogoba Ala unde logonet, at ake eeke nogo nen yemenggerak ilik, aap wone inowak loongga nogo nen wone yemenggerak a, Meek, mba’nuk, iniki mi’nage logomenggerik, wone yugu nogo taganogo pege kenok, aap ti kambuwak nduk warogo pogo logomunggup o. Aap maluk togoti eekwi kiinok, Iterali inenggela’me nen nggiginogo enggaawak lek eerogo piigo logomunggup o.

13 Togop eerumonggotak nogo aakumi abok aret inaruk konenggo logomenggaarik, inagabiti nen wone ambi meek mba’nuk, taganogo pugun lek aret o,” yoragagerak.

Aap endagembogut mippugwi iinok, eeke logorak wone

14 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala nen kinanggween wokkiraawam nogome unggwi nogo logomonggotik, time ye mbambatinuk wonogo logonet, kit nen, Yi aakumi ndi aakumi ninaagan- ambokan inarum wonogwe yi ndak-ndak ninarum logowak nduk, ninowe endagembogut ambi mippatuwok o, yinuk, yogo logomonggotik kenok,

15 at Aliku kinogoba Ala nen aap endagembogut logowak nduk, miiremenggerak kenok mban kinarum logowak nen mippogo logomunggup o. Ndi, mippogo logonet, aap nggiru kenok ti, kit Iterali mendek lek me, mippuurak mage o. Ata, kit kinanebunu Iterali mendek kenok mban mippogo logomunggup o.

16 Aap ti, mippugwi kiinok, at nen kuda ambik unde wakkolage, ndi, Aliku ALA nen, Ne ambi paga kit o Metit yime kiniyokan woroorak mage o, yinuk, yokkiragagerak kagak, at nen kit yokkirage logonet, O Metit paga kuda kuni nanip o, yinuk, yokkirage, eeke logorak mage o.

17 Akuwi paga iniki nomoninuk nookwak, kumi ambik wogonake, ndi, eenggi warak logowak nduk, mbuti emas inom, perak inom, ambik lombok kuwak eekkolage, eeriyak mage o.

18-20 Aap ti, aakumi inarum mi’ndak logonet, eeke logorak ti, eeko logorak wone yugu yi inom, wone lengganogo an yokkirage yi inom, ambokan punuk, ena agigan age, ogugan age, eeke logonet, oreewi meek mba’nuk, iniki tiyappake kero, eeko logorak wone yugu liiru mbanak aap Ala unde porogo wonogwe nogo ndakndak mbuku yerek-perek paga liiru mbanggolage logomenggerik, at Aliku ogoba Ala ayuk wukwi eenu age, at inom, apuri ndaganabemenggerak inom, aakumi Iterali inenggela’me inarum abu logonuk aret kwi’- nage, eeruwak nduk, mbuku mbanak ti owagam punuk, eebe kangga’lek eenik wonage logonet, kulinik-kalinik liirogon luunggolage logowak o,” yoragagerak.

18 Ala ake pugu it Ala unde wogorogo logorak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “It inanebunu Lewi mendek Ala unde menggaarak ti, apit aret it Iterali mendek inom ndak-ndak ineyate kwak nggween mbanak kolaagun lek me, ineyate kwak kologo logorak ti, at Aliku ALA ake kani kunggwi ando inom, alik mendek ake pi wogwe inom, it aret kologo logowak o.

2 Ineyate kwak kologo logorak ti, at Aliku ALA nen wone abuk nggaruk togon koonogo yoragagerak nogo ndak-ndak at Aliku ALA eebe unde ti aret me, it inoreewi ineyate nggween kologwe time inom kologo logorak lek o.

3-5 It inom, inapuri inom, it abok aret at Aliku ALA obaane’me ake mondok-mondok eeko logowak nduk, at Aliku kinogoba Ala nen kinanebunu lombok kiigak, it Lewi mendek mban mippiyareegerak me, it wogorogo logorak ti, aap ambi nen tapi ngguunok ilik, ndomba a, Ala ake warogo wogori wage kenok, obaak kinik inom, ondogowak inom, aanagale inom, ndi, gandum anggen aa’- nduk mbanak inom, anggur amburu aa’nduk toolak inom, eyo tayitun amburu aa’nduk toolak inom, ndomba eeruwak iyaalok mbanak inom, apit aret it aap Ala unde inamendek aret me, it aret wogorogo logomunggup o.

6 Kit Iterali wonogwe yaga’lelo ambime aap Lewi mendek ambi wonage me, at Aliku ALA nen, O time nak o, yoremenggerak iniki nggaruk togon aret nage logomenggerik,

7 at oreewi Ala unde ando o time at Aliku ALA enggaanom paga ake yabu eekwi ti, inom aret at Aliku ogoba Ala obaane’me aret eeke logowak o.

8 Ndi, naakit nduk, ogobamini ineyate wogoreegwaarak wu kunemenggerak nogo ko’nok namenggerak kagak kwe, it aap Ala unde ando Ala ake pugu waganggwi ti ndak-ndak aret wogogo logowak o,” yoragagerak.

Ogole warak kenok, eeko logorak mage yoragagerak wone

9 Ti’nuk, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala nen kinanggween wokkirage nogome abu aret unggwi nogo logomonggotik, it yi aakumi ndi aakumi o time menggaarak nen ogole warak maluk lombok eekwi ti mendek kit ndak-ndak mamunggoloorak mondok mage o.

10 Kit kinenggela’me time it ambi nen inaagalogwe- inapuri wologwe ilik, komologwe a, agugi inake waganogo kani kumbiigwi, ambi nen iniki koombunuk kugi eeka age, ambi nen magagirak inooka age, ambi nen tili pagangga age, ambi nen kuguruwo nibininaka age,

11 ambi nen yogwi inooka age, ambi nen inanggena kwaakka age, ambi nen kambeegwaarak kin aruwak nduk, eeppiiga age, ambi nen kambeegwaarak inogoma inom wone mbangga age, eeko logorak mondok mage o.

12 Togoti mendek eekwi iinok, at Aliku ALA nen, Ogole warak o, yinuk, eebi mbake menggerak me, o kit logowam time it aakumi ogole warak maluk ti mendek eekwi paga at Aliku kinogoba Ala aa’nduk a’nuk yi aakumi ndi aakumi mugogo wumbiyaagin o.

13 Togop aret me, at Aliku kinogoba Ala enggaanom paga kineenik logonet, kinawinde-kinobaande eekkolaga’lek abu obeelom mban aret logomunggup o,” yoragagerak.

Ala nen yoge kagak yoraga ambi nappi woroorak wone

14 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Togop aret kwe, it aakumi inanebunu lombok o kit ari nawam time menggaarak nogo ti, magagirak inom, it aap tili pagangga inom, abet mbako menggaarak kwe, kit perak, at Aliku kinogoba Ala nen, Ti mendek eeriyak abu mage, kinombake menggerak o.

15 At Aliku kinogoba Ala nen kit kinoreewi lombok inenggela’me nen an Ala wone yokkirage minggi kwak yokkirage logowak nduk, mippege kenok, at oone aret konenggo logomunggup o.

16 Kit puut Korep paga kuwak eeppunuk, at Aliku kinogoba Ala yogo logonet, Nit kambukwak, at Aliku ninogoba Ala oone ari ninaruk konenggwi, kani omoonuk nggwok wunuk ari yi, nini-gen kogwe, eeriyak nineebi o, yinuk, yogo mbareegup,

17 at Aliku ALA nen an yo’nege logonet, It nen yagaarak ti, op aret me,

18 kat nen an noone yorage menggendak kokwak, aap ambi it mendek inenggela’me nen aret an yoge neegak yorage logorak ambi leenogo mippege logominggirik, an noone, Yogop yoret o, yinuk, inikime pege neenok, yoriminggirak nogo abok aret mbininogo at owe-awot yorage logogin o.

19 Ndi, at nen an nendage paga noone yorage nogo it aakumi nen liirogon inaruk konembunuk eeka’lek iinok ti, an nen, Kit nonggop nduk wone ti eeka’lek ogotik o? yinuk, aaninggin inoba kwippiyaagin o.

20 Ndi, wone yoraga ambi an nen, Togop yu o, yoga’lek neegak, agabiti lek an nendage paga we ugun aret agan nage a, an nobaane’me kugi endage kunogo agan nege a, eeke kenok perak, at kambuwak nduk warogo puurak aret o, yo’nege mbareegi, yokkiragagirak nogo ndak-ndak aret aap Ala nen yoge kagak yokkirage logorak ambi wokkiraagin o.

21 Togop aret me, kit kinikime nen mbako logonet, Aap Ala wone yo’nirage yi, at Aliku ALA nen yoge kagak yo’nirage ilik, lek a? yinuk, mbarukwak, kineenu ogo logomunggup nduk, yokkira o.

22 Aap ambi nen, An Ala wone yaga o, yinuk, ari logonet, At Aliku ALA endage paga aret yokkirage agarik o, yinuk, yokkiramenggerak nogo, a’me lik ari lek kenok, at Aliku ALA nen yuulik aap ti, iniki mba’nuk agabiti lek aret agan wagaarak, mbako logonet, Wi, yinuk, ayuk wuriyak mage o,” yoragagerak.


19 O inagap ndako menggam leenogo puurak yoragagerak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala nen kinanggween wokkiraagin ti paga yi aakumi ndi aakumi wonogwe ti, inenggaawak lek eerogo piige kenok, kit nen it inanggween paga abu aret ye mbanggologo logomonggotik, it inawi nenaarak kotakota paga inom, inawi wurik inom, ti paga wonogo logonet,

2-3 aap ambi nen aap ambi wariyak mbaka’lek me wake logomenggerik, kole mbaganit o time unggwi nage logowak nduk, at Aliku kinogoba Ala nen kineyate kwak kinanggween wokkiraagin nogome kenagan leenogo punuk, nggween kenagan leenogo pemenggo’nom nogome inalitak oolo muundak mban abok aret yaga’lelo kota ambi aakumi inagap ndakkologo logowak nduk, leenogo pugwi, ndi, unggwi nogo logorak tu koonogo pugwi, eerumunggup o.

4 Leenogo pumonggotak me, ne ambi paga aap ambi nen ore anini mbake, wariyak mbake, eeka’lek me yinip-panip warogo pege logomenggerik, agap ndarak logowak nen, o time unggwi nage logorak,

5 wakkagak eeke logorak nogo yi o. Ne ambi paga aap ambi ore ambi imbirak eyo pooriyak nduk, eyonggaame wunggo logomenggaarik, ore nogo nen ye mbuti eenggime waganogo eyo muuke me, mbuti eebe longgok togon nage logonet, ngget paga ore nogo eebe paga penek togon nappemenggerak kangge kenok, aap eyo muuremenggerak nogo agap ndarak logowak nduk, o leenogo pugu kota ambi time unggwi nage logorak op aret o.
6 Unggwi nage logorak op aret kwe, aap ti anini nen oreeluk, Wariyak, mbaka’lek kagak waremenggerak me, teppuurak op aret kwe, inagap ndakkolage logowam tu o nda me awo mbaganit nage kagak, aap kambemenggerak oreewi inanini nen inore warak nogo ane’me wariyak nduk, mugurok nogo logomenggaarik, pippunuk, kambuwak nduk, warogo pi worookwak,

7 o inagap ndako menggam kenagan aret leenogo pumunggup nduk, wone lengganogo yokkiragi o.

8-9 O yogondak an nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone lengganogo yokkirage yi, kit nen mondok liirogon aret eerit nogo logonet, at Aliku kinogoba Ala kiniki kunik eekwi, at nen, Eeko logorak, kinombake nogo ko’lu-kii’me mugurok nogwe, eekwi kiinok, at Aliku kinogoba Ala nen, Kinanggween ambe wigak togon wokkiraagin o, yinuk, kinombomini wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagerak nogo ndakndak inanggween wogoroorak yoragagerak nogo nggwok lombok abok aret wokkirage kenok, o inagap ndako menggam kenagan leenogo puurak yagarak ti, eengge kenagan ambinom leenogo pumunggup o.

10 O inagap ndako menggam kenagan ambinom leenogo puurak nogo ti, at Aliku kinogoba Ala nen kit kineyate kwak kinanggween wokkiraagin ti paga nen, aap ambi maluk eerulik kagak wakwi iinok, amiya wundemenggerak nogo kit kineenggi paga logokwak, o ti leenogo pumunggup nduk, yokkiragi o.

11 Togop eeko logorak kwe, aap ambi nen ore ambi eebi nen, Warikit, mbake logomenggerik, enaappunuk wonage me, aap nogo wage kenok, kok nggerembunuk kambuwak nduk warogo pege logomenggerik, kole mbaganit, o kota leenogo pugu nogo ambime unggwi nage kenok perak,

12 it aap inoweewi wone koongga at ame wonogwe nogo nen aap wappunuk namenggerak nogo wa nawak nduk, nappiyamenggaarak inagap ndako menggam nogome nen wonok wogwe iinok, aap waremenggerak nogo ane’me warogo puwak nduk, aap kambemenggerak owe-awot wogoraawak o.

13 Wogorogwe iinok, abuwa mbaka’lek aret warogo puwak o. Kit yi wone ndi wone kinoba aga’lek obeelom mban logomunggup nduk, aap ambi nen aap alik ambi maluk eeka’lek kagak ugun waremenggerak amiya wundemenggerak kineenggi paga logokwak me, aap togop mendek kenok, kit Iterali kinenggela’me nen nggiginogo enggaawak lek eeppogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Nggween kuli mbanak kagak nomonogo nappuurak mage yoragagerak wone

14 Ti’nuk, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala nen kit unde a’nuk logomunggup nduk, kineyate kwak nggween wokkiramenggerak nogome kinogobamini nen aa’nduk nggween kuli mbanogo patemenggaarak wonage kagak, aap kinore ambi nen nggween kuli pugu nogo pelenogo nappege logorak mage o,” yoragagerak.

Aap enegen kamenggerak ari kenok mban inowak loonggo logorak wone

15 Ti’nuk, ambi yorage logonet, “Aap ambi maluk eeke ilik, wone ambi oba age a, eeke kenok, aap ambi nen mban enegen kage logomenggerik, ari kenok, aap ti awone mbambunuk, Kat maluk aret eekendak o, yoriyak mage o. Ata, aap ineebe mbere a, kenagan a, nen inigen kenok yogwe iinok perak, Abet aret eekerak me, yinuk, awone op aret mbanggo logorak o.

16 Ndi, aap ambi nen aap alik ambi maluk eeppikit nduk, Kat togop aret eeke keegirak o, yinuk, inowak loonggo menggam nogome nen oba lenggenogo pege kenok,

17 it aap mbere wone inoba agaarak nogo imbirak aret wogoren at Aliku ALA enggaanom paga it aap Ala unde inom, aap wone owak loongga inom, ne ti eyom paga eekwi wonogwe me nogome piya nogwe iinok,

18 it aap wone owak loongga nogo nen wone nogo alom liirogon kwaaremenggaarak kwe, at aap, An nenegen kagarak o, yemenggerak nogo nen at ore maluk eeppikit nduk, pilit obaga pemenggerak kin age kenok,

19 aap ti, oreeluk maluk eeppikit mbaremenggerak kagak, melak togon at aret aaninggin oba kwip-pogo logomunggup o. Aap maluk togoti eeke kenok, kinenggela’me nen nggiginogo enggaawak lek eerogo pogo logomunggup o.

20 Togop eerumonggotak wone nogo aakumi abok inaruk konenggo logomenggaarik, inagabiti a’nuk, pilit wone togop ambi kinenggela’me yogo logogun mondok lek aret o.

21 Maluk togop mendek ambi eekwi iinok, inabuwa mba’nuk teppiigak eeriyak mondok mage o. Ata, aap ambi nen aap ambi waremenggerak kangge kenok, onggo at aret kambuwak nen warogo pege, aap ambi nen aap ambi enegen kilirogo pege kenok, at aret enegen kilirogo pege, aap ambi nen aap ambi eyak langgunogo pege kenok, at aret eyak langgunogo pege, aap ambi nen aap ambi eenggi mbanogo pege kenok, at aret eenggi mbanogo pege, ndi, aap ambi nen aap ambi iyok mbanogo pege kenok, at aret iyok mbanogo pege, eeko logowak o,” yinuk, yoragagerak.

20 Inawim mugogo wumbiigo logonet, eeko logorak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Ne ambi paga kinawim kinom wim eekwi kiinok, at Aliku kinogoba Ala o Metit nen wokkiren wundi wagagerak nogo nen yeenggwa kiraagin me, it inagudainanggweendo inom, aap ineegin warak kit ndak-ndak lek it ineebe ambik lombok aago inom, kinigen iigo logomonggotik, ineebe paga kinagabiti mbariyak ti mage o.

2 Kinom wim namburiyak nduk, eekwi kiigak, aap Ala unde ambi aa’nduk ari nanuk, wone yokkirage logonet,

3-4 Kit nowe-nawot Iterali mendek yi wae. Kinaruk logonip o. Kinawim tebenogo piinok, kineegin tiyak yuwak nduk, at Aliku kinogoba Ala lombok kinom nage logonet, yeenggwa kiraagin me, kinawim kinom perenggologo logonet, kiniki lek-lek eekkinake, kinagabiti mbakwi, kinaganak nuk-nuk eekwi, it ineebe paga kiniki a’nggan wo’nage, eeriyak mondok mage o, yinuk, yokkiraawak o.

