Selasa, 29 Juni 2010

YEREMIYA

Mbuku Yeremiya yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

At Yetut awo lombok nda’naga’lek kagak, tahun tujuh ratus negen Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nogo wone yorage nagagerak. At Yeremiya nogo maan togon Ala nen yoge kagak yoraga age nagagerik, it Yekura mendek nen at oone tagambunuk, maluk mban eekwi, kugi ayuk wukwi, eekwi paga, “Aaninggin inoba kwippiyaagin o,” yinuk, yoge kenok, Yeremiya nen kulinik-kalinik yoragak mban eeke nagagerak. Yoragak mban eeke nagagerak nogo ndak-ndak at aap o Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nen o Yerutalem tebeni unggwage logonet, Ala awi wurik lek eerogo pege, aap aakumi Yekura mendek inowe endagembogut nogo inom, aakumi apit aret inom, kugun wogoren o Mbaben piya nage, eereegerak nogo liiru mbanak wonage o.

At Yeremiya nen, “Kit Yekura mendek o Mbaben mbo pinagi nogogwaarak nogo, kiniyokan o Yerutalem woraamunggup o,” yinuk, yorage nagagerak. Mbuku Yeremiya yi paga alom 4 mbanak wonage nogo yi aret: • Ambi, aakumi Yekura mendek inom, aap Yotiya eege, Yoyakin eege, Yoyakim eege, Terekiya eege, nen aakumi inoweewi inendagembogut logonet, wone lengganogo yoragak eekwi iigak, inawuri o arum wonogogwaarak nogo inom, Aliku ALA nen yorage nagagerak mbanak wonage, • Ambi, at Yeremiya eeke nagagerak wone inom, Ala nen Yeremiya yoge kagak yorage nagagerak wone inom, at awuluk liiru mbangga Mbaruk nen liiru mbaneegerak ando waganogo mbuku Yeremiya yi paga mbanak wonage, • Ambi, Aliku ALA nen aakumi inambik inalitak eeppiyoorak mbanak wonage, • Ndi, ambi, aap Nebukanetat nen o Yerutalem yigirogo pege logonet, aakumi kugun wogoren mbo piya nagagerak nogo liiru mbanak wonage, eerak aret o.

At Yeremiya nogo, iniki abu yanggonak wonagagerak me, aakumi at mendek abok aret inabuwa togon mbake logonet, “Aliku ALA nen aaninggin ndogop aret kinoba kwippinagagin o,” yinuk, yorage logorak aaninggin lombok mbake nagagerak kwe, kagak yorage nagagerak. Yorage nagagerak mbuku yi paga liiru mbangge logonet, iniki mondok wakkolage logonet, yorage nagagerak mbanak wonage. Mbuku yi paga Ala nen wone abu iya lombok yoreegerak nogo ti, peebi alik ngget mendek eerogo piya woroorak wone yoreegerak nogo aret. “Ne ti eyom paga kit maluk eekwi nogo, lek eerogo punuk, Ala kinom kunik logonet, wone ngget koonogo pege, ndi, Ndogop eeko logonip o, yinuk, mamuniraga lek kwe, wone ngget kinom koonogo pumonggotak nogo aret eerit nogwe, eeko logomunggup o,” yinuk, yoragagerak wone nogo liiru mbanak wonage o.

YEREMIYA WONE
1 It Mbeniyamin mendek wonogo menggam kota Anatot Ala unde eeke nagagerak ambi endage Kilikiya aput Yeremiya nen wone yereegerak nogo yi aret.

2 At Amon aput Yotiya nogo it Yekura inowe endagembogut logonet wone lengganogo yorage kagak tahun 12 eeppunuk, ambi age paga Aliku ALA nen Yeremiya wone yogak mban eeke,

3 ti’nuk, at Yotiya aput Yoyakim kunduk, it Yekura inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak yogak mban eeke, ti’nuk, Yotiya aput Terekiya aakumi Yekura inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun 10 eeppunuk, ambi eeke tut 4 penembunuk, ambi penenak paga it aakumi Yerutalem mendek kugun wogoren mbo piya nogogwaarak kuli ti paga yogak mban eeke, eeke nagagerak.


ALA NEN YEREMIYA WIIREEGERAK WONE

4 Aliku ALA nen wone an yo’nege logonet,
5 “Kagalo inikime awo keenggikiyok warak eerogo pagaga’lek logonet, keebe neenu wonage, Kagalo nen awo ndakkaka’lek kagak, keebe leenogo pagage, An nen yokkege neegak, it aakumi inanebunu lombok yoranet nege logonok nduk eerogo pagage, Eereegirak o.”
6 Yo’nege mbareegi, an nen at yoge logonet, “Ai! Kaliku Kitok Menggendak ALA o. An awo wulaga mbuuluk aret o. Ndi, wone yuurak kunduk kobak aret o.”

7 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “An awo wulaga mbuuluk ari ti mage o. Kat yi aakumi ndi aakumi o ndime wonogwe me nak o, yinuk, nappagage neenok, time aret nage, ndi, Ndogop yoret o, yokkege neegak aret yorage, eeke logomunggun o.

8 Kat nimbirak aret wonage, ndi, maluk eeppagagwi iyo, an karum aret wonage, eeke logogin me, aakumi ineebe paga kagabiti mbariyak ti mage o,” yinuk, at Aliku ALA nen yo’nereegerak o.

9 Yo’nege nagagerik, Aliku ALA nen eenggi nappi wa’nuk nambe mbaanggage logonet, “An noone yoranet nage logonok nduk, kinikime pigi o.

10 Aakumi inanebunu lombok wonogwe me inom, aap inendagembogut inabu’me piinok menggam inom, eyo alom kinggwi kwak eerogo piige, o minggwi kwak minogo piige, lek eerogo piige, pak langgunogo pugwi kwak eerogo piige, o wurogo pugwi kwak eeppiige, awi yakwi kwak eerogo piige, eeke logonok nduk, ne yogondak yi paga mippagage yi, keenu aru o,” yinuk, yo’nereegerak.

ABINGGAANGGO ALOM MBERE KAGAGERAK WONE
1:2 2End. 22:3-23:27, 2Mbin. 34:8-35:19 1:3 2End. 23:36-24:7, 2Mbin. 36:5-8, 2End. 24:18-25:21, 2Mbin. 36:11-21

11 Ti abu aret yo’nege nagagerik, Aliku ALA nen wone ambi an yo’nege logonet, “Yeremiya wae. Kat nano mendek kenegen kage agandik o?” Yo’nege mbareegi, an nen onggo at yoge logonet, “Eyo teno eno’mbak mbanak nenegen kage agarik o.”

12 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen, “Eeppiyoorak wone yagarak nogo, a’me lik yi nawak nduk, nenegen wogoren nege me, kenegen kagandak ti, abu op lombok kagandak o,” yinuk, yo’nereegerak.

13 Ti yo’nege nagagerik, Aliku ALA nen ambi yo’nege logonet, “Nano mendek kenegen kage agandik?” Yo’nege mbareegi, “Togolowa’na niyo larak kila-kila eeke logonet, togolowak o omarip paga pa’nggwe nen kweyanogo nappi wage nenegen kagarak o,” yinuk, yoreegirak.

14 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “O omarip paga pa’nggwe nen aaninggin mondok iya lombok aakumi o yime wonogwe abok aret inoba kwi’narigin,” yo’nereegerak o.

15 At Aliku ALA nen ari logonet, “An nen it yi aakumi ndi aakumi o omarip paga pa’nggwe wonogwe inabu’me piinok menggaarak abok aret inayonggo piyaakit nduk, eeke agarik o. Inayonggo piige neenok, wogo logomenggaarik, It wone lengganogo yorogo menggam inalitak lombok o Yerutalem tu unggwogo menggam ogobakkigirogo pit wogwe, O Yerutalem pak wurik eraanu endekem yendok-wandok ogobakkigirogo pugwi, O kota-kota Yekura wonogo menggam abok aret unde eekkolaawok nduk, eekwi, Eerugun o.

16 It an napuri nen an mbo paninuk maluk mban eerit nogo logonet, an wonage neegak kugi ogut eerak inake obari abe kaga nogo mendek kani kunggwi, Ineenggi paga eerogo pereegwaarak nogo alut eekwi, Eekwi iigirak me, Aaninggin mondok nggwok lombok inoba kwippiya woraagin o.

17 Togop aret eerigin me, pipuk eeppunuk logot o. Ndogop yoret o, yinuk, yokkege neegak yorage logomunggun me, ineebe paga kagabiti mbaka’lek kogogumbuk logot o. Kagabiti mbake keenok, it inenggaanom kagabiti mbariyak nduk, eeppagage neyo, kagabiti mbariyak mage o.

18 It Yekura inoweewi inendagembogut inom, inoweewi inendage warak inom, it inake eeka neebe unde inom, it aakumi o Yekura menggaarak inom, it o yime wonogwe abok aret tebenogo pagawok nduk eeremenggaarak kwe, an nen kat komaawi ti, o kota yugum pak wurik kwak, mbutiwak yinik nu’lek menggi kwak, mbuti omaawi tembaga mendek paga kobat yinik kwak, o yogondak togop aret eerogo pagagirak o.

19 It nen tebenogo pagawok nduk eeremenggaarak kwe, kat nimbirak wonage, ndi, an nen kagap ndake, eerigin me, tebenogo pagarak meek aret kaagun o,” yinuk, Aliku ALA nen yo’nereegerak o.

2 ALA NEN ITERALI INABUWA MBAREEGERAK WONE

1-2 Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “O Yerutalem nage logomenggendik, it time mendek konenggwi iigak yoroorak,” yo’nereegerak nogo yi aret. “It ineebe awo tawe paga inikilom nombakwi, Kwe ogonggelo awo imbirak lambunggo logonet, ogonggelo iniki kunik eeke menggi kwak, iniki kunik ee’nakwi, O karume yi mendek ndi mendek yarak lek me wogoren wage neegak, inale’nggen paga mu’neren wogwe, Eereegwaarak nogo Niniki aberak wonage agarik o.

3 It Iterali ti, mbi iyaalok ndarak kwak Naliku ALA nake leenak wonogwe me, It ambi nen maluk eeppiigwi iinok, Maluk aret eekotak o, yinuk, aaninggin inoba kwippiigak eeke nagagirak o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak me, yokkiragi o.

4 Kit Yakup paga wiganak yi wae. Kit kinanebunu Iterali paga ndarak abok aret yi wae. Aliku ALA nen wone yokkirage yi, kinaruk liirogon konenggo logonip o.

5 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It inombomini nogo maluk ngge eeppiige neenok, an mbo paninuk ineebe abu nda ogogwaarak? Kugi abe lek aanom warogo kagak mugurok nogwe, Mugurok nogwe iinok, meek eerogo pakwi, Eereegwaarak.

6 It nen yogo logonet, At o Metit nen wo’niren wundi wage, Tu o karume nggween mbuk ti paga wo’niren wage, Eeke logonet, Nggween kunduk amburu lek kagak, Tu tiyak-tebek kagak, Nggween abu woloonak awi yariyak meek tit kagak, Tu aakumi kambit nogo menggam kagak, Aakumi tu ti paga nogolik kagak, O time aakumi wonogolik kagak, Wo’niren wundi wagagerak Aliku ALA nogo ngge o? yinuk, yo’nega’lek aret wonogogwaarak.
7 O Metit nen wogoren wundi wage nagagirik, o piyareegim nogome wonogo logonet, Anggen abe yugu nunggwi, yi mendek ndi mendek nggween ti paga yarak mbanogo nunggwi, Eeko logowak nduk, Nggween abu mili lubu eerak paga piya wagagirak kwe, Time wonogo logonet, nggween mbet-mbet aret enete maluk eerogo pugwi, Neyate kwak wogoragagirak nanggween nogo, maluk eerogo pugwi iinok, aakumi nen, Ogole o, yogwe, Eereegwaarak o.

8 It aap an neebe unde nen, Ninogoba Aliku ALA ngge o? yinuk, ambinom yo’nugwi, Eeko logorak wone yugu yoraga nen an ambinom liippanugwi, Eeka’lek wonogogwaarak o. It inoweewi nogo nen, At yo’nirage nogo eeriyak nineebi o, yinuk, An mbo panugwi, Ndi, an yorage neegak yoraga nogo nen kugi ogut aanom warogo alut eeko menggaarak kagak mugurok nogo logonet, At kugi Mba’an nen yorage kagak yorogwe, Eerit nogo nogogwaarak.

9 Togop me, it eekwi ti, inawone ambinom mbangge logonet, yorage agarik o. Ndi, inombowologwe peebi nda’- nariyak kunduk, inawone mbanogo pigin o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak me yokkiragi o.

10-11 “Kugi alut eekwi ti, abe lek kagak eekwi kwe, Ndi, it aakumi inanebunu ambi nen inagugi alut eeko menggaarak mbo punuk, obaane’me aakumi alik ambi inagugi woppunuk alut eekwi lek kwe, Eekwi ambi wonogwe iyo, It nen niyo aa’nggi enebaga o Kitim wunda nanuk, aakumi time mendek yorogwe, It o Kerat mendek eekwi liippiyaawak nduk, inawuri nappiigwi, Eeruwak o. Togop eekwi iyaagun lek aret kwe, it an napuri perak, inogoba abu tiyanak minggirak an nogo mbo paninuk, Abe mendek lek kagak nobaane’- me mippunuk, ayuk wuko agaarik o.

12 At mbogut ti, it togop eekwi iinok, mondok iya tit ndipuk eeke, Togop eekulik kwe, eekwi yi, iya! yinuk, aganak wake, Eeke logowak o,” yinuk, at Aliku ALA nen yegerak o.

13 “An napuri maluk eekaarak alom mbere yi aret. Ambi, niyo ineenik eeginake minggirak alom an nogo inambokan mbo panugwi, Ndi, ambi, niyo yenggenak logorak nggween kabunogo pakwi kwe, eno mbanak me, wundi nage logorak mendek kagak kabunogo pakwi, Eekaarak o,” yinuk, yegerak o.

ITERALI LIIROGON EEKA’LEK IINOK, EEGINABEEGERAK WONE

14 “It Iterali ti, aakumi inayeloman mbakwi ya? Aakumi inabu’me logonet, inake eeko logorak ndarak ya? Lek kagak nonggop nduk it kugun wogo negen eerogo piinok menggaarak?

15 Singa aakumi nibininabikit nduk oone nggwok agan nege menggi kwak, it inawim nen Iterali togop aret muguren nogo logonet, Inanggween maluk eerogo pugwi, inagota kani pit nogwe, Eereegwaarak me, O time aakumi ambi wonogwe lek aret o.

16 Aap o Membit mendek inom, Tapanaket mendek inom, nen aap Iterali ineeruwak puluk ko eerogo piyareegwaarak o.

17 Ti eeginabeegwaarak nogo ti, it inogoba Naliku ALA an nen wogoren wagagirak nogo mbo paneegwaarak paga Inalik nen aret kani inogombaga pateegwaarak nogo lek a?
18 Togop me, yogondak niyo Nin toologo nawak nduk o Metit nogwe ti, nano eekkoloorak nduk nogwe, Niyo Eparat toologo nawak nduk, o Atiyut time nogwe nogo ti, nano eekkoloorak nduk nogwe, Eeko agaarik?

19 It maluk eekwi nen aret maluk eeginake, It an noone ineebi mbakwi nen aret ineebe andi-pandi eerogo piige, Eerigin o. Togop me, it nen, Ninogoba Aliku Ala mbo pugwi, At ayuk wukwi, eeka’lek niinok, Abu maluk aret eekwi, niniki andi eekkoloorak mendek eekwi, eeko ogoorik kogo o, yinuk, Ineenu ogwe, iniki liippugwi, eeko logowak o,” yinuk, at ninogoba Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak me, yokkiragi o.

ITERALI ALA ALUT EERIYAK INEEBI MBAREEGWAARAK WONE

20 Aliku ALA nen ari logonet, “Yum aaninggin nen nggoorok togon eerogo mbo pogo mengga kwak O maan togon, At oone yugu aaninggin me, ambinom eeriyak nineebi o, yinuk, mbo pugwi, Keele maarak mbanogo mbo pogo mengga kwak, Wone yugu paga keele maarak negen wonogwe yi, mbanogo mbo puwi o, yinuk, mbo pugwi, Aliku ALA mban mugurok nogo logogun lek o, yogwe, Eeko nogogwaarik, Yi puut ndi puut tiyanak wonage me inom, yi eyo ndi eyo eno’mbak wiganak abu’me inom, Kumi mbabilu nen, Ee’ninabuwak o, yinuk, winnarit nogo mengga kwak it togop aret eerit wogo nogogwaarak o.

21 Eyo anggur awi abu abe kero leenogo yako mengga kwak it togop aret eerogo piyareegirak kwe, Yogondak an mbakirak ndakndak aga’lek eyo anggur abe lek ogun penaame mendek kwak ogogwaarak ti, Nonggop eeginabeegerak paga ogogwaarak?

22 Wun yanengga paga punuk ineebe paga nggunggologwe, Tapon paga ngguu’mo wakak mban eekwi, Eekwi kwe, Maluk inoba lenggenak itok aret wonogwe iige agarik o,” yinuk, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak me, yokkiragi o.

23 “It nen, Nit maluk ninoba lenggenak lek aret o. Ndi, kugi Mba’an mugurok nogolik o, yinuk, yogwe ti, nonggop togon yogo menggaarak? It o kobappaga time nugu logonet, inobaabut maluk eeko nogogwaarak nogo iniki aberuwak o. Wam kooli wali kwaarit nggare agan nagak-wagak agan nege menggi kwak,

24 Nggwiya karume logonet, iniki aganggen nen wali obari mbanit nege me, aap nen pipporogo logorak meek age menggi kwak, Wam kooli wali imbirak lambuniyak eyom panggo yi wage kenok, at wali nogo kooli mugurok nage logonet, ta’liila eeke kero, Kooli woraagin aret me, yinuk, tokkage puk menggi kwak, It togop aret agaarik o.

25 It Iterali ti, aakumi inagugi mugurok nogo logonet, iniyok ogut nibi-nibi nage, Inamili mbuk eeginake, Eeke me, Togop eeriyak mage o, yinuk, yorage nagagirak kwe, It nen, A! Aanom warogo yo’niroorak mage o. It aap inambik inagugi eekwi ti, ninikilom aret me, mugurok nogo logorak abu mbako ogoorik o, yogogwaarak nogo o!” yinuk, Aliku ALA nen yegerak me, yokkiragi o.

ITERALI AANINGGIN INOBA PIYAAGIN YEREEGERAK WONE

26 “Aap ambi kote kiraake me pigaganggwi iinok, enggali age menggi kwak, It Iterali paga wiganak abok aret inom, inoweewi aap inendagembogut inom, aap inendagembogut inawuri nagawan-nagawan inom, Inake eeka an neebe unde inom, inoweewi an nen yorage neegak yoraga inom, abok aret inenggali agaarak wonogo agaarik o.
27 Eyo obate mbanak kagak, Kat an nogoba aret o, yogwi, Yugum kagak, Kat an nda’nabeegindak aret o, yogwi, Eeko logonet, It nen ina koonogo pe’neega’lek inambokan paneegwaarak kwe, Aaninggin inoba kwi’nari wage kenok perak, Pilak yinuk, Ninagap ndari mok ubi! yinuk, yo’nogo menggaarak.

28 It Yekura mendek ti, ineenggi paga nen inalut eeriyak inogobamini nen ogobakkigirogo pateegwaarak nogo ngga wonogwe? Inawi kota ambik aret wonage ti kwak inagugi kunduk ambik togop aret wonogwe me, Aaninggin inoba ari wage kenok, inagugi ti nen aret inagap ndari woraawak o.

29 It abok nen, At oone eeriyak nineebi o, yinuk, yogo logonet, At maluk eerogo pinanege agaarik o, yinuk, nonggop nduk, an yo’nogo agaarik?

30 Inapuri iniki koonnaruwak nduk aaninggin inoba piige nagagirak kwe, liirogon woolik me, We aanom warogo inoba piige nagagirak o. Singa at noorak abu nen oone nggwok agan nage menggi kwak, It aap an nen yorage neegak yoraga nogo abok aret inawooluwak paga nenet nagagerak o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o.

31 Kit yi, nano mendek ndarak o? Aliku ALA nen wone yokkirage yi, liippogo logonip o. “An nen o karume menggi kwak a’nuk yorage, O yumaak lombok menggi kwak a’nuk, eeppiige, Eereegirak mbakop? It an napuri nen, Nit wondet aago ugun nugwi me, kat wonage me ambinom keya woroorak nineebi o, Yinuk, nonggop nduk yogo agaarik?

32 Kwe tawe alilibano li’luk eekkolaga’lek mari eerogo mbo pege, Kwe tawe ogonggelo imbirak lambumbiigwi me, ayum-agali ngget mendek yikkolaga’lek teppege, Eeke menggerak mbakop? Togop eekulik aret kwe, It an napuri perak, o maan aret mari eerogo mbo paneegwaarak wonage neegak, Ne ndi kuli ari naga o, yinuk, yuurak meek aret o.

33 Kwe mbabilu obaabut abu maluk nen, Ee’nabuwak, mba’- nuk, eerit nage nogo ti, eenu nggwok aret kwe, it an napuri perak, It iniki kunik logorak mbakwi iniki amok mbaniyak nogo ti, abunuk nggwok ineenu me, it nen at mamuniriyak op aret o.

34 It ineenggilek tebenak mendek nen inoreewi iname tu paa’nuk, kiraari unggwogwe iyoolik kagak Inoreewi inookaarak inamiya an napuri inayum paga lenggenak wonage kogwe kwe,

35 It nen yogo logonet, Nit ambi eerulik me, Ala anini ninoba pinanigin lek o, yogwe iigirak o. Yogwe iigirak kwe, Nit maluk eerulik o, yinuk, yagaarak ti paga an nen inowak loonogo aaninggin inoba kwippiyaagin o.

36 Yeenggwa niraawak o, yinuk, ambi me nagak ambi me nagak eerit nugwi ti, nonggop nduk eerit nogo agaarik? It Atiyut mendek eekwi paga inenggali ogogwaarak kwak it Metit mendek nen eeginaburak ti paga togop aret inenggali arugun o.

37 It an napuri iniki inoba panggonak wonogwe nogo, Naliku ALA nen mbo piyareegirak paga yeenggwaaraagun lek me, Napuri inenggali mbakak inuut wandunik o Metit nen wundi woraagun o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.





3 INOMALUK MBO PUWAK NDUK YORAGAGERAK WONE

1 “Aap ambi akwe mbo pege kenok, kwe nogo aap alik ambi wa namenggerak imbirak logomenggerik, Iyokan aap aa’nduk wogo nogo ka wage kenok, At nen, Wokkabi o, yinuk, yoriyak op mbakop? Ti eeke kenok, o time maluk aago itok aret logogin nogo lek a? Kwe mbabilu nen aap ambik inom nogo yi’nage menggi kwak it an napuri togop aret wonogwe me, Yogondak iniyokan neya woroorak op mbakop? Meek o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o.

2 “Puut-puut puluk ko aago ti inigen pekkaawak o. Aap inom nogo yuulik o puut ambi nggeeme wonage mbakop? It aap inom lambuniyak nduk wogwe iyo, tu nggwok ambet paga kunduk torinakwi, It aap ooluk-ooluk nugu logonet eeko mengga kwak eekwi, Eeko nogogwaarak. Aap ugun ee’ninabuwak, mbarit nugwi, maluk mban eerit nugwi, Eekwi paga O enete abu maluk eerogo pereegwaarak me,

3 O mayu wage kero, ko wappunuk wonage, O mayu wage menggim kunduk waga’lek wonage, Eeke kagak kwe, Kumi mbabilu inete paga yelok niyaawak, eeko mengga kwak eerit nugwi, Inenggali lek worokot aret nugwi, Eeko agaarik o.

4-5 Ninogoba o. Nit awo tawe logonet kat ninom niniki kunik me, ko’lu-kii’me mbe’nirage, Kanini mondok-mondok ninoba pinanege, Eeriyak mbaken? yinuk, yo’nugwi ti, Yogondak iluk aret yo’negaarak nogo lek a? It togop aret yogo logonet kwe, yi maluk ndi maluk ambik aret ugun-ugun eerit nogo menggaarak,” yegerak me, yokkiragi o.

ITERALI INOM, YEKURA INOM, INOMALUK MBO PUURAK WONE

6 At Yotiya aakumi inowe endagembogut a’nuk wonage kagak, at Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Kwe ogonggelo mbo punuk, ugun eeke menggi kwak, it Iterali eerit nugwi nogo kenegen iigendak ilik, lek a? Puut-puut abok aret inom, yi eyo ndi eyo eno’mbak wiganak abu’- me inom, ari nanuk aap inom ugunugun eerit nugu mengga kwak, eerit nogo agaarik o.

7 Ti eerit nugu logomenggaarik, iniyokan yungguk togon neya woraagun ilik? mbareegirak kwe, neya waga’lek mbo paneegwaarak o. It inawuluk Yekura ogonggelo mbo punuk ugun eerit nage menggi kwak nogo nen oweewi Iterali eekwi nogo enegen iyareegerak o.

8 Ogonggelo mbo punuk ugunugun eerit nage kenok, Kwe yi mbo pigi o, yinuk, liiru mbanogo wogo’- nuk nappogo mengga kwak, it ugun eerit nugwi Iterali nogo togop aret mbo piyareegirak o. Iterali ugun eerit nugwi inawuluk Yekura nogo nen enegen iyareegerak kwe, agabiti mbaka’lek wundi nanuk, togop aret ugunugun eerit nege kagagirak o.

9 It Iterali ugun-ugun eerit nugwi nogo ti, iya lek o, yinuk, mbakwi paga o maluk eerogo pit nogo logonet, aap inom ugun-ugun eerit nugu mengga kwak yugum mendek ogobakkigirik inom, eyo mendek ogobakkigirik inom, nogo paga mbabi eekwi kwak eerit nogo nogogwaarak o.

10 An nen Iterali eeppiige abok aret it ugun-ugun eekwi inawuluk Yekura nogo nen inigen iige nagagerik, iyokan neya wagagerak kwe, iniki abe paga woroolik o. Ata, neya wage yuwak wagagerak o,” yinuk, Aliku ALA nen an yo’negerak.

11 Ti yo’nege nagaarik, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “An mbo paneegwaarak Iterali nogo ti, mbuuluk obeelom negen kwe, kwe ogonggelo mbo punuk ugun eerit nega kwak it Yekura perak, abu maluk aret me,

12 kat o omarip paga pa’nggwe time nage logomenggendik wone eerogo nappuurak nogo yi aret. Kwe ogonggelo mbo punuk eerit nega kwak Iterali yi wae. At Aliku ALA nen, Iniyokan yungguninuk an nowagam woraawak, yegerak o. Aliku ALA nen ari logonet, Aakumi maluk eekwi iinok, inabuwa nen teppiige minggirak me, it nowagam wogwe iinok, an nen nenete aagi inooke, Nanini mondok-mondok inoba piige, Eeke logogin lek kwe,

13 Aliku ninogoba Ala eeriyak yo’nirage ti, nineebi o, yinuk, yogwe, It inambik inagugi eeko menggam eyo eno’mbak nggwok wiganak abu’me time inom iniki kunik eeginabit nogwe, Noone yorage nogo eeka’lek mbo pugwi, Eekwi ti, Maluk abet aret eeko ogoorik o, yinuk, ti mban yo’nugwi iinok, inabuwa nen teppiyaagin, yegerak o, yinuk, wone eerogo nappumunggun o,” yinuk, yo’negerak o.

14 Aliku ALA nen ari logonet, “Kwe ogonggelo mbo punuk eerit nega kwak it napuri ti, inogonggelo kwak an aret me, iniyokan neya woraawak o. Inawi kota lombok nen it ambi nggigik, inanebunu lombok nen it mbere nggigik, eerogo piinok, wogoren o Tiyon piya woraagin o.

15 Piya wage logominggirik, ndomba ndegeninaka kwak it aap abe an niniki mbake ndakndak ndegeninako logowak nduk, mippiyaminggirak ndegeninako logonet, yi wone ndi wone ineenu eeppiigwi, Wone alom yogop o, yinuk, liippuwak nduk mamunirogwe, eeko logogun,” yegerak o.

16 Aliku ALA nen, “Ti eyom paga o yime inapuriinombowologwe ambik aret wiganggwi iinok, it aap nen, Aliku ALA wone yugu aloobut mbanak yonggolak nogo o, yinuk, yogo logogun lek o. Wone yugu aloobut mbanak yonggolak nogo inikime koonnage, iniki abe’nage, eerigin lek o. Ndi, ninenggela’me logowak lak, ao, mbakwi, Alik ambi ogobakkigiruwok o, yinuk, yogwe, eerugun lek mban.

17 Ne ti eyom paga o Yerutalem endage ti, Aliku ALA Wone Lengganogo Yorage Menggim o, yogo logogun me, it aakumi inanebunu lombok abok aret Naliku ALA nendage tiyappogo logowak nduk, o Yerutalem kuwak eeri wogo logogun o. Iniki maluk inogogun mbuk lombok logonet, eerit nogo nogogwaarak nogo ambinom eerit nogo logogun lek o.

18 Ne ti eyom paga it Yekura paga wiganak nogo, Iterali paga wiganak inom lambunna’nuk, o omarip paga pa’nggwe wonogo menggam nen ambugwi aret neyate kwak inombomini nggween tumburogo piyareegim nogome iniyokan woraagun o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

19 Aliku ALA nen ari logonet, “An lombok nen nale’nggen paga napuri kwak eerogo piinok, Yi aakumi ndi aakumi ineyate kwak inapuri unde eeppiigwi abu obeelom aret kwe, Ti eeppiigwi kwak lek an nen nggween abe mili lombok wogoraakit mbake, It an mu’neren wogwe nogo nomonogo mbo pugun lek, Ninogoba o, yinuk, yo’nogo logorak mban mbake, Eekirak kwe,
3:6 2End. 22:1-23:30, 2Mbin. 34:1-35:27

20 It Iterali paga wiganak ti, Kwe ambi ogonggelo mbo punuk ugun-ugun eerit nage menggi kwak, an mbo paninuk ugunugun eerit nogwe iigi o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

21 It aakumi obeelom eerit nugwi nogo mbo punuk, eekulik mendek eerit nugwi, Inogoba Aliku Ala kobak eerogo pugwi, eekaarak me, Puut-puut puluk ko aago nogome logonet le yogwe, Aakumi Iterali leenggu maako logonet, Yeenggwa niret o, yinuk, yogwe, Eekwi konenggo ogoorik o.

22 “Kwe ogonggelo mbo punuk, ugun eerit nega kwak kit yi, kiniyokan neya woraanip o. Kit tu abe mbo punuk, alik paga nomorogon nogo monggotak nogo, ambinom eeko logokwak, An nen obeelom eerogo pinagagin o.” Yorage mbareegi, it nen, “E o. Ninogoba Kaliku Ala kat aret me, niniyokan kowagam wogo.

23 Puut-puut paga kugi aanggo wako logonet, noone-koone agan nugwi ti, Abe lek aanom warogo kagak eeko ogoorik o. Ninogoba Kaliku Ala nen mban nit Iterali ninagap ndariyak ti abet aret o.

24 Nit awo tawe niigak, ninombomini nen ninaanggumi alom wa’nirogogwaarak ndombakambin inom, tapi-lembu inom, ninapurilogwe wologwekomologwe inom, It ninenggali eerogo pinanega ninagugi nen apit aret inambeme yonggo’ninabit wundi wogo menggaarak o.

25 Nit inom, ninombomini inom, nen ninogoba Kaliku Ala maluk eerogo pagagwi, Nit tawe paga nen nok, yogondak kuli ninogoba Kaliku Ala koone yugu nogo eeka’lek mbo pugwi, Eerit wogo ogoorik me, Ninenggali nen ninuut kuru agan wanggwi, Ninendage maluk agaarak ninagabiti nen ninayum ninenete paga nobakkologwe, Eeruwok o,” yinuk, yoreegwaarak.

4 “KINOMALUK MBO PINIP,” YORAGAGERAK WONE

1 At Aliku ALA nen ari logonet, “It Iterali ti, yungguk togon nowagam woroorak mbakwi iinok, neya woraawak o. Inagugi ogut aago ogole warak ti, nenegen kage neyo, mbo pugwi, Iniki mbere lek ambit eeppunuk wonogwe,

2 Ndi, Nit a’me nggelok mban eeppiinet nugwi, Obeelom mban eerit nugwi, Pilit lek abet aret eeko logogun o, yinuk, Neenik Minggirak Naliku ALA nendage kunogo kumbuk mbanggwi, Eekwi iinok, It aakumi inanebunu lombok nen, It eekwi ti, nit togop aret eeko logowok o, yinuk, Nale’nggen-kale’nggen yogo logonet, nendage tiyappanogo logogun o,” yinuk, yegerak me yokkiragi o.

3 At Aliku ALA nen it aakumi Yekura mendek inom, kota Yerutalem mendek inom, yoroorak yegerak nogo yi aret. “Alok-palok wonage me awi yumbunit nugwi ti, mbo punuk, Inanggween pena wonage nogo eeri ungguwak o.

4 It aap Yekura mendek inom, o kota Yerutalem menggaarak inom, Ala apuri yelok iigo logowak nduk, Inagabolo mbanggo mengga kwak ineebe togop aret Naliku ALA nake leenogo pugwi, Inagabolo mbanogo mbo nappogo mengga kwak, iniki omaawi ti, mbo pugwi, Eeko logowak o. Togop eeka’lek iinok, kani wunuk ari logonet, yi mendek ndi mendek nenet nage kagak nogonogo puurak meek age menggi kwak, Maluk mban eeko menggaarak ti paga an nanini mi’nage logonet, togop aret eeginabit nagin,” yegerak me, yokkiragi o.

YEKURA MENDEK AAN LEBENOGO PIYA WOROORAK WONE
4:3 Ote. 10:12
5-6 “It o Yekura menggaarak inaruk paga pege, It Yerutalem menggaarak wone yoranet nage, Eeriyak nogo yi aret. An o omarip paga pa’nggwe nen aaninggin inoba piya wage, Abu alik negen eerogo piya wage, Eeke me, O yime abok aret oone nggwok eeka trompet nogo, Oone pu eeko logonip o, yorage, Kuwak eeppunuk, o kota-kota yugum pak wurik me time, Kole mbaganip o, yinuk, kuumkeek eerogo nappit nage, O Tiyon ena time o, ena time o, yinuk, ndiimbu walok eerogo nappuwak nduk, yorage, Puk aga’lek inagap ndakko’nok kole mbaganuwak nduk, yorage, Eeke logot o,” yinuk, yo’negerak me, yokkiragi o.

7 At singa kwak kiraarak menggim nen wundi wage, Yi aakumi ndi aakumi lek eerogo piiga nogo wage, Kinanggween kugume eerogo pikit nduk at wonage menggim nen wage, eeke me, Kinawi kota-kota nogo aakumi lek me yigirik-noonom aago logowak nduk, eerogo pi woraagin o.

8 At Aliku ALA anini kani kunik negen nit ninoba pegerak nogo lek aga’lek awo aret wonage me, kinayum nibinik maluk mendek yippunuk, kinale yikkologwe, Kinaleenggu maakkologwe, Eeko logonip o.

9 At Aliku ALA nen ari logonet, “Ne ti eyom paga it aap inendagembogut inom, at awuri inom eeka inom, inomanggen tayok ari, It an neebe unde inamineeri ne agan nage, It an yorage neegak yoraga nogo, Iya, yinuk, inamili lobok ari, Eerigin,” yegerak o.

10 Ari mbaki, an nen ari logonet, “Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA wae. Wooluwak ninikinggup paga pabunik wonage kagak, kat nen, Kiniki ugun tayenak logonip o, yo’nirage nagandak nogo paga nit aakumi yi inom, it o kota Yerutalem menggaarak inom, mondok iya ninambokan laganggendak mbaki o,” yinuk, yogirak o.

11 Ne ti eyom paga at Ala nen, “O wiya aganggen mendek o karume puut puluk ko aago paga nen napuri wonogwe me pa’nggwe warit wage logonet, ambit me logonogo pit nage, wonok mappit nage, eeruwak nduk, warit wage menggi kwak woraagin lek o.

12 An nappi woraagin nogo ti, omaawi ambik aret o. Maluk onggo inoba eeppiyoorak koonak nogo yogondak aret eeriyak o, yinuk, it aakumi yi inom, it Yerutalem menggaarak inom, yorage logogin o,” yinuk, yegerak o.

YEKURA INAWI OONDA MBANIYAK WONE

13 At wage yi, kinigen pekkaanip o. Ndugwi kilanogo nippit wage menggi kwak, at kin ari wage, O wiya nombok-kombok eerit wage menggi kwak, at anggweendo wim eeka togop aret wogwe, Towe nggindooni nggarek togon nogo menggaarak kwe, at aguda perak, mondok nggare agan wogwe, Eekwi paga Nit mondok lek eerogo pinanigin me, ninabuwa o!

14 Kat Yerutalem yi wae. Maluk eeriyak kinikime koonit nage keegak, ne mande ari nagin o. Kagap ndaruwak nduk, komaluk kinikime wonage nogo abu nggarenogo mbo pege logot o.

15 O Ndan nen yoranet wogwe, Maluk eerogo pinagi wage agaarik o, yinuk, puut tiyak-tebek Eparayim nen agan wogwe, Eekwi yi, Inoone konengge logot o.

16-17 Aliku ALA nen ari logonet, “Wone yi, it yi aakumi ndi aakumi yorage, It kota Yerutalem wonogwe nogo yorage, Eeke logorak nogo yi aret. At kota Yerutalem nen, Ala yo’nege nogo eeriyak neebi o, yinuk, an mbo paneegerak me, Yerutalem oonda mbaniyak aap wim eeka o nda nen wogwe, It Yekura inawi kota-kota tebenogo piyaawok nduk, Nawim yi o, yinuk, nggomookwi, Eeppunuk, Aap ambi eyabu yarak anggen mbaniyak arum wake menggi kwak, at aret wakkunggo agaarik o,” yinuk, yegerak o.

18 “It Yekura mendek eerogo piigwi abok aret ti, inalik nen inobaabut paga, eeko nogogwaarak paga, inoba pakaarak o. Eeko nogogwaarak onggo inoba piigwi ti aret me, iniki andi lombok eeginake, Iniki me mondok ndanuk yi unggwage, Eeke me, mondok iya o!” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o.

ALA APURI EEKWI PAGA YEREMIYA INIKI ANDI AGAGERAK WONE

19 Wim eeriyak nduk nggomookwi, Oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi, Eekwi nogo Naruk konenggirak me, Niniki andi o! Niniki andi o! Niniki andi nen yagan yobaknggolak wake, Niniki lombok nggoguk yi unggwage, Niniki mondok ponok-ponok ee’nake, Eeke me, Niniki ko wariyak mondok meek lombok ee’nake agaarik o.

20 Ne ambi paga yigirogo piya unggwagak, ne ambi paga yigirogo piya unggwagak, eeko logonet, O yi abok aret mondok maluk eerogo pugwi iigirak o. Ne ambit liingge an nawi wurik mi eerogo pugwi, Yini-panip nawooliya wurik nogo yinik-minik eerogo pugwi, Eekwi iigirak o.

21 Ndiimbu walok eekwi nenegen kage neegak, ne mande ari nage, Ndi, oone nggwok eeka trompet oone pu eekwi naruk konengge neegak, ne mande age, Eerigin mbakop?

22 At Aliku ALA nen ari logonet, “An napuri ti, wi negen aret wonogwe, it an liippanega’lek wonogwe, Elege iniki lek pogom wonogwe, op ariyak maluk ariyak ineenggo’lek kobak aret wonogwe, Obeelom eeriyak mendek kobak logonet kwe, maluk eeriyak kenok perak, Iniki penenak logonet, aganggen kerek togon eerit nugwi, Eeko menggaarak,” yegerak o.

O MALUK EEROGO PUURAK ABINGGAANGGO PAGA KAGAGERAK WONE

23 An nen o nggween yi pekkage logonet, Owak mbanak naalop-kaalop aago wonage kage, Mbogut paga nikkage logonet, o eya eeka lek aret kage,

24 Puut-puut tiyarogon nakkanet nage logonet, ndipuk eeke kage, Puut-puut teberogon pekkanet nage logonet, abok aret na’ndo-wa’ndo eeke kage,

25 Nenegen kanet nage logonet, aakumi ineebe lek iige, Yi towe ndi towe wiganinuk nugwi nogo, abu lek aret iige, Eeke kagarak o.

26 Nenegen kanet nage logonet, Aliku ALA wage, anini kani kunik negen aago wage, eeke kagak, Nggween abu mili lubunik nogo karume negen aret age, Ndi, o time kota-kota abok aret langgu-langgu wangge, Eeke kagarak o.

27 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “O yi, an nen abu lek eerogo pigin lek kwe, apit aret o kugume aret logogin o.

28 Ti eeriyak yagarak ti, mbo punuk alik ambi ari, Ndi, ti koonggirak ti, mbo punuk, alik ambi koongge, Eerigin lek me, O nggween yi nen, Ao, yinuk, le ari, ndi, mbogut nogo o apit age, Eerigin,” yegerak o.

29 It aap wim eeka kuda paga wogwe inom, it aap ineegin warak inom, Ineebe apit aago wogwe inoone inaruk konenggo logomenggaarik, It yi kota ndi kota wonogwe nogo mbo punuk kole mbaganit ando eyoongga inikime unggwit nogwe, Ando puut-puut yugum paga lagit nogwe, Eerugun me, Yi kota ndi kota aakumi logogun lek o wuum lu agan nage logogin o.
30 Kat maluk eerogo pagagaarak Yerutalem yi, wae. Kat nonggop eeriyak mbake agandik? Kayum maa’ngga kunik yikkolage, kalilibano eekkolagak mbuti emas paga ogobakkigirik yikkolage, Kenegen awi paga maa’ngga karok-mbarok eekkolage, Eeke ti, Nonggop eeke agandik? It kiniki kunik eeginake menggendak nogo ineebi kombako logonet, kooriyak eekwi iigak, eeke ti, Aanom warogo aret eeke agandik o.

31 Kwe ambi aagaluk enegen paganak yagan wake logonet, kwa ari, Kwe ndugum aagaluk aa’nduk ndake logonet, ke’mbogonik ari, Eeko mengga kwak, O Tiyon Aagalukwe nogo iniki nggiluk ari, Eenggi ndek ari logonet, “Ninom wim mbanak nen nooriyak eekwi paga niniki ma’nage me, nabuwa o,” yinuk, ari, Eeke naruk konenggeagarik o.

5 YERUTALEM MALUK EEKO NOGOGWAARAK WONE

1 Aliku ALA nen ari logonet, “Kat o kota Yerutalem yiru-ndiru yime pekkanet nage, Pekkanet nage logonet, kenegen li’lak yambonit nage, Wone mbanggo menggam nggween aagome abok aret yambik-yambek eeke, Eerit nage logot o. Eerit nage logonet, aap ambi iniki abe koonak a’me nggelok mban eeke menggerak ambi wonage kage kenok, Aakumi o kota yime menggaarak ineebe lek eerogo piyaagin lek, inomaluk lek eerogo piyaagin kwe, lek me meek o.
2 It nen, Nit abet aret ndogop eeko logowok o, yinuk, at eenik menggerak Aliku ALA endage kumbunuk yogo o, yinuk, kumbuk mbanggwi kwe, Inoone piliret kumbuk mbanoggo menggaarak o,” yinuk, yegerak o.

3 Kaliku nogoba ALA o! It aap iniki abu koonak logonet, li’lak eeko menggaarak nogo kenegen pegiinet nage menggendak nogo lek a? Yawi paga inookendak kwe, it nen andi kogwe, Aan lebenogo piigendak kwe, iniki koonnage, Eeka’lek aret agaarik o. It inanobak yugum pogom eeppatinuk, “Ninomaluk mbo puurak, Nineebi,” mba’nuk agaarik o.

4 An nen mbake logonet, “It ti, ambi eekkoloorak lek wi negen wonogwe me, Aliku ALA eeke menggerak liippega’lek wonogwe, Inogoba Ala yereegerak wone yugu nogo kobak wonogwe, Eekwi iigak,

5 Inoweewi perak, Aliku ALA eeke menggerak liippugwi, Inogoba Ala yereegerak wone yugu nogo ineenu ogwe, Eekwi nogo abet aret ineenu me, Iya nage logominggirik, yoraagin o,” Mbake nagarik, yora nagarak kwe, “Yum aaninggin kwak, Ala wone yugu aaninggin me ambinom eeriyak nineebi o, yinuk, nggoorogo mbo pugwi, Wone yugu paga nit keele maarak negen wonogwe nogo mbanogo mbo pugwi, Eeruwok o,” yinuk, Iniki ambit eeppunuk, muk mbo pegaarak iigirak o.

6 Togop me, it Ala wone taganogo punuk, alik lombok eerit nugwi, Tu abe kagak alik paga nomo agan nogo logonet, maluk alik negen eekwi, Eekwi iinok, Singa negen eyonggaame nen wundi wage logomenggerik, ineebe inoorogo piige, Nggeewo owo negen karume nen wundi wa’nuk ineebe nibinogo nengge, Aakumi wundi wogwe iyo, inoorogo ineebe nibinogo pegak nawok nduk, Nggeewo kwak ineeruwak yabenggek- ndabenggek aago nen inawi kota-kota inigen wo yagak nugwi, Eerugun o.

7 Aliku ALA nen ari logonet, “O kota Yerutalem aagalogwe nen an mbo paninuk, it an kwak lek inagugi inendage kumbunuk, kumbuk mbanggwi, It inambi wogorage paga ndonggorogon nunggwi kwe, Aap nen akwe mbo punuk, ugun eerit nege menggi kwak, An mbo paninuk ugun eerit nugwi, Kumi terak eeginako menggam ninggiri unggwogwe, Eekwi me, An nen nonggop togon at omaluk ti, lek eerogo puurak mbake agaarik?

8 Kuda wali eebe piirik aganggen eeke kenok, kooli kwaarinabit nege menggi kwak, Inoreewi inakuwi kagak iniki nengge kenok ugun aret eeginabit nugu menggaarak.

9 It ti eerit nugwi iigak, an nen onggo eeppiiga’lek teppiyoorak op mbaken? It aakumi togop eekwi paga nanini mbake nogo tayo yuwak nduk, eeppiyoorak lek mbaken? Eeppiyaagin aret o.
10 It inawim nogo nen napuri ineyabu anggur yarak me lagi nogo logomenggaarik, Maluk eerogo pit noorak op aret kwe, abu lek eerogo pugwaarik o. It aakumi yi, Naliku an ALA napuri lek negen iigirak me, Eno’mbak mbanogo mbo nappit nogo mengga kwak it togop aret eeppiinet nogo logowak o.

11 It Iterali paga wiganak inom, Yekura paga ndarak inom, an ari liippunuk, mondok eeka’- lek aret agaarik o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak o.

ALIKU ALA NEN ITERALI MBO PIYAREEGERAK WONE

12 It aakumi ti nen Aliku ALA eeppiige menggerak kagak pilit pugunogo alik agan nugu logonet, “At nen ambi eeppinanigin lek aret o. Nit aaninggin ninoba kwi’nage, wooluwak ninoba age, mbi noogelo ninoba age, Eerigin lek o.

13 It aap Ala nen yorage kagak yoraga nogo Ala wone inikime lek logonet, inoone we wiya warit nugwi me, Nit ninoba pinaniyak yugu nogo it inoba aret aruwak o,” yinuk, yogo menggaarak.

14 Togop me, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It aakumi ti, inoone togop agan nugwi me, an yokkege neegak yorage nogo kani kunik negen eerogo pege, Ndi, it aakumi yi, ineebe kani enom warak negen eerogo piige, eerigin me, Koone yorage ti paga ineebe kani nengge kwak eerogo piyaamunggun o,” yinuk, yo’negerak me yagi o.

15 Aliku ALA nen ari logonet, “It Iterali paga wiganak ti, aakumi ambi inoone ineenggo’lek me, yogwe liippugulik wonogwe, O aa’nduk nen nok yogondak kuli inendage lek ageelik mondok ki wonage, Eeke menggerak nogo O nda nen tebenogo piya woraawak nduk, nappiya woraagin o.

16 It aap nappiya woraminggirak abok aret ti, Aap wim eeka wakaa’ngget inomaale kani kunik negen wonage me,

17 Iterali paga wiganak ineyabu eerak anggen yugu inom, inambi-mbiingga inom, lek eerogo nenet nogwe, Inapuri wologwe-komologwe lek eerogo piigwi, Inaanggumi kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, lek eerogo pit nogwe, Ineyabume anggur yarak ero inom, eyo wuli ero inom, muurogo pit nogwe, Ndi, inawi kota-kota yugum pak wurik me iniki ti paga panggonak wonogwe nogo pup eerogo pugwi, Eeko logogun o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

18 Aliku ALA nen ari logonet, “Togop aret eerugun kwe, ne ti eyom paga ineebe abok aret lek eerogo piyaagin lek o.

19 It inowe-inawot nen, Aliku ninogoba Ala nonggop nduk yi abok aret eeppinanege agaarik o? yinuk, yokkugwi iinok, kat nen, Lek o. Ala mbo punuk, kit kinanggween lombok paga logonet, Ala wonage kagak kwe, aap inambik inagugiwak ayuk wuko logonet, mugurok nogo nogotak ndak-ndak, yogondak togop aret kit kinanggween paga lek aakumi inambik inanggween paga logonet, inayeloman mini a’nuk inake eerit nogo logorak, yoraamunggun o,” yinuk, an yo’negerak.

ALA APURI KURUMBI YORAGAGERAK WONE

20 Aliku ALA nen ari logonet, “Wone it Yakup paga wiganak yorage, It o Yekura wonogwe me yoranet nage, Eeke logorak nogo yi aret.

21 It inigen wonage kwe, inigen kaga’lek wonogwe, Ndi, inaruk wonage kwe, inaruk konengga’lek wonogwe, Eekwi iniki lek wi-wa ti, Wone inaruk konenggo logorak nogo yi aret.
22 It an nayuk wukwi, an paga inaganak wake, eeriyak ti, maluk mbakop?” Yinuk, yegerak o. “Niyo nggwok yenggenak laut nogo endekem kilak togon wundi waga’lek mondokmondok kuli mbanak logowak nduk, mbini pereegirak nogo lek a? Niyo kilaarak-mogonik eeke kwe, endekem kilak togon wungge, Oone, Wo! eerogo wunabi wage kwe, kuli mbanak kagak wungge, Eeka’lek aret menggerak o.

23 Togop eeke menggerak kwe, it yi perak, inogogumbuk logonet, an yorage nogo, Eeriyak nineebi, mban mbakwi, Tu abe kagak alik paga nomo agan kobak ari nogwe, Eeko agaarik o.

24 It inikime nen, O mayu wage menggim ari wage kenok, mayu wuppi wage nagaatik, amburu mbangge menggim ari wage kenok, kibi loongge, Ndi, yakootak anggen mbanogo puwok nduk o kibi kagak, Tamban ndi kuli aruwak o, yinuk, koonogo pinanege, Eeke menggerak Aliku ninogoba Ala ayuk wuruwok o, yinuk, iniki me mbariyak kwe, Mbaka’lek aret wonogo menggaarak.

25 Ti eerogo piyoorak nogo abok aret it lombok inobaabut maluk eekwi ti paga non mbanogo pakwi, Ndi, obeelom eeppiyoorak nogo inomaluk paga lek eerogo pakwi, Eeko menggaarak o.
26 It an napuri inenggela’me time aap maluk eeka mendek wonogwe me, Keele pugume towe ineenik ngge-ngge yiluninake menggi kwak aakumi yilunogo piigwi, Pagi wariyak ta’na pogo mengga kwak aakumi maluk eeppiigwi, Eeruwok nduk, Toriigo menggaarak.
5:21 Yet. 6:9-10, Yeti. 12:2, Mrk. 8:18 5:22 Ayup 38:8-11
27 Towe ineenik inawina yagabit eerogo mambiinok tu keele maarogo piigo mengga kwak, It iname logonet, aakumi wi-wi eerogo piyoorak mban koombunuk, inamendek waganogo iname yagabit eerogo patit unggwogwe, Ineenggi warak eekkologwe, inendage tiyappakwi,

28 Abe mban nunggwi paga ineebe kole inamburu tene yogwe wonogwe, Eeko menggaarak. Maluk mban eerit nogo logonet, Ti kuli aret o, yogwe, Elege moono inawone amburu mbanggo logonet, it eeppiyoorak koonggwi, It aakumi ineenggi lek op eeppiyoorak koonak nogo eeppiyoorak inaana’le mbanggwi, Eekulik aret o.

29 Ti eerit nugwi iigak, an nen onggo eeppiiga’lek teppiyoorak op mbakop? It aakumi togop mban eekwi paga nanini mbake nogo tayo yuwak nduk, eeppiyoorak lek mbakop?

30 Maluk ambi mondok iya ninamineeri ne agan noorak mendek o yime agaarak nogo yi aret.

31 It aap an nen wone yorage neegak yoraga nogo nen, Ndogop eeke kaamunggup o, yinuk, we pilit pugunit nugwi, It aap an neebe unde nogo nen it iniki mbakwi mban mamuninabit nugwi, Ndi, it ti eekwi nogo it an napuri kunduk, inikilom mbako logonet konenggwi, Eekwi ti aret me, O age yobok panggoni wage kenok it nano eerugun o?” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

6 O YERUTALEM OONDA MBANEEGWAARAK WONE

1 Aliku ALA nen ari logonet, “It aap Mbeniyamin mendek ti, owunarok mbaganggwi, O Yerutalem teppunuk, mbaganggwi, Eeruwak o. O omarip paga pa’nggwe nen aaninggin inoba ari wage, Maluk mondok iya lombok inoba kwi’narikit nduk wage, Eeke me, O Tekowa paga nen oone nggwok eeka trompet oone pu eekwi, O Mbet-Kerem irimbaga nen kani ka’luk eekwi, Eeruwak o.

2 O Tiyon Aagalukwe ti, abu kigirikwe obaabut yanggonak lombok kagak kwe, an nen maluk eerogo pigin o.

3 At aret tebenogo puwok nduk, it aap ndomba ndegeninaka kwak inaanggumi inom wogwe, Inalitak lombok inawooliya at wonage me yengget-wangget wurogo patit nogwe, Inalitak lombok pumbunuk, nenet nogwe, Eerugun o,” Yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

4 It ti nen yogo logonet, “At ninom wim eeruwok nduk li’luk eekwi, O liingge paga aret oba kwi’nari ungguwok nduk nogwe, Eeruwok o, Mbakoorak me, wologwe! Oonegen abu kilu yi nage logonet, ninagalu’mak abu aret ninambo’me ari nage me,

5 Yogondak oonikiya yi paga aret oba kwi’nari unggwogwe, Obak wurik nogo langgunogo pugwi, Eeruwok o,” Yinuk, yereegwaarak.

6 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Eyo muurogo pit nogwe, Iniyok punuk ungguurak nda’nggi pit laganggwi, Eeko logowak o. O kota aken time at ambi nen at ambi tebenogo pegak mban eerit nugwi me, Teppiyoorak lek it maluk eekwi onggo inoba kwippiigo logowak o.

7 Niyo eneeri kila-kila wundi wage menggi kwak o Tiyon Aagaluk Kwe nogo ti, Maluk lombok togop aret eerit nage menggerak. O kota aken time aakumi iniki worokot logonet maluk eeppiinet nugwi, Piyak-payak eerogo piinet nugwi, Eekwi nogo mban naruk konengge, At andi kage, yawi paga awindeobaande eerak wonage, eeke nogo mban nenegen kage, Eeke agarik o.

8 At Yerutalem ti, an kurumbi yoge yi, liippuwak o. Liippega’lek kenok, an nen nambokan pege, It aakumi o yime logorak meek mbaruwak nduk, anggween o wogome eerogo pege, Eerigin o,” yinuk, yegerak me, kat kota Yerutalem yokkigi o.

ITERALI NEN, “ALA WONE NINEEBI,” YEREEGWAARAK WONE

9 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Anggur anggen eegu pugulik pup eerogo mbanggo mengga kwak It aakumi Iterali eegu yumbunik ti, togop aret pup eerogo piyaawak o. Aap anggur anggen mbambunuk, eegu ambitak wonage kero kwaarogo eenggi paga mbanit nage menggi kwak, Iterali yumbunik eegu ambitak wonogwe iyo, maluk eeppiyoorak ne ambi liirogon kwaarinabit nawak,” yegerak o.

10 “Wone yi taani yorage, ta mini kurumbi yorage, eeriyak mbaken? Ndi, yorage neenok, taani nen liippugun mbaken? It aakumi ti, inaruk paarak lek me inaruk koneniyak meek aret o. Kaliku ALA ari menggendak nogo inikilom mbaka’lek miyuk-meya eerogo pugwi me,

11 Kat kanini it inoba piyoorak nogo an ninikime kani pogom kerek togon eerogo pani wage paga puk ariyak meek tit ee’nake agaarik o.” Yoge mbaki, at Aliku ALA nen, “Nanini kinikime wonage ti, Elege tu paga wonogwe nogo inoba piinet nage, It aap tawe kuwak aago nogo inoba piige, Eeke logot o. Eeppiinet nage keegak, kumiaap inogonggelomini-inakuwi inom wogoren nogwe, Aap inanggok inom, it aakelo inom, abok piginakwi, Eerugun o.

12 O it wonogwe me yime abok aret aaninggin inoba piyaakit nduk, neenggi nippege neenok, Inawi wurik inom, inakuwi inom, ineyabu aago inom, it aap alik unde eekkolaagun o,” yinuk, yegerak o.

13 “It aap inendage lek inom, inendage warak inom, abok aret ambi kolaawok nduk mugurok nugwi, It an wone yorage neegak yoraga inom, it an neebe unde inom, abok ndak-ndak inoone pilit pugunggo logonet, aakumi wiwi eeginabit nugwi, Eeko menggaarak.

14 Eeko logonet, inawin kunik kwak an napuri inoba aaninggin wonage kwe, Ti iya lek o, yinuk, yorogwe, Iniki ugun tayenak lek iigak, Kiniki ugun tayenak logonip o. Kiniki ugun tayenak logonip o, yinuk, yorogwe, Eeko menggaarak.

15 Ineraambe maluk lombok logonet, ogole warak mendek eerit nugwi nogo paga inenggali mbariyak kwe, inenggali lek aret nugwi, Inenggali nen inuut wutik nugu logorak op kwe, inenggali lek a’nuk nugwi, Eeko menggaarak. Togop me, aap inoorak kanggo logonet, it inom aret inoorak kanggwi, Ndi, maluk eekwi onggo eeppiige neegak, it inom aret inenggaawak lek ogwe, Eerugun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

IT AAKUMI ITERALI MENDEK ALA MBO PEREEGWAARAK WONE
6:14 Yeti. 13:10 6:15 Yer. 8:10-12
16 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Tu nandogon-kandogon ari nanuk, yambonggwi, Tu aa’nduk lombok nogo nogogwaarak nogo ngge o? yinuk, yorogwe, Tu obeelom nogo menggaarak ngge o? yinuk, yorogwe, Eekwi iinok, Tu yi aret, yorogwe iinok, ti paga aret nogwe, Eeko logowak o. Ti eekwi iinok, iniki kwi’narigin o, yinuk, yoragagirak kwe, It nen, Tu ti paga noorak nineebi o, yinuk, yogwe,

17 Inarum logowak nduk, aap mippiinok, Oone nggwok eeka trompet oone pu ari kenok inaruk liirogon konenggo logowak o, yinuk, yoragagirak kwe, It nen, Ninaruk koneniyak nineebi o, yinuk, yogwe, Eereegwaarak nogo o.

18 Togop me, it yi aakumi ndi aakumi ti, inaruk konenggwi, An eeke neyaawak nduk, kuwak aago ti, it an napuri inoba ariyak nogo liippugwi,

19 It aakumi o nggween paga wonogwe ti, inaruk konenggwi, Eeko logowak o. It an napuri yi wone ndi wone yoragatak nogo liirogon konengga’lek taganogo pugwi, Eeko logorak wone yoragatak nogo mbo pugwi, Eeko logonet, Iniki koonogo punuk eerit nugwi paga an nen aaninggin mondok nggwok lombok it aakumi ti, inoba pege agarik o.

20 It nen obari abe kaga o Tiyeba nen wonok nake pi wogwe, En weeri amburu aberogon o nda nen wonok niri wogwe, Eekwi ti, Nano ake eeko agaarik? Ti we aanom warogo aret! Warogo nake kani kunggwi ti, ninikilom mbake, Warogo wo’nugwi ti, nale’nggen mbake, Eekeelik mban aret o,” yinuk, yegerak me yokkiragi o.

21 Togop me, at Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Iniyogobit lik togon yigeebu wanggak nogo mendek it aakumi yi, inaru non mbanogo pit naminggirak me, Inogobamini inom, inapuri inom, iniyogobit lik togon yigeebu wanggwi, Inoreewi inom, it inom menggaarak inom, iniyogobit lik togon wanggwi, Eeko logogun,” yegerak o.

AAP O OMARIP PAGA PA’NGGWE NEN O TEBENI UNGGUURAK WONE

22 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It aap wim eeka aago o omarip paga pa’nggwe nen wogwe, It aakumi inanebunu nggwok ambi o irip-irip nen woraawak nduk, inikime manabit nugwi, Eekwi ti, abet aret o.

23 It ti, ineegin-inomaale inom, tege-wooluwak inom, mondok li’luk ee’nuk, wogwe, Inabuwa mbaka’lek inigen kubuk yinuk, mondok nappiigak- wappiigak eerogo inookwi, Niyo yenggenak kole laut oonebu ari menggi kwak, inaguda paga kwi’na’nuk, keekok agan wogwe, O Tiyon Aagalukwe ti, waruwok nduk, wim eeriyak oba tebenteben ee’nuk unggwogo mengga kwak, unggwogwe, Eeko agaarik o,” yinuk, yegerak me, kat o Tiyon Aagalukwe yokkigi o.

24 It inabok agan wogwe nogo ninaruk konembunuk, ninaganak ngginuk ari, Kwe ambi elege ndariyak enegen paganak yagan wake menggi kwak, andi negen ee’ninake, Eeke agaarik o.

25 Kinom wim mbanak ti, inarege- inawooluwak mik-kwit eeppunuk wonogwe, Ndi, kinaagan-kinambokan kinamineeri ne agan noorak aago wonogwe kogwe, Eekwi me, Kineyabu eerit wunggwi, tu nggwok paga nogwe, eeriyak mage o.

26 Nawuri yi wae. Ninooriyak nduk yini-panip ninoba kwi’narigin me, aap ambi apuluk ambolom ndarak kangge kenok, ale yimbegeelikmbambegeelik ari menggi kwak, Kinayum nibinik maluk mendek yikkologwe, Wun paga lagak-mbagak yogwe, Kiniki puru yinuk, kinale yikkologwe, Eeko logonip o.

27 Aliku ALA nen ari logonet, “Kat nen an napuri eerit nugwi nogo liippiige, inabut mbangge, eeke logonok nduk, Aap mbuti abut mbangga nen, Mbuti omaawi kaamun ilik? yinuk, abut mbangge menggi kwak eerogo pagareegirak o.

28 It napuri abok ti, inogogumbuk an ari eeriyak ineebi mbaka wonogwe, Aakumi meek eerogo piinet nugwi, Mbuti tembaga inom, abe mbuti inom, omaawi menggi kwak, iniki omaawi togop aret wonogwe, Eerak wonogo logonet, Eeriyak lek mendek kagak eerit nugu menggaarak.

29 Mbuti worako logonet, kani eyak nen mbuti enggela’me mili leennaruwak nduk, Oone puubu ari kagak worako mengga kwak eeginake minggirak kwe, It aap maluk eeka nogo ineebe leennage lek initok wonogwe me, we aanom warogo eeginake minggirak.

30 Naliku ALA nen it nogo mbo piyareegirak me, Mbuti perak mbo pugu mendek it aret, yogo menggaarak o,” Yinuk, yo’negerak me, yagi o.

7 ALA AWI WURIK ME ALIK EEKWI IINOK YORAGAGERAK WONE

1 Aliku ALA nen at Yeremiya wone ambi yoge logonet,

2 “Naliku ALA nawi wurik me tu unggwogo menggam mi’nari nage logomenggendik, koone nggwok paga wone yoroorak nogo yi aret o, It aakumi Yekura mendek nen Naliku ALA nabu’me tebe yinuk nalut eeruwak nduk, tungga ti paga unggwogwe ti,

3 Nomaawi Lombok Minggirak Iterali inogoba Naliku Ala nen yagarak yoroorak nogo yi o. It inobaabut inom, eeko menggaarak inom, abok aret mbo punuk, alik ngget mendek ogwe iinok, o yime logorak an nen, Op aret, yoraagin kwe,

4 it aakumi nen, Aliku ALA awi wurik wonage me, op aret logomunggup o. Op aret logomunggup o. Op aret logomunggup o, mban pilit pugunogo yorogwe ti, Yi abet aret yo’nirogo agaarik o, yinuk, mbarugwaarik o.

5 Inobaabut inom, eeko menggaarak inom, mbo punuk, alik ngget mendek ogo logomenggaarik, inalitak lombok a’me nggelok eeppiigak mban eekwi,

6 aap nggiru inenggela’me wonogwe inom, elege moono inom, kumi togwe inom, tebenogo piigo logonet, wi-wi aganaka’lek obeelom mban eeppiigwi, o yime it aap maluk eeka’lek iigak, inamiya wunaka’lek teppiigwi, kugi eerit nugwi paga maluk inoba paka’lek an mban mu’neren wogwe, eekwi iinok,

7 aa’nduk it inombomini mondok-mondok logowak nduk, O wogoragagim yime logorak op aret o, yinuk, an yoraagin kwe,

8 it aakumi nen wone pilit aanom warogo kagak agan nugwi nogo, Abet aret yaga, mbakwi iigirak o.

9 It nen kote kiraakwi, aap inookwi, mbabi eekwi, pilit kagak, Abet aret o, yinuk, kumbuk mbanggwi, kugi Mba’an ake obari abe kaga kani kunggwi, an inogoba Ala aret kwe, it ineenggo’lek alik mendek kagak mugurok nogwe, eeko logonet,

10 an nendage ki logorak koonogo pereegim nawi wurik me time it an nenggaanom mi’nari wa’nuk, Nit ugun obeelom aret ogoorik o, yogo logonet kwe, ti’nuk, ogole warak mendek ti nogo ambinom eerit nogo menggaarak o.

11 An nendage ki logorak koonogo pereegim nawi wurik me time aakumi yogoot woppunuk, ari unggwogo menggam aret agaarak mbakop? It eekwi ti, Naliku ALA nenegen wogonake minggirak o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

12 “An nendage ki logorak nawi aa’nduk wurogo pereegim o Tilo time nogo logomenggaarik, it an napuri Iterali maluk mban eeko mbareegwa, eerogo pereegirak nogo pekka nawak o.

13 It maluk eekak mban eekwi iinok, Naliku ALA nen, Kinomaluk mbo pinip o, yoragak mban eekitak kwe, inaruk konenggwi, wiiragatak kwe, onggo yo’nugwi, eeka’lek iinok,

14 an nendage ki logorak eerogo pereegim it inom, inombomini inom, inake nawi wurogo piyareegirak iniki panggonak wonogwe nogo aa’nduk o Tilo eerogo pereegi kwak yogondak eerogo pigin o.

15 It inowe-inawot aakumi Eparayim mendek aa’nduk maluk eeko mbareegwa, an wonage me nen wumbiyareegirak nogo pogom, it togop aret an wonage me nen wumbiyaagin,” yegerak me, yokkiragi o.

AT APURI ITERALI INANOBAK YUGUM POGOM OGOGWAARAK WONE

16 Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “It aakumi yi, inake tamban eeke, Yeenggwaaret o, yinuk, an nggino yo’nege, it ambi mendek lek kenok, Eeppiyet o, yinuk, yo’nege, eeriyak mage o. Kat nggino yo’nirimenggendak nogo an konenigin lek o.

17 O Yekura kota-kota nogome inom, o Yerutalem tu paga tu paga inom, eerit nugwi nogo kat kenegen iiga’lek agandik?

18 Kugigwe endage, Mbogut- Kwe, ake wologwe-komologwe nen kani kuwak eerogo pi wogwe, it inogobamini nen kani kunggwi, ndi, it kumi nen gandum yigirik amok mbanogo punuk, oroti worakwi, eeppunuk, iri wogwe, ndi, niniki waruwok mba’nuk, an nalut eeko logorak wonage neegak kwe, inagugi inake amburu kilirogo wogora wogwe, eeko menggaarak.

19 Ti eekwi paga an niniki wariyak nduk mban eekwi mbakop? Lek o! It kunduk maluk eekkologo logonet, inenggali ariyak kagak eeko menggaarak nogo lek a?”

20 Yo’nege nagaarik, Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak nogo yi aret. “Nanini kani kunik pogom o yi paga wuppi woraminggirak paga aakumi ineebe inom, inaanggumi inom, inageyo inom, ineyabu yarak anggen mbanak inom, abok aret nenet nage logogin me, nogonogo puurak meek aret kaagun,” yegerak o.

21 At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. “An nake warogo wo’- nogo logonet, nake warogo kani kunggwi nogo mendek oba lunogo punuk, enggaanggum nogo inobaalombok nunggo logowak o.

22 It inombomini o Metit nen wogoren wundi wage neegak, an nake warogo kani kunggwi, nake warogo wo’nugwi, eeko logonip o, yinuk, an nen wone ti mendek mban lengganogo yoroolik o.

23 Ata, wone eeko logorak lengganogo yoragagirak nogo yi aret. An noone ari inaruk liirogon konembunuk eekwi iinok, an it inogoba age, ndi, it an napuri ogwe, eeko logogun o. Ndi, ineebe obeelom inale’nggen paga logowak nduk, an nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yorage nogo ndak-ndak eerit nogo logowak o, yinuk, yoragagirak kwe,

24 it nen an noone inaruk konenggwi, liirogon eekwi, eerulik inogogumbuk logonet, maluk eeriyak iniki koonggwi nogo mban mugurok nogo nogogwaarak me, an ari nogo inengga loolo punuk, mugurok naga’lek inambokan yungguninuk nogo nogogwaarak.

25 It inogobamini o Metit nen wogoren wundi wagagirak kuli nen nok, yogondak yi kuli, it aap an yorage neegak yoraga nayeloman mini nogo ko’lu-kii’me, kulinik-kalinik, yoragak yuwak nduk, nappiigak mban eeke nagagirak kwe,

26 an yorage nogo inaruk konenggwi, iniki liippugwi, eeka’lek inogogumbuk logonet, inombomini maluk eeko nogogwa kwak lek it yogondak wonogwe yi, abunuk nggwok lombok eeko menggaarak,” yegerak me, yokkiragi o.

27 At Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Wone yokkege yi abok aret, yorage keenok, it nen konenggwi, ndi, Wone yokkirage yi, koneninip o, yoramenggendak kwe, inoone onggo ambi yokkugwi, eerugun lek me,

28 kat nen it yorage logonet, It aakumi inogoba Naliku ALA noone konembunuk eekwi, iniki koonnaruwak nduk eeppiige nogo waganggwi, eeka’- lek mbo pogo menggaarak it aret o. Iniki koonak logonet, liirogon eerit nugwi nogo lek agaarak me, inoone inambe paga yuurak kunduk meek aret aga o.

29 Naliku ALA nanini it aakumi yogondak ndarak yi, inoba agaarak wonage nogo, Neebi o, yinuk, mbo piigirak me, ineeruwak mbanogo mbo punuk, puut puluk ko aago paga lagi nanuk, le ndawi piyanggo logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yo’negerak o.

O KINOM KOBAPPAGA INOORIYAK YORAGAGERAK WONE
7:11 Mat. 21:13, Mrk. 11:17, Luk. 19:46 7:12-14 Yot. 18:1, Nda. 78:60, Yer. 26:6 7:18 Yer. 44:17-19

30 Aliku ALA nen ari logonet, “It aap Yekura mendek nen an nenggaanom paga maluk lombok eeko logonet, inagugi ogut eerak ogole warak mendek nogo an nendage yogo menggam nawi wurik me nogome mippit nagaarak ti paga maluk eerogo pegaarak o.

31 An nen, Yogop ee’nip o, yinuk, wone lengganogo yorage, niniki kunduk, Togop eerugun, mbake, eerulik kagak, it nen inapuri wologwe inom, komologwe inom, inoorogo kani kuninakak yuwak nduk puut endage Topet Kobappaga Mben-Kinom time inoorogo punuk, kani kuninako logorak wurit nagaarak,” yegerak o.

32 Aliku ALA nen ari logonet, “O Topet inoorak nggween taambiigak mban yogwe iigak, o tenak ambi lek arigin me, aakumi nen, O Topet o. O Kobappaga Mben-Kinom o, yinuk, ambinom yogo logogun lek, O Kobappaga Aakumi Inooko Menggam o, yinuk, yogo logorak eyom panggoni woraagin me, liippogo logowak o.
33 Ti eyom panggoni wage kenok, inoorak nogo towe wiga agan nugu menggaarak inom, ndiimbunggwiya nggween paga nugu menggaarak abok aret inom, aap ambi nen mugogo nappiyoorak ineebe lek me, inambi-inambiingga pogom inoorak ti, ugun nenet nogo logogun o.
34 O yime nggween mondok mbuk arigin me, Yekura kota-kota inom, o Yerutalem tu paga tu paga inom, iniki ale’nggen nen inoone amburu paga agan nugwi, kumi-aap lambuninako logonet, inoone agan nugwi, eekwi nogo an nen lek eerogo piyaagin,” yegerak o.

Pasal 8
1 Aliku ALA nen ari logonet, “Ne ti eyom paga it aakumi Yekura inoweewi inendagembogut inowak nggininik inom, it inawuri nagawannagawan inowak nggininik inom, it aap neebe unde inowak nggininik inom, it aap an nen yorage neegak yoraga inowak nggininik inom, it aakumi Yerutalem mendek inowak nggininik inom, nggween taanak me nen abok aret kabologo wumbiya wa’nuk,

2 it iniki kunik aganakwi, inake eerit nugwi, muguren nogwe, Nonggop o? yinuk, kin wogonakwi, inayuk wukwi, eeko nogogwaarak inagugi oonegen inom, tut inom, laaluguragan mbogut paga wonogwe abok aret inom, it abok inenggaanom kin paga piyaagun me, kuwak eerogo piigwi, taambiigwi, eerugun lek yabume nggween mili ariyak ake aret arugun o.

3 Ndi, it aakumi inobaabut maluk eeka yi awi ndi awi an mappiyaminggirak ando yumbunik nogo ti, ineenik logorak ineebi mba’nuk, kambuurak mban inikilom mbarit nugu logogun o,” yinuk, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak o.

MALUK EEKWI IINOK, AANINGGIN INOBA PIYOORAK WONE
7:31 2End. 23:10, Yer. 32:35, Unde 18:21 7:34 Yer. 16:9, 25:10, Wayu 18:23

4 “Aliku ALA nen yegerak yi aret o,” yinuk, yorage logorak yo’negerak nogo yi aret. “Aap ambi iyogobit lik togon ngginna’nuk, pilak-palak mi’- nage, Ndi, aap ambi tu kobak age kenok, iyokan yungguk togon wage, Eeko menggaarak nogo lek a?