5 Yokkirage kenok, it ineegin unde inoweewi nogo nen inawuri wim nambuka nogo wone yogobi yoraawak o. Aap ambi awi ngget wukkolamenggerak kwe, awo nogo yega’lek wonage kagak wim nen wakwi iinok, awi ti, aap alik ambi ye mbanggola unggukwak me, ame noorak op aret o, yinuk, yoge,

6 aap ambi eyo anggur awi yaremenggerak kwe, anggen awo mbanggolaga’lek kagak wim nen wakwi iinok, aap alik nen anggen mbanogo nengge logokwak me, ame noorak op aret o, yinuk, yoge,

7 ndi, aap ambi nen, Nakwe kolaakit o, yinuk, miiremenggerak kwe, awo kolaga’lek kagak wakwi iinok, aap alik nen akwe kolookwak me, ame noorak op o, yinuk, yoge, eeruwak o.

8 Eeke logomenggerik, aap yigin unde inowe ti nen, awuri wim eeka ambinom yorage logonet, Aap ta nen agabiti mbake, iniki lek-lek age, eeke wonage kenok, oreewi iniki togop eeriyak mamunirookwak me, ame noorak o, yinuk, yoraawak o.

9 Aap yigin unde inoweewi nogo nen inawuri wim nambuka nogo wone abu yorogo logomenggaarik, wim nambuka awuri lombok inom koonogo piigo logowak o.

10 Koonogo piigwi iinok, kit logowam time kinawim kinom wim eeriyak nduk, inawi kota-kota nda wonogwe me, ari nogo logomonggotik, it yorogo logonet, Kit ninom lambunuwok nduk wogo o, yinuk, yorogwe kiinok,

11 it aakumi kota time nen, Ninom lambuniyak op aret o, yinuk, inawi pak tu paarogo mambinagagwi iinok, kinayeloman logowak nduk, teppiyaamunggup o. Teppiigo logomonggotik, kinoone omaawi paga yorogwe kiigak, kinake yabu eeppinagago logowak o.

12 Ndi, Ninom lambuniyak nineebi o, yinuk, kinoba kwi’nogwe iinokperak, inooriyak nduk, inawi paga aret kwi’nari unggumunggup o.

13 Kwi’- nari unggwogwe kiinok, at Aliku kinogoba Ala nen kinawim ti kineenggime wokkirage kenok, kit nen wooluwak paga aap mban tigitogon inoorogo piyaamunggup o.
14 Inoorogo piigo logonet, kumi inom, elege-aabologwe inom, inaanggumi inom, inamindik-inamendek o kota time wonage ti abok aret inom, inagugun kinalitak ko’nok ndi yumunggup o. Kinawim inagugun wogo ti, at Aliku kinogoba Ala nen aret wokkiraagin me, kit aret unde eekkolaamunggup o.

15 Aakumi inawi kota-kota nda lombok wonage ti, togop aret eerogo piyaamunggup kwe, it logowam time yi aakumi ndi aakumi inawi kota-kota wonogwe nogo perak, 16 at Aliku kinogoba Ala nen o kit logowam time yi aakumi ndi aakumi inawi kota-kota ti, kineyate kwak wokkiraagin me, ineenik nogo menggaarak ambiriluk ambi ineenik teppiyoorak mondok mage o.

17 Ata, at Aliku kinogoba Ala nen yokkiragagerak nogo ndak-ndak aret aakumi Ket mendek, Amori mendek, Kanan mendek, Perit mendek, Kewi mendek, Yebut mendek, abok aret ineebe mondok lek eerogo piyaamunggup o.

18 Ala alut eekwi obaane’me inagugi eeko logonet, ogole warak maluk lombok eeko menggaarak nogo, kit mamunggirogwe iinok, kit nen at Aliku kinogoba Ala maluk eerogo pukwak, 19 o kota ambime tebenggolaamunggup nduk, inawi paga kwi’- narumonggotak kinom wim eerit nogwe kiigak, elaambirik eerit nogo logonet, eyo-kale ti, anggen yege kenok, kit aret nonggo logorak me, aakumi inooru pogom, eyo ti muurogo puurak op mbakop? Lek aret me, muurogo pugwi, ye mbuti paga eno’- mbak pendenogo wurabit wogwe, eeko logorak mage o.

20 Ata, eyo anggen nunggulik alik mendek kit kineenu kenok perak, o nogo awo tebenogo pega’lek wim eerit nogo logonet, ambi eeriyak age kenok, muurogo pogo logorak op aret o,” yinuk, yoragagerak.

21 Aap warak kwaakkogwe iinok eeko logorak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala nen kinanggween unde arumunggup nduk, wokkiramenggerak nogome wonogo logonet, aakumi ineenggo’lek iigak, aap ambi yabume warak kambemenggerak wonage kwaakkogwe iinok,

2 it aap kinoweewi inom, aap wone kinowak loongga inom, it nen aap warak wonage me nen o kota-kota korok-korok enaaganambokan taati, Ngge kuli kaamun, yinuk, wakkaawak o.

3 Wakkogo logomenggaarik, it aap inoweewi o kota-kota aap warak me koorok wonogwe nogo nen tapi kooli ndugum ti paga yabu eekwi, eyo aaninggin mendek enggaanok paga kwippunuk, wonok nugwi, eeka’lek wonage kero,

4 wonok niyo porok arilek nage mban menggim kobappaga yabu waganggwi, yi mendek ndi mendek yakwi, eekulik me taati pi nogo logomenggaarik, tapi ndugum nogo enggaanok nggubunogo puwak o.

5 Ndi, it aap Ala unde inanebunu Lewi mendek nogo ti, at Aliku kinogoba Ala eebe unde logonet ake eekwi, at Aliku ALA endage paga inale’nggen inoba piigwi, wone ambi age kenok koonggwi, aap wat-wat yemenggaarak kenok inawone mbanggwi, eeko logowak nduk, mippiyareegerak me, tapi warak wonage me taa’nogo iigak,

6 it aap inoweewi o kota-kota aap warak me koorok wonogwe nogo nen tapi enggaanok nggubunik warak nogo obaga ineenggi niyo paga koorogo pogo logonet,

 7 Nit nineenggi paga aap yi amiya wumbugwi, ndi, eebe wakwi kunduk ninigen kogwe, eerulik aret o.

8 Eerulik aret me, ninogoba Aliku ALA o. Aap ugun kagak warak yi paga amiya it kat kapuri Iterali inoba logokwak, kapuri Iterali inagap ndarogowogoren wagagindak yi, inom lambunik logowak nduk, nggami aanggo warak yi, wamen o, yinuk, nggwok paga togop yogwe iinok, aap warak amiya nogo aakumi Iterali inoba logogin lek aret o.

9 Ndi, ti eekwi kiinok, at Aliku ALA enegen kagak wone yugu nogo ndak-ndak aret eerumunggup me, aap ugun kagak warak amiya nogo, Ninoba logogin lek o, yinuk, eyoongga inoba nggoorogo nappogo mengga kwak eerumunggup o,” yoragagerak.

Kumi kugun woppiinok, eeko logorak wone

10 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Kinawim kinom nambukwi me, at Aliku kinogoba Ala nen kineenggime wokkirage kenok, aakumi ineebe kugun woppiinok piirogo logonet,

11 kinenggela’me aap ambi nen kwe kugun wogo ambi abu abe kigirikwe lombok wonage enegen kage logomenggerik, Nakwe aret kolaakit, mbake kenok, kolage logowak o.

12 Kolage logomenggerik, wonok ame nage kenok, kwe nogo nen at eeruwak mbanogo nappege, eenggabit enegen mbanogo nappege,

13 kugun wagangga’lek kagak ayum yirik logomenggerak nogo nggoorogo punuk alik yikkolage, eeke logomenggerik, agalo-ogoba inale ari oome wonage kagak, tut ambiret abu penengge kenok, aap nogo nen, Nore aret kola o, yinuk, kolage logomenggerik, imbirak nogo yuurak op aret o.

14 Ndi, imbirak wonage logomenggerik, eebi mbake kenok, kwe ti, eebi mbake kagak imbirak nogo yege logomenggerak me, aap ti nen ayeloman eerogo pege a, eebe paga awu kunggolage a, eeriyak mage o. Ata, kwe nogo iniki nen, Ndime naakit, mbake nogo nawak nen teppuwak o,” yoragagerak.


Aap manggu ndarak kenok ogoba eyate wogoriyak wone

15 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap ambi akuwi mbere wogonabemenggerak me, ambi iniki kunik eeke, ambi eebi ombake, eeke wonage kagak, kumi nogo imbirak inaagalogwe aap mban inogoba nogo obaane’me piyamenggerak kwe, apuluk manggu lombok ti, kwe eebi mbake nogo aagaluk aret ndarigin me,

16 inogoba nogo nen eyate wogorage logonet, awone kiliririyak nogo ti, akwe eebi mbake aagaluk ti, manggu ndarak abet aret kagak mbo punuk, akwe iniki kunik aagaluk nogo awone kiliririyak mage o.

17 Manggu ndarak kenok mban ineyate kologo menggaarak me, kwe eebi mbake aagaluk ti, manggu ndarak aret me, eyate nggwok togon at wogoge logonet, awone inom kiliriruwak o. Manggu ndarak kenok ti, ogoba obaane’me li’luk eerogo pako menggaarak me, ogoba eyate inom, awone inom, at obaalombok aret kolage logowak o,” yoragagerak.

Wulaga ambi eraambe maluk kenok eeriyak wone

18 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap ambi apuluk wulaga me, agalo-ogoba yogaatak, Eeriyak, eebi mbake, aruk waremenggaarak kwe, inoone liirogon konengge, eeka’- lek anobak yugum negen kumbunuk wonage kenok,

19 agalo-ogoba nen wulaga ti, wonok it inawi kota tu unggwi wogo menggam aap inoweewi wone mbangga wonogwe me taati pi nawak o.

20 Pi nogo logomenggaarik, it aap inoweewi wone mbangga nogo yorogo logonet, Ninaagalukninapuluk yi, ninoone yogwi nogo, liirogon konengga’lek taganogo punuk, anobak yugum negen kumbunuk iniki nen uugwe mba’nuk ugun-ugun eerit nage, amburu kumili aganaka nogo mendek nengge, eeke menggerak o.

21 Yorogwe iinok, it aap at awi kota inom wonogwe nogo abok aret nen wulaga nogo kambuwak nduk, yugum paga togu eerogo warogo puwak o. Aap maluk togoti eekwi kenok, kinenggela’me nen nggiginogo enggaawak lek eerogo pugwi nogo, itaakumi Iterali apit aret inaruk konenggo logomenggaarik, inagabiti ambik eerigin o,” yinuk, yoragagerak.

Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yoragagerak wone

22-23 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap ambi warogo eebe eyo paga tugunogo pugwi kenok ti, Ala nen pulunogo pege menggerak me, aap ambi maluk eeremenggerak kenok, kambuwak nduk, Wariyak aret o, yinuk, wako logomenggaarik, eebe warak eyo paga tugunogo pugwi iinok, at Aliku kinogoba Ala nen kineyate kwak nggween wokkirage nogo paga maluk eerogo pukwak, at eebe warak nogo eyo paga tugunik wonage kagak, o kiip ariyak mage o. Ata, warogo punuk, ne ti eyom paga aret eebe warak nogo nggween taanogo pumunggup o,” yoragagerak.




22 Yeenggwa-yeenggwa eeko logorak yoragagerak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Ne ambi paga kinore ambi aanggo tapi ilik, ndomba a, kobak aremenggerak kinigen kogo logomonggotik aret kwe, kineenggo’lek mbakak, Koolik o, yinuk, yuurak ti mage o. Ata, ndomba kobak aremenggerak nogo wonok kinore aanggo unde nogo aret wogori nogo logomunggup o.

2 Ndi, kinore aanggo unde ti, awi ndaanda wonage kenok ilik, eebe kineenggo’lek kenok a, aanggo nogo waganogo kiname mambunuk wonogwe me, aap ti, kwaakko’net wage kenok, wogogo logomunggup o.

3 Kinore ambi aanggo keledai inom, ambogoyum inom, amindikamendek abok aret kobak aremenggerak kwaakkogo logomonggotik aret kwe, kineenggo’lek mbakak, Koolik o, yuurak ti mage o. Ata, aap aanggo a, amendek a, kage kenok, eeriyak yagarak togop aret eeko logomunggup o.

 4 Ne ambi paga kinore ambi aanggo keledai ilik, tapi a, tu paga ngginnaremenggerak wonage kinigen kogwe kenok, At obaalombok o, yinuk, mbo puurak ti mage o. Ata, kinore aanggo unde nen mippege me, yeenggwaago logorak aret o,” yinuk, yoragagerak.

Yi mendek ndi mendek eeko logorak yoragagerak wone

5 Yoge nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap inayum kagak kumi nen ugun yirikwi, ndi, kumi inayum kagak aap nen ugun yirikwi, eekwi iinok ti, at Aliku kinogoba Ala nen eebi mbake menggerak me, togop eeko logorak mage o.

6 Ne ambi paga tu paga nogo logonet, towe ambi eyo paga ilik, nggween paga a, awi mbambunuk, ako punuk tebenak wonage ilik, aagalogwe ndappiinok, tebembiinok, wonage a, kinigen iigo logomonggotik, towe iyagalo aagalogwe inom apit aret wogonaburak mage o.

7 Yi wone ndi wone kinoba aga’lek li a’nuk kanggo logomunggup nduk, towe iyagalo ti, mbo punuk, aagalogwe mban wogonako logorak op aret.

8 Kit o ngget wuko logonet kenok, kinapuri yigeebu wambemenggaarak paga amiya kinawi ti paga maluk eerogo pukwak, o tiyarogon ndoonogo wurik ti paga yendok-wandok yagat wurogo pogo logomunggup o.

9 Eyo anggur eyabu eerak kagak, awi alik mendek anggen inom lambunogo yakwi kiinok, anggen mbanggo logonet, imbirak anggen abe mbanggologo logorak lek me, imbirak lambunogo yako logorak mage o.

10 Ndi, tapi-keledai imbirak lambumbiinok, yabu eeruwak nduk, piyoorak mage o.

11 Ligi alik yawenak awut paga ndomba eeruwak laanak imbirak lambunogo yum ambit penggaarogo yiriko logorak mage o.

12 Kinayum nggorek irip 4 paga ligi laanak pugu’ndalik-pugu’ndalek eerogo punuk, yikkologo logomunggup o,” yoragagerak.Kumi kologo logonet, eeko logorak yoragagerak wone-

13 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap ambi nen kolaga tawe woppunuk, imbirak nogo yege logomenggerik, eebi mba’nuk,

14 kolaga nogo miyuk-meya eerogo endage maluk eeppege logonet, Kwe yi, kolage eyom paga aap ambi imbirak lambunggerak neenggo’lek kagak wagangge nagarik, nimbirak nogo yege logonet, aap imbirak lambunggerak negen kagarak me, nimbirak logorak neebi o.

15 Ari kenok, kolaga agalo-ogoba imbirak nen kolaga nogo awo tawe wonage logonet, aap imbirak nogo yuulik ineenu agak aap inoweewi o kota tu unggwogo menggam wonogwe nogo inigen kaawak nduk, inowagam pi nogo logomenggaarik,

16 kolaga ogoba nogo nen yorage logonet, Napuluk kolaga yi, aap ambi kolaawak nduk, wogogirak kolegerak kwe, eebi mba’nuk,

17 napuluk miyuk-meya eerogo pege logonet, Kwe yi, aap ambi imbirak lambunggerak kagak waganggirak, yegerak kwe, kumi tawe wonagaatik, aap inom nogo yugu logonet, eeko menggaarak nogo, aap ti imbirak nogo yege logonet, amiya wanggerak kayin paga labunik yi, kinigen kaanip o, yinuk, yoraawak o.

18 Yorage kenok, it aap inoweewi nogo nen aap ti wa nogo logomenggaarik, yawi paga warogo punuk,

19 kolaga tawe Iterali mendek endage maluk eerogo pemenggerak onggo wu mbuti perak aaninggin ambiret wakkagak agalo-ogoba wogoranuk, aap nogo akwe aret me, kolaawak o. Kolage logomenggerik, mbo pega’lek imbirak aret kagak kambi noorak kuli aret aruwak o.

20 Ndi, kwe nogo tawe wonage logonet, aap inom lambunggerak me, amiya wundulik abet aret yemenggerak kin age kenok perak,

21 aakumi Iterali mendek inenggali kaawak nduk, ogoba ame wonage logonet, mbabilu ya wukak negen wonagaarak me, kolaga ti, kambuwak nduk, it o kota at wonage me wonogwe nogo apit nen aret yugum paga warogo pogo logowak o. Maluk togoti eekwi kenok, kinenggela’me nen enggaawak lek eerogo pogo logomunggup o.

22 Ndi, aap ambi nen kwe ogonggelo warak ambi imbirak nogo yege kwaakkogo logomonggotik, aap imbirak nogo yemenggerak inom, kwe ti inom, imbirak kambuwak nduk, inoorogo piigo logomunggup o. Maluk togoti eekwi kenok, kit Iterali kinenggela’me nen inenggaawak lek eerogo piigo logomunggup o.

23 Ne ambi paga kolaga ambi awo tawe aap ambi miike wonage me, aap alik ambi nen o kota time imbirak lambungge logomenggerik, nogo yugwi iinok,

24 kolaga ti, o kota aret kwe, kwa yuulik aap ti imbirak nogo yege, ndi, aap ti, aap alik akwe miirik wonage mbaka’lek kolaga nogo maluk eerogo pege, eeremenggaarak kenok, kwe-aap imbirak aret kambuwak nduk, o kota tu unggwogo menggam time wogoren wundi nanuk, yugum paga togu eerogo inoorogo piyaamunggup o. Maluk togoti eekwi kenok, kinenggela’me nen inenggaawak lek eerogo piigo logomunggup o.

25 Ndi, aap ambi nen kolaga tawe ore miirik wonage me, imbirak endekem lambungge logomenggerik, kolaga ti, neebi-neeba ari kagak, aap nogo nen mban nikkenok imbirak nogo yege kenok perak, aap ti alik aret kambuwak nduk, warogo pumunggup o.

26-27 Ndi, kwe ti perak, maluk eekwi iinok, inooriyak nogo mendek ndak-ndak eerulik me, eebe wariyak lek teppumunggup o. Kolaga ore miirik nogo iniki ugun eyabume nege me, aap ambi nen pippunuk, kwa ari kagak wuke me, aap alik ambi nen yeenggwaari noolik kenok ti, aap ambi ugun wonage me, oreeluk nen kok pippunuk, kambuwak nduk, warogo pege menggi kwak eekerak me, kolaga ti wariyak lek teppumunggup o.

28 Ndi, aap ambi nen kolaga tawe aap ambi miika’lek wonage me, aap ambi nen imbirak lambungge logomenggerik, kolaga nogo eebi mbake kagak aap nogo nen mban nikkenok imbirak nogo yege kwaakkogwe iinok,

29 kolaga ti, maluk eeppemenggerak me mbo puurak mage o. Ata, kolaga ti, awu mbuti perak aaninggin ambi oolo wakkagak kolaga ogoba wogo’- nuk, akwe aret kolamenggerak imbirak wonage kagak, kambi noorak kuli aret aruwak o.

30 Aap ambi at ogoba akwe kagak wagangge, ogoba enegen taanogopege, eeriyak mage o,” yoragagerak.

23 Ala apuri kuwak eekwi me, aakumi ugun
ungguurak mage yoragagerak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap ambi ooli tubunik ilik, ooli wogo a, wonage kenok, at Aliku ALA apuri kuwak eekwi me inom kuwak eeri unggwogo logorak mage o.

2 Aap ugun terak ndarak kenok, at inom, apuri ndarak nen nugwa ombowologwe nda’narit namenggaarak 10 kuli inom, abok aret Aliku ALA apuri kuwak eekwi me time inom kuwak eeko logorak ti mage mban.

3-5 Kit o Metit nen it aakumi Amon mendek inom, Mowap mendek inom, it wonogo menggam tu ti paga wogwe me, mbi inom, niyo inom, wokkira wundi noorak op aret kagak, aap Petot awi Aram-Metopotamiya mendek endage Mbeyot aput Mbileyam nen kugi pulunogo pinagawak nduk, onggo wogogo mbareegwa, eeri wagagerak kwe, at Aliku kinogoba Ala nen kit kinabuwa mba’nuk, at Mbileyam kugi pulunogo pinagareegerak nogo aruk konenulik melak togon ale’nggen kinoba pinagareegerak me, it aap Amon mendek ilik, Mowap mendek a, it ineebe inom, inapuri ndarak nen nugwa inombowologwe nda’narit namenggaarak 10 kuli ari namenggerak nogo inom, abok aret kit Aliku ALA apuri kuwak eekwi me, it kinom kuwak eeri unggwogo logorak mondok mage o.


6 Kit kineenik wonogo logonet, kinom lambunna’nuk, wone obeelom mbanggwi, inale’nggen mbaruwak nduk, obeelom eeppiigwi, eeka’lek kiigak, kambi noorak kuli ari nawak o.

7 Ndi, aakumi Erom mendek ti, kit kinoreewi aret me, Inogole o, yinuk, kineebi inombakwi, ndi, aakumi Metit mendek ti, it inanggween paga kit aap nggiru negen wonogogutak me, it kunduk, Inogole o, yinuk, kineebi inombakwi, eeriyak ti mage o.

8 Inapuri ndarak inom, inombowologwe inom, kit Aliku ALA apuri kuwak eekwi me time kinom kuwak eeko logorak lek kwe, it inombowologwe inapuri kenok perak, kinom kuwak eeko logorak op aret o,” yoragagerak.

Mili eerogo pogo logorak mage yoragagerak wone

9 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Kit kinawim kinom wim nambuko logonet, obari mendek ambi kinoba lenggeniyak ti mage o.

10 Aap ambi kinenggela’me nen oona mendek kiluk togon oba aremenggerak paga eebe maluk aremenggerak kenok, kinawooliya oore’nggam nen endekem wundi nage logomenggerik, wonage logonet,

11 o nabu agan nage kagak niyo paga eebe ngguu’- mo wakkolage logomenggerik, oonegen abu aret kilu yi nage kenok perak, kinawooliya oore’nggam nogome unggwage logorak op aret o.

12 Kit kinomayo mboonggo logowam kinawooliya wurik oore’nggam endekem paga nggween ambi leenogo pumunggup o.

13 Leenogo pogo logomonggotik, nggween kabunogo punuk, kinomayo mboonggo logomonggotik, taambegak yuwak nduk, yi mendek ndi mendek eeka wonage me tegewa ambi inom punogo pogologomunggup o.

14 At Aliku kinogoba Ala unde wokkinake, kinawim tebenogo piinok, kineegin tiyak ari, eeruwak nduk, kinawooliya wurik enggela’me nege menggerak me, nege logonet, obari warak nogo mendek ambi enegen kage kenok, melak togon mbo pinagukwak, kinoore’nggam abu koorak ndigik-ndegek aago aret logowak o,” yoragagerak.

Yi wone ndi wone eeko logorak yoragagerak wone

15 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap ambi inayeloman logomenggerak kwe, agap ndakko’nok mbaganit kit kiniya wage kenok, at ogoba unde wogori noorak ti mage o.
16 Ata, kinom logowak nduk, o ambi at logorak inikilom mba’nuk miikkolage kenok, time aret logowak o. Ndi, time aret wonage me, kit nen kinayeloman eeppunuk logorak mage o.
17 Kugi awi wurik me kumi-aap wurinakak yogwe ti mendek kit wologwe-komologwe Iterali mendek togop eeriyak ti mage o.
18 At Aliku kinogoba Ala ti, kumi-aap we ugun wurinakwi ineebe inom, wurinakwi onggo pugu inom, imbirak abu eebi lombok mbake menggerak me, kumi a, aap a, ugun wurinako logonet, onggo wu pugu nogo ti paga, Ala ndogop wogorikit o, yinuk, kumbuk mbanogo punuk, at Aliku kinogoba Ala awooliya wurik me ake pi unggwogo logorak ti mondok mage o.

19 Ndi, kinawu a, kinambi a, kinamendek nano mendek kinore wogoramonggotak nogo onggo wokkirage kenok, Ambinom oba lunogo wo’niriyak o, yinuk, yoriyak ti mage o.

20 O kit unggwi nogo logomonggotik, unde a’nuk logowam time, yi mendek ndi mendek eerumonggotak at Aliku kinogoba Ala nen obeelom mban eerogo pinagage logowak nduk, kinoreewi Iterali mendek ti, kinamendek wogorumonggotak nogo, onggo ambinom nabenogo, Wo’niru o, yoriyak ti mage o. Togop kwe, aap nggiru kinamendek wogorumonggotak kenok perak, onggo ambinom nabenogo, Wo’niriyak o, yinuk, yoriyak op aret o.

21 Kinamendek at Aliku kinogoba Ala wogoriyak wone kumbuk mbanogo pogo logomonggotik, mbet-mbet aret wogoga’lek, Peebi wogorikit, mbarit ya pegak nda pegak eerit nogwe ti, wogoga’lek kiinok, at Aliku ALA nen, Wone kumbuk mbanogo pogotak nogo an wo’nega’lek me, maluk aret eekotak o, yinuk, yokkirookwak, wone kumbuk mbanogo pumonggotak nogo mbet-mbet aret wogogo logomunggup o.

22 Ndi, Ndogop wogorikit o, yinuk, kumbuk mbanogo pega’lek kenok perak, ti maluk lek aret kwe,

23 An ndogop eerikit o, yinuk, kiniki mba’nuk, kinoone paga kumbuk mbanogo at Aliku kinogoba Ala yorumonggotak kenok perak, kinoone paga lombok yumonggotak me, mbet-mbet aret wogogo logonu o.

24 Ne ambi paga kinoreeluk ambi ageyo anggur yarak me nogo logonet, anggur anggen noorak eekkinake kenok, ndonggorogon mbanogo nenet noorak op aret kwe, anggen mbanogo kinayuma yonggokko’nok noorak perak, mage o.

25 Ndi, ne ambi paga kinoreeluk enggandum yarak me nogo logonet, gandum anggen kineenggi paga nggonenogo nenet nogo logorak op aret kwe, paloowi paga alom mbanogo nagabit noorak perak mage o,” yinuk, yoragagerak.

24 Kumi mbo piigo logonet, eeko logorak yoragagerak wone

1 Yorage nagagerik, wone ambi aakumi Iterali yorage logonet, “Aap ambi nen kwe ambi wagangge logomenggerik, imbirak logonet, at kwe nogo nen aap nogo enggali aruwak nduk yuurak lek mendek ugun agan nage ogonggelo nogo kage logomenggerik, kwe nogo mbo pikit nduk, liiru mbanogo kwe nogo eenggime punuk, amenen wumbege kenok,

2 oome nogome nen wundi nage logomenggerik, aap alik ambi wamenggerak imbirak logonet,

3 aap peebi wamenggerak nogo nen, Kwe kat neebi o, yinuk, mbo pikit nduk, liiru mbanogo kwe nogo eenggime pege logomenggerik, ame nen wumbege kenok ilik, aap nogo kangge kenok a,

4 aap aa’nduk mbo pemenggerak nogo nen, Nakwe aret me, mok o, yinuk, yoriyak mage o. Aap peebi wamenggerak nogo nen muk yit tarip eerogo pemenggerak kagak wagangge at Aliku ALA nen enegen kage logomenggerik, eebi lombok mbarigin me, maluk togop mendek nikkenok at Aliku kinogoba Ala nen kineyate kwak kinanggween wokkirage nogome unggwi noorak mage o.

5 Aap ambi akweeluk awo aret wamenggerak kenok, wim eeri nogwe me, Kinom eeri nak o, yogwi, yabu aaninggin warak mendek ambi oba pugwi, eeriyak mage o. Ata, at akwe imbirak ame logonet, yi mendek ndi mendek koongge, akwe iniki ale’- nggen mbaruwak nduk, eeppit nage, eeke logowak nduk, tahun ambit paga teppogo logowak o,” yoragagerak.

Yi wone ndi wone alitak eeko logorak wone

6 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap ambi wu ngginogira wage kenok, wogogo logonet, Nawu obaane’me pegak kamendek kolagak woraanok o, yinuk, gandum anggen aambiranggo menggaarak yugum ti mendek paga at eerogo nengge menggerak me, yugum abena-ogombaga imbirak ilik, ogombaga wonage nogo mban a, woorak mage o.

7 Aap Iterali mendek ambi nen at oreeluk kagak kumaappunuk, ayeloman eekkolage, onggo nggerenggolage, eeke kenok, aap ti mondok warogo pogo logowak o. It aap maluk ti mendek eekwi iinok, kinenggela’me inenggaawak lek eerogo piigo logomunggup o.

8 Kinagabolo paga kinawin aaga’ne nogo mendek eekkinake kenok, eeko logorak wone an nen it aap Ala unde Lewi mendek yoragagirak mamunggirogogwaarak nogo, mondok liippunuk aret eerit nogo logomunggup o.

9 Kit o Metit nen wundi woraanuk, tu paga wogwe kiigak, at Aliku kinogoba Ala nen kwe Miriyam eeppereegerak nogo kiniki abeko logomunggup o.

10 Kinore ambi nen, Kinamendek ambi we luulu wo’ninip o, ari logonet, Kinamendek wo’nirumonggotak nogo obaane’me wokkiragak namendek kola woraakit o, yokkiramenggerak nogo wokkiraga’lek kenok, kinaburen at ame wa ungguurak mage o.

11 Ata, at aap kinamendek wogogwi kiinok, Namendek wokkiraagin o, yemenggerak nogo aret wonok wokkira wundi woraawak nduk, kit endekem taati tokkogo logomunggup o.

12 Ndi, at nogo eenggi lek aret me, kinamendek obaane’me wokkiramenggerak kagak, at amendek nogo kit porogo tit kiigak, nogo ambi yuurak mage o.

13 Nogoyum wokkiramenggerak ti paga nogo yege menggerak me, nogo yege logowak nduk, oonegen awo kilu yi naga’lek kagak, anogoyum wogogwi kiinok, aap nogo ti paga nogo yege logonet, ale’nggen kinoba pinagage kagak, at Aliku kinogoba Ala nen, Yi obeelom aret eekwi iigi o, yinuk, kinombarigin o.

14 It aakumi kit kinowe-kinawot kit mendek nen a, it aakumi nggiru kit kiname kota ambi kinom wonogwe nen a, ineenggi lek me, Nonggop eeruwi? yogwe iigak, yabu eeremenggaarak onggo wogorage logonet, wi-wi aganako logorak mage o.

15 Ata, it ineenggi lek aret me, ndi, yabu eekwi ti eyom aret, Onggo wo’niraagin, mba’nuk, iniki lunik aret wonogwe me, kit nen ne ti eyom paga aret wogoraga’lek kiinok, inoone nggwok paga at Aliku ALA yogwi iinok, atAliku ALA nen, It eekaarak ti maluk aret eekaarak, kinombarukwak, oonegen kilu yi naga’lek kagak yabu eeremenggaarak ti eyom paga aret onggo wogorogo logomunggup o.

16 Aap ambi apuluk maluk eeremenggerak paga ogoba kambuwak nduk, warogo pugwi, ogoba maluk eeremenggerak paga apuluk kambuwak nduk, warogo pugwi, eeriyak mage o. Ata, at aap maluk eeremenggerak unde nogo aret obaalombok maluk eekkolamenggerak me, kambuwak nduk, warogo pogo logomunggup o.

17 Aap nggiru inom, elege moono inom, Meek, mba’nuk inawone ugunugun koonogo piigwi, kumi nanu kunduk, kinamendek wogorogo logonet, Ninamendek obaane’me pegak kola woraamunggup o, yinuk, inayum waganggwi, eeriyak mage o.

18 Aakumi Metit mendek nen kit inayeloman eeppinagago wonogwe me, at Aliku kinogoba Ala nen kinagap ndarogo wokkiren wundi wagagerak nogo, kiniki abeko logomunggup o. Alom ti paga wone yi eeko logomunggup nduk, yokkiragi o.

19 Yi mendek ndi mendek abok aret eerit nogwe kiigak, at Aliku kinogoba Ala ale’nggen kinoba pinagage logowak nduk, kit nen yi mendek ndi mendek yarumonggotak anggen mbanggo logonet, ando teppumonggotak nogo ti’nuk, wa noorak mage o. Ata, aakumi nggiru inom, elege moono inom, kumi togwe inom, kologo logowak nen inake aret teppiigo logomunggup o.

 20 Kit nen eyo tayitun anggen mbanggo logonet, ando ero paga yugu teppumonggotak nogo ti’nuk, mbani noorak mage o. Ata, aakumi nggiru inom, elege moono inom, kumi togwe inom, it nen mbanggologo logowak nduk, inake aret teppiigo logomunggup o.

21 Ndi, eyo anggur anggen kunduk, mbanggo logonet, ando ero paga yugu teppumonggotak nogo ti’nuk, mbani noorak mage o. Ata, aakumi nggiru inom, elege moono inom, kumi togwe inom, it nen mbanggologo logowak nduk, inake aret teppiigo logomunggup o.

22 Kit o Metit paga inayeloman a’nuk wonogogutak nogo abeko logomunggup o. Alom ti paga wone yi eeko logomunggup nduk, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

25 Inomaluk onggo eeppiigo logonet, liippunuk, eeko logorak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap ambi imbirak wone wariyak age kenok, aap inowak loonggo menggam time namenggaarak me, it aap inowak loongga nogo nen wone aremenggerak nogo mbeenogo inowak loonggo logonet, at ambi oba abe eerogo pugwi, at ambi oba maluk eerogo pugwi, eeppunuk,

2-3 aap maluk eeremenggerak nogo yawi wariyak aret age kenok, aap inowak loongga nogo nen aap nogo enete wanduk punuk, yawi waruwak nduk, yoramenggerak yawi wako logonet, Aap ninoreeluk yi abu maluk eekerak me, mba’nuk, meek eerogo pogo logonet warukwak, yawi ne 40 agi nggwe negen wariyak ti mage o. Ata, aap inowak loongga inenggaanom paga at maluk eeremenggerak ndak-ndak aret yawi wako logowak o.

4 Lembu nen iniyok paga gandum anggen mbelanit nage kagak, ando nunggwi iyo, inambe keele maarogo piigo logorak mage o,” yoragagerak. Inore ambi kangge kenok, akwe nanu waganggo logorak wone

5 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap ambi kinoreeluk kinom wonage me, aput wulaga obaane’me pugu lek aret kangge kenok, akwe nanu pemenggerak nogo aap anebunutayorogon ambi paga wogonabi noorak mage o. Ata, kumi wogonako logonet eeko menggaarak nogo ndakndak aret aap kambemenggerak nogo ore liirogon inogoba ambit kenok aret kolage logowak o.

6 Kolage logomenggerik, kwe nogo aagaluk manggu ndake kenok, aap kambemenggerak nogo Iterali inenggela’me endage ki logowak nduk, aap kambemenggerak nogo aput eerogo pogo logowak o.

7 Ndi, aap kambemenggerak ore nogo nen, Kwe nore nanu ti, an woorak neebi o, ari kenok, kwe nogo nen it aap inoweewi kota tu unggwogo menggam wonogwe nogo inowagam nage logomenggerik, yorage logonet, An narogweluk nogo nen aakumi Iterali wonogwe me endage ki logowak nduk, kumi kologo logonet, eeko menggaarak nogo eeriyak neebi, ari kenok, yokkira wagi o.