5 Eeko menggaarak kagak, it aakumi yi, nonggop nduk tu nomo agan mban nogwe, It Yerutalem wonogwe nogo nonggop nduk nomoninuk nogwe, Eeko agaarik mbakop? Aakumi inambokan lagangga kagak mugurok nogo logonet, iniyokan woroorak ineebi mbako menggaarak.

6 It aakumi yi, yogwe nogo naruk liirogon konengge nagagirak kwe, abe koonak yogwe ambi naruk konengge, An maluk nonggop eeki? mba’- nuk, Mbo pi o, yogwe ambi konengge, Eeka’lek aret agarik o. It aap wim namburiyak kuda paga kwi’ndak mbe agan nogo mengga kwak, It yungguninuk waga’lek eeriyak mbakwi nogo mban mugurok nogo menggaarak.

7 Towe wiga agan nege menggerak lu nogo, o mayu wage menggim eyom ari wage kenok, kibi wonage me ari nage, Ti’nuk, o kibi age kenok, iyokan ari wage, eeriyak eyom eenu wonage, Ndi, towe puume inom, wuni’- nuk inom, uuni inom, nen o kibi menggim nogwe, ti’nuk, iniyokan wogwe, eeriyak eyom liippugwi, Eeko menggaarak kwe, It an napuri perak, eeko logorak Naliku ALA nen yoragagirak nogo liippugulik kobak aret menggaarak o.

8 It aap liiru mbangga nen eeko logorak wone Naliku ALA yoragagirak nogo liiru mbanggo logonet, Eebe yugu kagak alik pugunogo liiru mbaneegwaarak kagak waganeegwaarak me, Eeko logorak wone Aliku ALA nen yereegerak nit porogo wonogwe me, niniki warak aret o, Yinuk, yogwe ti, nonggop togon yogwe mbakop?

9 It aap niniki warak mbako menggaarak nogo inenggali aret ogwe, Kobak ogwe, inoone lek eerogo piigwi, eerugun o. Naliku ALA noone yugu nogo mbo pereegwaarak me, nano wone paga panggombunuk, Iniki warak agaarak me yogo agaarik mbakop? Lek aret me,

10 It inakuwi ndinogo aap alik wogorage, Ndi, ineyabu eerak nogo it aap o tebengga wogorage, Eerigin o. It aap inendage lek inom, inendage warak inom, abok aret ambi kolaawok nduk, mugurok nugwi, It an yorage neegak yoraga inom, it an neebe unde inom, abok ndak-ndak inoone pilit pugunggo logonet, aakumi wi-wi aganabit nugwi, Eeko menggaarak.

11 Eeko logonet, inawin kunik kwak an napuri inoba aaninggin wonage kwe, Ti iya lek o, yinuk, yorogwe, Iniki ugun tayenak lek iigak, Kiniki ugun tayenak logonip o, kiniki ugun tayenak logonip o, yinuk, yorogwe, Eeko menggaarak.

12 Ineraambe maluk lombok logonet, ogole warak mendek eerit nugwi nogo paga inenggali mbariyak kwe, Inenggali lek aret nugwi, Inenggali nen inuut wutik nugu logorak op kwe, inenggali lek a’nuk nugwi, Eeko menggaarak. Togop me, aap inoorak kanggo logonet, it inom aret inoorak kanggwi, Ndi, maluk eekwi onggo eeppiige neegak, it inom aret inenggaawak lek ogwe, Eerugun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

13 Aliku ALA nen ari logonet, “It an napuri nogo yabume anggen mbanogo kuwak eeko mengga kwak, kuwak eeppiyoorak kwe, Eyo anggur agaro paga anggen yega’lek wonage, Eyo wuli agaro paga anggen yugu lek wonage, Engga mbuk eerogo pit nagaarak wonage, Eerak wonage pogom napuri togop aret wonogwe me, Inanggween wogoragagirak nogo it aap inambik nen ndinogo unde eekkolaagun,” yegerak o.

14 It Ala apuri nen yogo logonet, “Nonggop nduk nit yime kwi’- ndik-kwi’ndak mban ogoorik? Nit nen at Aliku ninogoba Ala maluk eeppogoorak paga at nen niyo kanggo menggaarak mendek toologo wo’nirage, Ninenggaawak lek eerogo pinanikit nduk koonogo pege, Eereegerak me, Nit mbet-mbet kuwak eekwi, Kuwak eeppunuk, o kota-kota yugum pak wurik me time unggwi nogo logomonggoorik, kambit nogwe, Eeruwok o.

15 Nit niniki ugun tayenak logorak niniki lunik wonogoorak kwe, obeelom mendek ambi eeppinanit wage lek Maluk mban eeppinanit wage, Yogondak yi eyom paga andi obeelom eerogo pinaniyak niniki lunik wonogoorak kwe, Ninamineeri ne agan noorak mban ee’ninake, Eeke agaarik o.

16 Wim eeriyak wogwe iinok, ninawim inaguda inogobak oone yogwe o Ndan nen ninaruk konenggwi, Inaguda wali inoone nggwek yogwe paga o nggween yi abok aret nuk-nuk ari kogwe, Eeko ogoorik o. It wogo logonet, o nggween yi inom, yi mendek ndi mendek nggween paga wonage inom, O kota inom, lek eerogo pogo logonet, yi aap ndi aap o kota wonogwe abok aret ne ambit lek eerogo piyaagun o,” yinuk, yagaarak.

17At Aliku ALA nen ari logonet, “Waalo aakumi inooka kwak, Aliirumbuk yanggoninaburak meek nogo mendek kwak, Inawim inenggela’me tek eerogo nappiya woraagin me, iya tit aganakwi iyaagun o,” yinuk, yegerak.

YEREMIYA INIKI PURU ARI LOGONET, LE YEREEGERAK WONE
8:10-12 Yer. 6:12-15 8:11 Yeti. 13:10
18 An niniki abu puru aago wonage, Neebe andi negen ee’nabit unggwage, eeke me, Obeelom ee’naburak meek aret o.

19 It an nowe-nawot o nda nen le yogo logonet, “Aliku ALA o Tiyon wonage ilik lek a? O kota time inowe endagembogut wonage ilik?” Yinuk, inoone nggwok paga yogwe nogo karuk konenu o. Yoge mbaki, at Aliku ALA nen, “An niniki wariyak it nonggop nduk inagugi ogut eerogo pugwi, Nonggop nduk it aap inambik inagugiwak aanom warogo kagak mippit nogwe, Eekaarak?”

20 Ari mbaki, Iterali nen inoone nggwok paga yogo logonet, “Anggen mbaniyak eyom muk lek aret age, Ndi, o kibi eyom kunduk muk yobok ari, Eekerak kagak kwe, Nit perak, ninagap ndaka’lek awo aret agaarik o,” yinuk, yogo agaarik o.

21 Yogo mbaka, an nen, “It aakumi an nowe-nawot iniki andi negen wonogwe iinok, An kunduk, niniki andi negen logonet, niniki puru ari, nomanggen tayok ari, eeke agaarik o.

22 O Nggileyat time inawin amburu eeppiigak wonage ilik? Aakumi obeelom eeginaka time ambi wonage ilik, lek a? Wonage kenok, it aakumi nowenawot yi, iniki andi negen wonogwe iigak, Obeelom eeginaburak waga’lek nonggop nduk wonage agaarik o?

Pasal 9
1 Nanobak me niyo yenggenak kwak wonage, Ndi, niyo kila-kila wundi wage menggi kwak, nenegen me nen wundi wage, Eeke logowak lak, ao! Togop aret logonetak en, it aakumi an nowe-nawot inoorak nogo liingge-oonikiya inale ari logonetak o.

2 Aakumi tu paga wogwe nogo, nogo yegak inake o karume nawi wurik wonage logowak lak, ao! Togop wonage nen, it aakumi nowe-nawot abok aret ti, Kumi ugun-ugun eeginabit nugwi, Wone yugu liippunuk, eekwi lek taganogo mbo pugwi, Eeko menggaarak me, Time mbo piinok, nalik o karume tayorogon time ari nanetak o,” Yinuk, yagarak o.

3 Aliku ALA nen ari logonet, “It aakumi ti, inamili yigin agale wurik paga maale lumbunuk tekkoorak kwak logonet, Pilit pugunogo nappit noorak mban koonogo pugwi, It wone abet aret agan nugwi nogo o yime wiganogo pugwi lek pilit wone mban wiganogo pugwi, Ala ti, ninogoba aret o, yinuk, yaga’lek maluk ambi eekak mban eerit nugwi, Eeko menggaarak o,” yinuk, yegerak o.

4 Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Inom ndarak aret kwe, inambokan laganggwi, Iniki kunik aret mbakwi kwe, meek eerogo piinet nugwi, Eeko menggaarak me, Inom kunik mbakwi nogo maluk eeppiyookwak liippiyaawak o. Ndi, inom ndarak nogo nen, Kit ninowe-ninawot aret me, obeelom eeppinagagun o, yorogwe iinok, abet mbarugwaarik o.

5 At oreeluk ambi nen oreeluk ambi ambokan lagangge, Aap ambi nen abet ariilik pilit mban ari, Eeko menggaarak. Inoone pilit agan nugu logorak mendek abu mamunggologogwaarak me, ti mendek mban agan nugwi, Maluk mban eerit nugu logonet, inomaawi lek eerogo pakwi, Eeko menggaarak.

6 Inoone pilit mban kilirogo pit nogo menggaarak inenggela’- me menggendak o. It aap ti, Ala ninogoba aret o, yinuk, yuurak ineebi mbako menggaarak o,” yinuk, an yo’negerak o.
7 Togop me, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “An napuri ti, maluk mban eerit nogwe paga an nonggop eeri? Mili leennaruwak nduk, mbuti worako mengga kwak, napuri ti, togop aret eeginake, inabut mbangge, Eerogo piyaakit mbake agarik o.

8 It inamili ti, wim komenggabili kwak wonage me, pilit mban agan nugu menggaarak. Inambe paga nen, Nimbirak niniki ambit o, agan nugu menggaarak kwe, inikime perak, Pagi wariyak ta’na pugu kwak, inoreewi maluk eeppiyoorak koonogo pogo menggaarak.

9 It ti eerit nugwi nogo, onggo eeppiiga’lek teppiyoorak mbakop? It aakumi ti eerit nugwi paga nanini mbake nogo tayo yuwak nduk, maluk eeppiyoorak lek mbakop? Eeppiyaagin aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

10 Puut-puut inom, o karume inom, time aakumi lek me, tu ti paga nugwi iige, Lembu-tapi iri’ngga mbanogo nenet nugu logonet, inoone yogwe konengge, Yi towe ndi towe wiga agan nugwi nogo mendek abu mbaganeegwaarak me nenegen ambi iige, Ndiimbu-nggwiya wonogwe me, nenegen iige, Eeka’lek me, Puut-puut eeppiinet noorak nogo inale ari, inaleenggu maake, Eeke logonet, O karume iri’ngga mbanogo nenet nugu menggam ariyak nogo kunduk, niniki puru ari logonet, inaleendawi piyanigin o.

11 At Aliku ALA nen ari logonet, “O Yerutalem ti, an nen o langgulanggu aago nigabak negen eerogo pigin me, Nggeewo owo iname ari unggwogo logogun o. Ndi, o Yekura kota-kota ti kunduk, o owak mbanak aret eerogo pigin me, Aakumi inawi time logogun lek aret,” yegerak o.

YERUTALEM YIGIROGO PUNUK, INEEBE KUGUN WOGOREN NOORAK WONE

12 Aap iniki warak ta nen wone ti, liippege, ta nen Aliku ALA oone ari waganeegerak me, “Wone ti, ndogop o,” yinuk, yo’nirage, eeriyak op mbakop? O nggween yi maluk eerogo pege, o karu nggween mbuk aago kenok aakumi time noorak meek menggi kwak eerogo pege, eereegerak ti, nonggop nduk?

13-14 Yoge mbaki, at Aliku ALA nen, “It eeko logorak wone yoragagirak nogo mbo pugwi, noone inaruk konembunuk eekwi, an eeriyak yorage nogo mugurok nogwe, eeka’lek logonet, inogogumbuk a’nuk it eeriyak mbakwi mban mugurok nogwe, it inombomini nen mamunirogogwaarak ndak-ndak inagugi Mba’an mban mugurok nogwe, eekwi iinok, inanggween ti, togop eerogo pigirak o,” yinuk, yegerak o.

15 Togop me, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen eeriyak, yegerak nogo yi aret. “An nen it aakumi yi, eyo anggen ale mendek mban nunggwi, niyo kambuurak mendek mban nunggwi, eeko logowak nduk, wogorage neyaamunggun o.

16 It inom, inombomini inom, aakumi abu ineenggo’lek mendek ineenggime mak eerogo piige, ineebe inooruwak nduk, nappiya woraminggirak muguren nogwe iigak, an nen inenggaawak lek eerogo piige, eerigin,” yegerak o.




YERUTALEM MENDEK NEN YEENGGWAARAAWAK NDUK ALA YOREEGWAARAK WONE

17 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “O yime arit wage nogo iniki liippuwak o. It kumi leendawi piyangga nogo wiirogwe, Kumi leendawi iyagalo woraawak nduk, yonggo nappiigwi, Eeko logowak o.

18 It aakumi ti nen yogo logonet, Mbet-mbet wogo logomenggaarik, eeppinanegaarak paga ninaleendawi aanggili-aanggelo yogwe iigak, Ninale ninigen me yenggembunuk, wuranet wage, Ninamunggut-ninale nggaru-nggaru ninamik paga ndooni wangge, Eeke logowak o.

19 Ninawi wurik langgunogo pit wagaarak paga ninanggween mbo punuk, mbaganiyak agaarak me, Nineebe lek eerogo pinanugwi, ninenggali eerogo pinanugwi, Eekwi me, Ninabuwa o! yinuk, O Tiyon nen leendawi ari nogo konenit nogo agaarik o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

20 Togop me, kit kumi yi wae. Aliku ALA wone yegerak yokkirage yi, kinaruk konenggwi, At ambe me nen wone wungge nogo kinaruk konembunuk waganggwi, Eeko logonip o. Kinaagalogwe komologwe leenggu maakak yuwak nduk, mamunirogwe, Kit ambi nen leendawi it ambi mamuniragak eekwi, Eeko logonip o.

21 Nineebe kambuurak ninawi wurik pugagi ambe mbanak me nen muk unggwi wage, Ninawi nggwok abe wurik kagak unggwi wage, Eeke logonet, Elege-aabologwe tu paga nugwi nogo inoorogo piinet nage, Wologwe tawe o kota-kota nugwi nogo ambeme yonggorinabit nage, Eekerak o.

22 “Aliku ALA nen yegerak yi aret o,” yinuk, yorage logorak yo’negerak nogo yi aret. “Liirubu koorogo yabu yarak me yumbunogo pit nogo mengga kwak, aakumi ineebe inoorak nogo yumbunogo piinet nogwe, Gandum anggen mbanogo pit nogo logonet, eegu yumbuyumbu wanggetak anebeniyak anggon menggi kwak, Inowak nggininik togop aret kalo logonak wonage, Eerak aret logogin,” yegerak o.

ALA INEENU OGWE KENOK, INIKI ALE’NGGEN LOGORAK WONE

23 Aliku ALA nen yegerak yi aret. “Aap iniki warak ambi nen, Niniki warak me, an iya o, mba’- nuk, tiyappake, Aap omaawi ambik ambi nen, Nomaawi ambik me, an iya o, mba’nuk, tiyappake, Ndi, aap eenggi warak ambi nen, An neenggi warak me, an iya o, yinuk, tiyappake, Eerugwaarik o.

24 Ata, aap ambi nen wone tiyappuurak mbake kenok, wone eebe tiyappuurak nogo yi aret. O nggween paga yime aakumi inabuwa mbakwi, Eekaatak a’me nggelok eeppiigwi, obeelom mban eeppiinet nugwi, Eekwi paga ninikilom mbake minggirak Naliku ALA neebe at eenu wonage, Ndi, an eeke minggirak liippanege, Eeke logorak ti aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

25-26 At Aliku ALA nen ari logonet, “It aap inagabolo mban mbanak aakumi Metit mendek inom, Yekura mendek inom, Erom mendek inom, Amon mendek inom, Mowap mendek inom, it aakumi inawi karume menggaarak ineeruwak kirinom kagak owa’nggan-owa’nggan mban mbanak nogo inom, it abok aret maluk onggo eeppiyoorak eyom panggoni woraagin o. It yi aakumi ndi aakumi ti, inagabolo mbanak kwe, inagabolo mbanak kenok wone yugu eeko menggaarak nogo eeka’lek wonogwe, ndi, it Iterali paga wiganak abok aret kunduk, inagabolo mbanak kwe, inagabolo mbanak lek negen iniki omaawi mban wonogwe, eekwi me, it abok aret aaninggin mondok inoba kwippiyaagin,” yegerak o.

10 KUGI OGUT OGOBAKKIGIPPUNUK ALUT EEKWI IINOK, YORAGAGERAK
WONE 9:24 1Kor. 1:31, 2Kor. 10:17 10:7 Wayu 15:4

1 Kit aakumi Iterali paga wiganak yi wae. Aliku ALA nen wone yokkirage yi, kinaruk koneninip o.

2-3 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It yi aakumi ndi aakumi nen yogop-ndogop yogo menggaarak nogo ti, We aanom warogo yogo menggaarak kagak, it Iterali mugurok nogwe, Mbogut paga tam warak mendek eeke inigen kenok, yi aakumi ndi aakumi inamineeri ne agan nage menggerak kwe, It Iterali inigen kogwe kenok, inamineeri ne agan nage, Eerugwaarik o. It yi aakumi ndi aakumi ti nen eyo eyonggaame mendek muurogo pugwi, Aap inogut ogobakkigika nen eyo ti paga kugi ogut eerogo pugwi,

4 Kugi ogut aago enete amuni mbannaruwak nduk, mbuti perak inom, mbuti emas inom, nabenogo pugwi, Kweyak togon nage kero paku omaawi warogo pugwi, Eeko menggaarak.

5 Kugi ogut ogobakkigirik nogo ti, nggilu yarak me aap-aap agago pegaatak nogo pogom me, At nen wone mbangge, tu nage, eeka’lek kenok, aap nen piyaninuk nogo menggaarak o. Inagugi ogut nogo nen aakumi maluk eerogo piige, Aakumi obeelom eeppiige, Eekeelik me, At eebe paga it Iterali inagabiti mbarugwaarik o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

ALA ENDAGE TIYAPPOGO LOGORAK WONE

6 Kaliku ALA wae. Kat ndakndak ambi wonage lek aret o. Kat mondok nggwok aret me, kendage kunggwi iinok, komaawi paga eerit nage menggendak.

7 It yi aakumi ndi aakumi inowe endagembogut yi wae. Taani nen kat kayuk wuriyak lek mbako agaarik? It aakumi inanebunu lombok inom, it inoweewi aap inendagembogut inom, apit aret inenggela’me Kat kokwak aap iniki warak ambi lek aret me, Kat mban kayuk wuko logorak ti op aret o.

8 Kugi ogut eyo paga ogobakkigirik aanom warogo alut eekwi ti nen wone mamunirogo menggaarak me, It aakumi ti, iniki apit wi negen aret wonogo agaarik o.

9 Mbuti perak aan libik-lebek eerak o Taritit nen wonok wogwe, Mbuti emas o Upat nen wonok wogwe, Eekwi iinok, It eyo paga ogobakkigika inom, it mbuti emas paga ogobakkigika inom, nogo nen, ogut ogobakkigirogo pugwi, Yum maa’ngga amu kunik paga, maa’ngga anggup paga, yugu nogo yirippiigwi, Eeko menggaarak nogo It aap ineenggi amburu warak nen mban eeko menggaarak kwe,

10 Kaliku ALA perak, kalik Ala aret! Kat kanggeelik mondok keenik wonage, Kendagembogut kitok mondok wonage, Eeke menggendak o. Kanini mbake keenok, nggween yi nuk-nuk ari, Kanini yi aakumi ndi aakumi inoba piige keenok, ko wappunuk, wonaga’lek iniki ma’nogwe, Eeko menggaarak.

11 Togop me, kit Ala apuri yi wae. “It nen mbogut ogobakkigirogo pugwi, nggween nenaarogo pugwi, eerulik inagugi nogo, o nggween paga yime nen inenggaawak lek ogwe, mbogut abu’me o oolo ya’i nen ineebe lek ogwe, eerugun, yegerak o, yinuk, yi aakumi ndi aakumi yorogo logonip o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

ALA ALUT EEKE LOGONET, NDAWI WAREEGERAK WONE

12 At Ala eenggi omaawi paga o yi ogobakkigike, Iniki warak nen o nggween yi, ena koonogo pege, At eenu paga mbogut mbiganogo nappege, Eereegerak o.

13 At oone ngguurubu negen ari kenok, niyo mbogut paga narak wonage nogo kilak-tamok eeke, Ameraakot o ilin-unggut nen nippit wage, O yabok pindanogo nappege logonet, mayu wuppit wage, O wiya kuwak eerogo pege menggim nen nappit wage, Eeke menggerak o.

14 It aakumi abok ti, iniki lek wi negen aret agaarik o. It aap mbuti emas paga eeka nen ogut ogobakkigirogo pugwi ti, Oone lek ogut mban ogobakkigirogo pugwi me, inenggali ogo menggaarak.

15 Kugi inogut eerak nogo ti, we aanom warogo aret eerak kenok, aakumi nen meek eerogo pugwi me, Eeko menggaarak onggo inoba piyoorak eyom panggoni wage kenok, inenggaawak lek aret arugun o.

16 At Yakup iniki kunik mbake nogo perak, togop lek o. At yi mendek ndi mendek apit aret wakkage nagagerik, Eyate kwak inanebunu Iterali mendek warak eerogo piyareegerak nogo ti, Endage, Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA aret o.

KEELE MAAGEREN MBO PIYA NOORAK EYOM ARI WOROORAK WONE

17 Kit kinooriyak nduk, wakkumbinaganuk wonogwe yi wae. Kinamindik-kinamendek mondok li’luk eeppunuk, kinagaket paga logonip o.

18 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Ne yogondak yi aret it o yime wonogwe abok aret mbo wumbiige, It o yime wonogwe nogo aaninggin- paaninggin kaawak nduk, inoba piige, Eerigin o,” yinuk, yegerak o.

19 Togop me, nit andi-pandi ee’ninake me, ninabuwa o! Ninawinde-ninobaande ee’ninakerak nogo lek ariyak meek aret o. Niniki mbako logonet, “Andi kagak puk arugun,” mbakoorak kwe, meek tit ee’ninake agaarik o.

20 Ninawooliya wurik nogo mi-mi wangge, Keele mbarenggak mendek abok aret nggaru-nggaru nage, Eekerak o. Ninapuri wologwe nogo mbo pinaninuk nagaarak ineebe lek aret agaarak me, ninawi wurogo pinanugwi, Ninawooliya kambonogo pinanugwi, Eeriyak ineebe lek aret o.

21 It aap ndomba ndegeninakwi kwak ndegenninaka ti, iniki lek wi negen aret o. “Nonggop eeruwi o?” yinuk, Aliku ALA nggino yogwi lek me, eeriyak mbakaatak nogo lek age, It inaanggumi nit nogo tak-mak aago nugwi, Eeko ogoorik o.

22 Kinaruk o! Wone ambi agan wage yi, kinaruk koneninip o. O omarip paga pa’nggwe nen keekok agan wogo agaarik o. Wone ti agan wogwe paga nen o Yekura kota-kota yi oone ndi oone lek age, Nggeewo owo iname aret age, Eerigin o.

YEREMIYA TAMBAN EEREEGERAK WONE

23 Kaliku ALA wae. Ko’lu ee’ninaburak nit aakumi nineenggo’- lek ti, neenu aret o. Ndi, ko’lu eerit noorak kunduk, nineenggo’lek mban aret. 24 Togop me, Kaliku nogoba Ala o. Niniki koonogo paniyak ti, op aret kwe, Kanini nen niniki koonogo panege keenok neebe lek eerogo panukwak, Kanini nombake logonet, niniki koonogo paniyak ti mage o. Ata, eekirak ndak-ndak eeppanege logonet, niniki koonogo panege logot o.

25 It yi aakumi ndi aakumi nen Yakup paga wiganak nogo inambeme yonggorinakwi, Ineebe mondok lek eerogo inambeme yonggorinabit nogwe, Inawi alom lek eerogo pugwi, Eereegwaarak me, It yi aakumi ndi aakumi, Ninogoba Ala aret o, yinuk, yogolik nogo inom, It aakumi inanebunu lombok kendage kunogo yogolik nogo inom, kanini inoba piigelogot o.

11 ALA INOM WONE KOONOGO PEREEGWAARAK NOGO PIYOK
YEREEGERAK WONE

1 At Aliku ALA nen at Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.
2 “An nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone koonogo pigirak yokkege yi, karuk konengge logomenggendik, it aakumi Yekura mendek inom, o Yerutalem wonogwe nogo inom, yorage,

3-4 it Iterali inogoba Naliku Ala nen ari yi, yorage, eeriyak nogo yi aret. It kombomini o Metit paga mbuti worako menggam kwak wonogwe me nen wogoren wundi wa’nuk, it yorage logonet, An nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yokkirage yi, kinaruk liirogon konembunuk, ndak-ndak eekwi kiinok, kit an napuri aret ogwe, ndi, an kit kinogoba aret age, eerugun o.

5 Eekwi kiinok, an nen kit kinombomini inanggween abu abe yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim time wogoraagin o, yinuk, kumbuk mbanogo yoragagim nogome kit wokkiraagin o, yinuk, yoragagirak it yogondak unde eeppatinuk wonogwe nogo nen wone yugu ti, liirogon eeka’lek iinok, pulunik aret logogun, yegerak, yoret o.” Yo’nege mbaki, an nen, “Kaliku ALA wae. Abet aret yagan o.”

6 Yoge mbaki, at Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Kat nen an noone ari yi, wonok it aakumi o Yekura kota-kota wonogwe inom, Yerutalem tu paga tu paga nugwi inom, yorage logorak nogo yi aret. Naliku ALA nen wone, Yogop eeruwak ndogop eeruwak, koonogo pege yi, liirogon konembunuk, eeko logowak o.

7 It kombomini o Metit nen wogoren wundi wagagirak kuli nen nok, o yogondak kuli, Noone woppunuk, eeko logonip o, yinuk, noone omaawi paga yoragak mban eeke nagagirak kwe,

8 it nen an noone konenggwi, liippugwi, eeka’lek inogogumbuk a’nuk, maluk eeriyak mban koombunuk eerit nogwe iinok, wone ninom koonogo pereegirak, Eeko logonip o, yinuk, lengganogo yoragagirak eeka’lek iinok, Yi paga ndi paga pulunogo pinagage neyaamunggup o, yoragagirak nogo aret inoba kwippiyareegirak o.”

9 Yo’nege nagaarik, ti’nuk, ambinom an yo’nege logonet, “It aap Yekura mendek inom, it aap Yerutalem menggaarak inom, nogo nen, Ndogop eeruwok o, yinuk, iniki ambit eeppunuk, muk wone mbanggaarak o.

10 An yorage nagagirak nogo inombomini nen, Eeriyak, nineebi o, yinuk, mbo punuk, maluk eerit nugu nogogwaarak nogo aret mugurok nogwe, an wonage neegak kwe, kugi mugurok nogo logonet, ayuk wukwi, eeko agaarik o. It Iterali paga wiganak inom, it Yekura paga wiganak inom, nen wone eeko logorak inombomini ninom koonogo pereegirak nogo piinogo mbo pereegwaarak me,

11 it apit aret inagap ndakko’nok mbaganiyak meek aaninggin nggwok mendek inoba kwippiyaagin o. Kwippiige neenok, Ninagap ndaru o, yinuk, inoone nggwok paga yo’nirugun kwe, an nen it yo’nugwi ti, naruk konenigin lek aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.
12 “It o Yekura kotakota wonogwe inom, it Yerutalem wonogwe inom, obari abe kaga inagugi inake kani kunggwi nogo nen, Yeenggwa niret o, yinuk, inoone nggwok paga nggino yoramenggaarak kwe, aaninggin inoba kwi’nari wage kenok, it inagugi ti nen yeenggwaaraagin mondok lek aret o.

13 It aakumi Yekura mendek ti, inawi kota-kota ambik wonage pogom inagugi togop aret wonogwe, ndi, o Yerutalem tu ambik wonage nogo pogom, it inenggali ariyak kagak, kugi Mba’- an ake obari abe kaga kani kungga ambik ogobakkigirogo mippit nagaarak togop aret wonogwe, eerak aret agaarik o.

14 Togop me, aaninggin inoba ariyak eyom paga, Yeenggwa niret o, yinuk, yo’nugwi iinok, inoone an konenigin lek me, it aakumi yi, inake nen tamban eeke, Ndogop eeppiyet o, yinuk, an nggino yo’nege, Inagap ndaru o, yinuk, an yo’nege, eeriyak mage o.

15 It an napuri niniki kunik nogo nen an nawi wurik me logonet, Inoreewi ambik inom maluk eeriyak koonogo pit nogwe ti, nonggop nduk eeko agaarik o? Ndomba nake nggomoorak titik nugwi ti paga Maluk eekwi onggo eeppinanigin lek teppinanigin, mba’nuk inale’nggen mbako agaarik ya?” yinuk, yegerak o.

16 Eyo tayitun abe kwit agan lagangge logonet, anggen abu obeelom mban yege menggi kwak, At Aliku ALA nen kinendage ti aret toonogo pinagareegerak kwe, O wiya nggwok alik negen wage logonet, Eyo kani wuninogo pege, eno’- mbak kani wunuk agan nenet nage, eeke menggi kwak eerogo pinagagin o.

17 Kit Iterali paga wiganak inom, Yekura paga wiganak inom, maluk eerit nogo logonet, kugi Mba’an ake obari abe kaga kani kunggo monggotak paga at awi mbilanogo kwippinagareegerak Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA anini mbake me, aaninggin mondok kinoba kwippinagarak koonogo pereegerak o.

YEREMIYA WARIYAK ABOK MBANEEGWAARAK WONE

18-19 It aap an nooriyak nabok mbanggo logonet, “At Yeremiya endage ki logokwak, eyo eebe muurogo pugwi, anggen yigirogo pugwi, aakumi ineenik wonogo menggam nggween paga yime nen enggaawak lek eerogo pugwi, eeruwok o,” yinuk, nabok mbanggaarak an yelok kaga’lek ugun ndomba aagaluk enegen owaanggo wariyak wonok nogo mengga kwak wonage neegak, Aliku ALA nen nooriyak nabok mbanggaarak nogo yo’nege, ti eyom paga eeppaniyak koonggaarak nogo kin eeppanege, eekerak paga neenu agarak o.

20 Togop eeppaniyak yagaarak kwe, eekaatak a’me nggelok eeppiige logonet, inowak loongge, Nit niniki mbakwi, Ndogop eerikit, niniki koonggwi, eekwi nogo ninabut mbangge, Eeka Komaawi Lombok Menggendak Kaliku ALA wae. Nawone amburu mbanenok nduk, neebe aret wokkigirak me, kanini nen it eeppiige keyaakit o.

21 An togop aret yagarak me, it aakumi Anatot mendek nen an nooriyak eeko logonet, “Koorumonggoorak kambukwak, Aliku ALA nen yo’nege kagak yokkirage agarik o, mban agan nage ti mage o,” yinuk, yogwe nogo paga-

22 at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet, “It aap ti, aaninggin inoba kwippiige logonet, inapuri aap tawe ti, wooluwak paga inoorak kanggwi, inapuri wologwe-komologwe mbi abu nen kambit nogwe, eerugun o.

23 It aap Anatot mendek aaninggin inoba piyoorak tahun punogo pereegirak ndak-ndak ari wage kenok, aaninggin inoba kwippiyaagin me, ambiriluk ambi eenik logogin abu lek aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

12 YEREMIYA INIKI PIIRIK LOGONET, ALA YOREEGERAK WONE

1 Kaliku ALA wae. An wone noba agaatak yokkiri wage neenok, nawone abu abe amburu mbanogo mban yo’nege menggendak kwe, Kat a’me nggelok eeppiige menggendak wone mbuura’- luk ambi yokkiriyak mbakirak nogo yi aret. It maluk eeka ineebe obeelom logonet, inale’nggen mban wonogwe, Ndi, it kat koone liirogon eeka’- lek nogo nen inambi abe mban nunggwi, Eekwi nogo ti, nonggop nduk?

2 Eyo awi yako mengga kwak yarogo piige mbaken, It togop aret inomanggen yakwi, kwit agan laganggwi, anggen yugwi, Eeko menggaarak. Inambe paga nen kendage yogwe kwe, iniki perak, abu nda lombok wonogo agaarik o.

3 Togop aret kwe, Kaliku ALA wae. Kat an liippanege menggendak o! An eeke minggirak nogo kenegen neege, An kat paga nonggop kombake neyaamun? yinuk, nabut mbangge, Eeke menggendak o. Ndomba inooruwok nduk, wogoren wundi wogo mengga kwak, it aap ti, togop aret nigiren nage, Inooriyak eyom ari wage kenok, inooruwak nduk, leenogo piige, Eeke logot o.

4 It aakumi o yime wonogo menggaarak nogo nen inobaabut maluk aret wonogwe, Ndiimbu-nggwiya inom, yi towe ndi towe inom, abok lek aret ogwe, Ndi, it aakumi nen kunduk, “Nit eerit nugwi nogo at enegen niiga’lek,” mba’nuk eerit nugwi, Eekwi paga O nggween yi mbuk age logonet, ka’let-ndi’nduk eeke, Yi yabu ndi yabu yarak me iri’nggakale’ngga teebat neyo-neyo nage, Eeke kagak ne mande ari nagin o.

ALIKU ALA NEN ONGGO YOREEGERAK WONE

5 Yoge mbaki, at Aliku ALA nen, “Yeremiya wae. Ta nduk mbe agan ari namenggi? yinuk, koreewi kinom tu mbe agan nogo logonet, Kat wuppaganuk nogo menggaarak me, kuda kimbirak nonggoti wakkage, Ndi, kobappaga we negen noorak kwe, kiyogobit lik togon wangge kenok, niyo Yoreran aa’nggi paga iri’ngga ku’mbanak me nonggoti nage, Eeriyak mbaken?

6 Koreewi inom, kowe-kawot lombok inom, nen maluk eeppagarak koonggo logonet kwe, inoone yanggok-yanggok yokkugwi, Pikkabuwok nduk yonggo piinok, inoone yina-yina yokkugwi, Eekwi me, Inoone amburu ndik-ndik yokkugwi iinok, Yi abet aret yo’nogo agaarik o, yinuk, koneniyak mage,” yegerak o.

APURI EEKWI PAGA ALA INIKI PURU YEREEGERAK WONE

7 Aliku ALA nen ari logonet, “An napuri aret kwe, mbo piige, Neyate kwak unde wonage nogo teppiige, An napuri niniki kunik aret kwe, it inawim ineenggime piige, Eereegirak o.

8 Singa eyonggaame mendek nen aakumi inanini agaket eeginakwi, ineyak ndi wukwi, Eeko mengga kwak Neyate negen unde wonage nogo nen an togop aret ee’nakwi me, Neebi, lombok inombake agarik o.

9 Yi towe ndi towe enggaanggum nengga nen Towe it mendek eeruwak yabenggek- ndabenggek aago nogo paga ninggippunuk, warogo mbelek togon nunggo mengga kwak, Neyate kwak napuri nogo togop aganakwi lek mbakop? Togop aganakwi aret me, ndiimbu- nggwiya abok aret nen nawak nduk, kuwak eerogo piya mok o.

10 Ndomba ndegeninaka kwak it aakumi ndegeninakwi nen neyabu anggur yarak nogo maluk eerogo pugwi, Neyabu yarak iniyok paga aambiranogo pugwi, Eeko logonet, Neyabu yarak abu obeelom niniki ale’nggen mbake nogo o kugume aakumi wonogolik pogom eerogo pegaarak o.

11 It aakumi ti nen neyabu yarak me yi oone ndi oone lek kugume eerogo pegaarak me, Aakumi le yogo mengga kwak, nggween ti, iniki puru ari logonet, le ari kage agarik o. Nanggween ti abok aret karume aakumi wonogolik me negen eerogo pegaarak kwe, Aap ambi nen, Nggween yi agaarak, ao, mbaka’lek wonogo agaarik o.

12 It aakumi o yi, irip ambime wonogwe nen irip ambime wonogwe nogo abok aret Ineenik ambi teppiyaagun lek Naliku ALA nawooluwak nen nenet nage me, It maluk eerogo piiga nen o karume puut-puut puluk ko aago paga ari wa’nuk, inoba kwi’nari wambi wogo agaarik o.
13 Naliku ALA nanini kani kunik negen inoba piige me, It an napuri nen gandum awi yumbunogo pegaarak kwe, anggen abe yege lek iri’ngga alok-palok mban lagangge, It yabu ta’liila eekaarak kwe, anggen maluk mban yege, Eeke paga Inenggali mbakak nugu agaarik o,” yinuk, yegerak o.

ITERALI INOM KOOROK MENGGAARAK NOGO EEPPIYOORAK WONE

14 Aliku ALA nen ari logonet, “It aakumi Iterali inom koorok menggaarak inobaabut maluk nogo nen an napuri Iterali yate kwak inanggween wogoragagim tebenggologwe nogo, eyo kinogo wunako mengga kwak it wonogo menggam inanggween paga nen nggiginogo wumbiige, it Yekura paga wiganak inenggela’me wonogwe nogo kunduk, togop aret yabonogo wumbiige, eerigin o.

15 Eeke logominggirik, ti’nuk, inabuwa mba’- nuk, yate kwak unde eeppatinuk wonogogwam lombok piya wage, inanggween paga lombok iniyokan wogoren piya wage, eerigin o.