8 Yorage kenok, it aap inoweewi o kota wonogwe nogo nen aap nogo wiiremenggaarak wage kenok, eegwa’- me wamenggaarak kwe, aap nogo nen, An woorak abu neebi o, yemenggerak togop nogo aret ari kenok,

9 kwe nanu nogo nen aap inoweewi nogo inenggaanom paga aap arogweluk nogo iyogogut yirik ambi nggoorogo punuk, yoge logonet, Ore endage ki logowak nen obaane’me piyoorak eebi mbake kenok, yogop aret eeriyak me, yinuk, awoori etenggen paga lenggenogo nappuwak o.

10 Ti eeremenggerak paga it aakumi Iterali mendek nen aap nogo owe-awot inabok mbanggo logonet, Iniyok ogut nggoorogo wogoragagerak mendek nogo yi aret o, yinuk, yogo logogun o,” yoragagerak. Yi wone ndi wone alitak eeko logorak yoragagerak wone

11 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Aap mbere nen ndugwi pugwi me, aap ore nogo akwe wage logomenggerik, ogonggelo nogo ili woorak nduk, eeke logonet, eenggi paga aap ambi nogo ooli nikkage kenok,

12 kwe ti abuwa mbaka’lek aret eenggi mbanogo nappogo logomunggup o.

13-16 Yi aap ndi aap nen yi mendek ndi mendek aaninggin wakkogo logonet, wi-wi aganako menggaarak nogo ti, at Aliku kinogoba Ala nen eebi mbake menggerak me, at Aliku kinogoba Ala nen kinanggween wokkirage nogome logonet, kineebe li a’nuk kanggo logomunggup nduk, aaninggin wakkagak yugum kole inom, mbuuluk inom, imbirak kinayuma yonggo’nuk nugwi, ndi, yonggologo wakkagak togolowak nggwok inom, mbuuluk inom, imbirak kiname wonage, eeriyak mage o. Ata, aaninggin ari nage menggerak paga ndak-ndak aret wakkagak wogorogwe, ndi, togolowak ambit nogo paga yonggoppunuk, wakkagak wogorogwe, eeko logomunggup o,” yoragagerak.

Aakumi Amalek mendek lek eerogo piyareegwaarak wone

17-18 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Kit o Metit nen wundi wogo nogogutik, tu paga wogo logonet, kineebe ndeyak eerogo pinagage, kinowak aagi age, eekkinabeegerak wogwe kiigak, it aakumi Amalek mendek nen Ala inagabiti mbaka’lek wundi nogo logonet, kinoreewi inowak lobak yereegerak kinambokan wogwe inooreegwaarak nogo kiniki abeko logomunggup o.

19 At Aliku kinogoba Ala nen kit unde a’nuk logomunggup nduk, yate negen kinanggween wokkirage nogome kiniki ugun tayenak logomunggup nduk, kinawim kinaagan-ambokan wonogwe nogo tebenogo piinok, time wonogo logonet, aap Amalek nogo inendage ki logokwak, o nggween paga yime inenggaawak lek eerogo piigo logorak nogo mari eerogo puurak mage o,” yinuk, yoragagerak.

26 Anggen aa’nduk yugu mbanogo Ala ake pogo logorak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogo-ba Ala nen yate negen o wokkirage nogome unggwi nogo logomonggotik, o ti abu aret kolaanuk, ye mbambatinuk wonogo logonet,

2 at Aliku kinogoba Ala nen kinanggween wokkirage ti paga yi mendek ndi mendek awi yarumonggotak anggen iyaalok yemenggerak nogo mbanogo muun yarak me yonggologo punuk, wonok at Aliku kinogoba Ala nen, An wonage me yime nen mban nendage tiyappogo logowak o, yinuk, o leenogo patemenggim nogome pi nogo logomunggup o.

3 Pi nanuk, ne ti eyom paga at aap Ala unde wonage nogo yogo logonet, At Aliku ALA nen nit ninanggween wo’niroorak nduk, ninombomini inom wone abuk nggaruk togon kumbuk mbaneegwam nogome, Muk unggwi wogo nogoorik, at Aliku ninogoba Ala yi eyom paga keyage waruwok nduk wogo, yo’nu o.

 4 Yogwi kiinok, aap Ala unde nogo nen muun yarak me anggen mbanak yonggolak nogo kineenggime nen wagangge logomenggerik, wonok at Aliku kinogoba Ala ake pogo menggam eyo ndoonak enaame paga pi nawak o.

5 Pi nage kenok, kit nen at Aliku kinogoba Ala enggaanom paga wone yogop aret yumunggup o. O maan togon it aakumi Aram mendek ninogoba ambi yaluk-ndaluk agan nege nagagerik, apuri we mbuuluk mban inom o Metit ari nanuk, aap nggiru negen wonogo logonet, inanebunu nggwok lombok wigak yogo nogogwaarik, inomaawi ambik ineebe ambik lombok ogogwaarak.

6 Ambik ogo mbareegwa, aakumi o Metit mendek nen nit inayeloman eeppinaninuk, yabu meek lagik-loguk eerogo aaninggin ninoba pinanugo mbareegwa,

7 ninoone nggwok paga at Aliku ninogobamini inogoba Ala yogo mbareegu, Aliku ALA nogo aruk konengge, meek lagik-loguk eerogo pinanugwi nogo enegen niige, aaninggin inoba pinanugwi nogo niige, tebembinanogo wonogwe nogo liippinanege, eeke nagagerik,

8 at Aliku ALA nen ineenu agak inagabiti warak mendek inom, Wi, yuwak nduk eerubok mendek inom, aakumi Metit mendek inenggela’me eeke nagagerik, it Metit mendek iniki ma’naruwak nduk, eenggi omaawi ambik lombok paga eeppiige, eenggi titik paga eeppiige, eerit o Metit nen wo’niren wundi wagagerak.

9 Wundi wage nagagerik, nggween abu anggiinu lombok yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kilakila wungge menggim o yime aret pinani wage nagagerik, o yi aret wo’niragagerak o.

10 Togop aret me, Kaliku ALA nen ninanggween wo’niragagindak nogo paga yi mendek ndi mendek awi yako nogoorik, anggen iyaalok yegerak mbanogo kat wokkiriyak nduk, wonok pi wogo o, yinuk, Aliku ALA yogo logomonggotik, anggen mbanak yonggolak nogo waganogo at Aliku kinogoba Ala enggaanom paga pogo logomonggotik, kinendobanggun yindumbunuk, alut eerumunggup o.

11 At Aliku kinogoba Ala nen kit inom, kinom monggotak inom, yi mendek ndi mendek obeelom aret wokkirage kenok, kit inom, aap Lewi mendek inom, aap nggiru kinenggela’me wonogwe inom, abok aret kinom kiniki ale’nggen paga aret eeko logomunggup o,” yoragagerak.

Anggen iyaalok mbanak ambi yendenogo Ala ake pogo logorak wone

12 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Tahun mbere eeppunuk, ambi eeke paga yi mendek ndi mendek anggen iyaalok yugu mbambunuk, ambi yendenogo Ala ake pogo logorak koonak nogo paga abu aret pogo logomonggotik, waganogo aap Lewi mendek inom, aap nggiru inom, elege moono inom, kumi nanu inom, kinom wonogwe nogo nunggwi iinok, ineebe op logowak nduk, it wogorogo logomunggup o.

13-14 Abu aret wogorogo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala yogo logonet, Kaliku ALA nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yo’niragagindak nogo ambi taganogo pugwi, ambi kobak eerogo pugwi, eerulik kat yo’niragagindak nogo mondok ndak-ndak aret kake pugu abu leenak mendek nogo, nit tabun paga logonet, ambi waganogo nunggwi, maluk ninoba lenggenak wonage logonet kunduk, wonok endekem wundi nogwe, aakumi kanggwi iinok wogorogwe, eerulik o. Ata, Kaliku ninogoba Ala nen wone lengganogo yo’niragagindak nogo ndak-ndak mban eeko logonet, kake pugu abu alik leenak lombok ti, nit niname nen apit aret waganogo aap Lewi mendek inom, aap nggiru inom, elege moono inom, kumi nanu inom, wogorogo o.

15 Togop aret me, kat kame agi mbogut irimbaga alik leenak menggenom time logonet, kiniki ale’nggen paga kapuri Iterali mendek kena wu’niya woraanuk, obeelom eeppinanege, ndi, ninombomini yorage logonet, Kinanggween mili obeelom yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim wokkiraagin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagindak ndak-ndak aret wo’niragagindak nggween nogo kunduk obeelom eeppege, eeru o, yinuk, yogo logomunggup o,” yoragagerak.

Ala wone eeko logorak irip paga keele maarogo yoragagerak wone

16-19 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Ne yogondak yi paga aret at Aliku ti, ninogoba Ala aret o, yinuk, yogwi, at nen yo’nirage nogo mban mugurok nogwe, wone lengganak inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, eeko logorak wone inom, mondok liirogon aret porogo wonogwe, at nen wone yo’nirage nogo ninaruk konenggwi, eeko logowok o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yogotak o. Ndi, at Aliku ALA kunduk ne yogondak yi paga mban wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yokkiramenggerak nogo mondok nggirik-nggerok porogo wonogwe kiinok, at nen eeppinagarak koonogo pereegerak nogo ndak-ndak aret, kit at apuri iniki kundugu lombok eerogo pinagage, yi aakumi ndi aakumi ogobakkigirogo piyareegerak nogo inirimbaga wonogwe kiinok, Wi, kirogwe, kinendage tiyappinagagwi, kinayuk wukwi, eeruwak nduk, eerogo pinagage, ndi, at koonogo pereegerak nogo ndak-ndak at Aliku kinogoba Ala ake leenogo pake, eerogo pinagagin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yokkirage, eeruwak nduk, eekotak me, kit eeko logorak wone lengganak inom, wone yugu inom, at Aliku kinogoba Ala nen o yogondak yi paga yokkirage yi, kiniki paga inom, kineebe paga inom, abok aret liirogon mugurok nogo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

27 Ala wone yugu yugum paga liiru mbaniyak yoragagerak wone

1 Ti’nuk, Muta inom, aap Iterali inoweewi inom, it nen aakumi Iterali yorogo logonet, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, wone abok aret nit yogondak yokkirogwe yi, kit nen mondok porogo logonip o.

2 Porogo logonet, niyo Yoraran mbanogo pegak enebaga wunda nanuk, at Aliku kinogoba Ala nen kinanggween wokkirage nogome unggwi nogo logomonggotik, yugum yele-kole ambitak waganogo logonogo nggabok mbenak-mbenak eerogo punuk,

3 at Aliku kinogobamini inogoba Ala nen wone yokkiragagerak nogo ndak-ndak kinanggween yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim at Aliku kinogoba Ala nen wokkirage nogome unggwi namunggup nduk, niyo nogo wunda nogo logomonggotik kenok, eeko logorak wone yugu yi, tigitogonyugum ti paga liiru mbanogo pumunggup o.

4 Niyo Yoraran abu aret mbanogo ene paga wunda nanuk, yugum ambitak waganogo logonogo puurak an yogondak yokkirage yi, puut Eban paga logonogo punuk, nggabok mbenakmbenak eerogo pogo logomonggotik,

5 at Aliku kinogoba Ala ake warogo kani kunggak yuurak nduk ogobakkigiko logonet, mbuti tege paga yugum poorogo ogobakkigiriyak mage o.

6 Ata, yugum itok tumbu paga mban at Aliku kinogoba Ala ake warogo kani kunggak ogobakkigirogo punuk, at Aliku kinogoba Ala ake warogo wogoriyak mendek inom,

7 Ala inom lambunik logowak nduk, ake puurak mendek inom, kani kunggak obaga punuk, kiniki ale’nggen paga at Aliku kinogoba Ala enggaanom paga taati nen kinambi nonggo logomunggup o.

8 Ndi, yugum logonogo pugu ti paga eeko logorak wone yugu yi tigitogon kenom lombok liiru mbanogo pumunggup o,” yinuk, yorogogwaarak. 9 Yorogo nogogwaarik, at Muta inom, it aap Ala unde Lewi mendek inom, it nen aakumi Iterali apit aret yorogo logonet, “Nowe-nawot Iterali yi wae. Kinoone lek kinaruk liirogon konenggo logonip o. Ne yogondak yi paga aret at Aliku kinogoba Ala apuri aret ogotak me,

10 kit nen at Aliku kinogoba Ala oone kinaruk liirogon aret konenggwi, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, wone lengganak inom, o yogondak yi paga nit yokkirogwe yi, mondok ndak-ndak aret eerit nogwe, eeko logomunggup o,” yinuk, yorogogwaarak. Inaruk konembunuk liirogon eeka’lek iinok, pulunogo piyoorak wone

11 Yorogo nogogwaarik, ne ti eyom paga Muta nen wone ambinom lengganogo aakumi Iterali yorage logonet,

12 “Kit niyo Yoraran abu mbanogo wunda nogo logomonggotik, inanebunu Timeyon, Lewi, Yekura, Itakat, Yutup, Mbeniyamin, it apit nen aakumi yi, inale’nggen inoba piyaawak nduk, puut Nggeritin paga mi’ndak wonogwe,

13 ndi, inanebunu Uruben, Nggat, Atet, Tebulom, Ndan, Natali, it nen aakumi pulunogo piyaawak nduk, puut Eban paga mi’ndak wonogwe, eekwi iigak,

14 aap Lewi mendek nen inoone nggwok paga aakumi Iterali apit aret yorogo logonet,

15 At Aliku ALA alut eekwi obaane’me kugi ogut at eebi mbake menggerak nogo mendek it aakumi ineenggi amburu paga yugum mendek a, eyo mendek a, nogo paga ogobakkigirogo pugwi, mbuti mendek paga longgo warogo pugwi, eeppunuk, kote alut eekwi iinok, pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok aret nen, Abet aret o, yogwe,

16 Aap inagalomini-inogobamini inayuk wuka’lek meek eerogo piigwi nogo pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe,

17 Aap ambi oreeluk anggween kuli pugu kagak, minogo alik pege kenok, at pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe,

18 It aap inigen mbuk tu kobak eerogo piigwi nogo it aap ti pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe,

19 It aakumi nggiru inom, elege moono inom, kumi nanu inom, inawone liirogon koonogo piigwi lek ti, pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe,

20 Aap ambi ogoba enegen taanogo punuk, ogoba akwe imbirak nogo yege kenok, aap ti pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe,

21 Aap ambi nen nggeewo-wam wuke kenok, aap ti pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe,

22 Aap ambi nen inogoba ambit inagalomini alitak kwe, kolaga ti, iriluk kagak imbirak nogo yege kenok, pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe,

23 Aap ambi nen kwe owanggelo kagak imbirak nogo yege kenok, pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe,

24 Aap ambi nen oreeluk kote warogo pege kenok, pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe,

25 Aap ambi maluk eeka’lek kagak aap ambi alik nen waruwak nduk, wu onggo mbanogo nengge kenok, pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe,

26 Aap ambi eeko logorak wone yugu yi, porogo logonet, liirogon eeka’lek kenok, at pulunik aret logowak o, yogwe iinok, It aakumi abok nen, Abet aret o, yogwe, eeko logowak o,” yinuk, yoragagerak.

28 Inaruk konembunuk, liirogon eekwi iinok,
inale’nggen inoba piyoorak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Kit nen at Aliku kinogoba Ala oone liirogon aret konenggwi, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone an yogondak yokkirage yi, liirogon waganggo logomonggotik, eerit nogwe, eekwi kiinok, at Aliku kinogoba Ala nen yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime wonogwe nogo abok aret iigak, kit kinalik mban tiyappinagagin o.

2 Kit nen at Alikukinogoba Ala oone yokkirage liirogon aret konembunuk eekwi kiinok, at ale’nggen kinoba pinagage logonet, obeelom eeppinagarak yi o.

3 Kinawi kota paga wonogwe kiigak inom, kineyabu yarak me wonogwe kiigak inom, obeelom eerogo pinagage,

4 Kinakuwi elege ndaganako menggam obeelom eerogo piige, yi awi ndi awi yarumonggotak obeelom eerogo pege, kinaanggumi lembu-tapi inom, kambin-ndomba inom, ndaruwak nduk, obeelom eerogo piige,

5 Anggen mbanak yonggokak kinayum nogo obeelom eerogo pege, mbi worako monggo’- nom kinawun awi obeelom eerogo pege,

6 Ndi, kit wundi nogwe, unggwi wogwe, eekwi kiigak, ale’- nggen kinoba pinagage, Eeke logogin o.

7 Kinawim nen kinooriyak nduk, tu ambit eeppunuk, woramenggaarak kwe, kinigen kiigak, at Aliku ALA nen tebenogo piige kenok, kit kinowagam nen tu 7 paga inalitak lombok mbaganit nawak nduk, eeppiige,

8 Kinanggween wokkirage nogome wonogwe kiigak, at Aliku kinogoba Ala ale’nggen kinoba pinagage logonet, yi mendek ndi mendek eekwi paga inom, anggen mbanogo pogo menggam inom, obeelom eerogo pinagage,

9 At Aliku kinogoba Ala nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, yokkirage ti, liirogon nggirik-nggerok porogo logonet, Eeriyak, yokkirage nogo mugurok nogwe kiinok, at Aliku ALA nen wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yokkiragagerak nogo ndak-ndak aret at apuri alik leenak logomunggup nen eerogo pinagage, eerigin o.

10 Ti eerogo pinagage kenok, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime menggaarak abok nen, It aakumi yi, at Aliku ALA apuri aret iigo, yinuk, inagabiti kinombako logogun o.
11 At Aliku ALA nen kinombomini, Nggween wokkiraagin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagim nogome wokkiramenggerak wonogwe kiigak, kinakuwi elege ndaganako menggam obeelom eerogo piige, kinaanggumi ndaruwak nduk, obeelom eerogo piige, yi awi ndi awi yarumonggotak anggen ka’letpa’let eerogo pinagage, eeke logonet, ambik lombok kalo logonogo wokkirage logogin o.

12 Yi mendek ndi mendek eerit nugwi kiigak, obeelom eerogo pinagage, yi awi ndi awi yarumonggotak anggen piiruwak nduk, at Aliku ALA nen oona ngginik kagak wo’nirage menggim mbogut paga nen tu paarogo mayu wuppi wage, eeremenggerak paga kinamendek ambik arigin me, yi aakumi ndi aakumi inamendek nggino yoraamunggup lek o. Ata, it nggino yokkira wogwe iinok perak, wogorogo logomunggup o.

13 At Aliku kinogoba Ala nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu an yogondak yokkirage yi, liirogon waganogo eekwi kiinok, at Aliku ALA nen kit we abu’me negen lek abu irimbaga aret eerogo pinagage, teberogon aakumi inayeloman lek tiyarogon inoweewi aret eerogo pinagage, eerigin o.

14 Ti eerogo pinagagin me, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu an yogondak yokkirage yi, taganogo punuk, Ala alut eekwi obaane’- me kugi eerit nogo logonet, kinena nomorogon agigan ogwe, ogugan ogwe, eeriyak mondok mage o,” yinuk, yoragagerak.

Inaruk konembunuk, eeka’lek iinok, pulunogo piyoorak wone

15 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Togop aret kwe, kit nen at Aliku kinogoba Ala oone konembunuk, liirogon eeka’lek mbo pugwi, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu inom, wone lengganak inom,yogondak an yokkirage yi, liirogon mugurok naga’lek wonogwe, eekwi kiinok, pulunogo pinagarak kinoba kwippinagi woroorak nogo yi o.

16 Kinawi kota paga wonogwe kiigak inom, kineyabu yarak me wonogwe kiigak inom, pulunogo pinagage,

17 Anggen mbanak yonggokak kinayum nogo pulunogo pege, mbi worako monggo’nom kinawun awi pulunogo pege,

18 Kinakuwi elege ndaganako menggam pulunogo piige, yi awi ndi awi yarumonggotak pulunogo pege, kinaanggumi lembu-tapi inom, kambin-ndomba inom, inaagalogwe maluk nda’naruwak nduk pulunogo piige,

19 Ndi, kit wundi nogwe, unggwi wogwe, eekwi kiigak, pulunik aret logomunggup nduk, eeppinagage, eeke logogin o.

20 Kit nen at Aliku ALA mbo punuk maluk eekwi kiinok, aakumi nen pulunogo pinagagwi, naalop-kaalop eerogo pinagagwi, yi mendek ndi mendek eekwi nogo abe eya mbanggwi lek we tigone-tagone eerumunggup nduk, eerogo pinagagwi, eeppinagawak nduk, at Aliku ALA nen nappiya woramenggerak eekkinabit wogwe iigak, ne ambit liingge aret kambit nogo logonet, kinenggaawak lek ogo logomunggup o.

21 O kit unde a’nuk logowam nogome nogo logomonggotik, time wonogwe me, at Aliku ALA nen andi-pandi kinoba nappi woramenggerak paga kambit nogwe kiigak, kinanggween ti paga aakumi lek aret arigin o.

22 At Aliku ALA nen andi nappi woramenggerak kinoba kwi’- nage logonet, kineebe wono eerogo pinagage, kineebe paga aganggen ambik eekkinake, kinagabolo paga piirik-kunik eekkinake, mo andi nen aganggen tela eerogo pinagage, noogelo wu eerogo pinagage, kinamendek yarak engga paga kane’nep kunogo pege, wun kunogo pege, eeke kagak, kineebe aret lek ogo logomunggup o.

23-24 At Aliku ALA nen mbogut kit kinirimbaga wonage nogo yugum tembaga negen kunogo pege, kinanggween mbuti kwak mbuk kunogo pege, ndi, mayu wurabi worookwak wun inom, liirubu aa’ngga inom, nogo mban wurabit wage kagak, kineebe aret lek ogwe, eeke logogin o.

25 Kit nen kinawim inooriyak nduk tu ambit eeppunuk nogwe me, at Aliku ALA nen tebenogo pinagage kenok, kinawim nen kinoorit wogwe iigak, kit tu 7 paga kinalitak lombok mbaganit namunggup o. Mbaganit nogwe it yi aakumi ndi aakumi inabu’me piigo menggam o nggween paga yime menggaarak abok aret nen inigen kiigo logomenggaarik, Yi eeginakerak mbaganggwi iya, yinuk, kinabok mbanggo logogun o.

26 Ndi, kineebe kinoorak kambak ti, yirowendirowe wiga agan nugu menggaarak inom, nggwiya endekem mendek inom, it inambi age logomenggerik, nibinogo nunggwi me, aap ambi nen teerogo nappiyaagin lek aret o.

27 At Aliku ALA nen aakumi Metit mendek inagabolo paga piirik-kunik eeginabeegerak nogo mendek eekkinake, yigani kunogo pinagage, kinawin kinamok kila eerogo pinagage, kinagabolo paga kineenggabit nggibinggibi eeko logobagip nduk ane’nep eerogo pinagage, eerogo pinagaremenggerak me, lek aga’lek itok kundugu tit logogin o.

28 At Aliku ALA nen kumili kunogo pinagage, kinigen mbuk eerogo pinagage, kiniki kobak eerogo pinagage, eerigin me,


29 aakumi inigen mbuk o apit paga liinggwi agan nugu mengga kwak, kit kinigen obeelom aret kwe, o liingge kagak aret liinggwi agan nugu logomunggup o. Kit ambi eekkolaawok nduk, eerumonggotak kwe, abe eya mbanogo nengga’lek kiigak, ko’lu-kii’me wi-wi eekkinakwi, kineenggime ndinggologwe, eekwi iigak, aap ambinen kinabuwa mba’nuk yeenggwa kirogo logogun lek aret o.

30 Kit nen kinakuwi wogonaburak nduk miirogo patumonggotak kiigak kwe, aap alik ambi nen imbirak nogo yugwi, kinawi ngget wukkolamonggotak kwe, time nogo yega’lek mbo pugwi, kineyabume anggur awi yarumonggotak kwe, anggen mbanggolaga’lek mbo pugwi,

31 kinigen kiigak aakumi nen kinaanggo lembu waremenggaarak kwe, makkirogwe lek mbo pinagagwi, kinaanggo keledai porogo kiigak, ndinggo’nok namenggaarak kwe, wokkira waga’lek mbo pinagagwi, kinaanggumi kambin-ndomba nogo kinawim wogorogwe iigak kwe, aap ambi nen ili yaga’lek mbo pinagagwi, eerogo pinagawak nduk, eeppiyaagin o.

32 Kinapuri wologwe inom, komologwe inom, ndinogo aakumi inanebunu alik mendek wogoramenggaarak wogoret namenggaarak nogo, Wogwe iyaamun ilik, lek a, yinuk, kiniki lunik logonet, ko’lu-kii’me kinigen tu ndogome logomonggotak kwe, waga’lek iinok, kit nen ambi eeriyak meek aret kaamunggup o.

33 Kit yabu ligak wuundamo eerogo kinanggween paga yi awi ndi awi yarumonggotak nogo, aakumi kineenggo’lek mendek nen anggen mbanogo nunggwi iigak, aaninggin kinoba pinagamenggaarak tebenak aret logonet, kambit nogo logomunggup o.

34 Yi mendek ndi mendek eeppinagamenggaarak nogo kogo logomonggotik, kit eeriyak meek kenok, we kinigen kome yogwe ugun puk aret logomunggup o.

35 At Aliku ALA nen piirik-kunik lek ariyak lek nogo mendek kiniyok ogut paga nen kinambulok paga nugwa agi kinanobak kirin paga eerogo pinagagin o.

36 At Aliku ALA nen kit inom, kinowe endagembogut mippumonggotak inom, it aakumi inanebunu alik kinombomini kinom kineenggo’lek nogo mendek wonogwe me, wokkiren pinagi nage kenok, time wonogo logonet, Ala alut eekwi obaane’me eyo paga inom, yugum paga inom, kinagugi ogut ogobakkigirogo mippunuk, tiyappit nugwi

37 it yi aakumi ndi aakumi wonogo menggam wokkiren pinagi namenggim nogome nen inigen kiigo logomenggaarik, Yogobi eeginabit nege yi, iya! yinuk, miyukmeya eerogo pinagago logonet, kinagi’ndok kanggo logogun o.

38 Kineyabume yi awi ndi awi ambik yarit namonggotak kwe, wurin nen apit aret nenet namenggerak me, we mbuuluk mban mbanggologwe,

 39 eyo anggur awi ambik lombok yappunuk, wola yumonggotak kwe, nggoon nen nagin me, anggen mbanogo nunggwi ilik, amburu toologo nunggwi a, eeka’lek aret wonogwe,

40 eyo tayitun awi kinanggween paga apit aret yarak wonage kwe, anggen yugu mono-mono wambemenggerak me, kit nen amburu aambiranogo tookkolaga’lek wonogwe,

41 kinapuri wologwe inom, komologwe inom, apit aret ndaganabumonggotak kwe, aakumi alik nen ndiniren nogo logogun me, kit kinapuri kinom lek aret wonogwe,

42 kinageyo yarak paga inom, kinamindik-kinamendek yarak paga inom, yibila mban ninggippunuk wonogwe kogwe, eeko logomunggup o.

43 It aakumi nggiru kinom wonogwe nogo kinirimbaga tiya agan nogwe iigak, kit inabu’me tebe agan wanggwi,

44 it ineenggi warak me, kit nen, Peebi obaane’me puwok o, yinuk, ngginooramonggotak wokkiramenggaarak kwe, it nen kit nggino kira wogwe iinok perak, kineenggi lek me wogoroorak meek aret ogwe, it kinirimbaga inoweewi ogwe, kit inabu’me inayeloman ogwe, eeko logomunggup o.

45 Kit nen at Aliku kinogoba Ala oone konembunuk liirogon eeka’lek mbo pugwi, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, wone lengganak inom, at nen yokkiragagerak nogo liippunuk, mugurok naga’lek mbo pugwi, eekwi paga pulunogo pinagarak wone yi nogo, mukkirenkinoba age logomenggerik, eeppinagage tit kagak, kineebe aret lek eerogo pinagage logogin o.

46 Ti apit eeppinagage logogin nogo ti, kit inom, kinapuri-kinombowologwe nda’narit namenggaarak inom, kit nen, Ninagabiti warak mendek iya eeke yi, at Aliku ALA nen nineenu aruwak nduk, eeppinanege kogo o, yinuk, mondok mbako logomunggup o.

47 At Aliku kinogoba Ala nen yi mendek ndi mendek kalo logonogo wokkiramenggerak obeelom mban wonogo logonet, Ninogoba Ala eeppinanege me, wa, yinuk, kiniki ale’nggen nen ayeloman logonet, At ake eeriyak nineebi o, yogwe kiinok,

48 at Aliku ALA nen kinawim nappiya woramenggerak nogo inayeloman a’nuk, mbi abu, niyo abu, kinayum yirik lek, kinamindik-kinamendek abu lek we kinagap mbelanak wonogo logonet, inake eeko logomunggup o. Eyo aaninggin tapi enggaanok paga kwippogo mengga kwak, at Aliku ALA nen mbuti aaninggin negen kinali’luk paga kwippinagamenggerak aaninggin ndugu aago logonet, kineebe aret lek ogo logomunggup o.

 49 Towe pen ware wage nagaatik, towe mappiige menggi kwak, aakumi o nggween irip nda lombok menggaarak inoone kit kineenggo’lek mendek nogo nen, mappinagi woraawak nduk, Aliku ALA nen eeppiige kenok, wogo logomenggaarik,

50 aap inanggok inayuk wukwi, kinapuri inabuwa mbakwi, eeka’lek inetenggen aagi wu eerogo punuk,

51 kinaanggumi inom, yi mendek ndi mendek yarak inom, it nen lek eerogo nenet nogo logogun o. Gandum inom, eyo anggur amburu awo toolak inom, tayitun amburu ngget mendek toolak inom, lembutapi, kambin-ndomba it inaagalogwe inom, kit noorak kinake ambi teppinagaga’lek apit aret anep lek eerogo nenet nogwe iigak, kit nengga’lek logonet, kineebe aret lek arit nogwe,

52 ndi, at Aliku kinogoba Ala nen yi o ndi o wokkirage nogome kinawi yaga’- lelo kota-kota abok aret owa’nagat yugum paga irip tiyarogon omaawi ambik pak wuppunuk, kiniki ti paga panggonak wonogwe nogo abok aret punggagak mban eeko logonet langgunogo pinagagwi, eeko logogun o.

53 Nabenak togop mban eerogo pinagi unggwi wogwe paga kinoba aaninggin- paaninggin eerogo pinagamenggaarak wonogo logonet, kinambi noorak abu lek ari nage kenok, at Aliku kinogoba Ala nen wokkiramenggerak kinapuri wologwe-komologwe ndaganabumonggotak nogo inoorogo nonggo logomunggup o.

 54-55 Kinawim nen kit kinawi kotakota time abok aret pak wurik pungga wagak mban eeko logonet, yi mendek ndi mendek ambi kit noorak kinake teppinagaga’lek, it abok aret nunggwi paga aaninggin-paaninggin aago logonet, mbi abu nen aap ambi iniki abu yanggonak aakumi inabuwa mbaka nogo nen apuluk lombok warogo nengge logonet, at oreewi inom, at akwe iniki kunik lombok inom, apuri ineenik wonogwe nogo inom, Magaragibok nela nen nalik ninggirak, mbariyak kagak aret apuluk mbanak nogo ando ambi it magaraga’lek at alik mban nengge,

56-57 ndi, nogo ti eyom paga, kwe ambi iniki abu yanggonak aakumi inabuwa mbaka eenggi warak me, tu iyok paga negeelik nogo mbi abu nen aagaluk awo ndake logonet, iyaande inom, aagaluk inom, kote kumaarogo nengge logonet, at ogonggelo iniki kunik inom, aagalogwe wologwe-komologwe ando inom, Magaragibok, nela nen nalik ninggirak, mba’nuk, iniki wakkoloorak kagak, alik nengge, eeko logogun o.

58 Ndi, kit nen eeko logorak wone yugu mbuku paga liiru mbanak wonage yi apit aret, kiniki liippunuk mugurok nogwe, at Aliku kinogoba Ala endage abu tiyanak aakumi iya mbakwi yi, ayuk wukwi, eeka’lekaret logomunggup kenok,

59 kit inom, kinapuri-kinombowologwe ndaganabit namonggotak inom, at Aliku ALA nen eerubok mendek kinoba pinagage logonet, aaninggin-paaninggin alik negen kinoba pinagage tit kagak, o ambik me aret ari nage, ndi, andi maluk ogole warak lombok eeppinagage tit kagak, o ndime ari nage, eeke logogin o.

60 Eeke logonet, andi alik mendek o Metit paga eeppiige kenok, kit nen kinagabiti mbareegutak nogo aret eekkinabemenggerak kinoba lek aga’lek lenggenak aret logowak nduk, nappi wage,

 61 ndi, eeko logorak wone mbuku yi paga liiru mbanak wonage lek mendek yi kugi ndi kugi alik mendek paga kinooke, aaninggin kinoba pinagage, eekkinabit unggwage tit kagak kineebe lek ogo logomunggup o.

62 Kit aa’nduk kineebe ambik laaluguragan mbogut paga wonage ti ndak-ndak aret logomonggotak kwe, at Aliku kinogoba Ala oone kinaruk liirogon konembunuk, eeka’lek logomunggup kenok, aap kineebe we mbereeluk mban aret logomunggup o.

63 At Aliku ALA nen, Kit obeelom mban eerit nogwe, kineebe ambik lombok wigannarit nogwe, eerumunggup nduk, inikilom paga eeppinagareegerak nogo ndak-ndak kit o unggwi nogo logomonggotik, unde a’nuk logowam time nen nggiginogo wumbinagage, kineebe mondok pup eerogo lek eeppinagage, eeppinagarak nogo ti, inikilom paga aret eeppinagagin o.

64 At Aliku ALA nen kit o nggween alom me nen nggween irip me yi aakumi ndi aakumi wonogwe inenggela’me time mak eerogo nappinagamenggerak time wonogo logonet, kit inom, kinombomini inom, kugi kineenggo’lek mendek ogut eyo paga a, yugum paga a, ogobakkigirogo Ala obaane’me mippogo logomonggotik, alut eeko logomunggup o.

65 Kit yi aakumi ndi aakumi inenggela’me time wonogo logonet, kiniki ugun tayenak wonogwe, kinowak yonggonggologo logorak o kwaakwi, eeko logomunggup lek o. Ata, kiniki piirik mban wonogwe, kinigen pekkoorak anggon eekkinake, kiniki wakko’net unggwage, eeko logomunggup nduk, at Aliku ALA nen eeppinagagin o.

66 Eeppinagage kenok, kineebe kinookwi iyo, oonikiya paga, liingge paga, kinagabiti nen puruk yagak nugwi, kinagabolo kangge kagak nugwi, eeko logonet,

67 eeppinagit nogwe kinigen kogo logomonggotik, kinagabiti mban kinikime yagabit arit unggwage logonet, kuubondendok age kenok, O mbet-mbet kiip aruwak lak, ao, yogwe, ndi, oonikiya age kenok, O mbet-mbet weeruwak lak, ao, yogwe, eeko logomunggup o.