16 It an napuri inobaabut eekwi liirogon mamunggologwe, ndi, it aa’nduk nen inagugi Mba’an endage kumbunuk, kumbuk mbanuwak nduk, napuri mamunirogogwaarak nogo pogom, yogondak, At Eenik Menggerak Aliku ALA endage paga yogo o, yinuk, nendage kumbunuk, kumbuk mbanggwi, eekwi iinok, an napuri inenggela’me logonet, wiganggo logogun kwe,

17 aakumi inanebunu ambi mendek nen noone inaruk liirogon konenggwi lek iinok perak, an nen nggiginogo wumbiinok, ineebe lek eerogo piyaagin o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o.

13 KOBEE’LE LOBAK YEREEGERAK EEGU LAARAK WONE

1 At Aliku ALA nen an yo’negerak nogo yi aret. “Kat nage logomenggendik, kobee’le ligi yawenak mendek paga penggaarak kumbunuk niyo nggulungga’lek logonet, yikkolage logot o.”
2 Ti yo’nege mbaki, Aliku ALA yo’negerak ndakndak kobee’le kuni nage nagarik, yikkolagarak.
3 Ti’nuk, Aliku ALA nen ne ambinom an yo’nege logonet,

4 “Kobee’le kunogo yirikendak nogo niyo Eparat aa’nggi paga nage logomenggendik, kobee’le ti, yugum nggaganak me time kiraappu o.”

5 Yo’nege mbaki, an nen niyo Eparat aa’nggi paga nage nagarik, Alik Ku ALA nen yo’negerak ndak-ndak kobee’le nogo kiraappigirak.

6 Ti’nuk, ne ambik logonuk, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Kobee’- le niyo Eparat aa’nggi paga kiraappi nak, yokkigirak nogo wa nak o.”

7 Yo’nege mbaki, niyo Eparat aa’nggi paga nage nagarik, kobee’le kiraappereegirak wonage me nogome nen wunabi wage nagarik, kobee’le nogo muk lobak yegerak me ambi eeriyak abu meek aret agaarak kagarak o.

8 Ti’nuk, at Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

9 “Naliku ALA nen yokkege yi aret. Kobee’le agaarak kagandak nogo ti ndak-ndak it aakumi Yekura iniki wogoppakwi, it Yerutalem wonogwe nen, Nit iya lombok, mba’nuk, iniki tiyappakwi, eekwi nogo an nen lek eerogo piyaagin o.

10 It aakumi inobaabut maluk logonet, noone konembunuk, eeriyak ineebi mbakwi, inogogumbuk logonet, it eeriyak mbakwi mban mugurok nogwe, an wonage neegak, kugi mugurok nogo logonet, ayuk wukwi, alut eekwi, eeko menggaarak nogo ti, kobee’le nibik yegerak ambi eeriyak meek ti pogom aret wonogwe me,

11 kobee’le aap ambi agabee’le yikkolage menggi kwak, an nen it Iterali paga wiganak abok aret inom, it Yekura paga ndarak abok aret inom, napuri a’nuk logonet, nendage wiganogo pugwi, nendage tiyappanugwi, nayuk wukwi, eeko logowak nduk, nagabee’le pogom yikkolagagirak kwe, it nen an yorage nogo inaruk konenulik mbo pereegwaarak o,” yinuk, an yo’negerak o.

NIYOOWAK ANGGUR TOOLAK TELAK YIGIN YEREEGERAK WONE

12 Aliku ALA nen ari logonet, “It aakumi Iterali inogoba Naliku ALA yagarak yoroorak nogo yi aret. Inalitak lombok inaniyowa’na anggur eno korok togon toologo patuwak, yegerak o. Yorage keenok, it nen, Ninalitak lombok ninaniyowa’na anggur eno korok togon toologo patiyak nineenggo’lek me, nduk yo’nirage agandik ya? Nineenu aret o, yinuk, yokkugwi iinok,

13 kat nen it yorage logonet, At Aliku ALA yegerak nogo yi aret. Anggur amburu eno korok togon toologo wogoragaatak nenok kumili kunggo mengga kwak, it aap inendagembogut Ndawut wone lengganogo yorage nagagim kwi’- ndak logonet yorogwe nogo inom, it an neebe unde inom, it aap Ala yorage kagak yoraga inom, it o Yerutalem wonogwe inom, it o yime menggaarak abok aret togop eerogo piyaagin o.

14 Anggur amburu toolak ambi waganogo, anggur amburu toolak ambi paga yigirogo pogo mengga kwak, inogobamini inapuri ineebe paga yigirogo piige, inapuri inogobamini ineebe paga yigirogo piige, eerigin o. Inabuwa mbake, inabuwa nen teppiige, niniki yanggo yinuk, inomaluk mbo piige, eerigin mondok lek inenggaawak abu lek eerogo piyaagin o, yinuk, yoret,” yegerak me, yokkiragi o.

“NIT IYA,” MBA’NUK, INIKI WOGOPPAKWI IYO, YORAGAGERAK WONE

15 Kit Iterali mendek yi wae. At Aliku ALA nen wone abu aret yegerak me, kiniki wogoppatiyak mage o. At yegerak ti, kinaruk konembunuk, liippako logonip o.

16 O apit eerogo pinagi wage, O kiip arit nage logonet, puutpuut yumaak eerit nage paga kiniyogobit linggiraawak nduk, eeppinagage, Eeka’lek kagak, Kinogoba Aliku ALA tiyappogo logonip o. “Eya eeppinanuwak lak, ao,” yinuk, tokkogwe kiigak kwe, Kit mbakwi abut laganogo o apit lombok eerogo pinagage, “Eya eeppinanuwak,” mbakwi nogo obaane’me o yumaak lombok eeppinagage, Eerigin o.

17 Kit an yokkirage kinaruk konengga’lek kiniki wogoppakwi paga nalik kumaarak logonet, le ari, Aliku ALA andomba kit keele maakkiren nagun me, Niniki wakkolage logonet, nale yi wurik kwak wurabit wage, Eeke logogin o.

18 Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Kit kinanggare-nggare kinanobak paga abinakwi yirik nogo nggoorok togon wanggerak me, Wone lengganogo yorogo monggo’nom nogome nen wambi wa’nip o, Yinuk, at aap endagembogut inom, akwe kwe nggwok nogo inom, imbirak yoret o,” yinuk, yo’negerak o.

19 Karu nggwok o ame pa’nggwe time kota-kota tu unggwogo menggam narogo pegaarak me, Aap ambi nen paarogo pigin lek o. It Yekura mendek abok aret kugun wogoren nogwe, It ambi teppiiga’lek wogoren nogwe, Eekaarak o.

20 Kat Yerutalem yi wae. It aakumi o omarip paga pa’nggwe nen wogwe yi, kuut pila yinuk, kenegen pegiyet o. Ndomba kwak kaagalogwe unde eeppagareegerak nogo ineebe ngge o? Ndomba kwak kaagalogwe nen eerit nagaarak paga kale’nggen mbake nagagindak nogo ineebe ngge me agaarik o.

21 “It aakumi ti, ninom a’nuk eerit nogo logowok o,” yinuk, kinom kunggo’net nagagindak nogo nen Kat tebenogo paganuk, karum logorak Aliku ALA nen mippiige kenok, kat nano yumunggun o? Kumi elege enegen paganak yagan wako mengga kwak kat togop aret kiniki andi nen yagan warumunggun lek mbaken?

22 “Aaninggin noba agaarak yi, nonggop nduk aga o?” yinuk, kinikime nen mbininggolage keenok, an nen onggo yokkege nogo yi aret. Maluk mondok nabenak mban eeke nagagindak ti paga kayum nibik-nobak eerogo punuk, Keebe maluk eeppagareegwaarak mbake logot o.

23 It aap Kuti mendek inagabolo mili nogo inagabolo laambu ariyak op mbaken? Ndi, mba’ngge eeruwak tikkarok aago nogo alik eekkoloorak op mbaken? Nogo ndak-ndak kat maluk kunik mban eeke menggendak me, obeelom eeriyak ti meek aret keegi o.

24-25 At Aliku ALA nen ari logonet, “At an neebe ami age nagagerik, abe eeppuurak lek kagak kugi ti paga iniki panggombereegerak me, O wiya karume nen oone pu wage logonet, gandum arinon wonok mappege menggi kwak, mak eerogo pigin o. An nen at eerogo puurak koonogo pereegirak ti aret me, ti aret eeppege neyaagin o.

26 At akom kin eerogo pege neenok, enggali aruwak nduk, ayum pilanogo anobak kuli nippigin o.

27 At mbabilu eekko’net nage, Iniki aganggen nen, Ee’nabinip o, agan nage, Enggali mbaka’lek aap ugun-ugun, Ee’nabinip, mban yoranet nage, Eyoongga ku’mbanak me inom, yabu nggulaame inom, ogole warak lombok eerit nage nogo abok aret kagaarak me, At Yerutalem ti, abuwa o! Yiluk-maluk eerak kagak, ne mande logogin o?” yinuk, Aliku ALA nen yegerak me, yokkigi o.

14 O KIBI NEN NGGWEEN MBUK EEROGO PEREEGERAK WONE

1 O kibi nen nggween mbuk eerogo pereegerak kenok, Aliku ALA nen at Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

2 “It Yekura mendek iniki puru yogwe, Inawi kota-kota aakumi nebetndalok agan nega’lek wonogwe, Nggween paga nden-wan yogo logonet le yogwe, It Yerutalem wonogwe nen yeenggwaaraawak nduk, inoone nggwok paga Ala yogwi, Eeko agaarik o.

3 It aap nagawan-nagawan nen inayeloman niyo kwaari nawak nduk nappiigaatak Niyo nggween kabunik me kwaari nagaatak kwe, lek kenok, Niyo toolak lek niyoowak we aret wonok wogo logonet, Nonggop eeruwi? yinuk, inenggali nen inete wandunik aret iniyokan wogo menggaarak.

4 It inanggween paga o mayu waga’lek kenok, nggween ya’lek-ndi’nduk eerogo pit nagaarak paga It yi mendek ndi mendek awi yaka nen, Nonggop eeruwi o? yinuk, iniki wakkologo logonet, Inayum inanobak paga lenggembatinuk wonogo agaarik o.

5 Rusa nogo inagari’ngga ki mbanogo noorak lek kenok, inaagalogwe awo ndarak kagak penaame time mbo piinok, mbaganggwi,

6 Keledai eyonggaame mendek puut puluk ko aago me nen, nggeewo mba’ngge tat wake menggi kwak yogwe, Inagari’ngga mbanogo nengga’- lek inigen kubu agan unggwogwe kagak iniyok mbaro aago puk wonogwe, Eeko agaarik o,” yinuk, yoreegerak.

7 Kaliku ALA wae. Nit nomo agan nogo logonet, mbo pagagak mban eekwi, Maluk lombok eerogo pagagwi, Eekwi me, Ninomaluk ti nen, “Kit maluk eekotak o,” yinuk, ninenggali wappinanege menggerak kwe, Kendage maluk arukwak obeelom logowak nduk, yeenggwa nirage logot o.

8 It Iterali Iniki Lunik wonogwe kat yi wae. Aaninggin inoba age kenok, Inagap Ndaka yi wae. O yime aap nggiru pogom wonogwe, Tu paga nogo ambit yippegak nggarek yogwe, eeko mengga kwak, Kat nonggop nduk togop aret wonage agandik?

9 It aakumi iniki kobak a’nuk wonogwe, It aap wim wakaa’ngget kwe, inagap ndaganaburak meek age, Eeko mengga kwak, Kat nonggop nduk togop aret wonage agandik? Kaliku ALA wae. Kat ninenggela’- me wonage, Ndi, nit nen kat kendage wiganinuk nogwe, Eeko monggoorak me, Mbo pinaniyak ti mage obak!

10 It aakumi yi, eekwi iinok, Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It aakumi yi, yagak-ndagak nugu logorak inikilom mbakwi, Iniyok teberogon logorak meek age, Eeko menggaarak me, Naliku ALA nen nale’nggen inombaka’lek logonet, it maluk eerit nugwi nogo abeke, It inomaluk onggo aaninggin inoba piige, Eerigin o,” yinuk, yegerak o.

11 Ari nagaarik, an yo’nege logonet, “It aakumi yi, obeelom eerogo piyaakit nduk, inake tamban eeriyak mage o.

12 It nen inambe mage negen logonet, Yeenggwa niret o, yinuk, nggino yo’nirimenggaarak kwe, inoone yogwe an naruk konengge, ndi, ndomba warogo nake kani kunggwi, gandum anggen yigirik niri wogwe, eeremenggaarak kwe, nale’nggen nen wagangge, eerigin lek o. Ata, wooluwak paga, mbi noogelo paga, kugilingga paga, ineebe lek eerogo piyaagin o.”

13 Yo’nege mbaki, an nen, “Kaliku Kitok Menggendak ALA wae. Ti kwe, it aap kat yorage keegak yoraga nen aakumi apit aret yorogo logonet, Wooluwak paga kinookwi, mbi noogelo kinoba kwi’nage, eerigin lek o. Ata, o yime kiniki ugun mondok mondok tayenak aret logomunggup o, yinuk, yorogwe ti nonggop o?”

14 Yoge mbaki, Aliku ALA nen onggo an yo’nege logonet, “It aap an yorage neegak yoraga ti, an yoraga’lek neegak nendage kumbunuk pilit pugunogo yorogo agaarik o. An nen nappiige, yorogo logowak nduk mippiige, Togop yoraanip o, yinuk, yorage, eeka’lek neegak, inikimba’nuk, Nabinggaanggo ndogop kagarak o, yinuk, yorogwe, tili paganggo logonet ugun-ugun yoranet nugwi, inikime nen pilit pugunogo ugun agan nugwi, eeko agaarik o.

15 It aap an nendage kumbunuk, Aliku ALA nen yogop yegerak o, agan nugwi ti, Naliku ALA nen nappiyoolik kwe, it nen, Wim paga, mbi noogelo paga, o yi, maluk arigin lek o, yinuk, yorogo menggaarak nogo it aret wooluwak paga, mbi noogelo paga kambugun o.

16 Ndi, it aap agan nugwi ti, inoone abet mba’nuk wamenggaarak aap inom, inakuwi inom, inapuri wologwe-komologwe inom, mbi noogelo paga kanggwi, wooluwak paga inoorak kanggwi, eeremenggaarak ineebe nggween taambiyoorak aakumi lek me, o Yerutalem tu paga tu paga time aret mbo piyaagun o. Nit eekwi onggo eeppinanigi, mbaruwak nduk, inoba kwippiyaagin nogo ti aret o.

17 An napuri wone yoroorak nogo yi aret. Napuluk kolaga aap kigin waka’- lek kwak nowe-nawot yi, inawin abu iya lombok kunik wonogwe, Inawin lek ariyak lek mendek kunik wonogwe, Eerak wonogwe iinok, Liingge-oonikiya puk aga’lek namunggut-nale kunik mban wonage agaarik o.

18 O kota nen endekem wundi nanuk, aap wooluwak paga inoorak wonogwe iige, Ti’nuk, o kota unggwi woraanuk, time it aakumi mbi abu nen kambit nogwe iige, Eeke agarik o. It aap an yorage neegak yoraga inom, it an neebe unde inom, nigiren o it nugulik me piya nagaarak wonogo agaarik o, Yinuk, yoret,” yo’negerak me, yagi o.

ALA INABUWA MBARUWAK NDUK NGGINO YOREEGWAARAK WONE

19 Kaliku ALA wae. It aakumi Yekura mendek abu mbo piige, It Tiyon mendek mondok keebi inombake, Eeke agandik? Nit obeelom ee’ninaburak meek andi mban kogo logowok nduk, nonggop nduk andi-pandi eerogo pinanege agandik? Niniki ugun tayenak logowok mbakoorak kwe, obeelom eerogo pinaniyak ambi ari waga’lek wonage, Andi-pandi ee’ninake nogo lek eerogo pinanuwak lak, ao, mbakwi kwe, ninamineeri ne agan noorak mban ee’ninake, Eeke agaarik o.

20 Kaliku ALA wae. Nit abet aret maluk eerogo pagagoorak me, Nit maluk eeko monggoorak nogo nineenu age, Ndi, ninombomini maluk eeko nogogwaarak kunduk, Abet aret, inombakwi, Eeko ogoorik o.

21 Kat kendage obeelom wonage nogo maluk arukwak, Neebi o, yinuk, mbo pinanege, Kat wone lengganogo yorage menggenom abu tiyanak nogo kambot ege, Eeriyak mage o. Ata, ninom wone koonogo pereegindak nogo lek eerogo pega’- lek kiniki aberak logot o.

22 It yi aakumi ndi aakumi aanom warogo ayuk wuko menggaarak inagugi nogo nen o mayu wuppi wage, Ndi, mbogut alik nen o mayu lubu-lubu wurabit wage, Eeko menggaarak mbakop? Lek aret o! Kat ninogoba Kaliku Ala kalik nen mban aret eeke menggendak o. Ti abok aret eerit nage nogo ti, kat nen aret eeke menggendak me, nit niniki kat paga lunik aret ogoorik o.

15 IT YEKURA MENDEK AANINGGIN INOBA PIYOORAK WONE

1 Yoge mbaki, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “It Muta Temuwen imbirak kunduk nenggaanom paga mi’na’nuk, It aakumi yi, inabuwa mbaru o, yo’neremenggaarak kwe, an nen, It aakumi yi, inabuwa mbarigin mondok lek o, yoraagin me, kat nen it yi, an wonage me nen nawak nduk wumbiyet o.

2 Yorage keenok, it nen, Nit nggeeme nawi o? Yokkugwi iinok, kat nen, At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret o, yinuk, yorage logonet, It andi paga nen kambuurak kenok, andi paga nen aret kanggwi, Wooluwak paga inooriyak kenok, wooluwak paga nen aret inoorak kanggwi, Mbi noogelo paga kambuurak kenok, mbi noogelo paga nen aret kanggwi, Ndi, keele maageren piya noorak kenok, keele maageren piya nogwe, Eeruwak, yegerak, yoraamunggun o,” yinuk, yo’negerak.
3 Aliku ALA nen ari logonet, “Maluk eerit wundi wogogwaarak onggo aaninggin alom 4 paga an nen inoba kwippiyoorak nogo, ambi, wooluwak paga inookwi, ambi, yi nggeewo ndi nggeewo nen ineebe inoorak nogo nigiren nogwe, ambi, yi towe ndi towe wiga agan nugwi nogo nen ineebe nunggwi, ndi, ambi, ndiimbunggwiya nggween paga nugwi nogo nen ineebe lek eerogo nunggwi, eerugun o.

4 Aap Kitikiya aput Manate it Yekura inowe endagembogut a’nuk logonet, o Yerutalem eeke nagagerak paga yi aap ndi aap inendagembogut inabu’me piigo menggam o nggween paga wonogwe yi abok aret, It Iterali inogole o, yinuk, yuwak nduk, eerogo piyaagin me,

5 At Yerutalem ti, ta nen at abuwa mbake, At le ari me, ta imbirak le ari, Eebe op wonage ilik, lek a, yinuk, ta nen at kin wokkage, Eerigin mbaken? Lek aret o.

6 At nen eebi nombake, an mbo paninuk mbagangge, Eekerak paga An yanggo yinuk, ambinom puk ariyak meek me, yogondak neenggi omaawi paga at eebe lek eerogo pigin aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

7 Aliku ALA nen ari logonet, “Iri’ngga ameneno wiya nen wonok nawak nduk yumbunogo nippogo mengga kwak, O it wonogwe me kota-kota togop aret eeginake, An napuri inobaabut alik aga’lek maluk kunik mban eekwi me, ineebe lek eerogo piige, It inapuri kambuwak nduk, eeppiige,

8 Mbini niyo aa’nggi paga wonage ti nggwok aret kwe, Kumi togwe nggininik inenggela’- me mondok alik negen eerogo piige, Inagalomini iniki wakkolaawak nduk, wologwe awo tawe inoori woroorak o liingge-liingge nappi wage, Iniki ma’nage, inamineeri ne agan nage, eeruwak nduk, aberak lek me, maluk inoba kwippiige, Eerigin o.

9 Kwe ambi aagalogwe 7 ndarak abok kanggwi iinok, ambuluk yupuk nappunuk iniki worok togon aret kangge, O awo kagak oonegen mbetmbet kilu yi nagin me, enggali age, endage lek age, Eeremenggerak paga iniki worok togon kangge, Eerigin o. Ndi, yumbunogo piyamenggaarak nogo inawim inigen iigak, inoorogo piyaagin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

YEREMIYA INIKI PIIRIK LOGONET YOREEGERAK WONE
15:1 Wund. 32:11-14, Lin. 14:13-19, 1Tam. 7:5-9 15:2 Wayu 13:10 15:4 2End. 21:1-16, 2Mbin. 33:1-9

10 Kwiya wae! It aakumi o yime menggaarak abok aret ninom wugabit nage logonet, wone warit mban nege an yi, Nonggop nduk nda’nabeegindak nabuwa o! Aakumi inanomat noba luurik wonage, ndi, an nanomat it inoba luurit wonage, eerulik kwe, It abok nen an pulunogo panit nugu menggaarak o.

11 At Aliku ALA nen ari logonet, “Kat obeelom eerit nage logorak mendek mban eeke logonok nduk, an kili ari, It kinom ogoorak aaninggin inoba age, andi-pandi eeginake, eeke kenok, Yeenggwa niret o, yinuk, yokkiruwak nduk, eeppiige, Eerigin aret o,” yinuk, yo’negerak.

12 “Mbutiwak o omarip paga pa’nggwe mendek aap nen kalenogo puurak op mbakop? Ndi, mbuti tembaga ti perak, nonggop? Ti meek mban!

13 O it wonogo menggam time abok aret maluk lombok eekwi paga Inamendek kuwak eerak inom, yi mendek ndi mendek onggo nggwok kuwak eerogo pakaarak nogo inom, Kugun wonok nawak nduk, inawim ineenggime pigin o.

14 An nanini kani omoonuk wunuk ari negen inoba kwippiyaakit mbake logonet, Inawim nen o ineenggo’lek me time piya nanuk, inayeloman eeppiinok logowak nduk, eerogo piyaagin o,” yinuk, yegerak o.

15 Ari mbaki, an nen at yoge logonet, “Kaliku ALA wae. An eerit nege nogo kat keenu aret me, noba abeke, kenegen pe’neege, It aap piyak-payak ee’nabit nugwi yi, onggo eeppiige, Eeke logot o. Kiniki yungguppunuk, eeppiinet nage menggendak kwe, it an neebe noorukwak, non mbanogo piyet o. Kat kendage tiyak yuwak nduk, eerit nage paga piyak-payak ee’nabit nugwi yi, pegiyet o.

16 Komaawi Lombok Menggendak Kaliku Ala wae. An paga kendage wiganit nege me, koone ari konengge nagarik, abu liirogon waganggirak paga Ninikime mondok lik yi unggwage logonet, nale’nggen nggwok ee’nabit unggwage, eeriyak ninikilom mbake, Eekirak o.

17 It aakumi kuwak a’nuk inagi’- ndok kambuurak agan nogo logonet, ugun-ugun eekwi, Wone i’ndok kambuurak mban yogwe, Eekwi me time An ninom kwi’nageelik o. Ata, koone eeke logokit nduk, keenggi pi’nake, It eekwi ti mendek neebi lombok mbarikit nduk, eeppanege, Eekendak paga Nalik mbeyok togon aret kwi’narit nege minggirak kwe,

18 An andi-pandi mban eerogo panugwi yi, lek aga’lek kunik aret wonage, Ndi, nawin mondok kunuk nenet unggwage nogo, Obeelom aga’lek kundugu tit wonage, Eeke ti nonggop nduk o? Niyo nage menggerak kwe, poronak wonage, Yi eneeri wungge menggerak kwe, wungga’lek wonage, Eeke menggi kwak Kat ti kwak me, eeppanega’lek agandik ya?”

19 Yoge mbaki, at Aliku ALA nen yo’negerak nogo yi aret. “Kat komaluk mbo punuk, kiyokan yungguninuk neya wage keenok, Aa’nduk eeke nagandak kwak eerogo pagage neenok, nake eerit nage logonok nduk eeppagage, Ndi, koone abe lek ugun-ugun agan nage nogo mbo punuk, wone abe mendek mban agan nage keenok, An ari neegak yoraga mendek eerogo pagage, Eerigin o. Kat nen it iya nagak eerugun o. Ata, it nen mban kat keya wagak eeko logowak o.

20 It aakumi yi nen kat maluk eeppagagwi iyo, pak wurik kwak eerogo pagage, Pak mbuti tembaga paga wurik kwak eerogo pagage, Eerigin me, Kooruwok nduk eeremenggaarak kwe, an nimbirak logonet, kili ari, kagap ndake, eerigin me, Kat tebenogo pagagun mondok lek o.

21 It aakumi maluk eeka ineenggime nen kagap ndarogo pagage, It aap iniki worokot ineenggime nen wondet eerogo pagage, Eerigin o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak o.

16 ALA MBAKE YEREMIYA EERIYAK YOREEGERAK WONE

1 Aliku ALA nen an yo’nege, 2 “Kat o yime logonet, kwe woppunuk, kapurilogwe wologwe inom, komologwe inom, ndaganaburak mage,” yo’negerak o.

3 O yime wologwe-komologwe ndarak inom, inagalomini-inogobamini inom, eeppiyoorak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret.

4 “It ti, andi kambuurak iya nogo mendek inoba aremenggaarak kanggwi iinok, inale yogwe, nggween taambiigwi, eeka’lek we nggween mili ariyak ake yabume time mbo piyaagun o. Wooluwak paga inoorak inom, mbi noogelo paga inom, kambemenggaarak me, ineebe kambak nogo yi towe ndi towe wiga agan nugu menggaarak inambi age, ndiimbu-nggwiya nggween paga nugu menggaarak inambi age, eerigin,” yegerak o.

5 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “An napuri yi, nale’nggen inoba piige nogo ndinogo wagangge, ninom kunik logonet, obeelom eeppiige nogo kuli aret pege, ndi, inabuwa mbake nogo inabuwa mbaka’lek mbo piige, eekirak me, it aakumi kambemenggaarak tabun ndoombunuk wonogwe me, iniya unggwage, inale yi nage, inabuwa mbake, eeriyak mage o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

6 “O yime aap inendage warak inom, inendage lek inom, ambugwi aret kambugun me, ineebe nggween taambiigwi, inale yogwe, ineenggi mbanggwi, ineeruwak mbanogo pugwi, eerugun lek aret o.

7 Ndi, kambemenggaarak tabun ndoombunuk inale yogwe me, iniki eyak wappiyaawak nduk, mbi worarogo wogora nogwe, yi toologo ira nogwe, eeko logogun lek mban aret o. Inagalo a, inogoba a, kambemenggaarak kunduk inale yogwe iigak kwe, iniki eyak wappiyoorak lek mbo aret piyaagun o,” yinuk, yegerak.

8-9 At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. “Kat awo wonage keegak kenggaanom paga it aakumi inale’nggen nen agan nugwi, inale’nggen inikime nggelok ari logonet, i’ndok wone mban agan nugwi, eekwi nogo lek eerogo pege, o yime kumi-aap lambumbiigwi me, inale’nggen nen ndawi lubuk warit nugwi nogo lek eerogo pege, eerigin me, it aakumi iniki ale’nggen nen laago lappunuk nunggwi me, kat unggwi nage logomenggendik, kinom kwi’na’nuk mbi nengge, niyo nengge, eeriyak mage o.

10 Wone ti abok aret it aakumi yi, yorage keenok, it nen yokkogo logonet, At Aliku ALA nen aaninggin mondok iya lombok ninoba kwippinaniyak koonogo pereegerak ti nonggop nduk? Nit nano eekoorak paga eeppinaniyak mbake, at ninogoba Aliku Ala maluk ngge eeppogoorak paga eeppinaniyak mbake, eeke agaarik o? yinuk, yokkugwi iinok,

11 kat nen it yorage logonet, At Aliku ALA nen, It inombomini an mbo paninuk, an wonage neegak kugi mugurok nogo logonet inake eekwi, inayuk wukwi, eeko nogogwaarak paga aaninggin inoba kwippiyaagin, yegerak, yoraamunggun o. Ndi, it an mbo panugwi, eeko logorak yorage nagagirak nogo eeka’lek teppugwi, eeko nogogwaarak ti abet aret kwe,

12 it inombowologwe yi perak, abunuk inobaabut maluk lombok eerit nogo agaarik o. An yorage nogo it mondok eeka’lek inogogumbuk logonet, maluk eeriyak iniki mbako menggaarak ti mban mugurok nogwe me,

13 an nen inabuwa mbarigin lek, o yime nen wumbiinok, o ambi it inom, inombomini inom, ineenggo’lek me time mbo piyaminggirak wonogo logonet, an neegak kwe, liingge-kii’me inagugi mban mugurok nogo logogun, yegerak, yoraamunggun o,” yinuk, yo’negerak.





ALA APURI MBO PIYA NOGOGWAM NEN WOGOREN WOROORAK WONE

14-15 Aliku ALA nen ari logonet, “Inombomini nggween wogoragagim nogome aa’nduk unde eekkologogwa kwak unde eekkolaawak nduk, iniyokan piya woraagin me, aakumi nen, It Iterali mendek o Metit nen wumbiya wa’nuk wogoren wagagerak eenik menggerak Aliku ALA endage kumbunuk, kumbuk mbanggo o, yinuk, ambinom yugun lek o. Ata, It Iterali mendek o omarip paga pa’nggwe nen wogoren wage, yi o ndi o mappiyareegerak wonogwe me nen wogoren wage, eereegerak mondok eenik menggerak Aliku ALA endage kumbunuk, kumbuk mbanggo o, yinuk, yogo logorak eyom panggoni woraagin,” yegerak o.

MALUK ONGGO EEPPIYOORAK WONE
16:9 Yer. 7:34, 25:10, Wayu 18:23
16 At Aliku Ala nen ari logonet, “It aap yikwe wagangga ambik woraawak nduk yonggo piyaminggirak wogo logomenggaarik, it aap ti, piginabit nogo logogun o. Ti’nuk, towe warit nega ambik woraawak nduk, yonggo piyaminggirak wogo logomenggaarik, it aap ti, puut-puut tiyarogon wonogwe, puut-puut teberogon wonogwe, yugum ambe nggaganak me wonogwe, eerak wonogwe iinok, inooko logogun o.

17 Ineebe nenegen iige neyo kumaarak wonogwe, maluk eerit nugwi nenegen kage neyo nobarak wonogwe, eerak wonogwe lek it eerit nugwi nogo abok aret nenegen wogoren nege minggirak o.

18 Inagugi ogut inoone yogolik ogole warak mendek an nanggween paga time pi unggwogogwaarak paga nanggween enete maluk eerogo pugwi, an neyate negen nanggween time eekulik mendek kagak eerit nugu logonet, o time inagugiwak mban yagabit eerogo pit nogwe, eekaarak paga inobaabut maluk lombok logonet, maluk eerit nugwi onggo aaninggin ne ambi inoba piinok, ne ambi inom aret nduguk togon inoba kwippiyaagin,” yegerak o.

AT YEREMIYA NEN TAMBAN EEREEGERAK WONE

19 Kaliku ALA wae. Kat komaawi eeppanega, Nobak wurik kwak wonaga, aaninggin noba age kenok, neebe op logokit nduk, kabu’me panega, kat aret o. Yi aakumi ndi aakumi kat kowagam ari wogwe, O nggween irip-irip me nen kat keya wogwe, Eeko logomenggaarik, Kat yokkogo logonet, “Ninombomini ti, abe mendek ambi porogo logolik o. Ata, inambokan lagangga abe eeppiyoorak lek aanom warogo kagak inagugiwak ti mban porogo wonogogwaarak o.

20 It aakumi nen, Inalut eeko logorak ninogobamini yi aret o, yinuk, ogobakkigirogo pako menggaarak mbaken? Ogobakkigirogo pako menggaarak aret kwe, Ti abe ninogobamini lek aret,” Yokkogo logogun o.

21 “Togop me, an nen it mamunirage, Nomaawi warak minggirak inom, nayuk warak minggirak inom, ne yogondak yi paga mamunirage, Eeke logogin me, An nendage ti, Naliku ALA aret, ineenu arugun,” yegerak o.

17 IT YEKURA MALUK EEKWI IINOK, EEPPIYOORAK WONE

1 At Aliku ALA nen ari logonet, “It Yekura inomaluk ti, liiru mbangga irip mbuti kunik paga inom, Liiru mbangga irip yugum mee’- nggen kunik paga inom, Yugum tabak paga kwak inikime mbanak wonage, Ndi, warogo kani kunggo menggam unggut-unggut to ari nogo paga ayo wogo wonage, Eerak aret agaarik o.

2 Kugi ake warogo kani kunggo menggam inom, kugigwe Atiyera ageyo arelen yinik inom, o puut-puut teberogon wonage, Eyo eno’mbak wiganak alome wonage, Eeke nogo It inapuri kunduk ti mban aberit nugu menggaarak.

3 It wonogo menggam time maluk mban eerit nogo logonet, inagugiwak eekwi nogo mban ndak warogo pit nagaarak me, Nanggween oolo paga nabuut lunik nogo aakumi alik unde eeppiige, Ndi, inamindik-inamendek inom, yi mendek ndi mendek onggo nggwok kuwak eerak wonage inom, Abok aret kugun wonok nawak nduk, aap alik ineenggime piige, Eerigin o.
4 It ti eekwi paga nanini kani kunik negen eerogo panegaarak mondok-mondok wunuk ari logogin me, Yate kwak inanggween unde eeppiyareegirak nogo it eekwi paga aap alik unde eekkologwe, Inawim nen o it ineenggo’lek me time piya nanuk inayeloman eerogo piigwi, Eerugun o,” yinuk, yegerak.

5 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Aap ambi Naliku ALA mbo paninuk, aakumi paga iniki lunik logonet, it inomaawi paga iniki panggombunuk wonage kenok, Pulunik aret logowak o.

6 At nen obeelom mendek ambi eeppege kaagin lek, aakumi lek me o karume eyo engga lek alok mban ndelek-welek aago kwak wonage logonet, At o karume niyo lek nggween mbuk aago kwak, Aakumi wonogolik tot aan kwak aago me time aret logogin o.

7 Aap ambi Naliku ALA paga iniki lunik logonet, noba panggombunuk wonage kenok perak, An nale’nggen at oba aret logogin o.

8 Eyo niyo aa’nggi paga yarak omanggen niyo ambet paga yari unggwegetak me, O kibi paga mo andi nen, Nagaro mbuk arigin kagi, mbakeelik agaro mondok ki logonet, engga mili kwit agan lagangge, O kibi wungge paga ayo wake mono-mono wangge menggim ari wage kenok, Nanggen yigin lek kagi, Yinuk, mbakeelik anggen mondok-mondok yege logogin, mbake, Eeke menggi kwak, At aap ti togop aret logogin o,” yinuk, yegerak o.

9 Yi mendek ndi mendek obeelom eerogo puurak ti op aret kwe, Nit niniki ti nen perak, abu maluk lombok logonet, abe eeriyak kagak alik eeriyak yo’nirage menggerak me, Obeelom ariyak, ta nen liippunuk eeriyak mbakop? Meek aret o.

10 “Naliku ALA an perak, aakumi inobaabut eeko logomenggaarak nogo ndak-ndak onggo wogorage, Ndi, eerit namenggaarak nogo ndak-ndak eeppiige, Eeke logokit nduk, It aakumi iniki koonggwi nogo liippiige, iniki mbakwi nogo inabut mbangge, eeke minggirak o,” yinuk, yegerak.

11 Aap ambi aakumi wi-wi aganake logonet, eenggi warak eekkolage nogo ti, Towe at ako lek alik ambi ako kagak tebeni unggwage nagaatik, tubungge menggi kwak aret menggerak o. At nda’nagagim obate paga kagak amindik-amendek unde agaarak nogo lek age, Ndi, at nda’nagagim abu ari nage kagak, at eeremenggerak paga, “Aap yi, wi yuundurak kwak wonage o,” yinuk, aakumi ineenu ogwe, Eeko logogun o.

12 Nit alut eeko monggom alik leenak ti, aa’nduk nen mondok tiyanak wonage, Wone lengganogo yorage menggim eya lombok aago wonage, Eerak aret agaarik o.

13 It Iterali iniki lunik menggaarak Kaliku ALA wae. It aakumi abok nen kat mbo pagagwi iinok, inenggali age, Ndi, yi eneeri wungge nunggwi iinok, ineenik menggaarak kwe, Kaliku ALA mbo pagagwi iinok, It aap ti, Kaliku ALA mbo pagagaarak me, liirubu aa’ngga paga inendage liiru mbannage, Eerigin o.

YEREMIYA NEN YEENGGWAARUWAK NDUK ALA YOREEGERAK WONE
17:8 Nda. 1:3 17:10 Wayu 2:23, Nda. 62:12
14 Kaliku ALA wae. Kat tiyappagaga an aret me, Obeelom eerogo panege keenok, an obeelom aret age, An nagap ndake keenok, nagap ndarak aret wonage, Eerak aret logogin o.

15 It aakumi nen an yo’nogo logonet, “At Aliku ALA nen, Eerigin, yegerak nogo ngge o? Yogondak aret eeriyok!” yinuk, yo’negak mban eeko agaarik o.

16 An nen kapuri ndegeninake logokit nduk, mippaneegindak nogo mbo punuk mbagangge, “Aaninggin inoba piyaawak lak, ao,” inombake, Eerulik kat keenu aret o. An nambe me nen wungge nogo ti, karuk konengge keegak ari minggirak o.

17 Aaninggin noba ari wage kenok, neebe op logorak kabu’- me panega kat aret me, Namineeri ne agan noorak mendek eeppaniyak mage o.