68 An nen yokkirage logonet, Kiniyok paga yungguninuk o Metit noorak mage o, yokkiragagirak nogo kagak kwe, at Aliku ALA nen yiiro paga o Metit pinagi nage kenok, kit nen kinawim mendek yorogo logonet, Nit aap inom, kumi inom, kinayeloman logowok nduk, nineebe kunninabinip o, yinuk, yoramonggotak kwe, it kungginabugun mondok lek aret o,” yinuk, Muta nen Iterali yoragagerak.

29 Eeko logorak ngget koonogo pugu yoragagerak wone

1 Puut Korep paga at Aliku ALA nen eeko logorak wone abuk nggaruk togon Iterali yoragagerak nogo inom lambumbunuk, eeko logorak wone ambi it aakumi Iterali o Mowap wonogwe me, Muta inom koonogo puwak nduk, at Aliku ALA nen yi wone ndi wone Muta yoge mbareegi, yoragagerak yi aret.

2 At Muta nen aakumi Iterali abok aret kuwak ari woraawak nduk, wiiragagerak wogo mbareegwa, it yorage logonet, “At Aliku ALA nen o Metit paga aap Pirawun inom, at inom yabu eeko menggaarak inom, aakumi o time menggaarak abok inom, eeppiige nogo kinigen iigwi,

3 it inabut mbanikit nduk wakkagak eeke logonet, ineenu agak inagabiti warakmendek inom, eerubok mendek inom, mondok iya lombok eeke nogo kinigen abe nen aret kogwe, eereegutak o.

4 Kinigen kogogutak kwe, at Aliku ALA nen kit yelok kaamunggup nduk, kiniki ngget wokkirage, kinigen lik togon kaamunggup nduk, kinigen obeelom eeppinagage, liirogon konenggo logomunggup nduk, kinaruk abe eerogo pinagage, eeka’- lek o yogondak yi kuli aret wonogo ogotik o. 5 Ndi, tahun 40 paga an nen tu karume paga wokkiren wage neegak, kinayum yirik nibik ari, kiniyok ogut nggerenak nogo nibinik-ndelenak age,

6 oroti inom, anggur amburu inom, amburu omaawi mendek inom, namunggup nduk wokkirage, eerulik o. Ata, at Aliku kinogoba Ala at aret kineenu arumunggup nduk, yi mendek ndi mendek lek kenok, at nen aret wokkiranet wage nagagerak nogo o.

7 Ndi, nit o yime ari wogo mbareegu, aap o Ketibon mendek endagembogut Tikon inom, o Mbatan mendek aap endagembogut Ok inom, it nen ninooruwak nduk, wundi nogogwaarak kwe, nit nen melak togon it inoorogo piyareegurak nogo o.

8 Inoorogo piinok, inanggween waganogo aap Uruben mendek inom, aap Nggat mendek inom, anebunu Manate ando mogonak mendek inom, ineyate negen unde eekkolaawak nduk, wogorogogurak o.

9-13 At Aliku kinogoba Ala nen kinombomini Abarakam, Itak, Yakup inom wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yorage, kit kunduk wone koonogo yokkirage, eereegerak nogo ndak-ndak, kit at apuri leenogo pinagage, ndi, at kinogoba Ala age, eerubagip nduk, o yogondak aret at Aliku kinogoba Ala kinom wone abuk nggaruk togon koonogo punuk, kumbuk mbanubagip nduk, kinogobamini kinarum menggaarak inom, kinoweewi wone koongga inom, wim wone mbangga kinoweewi inom, kit Iterali aap mban abok aret inom, kinakuwi inom, kinapuri inom, aap nggiru kinom wonogwe kani wuka inom, niyo tooli naga inom, abok aret kuwak eeri wogotak at Aliku kinogoba Ala enggaanom yogondak mi’- ndak wonogwe me, yi mendek ndi mendek eerit namonggotak obeelom mban arit nage kaamunggup nduk, eeko logorak yi wone ndi wone abuk nggaruk togon koonak yi, mondok liirogon woppunuk, eerit nogo logomunggup o.

14 Wone abuk nggaruk togon koonogo kumbuk mbanggwi yi, kit kinalik mban kinake eeriyak lek o.

15 Ata, o yogondak kuwak eeri wogotak at Aliku ninogoba Ala enggaanom mi’- ndak wonogwe kit yi apit inom, aakumi o yogondak yi paga kinom wonogwe lek peebi nda’narugun nogo inom, abok aret kinake eeriyak o,” yinuk, yoragagerak.

Ala liirogon mugurok nogwe lek paga eeginaburak yoragagerak wone

16 Yorage nagagerik, wone ambinom yorage logonet, “Kit o Metit paga nonggop wonogogutak nogo inom, yi aakumi ndi aakumi time wonogwe iigak-iigak nonggop negen wogogutak nogo inom, kit lombok kineenu aret o.

17 Wogo logonet, it inagugi ogut eerak ogole warak mendek inom, Ala alut eekwi obaane’me kugiwak eyo mendek paga, yugum mendek paga, mbuti perak-emas mendek paga, ogobakkigirik nogo inom, kinigen kogogutak o.

18 Togop aret me, kit kinenggela’me yime aap inom, kumi inom, kinaaganapuri inom, kinanebunu mendek inom, it iniki nen o yogondak yi paga at Aliku kinogoba Ala kinambokan monogo mbo punuk, yi aakumi ndi aakumi inagugi Ala obaane’me alut eekwi me, kinom eeri noorak mage o. Ti eeriyak nogo ti, iri’ngga ale mendek nunggwi iinok kanggwi nogo mendek yarak kokwak aret me, kit eeriyak mage o.

19 Aap ambi nen wone kumbuk mbanggwi yi, aruk konengge logomenggerik, Ala ale’nggen an noba aret logogin, mba’nuk, An nogogumbuk a’nuk, eeriyak koongge nogo mugurok mban naminggirak kwe, kagak, obeelom aret logogin o, ari kenok, at mbaremenggerak ti paga kit maluk eeka’lek mendek inom, it maluk eekwi inom, abok aret lek eerogo pinagagin o.

20 Ndi, aap togop eerigin nogo ti, at Aliku ALA nen omaluk lek eerogo pigin mondok lek aret o. Ata, Aliku ALA nen, Aap ti neebi o, yinuk, anini kani omoonuk negen at oba pege logomenggerik, pulunogo piyoorak wone mbuku yi paga liiru mbanak wonage nogo abok aret at oba kwippege logomenggerik, endage o nggween paga yime nen lek eerogo pigin o.

21 At Aliku ALA nen wone abuk nggaruk togon yo’nirage logonet, pulunogo piyoorak wone nogo, eeko logorak wone mbuku yi paga liiru mbanak nogo ndak-ndak, aap ti inanebunu Iterali mendek abok aret inenggela’me nen leenogo punuk, maluk eeppigin o.

22 Togop eerogo pemenggerak me, kit kinombowologwe peebi nda’narit namenggaarak inom, aakumi nggiru o nda nen kiniya wogwe nogo mendek inom, Aliku ALA nen o yi maluk eerogo pege, andi-pandi inoba piige, eeke nogo inigen kogo logogun o.

23 Ndi, at Aliku ALA anini kani omoonuk negen mi’nage logonet, o Torom inom, Nggomora inom, Arama inom, Teboyim inom, nggween abut lagak-mbagak eerogo pege logonet, lek eerogo pereegerak nogo ndakndak kit kinanggween yi, abok aret kani nen yogu eerogo pege menggi kwak, nggwi-nggwi mban eerogo pege, mut obari nen yogu eerogo pege, eeremenggerak wonage me, yabu waganogo yakwi, yarak anggen mbilangge, yi mendek ndi mendek alik nen wungge, eeka’lek aret logogin o.

24 Togop eerak wonage me, yi aakumi ndi aakumi abok nen yogo logonet, Alom nano paga at Aliku ALA anini kani omoonuk negen mi’nage logonet, nggween yi, maluk eerogo pegerak wonage mbakop? Yogwe iinok,

25 wone onggo yorogo logonet, Lek o. It aakumi yi, inombomini inogoba at Aliku Ala o Metit nen wogoren wundi wage nagagerik, inom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak nogo taganogo pugwi iinok, eerogo piyareegerak o.

26 At Aliku ALA nen, Kit togop ee’nip o, yinuk, unde eeppiiga’lek iigak, kugi it ineenggo’lek mendek Ala alut eekwi obaane’me ayuk wuko logonet, eeko nogogwaarak me,
27-28 at Aliku ALA anini kani omoonuk negen mi’nage nagagerik, pulunogo piyoorak koonak wone mbuku yi paga liiru mbanak wonage nogo it aakumi ti, inoba kwippiige logonet, inanggween yi paga nen nggiginogo aakumi inambik inanggween paga nappiyareegerak yogondak ineebe lek wonogwe yi aret o, yinuk, yorogo logogun o.

29 Yi wone ndi wone ando ti, at Aliku Ala inikime nobarak menggerak kwe, yi wone ndi wone kenom paga yo’nirage nogo ti, mondok-mondok eeko logowak nduk, yo’nirage me, eeko logorak wone yugu yi, nit inom, ninapuri inom, mondok liippunuk, eeko logowok o,” yinuk, yoragagerak.

30 Inomaluk mbo punuk, yungguninuk wogwe iinok,
obeelom eeppiige logorak wone

1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At Aliku kinogoba Ala nen kit mak eerogo yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nappinagamenggerak time wonogo logonet, Ala ale’nggen nen obeelom eerogo pinagarak wone inom, pulunogo pinagarak wone inom, yogondak an nen yokkirage yi, abu aret kinoba age kenok, Nit ndogop eekoorak paga ee’ninake kogo o, yinuk, mbako logomunggup o.

2 Ndi, kit inom, kinapuri inom, Eeko logo-rak, an nen o yogondak yokkirage yi ndak-ndak, at Aliku ALA oone ari nogo kinaruk konenggo logomonggotik, kineebe kiniki abok aret at mban wogo’nuk, yungguninuk Ala mugurok wogwe kiinok,

3 at Aliku kinogoba Ala nen kinabuwa mba’nuk, kit aakumi inenggela’me mak eerogo pinagamenggerak nogo kuwak eerogo wokkiren kiniyokan pinagi wage logomenggerik, aa’nduk wonogogutak togop nogo aret obeelom eerogo pinagagin o.

4 Ndi, kit ando nggween irip me mak eerogo pinagamenggerak nogo kunduk, ne ambit ti paga mban kuwak eerogo wokkiren,

5 at Aliku kinogoba Ala nen kit kinombomini inanggween wogoramenggerak unde eeppatinuk logomenggaarak nogome, kit unde eeppatinuk logomunggup nduk, pinagi wage logomenggerik, kinombomini ineebe mbereeluk logomenggaarak kwe, kit perak, kineebe ambik lombok arumunggup nduk, obeelom eerogo pinagage logogin o.

6 Eerogo pinagage kenok, kit kineenik wonogo logonet, kiniki kineebe abok aret at Aliku kinogoba Ala kiniki kunik logomunggup nduk, at Aliku ALA nen kit inom, kinapuri-kinombowologwe inom, aakumi inagabolo mbanggo mengga kwak kiniki omaawi wonage nogo lek eerogo mbo pege,

7 at Aliku kinogoba Ala nen it ineebi kinomba’nuk, piyakpayak eerogo pinagagwi kinawim nogo pulunogo piige, eeke logogin o.

8 Kit nen yungguninuk Aliku ALA owagam woraanuk, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, wone yugu an o yogondak yokkirage yi, liirogon konembunuk, eekwi kiinok,

9 at Aliku kinogoba Ala nen kit yi mendek ndi mendek eekwi inom, elege ndaganako menggam inom, kinaanggumi nda’nogwe inom, kinanggween paga yi awi ndi awi yarumonggotak inom, ambik lombok aruwak nduk, kinombomini inikilom paga eeppiige nagagerak nogo ndak-ndak inikilom kinombake logonet, obeelom eerogo pinagage logogin o.

10 Kit nen kiniki inom, kineebe inom, abok aret at Aliku kinogoba Ala wogo’nuk, yungguninuk, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu liiru mbanak wonage yi, liirogon kinaruk konembunuk, eerit nugwi kiinok, at Aliku kinogoba Ala nen obeelom eerogo pinagage logogin o,” yoragagerak.

“Kineenik logorak a, kambuurak a?” yoragagerak wone

11 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Wone lengganogo an nen yogondak yokkirage yi nogo ti, kit nen eeriyak aaninggin negen, kobak ariyak negen, yokkirage lek o.
12 Wone an yokkirage yi, kit nen, Agi mbogut paga wonage, mba’nuk, yogo logonet, Wone ti, nit liirogon konembunuk, eeruwok lak, ta nen agi mbogut paga time lagi nanuk, wonok wura wage logomenggerik, yo’nira wage,

13 ndi, Niyo nggwok yenggenak ene pagan wonage, mba’nuk, Wone ti, liirogon konembunuk eeruwok lak, ta nen niyo nggwok yenggenak laut nggaruk pegak time wa nage logomenggerik, yo’nira wage, eerigin mbakop? yogwe kiigirak kwe,

14 lek o! Wone nogo ti, kinikime inom, kinambe paga inom, koorok aret wonage me, liirogon konembunuk, eeko logorak mban aret o.

15-18 Kit nen at Aliku kinogoba Ala kiniki kunik eeko logonet, at eeriyak mbake nogo mugurok nogwe, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, nggirik-nggerok porogo wonogwe, Eeko logonip o, yinuk, an o yogondak yokkirage yi, eekwi kiinok, kit o unde a’nuk logowam time ari unggunuk wonogwe me, at Aliku kinogoba Ala ale’nggen nen eeppinagage kagak, mbet-mbet kangga’lek kineenik logonet, kineebeambik wiganggo logomunggup o.
    Togop kwe, kit nen kinogoba Ala wone liirogon konembunuk eeka’lek, mbo punuk, melak togon Ala alut eekwi obaane’me kugi ayuk wuko logonet, eekwi kiinok perak, kit niyo Yoraran enebaga wunda nogo logomonggotik, o kit unde a’nuk logowam time ari nanuk wonogwe kiigak, kit li a’nuk kambumunggup lek, kineebe mbet-mbet aret pup eerogo pinagarak an yogondak mondok kin paga yokkirage me, o yogondak yi paga aret kit nen obeelom eeppinagage kagak kineenik logorak inom, maluk eeppinagage kagak, kambuurak inom, kinoba kwippinagage me, liippogo logonip o.

19 An o yogondak mbogut inom, nggween inom, wiiraminggirak inenggaanom paga kit miikkologwe kiyaawak nduk, Ala ale’nggen nen obeelom eeppinagage kagak kineenik logorak inom, pulunogo pinagage kagak kambuurak inom, kinoba kwippinagage me, kit inom, kinapuri- kinombowologwe inom, kineenik logomunggup nduk, kineenik logorak nogo miikkolaanip o.

20 Miikkologo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala kiniki kunik eekwi, oone ari nogo kinaruk konenggwi, at paga mban kiniki panggonak wonogwe, eerumonggotak paga at Aliku ALA nen kit kinombomini Abarakam, Itak, Yakup, inom wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo, Kinanggween wokkiraagin o, yinuk, yoragagim nogome wonogo logonet, kineenik mondok li a’nuk kanggo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

31 Muta obaane’me Yotuwa mippereegwaarak wone

1 Ti’nuk, at Muta nen aakumi Iterali abok aret wone ambi yoragagerak nogo yi o.
2 “An ndarak neegak tahun seratus dua puluh aret agaarak me, an nen wokkiren nege logorak meek age, ndi, at Aliku ALA nen ari logonet togon, Kat niyo Yoraran ayo mbaninuk ene pagan time wunda noorak lek o, yo’nege, eereegerak me,

3 at Aliku kinogoba Ala nen aret aa’nduk a’nuk wokkiren wunda nage logomenggerik, it aakumi inanebunu lombok o time wonogwe nogo lek eerogo piinet nage kenok, it inanggween nogo kit unde eeppatinuk logomunggup me, at Aliku ALA nen yereegerak nogo ndak-ndak at Yotuwa nen aret aa’nduk a’nuk wokkiren wunda nagin o.

4 Wokkiren nage logomenggerik, at Aliku ALA nen aap o Amori mendek inoweewi inendagembogut Tikon inom, Ok inom, inawi tini abok inom, lek eerogo piyareegerak nogo ndakndak, it aakumi inanebunu lombok o time wonogwe ti, togop aret eerogo piyaagin o.

5 At Aliku ALA nen kinawim ti, kineenggime wokkirage kenok, an nen yokkiragagirak ndakndak aret eeppiyaamunggup o.

6 At Aliku kinogoba Ala nen teppinagage, eraanggi mbo pinaganuk mbagangge, eerigin lek kinom aret nagin me, it aakumi ti, ineebe paga kinagabiti mbakwi, kinaganak nuk-nuk kirage, eerugup o. Ata, kit kinogogumbuk kiniki nu’lek eeppatinuk logonip o,” yoragagerak.

 7 Yorage nagagerik, at Muta nen Yotuwa wiige nagagerik, it Iterali mendek abok inenggaanom paga yoge logonet, “Yotuwa wae. Kat nen aret it aakumi yi, o at Aliku ALA nen, Wokkiraagin o, yinuk, abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo inombomini yoragagim time wogoren unggwi nage logomenggendik, nggween nogo ineyate kwak unde a’nuk logowak nen, mbanogo wogoraanok nduk, piya noorak me, kat kogogumbuk kiniki mondok nu’lek eeppatinuk logot o.

8 At Aliku ALA nen teppagage, eraanggi mbo paganuk mbagangge, eerigin lek kimbirak aret logonet, tu nikkeren nagin me, kat kagabiti mbake,Eeriyak, anggon eekkake, eerugun o,” yoreegerak. Eeko logorak wone liiru mbanak nogo tahun 6 eeppunuk ambi eerak paga mbininggak eeko logorak wone

9 Yoge nagagerik, at Aliku ALA nen eeko logorak wone yereegerak nogo abok aret at Muta nen liiru mbanogo pit nage nagagerik, Aliku ALA inom wone koonogo pugu aloobut mbanak me yonggolak it aap Ala unde anebunu Lewi mendek eewu’nuk nogo menggaarak nogo inom, it aap Iterali mendek inoweewi yo’nggok abok aret nogo inom, wogoragagerak.

10 Wogorage nagagerik, it yorage logonet, “Tahun 6 eeppunuk, ambi eerak irip yubuni nage kagak, ooliya wureegwaarak aberogo laago lakwi paga nomat inobaga luurik nogo, We aret kolaanip, yoroorak eyom aret me,

11 it aakumi Iterali abok aret at Aliku inogoba Ala nen o leenogo patemenggim nogome at owagam kuwak ari woramenggaarak inaruk iigak, eeko logorak wone yugu liiru mbanak yi, kinoone nggwok paga lombok mbininogo yorogo logorak aret o.

12 Togop me, it aap inom, kumi inom, elege inom, aakumi nggiru kinawi tini lombok kinom monggotak inom, abok aret kuwak ari woraanuk, at Aliku inogoba Ala oone inaruk konenggwi, inagabiti ombako logowak nduk mamunggologwe, eeko logorak wone yugu liiru mbanak yi, liirogon mugurok nogwe, eeko logowak nduk, mbininogo yorogwe,

13 ndi, o kit niyo Yoraran wunda nogo logomonggotik, unde eeppatinuk logowam ari nanuk, kangga’lek awo kineenik wonogo logonet, eeko logorak wone yugu liiru mbanak kinapuri ineenggo’lek yi, time nen inaruk konenggwi, at Aliku inogoba Ala inagabiti mbako logorak mamunggologwe, eeruwak nduk, mbininogo yorogwe, eeko logonu o,” yinuk, yoragagerak.

At ALA nen wone irip paga Muta yoreegerak wone

14 Yorage mbareegi, at Aliku ALA nen Muta wone ambinom yoge logonet, “Kat kambuurak eyom abu aret panggo yegerak me, at Yotuwa eeke logorak yogop-ndogop yorikit nduk, Mok o, yoge logomenggendik, wonok an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me time nak o.” Yoge mbareegi, at Muta Yotuwa imbirak Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me time nogogwaarak.

15 Nogo mbareegwa, ndugwi nogo Ala awooliya wurik tungga irimbaga taati ari wage kagak, Aliku ALA ndugwi nogo enggela’me nen nigiige nagagerik,

16 Muta yoge logonet, “Kat kombomini kambunuk nogogwam nggwogoba wonogwe me, kinom tat yonggonggolage logonok nduk, namunggun me, kwe ambi ogonggelo mbo punuk, aap alik kwaarit nege menggi kwak, it aakumi yi, an mbo panugo logonet, ninom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegurak nogo taganogo punuk, o it logowam time an nalut eekwi nobaane’me aakumi time wonogwe inagugi ayuk wuko logonet, eerit nogo logogun o.

17 Togop eekwi iinok ti, an nanini kani kunik negen it inobaga kwippiige, eraanggi mbo piinok mbagangge, nambot iige, eeke neenok, ineebe lek ogwe, aaninggin-paaninggin inoba kwi’nage, inawi maluk age, eeke kenok, it nen yogo logonet, At ninogoba Ala ninom lek me, aaninggin- paaninggin ninoba age yi nogo lek a? yinuk, iniki aberemenggaarak kwe,

18 ti eyom paga it an nalut eekwi nobaane’me inagugi ayuk wuko logonet eekwi ti, abu maluk lombok eekwi me, nambot iinok, logogin o.

19 Togop aret me, an yagarak mbo punuk alik eekwi iinok, At Aliku ALA nen togop eeppinanigin, yegerak o, yinuk, iniki penggenggagak eeke logowak nduk, ndawi yi, it inake liirumbangge logomenggendik mamunirage, eebe, Wa’nip o, yorage, eeke logot o.

20 An nen nggween, Wokkiraagin o, yinuk, it inombomini wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagim yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim nogome wogoren piya nage neenok, yi mendek ndi mendek abe mban ndonggok togon nonggo logomenggaarik, ineebe kole aremenggaarak kwe, an mbo paninuk, ninom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegurak nogo taganogo punuk, an nalut eekwi nobaane’me kugi ayuk wuko logonet, eekwi iinok,

21 aaningginpaaninggin inoba kwi’nage, inawi maluk age, eeke kagak, ndawi liiru mbanak yi, it inapuri-inombowologwe nen mari eerogo pugun lek me, inikime logonet, aberiragak mban eeke logogin o. An nen nggween, Wokkiraagin o, yinuk, abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagim time awo wogoren piya naga’lek neegak kwe, it iniki mba’nuk eeriyak nogo muk neenu aret me, yagi o,” yinuk, yoreegerak.

22 Yoge mbareegi, ne ti eyom paga aret at Muta nen ndawi nogo liiru mbangge nagagerik, it aakumi Iterali mendek nogo mamuniragagerak.

 23 Mamunirage mbareegi, ti’nuk, at Aliku ALA nen aap Nun aput Yotuwa nogo yoge logonet, “Kat nen it aakumi Iterali mendek yi, Nggween wokkiraagin o, yinuk, abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagim time wogoren unggwi namunggun me, wogoren nage keegak, an lombok nimbirak aret nagin me, kogogumbuk kiniki mondok nu’lek eeppatinuk logot o,” yoreegerak.

24 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen eeko logorak wone yugu yi, alom me kuli nen nok irip paga kuli abok aret at Muta nen li’luk eerogo mbuku paga liiru mbangge nagagerik,

25 Aliku ALA inom wone koonogo pugu aloobut mbanak me yonggolak it aap Lewi mendek eewu’nuk nogo menggaarak nogo yorage logonet,

26 “At Aliku ALA nen eeko logorak wone yereegerak mbuku paga liiru mbanogo pigirak yi, it aakumi Iterali mendek alik eekwi iinok, iniki mondok-mondok penggenggagak eeke logowak nduk, waganggo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala ninom wone koonogo pereegurak aloobut mbanak me yonggolak nogo eraanu time pinip o.

 27 It aakumi yi, wone yugu tagangga inanobak yugum an abu neenu aret o. An neenik neegak togon Aliku ALA oone taganggwi iige nagarak me, an kambiminggirak neegak ti, abunuk aret eeko logogun o.

28-29 An kangge neegak, it aakumi yi, an nen, Eeko logorak, yorage nagarak nogo mbo punuk, eekulik maluk mendek kagak eerit nogwe, ndi, o peebi ndime Aliku ALA enegen kagak maluk mban eerit nogo logonet, Ala anini wunduwak nduk, ineenggi paga ogobakkigirogo punuk eeremenggaarak paga aaninggin-paaninggin alik mendek inoba kwi’nage, eerigin nogo an neenu me, o yogondak it aakumi yi, Togop yagaarak o, yuwak nduk, mbogut inom, nggween inom, wiiraminggirak inenggaanom paga an wone yi abok aret yoraakit nduk, it aap inanebunu lombok inoweewi inom, wim wone mbangga inom, abok an nowagam kuwak eerogo piya woraanip o,” yoragagerak.

Muta nen ndawi pereegerak wone

30 Yoragagerak kuwak eerogo piya wogo mbareegwa, it aakumi Iterali wonogwe nogo abok inaruk iigak, at Muta nen ndawi alom me nen tiyanit nagagi-nagagi irip yubuni nagagerak nogo yi aret o.

32 Muta nen ndawi pereegerak wone

1“Mbogut yi wae. An wone ambi ari me, karuk logot o. Nggween yi wae. An noone ari neegak, konengge logot o.

2 An wone mamunirage yi, o mayu wangge menggi kwak age, Noone ari yi, miinanggen iri’ngga paga luurik pogom age, Iri’ngga anggup awo larak paga o mayu wangge kwak, age, Yi mendek ndi mendek yarak paga o mayu lubu-lubu wangge kwak, age, Eeruwak o.

3-4 At Ala ti, yugum omaawi nu’lek menggi kwak logonet, Abu obeelom mban eeke, At eeppiinet nage ti, abe koonak a’me nggelok mban eeppiinet nage, At eraambe ninggin age, yegetak mbeyok ari, Eekeelik, mondok li’lak eeke, Eeke menggerak me, Aliku ALA endage tiyappege neegak, Kit kunduk, Ninogoba Ala alik nggwok aret o, yinuk, ayuk wuko logonip o.

5 It aakumi nda’nogogwaarak yi ti, Aliku ALA enggaanom paga eekulik mendek maluk lombok kagak eekwi, Ineraambe maluk me, at apuri ariyak kunduk, abu meek aret wonogwe, It ineraambe abu nggolo lombok logonet, yenenak-wanenak eekwi, Eeko menggaarak me,

6 Kit aakumi kiniki lek wi-wa yi wae. Ala nen obeelom eeppinagit wage onggo nogo togop eeriyak op mbakop? At Ala ti, kinogoba a’nuk, kinonggo mbanogo pinagage, Kinanebunu ambit mendek agago pinagage, Eereegerak ti lek mbakop?

7 Maan wonogogutak nogo kiniki abekwi, Aa’nduk kinombomini nda’nogogwaarak nogo kiniki liippugwi, Eeko logomonggotik, Kinogobamini kin wogiigwi kiinok yokkirogwe, Kinoweewi ineegwa’me waganggwi kiinok mbininggirogwe, Eeko logogun o.

8-9 Aliku ALA anggween mbanak kwak iniki kundugu ti, at apuri aret o. Ndi, at eyate pugu kwak ti, Yakup aret me, At alik Tiyanak Lombok Menggerak nogo nen yi aakumi ndi aakumi mogonogo nappiige, Aakumi inanebunu lombok ineyate kwak wogorage, Eereegerak nogo ti, Yi aakumi ndi aakumi inanggween mbanogo wogorage logonet, Iterali apuri kunduk ineebe ndarak ndak-ndak aret inanggween kuli mbanogo piinet nagagerak o.

10 Togop eerogo pereegerak kagak, O karume eerilek mba’ngge mban ku agan nogo menggam nen kwaariige nagagerik, Anggen abe kenok iniki kunik mengga kwak, inarum wonage, At abu’me piinok, liirogon ndegeninake, Eeginake logonet,

11 Towe nggindooni awina nen aagalogwe wigak togon wumbiinok, Inagalo inirimbaga wiganinuk nege, Inabu’me wanduk yinuk, a’naabit wiganogo punuk, At paga kwippiige, eenggabit paga nggereniren nage, Eeke menggi kwak,

12 Ala kwak Ala alik ambi nen wogoren woroolik o. Ata, Aliku ALA alik nen mban wogoren wagagerak o.

13 Wogoren wage logonet, Puut-puut lagit nugu logowak nduk, unde wonogwe, Yi mendek ndi mendek yabume yarak anggen mbanogo nenet nogwe, Nggiin amburu yugum enoona nen toologo nunggwi, Eyo tayitun puut paga wundit namenggerak amburu tookkologwe,

14 Inaanggumi lembu-tapi, kambin-ndomba inelak amburu nunggwi, Yilak amburu loonggo warak nunggwi, Inaanggumi kambin-ndomba inaagalogwe piirigalo mban nda’nogwe, Ndomba ngguunok abe awi o Mbatan mendek mban nda’nogwe, Gandum anggen abe li eerogo mban yege, Anggur amburu abu abe laambu toologo nunggwi, Eeko logowak nduk, Eeppiyareegerak o.

15 Kendage Yetiyurun ti, li’lak eeka aret kwe, Keebe kole a’nuk, kiyok konden kambokan nen yigirogo pege, Ndonggok togon nenok, keebe piike logonet, Keeruwak loba eerogo pege, Eeke nagagindik, Kanebunu ambit mendek agago pagareegerak Ala nogo mbo punuk, mbagangge, Yugum nu’lek menggi kwak kagap ndaka nogo teppege, Eeppunuk,

16 At Ala nen, Neebi o, yinuk, anini kinombaruwak nduk, Ala alut eekwi obaane’me kugi ayuk wukwi, Anini wunduwak nduk, Ala eebi mbake kugiwak nogo mendek mugurok nogwe, Eereegutak o.

17 Ala lek kugi anini warak kineenggo’lek mendek kagak kwe, Kugi kinombomini nen ayuk wukkologolik ngget mendek kagak kwe, Aanggo warogo wogogwi, Eeko logonet,

18 Yugum nu’lek menggi kwak menggerak kinogoba ndakkinabeegerak nogo, tene mbo punuk, mbaganggwi, Kinagalo kwak ndarogo pinagareegerak Ala nogo kobak eerogo pugwi, Eereegutak o.

19 Aliku ALA nen kinapuri wologwe- komologwe togop eerit nugwi enegen iinok, Anini mi’nage nagagerik, mbo piinok,

20 ari logonet, It aakumi nda’nogogwaarak ti, Li’lak eekulik ineraambe nggolo menggaarak me, Eerit age yubuni nogwe nenegen iyaakit nduk, nambot iinok, logokit o.

21 Mbo paninuk, nalut eekwi nobaane’me kugi ayuk wukwi iinok, Neebi o, yinuk, niniki laakot inombake, Kugi nen ambi eeppiyoorak lek kagak kugiwak aanom warogo ayuk wukwi iinok, An nanini wungge, Eeruwak nduk, Eerogo paneegwaarak me, It aakumi inendage lek alik mendek eeppiige paga napuri nen, Ao, mbakwi, Ndi, aakumi inanebunu wi-wa mendek eeppiige paga napuri nen inanini ogwe, Eeruwak nduk, Eeppiyaagin o.

22 Nanini mi’nage logonet, Kani omoonuk negen a’nuk wunuk agan aakumi kambunuk nogo menggam nggween abu’- me teberogon time kuli pi nage,Ndi, nggween kani nenet nage logonet, yi mendek ndi mendek yarak abok aret nengge, Puut-puut alom abok aret kani nenet nage, Eerigin o.

23 Aaninggin-paaninggin oona lu’luk inoba kwippiige, Neegin nomaale paga inoba yinik-kunik eerogo piige,

24 Mbi abu nen ineebenowak ko eerogo piige, Inoba aganggen kani wunuk ari logonet, ineebe wuup eerogo piige, Mburuk kugi inoba age logonet, kambit nogwe, Nggeewo ta’ngge nen nibiniren ndi ari, Waalo muuru eyak andiigwi nen eyak mbaninabit nage,

25 Wim endekem nambuko logonet, aakumi inooremenggaarak kambit nogwe, Iname lombok inagabolo nirik-kirik yogwe me, inookwi, Kumi tawe aap tawe pup eerogo inookwi, Elege ngget ndarak aap inanggok inom inookwi, Eeruwak nduk, Eeppiyaagin o.

26 An Ala nen, It mak eerogo piige, Aakumi inenggela’me inendage aberak logokwak, kobak eerogo piige, Eerigin, yereegirak kwe,

27 It inawim nen an eeppiige nogo liippega’lek yogo logonet, It eeppiige yi abok aret Aliku ALA nen eeppiyoolik o. Ata, nit nineenggi paga nen eekoorak me, nit iya o, yogwe iinok, Niniki wakkolookwak, liippunuk, eeppiyareegirak, yereegerak o.

28 It aakumi inanebunu Iterali mendek yi, Iniki liippunuk koonggwi, wone liippunuk yogwe, Eekulik me,

29 Iniki warak wonogwe, liippunuk ineenu ogwe, Eeppunuk, Nit irip paga togop aret eeppinanugun, kogo, Mba’nuk, ineenu aruwak lak, ao, mbake menggerak o.

30 Nonggop togon aap eebe ambit nen aakumi ambik ineebe seribu paga muguren nage, Ndi, aap ineebe mbere nen kwe, aakumi ambik ineebe sepuluh ribu paga muguren nogwe, Eeriyak, mbakop? Togop eeriyak meek aret kwe, Ninogoba Yugum Nu’lek Menggi Kwak Menggerak nogo nen ninonggo nggerengge, Aliku ALA nen ambo’me mbo pinangge, Eereegerak me, Togop aret eeppinanit nogo logogun o.

31 Togop aret eeppinanit nogo logogun kwe, Yugum Nu’lek Menggi kwak, nit at paga panggonak wonogwe nogo kwak, It kunduk togop panggonak wonogwe lek ineenu agaarik o.

32 Eyo anggur it mendek ti, eyo anggur Torom mendek awi aret. O Nggomora ineyabume nen awi luurik me, anggen luurik-maarak yugu ti, ale mendek o. Anggen mbanak ti, aakumi nunggwi iinok, kanggo menggaarak o.

33 It anggur amburu toologo pugwi ti, waalo aakumi inooka amburu aret. Waalo anini ambik age yombak inooke menggerak pogom aret wonogwe o.

34-35 At Aliku ALA nen ari logonet, Aap inane’me wakwi inom, maluk onggo eeppiigwi inom,An nen aret eeppiyaagin me, Logonuk lek aret iniyok eraabin tuk togon wanggwi, Aaninggin nggwok lombok inoba kwippiyoorak koorok panggoni wage, It eeppiyoorak inake pipuk aago nogo, Mbet-mbet aret ari wage, Eeppiyoorak koombunuk, Ndi eyom paga eeppiyaakit o, yinuk, neenggi amburu punuk, Kumaarogo pege minggim pateegirak nogo lek a? yinuk, yereegerak o.