18 It aakumi an piya’nabit nugu menggaarak nogo inenggali aruwak nduk, eeppiyoorak op aret kwe, An nenggali aruwak nduk, mbo panege, It inaganak waruwak nduk eeppiyoorak op aret kwe, an naganak waruwak nduk, eeppanege, Eeriyak mage o. Aakumi aaninggin inoba piyoorak koonak nogo ti, aaninggin inoba kwippiige, Ndi, maluk eerogo piige logonet, maluk ne mbere eeppiyookwak nggwik togon aret eerogo piige, Eeke logot o.

NOGO 6 YIPPUNUK, KO’LU PAGA YABU EERIYAK MAGE YORAGAGERAK WONE

19 Aliku ALA nen an yo’negerak nogo yi aret. “It aakumi inaru unggwogo menggam aap inendagembogut Yekura mendek yinggwi-unggwogwe eeko menggam time mi’nari nage, tu o kota Yerutalem unggwit nogo menggam abok aret mi’nari nage, eeru o.

20 Eeke logomenggendik, it aakumi ti, yoroorak nogo yi aret. It tu yi paga unggwogo menggaarak aakumi Yekura inoweewi inendagembogut inom, it aakumi Yekura abok aret inom, it o Yerutalem menggaarak abok aret inom, ti, Naliku ALA nen wone ari yi, inaruk konenggo logowak o.

21 Naliku ALA nen it kambuurak lek ineenik logorak, mbakwi kenok, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga inamindik- inamendek luurik-maarak aago wonok nogwe, tu o Yerutalem unggwogo menggam ti paga wonok pi unggwogwe, eerugwaarik o.

22 Nogo 6 yippunuk, ko’lu paga iname nen inamindik-inamendek luurik-maarak aago wunggwi, yabu eekwi, eeka’lek nake leenak aret logowak o, yinuk, wone lengganogo inombomini yoragagirak kagak,

23 inaruk konenggwi, liippugwi, eeka’lek tagambunuk inanobak yugum pogom logonet, noone konenggwi, iniki koonnaruwak nduk, yorage nogo waganggwi, eeka’lek mbo pereegwaarak o,” yinuk, yegerak o.

24 Aliku ALA ari logonet, “Ndi, it yi perak, an wone yorage nogo liirogon konembunuk eeko logonet, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga inamendek luurik-maarak aago wonok o kota tu unggwogo menggam unggwi wogwe, yabu eekwi, eeka’lek nogo 6 yippunuk, ko’lu paga nake alik leenogo pugwi iinok,

25 it aap inendagembogut aap Ndawut wone lengganogo yorage nagagim kwi’naruwok nduk, o kota yi, tu unggwi wogo menggam inawuri inom eeka nogo, inom unggwi wogo logogun o. Unggwi wogo logomenggaarik, it aap inendagembogut ti inom, inawuri inom eeka aap Yekura mendek inom, it o kota Yerutalem mendek inom, unde a’nuk nggweendo paga, kuda paga, nugu logonet, o kota ti, aakumi mban yagabit aago mondok-mondok aret logogun o.

26 It aakumi o Yekura kota-kota nen, kota Yerutalem enaagan-ambokan yaga’lelo-yaga’lelo nen, aakumi Mbeniyamin menggam nen, teberogon nen, puut nggelok-nggobok paga nen, karu nggwok o ame pa’nggwe nen, wogo logonet, an nawi wurik me nake warogo kani kuniyak inom, warogo wo’niriyak inom, anggen yigirik wo’niriyak inom, obari abe kaga inom, Wa, yo’nogo logonet wo’niriyak inom, abok aret wonok unggwi woraagun kwe,

27 an wone yoragagirak konembunuk nogo 6 yippunuk ko’lu paga alik leenogo pugwi lek, ne 7 ti paga inamendek luurik-maarak aago wonok o Yerutalem tu unggwi wogo menggam unggwi wogwe iinok, o Yerutalem tu unggwogo menggam time kani noguk yuurak lek mendek wuninogo piminggirak paga, aap inendagembogut inawi nggwok abe wurik abok aret kani pup eerogo nengge logogin, yegerak, yoret o,” yinuk, yo’negerak me, yokkiragi o.

18 YEREMIYA AAP NGGABOK PAGA OGOBAKKIGIKA AME NAGAGERAK
WONE

1 Aliku ALA nen at Yeremiya wone yoreegerak nogo yi aret.
2 “Aap nggween nggabok paga niyoowak ogobakkigika ame time wonage keegak, wone ambi yokkiriyak mbakirak me, time nak o.”

3 Yo’nege mbaki, aap nggabok paga niyoowak ogobakkigika ame nage nagarik, nombok-kombok eeka nogo nombokkombok eeke logonet, nggween nggabok paga niyoowak ogobakkigike kagarak o.

4 At nogo nen nggabok paga niyoowak ogobakkigike nogo obeelom aga’lek maluk age kenok, “Niyoowak yi, togop eerikit,” koonggerak nogo mbo punuk, “Ndi mendek eeriyak op kagi,” mba’nuk, ti mendek aret ogobakkigike kagarak o.
5 Kage mbaki, at Aliku ALA nen wone yo’negerak nogo yi aret.

6 “It Iterali paga wiganak ti, aap nggween nggabok paga niyoowak ogobakkigikerak yi kokwak, an nen togop aganaburak lek mbaken? It Iterali paga wiganak ti, aap niyoowak ogobakkigika nggabok eenggime wonage menggi kwak it togop aret an neenggime wonogo agaarik o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

7 “Ne ambi eyom paga it aakumi ambi mendek ilik, it aap inabu’me piigo menggam ambi a, an nen eyo omanggen kwak kinogo wumbiige, o wurik kwak minogo piige, lek eerogo piige, eerigin o, yoraminggirak kwe,

8 it aakumi ti nen, Nit maluk eeriyak nineebi o, yinuk, mbo pugwi iinok, an nen, Inomaluk onggo eeppiyaakit, mbakirak nogo eeppiiga’lek teppiyaagin o.

9 Ndi, ne ambi eyom paga it aakumi ambi mendek ilik, it aap inabu’me piigo menggam ambi a, o wukwi kwak wurogo piige, awi yakwi kwak yarogo piige, eerigin o, yoraminggirak kwe,

10 ti’nuk, it aakumi ti nen nenegen neegak maluk eekwi, noone ari nogo taganggwi, eekwi iinok, obeelom eerogo piyoorak koonogo piminggirak nogo, Alik ambi kooniyak agaarak kagi, yinuk, Ao, mbake logonet, alik ambi koonigin o.

11 It aakumi Yekura mendek inom, it o Yerutalem wonogwe nogo inom, wone yoroorak nogo yi aret. Naliku ALA nen it Yekura mendek inom, it o Yerutalem mendek inom, abet aret aaninggin nggwok mendek ambi eeppiyoorak pipuk eerogo pege, inoba kwippiyoorak koonogo piige, eeke me, it inalitik-inalitak maluk eekwi nogo mbo punuk, inobaabut alik ogwe, alik ngget mendek eekwi mamunggologwe, eeruwak, yegerak, yoret o. Ndi,
yoramenggendak kwe,

12 it nen wone onggo yokkogo logonet, Nit eeriyak koonogo pogoorak nogo mban mugurok nogwe, ninogogumbuk a’nuk niniki maluk lombok logonet, eeriyak uugwe mbakwi nogo mban eerit nogwe, eeko logogun me, kat koone yo’nirage ti, aanom warogo yo’niroorak mage o, yinuk, yokkirugun,” yo’negerak me, yokkiragi o.

ITERALI NEN ALA MBO PEREEGWAARAK WONE
18:6 Yet. 29:16
13 Togop me, Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It aakumi inanebunu lombok wonogwe me pegiinet nage logomenggendik, kin wogiige logonet, Kwe aap kigin waka’lek kwak Iterali nogo, Yogop eekaarak o, yinuk, it eekulik ayilik warak kagak eekaarak ti, Kit kinenggela’me yime togop eekwi ambi konenggo monggotak ilik? Yoranet nage logot o.

14 Puut Libanon yugum yuniklunik paga ndugu-ndugu lenggenak wonage nogo lek age, Ndi, niyo miin tu aago puut ti paga nen wambi wage nogo porok ari, Eeke menggerak mbaken? Lek aret kwe,

15 An napuri perak, kobak eerogo mbo panugwi, It inagugi ogut aanom warogo kagak ake obari abe kaga kani kunggwi, Eekwi iigak, Inagugi nogo nen Napuri tu aa’nduk mugurok nogo nogogwaarak nogo Mugurok nugu logonet, iniyogobit lik togon ngginnogo logowak nduk, eeppiigwi, Tu abe yarak kagak nomonogo punuk, tu maluk tiyak-tebek paga nugu logowak nduk, eerogo piigwi, Eereegwaarak.

16 O time maluk eerogo pemenggerak aakumi abok aret nen inigen kogo logonet, Ogole o, yinuk, inamineeri ne agan nage, Aakumi tu ti paga nogo logonet, inigen kenok, O yi eerogo pegerak iya! yinuk, ineenggi ineyak tikkologwe, Eeko logogun o.

17 O wiya oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nen warit wage logonet, liirubu koo’nuk nage menggi kwak, Inawim inigen iigak, an napuri mak eerogo piige, Aaninggin inoba ari wage ti eyom paga an nena mot-mot pegiiga’lek nambot irage, Eerigin o,” yinuk, yegerak o.
YEREMIYA WARIYAK WONE MBANEEGWAARAK WONE

18 Yorage mbareegi, it aap ineebi nombakwi nen yogo logonet, “It aap Ala unde nen eeko logorak wone mamunnirogwe nogo lek age, it aap iniki warak nen ninaruk wakwi nogo lek age, ndi, Ala nen yorage kagak yoraga nen nit yo’nirogwe nogo lek age, eerigin lek me, aap Yeremiya ari menggerak ti, lek eerogo puurak koonuwok nduk, woraanip o. At wone yo’nirage nogo aret abut laganogo at yogwi, ndi, at, Yogop eeriyak, ndogop eeriyak, yo’nirage liippega’lek mbo pugwi, eekwi paga oone lek arigin me, eeruwok aret o,” yinuk, yereegwaarak me,

19 Kaliku ALA wae. Noone yokkege yi, karuk konengge, Inoone nabek lek yo’nugwi yi, liippiige, eeru o.

20 Obeelom eeppiigwi iigak onggo maluk eeppiyoorak op mbaken? Togop lek kwe, At yigeebu wanduwak, nomba’nuk labu kabunogo panegaarak o. Kanini inoba piyoorak mbakendak nogo nini tayo yenok nduk, kowagam mi’na’nuk, inake yokkireegirak nogo aberu o.
21 Togop me, it aap ti, inapurilogwe mbi abu nen kanggwi, Wooluwak paga ndanuk togon inookwi iinok kanggwi, It inakuwi ti, inaagalogwe kobak ogwe, it kumi togwe aret ogwe, It mendek inowe-inawot aap nogo kugi andi nen kambit nogwe, Inawuri nogo wim eeko logonet, maale paga inoorak kambit nogwe, Eeruwak nduk eeppiyet o.

22 It aap ti, an pi’nabuwok nduk labu kabunogo panugwi, Niyok yilunnabuwok nduk, keele pit nugwi, Eekaarak me, Inawi oonda mbanogo inooruwak nduk yonggo nappiyamenggendak wa’nuk yirik-wurik inoba kwi’nogwe iinok, Iname nen inoone ya-kwa yogwe konenuwak nduk eeppiyet o.

23 Kaliku ALA wae. It nen nenggaawak lek eerogo panuwok nduk koonogo pit nugwi nogo abok aret kat keenu o. It maluk eeriyak koonit nugwi ti, lek eerogo piige, Inomaluk eerit nugwi keenggi linggingge nogo kobak eerogo piige, Eeriyak mage o. Ata, inenggaawak lek aruwak nduk, mbo piige, Ndi, kanini eeppiyoorak eyom ari wage kenok, kanini eeppiige, Eerumunggun o.

19 NIYOOWAK TELENOGO PUURAK WONE

1 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Aap nggween nggabok paga niyoowak ogobakkigika oona niyoowak kuni nak o. Kumbunuk, it aakumi inoweewi inom, it aap an neebe unde inom, kinom-

2 o Mben-Kinom Kobappaga tu endage, Niyoowak Telenak Mbo Pogo Menggam unggwogwe me, taati ari nogwe kiinok, an yokkege neegak, yoroorak nogo yi aret.

3 Aakumi Yekura inoweewi inendagembogut inom, it Yerutalem mendek inom, ti, Naliku ALA nen wone ari yi, inaruk konenggo logowak o. Nomaawi Lombok Minggirak Iterali inogoba Naliku an ALA nen aaninggin mondok nggwok lombok ambi o yi paga nappi woraagin me, it apit aret inaruk konembunuk, iniki mondok ma’narugun abet aret mbako logowak o.

4 It nen an mbo paninuk, o yime inogoba an wonage neegak kugi eeko menggam eerogo punuk, inombomini inom, it Yekura inoweewi inendagembogut inom, kugi it ineenggo’lek mendek inake warogo kani kunggwi, it aap maluk eerulik ugun iigak kwe, inamiya kilirik o yime yagabit aruwak nduk, eerogo piigwi,

5 ndi, puutpuut paga kugi Mba’an awi wuppunuk, inapuri inoorogo kugi Mba’an ake kani kunggwi ti, Ndogop eeko logonip o, yinuk, wone lengganogo yorage, noone paga nen, Ee’nip, yorage, Ndogop eerugun, ninikime mbake, eerulik kwe kagak eekwi, eeko menggaarak,” yegerak o.

6 Aliku ALA nen ari logonet, “It aakumi nen o yi endage, Topet o, yogwe, o yi endage, Mben-Kinom Kobappaga o, yogwe, eeko logogun lek o. Ata, Aap Inooko Menggam Kobappaga o, yinuk, yogo logogun o.

7 O yime nen it Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, iniki, Yogop eeruwok, koonogo pemenggaarak nogo lek eerogo piige, it inawim mendek nen wooluwak paga inooruwak nduk, inili yaga’lek mbo piige, it inooruwok mbarit nugwi nogo ineenggime piige, eeke neenok, inooremenggaarak ineebe yi towe ndi towe wiga agan nugwi inom, ndiimbu- nggwiya nggween paga nugwi nogo inom, inambi-inambiingga kwak nawak nduk, eerogo piyaagin o.

8 O kota yi, inamineeri ne agan noorak mendek eerogo pigin me, aakumi inigen kogo logonet, Yi aago, ha! yinuk, agi’ndok kanggwi, tu ti paga nogo logonet, Yi eekerak, iya, yinuk, ineenggi ineyak tikkologwe, o yinikminik eerak wonage kenok, Kayik a! yinuk, meek eerogo pugwi, eeko logogun o.

9 Inawim nen oonda mbanogo inoorit ungguwok nduk wakkagak mban eekwi iigak, Mbi lek me nano nawi? yinuk, inapuri wologwekomologwe inoorogo inenggaanggum nunggwi, inoreewi inooppunuk inenggaanggum nunggwi, eeruwak nduk, eerogo piyaagin, yegerak, yoret o.

10 Yorage logomenggendik, it kinom namenggendak inigen iigak, niyoowak ti, telenogo pumunggun o.

11 Telenogo punuk, it yorage logonet, At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. Nggween nggabok paga niyoowak ogobakkigirik telenogo pegerak nogo obeelom eerogo puurak meek kogotak yi kwak, it aakumi yi inom, o kota yi inom, togop aret eerogo piyaagin me, inoorak o Topet yime taambiinet nogo logonet, nggween enete lek aret arigin,” yegerak o.

12 Aliku ALA nen ari logonet, “O yime inom, it aakumi o yime menggaarak inom, togop aret eerogo piige logonet, o kota yi ti, o Topet kwak eerogo pigin o.

13 O kota Yerutalem inawi wurik kirin ndoonak paga time laaluguragan ninggirik inake obari abe kaga kani kunggwi, an wonage neegak kwe, it kugi inake anggur amburu kilirogo pugwi, eekwi iinok, o Topet maluk ogole warak eerogo pereegwa kwak, aakumi Yerutalem mendek inawi wurik inom, it aakumi Yekura inoweewi inendagembogut inawi wurik inom, togop aret eerogo pigin, yoret o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

14 Yorage nagagerik, Aliku ALA nen, “Yora nak o,” yinuk, yora nagagim o Topet nogome mbo punuk, iyokan Aliku ALA awi wurik oore’- nggam taati mi’na’nuk, it aakumi abok aret yorage logonet,
15 “At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. It o kota yime menggaarak inom, o Yerutalem enaagan-ambokan yaga’lelo-yaga’lelo wonogwe inom, inanobak yugum pogom kumbunuk iigak, yorage nagarak nogo, Koneniyak nineebi o, yinuk, yagaarak me, aaninggin-paaninggin inoba piyoorak yoragarak nogo abok aret inoba kwippiigak eeke logogin, yegerak me, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

20 YEREMIYA AAP ALA UNDE PATIKUT IMBIRAK WONE WAREEGWAARAK
WONE 19:2 2End. 23:10, Yer. 7:30-32, 32:34-35 19:5 Unde 18:21

1 Aap Imet aput Ala unde Patikut nogo Aliku ALA awi wurik me yabu eeka inowe wonagagerak me, at Yeremiya wone yereegerak nogo konengge nagagerik,

2 Ala nen yoge kagak yoraga Yeremiya nogo yawi warogo eenggi-iyok keele maappunuk, Aliku ALA awi wurik irimbaga tu unggwogo menggam endage Mbeniyamin nogome mambuwak nduk yoragagerak.

3-4 Yoragagerak mambogo mbareegwa, ko’lu at Patikut nen keele piinogo wumbi wage mbareegi, at Yeremiya nen at yoge, “Aliku ALA nen ari logonet, At Patikut ti, eerit namenggerak paga amineeri ne agan noorak mendek eerogo pake, ndi, at oreewi kunduk, inamineeri ne agan noorak mendek eerogo piige, eerigin me, at endage yogo logorak Naliku ALA nen koonggirak nogo ti, Patikut, lek o. Endage ti, Yi Aap Ndi Aap Inamineeri Ne Agan Naga o, yinuk, yogo logorak koonggirak o. At oreewi lombok iigak kwe, inom wim mbanak nen inawooluwak paga inooremenggaarak at enegen kagak kanggwi iyaagin o. Ndi, it Yekura mendek abok aret aap Mbaben inowe endagembogut eenggime piminggirak ando wooluwak paga inoorogo piige, eegu apit aret kugun wogoren o Mbaben piya nage, eerigin o.

5 O kota yime yi mendek ndi mendek onggo iya mendek wonage inom, it aakumi Yekura mendek inoweewi inendagembogut inamendek wonage inom, yabu ta’liila eeko logonet eerogo pit namenggaarak abok aret inom, waganogo it inom wim mbanak ineenggime wogoraminggirak kugun ko’nok o Mbaben nagun o.

6 Ndi, at Patikut perak, at inom, oweawot at ame inom menggerak abok aret inom, wogoren o Mbaben piya nagun me, at inom, pilit kagak Ala nen yo’nege kenok yokkiragi o, yinuk, yorogo menggaarak oreewi inom, time aret kanggwi, time aret nggween taambiigwi, eerugun, yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

YEREMIYA INIKI PIIRIK LOGONET, ALA YOREEGERAK WONE

7 “Kaliku ALA wae. Koone nabek togon yo’nege keegak, an nen, Oone nabek togon yo’niruwak, mbake, Ndi, kat komaawi ambik me tebenogo panege keegak, an nen, Nomaawi lek me, tebenogo paniyak op aret, mbake, Eekirak o. O kubondendok nen nok oonikiya ari nage kagak aakumi nen nagi’ndok kanggwi, Yi aap ndi aap abok aret an meek eerogo panugwi, Eeko agaarik o.

8 Wone yoroorak age kenok, noone omaawi paga, Aaninggin eeppinagagwi o. Lek eerogo pinagagwi o, yinuk, ti mban yorage minggirak me, Kaliku ALA yo’nege keegak yorage paga o kubondendok nen nok oonikiya ari nage kagak, Nagi’ndok kanggwi, meek eerogo panugwi, Eeko menggaarak.

9 Togop kwe, an niniki mbake logonet, At Ala endage ambinom kungge, Ala yo’nege kagak yokkiragi o, yinuk, ambinom yorage, Eerigin lek o, mbake paga Koone yorage logorak ninikime kani wuninik kwak nowak enoona nenet unggwage, Yoraga’lek wone nggerembunuk, porogo wonage, Eeke paga Neebe abu ndeyak lombok ee’nake me, puk logorak meek ee’nake o.

10 It aakumi apit aret nen, Inamineeri ne agan noorak mendek yi o ndi o ndak warit nege o. At eekerak yora nawi, yora nawi, yinuk, Inoone mumun paga yogwe naruk konengge agarik o. Noreewi kunduk nen an ambi eeriminggirak paga yilunnabuwok nduk, to’neego logonet, Ambokan laganemenggaarak paga yigeebu wangge kagak Nit tebenogo punuk, oone omaawi paga yo’nirage nagaarak nogo onggo eeppuwok o, yinuk, yogo agaarik o.

11 It togop aret yogwe kwe, aap wim wakaa’ngget menggi kwak Kaliku ALA nimbirak aret wonage me, It an piyak-payak ee’nabit nugwi nogo nen ambi eeppanega’lek it aret iniyogobit lik togon yigeebu wambugun o. Eeppaniyak mbakwi nogo mbeyok yemenggerak paga inenggali ogwe, Inendage maluk aremenggerak nogo kobak aga’lek aberak mban wonogwe, Eeko logogun o.

12 It aakumi iniki abe koonak nogo iniki maloppiige, It inikime koonggo menggaarak nogo liippiinet unggwage, Eeke menggendak Komaawi Lombok Menggendak Kaliku ALA wae. Nawone amburu mbanogo nowak looniyak kat aret koba pereegirak me, It an eeppaniyak mbakwi ti, onggo eeppiige keyaakit mbake agarik o.

13 It aakumi ambi eekkoloorak meek tebenak wonogwe iinok, Aap maluk eeka ineenggime nen inagap ndake menggendak me, Kaliku ALA karuk konengge logonok nduk, ndawi wake, Kendage tiyappagage, Eeke agarik o.

14 Ne an nda’nagagirak nogo pulunogo pugwi, Nagalo nda’nabeegerak ne nogo ale’nggen mbaka’lek mbo pugwi, Eeruwak o.

15 Ndi, Kapuluk kobaane’me nda’nagaarak nogo ti, aap aret o, yinuk, wone wonok nogoba yori wage mbareegi, Nogoba nen ale’nggen nggwok ombareegerak aap ti, pulunik aret logowak o.

16-17 At aap ti nen nagalo inikime nen wundi waga’lek neegak, noorogo paninuk, Aakumi taambiigo menggam kwak nagalo inikime kole agagim time mondok teppaneegibok eereegerak me, Aliku ALA nen o kota-kota inabuwa mbaka’lek yigirik-noonom eerogo pereegerak kwak, at aap ti, togop aret age, Ndi, o kubondendok leenggu maakwi, o liingge, Nawim o, yinuk, nggomookwi, eekwi nogo aruk konengge, Eeke logowak o. 18 Aaninggin-paaninggin noba paniyak mendek inom, niniki puru yuurak mendek inom, kage, Ndi, nda’nagagirak yobo yi nage kagak nenggali age, Eeriyak kagak, Nonggop nduk nagalo inikime nen wundi wagagirak ai?” Yinuk, Aliku ALA yoreegirak.

21 O YERUTALEM TEBENOGO PUURAK WONE
20:14-18 Ayup 3:1-19 21:2 2End. 25:1-11, 2Mbin. 36:17-21

1-2 Aap Malikiya aput Patikut inom, Maateya aput Ala unde Tepaniya inom, aap endagembogut Terekiya nen nappiya wagagerak at Yeremiya ka wa’nuk yogo logonet, “It aakumi Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nen tebenogo pinani ungguurak eeke me, mbo pinaninuk, nawak nduk, Aliku ALA nen aa’nduk eerubok mendek eeke nagagerak kokwak eeppinaniyak mbake kagak eerukwak, yoru o.” Yogo mbaka, Aliku ALA nen, “Yogop yoret o,” yinuk, yogerak nogo

3-4 at Yeremiya nen it yorage logonet, “Iterali inogoba Aliku Ala nen aap Terekiya yoriyak yo’negerak nogo yi aret. Aap Mbaben endagembogut inom, awuri pak wurik endekem wanggeppunuk ungguwok nduk eekwi nogo inom, inoorikit nduk, eegin-omaale eenggime wonage nogo paga yungguk togon eebe wakkolaawak nduk, eeppuurak eeke agarik o. Eerogo punuk, it o tebeniyak eekwi nogo kuwak eerogo o kota yime piya unggwigin o.

5 Nanini mi’nage, nanini wuk togon yorage, nanini kani kunik negen eeppiige, eerikit mbake logonet, neenggi titik eerogo nappege, neenggi omaawi togon tiyambege, eeppunuk, an neebe nen aret at eebe tebenogo pi wage logonet,

6 it o kota yime menggaarak aakumi inom, inaanggumi inom, kugilingga mondok iya lombok inoba kwippiyaminggirak paga ineebe apit aret kambit nagun, yegerak o.

7 Aliku ALA nen ari logonet, Ti eeke logominggirik, it Yekura inowe endagembogut Terekiya inom, aap endagembogut awuri inom, it aakumi kugilengga paga kanggwi, wooluwak paga warak kanggwi, mbi noogelo paga kanggwi, eeka’lek teppiyamenggerak it o kota yime menggaarak inom, nogo waganogo aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat inom, it inooriyak eekwi inawim nogo inom, ineenggime piyaminggirak at aap endagembogut ti nen inabuwa mbake, ambi teppiige, obeelom eeppiige, eerigin mondok lek abok aret inoorogo piyaagin, yegerak, yori nabagip nduk, yokkiragi o.

8 Ndi, Aliku ALA nen aakumi yoraabagip nduk, ambinom yegerak nogo yi aret. It aakumi ineenik logorak mugurok noorak tu inom, kambuurak mugurok noorak tu inom, titik irage agarik o.

9 It o kota yime logorak mbakwi iinok, wooluwak paga, mbi noogelo paga, kugilingga paga, aret kambugun kwe, it o kota yime mbo punuk, it aap tebenogo piya ungguurak eekwi Mbaben mendek nogo iya wunggo logomenggaarik, Ninooriyak mage o, yorogwe iinok, inoorugun lek ineebe aret inagap ndakkolaagun, yegerak o.

10 Aliku ALA nen ari logonet, O kota yi, an nen obeelom eerogo puurak mbarulik maluk eerogo puurak abu koonogo pigirak me, it aakumi Mbaben mendek inowe endagembogut eenggime pege neenok, at nen kani pemenggerak paga pup eerogo aret nagin, yegerak, yoraabagip nduk, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

YEKURA INOWE ENDAGEMBOGUT OWE-AWOT INOM MALUK INOBA PIYOORAK WONE

11 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Aliku ALA nen wone yegerak yi, koneninip o, yinuk, it Yekura inowe endagembogut owe-awot inom yoroorak yegerak nogo yi aret.

12 Aliku ALA nen ari logonet, It Ndawut paga wiganak mendek ti, Ko’lu-kii’me kubondendok eekaatak a’me nggelok mban inowak loonggwi, It aap tebenogo piinok, inamendek kolamenggaarak ineenggime wonage nogo ndinggologwe, Eeko logowak o. Eeka’lek iinok perak, maluk eerit nogo nagaarak paga kani wunuk yinuk, noguk yega’lek yi mendek ndi mendek nenet nage menggi kwak, An nanini togop aret mi’nage logonet, eeppiinet nage logogin o.
13 At Yerutalem ti, Kobappaga irimbaga puut ndoonogo pit nagagim paga wonage ti, an tebenogo pigin o. It ti nen yogo logonet, Ta nen tebenogo pinani wage, Nineebe op wonogwe yi, ta nen ninobak wurik obaga mbo unggwi wage, eeriyak mbake at Yerutalem ti,

14 At eerit nege ndak-ndak aret aaninggin oba pigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o. “At agayoongga kani wuninogo piminggirak nenet nage logonet, Enaagan-ambokan yi mendek ndi mendek wonage nogo pup eerogo nenet nagin o, yinuk, yo’negerak me, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

22 YEKURA INOWE ENDAGEMBOGUT APURI INOM INARUK WARIYAK WONE

1 Aliku ALA nen ari logonet, “It Yekura mendek inowe endagembogut awi o nggwok abe wurik me nage logomenggendik, wone yoroorak nogo yi aret.

2 At Ndawut wone lengganogo yorage nagagim logonet, wone yorage menggerak it Yekura mendek inowe endagembogut inom, at inom yabu eeka inom, it at apuri o kota tu unggwogo menggam unggwogo menggaarak inom, it abok ti, Naliku ALA nen wone ari yi konenggo logowak o.

3 Naliku ALA nen abe koonak a’me nggelok eekwi, it aap tebenogo piinok, inamendek kolamenggaarak ineenggime wonage nogo ndinggologwe, it aap nggiru inom, elege moono inom, it kumi togwe inom, inoone omaawi paga yorogwe, maluk eeppiinet nugwi, ndi, o yime aakumi maluk eeka’lek iigak inookwi, eerugwaarik o.

4 An nen, Yogop eeruwak ndogop eeruwak, yorage yi, liirogon aret eekwi iinok, it aap inoweewi inendagembogut Ndawut wone lengganogo yorage nagagim kwi’naruwok nduk, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik tu unggwogo menggam ti paga unggwi wogo logonet, inawuri inom eeka inom, aakumi it inapuri abok aret inom, nggweendo paga, kuda paga, inom unggwi wogo logogun o, yinuk, yegerak kwe,

5 Aliku ALA nen ari logonet, An nen, Yi eeruwak ndi eeruwak, yorage yi, liirogon aret eeka’lek iinok perak, aap endagembogut o awi nggwok abe wurik yi, mi-mi wambigin, abet mbaruwak nduk, nendage kumbatinuk, kumbuk mbanggi o, yinuk, yora nak,” yegerak me, yokkira wagi o.

6 It Yekura mendek inowe endagembogut awi o nggwok abe wurik eeppuurak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “O Nggileyat ninikilom mbake kwak, Puut nggorek Libanon niniki kunik menggi kwak, At o wurik ti, togop aret ninikilom ombake kwe, O karume kwak, o kota yi oone ndi oone lek kwak, eerogo panigin mbake logowak o.

7 It aap o minogo pega nen o minogo pegak yi mendek ndi mendek ineenggime lombok logonet, Minogo puwak nduk, nappiya woraagin o. Nappiya woraminggirak woraanuk, eyo nggabina abu abe poorak paga wurik at ti, Minogo kani kunik me mbo mambugun o.

8 Ti eerogo piminggirak paga it aakumi inanebunu lombok nen tu o kota yi paga nogwe kenok, it mbanmban wone yogo logonet, O kota nggwok abu obeelom yi, Aliku ALA nen nonggop nduk togop eerogo pereegerak mbakop? yinuk, yogwe iinok,

9 it ando nen, Lek o. Inogoba Aliku Ala wone inom koonogo pereegerak nogo taganogo mbo punuk, at eebe wonage kagak kugi mban ayuk wuko logonet, inik-inik eekwi iinok, eeginabeegerak, yogo logogun o,” yinuk, yegerak o.

YEREMIYA NEN YOWAKAT EERIYAK YEREEGERAK WONE

10-12 Kit aap Yekura mendek yi wae. At Aliku ALA nen ari logonet, “Aap ogoba obaane’me o Yekura inowe endagembogut logowak nduk, mippereegwaarak kwe, o yi mbo punuk, wonok pi nogogwaarak Yotiya aput Talum eeriyak nogo ti, at iyokan wage, o yi enegen ambinom kage, eerigin lek keele maarogo pi nawam time aret kambigin,” yegerak me, Aap endagembogut kambigin ti, ale yogwe, Ninowe endagembogut nogo kanggi o, yinuk, tabun ndoombunuk, aleenggu maakwi, Eerugwaarik o. Ata, at aput keele maa’nuk namenggaarak nogo time nen iyokan wage, Ndi, at awi alom paga enegen kage, Eerigin lek me, Kiniki wakkologo logonet, ale yogo logomunggup o, yinuk, yokkiragi o.

YEREMIYA NEN YOYAKIM EERIYAK YEREEGERAK WONE
22:5 Mat. 23:28, Luk. 13:35 22:11 2End. 23:31-34, 2Mbin. 36:1-4

13 Aliku ALA nen ari logonet, “Aap endagembogut ambi iniki koonak lek iniki maluk kagak awi o nggwok obeelom wuke, A’me nggelok eeppiiga’lek aakumi wi-wi aganake logonet, awi wigak togon wuke, Eeke logonet, Awuri at awi wuppiigwi nogo onggo wogoraga’lek oone omaawi paga, We aret wuppanogo logonip o, yinuk, yorage menggerak nogo ti, abuwa o!
14 Aap ti nen, An nawi o nggwok abe lombok wunom-weenom wuke logonet, wunom paga ambe nggwok wigak togon eerogo pigin o, yinuk, Wuke logonet, pugagi ambe kole mbanogo pit nage, Eyo nggabina abe poorak paga akem nabenogo pit nage, Amburu maa’ngga warogo pit nage, Eerogo pemenggerak kwe,

15 Eyo nggabina abe poorak awi akem nabenogo pit nagak eeremenggerak ti paga aap endagembogut ariyak mbake agaarik ya? At ogoba nano eeke nagagerak paga endagembogut kagak, yi tahun ndi tahun eereegerak? At ambi nengge, niyo nengge, eeke paga endagembogut logolik o. Ata, iniki abu koonak logonet, obeelom eeppiinet nage, Eekaatak a’me nggelok togon eeppiige, Eeke nagagerak paga Endage obeelom wonagagerak nogo lek a?
16 It aap ineenggi lek inom, it ambi eekkoloorak meek tebenak mendek inom, Inawone amburu liirogon mbanogo inowak looninake nagagerak ti paga endage obeelom wonagagerak o. It aap an Naliku ALA liippanugwi iinok, togop aret eeko menggaarak nogo lek a?

17 Togop aret eeko menggaarak kwe, at aput ti perak, enegen kage, inikime koongge, eeke nogo ti, Aakumi wi-wi aganake logonet, eenggi warak eekkoloorak mban koonit nege, It aap maluk eeka’lek iigak inooke, Ineebe tebenogo piige, oone omaawi paga inamendek wagangge, Eerit noorak Iniki ti paga mban panggonak menggerak o,” Yinuk, yegerak me, yagi o.

18 Togop me, Aliku ALA nen it Yekura inowe endagembogut aap Yotiya aput Yoyakin eeriyak yegerak nogo yi aret. “At kangge kenok, it aakumi nen, Ai, noweeluk o. Ai, nawuluk o, yinuk, ale yogwe, Ndi, Ai, nogoba o. Ai, nowe kendagembogut o, yinuk, aleenggu maakwi, Eeko logogun lek o.

19 Ata, nggeewo kanggetak niik eerogo mbo wumbogo mengga kwak, at eebe niik eerogo o Yerutalem tu unggwogo menggam endekem time mbo wumbugun o,” yinuk, yegerak o.

O YERUTALEM EEPPUURAK YEREEGERAK WONE
22:18 2End. 23:36-24:6, 2Mbin. 36:5-7
20 “At Yerutalem ti, it at inom a’nuk wim eekwi nogo abu tebenogo piigaarak me, At puut Libanon paga lagi nanuk, kuum ari, It o nggelok-nggobok Mbatan nen oone inaruk konenuwak nduk, keek ari, O Abarim nen kuum ari, Eeke logowak o.

21 At eebe op ale’nggen mbake kagak, kurumbi yoge nagagirak kwe, At oone naruk koneniyak neebi o, ari nagagerak nogo o! Awo tawe paga obaabut togop aret logonet, noone yoge nogo eeka’lek mbo pege nagagerak nogo o!

22 Alom at maluk mban eerit wundi wage nagaarak ti paga It aap at ndegenggwi nogo o wiya nggwok ambi wage logonet, wogoren mappiige, Ndi, it at inom a’nuk wim eekwi nogo keele maageren piya nogwe, Eekwi ti eyom paga At enggali age, endage maluk age, eerigin o.

23 At eebe o Libanon kwak logonet, eyo nggabina abe Libanon mendek paga wurik me eebe obeelom wonage ti, Kwe ambi elege enegen paganak yagan wake menggi kwak, aaninggin oba ari wage kenok, Andi nen, Ia, ua, ari logogin o,” yinuk, yegerak me, yokkigi o.

YOYAKIN AANINGGIN OBA PUURAK WONE

24 Aliku ALA nen ari logonet, “It Yekura mendek inowe endagembogut Yoyakim aput Yoyakin nogo ti, Abet yo’nege kagi, mbake logowak nduk, an kanggeelik mondok neenik minggirak nendage kumbatinuk yoge yi aret. An neenggi amburu pega neenggi abe’nggan paga yirik nogo kwak at togop aret wonage menggerak kwe, kagak, eebe nggiginogo

25 it at wariyak mugurok nugwi iinok, agabiti inombake it Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat awuri Mbaben mendek inom ineenggime piige,

26-27 ndi, agalo ndareegerak imbirak o at amulok paga lek, o alik me mbo pi naminggirak time logonet, Name niyokan naakit lak, ao, mbaremenggim nogome woraagin lek time aret kambuwak nduk, mbo pege, eerigin o, yinuk, yorumunggun,” yegerak me, yokkigi o.

28 Niyoowak nggween nggabok paga ogobakkigirik telenak kenok aakumi ineebi mbakwi kwak, At Yoyakin togop aret wonage nogo lek a? At inom, at apuri inom, o ambik me it ineenggo’lek me time nonggop nduk mbo piya noorak mbakop?