36 At Aliku ALA nen at apuri inowak loonogo maluk onggo inoba piige, At ayeloman mini aret me, inabuwa mbake, Eeppiige logogin me, At apuri inomaawi lek age, It wondet aago nugwi inom, inayeloman inom, ineebe lek ogwe, Eekwi iige logomenggerik,

37 Aliku ALA nen ari logonet, Yugum Nu’lek Menggi Kwak Menggerak nogo nen kinarum logowak nduk, Nobaane’me kiniki panggonak wonage nogo nggeeme agaarik o.

38 Nalut eekwi nobaane’me kugi eeko logonet, It inake warogo kani kunggwi kiinok, amok nunggwi, Anggur amburu toologo it inake pugwi kiinok nunggwi, Eeko menggaarak nogo ineebe ngge o? It nen yeenggwa kiraawak nduk mi’nogwe, Kinarum logowak nduk inabu’- me pinagagwi, Eeko logowak o.

39 Ala lombok ambit an aret kinigen pe’neyaanip o. Ala alik ambi wonage lek, nalik aret logonet, Aakumi inoorogo piige, ineenik agago piige, Inawinde-inobaande agago piige, lek eerogo piige, Eeke minggirak an aret me, Aap ambi nen, Eeppiyoorak mage, yo’niriyak meek o.

40 An neenggi titik agago mbogut paga nippunuk, kumbuk mbangge logonet,
41 Nawooluwak ngget nggabuniminggirak abinak o yabok pogom eeke nogo, Aakumi maluk onggo wogoraakit nduk, wagangge logominggirik, It an ninom ogoorak menggaarak nogo inooke, Inanini nombako menggaarak nogo onggo eeppiige, Eeke logogin o.

42 Amburu ndonggok togon nenok kumili aganake menggi kwak, It aakumi inoorak inamiya inom, keele maarak inamiya inom, nomaale nen nengge kagak, Nobaloowi paga inoweewi wim wone mbangga inenggaanok mbanogo piige logogin o, yinuk, Nalik mondok neenik minggirak nen abet aret yagi o, yinuk, Yereegerak me, yokkiragi o.

43 Togop aret yereegerak me, Ala nen at ayeloman mini inamee’nggo wagangge, Inom wim mbanak nen eeppiyareegwaarak inikime aberak nogo onggo inooke, At apuri inom, inanggween inom, obeelom eerogo piige, Eerigin me, Kit aakumi kinanebunu lombok yi wae. Kiniki ale’nggen nen at apuri kinom keyage wako logonip o,” yinuk, ndawi pereegerak, nogo ti aret.

44 At Muta aap Nun aput Yotuwa nogo imbirak nen ndawi abok aret tiyanggwi iigak, it aakumi Iterali me-ndek nogo inaruk konenggo nogogwaarak.

At Muta nen irip paga kuli inaruk wareegerak wone

45 At Muta nen yi wone ndi wone abok aret it aakumi Iterali mendek tigitogon yorage nagagerik,

46-47 wone ambi ari logonet, “Eeko logorak wone yugu liiru mbanak abok aret an yogondak yokkiragarak yi nogo ti, aanom warogo yokkirage lek o. Ata, kit kineenik logorak kinake aret me, kit niyo Yoraran wunda nanuk, o kit unde a’nuk logowam time logonet, kineenik nggorek aret wonogwe, ndi, kinapuri nen liirogon konembunuk, eeko logowak nduk yorogwe, eeko logomunggup nduk, yokkirage me, kiniki liippunuk, waganggo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

At Muta kambuurak eyom panggoni wage mbareegi, yoreegerak wone

48 Yorage mbareegi, ne ti eyom paga aret at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
49 “Kat nen aakumi Mowap mendek iname o Abarim puut nggelok-nggobok time nage logomenggendik, o Yeriko wunggagak puut Nebo paga aret lagi nanuk, o Kanan it aakumi Iterali wogoraminggirak unde a’nuk logowam time kena nakkanu o.

50 Kena mban nakkage logomenggendik, kat koweeluk Karun nogo puut Kot paga kambunuk, kinombomini nogogwam nggwogoba wonogwe me iya nagagerak kwak, kat kunduk kambunuk time aret iya namunggun o. 51 Kit kimbirak ti, niyo Meriba eneeri wungge menggim o Tin karume tini Kareti koorok nogome logonet, it aakumi Iterali inenggaanom paga an kikak naka’lek abu obeelom minggirak neyaawak nduk, eeriyak op kwe, kiniki an noba panggombunuk, nayuk wurulik eereegutak me,

52 kat nen it aakumi Iterali mendek inanggween wogorage nogome unggwi namunggun lek o. Ata, we keebe nda nen kena mban nakkanok nduk, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

33 Muta nen aakumi Iterali inanebunu lombok
ale’nggen inoba piyareegerak wone

1 Ala oone liippunuk eeka at Muta nogo awo kangga’lek logonet, it aakumi Iterali mendek ale’nggen inoba piyareegerak wone nogo yi o.

2 “Kat Kaliku ALA puut Tinayi paga nen wage, O Teyit paga nen eya inoba pindanogo piige, Puut Paran paga nen eya pindanogo nappi wage, Eereegindak o. Iniki kikak naka’lek kake leenak ineebe lingginiyak meek lombok aago wonogwe iigak, Inenggela’me nen wage keegak, Keeben abe’nggan paga kani omoonuk wunuk agan wage keyareegwaarak o.

3 Kaliku ALA nen kapuri abet aret inabuwa mbake me, Kapuri kake leenak abok aret keenggime wonogwe nogo Kabu’me tebe yinuk, koone waganggwi,

4 Eeko logorak wone yugu an Muta yo’nereegindak It Yakup apuri kuwak eerak unde eekkologogwaarak nogo liippugwi, Eeko logowak o.

5 It aakumi Iterali inanebunu lombok yi, Inoweewi yo’nggok inom kuwak eeri wogogwaarak wonogwe iigak, Kaliku ALA kapuri Yetiyurun mendek inowe endagembogut a’nuk wonagagindak o.

6 It inanebunu Uruben mendek yi, kangga’lek ineenik aret logogun kwe,Ineebe ambik ariyak lek we mbuuluk mban logowak o,” yinuk, yoge,

7 Ndi, it inanebunu Yekura mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “Kaliku nogoba ALA wae. It Yekura mendek nen, nit ninanebunu mendek ando ninom ambit agago lambunogo pinani mok o, yinuk, Nggino yokkugwi yi, karuk konenu o. Inawim inom wim eekwi iigak, tebenogo piyookwak, yeenggwaarage logot o, nogoba,” yinuk, yoge,

8 Ti’nuk, it inanebunu Lewi mendek nen eeko logorak wone Aliku ALA yoge logonet, “Kat kiniki mbake eenu ariyak Urim inom, Tumim inom, it aap kat kiniki kunik menggendak nogo nen unde logowak o. It aap ti, o Mata nen inabut mbangge, Niyo eneeri wungge menggim Meriba koorok nogome kinom wone-wone yogwe,

9 Eeppunuk, yogo logonet, Ninagalo inom, ninogoba inom, liirogon inarum logorak meek o, yogwe, Inore wologwe liippiiga’lek negen wonogwe, Inapuri lombok liirogon ndegeninaka’lek negen wonogwe, Eekwi kwe, Kat koone perak, liirogon unde wonogwe, Wone abuk nggaruk togon koonogo pugu nogo arum wonogwe, Eeko logonet,

10 Kat kawone lengganak it Yakup mendek liirogon mamunirogwe, Eeko logorak wone yugu Iterali mendek yorogwe, Obari abe kaga nogo kenggaanom paga kake kani kunggwi, Kake warogo kani kunggwi mendek abok aret kani kunggo menggam kake kani kunggwi, Eeko menggaarak me,

11 Kaliku nogoba ALA wae. Inanebunu yi mendek it inamendek obeelom mban aruwak nduk, kale’nggen inoba piige, Kake eerit nogo menggaarak kinikilom mbake, Eeke logot o. It inawim inom, ineebi inombako menggaarak inom, nogo nen pilak yogo logonet, Inookwi iyo, aan lebenogo piige logot o,” yinuk, yoge,

12 It inanebunu Mbeniyamin mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “Kaliku ALA nen kiniki kunik aganake, It aap yi, liingge-oonikiya kabu’- me piirogo wonage, Kat keebe paga mulumbiirogo wonage, Eeke menggendak me, Iniki yuma yonggolak nu’lek aret logogun o,” yinuk, yoge,

13 It inanebunu Yutup mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “Kaliku ALA nen it inanggween obeelom eeppiige logonet, Abe mendek mayu mbogut paga wonage nogo wuppi wage, Niyo nggween abu’na yenggenak wonage nogo nen amburu nigabit wage,

14 Oonegen paga yi mendek ndi mendek yarak amburu mbanogo punuk, abe kenok, wogorage, Tut paga yi mendek ndi mendek anggen kole eerogo punuk, abe kenok wogorage,

15 Puut-puut oba nggenik menggerak nogo paga abemendek mban eerogo wogorage, Ndi, puut mbuulogwe itok lunik paga anggen abe mendek mban wogorage,

16 It inanggween paga yi mendek ndi mendek abu obeelom mendek kenok mban oona lu’luk agago wogorage, At eyoongga logonak me kani wunuk ari inikime menggerak nogo nen ale’nggen inoba piige, Eeke logorak yagarak yi, Abok aret aap Yutup oba aret kwi’nage, Oreewi inenggela’me nen inowe at aret wonage me, Nggare-nggare mendaarak kwak, anobak paga yiri’nage, Eeruwak o.

17 At Yutup ti, Tapi ngguunok obatengga aa’nduk ndarak pogom wonage, Lembu ngguunok eyonggaame mendek eyak anobak me to eerak pogom wonage, Togop eerak logonet, Yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok o nggween paga yi awi ndi awi irip-irip wonogwe nogo, Yimbinogo nappiinet nage logogin o. It Manate inom, Eparayim inom, imbirak inapuri wiganak lingginiyak meek aret me, Togop pogom logonet, eeppiinet nogo logogun o,” yinuk, yoge,

18 It inanebunu Tebulon mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “It yiru-ndiru nugu menggaarak Tebulon mendek inom, It inawi paga menggaarak Itakat mendek inom,
19 It nogo nen aakumi inanebunu lombok yonggo piinok, Puut paga wogoren lagi nanuk, Wone yugu ndak-ndak yi mendek ndi mendek warogo kani kunggwi, Niyo nggwok yenggenak inikime yi mendek ndi mendek yagabit aago wonage nogo inom, Yi aa’nggi paga mbini enggela’- me iniki kunik kumaarak wonage nogo inom, Waganogo nenggak mban eeko logogun me, Inale’nggen nen keyage wako logowak o,” yinuk, yoge,

20-21 It inanebunu Nggat mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “It inanebunu Nggat mendek ti, Nggeewo singa nen obaak nibinogo pege, anobak yelenogo pege, Eeruwak nduk Enaarak menggi kwak, logonet, O nggween abu obeelom lombok kenok kologwe, It wone lengganinaka inoweewi yo’nggok nggween mbanak wogoroorak nogo, it aret teppakwi, It aakumi Iterali mendek inoweewi wone lengganinaka abok kuwak eeri wogogwaarak iigak, Kaliku ALA yoragagindak a’me nggelok eeppiyoorak mbareegindak inom, Maluk onggo Iterali inoba kwippiyoorak nogo inom, It nen aret eekwi, Eereegwaarak me, It inanebunu Nggat mendek logowam inanggween nggwok wigak togon eerogo wogorogwe iinok, Inale’nggen mbako logowak o,” yinuk, yoge,

22 Ndi, it inanebunu Ndan mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “It Ndan mendek ti, Nggeewo singa aagalogwe inawina nen worak mbo wunggo mengga kwak, It o Mbatan nen worak mbo wunggo logogun o,” yinuk, yoge,

23 It inanebunu Natali mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “It Natali mendek ti, Kaliku ALA nen it inabuwa nggwok mba’nuk, Oona ngginik kagak wogorage, kale’nggen inoba piige, Eeke menggendak paga it op aret inale’nggen paga wonogwe me, Ineyate kwak o it unde a’nuk logowam ti, Niyo yenggenak kuli nen nok agi pa’nggwe time kuli aret logogun o,” yinuk, yoge,

24-25 Ndi, it inanebunu Atet mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “It inanebunu Atet mendek ti, Inawi pak wurik ambe nggelenogo nappugu ti, Mbuti paga inom, mbuti tembaga paga inom, ogobakkigirik mondok logogin ti kwak, It kangga’lek ineenik logonet, inomaawi togop aret wonogwe iigak, Inowe-inawot nen it iniki kunik aganakwi, Eyo tayitun amburu ambik toologo pugun me, ti paga iniyok kookkologwe, Eeko logogun me, Inoreewi ando iigak, Kaliku ALA nen at mban kale’- nggen inoba piyareegindak o,” yinuk, yoge, eereegerak o.

26 Ti’nuk, wone ambinom yoge, “Kit aakumi Yetiyurun mendek yi wae. Kit kinogoba Ala kokwak ambi wonage lek o. At nen yeenggwa kiraawak nduk, mbogut paga nen at aa’nduk ari wage, Ndugwi abinak lan ee’nuk wage, Eeke menggerak me,

27 At itok menggerak Ala nen abu’me pinagage, At eenggi omaawi ambik itok menggerak paga nen pikkiren nage, Eeke logonet, At aa’nduk a’nuk kinawim mendek mugogo wumbiige, At nen, Inoo’nip o, yinuk, yokkirage, Eeke logogin o.

28 Togop eerigin me, Kit Iterali mendek kiniki tayenak obeelom mban wonogwe, Mbogut paga nen yi amburu ndikndik agago wuppit wage me, Gandum inom, anggur amburu ngget toolak inom, Ambik wonage menggim time ari nanuk wonogwe me, Niyo eneeri wungge menggi kwak, Yakup ombowologwe time nu’lek obeelom aret wonogo logonet, Wiganggo logogun o.

29 Togop aret me, kit nowenawot Iterali mendek yi wae. Kinogoba Ala nen kit kinagap ndareegerak ti kwak, Aakumi inanebunu lombok inagap ndareegerak togop ambi ngge mbakop? Lek aret me, at Aliku ALA nen yeenggwa kirage logonet, Kinanggeemu pogom age, kinawooluwak ngget nggabonak negen age, Ee’nuk, kinom nogwe me, Kinawim kinabu’me yik-pik ari wogwe iinok, Kiniyok aan lebenogo piigo logomunggup me, Kinale’nggen aret mbako logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

34 Muta kambeegerak wone

1 Yorage nagagerik, at Muta nogo o Mowap kobappaga nogome teppunuk, puut Nebo paga lagangge logonet, o Yeriko wunggagak puut kirin Pitaka paga ari laganeegerak. Lagangge mbareegi, at Aliku ALA nen o nogome nenaarak abok aret o Nggileyat nen o omarippaga pa’nggwe it Ndan mendek logowam kuli nikkage,

2 it Natali mendek inom, Eparayim mendek inom, Manate mendek inom, inanggween logowam nikkage, it Yekura mendek inanggween logowam oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe niyo nggwok yenggenak laut nen nok,

3 ogu o ame pa’nggwe karume kuli inom, o kobappaga Yeriko o tini Nggabunggaame kuli nen o Towat kuli inom, nogo nikkage, eereegerak.

4 Eeke nagagerik, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “O kenegen nakkagandak ti, an nen Abarakam, Itak, Yakup, yorage logonet, Kinapuri-kinombowologwe o ambi wogorage logogin o, yinuk, abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagirak nogo ti aret me, kat kenegen kaanok nduk, nikkeegirak kwe, kat perak, o time unggwi namunggun lek o,” yoreegerak.

5 Yoge mbareegi, at Aliku ALA ayeloman Muta nogo at Aliku ALA nen yoreegerak nogo ndak-ndak, o Mowap time aret kambeegerak.

6 Kangge mbareegi, at Aliku Ala nen o kota Mbet-Peyot yime pa’nggwe o Mowap kobappaga time aret nggween taambereegerak kwe, taambereegim time aakumi ineenggo’lek o yogondak kuli kobak aret wonogwe o.

7 At Muta nogo ndarak kagak tahun seratus dua puluh aret eereegerak kwe, omaawi lek age, enegen ogut age, eeka’lek aret kagak kambeegerak.

8 Kangge mbareegi, it aakumi Iterali nogo nen Muta abuwa wakwi o Mowap kobappaga time tabun ndoombunuk le yogwe ne 30 paga aret wonogogwaarak.

9 Wonogogwaarik, at Muta nen at obaane’me mippuurak aap Nun aput Yotuwa nogo muk anobak tebeneegerak me, iniki warak lombok Ala nen wogoreegerak kenok, it aakumi Iterali mendek abok aret at Yotuwa oone mban liirogon konenggo logonet, at Aliku ALA nen it eeko logorak Muta yoreegerak nogo abok aret eeko nogogwaarak.

10-12 Ndi, at Muta nogo Aliku ALA imbirak engga kunna’nuk wone mbangge, at Aliku ALA nen o Metit paga nappege mbareegi, Pirawun inom, inom yabu eeko menggaarak inom, yi awi ndi awi at unde menggim inom, ineenu agak inagabiti warak eerubok mendek eeppiige, ndi, it aakumi Iterali mendek abok inenggaanom at omaawi paga eerit nage, eerubok mendek eeke kenok, Wi, ugwi nogo mendek eeke, eeke nagagerik, kambeegerak nogo kokwak, aap Ala wone yaga Muta kwak, aakumi Iterali inenggela’me ambi mi’naga’lek aret menggerak o. 

Pelareegerak 34

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...