29 Kat o yi, wae. O yi, wae! O yi, wae! Aliku ALA nen ari yi, karuk konengge logot o.

30 Aliku ALA nen ari logonet, “At aap ti paga wiganak inendage ambi yogwe, Ndawut wone lengganogo yorage nagagim ti paga ambi kwi’nogwe, It Yekura mendek inoweewi inendagembogut ambi ogwe, Eeko logogun lek me, At aap ti, ayome lek wubili aret wonage, At ambi eeriyak meek aret logonet kangge, Eerigin o, Yinuk, liiru mbanogo pu o,” yinuk, yegerak me, yokkigi.




23 AGARIP KWAK NDAWUT PAGA INIKI ABE KOONAK NDA’NARIGIN WONE
22:24 2End. 24:8-15, 2Mbin. 36:9-10
1 At Aliku ALA nen ari logonet, “It aap ndegeninaka nen nandomba nanggween paga inagari’- ngga mbanogo nenet nugwi me, takmak eerogo piigwi, lek eerogo piigwi, eekwi nogo inabuwa o,” yinuk, yegerak o.

2 Iterali inogoba Aliku ALA nen it aap at apuri ndegeninaka yoroorak mbakerak nogo yi aret. Aliku ALA nen ari logonet, “It an nandomba liirogon ndegeninaka’lek wumbiigwi, mak eerogo piigwi, eekaarak me, maluk eekaarak onggo aaninggin inoba kwippiyaagin o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

3 Aliku ALA nen ari logonet, “Nandomba yi awi ndi awi wumbiyareegirak eegu yumbunik nogo an lombok nen kuwak eerogo inagari’ngga mbanogo nenet nogo nogogwam piya woraminggirak time wonogo logonet, inaagalogwe ambik aret ndaganakwi, ineebe apit aret wigannogwe, eeko logogun o.

4 Nandomba obeelom ndegeninako logowak nduk, aap ndegeninaka alik ambi mippiyaminggirak abe ndegeninakwi paga inagabiti mbakwi, inogut nggigik ari, ambit-ambi kobak age, eerugun lek,” yegerak o.

5 Aliku ALA nen ari logonet, “Agarip kwak Ndawut paga iniki abe koonak nda’naruwak nduk, kin eeppuurak eyom panggoni wage agaarik o. Wage logomenggerik, at endagembogut a’nuk, iniki warak logonet, wone lengganogo yorage, O yime obeelom mban eeppiinet nage, A’me nggelok liirogon mban eeppiige, Eeke logogin o.

6 Endagembogut logonet, wone lengganogo yorage ti eyom paga it aakumi Yekura mendek inagap ndarogo piige, It Iterali mendek iniki ugun tayenak logowak nduk, eerogo piige, Eerigin me, At endage ti, Ninogoba A’me Nggelok Eeppinanega Aliku ALA aret o, yinuk, yogo logogun,” yegerak o.

7 At Aliku ALA nen ari logonet, “An togop aret eerigin me, it aakumi nen, Iterali o Metit nen wogoren wundi wagagerak mondok eenik menggerak Aliku ALA endage paga yogo o, yinuk, ambinom yogo logogun lek o.

8 Ata, It Iterali paga wiganak o omarip paga pa’nggwe nen, yi o ndi o mappiyareegim nogome nen, wogoren wagagerak mondok eenik menggerak Aliku ALA endage paga yogo o, yinuk, yogo logorak eyom panggoni woraagin me, ari wage kenok, it inanggween paga ye mbambatinuk, wonogo logogun,” yegerak o.

“ALA NEN YEGERAK O,” YINUK, YORAGA NEN PILIT YOROGWE IINOK, YEREEGERAK WONE 23:5-6 Yer. 33:14-16

9 “Ala nen yegerak o,” yinuk, yoraga nen yorogwe iinok, Niniki abu wakkolage, naganak mondok wake, eeke agaarik o. Aliku ALA eeke menggerak paga, at oone pilit ariilik abet mban ari menggerak paga, An niyo kumili aganaka nenok kwak ee’nake, Anggur amburu nenok iniki lek age menggi kwak ee’nake, Eeke agaarik o.

10 It aap inakuwi mbo piinok, kumi ugun eeginabit nugu mengga kwak, O yime it aakumi Ala mbo punuk nugwi nogo mban ndak warak wonogwe paga nggween pulunik aret me, mbuk age, Ndomba inagari’ngga nenet nugu menggam teebat age, Eerak aret agaarik o. It aap Ala nen yorage kagak yoraga nogo nen aret maluk eeriyak mban mugurok nogwe, Eeko logorak mippiyareegwaarak nogo kagak ndak-ndak eekwi lek, alik eerit nugwi, Eeko agaarik.

11 “It aap an noone yoraga inom, neebe unde inom, An noone liippega’lek ugun eerit nugu logonet, nawi wurik me kunduk maluk eerit nugwi iigirak o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

12 “Togop me, o apit paga nogo logonet tu eraabin ambik me, perak togon yigeebu wanggo mengga kwak, It eerit nugwi ti paga iniyogobit lik togon yigeebu wanggo logowak nduk, eerogo piige, Ndi, aaninggin inoba piyoorak eyom panggoni wage ti paga aaninggin abu alik negen aret inoba piige, eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak o.

13“An nen yorage neegak yoraga Tamariya mendek eeriyak lek mendek kagak eekwi iyareegirak nogo ti, Kugi Mba’an nen yorage kagak yorogo nogogwaarak paga an napuri Iterali nogo tu abe kagak alik paga nomoniren nogwe iyareegirak o.

14 Ndi, it an yorage neegak yoraga Yerutalem mendek inamineeri ne agan noorak mendek eerit nugwi iyareegerak ti, Aap akwe mbo punuk, ugun eerit nege menggi kwak, Ninogoba Ala o, yogwe kwe, inobaabut alik eerit nugwi, It aap maluk eeko menggaarak nogo inomaluk mbo punuk, obeelom eekwi iyo, iniki omaawi eerogo piinet nugwi, Eekwi iyareegirak mban me, It togop eerit nugwi nogo ti, o Torom kwak wonogwe, It o Yerutalem wonogwe nogo it o Nggomora mendek kwak wonogwe, Eerak aret agaarik,” yegerak o.

15 Togop me, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yorage kagak yoraga eeriyak yegerak yi aret. “It an noone yoraga negen eekko’- nok it Yerutalem mendek yorogwe paga noone liippunuk, Eeriyak ineebi mbaka nogo mendek o yime abok aret wigak yegerak me, It aap ti, inambi ale mendek nawak nduk, wogorage, Niyo kambuurak mendek inom nenggelak-kenggelak eeppunuk nawak nduk, wogorage, Eerigin,” yegerak o.

16 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “An yorage neegak yoraga negen nogo nen ambi eeppiyoorak lek mendek iniki lunik logowak nduk, yorogwe, Naliku ALA nen yoraga’lek neegak inalik iniki koombunuk, Nabinggaanggo ndogop kagarak o, yinuk, yorogwe,

17 It aakumi an noone koneniyak ineebi mbaka nogo yorogo logonet, Aliku ALA nen, Kineebe op aret logomunggup, yegerak o, yinuk, yorogwe, Ndi, it aap inogogumbuk nen koonggwi mugurok nogwe nogo yorogo logonet, Aaninggin mendek kit kinoba ari woraagin lek o, yinuk, yorogwe, Eeko menggaarak me, It yorogwe ti, inoone inaruk konenugwaarik o.

18 Naliku ALA nen eeke nogo neegwi, noone ari nogo inaruk liirogon konenggwi, Eeruwak nduk, It aap ti mendek ambi ta nen nit wone eeriyak koonggwi me time ninom wonagagerak? An wone ari nogo ta nen liippege, aruk konengge, eereegerak?

19 O wiya anini ambik nombokkombok eerit wage menggi kwak, Naliku ALA nanini togop aret kilak togon it aap maluk eeka inoba kwippiige neyaagun o.

20 Naliku ALA nen eeriyak ninikime koonogo pereegirak nogo awo ndak-ndak eeppiiga’lek neegak, Nanini ti, tayok yigin lek eeppiinet nage logogin aret me, Ti eerigin nogo ti, peebi abu kin aret kaagun o.
21 An nen yorage neegak yoraga negen ti, an nen nappiyoolik kwe, it inoone mban agan nugwi, Ndi, an nen yoraga’lek neegak kwe, Ala nen yegerak me, yokkirogo o, yinuk, yoranet nugwi, Eeko agaarik o.

22 Nit eeriyak koonggwi me, it ninom logonetak en, an ari minggirak nogo aret napuri yoranet nugwi, Ndi, an napuri inobaabut nggolawe logonet eekwi inom, maluk eerit nugwi inom, mbo punuk, iniyokan nowagam woraawak nduk, yoranet nugwi, Eeko logonetak o,” yinuk, yegerak.

23 “An yi o ndi o wonageelik ambit me mban wonage minggirak mbakop?

24 Aap ambi nenegen kage neyo, o ambime kumaa’nari ungguurak mbakop? Meek aret o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak o. Aliku ALA nen ari logonet, “An mbogut paga nggween paga neebe mondok ndak warak minggirak nogo lek a?” yinuk, yegerak o.

25 “It aap piliret, Ala nen yegerak me, yagi o, yinuk, wone agan nugu logonet, Nabi kagarak o. Nabinggaanggo kagarak o, yogwe nogo naruk konengge minggirak.

26 It aret inambokan laganggologo logonet, inalik iniki koombunuk, agan nugwi ti, pilit wone inikime koombunuk yokkirogwe iigak, ne mande ari nagin o?

27 It aap ti, inogobamini nen kugi Mba’an mugurok nogo logonet, nendage mari eerogo pereegwa kwak, Nabi ndogop kagarak o, yinuk, it mban-mban mbininggwi paga an napuri ti, nendage kobak eerogo puwak, mbako menggaarak.

28 Aap inabi kagaatak yoraga nogo nen kagaatak op aret mbininogo yorogo logowak o. Ndi, it aap an yorage neegak yoraga nogo nen perak, an noone yugu ti mban liirogon mbininogo yorogo logowak o. Gandum anggen mbanak inom, gandum owak mbanak inom, ti imbirak ndak-ndak wonage mbakop?

29 An noone ari minggirak ti, kani kunik negen wonage, ndi, yugum yigiriknoonom eerogo pega ndo kwak wonage, eerak menggerak nogo lek a?” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

30 Aliku ALA nen ambinom ari logonet, “Togop me, an yoroolik neegak, it inoreewi yogwe iinok kambok agan nogo logonet, Ala yegerak me yagi o, yinuk, yogwe ti, an mondok neebi inombake minggirak,” yegerak o.

31 Aliku ALA nen ari logonet, “It yuurak mbakwi mban agan nugu logonet kwe, Aliku ALA nen, Ndogop yegerak o, yinuk, yoranet nugwi ti, abet aret an neebi lombok mbake minggirak,” yegerak o.

32 Aliku ALA nen ari logonet, “It aap, Nabi ndogop kagarak o, yinuk, pilit agan nugwi ti kunduk, neebi mbake minggirak. Wone yoraawak nduk, an nen lengganogo yorage, an nen nappiige, eerulik kwe, wone yuurak lek mendek kagak inoone ugun-ugun pilit agan nogo logonet, Nabi ndogop kagarak o, yinuk, yoranet nugwi paga it an napuri nomoniren nogo menggaarak me, it aap ti, aakumi yi, obeelom ambi eeppiyoorak lek kagak we aanom warogo agan nugu menggaarak,” yegerak o.



ALA INIKI AANINGGIN LOGONET, YORAGAGERAK WONE
23:14 Wak. 18:20, Yeti. 16:49
33 Aliku ALA nen ari logonet, “It aakumi yi nen a, Ala yegerak me yagi o, yaga nen a, it an neebe unde nen a, kat yokkogo logonet, Aliku ALA iniki aaninggin logonet, yokkegerak nogo ngge o? Yokkugwi iinok, kat nen it yorage logonet, Naliku ALA an niniki aaninggin wonage nogo ti, it paga aret me, mbo piyaagin, yegerak, yoraamunggun o.

34 It aap, Ala yegerak me yagi o, yinuk, yaga nen a, it an neebe unde nen a, aakumi ugun ambi nen a, Aliku ALA iniki aaninggin logonet, yegerak kenok yagi o, yinuk, yogwe iinok, at aap ti inom, aaganapuri inom, aaninggin lombok inoba kwippiyaagin o.

35 It inoreewi a, inowe-inawot a, inom at ambi nen at ambi yogak eeko logonet, Aliku ALA nen wone onggo ngge ari kogotak? Aliku ALA nen wone nonggop ari kogotak? yinuk, yogo logorak op aret kwe,

36 at Mondok Eenik Omaawi Lombok Menggerak Aliku ninogoba Ala nen yegerak o, yinuk, agan nogo logonet, abut laganogo yorogwe, ndi, aap inalitak lombok iniki aaninggin logonet, yorogo mengga kwak alik-alik agan nugwi, eeko logokwak, Aliku ALA iniki aaninggin logonet, yegerak me, yagi o, yinuk, yorogo logorak ti, mondok mage o.

37 It aap, Ala yegerak me, yagi o, yinuk yaga nogo kat nen yorage logorak nogo yi aret. Wone yokkugwi iinok, kat nen it yorage logonet, Aliku ALA nen wone onggo ngge yokkirage kogotak? Aliku ALA nen wone nonggop ari kogotak? ti mban yorage logomunggun o.

38 Ndi, Aliku ALA iniki aaninggin logonet, yegerak me yagi o, yinuk, togop yemenggaarak kwe, Naliku ALA nen yagarak yoroorak nogo yi aret. Aliku ALA iniki aaninggin logonet, yegerak me, yagi o, yinuk, yuurak mage o, yoramenggendak kagak, inoone, Aliku ALA iniki aaninggin logonet yegerak me, yagi o, yinuk, yogwe iinok,

39 an abet aret piginake logominggirik, it inom, inogobamini inom, o kota yi wogoragagirak nogo mbo pege logonet, ineebe inom an wonage me nen mbo wumbiyaagin me,

40 inendage maluk age, inenggali mbakak nugwi, eeko logowak nduk, eerogo piyaminggirak nogo lek arigin lek mondok itok aret logogin o,” yinuk, yo’negerak me, yokkiragi o.

24 MUUN MBERE YARAK ME WULIINGGEN YONGGOLAK KAGAGERAK
WONE 24:1 2End. 24:12-16, 2Mbin. 36:10

1 Aap Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nen it Yekura mendek inowe endagembogut aap Yoyakim aput Yoyakin inom, awuri inom eeka inom, aap ineenggi amburu paga o wuka inom, mbutiwak ogobakkigika inom, o Yerutalem nen wogoren o Mbaben piya nagagerak time wonogwe iigak, Aliku ALA awi wurik enaame taati wuliinggen mbanak muun mbere yarak me yonggolak wonage nogo Aliku ALA nen nabinggaanggo paga titik nereegerak.

2 Muun ambi yarak nogome wuliinggen abu abe amburu ambik kero yonggolak wonage, ndi, muun ore yarak nogome wuliinggen amburu lek noorak meek nogo mendek yonggolak wonage, eerak kagagirak.
3 Ti kage mbareegi, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Yeremiya wae. Kat nano mendek kenegen kagandak?” Yo’nege mbareegi, an nen at onggo yoge logonet, “Lek o! Wuliinggen aret o! Wuliinggen abe ti, amburu ambik aret kage, ndi, wuliinggen maluk mendek ti, amburu lek me noorak meek kage, eekirak o.”

4 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen an yo’nereegerak nogo yi aret.

5 “Iterali inogoba Naliku Ala nen ari logonet, Wuliinggen abe yi kwak ti, it Yekura mendek o yime nen kugun wogoren o Mbaben piya nagagirak me, op eekirak mbake ti aret o.

6 It ineebe ti, obeelom aret logowak nduk, nenegen wogoren nege logominggirik, ti’nuk, it iniyokan wogoren o yime piya woraagin o. Piya wa’nuk, o minggwi kwak eerogo piyaagin lek nu’lek wurogo piige, ndi, awi yarak kinggulik kwak yarogo piige, eerigin o.

7 Naliku ALA an aret ineenu aruwak nduk, inikime eeppiyaagin o. Eeppiige neenok, inomaluk mbo punuk, iniki mondok nggaruk togon iniyokan nowagam woraagun me, it an napuri ogwe, ndi, it inogoba Ala an aret age, eerugun o.

8 Togop eerugun kwe, it Yekura mendek inowe endagembogut Terekiya inom, at awuri inom eeka inom, it Yerutalem mendek eegu yumbunogo piyamenggaarak o yime logogun nogo ilik, it Metit namenggaarak time logogun nogo a, abok aret ti, wuliinggen amburu lek me noorak meek mbo pogo mengga kwak aret me, it togop aret eerogo piyaagin o.

9 An nen it mak eerogo piyaminggirak yi aakumi ndi aakumi inabu’me piigo menggam o nggween paga wonogwe abok aret inenggela’me time nugwi iinok, Inogole o, yogwe, inoba laarogo yogwe, it eekwi in wakkagak yogwe, meek eerogo piigwi, inagi’ndok kanggwi, pulunogo piigwi, eeko logowak nduk, eerogo piyaagin o.

10 An nen wooluwak paga inooruwak nduk nappiya wage, mbi noogelo inoba piige, kugilingga inoba kwippiige, eeke neegak, it inombomini inom o nggween wogoragagim nogome ambiriluk ambi logogun lek inenggaawak mondok lek aret arugun o,” yinuk, Aliku ALA nen yo’nege kagagirak.

25 KEELE MAAGEREN PIYA NAMENGGAARAK WONOGWE IIGAK, TAHUN 70
EERUGUN, YORAGAGERAK WONE

1 Aap Nebukanetat it Mbaben mendek inowe endagembogut a’nuk, tahun aa’nduk paga wone lengganogo yorage, at Yotiya aput Yoyakim nogo it Yekura mendek inowe endagembogut a’nuk wonage kagak tahun kenagan eeppunuk, ambi age paga wone lengganogo yorage, eekwi iigak, Ala nen it aakumi Yekura mendek abok aret eeppiyoorak wone at Yeremiya yoreegerak.

2 Yoge mbareegi, at Yeremiya nen it aakumi Yekura mendek abok aret inom, o Yerutalem wonogwe abok aret inom, yoragagerak nogo yi aret.

3 “It Yekura mendek inowe endagembogut Amon aput Yotiya endagembogut a’nuk wonage kagak tahun 12 eeppunuk, ambi age paga nen nok, o yogondak kuli ti, tahun 23 aret agaarak me, at Aliku ALA nen wone yo’nege kenok, kit yokkiragak mban eekitak kwe, kinaruk konengga’lek aret monggotak o.
4 Ndi, at Aliku ALA nen it aap at yorage kagak yoraga ayeloman mini nogo, abok aret kinowagam nappiya wagak mban eeketak kwe, inoone konenggwi, liippunuk waganggwi, eeka’lek aret monggotak o.

5 Aliku ALA nen yorage kagak kit yokkirogo logonet, Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret o. Inalitik-inalitak inobaabut maluk logonet eerit nugwi, maluk mban eerit nugwi, eeko menggaarak nogo mbo punuk, yungguk togon an nowagam wogwe iinok, an nen it inombomini inom inanggween wogoragagim time mondok-mondok logowak nduk, teppiyaagin o.

6 An nen maluk inoba piyookwak, an wonage neegak kugiwak ayuk wuko logonet mugurok nogwe, ineenggi paga ogobakkigippunuk alut eekwi paga nanini eerogo panugwi, eerugwaarik, yegerak o,” yinuk, yokkiragak mban eeko nogogwaarak o.

7 Aliku ALA nen ari logonet, “An yorage neegak yoraga inoone nogo inaruk konengga’lek taganogo punuk, ineenggi paga ogobakkigirik alut eeko logonet, nanini eerogo paneegwaarak paga maluk eerogo pateegwaarak o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

8 Togop me, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It an noone yorage nogo inaruk konengga’lek iinok,

9 yi aakumi ndi aakumi o omarip paga pa’- nggwe wonogwe nogo abok aret inom, it Mbaben mendek inowe endagembogut nayeloman Nebukanetat inom, yonggo piyaminggirak wogo logonet, o yi tebenggola unggwogwe, it o yime menggaarak inom, yi aakumi ndi aakumi enaagan-ambokan wonogwe inom, abok aret tebenogo piigwi, eerugun o. It o yime menggaarak nogo mondok pup eerogo piige, inamineeri ne agan noorak mendek eerogo piige, inagi’ndok kanggo logowak nduk eerogo piige, ndi, o nggween yi, mondok mbuk aago mondok-mondok logowak nduk, eerogo pege, eerigin,” yegerak o.

10 “Ti eeke logonet, it wonogwe me time inale’nggen mbakwi, iniki ale’nggen nggelok ari, eeko logonet, inoone yogwe nogo lek eerogo pege, aap akwe kolage me inale’nggen nen noone-koone yogwe nogo lek eerogo pege, gandum yigika yugum oone ne-ne ari nogo lek eerogo pege, ndi, ndi wuninik nogo nogonogo pege, eerigin o.

11 O yime abok aret aakumi lek me kugume arigin me, it aakumi inanebunu lombok yi, aap Mbaben inowe endagembogut ayeloman a’nuk wonogwe iigak, tahun 70 aret eerugun,” yegerak o.
12 Aliku ALA nen ari logonet, “Ndi, tahun 70 abu aret eekwi iinok, it Mbaben mendek inowe endagembogut inom, at apuri it aakumi o Mbaben mendek inom, inomaluk onggo inoba kwippiige logonet, inanggween mondok-mondok mbuk aago logowak nduk eerogo pigin o.

13 O it inanggween paga time aaninggin-paaninggin eerogo piyoorak yoragagirak mbuku yi paga liiru mbanak wonage inom, yi aakumi ndi aakumi eeppiyoorak an nen kat Yeremiya yokkege neegak yorage nagagindak inom, abok aret o nggween ti paga ndakndak aret eerogo pigin o.

25:1 2End. 24:1, 2Mbin. 36:5-7, Ndan. 1:1-2 25:10 Yer. 7:34, 16:9, Wayu 18:22-23


14 Ndi, it aakumi time menggaarak kunduk, aakumi inanebunu apit aret inom, aap inoweewi inendagembogut inom, nen inayeloman mini eeppiinok logowak nduk, eerogo piige logonet, it eeko nogogwaarak inom, ineenggi paga eeppiinet nogo nogogwaarak inom, onggo ndak-ndak eeppiige logogin o,” yinuk, yegerak o.

ALA ANINI EEPPIYOORAK AMBURU TOOLAK KWAK KAGAGERAK WONE
25:11 2Mbin. 36:21, Yer. 29:10, Ndan. 9:2
15 Iterali inogoba Aliku Ala nen an yo’nege kagarak nogo yi aret. “An nanini mbake niyoowak anggur amburu toolak kwak neenggime wonage yi, wagangge logomenggendik, wonok it aakumi inanebunu lombok wonogwe me, nappagaminggirak nanuk it abok aret nawak nduk, wogoraanu o.

16 Ndi, toolak wogoramenggendak ti, wooluwak paga inooruwak nduk, inenggela’me inawim nappiya woroorak kwak aret me, nenok, kumili kumbunuk, neyak-kweyak agan nugu logogun o.”

17 Yo’nege mbaki, an niyoowak nogo Aliku ALA eenggime nen wagangge nagarik, wonok it aakumi inanebunu lombok wonogwe me, Nak, yo’negim nogome nanuk, it abok aret nawak nduk wogoranet nage kagarak.

18 Amburu nawak nduk, “Wogoret,” yo’negerak nogo ti, o Yerutalem inom, o Yekura kota-kota inom, it aap inoweewi inendagembogut inom, inawuri inom eeka inom, maluk eerogo piigwi, Inogole o, yogwe, inagi’ndok kanggwi, pulunogo piigwi, eeko logowak nduk, yogondak eeppiigwi ndak-ndak eerogo piyoorak toolak kwak aret o.

19 Ndi, amburu nawak nduk toolak wogorage kagarak ti, it Metit mendek inowe endagembogut Pirawun inom, ayeloman mini ake eeka inom, awuri inom eeka inom, at apuri aakumi Metit mendek abok aret inom,

20 it aap inambik o Metit time inom wonogwe nogo abok aret inom, it aap inendagembogut o Ut mendek inom, it aakumi Pilitin mendek o Atekelon kunduk, Nggata kunduk, Ekeron kunduk, it o Atorot eegu yumbunik nogo kunduk, inoweewi inendagembogut inom,

21 it aakumi Erom mendek inom, Mowap mendek inom, Amon mendek inom,

22 it o Tirut-Tiron inoweewi inendagembogut inom, niyo kole yenggenak laut enebaga yi aa’nggi paga wonogwe inoweewi inendagembogut inom, 23 it aakumi o Nderan wonogwe inom, Tema wonogwe inom, Mbut wonogwe inom, it aap ineeruwak kondogok peenokpeenok nggarik-nggarek aago inom,

24 it Arap mendek inoweewi inendagembogut inom, it aakumi inambik o karume wonogwe inoweewi inendagembogut inom,
25 it o Timiri, Elam, Marayi mendek inoweewi inendagembogut inom,

26 it aakumi o omarip paga pa’nggwe nda-koorok wonogwe inoweewi inendagembogut inalitikinalitak inom, it aakumi inabu’me piigo menggam o nggween paga wonogo menggaarak abok aret inom, amburu toolak ti wogorage nagarik, age yobok lombok ti, aap o Mbaben inowe endagembogut nawak nduk, wogoge kagarak.

27 Nogo wogoge mbaki, Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “Amburu toolak nogo wogorage logomenggendik, it yorage logonet, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. Amburu toolak yi ti, wooluwak paga inooruwak nduk, nappiya woraminggirak inookwi kwak aret me, nonggo logowak o. Nenok kumili kunggwi, peyak wukwi, eeppunuk, ngginnarit namenggaarak mi’narugun abu lek aret, yegerak, yoret o.

28 Ndi, toolak keenggi paga wogoramenggendak waganogo noorak ineebi mbakwi iinok perak, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak yoroorak nogo yi aret. Noorak ineebi, yuurak lek mondok nunggo logowak, yegerak o.

29 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet, Ala agota o, yinuk, an nendage kunogo yogo menggam yime aaninggin oba pikit nduk eeke me, ti eeke logonet, it aakumi kunduk aaninggin inoba piyoorak lek mbakop? It aakumi nggween paga wonogwe yi abok aret wooluwak paga inoori woraawak nduk, yonggo nappiige me, Nit mbo nagun mondok lek, mbako logowak o.

30 Togop me, an nen it eeppiyoorak yokkege yi, abok aret yorage logot o. It yorage logonet, Aliku ALA nen at tiyanak menggim logonet, oone engget-ngget kwi ari, At wonage menggim abu leenak me logonet, oone nggwok paga ari, At anggween eeppuurak paga oone engget-ngget kwi ari, It aap anggur anggen aambiranggo logonet, inoone yogo mengga kwak ari, It aakumi nggween paga wonogwe abok aret eeppiyoorak paga oone nggwok ari, Eerigin o.

31 Yi aakumi ndi aakumi, Kit ndogop eekotak o, yinuk, Aliku ALA nen yoraagin me, Wim nggaganggo logonet, noonekoone yogwe nogo, o irip-irip time konenit nagun o. It aakumi abok aret inowak loonogo inawone mbangge logonet, it aap maluk eeka nogo wooluwak nen nawak nduk, eeppiyaagin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

32 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet, “Aaninggin iya lombok yi aakumi ndi aakumi ambi inoba kwi’nagak, ambi inoba kwi’nagak, eerit wage, O irip-irip time abok aret wiya oone pu warit wage menggi kwak wage, Eeke ti, inigen kaawak o,” yinuk, yegerak o.

33 Ti eyom paga at Aliku ALA nen inoorogo piinet namenggerak nogo, o alome nen nok, o irip me ndak wa’- narit nagin me, ineebe inoorak ti, inaleenggu maakwi, ineebe kuwak eerogo piya wa’nuk nggween taambiigwi, eerugun lek we nggween mili ake aret arugun o.

34 Kit kinenggaanok mbanogo pinagarak eyom muk aret panggoni wage, Niyoowak nggween nggabok paga abe ogobakkigirik wangge logonet, Telenak-mbelenak ma’nage menggi kwak, eekkinaburak eyom ari wage, Eekerak me, Kit aap ndomba ndegeninaka yi wae. Le yogwe, leenggu maakwi, Kit ndomba inarum waka yi wae. Wun paga lagak-mbagak yogwe, Eeko logonip o.

35 Aap ndomba ndegeninaka ti, kole mbaganit o ambime ari nogwe, It ndomba inarum waka ti, inagap ndakko’nok kole ambime nogwe, Eerugun mondok lek aret o.

36 At Aliku ALA nen inandomba inagari’ngga nenet nugo menggam maluk eerogo pege kenok, It aap ndomba ndegeninaka nen inoone yogwe, Ndomba inarum waka nen ai-ao yogwe, Eekwi ti, Kinaruk konenggo logonip o.

37 Iri’ngga mili mban me ndomba inagabiti lek logonet, ugun nenet nogo menggaarak kwe, Aliku ALA anini kani kunik negen paarogo pemenggerak paga yi oone ndi oone lek aret arigin o.

38 It tebenogo piiga nen wooluwak paga inoorit unggwogwe, Aliku ALA anini kani kunik negen inoba piinet nage, Eeremenggaarak paga Inanggween abu mbuk aremenggerak me, At singa wonage menggim nen mbo punuk, mbagangge menggi kwak, Aliku ALA nen togop aret eerigin o.

26 YEREMIYA WONE YORAGE PAGA OWAK LOONEEGWAARAK WONE

1 At Yotiya aput Yoyakim nogo it Yekura inowe endagembogut a’nuk awo wone lengganogo yorage kagak, Aliku ALA nen at Yeremiya yoge logonet,

2-3 “Naliku ALA nen yokkege nogo yi aret. Kat Naliku ALA nawi wurik oore’nggam mi’nari nage logomenggendik, it aakumi Yekura kota-kota wonogwe abok aret nen nayuk wuruwok nduk, nawi wurik me kuwak ari wogwe nogo wone an yokkege yi, ambiriluk ambi wuppuurak ti mage o. Ata, abok aret yoramenggendak inaruk konembunuk, it maluk eekwi nogo mbo punuk, inalitik-inalitak iniyokan yungguninuk woroorak kagak eerukwak, abok aret yorage logot o. Ndi, iniyokan yungguninuk nowagam wogwe iinok, maluk eerit nugwi onggo aaninggin eeppiyaakit kooneegirak nogo eeppiyaagin lek niniki yanggoppunuk puk arigin o.
4 Naliku ALA yagarak ambi yoroorak yi aret. Eeko logorak nawone yugu eeko logowak nduk, lengganogo yoragagirak nogo, konembunuk mugurok naga’lek mbo pugwi,

5 ndi, yorage neegak yoraga nayeloman mini nappiigitak, Inoone koneniyak, Nineebi o, yogwe iigak, yoragak mban eekwi inoone nogo, konengga’lek teppugwi, eekwi iinok, 6 an nen nawi wurik yi, o Tilo kwak eerogo pege, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogwe nen o kota yi, pulunogo pegak eeko logowak nduk eeppiige, eerigin, yegerak, yoret o,” yinuk, yoge mbareegi, yoragagerak.

7 Yorage mbareegi, at Yeremiya nogo Aliku ALA awi wurik me logonet yoragagerak ti, aap Ala unde inom, Ala nen yorage kagak yoraga inom, aakumi apit aret inom, inaruk koneneegwaarak.

8 Aliku ALA nen, “Yoret,” yoreegerak nogo abok aret it aakumi apit aret yorage mbareegi, it aap Ala unde inom, it Ala nen yorage kagak yoraga inom, it aakumi abok aret inom, nen pippunuk, mba yogo logonet, “Kat mondok koorugun aret o!

9 Ala awi wurik yi, o Tilo kwak eerogo pege, ndi, o kota yi, lek eerogo punuk, aakumi logorak lek aret eeppege, eerigin o, yinuk, Aliku ALA nen yegerak kenok yokkiragi o, yagandak ti, nonggop nduk?” Yogo nogogwaarik, Aliku ALA awi wurik me, at wonage me taati ninggireegwaarak.

10 Ti eekwi nogo it aap Yekura inoweewi inengga warak nogo nen inaruk konembogo nogogwaarik, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me nen Aliku ALA awi wurik me nanuk, Aliku ALA awi wurik tungga endage, Ngget Mbanak o, yogwe nogome kwi’ndak wonogwe me,
26:1 2End. 23:36-24:6, 2Mbin. 36:5-7 26:6 Yot. 18:1, Nda. 78:60, Yer. 7:12-14
11 it aap Ala unde inom, Ala nen yorage kagak yoraga inom, nogo nen it Yekura inoweewi inengga warak nogo kunduk, aakumi abok kuwak aago nogo kunduk, yorogo logonet, “Kit lombok kinaruk konenggotak nogo ndakndak at aap yi nen, O kota yi, maluk eeppuurak, Ala nen yegerak kenok yokkiragi o, ari me, aap yi, warogo puurak aret me, Wariyak aret, yinip o.”
12 Yorogo mbareegwa, at Yeremiya nen it aap inoweewi inengga warak inom, it aakumi abok kuwak aago nogo inom, yorage logonet, “Kit wone abok konenggotak nogo ndak-ndak, o wurik yi inom, o kota yi inom, eeppuurak wone Aliku ALA nen, Yora nak o, yinuk, nappani wagaarak yokkirage me,

13 Aliku kinogoba Ala nen yokkirage konembunuk, kinobaabut alik ngget mendek eekkologwe, alik ngget mendek eerit nugwi, eeko logonip o. Eekwi kiinok, aaninggin eeppinagarak yegerak nogo eeppinagagin lek iniki yanggoppunuk, puk arigin o.

14 Ndi, an perak, kit kineenggime aret agarik o! Kineenggime wonage me, eeke neegotak nogo ndak-ndak eeppaniyak kenok ti, op aret o.

15 Ti op aret kwe, wone yi, kit konenggwi kiigak yokkirage logokit nduk, Aliku ALA nen abet aret nappani wagaarak me, noorogo panugwi kiinok, an maluk eeka’lek neegak noorumonggotak namiya kinoba pakwi, it aakumi o kota yime wonogwe inoba piigwi, ndi, o kota yi kunduk, oba aret pugwi, eerumunggup, mbako logonip o,” yinuk, yoragagerak.

16 Yorage mbareegi, it aap inoweewi inengga warak inom, it aakumi kuwak aago abok aret inom, nen it aap Ala unde kunduk, Ala nen yorage kagak yoraga kunduk, yorogo logonet, “Wologwe wae. Aap yi, Aliku ninogoba Ala yegerak kenok, yo’niragaarak me, eebe wariyak mondok mage o,” yinuk, yereegwaarak.

17 Ti’nuk, aakumi o time mendek inoweewi wone kenaaka inenggela’- me wonogwe nogo nen inaame mi’nari nanuk, it aakumi kuwak aago abok aret wone yorogo logonet,

18 “At Kitikiya it Yekura inowe endagembogut wonage eyom paga aap o Moreteyet mendek endage Mika nogo nen it Yekura mendek abok aret wone yorage logonet, At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. O Tiyon ti, yabu waganggo mengga kwak eerogo pege, O kota Yerutalem ti, yigirik-noonom eerak logonak logowak nduk, eerogo pege, Ndi, puut paga nawi wurik wonage nogo eyoongga tibinikwandinik eerogo pege, Eerigin, yegerak o, yinuk, yoragagerak.

19 Wone ti yoragagerak paga it Yekura inowe endagembogut Kitikiya nen ilik, it aakumi Yekura menggaarak abok aret nen a, Mika warogo pereegwaarak mbakop? At Kitikiya nogo Aliku ALA agabiti mbake logonet, Ninabuwa mbaru o, yinuk, yoreegerak nogo lek a? Ndi, yoge mbareegi, Aliku ALA nen aaninggin eeppiyoorak yoragagerak nogo eeppiyoolik iniki yanggoppunuk, puk agagerak nogo lek a? Puk agagerak kwe, nit yi perak, aaninggin mondok iya lombok mendek ninoba kwippatiyak nduk, eeko ogoorik o,” yinuk, yorogogwaarak.

20 Ti yorogogwaarak nogo ti, o kota ti inom, o nggween ti inom, eeppuurak Ala yoge kagak at Yeremiya nen yorage nagagerak nogo ndak-ndak, aap alik ambi o Kiriyat-Yeyarim mendek Temaya aput endage Uriya kunduk, “Aliku ALA yegerak kenok, yokkiragi o,” yinuk, yorage nagagerak me,
26:18 Mika 3:12
21 aap inowe endagembogut Yoyakim inom, at awuri inom eeka inom, aakumi inoweewi inengga warak abok inom, nen at Uriya wone ari nagagerak nogo inaruk konembunuk, aap endagembogut nen at Uriya warikit nduk eeke mbareegi, at Uriya nogo aruk konembunuk, agabiti nen kole o Metit nagagerak.

22 O Metit time kole nagagerak wonage me, at aap endagembogut Yoyakim nogo nen aap Akobot aput Elanatan aap ando inom nappiyareegerak-

23 o Metit nanuk Uriya nogo o Metit nen wonok aap endagembogut Yoyakim nogo wogori wogo mbareegwa, Wa’nip o, yorage mbareegi, wooluwak paga wappogo nogogwaarik, eebe it aakumi inendage lek mendek taambiigo menggam nogome taambereegwaarak me, yorogogwaarak.

24 Togop kwe, aap Tapan aput Akikam nogo nen aap Yeremiya ari ti, op negen mbake me, aakumi nen waruwak nduk, wogoroolik ili eerogo pereegerak.

27 IT YEKURA MENDEK AANINGGIN INOBA PIYOORAK WONE
27:1 2End. 24:18-20, 2Mbin. 36:11-13
1 Aap Yotiya aput Terekiya nogo it Yekura inowe endagembogut a’nuk, awo wone lengganogo yorage kagak, Aliku ALA nen wone yoroorak at Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.
2 Aliku ALA nen wone an yo’nege logonet, “Eyo aaninggin tapi inuut paga pogo mengga kwak eyo mbanak waganogo kuut paga karo-karo nappunuk, keele maarogo patu o.

3 Pake logomenggendik, inawuri aap Yekura inowe endagembogut Terekiya o Yerutalem wonage me, ka wogogwaarak nogo nen wone wonok it inoweewi lombok inendagembogut Erom mendek inom, Mowap mendek inom, Amon mendek inom, Tirut mendek inom, Tiron mendek inom, wonogwe me yora nawak nduk, wone tugunogo nappiyet o.

4 It inogobamini yora nawak nduk, wone eerogo nappiige logonet, At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen inogobamini yoraawak nduk, yoroorak yegerak nogo yi o.
5 Neenggi omaawi paga nggween inom, aakumi nggween paga wonogwe inom, nggween paga wonogwe ndiimbu-nggwiya towe-pagi inom, abok aret ogobakkigirogo piyareegirak me, niniki koombunuk, wogoroorak mbake kenok mban wogorage minggirak me,

6 yogondak nen it inogobamini inanggween ti, abok aret waganogo aap Mbaben mendek inowe endagembogut nayeloman Nebukanetat eenggime pege, ndiimbu-nggwiya eyonggaame menggaarak kunduk abok aret at mban unde eeppege, eerigin o.

7 Yi aakumi ndi aakumi abok aret at Nebukanetat inom, obaane’me mi’naremenggerak aput inom, ti’nuk, aput obaane’me mi’naremenggerak ombooluk inom, inabu’me logonet, inake eekwi iigak, at abu’me piige menggim lek eeppuurak eyom ari woraagin o. Ari wage kenok, yi aakumi ndi aakumi apit inom, it aap inoweewi inendagembogut abu tiyanak inom, nen at Nebukanetat paga ndarak nogo inabu’me logowak nduk, tebenogo pogo logogun o.

8 It aakumi inanebunu ambi nen a, aakumi inabu’me piigo menggam ambi nen a, aap Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat ayeloman a’nuk, Ake eekwi nineebi, yogwe, eyo aaninggin tapi inuut paga pogo mengga kwak, At Nebukanetat nen aaninggin ninoba pinaniyak nineebi, yogwe, eekwi iinok, an nen it aakumi ti, wooluwak paga inoorogo piige, mbi noogelo inoba piige, kugilingga inoba kwippiige, eeke neegak, aap ti nen aakumi ti, tigippiige logowak nduk, eenggime pigin o, yinuk, Naliku ALA nen aret yagi o.

9 Togop me, Ndogop age koorak, yaga nen yorogwe, tili pagangga nen yorogwe, Nabi kagarak o, yinuk, yorogwe, inobagari yaga nen yorogwe, inogoma inom wone mbangga nen yorage, eeko logonet, Aap Mbaben mendek endagembogut ayeloman a’nuk ake eeko logomunggup lek o, yinuk, yorogwe nogo inoone konenugwaarik o.

10 It aap ti, pilit pugunogo yorogwe nogo konenggwi paga an nen it inanggween paga time nen wumbiinok, inenggaawak lek eerogo piyaagin o.

11 It aakumi ambi mendek nen eyo tapi inuut paga pogo mengga kwak, Aap Mbaben inowe endagembogut aaninggin ninoba pinanege ti kagak piyanggo logowok o, yinuk, oone konembunuk eekwi iinok perak, it inanggween paga time teppiyaminggirak wonogo logonet, ineyabu waganogo yakko’net nogo logogun o, yinuk, Aliku ALA nen inogobamini yora nawak nduk, Yoret, yo’negerak me, yokkiragi o,” yinuk, nappiyareegirak.

12 Ndi, wone eerogo nappiyareegirak nogo ndak-ndak it Yekura inowe endagembogut Terekiya yoreegirak. Yoge logonet, “Eyo aaninggin tapi inuut paga pogo mengga kwak, aap Mbaben inowe endagembogut nen eeriyak aaninggin kinoba pinagage kenok, E o. Eeko logowok o, yinuk, abu’me logonet ake eekwi, aakumi at apuri nogo inake eekwi, eekwi kiinok, kinagap ndarak aret logomunggup o.

13 At Aliku ALA nen, It aakumi ambi mendek nen it Mbaben mendek inowe endagembogut oone konenggo logorak ineebi yogwe iinok, wooluwak paga inooruwak nduk eeppiige, mbi noogelo inoba piige, kugilingga inoba kwippiige, eerigin o, yinuk, yereegerak nogo kagak, kat inom, aakumi kat kapuri inom, ti paga kambuurak nonggop nduk eeko ogotik?

14 Ndogop arigin, yaga nen, Aap Mbaben inowe endagembogut ayeloman a’nuk ake eeko logomunggup lek o, yinuk, yokkirogwe nogo ti, pilit aret yokkirogwe me, inoone koneniyak mage o.

15 At Aliku ALA nen ari logonet, An nen nappiya woroolik kagak, piliret nendage kumbunuk, agan nugu agaarik o. Ti agan nugwi inoone konenggwi iinok, an nen mak eerogo wumbiyaminggirak at inom, Ndogop arigin, yaga nogo inom, inenggaawak lek eerogo patugun, yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegirak.

16 Yoge nagagirik, it aap Ala unde inom, it aakumi yi abok aret inom, yorage logonet, “Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. It aap, Ndogop arigin, yaga nen, At Aliku ALA awi wurik me ake eekak yi mendek ndi mendek o Mbaben nen logonuk lek aret wonok woraagun, yorogwe nogo, inoone konenggo logorak lek o. Ti pilit aret yorogwe me,

17 inoone konenugwaarik o. Ata, it Mbaben mendek inowe endagembogut oone konembunuk, ake eekwi iinok, inagap ndarak aret logogun o. O kota yi, nonggop nduk, yinik-minik aago mban logorak?

18 It aap ti, abet aret Naliku ALA yorage neegak yoraga logonetak en, yi mendek ndi mendek Naliku ALA nawi wurik me eegu wonage inom, aap Yekura inowe endagembogut awi o nggwok abe wurik me wonage inom, ndi, o Yerutalem yime wonage inom, ti wonok o Mbaben pi nogwe iyo, Nomaawi Lombok Minggirak Naliku ALA an nggino yo’nugu logonetak o, yinuk, yegerak o.

19-20 Aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nen aap Yekura endagembogut Yoyakim aput Yoyakin nogo o kota Yerutalem nen o Mbaben wonok pi noorak eeke logonet, it o Yekura mendek kunduk, Yerutalem mendek kunduk, inoweewi inengga warak inom wogoren naakit nduk, Ala awi wurik o awe eyak inom, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, nogo inom, ineenggi kookak niyo toolak wonok negak inom, yi mendek ndi mendek eekak ando inom, o kota yime mbo punuk nagagerak nogo at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet,

21-22 Naliku ALA nawi wurik me inom, aap Yekura inowe endagembogut awi o nggwok abe wurik me inom, o Yerutalem time inom, nawi wurik me eekak yi mendek ndi mendek wonage nogo mbo punuk namenggerak nogo ti kunduk, o Mbaben wonok namenggaarak wonage me, an wa noorak eyom aret ari woraagin o, yinuk, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen abet aret yegerak me, yokkiragi o. Ti eyom ari wage kenok, an nen iyokan wonok wage logominggirik, aa’nduk wonagagi kwak obaane’me li’luk eerogo pigin o, yinuk, Aliku ALA nen yegerak me, yokkiragi o,” yinuk, yoragagirak.

28 Yeremiya Kananiya imbirak eereegwaarak wone

1 Tahun ti paga mban at Terekiya it Yekura inowe endagembogut logonet, awo wone lengganogo yorage kagak, tahun 3 eeppunuk, ambi eerak tut 5 penenak ti paga, aap Nggibeyon mendek endage Atut aput Ala yoge kagak yoraga aap Kananiya nogo nen, an Aliku ALA awi wurik me wonage me, it Ala unde inom, aakumi abok aret inom, inenggaanom paga wone an Yeremiya yo’nege logonet,

2 “At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. Eyo aaninggin tapi inuut paga pogo mengga kwak, at aap Mbaben inowe endagembogut nen aaninggin it aakumi inoba piige nogo kalenogo pigin o.

3 Aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nen, yi mendek ndi mendek eekak Naliku ALA nawi wurik me yime wonage me wonok, o Mbaben time pi nagagerak wonage nogo, tahun mbere age yoboni naga’- lek kagak aret an nen wonok iyokan pi woraagin o.

4 Ndi, eyo aaninggin tapi inuut paga pogo mengga kwak at aap Mbaben endagembogut nen aaninggin it aakumi inoba piige nogo kalenogo pigin me, at aap Yoyakim aput it Yekura inowe endagembogut Yoyakin nogo inom, it aap Yekura mendek o Yekura nen o Mbaben wogoren nogogwaarak wonogwe nogo inom, iniyokan o yime piya woraagin o, yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o,” yinuk, an yo’nereegerak.

5 Ti’nuk, Ala yoge kagak yoraga at Yeremiya nen aap Ala unde inom, aakumi apit Aliku ALA awi wurik me taati mi’ndak wonogwe inom, inenggaanom paga Ala nen yoge kagak yoraga at Kananiya nogo yoge logonet,

6 “Abet aret yagan o! Yagandak ti, Aliku ALA nen togop aret eeruwak o! At Aliku ALA nen yokkege kagak, yo’niragandak nogo a’me aret nggelok ari logonet, yi mendek ndi mendek Aliku ALA awi wurik me eekak inom, it aakumi piya nogogwaarak nogo inom, abok aret o Mbaben nen wogoren o yime piya woraawak o!
7 Ti eerigin aret kwe, it aakumi yi apit aret inaruk konenggwi kiigak, kat Kananiya karuk konenenok nduk, an wone yokkege yi, liirogon waamen o.

8 Kat inom, an inom, Ala nen yo’nirage kagak yoraga mendek awo aga’- lek niigak, it aa’nduk Ala nen yorage kagak yoraga nogo nen yi o ndi o inom, aakumi inabu’me piinok menggam iya lombok wonogwe me inom, inoba ariyak yorogo logonet, Wim nggoguk ari, aaninggin-paaninggin kinoba age, kugilingga kinoba kwi’nage, eeke kaamunggup o, yinuk, yorogo nogogwaarak kwe,

9 it Ala nen yorage kagak yoraga nen, Kiniki ugun tayenak logonip o, yinuk, yorogwe iinok perak, Yoragaatak a’me nggelok yi wage kenok mban Aliku ALA nen abet aret nappiya wagaarak iigo o, yinuk, ineenu arugun o.”

10 Ti yoge mbareegi, Ala yoge kagak yoraga Kananiya nen eyo aaninggin Ala nen yoge kagak yoraga at Yeremiya uut paga pugu nogo wagangge nagagerik, kalenogo pereegerak.

11 Kalenogo punuk, it aakumi abok inenggaanom paga yorage logonet, “Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. At ti eekerak ndak-ndak, eyo aaninggin tapi uut paga pugu kwak aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nen aaninggin lombok yi aakumi ndi aakumi inoba piyareegerak at abu’me wonogwe nogo tahun mbere yi age yoboni naga’lek kagak an kalenogo pigin, yegerak o.” Ari mbareegi, Ala yoge kagak yoraga at Yeremiya nogo o time nen nagagerak.

12 Ala yoge kagak yoraga Kananiya nen eyo aaninggin Ala yoge kagak yoraga at Yeremiya uut paga pugu nogo kalenogo pege mbareegi, at awo nage me, Aliku ALA nen wone at Yeremiya yoge logonet,

13 “Kat nen Kananiya ka nage logomenggendik, yoge logonet, Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. At nen eyo aaninggin kalenogo pegerak nogo ti, eyo paga ogobakkigirik aret kwe, obaane’me mbuti paga ogobakkigirik inuut paga kwippiyaagin, yegerak o.

14 At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. Aaninggin mbuti paga ogobakkigirik it yi aakumi ndi aakumi yi abok aret inuut paga kwippiige neenok, it apit aret nen aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat ayeloman mini a’nuk, abu’me tebenak logonet, ake eeko logogun o. It aakumi mban lek o. Ata, ndiimbu-nggwiya kunduk at mban unde logowak nduk, wogorigin, yegerak, yori nak o,” yinuk, yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nen at Ala yoge kagak yoraga Kananiya ka nage nagagerik, yoge logonet, “Kananiya wae. Karuk o! Aliku ALA nen nappagi woroolik kagak, aakumi yi abok aret abet mbaruwak nduk, pilit wone kagak inikime manakendak me, 16 Aliku ALA nen ari logonet, At nggween paga yime nen enggaawak lek eerogo pikit nduk, eeke agarik o. At nen Naliku ALA eeriyak ari nogo mbo puwak nduk, yorage nagaarak me, tahun yi paga at eebe mondok kambigin aret, yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

17 Ti yoreegerak paga at Ala yoge kagak yoraga Kananiya nogo tut 7 penenak tahun ti paga aret kambeegerak.

29:1-2 2End. 24:12-16, 2Mbin. 36:10

29 IT O MBABEN PIYA NOGOGWAARAK INAKE LIIRU MBANEEGERAK
WONE 28:1 2End. 24:18-20, 2Mbin. 36:11-13

1 It aakumi inoweewi yumbunik o Mbaben piya nagagerak inom, it aap Ala unde inom, Ala nen yorage kagak yoraga inom, aakumi ando abok aret at Nebukanetat o Yerutalem nen wogoren o Mbaben piya nagagerak inom, inake Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nen o Yerutalem logonet, liiru mbanogo nappiyareegerak wone nogo yi aret.

2 Ti eereegerak nogo ti, it Yekura inowe endagembogut Yoyakin inom, at agalo kwe nggwok nogo inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me eyabu eeka inom, it aap inengga warak o Yekura mendek, o Yerutalem mendek, inarum menggaarak inom, it eyo paga, mbutiwak paga, ineenggi amburu lombok eeka inom, it abok aret o Yerutalem nen kugun wogoren o Mbaben piya nogogwaarak wonogwe iigak, liiru mbaneegerak.

3 Liiru mbambunuk, at aap Yekura inowe endagembogut Terekiya nogo nen aap Tapan aput Elata inom, Kilikiya aput Nggemariya inom, aap endagembogut Nebukanetat o Mbaben wonage me, wone wonok nappiyareegerak nogwe me, liiru mbanak ti, inom wonok nawak nduk wogoragagerak. Liiru eebe mbanak nogo yi o.

4 Kit aakumi o Yerutalem nen kugun wokkiren o Mbaben pinagi nawak nduk, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen eeppiige mbareegi, pinagi nogogwaarak wonogwe nogo wone yokkirage yi aret.

5 “It o wuppunuk time aret ye mbambatinuk wonogwe, ineyabu eeppunuk, inale’- nggen paga inambi-mbiingga nunggwi,

6 inakuwi woppiinok, inapurilogwe kumi inom, aap inom, ndaganakwi, ndi, inombowologwe- komologwe ndaganako logowak nen inapuri inakuwi kolaawak nduk, komologwe inagalo-inogoba inom wone mbanggwi, inapurilogwe komologwe nogo inogonggelomini inom lambumbiigwi, eeko logowak o. Inapuri wigannaga’lek iyo, ambik aruwak nduk, ndaganakak mban eeko logowak o.

7 An nen kugun wogoren piya noorak kooneegim o kota nogome wonogo logonet, o abolok lek kagak iniki ale’nggen paga logowak nduk eekwi, o ti, obeelom age kenok, it togon iniki ugun tayenak logogun me, o kota ti obeelom logowak nduk, Naliku ALA nggino yo’nugwi, eeko logowak,” yegerak o.

8 At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen abet aret yegerak nogo yi o. “It aap, Ndogop arigin, yaga inom, tili pagangga inom, inenggela’me logonet, pilit agan nugwi nogo inaruk konenggwi, inabi kagaatak mbininogo yorogwe nogo liippugwi, eerugwaarik o. 9 It aap ti, an nen nappiya woroolik kagak, Ala nen yegerak o, yinuk, we piliret an nendage kunogo agan nugwi me, inoone konenugwaarik,” yegerak o.

10 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It an napuri aakumi Mbaben mendek inayeloman a’nuk wonogwe iigak, tahun 70 abu ari nage kenok, an liippiige logominggirik, iniyokan o yime piya woroorak koonogo pereegirak nogo ndak-ndak aret eerigin,” yegerak o.

11 Aliku ALA nen ari logonet, “It eeppiyoorak koonogo pereegirak nogo ti, an neenu aret o. An maluk eeppiyoorak koonulik o. Ata, iniki ugun tayenak wonogwe, Peebi obeelom eeppinaniyak o, yinuk, iniki abu lunik wonogwe, eeko logowak nduk, koonogo pereegirak o. 12 Ti eyom paga, Yeenggwa niret o, yinuk, inoone nggwok paga yo’nugwi, ndi, nowagam woraanuk, tamban eekwi, eekwi iinok, inoone yogwe nogo naruk konenigin aret o.

13 Iniki mbere lek ambit a’nuk, kwaa’nabit wogo logomenggaarik, an kwaa’neyaagun,” yegerak o.

14 Aliku ALA nen ari logonet, “It an kwaa’nabit nugwi iinok, neyaawak nduk, neebe nigiige logominggirik, keele maarogo piya nogogwam nen iniyokan wogoren wage, it mappiyareegirak yi aakumi ndi aakumi inenggela’me wonogwe me nen kuwak eerogo piinok, kugun wogoren nawak nduk, eeppiyareegim nogome nen iniyokan piya wage, eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

15 Kit yogo logonet, “Aliku ALA nen aap yorage kagak yo’niraga o Mbaben yime yo’nirogo logowak nduk, mippiyareegerak o,” yinuk, yogwe kwe,

16 aap Ndawut wone lengganogo yorage nagagim endagembogut kwi’ndak wonage inom, it kinowe-kinawot kinom wokkiren noolik o kota yime iigak, nogogutak it aakumi abok aret inom, eeppiyoorak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret.

17 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen abet aret yegerak nogo yi o. “An nen wooluwak paga inooruwak nduk, nappiya wage, mbi noogelo inoba piige, kugilingga inoba kwippiige, eeriminggirak paga eyo wuliinggen abu pili agaatak aakumi nunggulik kwak aganabigin o.

18 It inom wim mbanak nen inookwi, mbi abu nen kanggwi, kugilingga inoba a’nuk kanggwi, eeruwak nduk, eeppiinet nage neenok, it aakumi inabu’me piinok o nggween paga wonogwe yi abok aret nen, Inogole o, yinuk, yogwe, it aakumi inanebunu lombok inenggela’me mak eerogo piyaminggirak nogo nen pulunogo piigwi, Yi aago nugwi yi, iya, yinuk, yogwe, inagi’ndok kanggwi, miyuk-meya eerogo piigwi, eeko logowak nduk, eerogo piyaagin,” yegerak o.

19 Aliku ALA nen ari logonet, “It aap an nen yorage neegak yoraga nayeloman mini nen an noone yorogo logowak nduk kulinik-kalinik nappiya wagak mban eeke nagagirak kwe, it yime wonogwe nogo inaruk konenggwi, ndi, it wogoren nogogwaarak time wonogwe kunduk, togop aret inoone konenggwi, eeka’lek me, an togop aret eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak me, yokkiragi o.

20 Togop me, o Yerutalem nen kugun wokkiren o Mbaben pinagi nawak nduk eeppiyareegerak wokkiren nogogwaarak kit yi wae. Aliku ALA nen wone yegerak yi, kinaruk liirogon koneninip o.

21 It aap Kolaya aput Akap inom, Maateya aput Terekiya inom, nen, “Ala yegerak me, yokkirogo o,” yinuk, Ala endage kunogo pilit yokkirogwe iinok, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. “An nen aap mbere ti, it Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat eenggime wogoge neenok, it ineebe ti, inoreewi inenggaanom paga aret inoorigin o.

29:10 2Mbin. 36:21, Yer. 25:11, Ndan. 9:2 29:13 Pel. 4:29

22 It ti agan nugwi paga aakumi o Yekura nen kugun wogoren Mbaben piya nogogwaarak wonogwe nogo nen it ambi kugi pulunogo piyoorak mbakwi kenok, yogo logorak nogo yi aret. Aap Akap Terekiya imbirak it Mbaben inowe endagembogut nen ineenik ngge-ngge kani kunik me mambiyareegerak nogo kwak, Aliku ALA nen togop aret eekkinabuwak o, yinuk, yorogo logogun o.

23 It aap mbere ti, Iterali inenggela’me wonogo logonet, eeriyak lek mendek eerit nugwi, it inoreewi inakuwi aret kwe, kagak wuginakwi, ndi, an nen wone yoroolik neegak nendage kunogo inoone pilit agan nugwi, eeko menggaarak nogo an neenu wonage, ndi, yorogwe nogo nenegen iige, eeke minggirak me, it togop aret eerogo piyaagin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, liiru yi mbanggiragi o, yinuk, liiru mbanogo nappiyareegerak ti aret.

YEREMIYA NEN TEMAYA AKE LIIRU MBANOGO NAPPEREEGERAK WONE

24 Aliku ALA nen, “Aap Nekelam mendek endage Temaya wone yoru o,” yegerak nogo yi aret.
25 “At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, At Temaya ti, alik endage paga liiru mbanogo it aakumi abok o Yerutalem wonogwe inake inom, aap Ala unde Maateya aput Tepaniya ake inom, it aap Ala unde ando abok aret inake inom, nappiya wage logonet, aap Tepaniya yoge,

26 Tepaniya wae. At Aliku ALA nen at eebe unde logonet awi wurik arum logonok nduk aap Ala unde Yoyara obaane’me kat aret mippagagerak o. Ndi, it aap Ala yorage kagak yoraga ti, kumili negen yogwe me, it aap ti mendek inoone agan nogwe iinok, ineenggi-iniyok keele maarogo piige, inenggaanok mbutigeele paga yilunogo piige, eeriyak aret me,

27 aap Anotot mendek endage Yeremiya nogo ti, kinenggela’me logonet, Ala nen yo’nege kagak yokkirage agarik o, yinuk, agan nage kagak nonggop nduk mberega’lek teppege agandik?

28 At Yeremiya nen wone agago nit o Mbaben yime wonogwe me nappinani wage logonet, Kit aap kugun wogo mendek ti, o time abu logorak togon me, o wuppunuk, time aret ye mbambatinuk wonogwe, kineyabu eeppunuk kinale’nggen paga kinambimbiingga nunggwi, eeko logonip o, yinuk, wone eerogo nappiya wagaarak me nduk, yokkigi o, yinuk, liiru mbanogo Tepaniya nappiya wagaarak, Ala nen yegerak, yoru o, yinuk, yegerak me, kat Temaya yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

29 Ndi, liiru mbanogo aap Ala unde Tepaniya nappiya wagaarak nogo, at Tepaniya nen Ala yoge kagak yoraga Yeremiya enggaanom paga luneegerak.

30 Lungge mbareegi, Aliku ALA nen Yeremiya yoge logonet,

31 “Kat nen wone agago it aap kugun wogo mendek wonogwe me abok aret nappiyoorak nogo yi aret. At Aliku ALA nen aap o Nekelam mendek endage Temaya eeppuurak yegerak nogo yi o. An nen nappulik kagak at nen pilit wone it abet mbaruwak nduk, Ala nen yegerak o, yinuk, yorage nagagerak me,

32 Naliku ALA nen, Aap Nekelam mendek endage Temaya ti nen, Aliku ALA ari nogo woorak, Nineebi, mbako logonip o, yinuk, yorage nagagerak paga, at inom, at paga wiganak inom, aaninggin abet aret inoba kwippiyaagin me, it aap inanobak ti mendek ambi it inenggela’me time iigak, an napuri obeelom eeppiyaagin nogo, inigen kaagun abu lek aret o, yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, Wone yogop yegerak o, yinuk, wone eerogo nappiyet o,” yinuk, yoreegerak.

30 ITERALI OBEELOM EEPPIYOORAK YORAGAGERAK WONE
30:10-11 Yer. 46:27-28
1 At Aliku ALA nen wone at Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

2 “Iterali inogoba Naliku Ala nen wone an nen yokkege nagagirak ti abok aret mbuku ambi paga liiru mbanogo pu o,” ari nagagerik,

3 “Napuri Iterali inom, Yekura inom, keele maageren piya nogogwam time me nen iniyokan piya woraagin o, yinuk, Naliku ALA nen aret yagi o. Piya wage logominggirik, it inombomini unde eeppatinuk logowak nduk, inanggween wogoragagim nogome aa’- nduk wonogogwa kwak logowak nduk, eerogo piya woroorak eyom abet aret panggoni woraagin o, yinuk, Naliku ALA nen aret yagi o,” yoreegerak.

4 At Aliku ALA nen it Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, eeriyak wone yereegerak nogo yi aret. “At Aliku ALA nen ari logonet,

5 Inagabiti nen inoone nggwok yogwe, Iniki ugun tayenak lek inamineeri ne agan nage kagak inoone yogwe, Eekwi nogo naruk konengge agaarik o.

6 Wone kin wogiige logomenggendik, it yokkugwi liippuurak nogo yi aret. Aap nen elege ndaganaburak op mbaken? Lek aret kwe, Kumi elege ndaganaburak yagan wako logonet, ineenggi inaanogum tebenggologwe, Inenete ndongga kerenogo piige, eeko mengga kwak, It aap ti, nonggop nduk togop eeppatinuk wonogwe iige agarik o?

7 Ne ti ari wage kenok, aakumi nen, Ne ti iya, mbakwi, Ne aa’nduk arit wagagerak ti kwak lek mondok alik negen age kogwe, Eeko logogun o. Ne ti eyom paga aaninggin mondok alik negen it Yakup mendek inoba kwi’narigin kwe, Inagap ndarigin,” yegerak o.

8 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet, “Ne ti eyom paga eyo aaninggin tapi inuut paga pugu nogo kalenogo pogo mengga kwak, Aaninggin inoba wonage nogo lek eerogo piige, Keele maarak negen aakumi inayeloman a’nuk eekwi nogo piinogo piige, Eerigin me, Aakumi inambik ambinom inayeloman a’nuk eeko logogun lek o.

9 Ata, Naliku inogoba Ala an inom, at Ndawut mippiminggirak inowe endagembogut inom, Nit mban ninayeloman logonet, eeko logogun,” yegerak o.

10 “Togop me, nayeloman Yakup paga ndarak ti, inagabiti mbakwi, Iterali paga wiganak ti, inaganak wakwi, Eerugwaarik o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o. At Aliku ALA nen ari logonet, “It o nda wonogwe me nen inagap ndake, It Yakup paga wiganak mbo piya nogogwam nen wogoren wundi wage, Eerigin o. It Yakup mendek aa’nduk o abolok lek kagak iniki ugun tayenak wonogogwa kwak togop aret logogun o. Op wonogwe me, it ambi nen iniki ma’naruwak nduk, eeppiyaagun lek o.

11 An ninom wonogwe me, inagap ndake logogin o. Yi aakumi ndi aakumi abok aret inenggela’me mak eerogo piyareegirak nogo it lek eerogo piyaagin kwe, It an napuri perak, lek eerogo piyaagin lek o. Iniki koonnaruwak nduk, maluk eekwi onggo inoba piyaagin lek ti lek, piyaagin aret kwe, Eerumenggaarak ndak-ndak mban inoba piyaagin o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

12 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Inawin nogo andi lek ariyak iinggen ambi lek aret o. Inawinde-inobaande aago nogo obeelom ariyak ti kunduk, meek aret o.

13 Ineebe obeelom eeginake, ndi, inawin kunik lek ariyak iinggen kunduk wonage, lek aret me, It inawone mbaniyak ambi lek aret o.

14 Inom iniki kunik mendek nogo nen ineebe muk inami ogwe, It inoba age nogo liippiigwi, Eeka’lek aret agaarik o. Wone yugu kagak iya tit taganggwi,
Maluk abu nggwok lombok eekwi, eekwi paga It inom wim mbanak nen inooko mengga kwak, an nen inooke, It aap inogogun worokot nen yogwe iigak, taganggwi iinok, onggo inooko mengga kwak, inooke, Eereegirak o.

15 Wone yugu kagak iya tit taganggwi, Ndi, maluk nggwok lombok eekwi, eekwi paga An nen aret aaninggin inoba piyareegirak me, Inawin kunik andi lek ariyak iinggen nogo lek kenok, andi nen, Nawin o, yinuk, nonggop nduk inoone nggwok paga yogo agaarik?

16 Togop aret kwe, it an napuri inambeme yonggorinakwi nogo aakumi alik nen it inambeme yonggorinakwi, It an napuri wogoren mbo piya nogwe nogo, aakumi alik nen it wogoren mbo piya nogwe, It inamendek kugun waganggwi nogo, it inamendek kugun waganggwi, Ndi, it an napuri ineebe kugun wogoren nogwe nogo, aakumi nen it ineebe kugun wogoren nogwe, Eeruwak nduk, An nen eerogo piyaagin kwe,

17 Aakumi nen, It yi, Tiyon mendek abu mbo pugu o, yinuk, yorogwe me, an nen obeelom eerogo piige, Inawin amburu eerogo obeelom eeginake, Eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o.

18 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It Yakup paga wiganak inawi alom paga aa’nduk abe wonogogwa kwak eerogo piige, Inabuwa nen it wonogo menggam inanggween nogo obeelom eerogo pege, Kota ti, yigirik-noonom agagim obaane’me wuruwak nduk, koongge, Ndi, aap inowe endagembogut awi o nggwok abe wurik wonagagim nogome wurik kaawak nduk, eeppiige, Eerigin o.

19 Ti eeke neenok, inenggela’me nen, Wa! yo’nogo logonet, ndawi wakwi inoone konenggwi, Ndi, inale’nggen nen inoone yogwe konenggwi, Eeko logogun o. It ineebe mbuuluk aga’lek ambik aret wigannaruwak nduk, eerogo piige, It meek eerogo piiga’lek inendage tiyappiigo logowak nduk, eeppiige, Eerigin o.

20 Inapuri aa’nduk wonogogwa kwak wonogwe, Ndi, an napuri aa’nduk kuwak aago iige nagagi kwak wonogwe, Eerugun me, It aakumi ambi mendek nen it tebenogo piigwi iinok, an nen onggo eeppiige logogin o.

21 It inowe inarum logorak nogo it mendek aret mi’nage, Ndi, it inowe endagembogut nogo inenggela’me nen mi’nage, Eerigin o. Ta nen iniki mba’nuk agabiti mbaka’lek nowagam woroorak mbakop? Lek me, an nen at ti, eeppege neenok, nowagam wa’nuk, nimbirak kunik aret logogin o.

22 It nen an napuri aret ogwe, ndi, an nen it inogoba age, eerugun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o.

23 O wiya nabuk togon wage menggi kwak, Aliku ALA anini mi’nage, Ndi, o wiya nombok-kombok warit wage menggi kwak, it aap maluk eeka nogo anini inoba kwippiinet wage, Eeke kaamunggup o.

24 At Aliku ALA anini kani kunik negen inoba kwippiinet wage logonet, Inikime nen, “Yogop eerikit,” mbake nogo worok togon eeka’lek kagak, iniki tayok yigin lek o. Peebi kit nen, “Nogo yi, nduk, yereegerak kogo o,” yinuk, kineenu arumunggup o.

31 ITERALI INIYOKAN INAME WOROORAK WONE

1 Aliku ALA nen ari logonet, “Ti eyom paga it aakumi inanebunu Iterali mendek abok aret inogoba Ala an aret me, it an napuri aret logogun o,” yinuk, yegerak o.

2 “It aakumi Iterali wooluwak paga inookugak ando mbaganit o karume nanuk tat yonggonggologwe wonogwe iigak, Obeelom eerogo piyaagin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

3 O maan aa’nduk Aliku ALA nen nit ninowagam kin ari wa’nuk yo’nirage logonet, “An kinabuwa nen niniki kunik eekkinabeegirak nogo ti, Lek ariyak lek mondok-mondok logorak nogo mendek paga eekkinabeegirak me, Ninom kunik lombok logowok nduk, niniki kunik eekkinakak mban eeke minggirak o.

4 Togop me, kolaga aap kigin waka’lek kwak kit Iterali yi wae. Aa’nduk wonogogutak kwak eerogo pinagage neenok, aa’nduk wonogogutak pogom aret arumunggup o. Ndi, aa’nduk kinalobale eekak waganggo nogogutik, Iniki ale’nggen paga kwirabikkwirabok yogwe nogo kinom eeko nogogutak kwak ambinom eekwi,

5 O Tamariya puut-puut teberogon paga time aa’nduk anggur awi yako nogogutak kwak, ambinom yakwi, Kit aap yabu eeka nen awi yappunuk, anggen mbanogo kinale’nggen paga nunggwi, Eeko logomunggup o.

6 It aap oonikiya tum waka nen o Eparayim puut-puut teberogon paga time wonogo logonet, Aliku ninogoba Ala o puut Tiyon paga wonage me lagi nawok o, yinuk, Kuum-keek yogo logorak eyom panggoni woraagin o,” yinuk, yo’niragagerak o.

7 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “At Yakup eeppuurak paga it iniki ale’nggen nen ndawi wakwi, Yi aakumi ndi aakumi inenggela’- me iya lombok ti, Iterali aret me, inale’nggen nen kuumkeek yogwe, Inoone nggwok paga yogwe, Iterali inendage tiyappugwi, eeko logonet, Kaliku ALA wae. Kapuri Iterali eegu yumbunik nogo inagap ndaru o, yinuk, yo’nogo logowak o.

8 O omarip paga pa’nggwe nen wogoren wage, O nggween irip-irip time nen kuwak eerogo piya wage, Eerigin abet aret mbako logowak o. Kuwak eerogo piinok, inenggela’- me nen it inigen mbuk inom, inendop yilugu inom, kumi inabila inom, kumi elege ndaruwok nduk, yagan wakwi inom, It ineebe apit lambunik nggwok aago wogoren iname iniyokan piya woraagin o.
9 At Iterali ogoba ti an aret age, ndi, at Eparayim nogo ti, an naput manggu ndarak aret age, Eerak aret wonage me, Tu paga wage logonet, inale ambik yogwe iinok, an nen iniki eyak wappiige, Yi niyo ndi niyo nage menggim aa’nggi paga time wogoren wage, It iniyogobit mbanirage kero, tu kobappaga wogoren wage, Eerigin o.

10 Togop me, it yi aakumi ndi aakumi Naliku ALA nen wone yorage yi, inaruk konenggwi, It aakumi o nda niyo aa’nggi paga wonogwe ti, apit aret yoranet nogwe, Eeko logorak nogo yi aret. At it Iterali mak eerogo piyareegerak nogo nen aret kuwak eerogo piya wage, Aap ndomba ndegeninaka kwak at apuri inarum wake, Eeke logogin ti aret.

11 Naliku ALA nen it aakumi Yakup mendek nogo inonggo mbanogo piige, It aakumi mondok inomaawi wonogwe ineenggime nen wondet eerogo piige, Eerigin me,

12 Wogo logomenggaarik, puut Tiyon paga ari wa’nuk, inale’- nggen nen keekok yogwe, Naliku ALA an nen obeelom eeppiige logonet, Gandum inom, anggur amburu ngget toolak inom, tayitun amburu inom, kambinndomba inaagalogwe inom, lembu-tapi inaagalogwe inom, Yi mendek ndi mendek abok aret mondok nggwik togon wogoraminggirak paga Iniki ale’nggen nen i’ndok nggi yogwe wonogwe, Eeko logogun o. Ineebe logorak nogo ti, kom yarak me niyo mbininogo mambi wagaatak me, abe kwit agan lagangge menggi kwak aret logogun me, Le yogo nogogwa kwak ambinom yogo logogun lek o.

13 Ti eeke eyom paga komologwe tawe inale’nggen nen kwirabik-kwirabok yogwe, Wologwe tawe inom, kumi-aap inanggok inom, inale’nggen nen togop aret lubuk agan nogwe, Eeko logogun o. Iniki puru aago logomenggaarak nogo, obaane’me iniki ale’- nggen eerogo piige, Inale yogo logomenggaarak nogo, obaane’me iniki eyak wappiige, inale’nggen eerogo piige, Eerigin o.

14 It aap an neebe unde wonogwe iinok, Mondok alik negen eerogo piya wogwe paga ndonggorogon nunggwi, Ndi, an napuri nogo obeelom mban eeppiige paga iniki mondok ndonggo ari, Eerugun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

ALIKU ALA NEN ITERALI INABUWA MBAREEGERAK WONE
31:15 Wak. 35:16-19, Mat. 2:18
15 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “O Arama time nen iniki abu puru aago logonet, leenggu maake, Oone nggwok paga ai-ao ari, Eeke konenggaarak nogo ti, Kwe Araken aagalogwe ineebe lek agaarak me, Le mbannaburak mondok neebi o, mbake logonet, Inale ari ti aret,” yegerak o.

16 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Ta’liila eerit nage nagagerak ti, onggo kolaagin me, Leenggu maake logonet, oone ari nogo nggaru ari, Le ari logonet, ale amburu wambit wage nogo mbanogo pege, Eeruwak o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak. “At aagalogwe ti, it inanggween lombok paga unde eeppatinuk logowak nduk, Inom wim mbanak inanggween paga nen iniyokan woraagun me,

17 Peebi inagalo obeelom eerogo puurak iniki lunik logorak op aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

18 “At Eparayim nen le ari logonet, an yo’nege konenggirak nogo yi aret. Wam enegen mbolok kenok owaanggo eerogo pogo mengga kwak, niniki koonnaruwak nduk, togop eerogo paneegindak paga niniki koonnagagerak o. Kat nogoba Kaliku Ala aret me, an aa’nduk wonagagi kwak logokit nduk, niyokan wo’neren pani wage logot o.

19 An nomo agan nage nagagirik, An maluk aret eeki, yinuk, niyokan wage, Eekirak kagi o, yinuk, liippake nagagirik, nanobak wakkolage, An wulaga awo tawe logonet, nendage maluk agagerak nogo paga nenggali mbake, Nendage maluk aago kagak nege, Eereegirak o, Yinuk, yo’nereegerak.

20 At Eparayim nogo ti, naput niniki kunik eeke, Napuluk ninikilom mbake, Eeke minggirak nogo lek a? Kulinik aret mberigitak kwe, oba aberak wonage me, Kaakit lak, ao, yinuk, niniki nggilu ari, Abuwa lombok mbake, Eeke minggirak o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

21 Aliku ALA nen ari logonet, “Kolaga aap kigin waka’lek kwak Iterali ti, Nage logomenggerik, iyokan wage, Awi kota-kota yime wage, Eerigin me Tu namenggerak nogo woroorak kobak eerukwak liippege, Tu nggwok paga nage logonet, eenu agak eyo kalenogo mippit nage, Eyoongga kalenogo nggelembit nage, Eeke logowak o.

22 Kwe aagaluk wone yogetak liippegeelik at ti, Yagak-ndagak nege kagak, ne mande ari nagin o? Naliku ALA nen o nggween paga yime ngget mendek ambi eerogo pigin nogo ti, Kwe aret kwe, kwe nen aap ndegengge menggi kwak an togop aret eerogo pigin o,” Yinuk, yegerak o.

ALA APURI PEEBI INALE’NGGEN MBAN LOGORAK WONE

23 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku Iterali inogoba Ala yegerak nogo yi aret. “It an napuri keele maageren piya nogogwam nen iniyokan wogoren piya wage neenok, it aakumi o Yekura wonogwe inom, o Yekura kota-kota menggaarak inom, nen wone aa’nduk yogo nogogwaarak ambinom yogo logorak nogo yi aret. O obeelom eeko menggam yi wae. Puut alik leenak yi wae. Aliku ALA ale’nggen koba pagage logowak o, yinuk, yogo logogun o.

24 O Yekura paga, o Yekura kotakota paga, aakumi ambik wonogwe me, it yabu eeka inom, inandomba wogoren ambime agak nega inom, o time inom wonogo logogun o.

25 It ineebe ndeyak eerogo piige kenok, inomaawi eerogo piige, iniki lek age kenok, iniki kwippiige, eeke logogin o,” yinuk, yegerak o.
26 Ti ari mbaki, neenik age nagarik, “Nogo aberogon yigirak kagi,” mbakirak.

27 At Aliku ALA nen ari logonet, “It Iterali wonogwe me inom, Yekura wonogwe me inom, inapuri kunduk, inaanggumi kunduk, wigak yogo logowak nduk, eerogo piyoorak eyom panggoni woraagin o.

28 Aa’nduk eyo alom kinggwi kwak eerogo piigwi, o minggwi kwak minogo piigwi, pak langgunogo pugwi kwak eerogo piigwi, ineebe lek eerogo piigwi, maluk eeppiigwi, eeruwak nduk, eekwi iigak, nenegen wogoren nege nagagirak ndakndak, yogondak o wukwi kwak eekwi, awi yakwi kwak eekwi, eekwi iigak, nenegen wogoren nege logogin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

31:29 Yeti. 18:2 31:31 Mat. 26:28, Mrk. 14:24, Luk. 22:20, 1Kor. 11:25, 2Kor. 3:6 31:31-34 Ibr. 8:8-12 31:33 Ibr. 10:16 31:34 Ibr. 10:17

29 “Ne ti eyom paga it aakumi nen, Ninogobamini eyo anggen ale mendek nunggwi paga inapuri ineyak ne agan nage menggerak o, yinuk, ambinom yogo logogun lek o.

30 Ata, at eyo anggen ale mendek nengge nogo nen aret eyak ne agan nagin me, it inalitak lombok inomaluk eekwi onggo aret kambugun,” yegerak o.

31 Aliku ALA nen ari logonet, “It Iterali paga wiganak inom, it Yekura paga wiganak inom, Ninom wone ngget koonogo puurak eyom panggoni woraagin o.

32 It inombomini o Metit nen pigiren wundi wage logonet, an inogonggelo kwak aret kwe, Ninom wone koonogo pereegirak nogo ti, eeka’lek taganogo pereegwaarak me, Wone ti mendek an ambinom ninom koonogo pigin lek o. Ata, wone alik ngget mendek ninom koonogo pigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak.

33 “Ti eyom abu aret age kenok, it Iterali paga wiganak wone ngget mendek ninom koonogo puurak nogo yi aret. Eeko logorak yoragagirak nogo inikime nabenogo piige, Inikime liiru negen mbanogo piige, Eerigin me, An nen it inogoba age, ndi, it nen an napuri ogwe, Eerugun o.

34 It inendage abu tiyanak inom, inendage abu teberak inom, abok aret neebe ineenu arugun me, Aap ambi at imbirak menggerak nen, Aliku ALA ndogop o, yinuk, mamunege, Aap ambi oreeluk yoge logonet, Aliku ALA eebe keenu aru o, yinuk, yoge, Eerugun lek aret o. It inobaabut maluk lombok logonet eekwi nogo, an nen lek eerogo pege, Ndi, inomaluk eekwi nogo an nen aberak logogin lek nami eerogo pege, Eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak.

35 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “O liingge eya eeke logot o,” yinuk, oonegen yoge, “Oonikiya eya eeko logonip o,” yinuk, tut laaluguragan imbirak wone lengganogo yorage, Niyo nggwok yenggenak laut kilaarak-mogonik eeke logonet, oonebu ari logowak nduk, eerogo pege, Eeke menggerak endage Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet,

36 “Togop eeko logonip o, yinuk, wone lengganogo yoragagirak ti, Porogo aret wonage me lek arigin lek ti ndak-ndak, It aakumi Iterali paga wiganak ti, inarum wonage me, inendage Iterali ti, lek arigin mondok lek aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

37 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Mbogut wakkagak eekwi, nggween alom ogu time yarak kwaakkogwe, eeriyak meek menggi kwak, It Iterali paga wiganak nen maluk eeko nogogwaarak kwe kagak an nen mbo piyaagin meek aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

38 Aliku ALA nen ari logonet, “An nake o kota Yerutalem yi, obaane’me wurugun me, ti wuko logonet, o nggorek wurik endage Kananen nen nok, Tu Unggwogo Menggam Unggu’me time kuli wuriyak eyom panggoni woraagin o.

39 O nggween ti, keele wakkogo logonet nok-nok, puut Nggarep kuli nen ena nomonogo o Nggowa kuli pi nagun o.

40 Inowak nggininik kunduk, nake kani kunik wun kunduk, mbo pi nogo menggam o kobappaga time abok aret inom, ndi, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe niyo Kiriron aa’nggi paga yabu ye’mbanmban eerit wambi wogo menggam nen nok, Tu Unggwogo Menggam Kuda Mbanak yogwe unggu’me abok aret inom, ti, Naliku ALA nake alik leenak aret logogin o. Ndi, o kota ti, langgunogo pugwi, yigirogo pugwi, eeka’lek mondok-mondok aret logogin o,” yinuk, yegerak o.

32 YEREMIYA NEN NGGWEEN KUNEEGERAK WONE
32:1 2End. 25:1-7
1-2 At aap Terekiya nogo it Yekura inowe endagembogut a’nuk tahun 9 eeppunuk ambi age paga wone lengganogo yorage, at Nebukanetat nogo tahun 17 eeppunuk, ambi age paga it Mbaben mendek wone lengganogo yorage, aap Mbaben inowe endagembogut awuri ineegin warak nen o Yerutalem tebeni ungguwok nduk wakkagak eekwi, ndi, at Yeremiya nogo it Yekura inowe endagembogut awi o nggwok abe wurik arum waka inawoore’nggam keele maarak wonage, eekwi tahun ti eyom paga mban Aliku ALA nen wone at Yeremiya yoreegerak o.

3 It Yekura inowe endagembogut Terekiya nen at Yeremiya yoge logonet, “Kat nen, Aliku ALA yegerak nogo yi aret o, yinuk, ari logonet, O kota yi, aap Mbaben inowe endagembogut eenggime pikit nduk eeke me, pege neenok, tebenggolaagin o.

4 Ndi, aap Yekura inowe endagembogut Terekiya nogo, it aakumi Mbaben mendek ineenggime nen kole mbaganigin lek at inom it Mbaben mendek inowe endagembogut eenggime pigin me, imbirak inengga kunna’nuk wone at ari at ari, yogwe, enegen pet-pet yogwe, eerugun o.

5 It Mbaben mendek inowe endagembogut nen aap Terekiya ti, o Mbaben wonok pi namenggerak time wonage kagak, awone koonogo pigin o. At nen it Mbaben inom wakkoorak nduk eeremenggerak kwe, meek aret kaagin o, yinuk, Aliku ALA nen yo’nege kagak yokkiragi o, yinuk, agan nage menggendak nogo ti, nonggop nduk ari menggendak o?” yinuk, keele maarogo mambereegerak.

6 At Aliku ALA nen wone an Yeremiya yo’nereegerak nogo yi aret.
7 “At kogobaluk Talum aput Kanamen nogo kat keya wage logomenggerik, An nanggween mbanak o Anatot wonage nogo kuniyak mbakirak me, noreeluk kat nen aret kuniyak op me, yu o, yinuk, yokkiri wage kaamunggun o,” yinuk, yo’nereegerak.

8 Yo’nege mbareegi, at Aliku ALA nen yo’nereegerak nogo ndak-ndak, at noreeluk Kanamen nen an aap endagembogut awi nggwok abe wurik arum waka inawoore’nggam wonage me, neya wage nagagerik, “An nanggween mbanak it aap Mbeniyamin wonogo menggam o Anatot wonage nogo, kuniyak mbakirak me, kat noreeluk nen aret onggo kunggolage logomenggendik, unde eeppatinuk logorak op me, yu o,” yo’nereegerak. “At Aliku ALA nen an yo’negerak nogo yi aret kagi,” mba’nuk,

9 noreeluk Kanamen anggween mbanak o Anatot wonage nogo oba kungge logonet, wu mbuti perak 17 aaninggin wakkage nagagirik,

10 “Nggween yi muk kunggoorak o,” yinuk, liiru mbanak nogo it ando apit inenggaanom paga neenggi amburu pege nagagirik, pekkookwak amburu nabenogo punuk, mbuti perak aaninggin wakkagagirak nogo wogoreegirak.

11 Wogoge nagagirik, nggween kunggo logonet eeko menggaarak li’luk aago liiru abe mbanak amburu nabembulik inom, ogut eerak amburu nabenak nogo inom, imbirak wonok-

12 noreeluk Kanamen inom, neenggi amburu pege me, “Abet aret kunggwi iigoorak o,” yinuk, inom ineenggi amburu pereegwaarak nogo inom, it aakumi Yakuri mendek apit aret aap endagembogut awi arum waka inawoore’- nggam taati kwi’ndak wonogwe inom, it abok inenggaanom paga liiru mbanak nogo aap Mateya ombooluk Neriya aput Mbaruk nogo wogoreegirak.

13 Wogoge nagagirik, it abok inenggaanom paga at Mbaruk eeke logorak yoreegirak nogo yi aret.

14-15 “At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, O nggween yi paga o wurik inom, yabu eerak inom, eyo anggur yarak inom, peebi onggo mbanggwi, kunggwi, eeko logogun me, nggween kunggoorak liiru mbanak amburu nabenak inom, nabenak lek inom, imbirak ti, waganogo maluk aga’lek kagak o ndime ari nawak nduk, niyoowak nggween nggabok paga ogobakkigirik me yonggologo pu o, yinuk, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegirak.

YEREMIYA TAMBAN EEREEGERAK WONE

16 Nggween onggo pugu liiru mbanak nogo at Neriya aput Mbaruk wogoge nagagirik, Aliku ALA yoge logonet,

17 “Kaliku Kitok Menggendak ALA ai. Kat nen eeriyak meek ambi lek ti lek abok op mban aret o. Keenggi omaawi paga eeriyak kobam aret me, nggween inom, mbogut inom, wakkagagindak o.

18 Yi aakumi ndi aakumi ambik ineenggi lingginiyak meek nogo inabuwa nen kiniki kunik eeginake menggendak kwe, inogobamini inomaluk paga inapurilogwe aaninggin inoba piige menggendak o. Kat mondok iya komaawi ambik Ala aret. Kendage ti, Komaawi Lombok Menggendak Kaliku ALA aret o.

19 Kat eeriyak kiniki koonit nage nogo ti, abu iya o! Ndi, eerit nage menggendak kunduk nggwok lombok aret o! It aakumi inalitak lombok iniki koombunuk eerit nugwi nogo abok aret kenegen wogoren nege, it aakumi maluk eerit nugwi paga, eerit namenggaarak anggen yugu paga, onggo ndak-ndak eeppiige, eeke menggendak o.

20 Aa’nduk o Metit paga ineenu agak iya eeriyak mendek inom, eerubok mendek inom, eerit wundi wagagindak nen nok, o yogondak yi kuli it Iterali inenggela’me inom, it aakumi abok inenggela’me inom, eeke yi paga o yogondak kendage wigak yegerak yi aret o.

21 Kat ineenu agak mendek eeke, eerubok mendek eeke, inamineeri ne agan noorak mendek eeke, eeke logonet, keenggi omaawi paga eeriyak kobam aret me, kapuri Iterali o Metit nen wogoren wundi wagagindak.

22 O nggween mili lombok yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kilakila wungge menggim time wokkiraagin o, yinuk, kumbuk mbanogo inombomini yoragagenom nogo aret wogorage mbareegin,

23 unggwi wogo nogogwaarik, unde eeppatinuk wonogo logonet kwe, kat koone yorage menggendak nogo inaruk konembunuk liirogon eekwi, koone yugu mugurok nogwe, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yorage nagagindak nogo eekwi, eeka’lek iinok, aaninggin-paaninggin yi, inoba kwippiige agandik o.

24 O kota yi, oonda mbani ungguwok nduk, pak wurik eraanu nggween pit laganggwi yi ket o. Wooluwak paga, mbi noogelo paga, kugilingga paga, ineebe lek arit nogwe iinok, o kota yi, it oonda mbanuwok nduk eekwi aap Mbaben mendek nogo ineenggime piyaagun o. Yereegindak nogo muk agaarak kenegen kage agandik ti aret o.

25 O kota yi, it aakumi Mbaben mendek ineenggime piyoorak kagak, Kaliku Kitok Menggendak ALA wae. Kat nen yo’nege logonet, Wu mbuti perak paga nggween ti onggo mbangge logomenggendik, Abet aret kunggerak o, yinuk, ineenggi amburu puwak, yo’negen o!” yinuk, an tamban eereegirak.

26 Tamban eeke nagagirik wonage me, Aliku ALA nen an Yeremiya yo’nereegerak nogo yi aret.
27 “It yi aap ndi aap abok inogoba Naliku Ala an aret me, an nen ambi eeriyak meek aret nombaken?

28 Lek me, Naliku ALA nen, O kota yi, it aakumi Mbaben mendek inom, aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat inom, ineenggime piyaakit nduk eeke me, ti eeke neenok, at Nebukanetat nen o yi, tebenggolaagin o.

29 It Mbaben mendek o yi tebenggola ungguwok nduk eekwi nen unggwi wa’nuk, o yi, kani pogo logonet, it aakumi inawi kirin ndoonak paga obari abe kaga kugi Mba’an ake kani kunggwi, an neegak kwe, anggur amburu inagugi inake kilirogo pugwi, eekwi paga nanini mbareegirak inawi wurik nogo, inom kani pit namenggaarak pup eerogo nanet nage logogin,” yo’nereegerak o.

30 Aliku ALA nen ari logonet, “It aakumi Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, o maan awo wiganggo logonet, nenegen neegak obeelom ambi eeka’lek maluk mban eekwi, ineenggi paga eerogo pit nogogwaarak paga nanini kaawak nduk, mban eekwi, eerit wundi wogogwaarak o.

31 O kota yi, aa’nduk lombok wureegwaarak ne ti eyom paga nen nok, yogondak yi kuli, it aakumi yi, maluk mban eekwi paga nanini mi’naruwak nduk eekwi, nanini kani kunik negen wunduwak nduk eeppanugwi, eerit wundi wogogwaarak me, nenegen iyoorak neebi nen mondok lek eerogo piyaakit mbake agarik o.

32 It aakumi Iterali mendek inom, it Yekura mendek inom, it inoweewi inendagembogut inom, inoweewi inengga warak inom, it an neebe unde inom, it an nen yorage neegak yoraga inom, aap Yekura mendek inom, aakumi kota Yerutalem menggaarak inom, it abok aret maluk mban eerit wundi wogwe ti paga an niniki wako menggaarak.

33 Inenete mban nomok yogo logolik ineebe apit inambot wo’nugwi, wone mamuneragak eekitak kwe, konengga’lek mbo pugwi, iniki koonnaruwak nduk, eeppiigitak kwe, liippega’- lek teppugwi, eeko nogogwaarak o.
32:28 2End. 25:1-11, 2Mbin. 36:17-21 32:34 2End. 23:10, Yer. 7:30-31, 19:1-6
34 An nawi wurik nendage kunggo menggam inikime time ogole warak inagugiwak pi unggwogogwaarak paga nawi wurik ti maluk eerogo pugwi,

35 It inapurilogwe wologwe inom, komologwe inom, kugi Molok ake inoorogo kani kunggo logowok nduk, inagugi Mba’an ake warogo wogogo logowam o Mben-Kinom Kobappaga time tiyarogon ogobakkigirogo pugwi, eereegwaarak. It ti eeruwak nduk, an nen wone lengganogo yorage, It ogole warak ti mendek eekwi iinok, aakumi Yekura maluk eerugun kagi, yinuk, mbake, mondok eerulik o,” yinuk, yo’nereegerak.

ITERALI OBEELOM EEROGO PIYOORAK WONE

36 Aliku ALA nen yo’nege logonet, “Kat nen, Wooluwak paga, mbi noogelo paga, kugilingga paga, ineebe lek ogwe iinok, o kota yi, it Mbaben mendek inowe endagembogut eenggime arigin o, yinuk, yo’negendak kwe, Iterali inogoba Naliku an Ala nen ari logonet,

37 Nanini lombok mbake, nanini kani kunik negen wunuk togon wungge, eeke logonet, napuri yi o ndi o mak eerogo nappiyaminggirak logowam time nen, abok aret kuwak eerogo piinok, iniyokan o yime piya wage neenok, it nen o yime iniki ugun tayenak aret logogun o.

38 It an napuri aret ogwe, ndi, an nen it inogoba aret age, eerugun o.

39 It inom, inapuri ndaganabemenggaarak inom, obeelom mban wonogo logonet, an paga mondok-mondok inagabiti mbakwi, ndi, iniki ambit eeppunuk, eerit nogwe, eeko logowak nduk, eeppiyaagin o.

40 Eeko logorak wone ninom mondok-mondok koonogo pigin nogo ti, an nen obeelom eeppiige nogo lek arigin lek mondokmondok aret eeppiinet wundi wage, it an mbo paninuk nomo agan naga’- lek an paga mondok-mondok inagabiti mbako logowak nduk, eeppiige,

41 an nen it obeelom eerogo piyoorak niniki ale’nggen mbake, ndi, niniki ambit eeppunuk, yoragagirak nogo ndak-ndak o nggween yi, mondokmondok logowak nduk eeppiige, eerigin ti aret,” yo’nereegerak.

42 Aliku ALA nen an yo’nege logonet, “An nen aaninggin mondok alik negen inoba piyareegirak ti pogom, peebi ineebe obeelom mban logowak nduk eerogo piyoorak yoragagirak nogo ndak-ndak aret eerogo piyaagin o.

43 It nen yogo logonet, O nggween yi, it aakumi Mbaben mendek ineenggime agagerak paga aakumi inom, ndiimbu-nggwiya inom, ineebe wonogolik o wogome aret o, yinuk, yogo menggam nogome aret ambinom onggo mbanggwi, kunggwi, eeko logogun o.

44 It an napuri yi, aa’nduk wonogogwa kwak eerogo piyaagin me, aakumi Mbeniyamin wonogo menggam inom, o Yerutalem enaagan-ambokan yaga’lelo- yaga’lelo inom, o Yekura kotakota inom, puut nggelok-nggobok kota-kota inom, oonegen kilu yi nage menggim puut-puut teberogon paga kota-kota inom, o ame pa’nggwe karu nggwok pereegim kota-kota inom, time wonogo logonet, wu mbuti perak paga nggween kunggologwe, Nggween ndogop kunggoorak o, yinuk, liiru mbanak ineenggi amburu pugwi, pekkookwak amburu nabenogo pugwi, Abet aret kunggwi iigoorak o, yinuk, ineenggi amburu pugwi, eeko logogun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yo’nereegerak.

33 AT APURI AA’NDUK WONOGOGWA KWAK EEROGO PIYOORAK WONE
32:35 2End. 23:10, Yer. 7:31, Unde 18:21
At Yeremiya nogo aap endagembogut awi wurik arum waka inawoore’nggam awo keele maarak wonage me, Aliku ALA nen wone ambinom yoreegerak nogo yi aret.

2 “O nggween yi ogobakkigirogo pege, o yi nenaarogo pit nage, nggween alom kwippege, eereegerak endage Aliku ALA aret me, Aliku ALA nen an yo’nege logonet,

3 Kat nen an nggino yo’niru o. Nggino yo’nege keenok, an nen onggo yokkege logonet, iya tit eeriyak mendek inom, kat liippuurak meek, keenggo’lek mendek inom, yokkirigin o, yinuk, yo’negerak o.

4-5 It aakumi Mbaben inom wim eeko logonet, wooluwak paga inoori ungguwok nduk, nggween pit laganggwi iinok, it Yekura mendek nen o kota Yerutalem yi, inawi wurik inom, aap Yekura inowe endagembogut awi nggwok abe wurik inom, minogo pak wurik omaawi eerogo pit nogogwaarak paga Iterali inogoba Aliku Ala nen wone yegerak nogo yi aret. O kota yi, maluk abu iya lombok eeko menggaarak me, nenegen iyoorak neebi nen nanini kani kunik negen mi’nage logonet, inooriminggirak o kota yime ineebe inoorak mban yagabit arigin o.

6 Togop aret eerogo piyaagin kwe, o kota yi inom, it ineebe inom, obeelom eerogo piige, ndi, it aakumi an napuri ineebe obeelom eerogo piyaminggirak paga iniki mondok nu’lek ugun tayenak inale’nggen mban logowak nduk, eerogo piige, eerigin o.

7 It Yekura inom, Iterali inom, keele maageren nogogwam nen wogoren piya wa’nuk, aa’nduk wonogogwa kwak eerogo piyaagin o.

8 It maluk eerit nogo logonet, an maluk eerogo paneegwaarak inoba lenggenak wonage nogo, inoba mbeenogo nappege, Eeriyak yo’nirage, nineebi o, yinuk, maluk eekwi nogo, lek eerogo piige, eerigin o.

9 Ti eerogo piyaminggirak paga it o kota yime menggaarak nogo nen, yi aakumi ndi aakumi nggween paga wonogwe abok aret an obeelom eerogo piyaminggirak inaruk konenggwi nogo inenggaanom paga iya nombakwi, nendage tiyappanugwi, nayuk wukwi, eekwi iinok, an nale’nggen nggwok aret mbarigin o. O Yerutalem yi, ineebe abu obeelom wonogwe, iniki ugun tayenak wonogwe, eeko logowak nduk, eerogo piige neenok, inogut nanuk, inaganak warigin, yegerak o.

10 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. Kit nen yogo logonet, O yi, aakumi inom, ndiimbu-nggwiya inom, abu wonogolik kugume aret o, yinuk, yogo monggotak kwe, o Yekura kotakota inom, o Yerutalem tu nogo menggam inom, aakumi kunduk, ndiimbu- nggwiya kunduk, ineebe lek paga yi oone ndi oone lek agaarak nogome,

11 aakumi inale’nggen nen yogwe, iniki ale’nggen nggelok yi unggwage logonet noone-koone yogwe, kwe aap imbirak lambunggo logonet inoone yogwe, ndi, it aakumi iniki ale’nggen nen, At Aliku ALA abu obeelom aret o. At iniki kunik ee’ninake nogo ti, lek aga’lek mondok-mondok aret ee’ninake menggerak me, At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA, Wa! yogo logowok o, yinuk, an nake wo’niri wogo logonet yogwe, eekwi nogo ambinom inaruk konenggo logogun, yegerak o. Aliku ALA nen ari logonet, O aa’- nduk obeelom lombok wonagagi kwak eerogo pigin o, yinuk, yegerak me nduk yagi o.
12 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. Aakumi inom, ndiimbu-nggwiya inom, wonogolik o kugume kota-kota enaagan- ambokan yime it aap ndomba ndegeninaka nen inandomba inagari’ngga mbanogo nenok, yonggonggologo logowak nduk, piigo logowam ambinom wonage kogo logogun o.

13 Puut nggelok-nggobok me o kotakota inom, puut teberogon oonegen kilu yi nage menggim inom, karu nggwok o ame pa’nggwe inom, it aap Mbeniyamin wonogo menggam inom, o Yerutalem enaagan-ambokan yi yaga’lelo ndi yaga’lelo inom, o Yekura kota-kota inom, nogome nen inandomba wundi nogwe, unggwi wogwe, eekugak, ineenggi linggininako logogun o, yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o. At Aliku ALA nen ari logonet, It Iterali paga wiganak inom, Yekura paga wiganak inom, obeelom eeppiyoorak wone koonogo yoragagirak nogo, a’me lik yuurak eyom panggoni woraagin o.

15 Ne ti paga eerigin o, yinuk, yoragagirak ti eyom paga At ambi iniki abe koonak agarip kwak Ndawut paga ndarogo pigin o. Ndarogo piminggirak nogo nen o yime a’me nggelok mban eeppiinet nage, obeelom mban eeppiinet nage, Eeke logogin o.

16 Eeke ti eyom paga it Yekura mendek wondet aago nugwi, It Yerutalem mendek iniki ugun tayenak logonet nugwi, Eeko logogun o. O kota ti, endage, Obeelom Koonak Eeppinanega Aliku ALA aret o, yinuk, yogo logogun, yegerak o.

17 Aliku ALA nen ari logonet, It Iterali paga wiganak wone yorogo menggam aap alik lek Ndawut paga wiganak nogo nen mban wone lengganogo yorogwe,

18 ndi, it aap an nenggaanom paga nake warogo kani kunggwi, gandum yigirik nake pugu nogo kani kunggwi, ndomba-tapi nake warogo wo’nugwi, eeko menggaarak nogo aap alik lek it an neebe unde Lewi paga wiganak nogo nen mban eekwi, eeko logogun, yegerak o,” yinuk, an yo’negerak ti aret. 19 Aliku ALA nen at Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

20 Aliku ALA nen ari logonet, “An nen o liingge age logorak koonogo pege, oonikiya age logorak koonogo pege, eereegirak nogo eyom ndak-ndak ari waga’lek alik paga ari woroorak kooniyak meek ti kokwak,

21 an nen nayeloman Ndawut nimbirak wone koonogo pugwi, it an nenggaanom paga nake eeka Lewi mendek ninom wone koonogo pugwi, eereegurak nogo lek eerogo punuk, at Ndawut wone lengganogo yorage menggim at paga wiganak lek aap alik mendek ambi nen wone lengganogo yorage logorak meek aret o.

22 Togop eeriyak meek aret me, an nayeloman Ndawut paga wiganak inom, ndi, it an nenggaanom paga nake eeko menggaarak Lewi mendek inom, laaluguragan mbogut paga wonogwe nogo ineenggi lingginiyak meek kwak, mbini niyo aa’nggi paga wonage nogo wakkoorak meek kwak, it inombowologwe togop aret wiganogo piyaagin o,” yinuk, yegerak o.
23 Aliku ALA nen at Yeremiya yoreegerak nogo yi aret. Aliku ALA nen ari logonet,


33:11 1Mbin. 16:34, 2Mbin. 5:13, 7:3, Eta. 3:11, Nda. 100:5, 106:1, 107:1, 118:1, 136:1 14



24 “It leenogo piyareegerak ti, ogoo’nogo nogogwaarik, inanebunu mbere ogogwaarak nogo Aliku ALA nen, E o, mbarulik mbo piyareegerak kogo o, yinuk, it aakumi nen yogo logonet, an napuri meek eerogo piigwi, It aakumi inanebunu abe mendek lek o, yinuk, yogwe, eekwi nogo kat liippiige agandik ilik lek a?

25 Naliku ALA nen o liingge age logorak koonogo pege, oonikiya age logorak koonogo pege, ndi, mbogut-nggween imbirak eeko logorak koonogo pege, eereegirak nogo mondok nu’lek logonet eeko logowak o, yinuk, koonogo puulik nombariyak meek ti kokwak,

26 at Yakup paga wiganak ninom wone koonogo piige, nayeloman Ndawut nimbirak koonogo pege, eereegirak nogo mbo punuk, at Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, paga wiganak nogo at Ndawut ombooluk wiganak ambi nen wone lengganogo yorage logorak an nen leenogo pereegirak nogo, mbo pigin meek aret o. Togop eeriyak meek me, inabuwa nen aa’nduk wonogogwa kwak, obeelom eerogo piyaagin o,” yinuk, yoreegerak.

34 AAP TEREKIYA EEPPUURAK YOREEGERAK WONE
33:14-16 Yer. 23:5-6 33:17 2Tam. 7:12-16, 1End. 2:4, 1Mbin. 17:11-14 33:18 Lin. 3:5-10

1 At aakumi Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat inom, awuri ineegin warak inom, it at abu’me logonet, o nggween paga yime aakumi inabu’me piinok, wone lengganogo yorogo nogogwam inom, aakumi inanebunu lombok inom, it abok aret nen o kota Yerutalem wonogwe kunduk, o kota Yerutalem enaagan-ambokan kota-kota wonogwe abok aret kunduk, inom wim eekwi eyom paga Aliku ALA nen wone at Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

2 “Iterali inogoba Aliku Ala nen, Kat aakumi Yekura inowe endagembogut Terekiya wonage me nanuk, wone yoriyak nogo yi aret. At Aliku ALA nen ari logonet, O kota Yerutalem yi, aap endagembogut Mbaben mendek eenggime pikit nduk eeke me, ti pege neenok, at nen o kota yi, kani mbelenogo pigin o.

3 At Terekiya kunduk mbaganigin lek eebe pigaganggo logomenggaarik, wonok at Mbaben endagembogut eenggime pi nogwe iinok, it Mbaben inowe endagembogut enegen abe nen kage, inengga kunna’nuk wone mban-mban yogwe, eeppunuk, o Mbaben nagin o.

4 Togop aret eerigin kwe, Naliku ALA nen wone koonogo pigirak it Yekura mendek inowe endagembogut Terekiya aruk konenuwak nduk, yoriyak nogo yi aret. At eeppuurak Aliku ALA nen ari logonet, At wooluwak paga warak kambigin lek o.

5 Ata, ugun kagak kambigin me, ombomini inendagembogut kanggwi iinok, inayuk wuko logonet kani kuninako nogogwa kwak, at kunduk ayuk wuko logonet, agabolo kani kunggwi, Nogoba ai-ao, yinuk, aleenggu maakwi, eerugun o, yinuk, Naliku an ALA nen aret wone yi yagarak me yori nak o,” yinuk, yoreegerak.

6 Yoge mbareegi, Ala yoge kagak yoraga at Yeremiya nen wone ti abok aret wonok aakumi Yekura inowe endagembogut Terekiya nogo o Yerutalem wonage me, yori nagagerak.

7 Ne ti eyom paga aakumi Mbaben inowe endagembogut awuri ineegin warak nogo nen o kota-kota tebenogo piiga’lek ko wappunuk wonogwe kota Yerutalem inom, o Yekura kotakota yugum pak abu alik negen wurik wonage nogo ando tebenogo piyareegwaarak kwe, kota Lakit Ateka imbirak awo tebenogo piiga’lek wonogwe nogo inom, tebenogo piyaawok nduk eekwi ti eyom paga aret yori nagagerak.

INAYELOMAN WONDET EEROGO PIYOORAK WONE
34:1 2End. 25:1-11, 2Mbin. 36:17-21 34:14 Wund. 21:2, Pel. 15:12

8 At aap endagembogut Terekiya nen it aakumi Yerutalem wonogwe nogo abok aret inayeloman mini wondet eerogo piigo logorak inom wone koonogo pogo mbareegwa, Aliku ALA nen at Yeremiya wone yoreegerak.

9 Inom wone koonogo pereegerak nogo ti, it Yekura mban-mban inayeloman eeppiinok logorak ti mage me, it aakumi Iberani mendek aap inom, kumi inom, inayeloman eeppiinok wonogwe ti, “Apit aret wondet eerogo piyoorak o,” yinuk, wone koonogo pereegerak.

10 Wone koonogo pege mbareegi, it aap inengga warak inom, it aakumi apit aret inom, “Wone koonggerak ti op aret me, aap inom, kumi inom, ninayeloman eeppiinok wonogwe nogo ambinom ninayeloman eeppiinok logorak lek it wondet eerogo piyaawok o,” yinuk, yereegwaarak nogo nen aret inayeloman mini wondet eerogo piyareegwaarak.

11 Wondet eerogo piigo nogogwaarik, ti’nuk, iniki alik koombunuk, aap inom, kumi inom, inayeloman ambinom logowak nduk, eerogo piyareegwaarak.

12 Ti eereegwaarak paga Aliku ALA nen at Yeremiya wone yoreegerak nogo yi aret.

13 “Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, It kombomini o Metit paga aakumi inayeloman eeppiinok wonogwe me nen wogoren wundi wage logonet, ninom wone koonogo pereegirak nogo yi aret.

14 It aakumi Iberani mendek nen Iberani mendek aret, An kayeloman ari o, yinuk, ayeloman aremenggerak wonage kagak, tahun 6 eeppunuk, ambi ari wage paga wondet eerogo pegak eeko logorak o. Ayeloman a’nuk ake eeke kagak tahun 6 eeppunuk, ambi ari wage paga wondet eerogo pogo logowak o, yinuk, yoragagirak kwe, kombomini nen noone nogo inaruk konenggwi, yorage nagagirak nogo liippugwi, eeka’- lek aret wonogogwaarak.

15 O yogondak iluk yi aret, Nit maluk aret eekoorak o, yinuk, mbo pogo nagaarik, an nenggaanom paga obeelom mban eerit nogwe iigirak ti, an nawi wurik nendage kumbunuk yogo menggam nenggaanom paga time inalitak lombok nen, Ninoreewi wondet agago piyaawok o, yinuk, koonogo punuk, inoreewi wondet eerogo piigaarak kwe,

16 yogondak perak, iniki alik koombunuk, inayeloman mini aap inom, kumi inom, iniki mba’nuk nugu logowak nduk, wondet eerogo piigaarak nogo inayeloman ambinom logowak nduk inalitak lombok inoone omaawi paga piya wagaarak nogo paga an nendage maluk eerogo pegaarak o,” yinuk, yegerak o.

17 Togop me, Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It an noone yorage nogo liirogon konenggwi, Ninoreewi wondet agago piyaawok o, yinuk, yogogwaarak nogo ndak-ndak eekwi, eerulik me, yogondak Naliku ALA nen wondet eerogo piyoorak mendek eeppiyoorak nogo yi o. Wooluwak paga, kugilingga paga, mbi noogelo paga, kambuwak nduk, inagabolo wondet agago teppiyaagin o. It aakumi o nggween paga inabu’me piigo menggam abok aret inigen iigo logonet, Inogole o, yinuk, inamineeri ne agan nawak nduk, eeppiyaagin o.

18 It aap ninom wone koonogo pereegirak taganogo pugwi, Yogop eeriyak, ndogop eeriyak, nenggaanom paga koonogo pereegwaarak nogo ndakndak eeka’lek mbo pugwi, eereegwaarak nogo ti, Wone abu aret koonggo o, yinuk, tapi aagaluk wappunuk, oolo poorogo tu peenokpeenok punuk, oolo nogogwaarak me, it togop aret eerogo piyaagin o.

19 It aakumi o Yekura inoweewi inom, it kota Yerutalem inoweewi inom, aap endagembogut awi wurik me ake eeka inom, it aap an neebe unde inom, it aakumi o time menggaarak apit aret inom, nen tapi poorak peenokpeenok kagak tu oolo nogogwaarak ineebe ti,

20 it inom wim mbanak nen inooriyak mbakwi nogo ineenggime piyaagin o. Piige neenok, inooremenggaarak ineebe ti, yi towe ndi towe wiga agan nega inom, ndiimbu-nggwiya nggween paga nega inom, inambiinambiingga aret arugun o.

21 Ndi, it aap Yekura inowe endagembogut Terekiya inom, at awuri inom eeka inom, ineebe waganogo it inom wim mbanak nen inooriyak mbakwi aap Mbaben endagembogut awuri ineegin warak o Yerutalem tebeni wagaarak mendek nagaarak nogo ineenggime piyaagin,” yegerak o.

22 At Aliku ALA nen ari logonet, “O kota yi, tebenogo puwak nduk, an nen wone lengganogo yoraminggirak paga iniyokan wogo logomenggaarik, inom wim nambuko logonet, o tebenogo pugwi, o kani mbelenogo pugwi, eeko logogun o. Ndi, an nen o Yekura kota-kota nogome aakumi wonogwe lek kugume aret eerogo pigin o,” yinuk, yegerak.

35 AAP EREKAP MENDEK WONE KONEMBUNUK EEKO NOGOGWAARAK
WONE 35:1 2End. 23:36-24:6, 2Mbin. 36:5-7

1 At Yotiya aput Yoyakim nogo aakumi Yekura inowe endagembogut wonage kagak, Aliku ALA nen wone at Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

2 “Kat nen it aap inanebunu Erekap mendek wonogwe me nage logomenggendik, Woraanip o, yoraanuk, ineebe wogoren Naliku ALA nawi wurik me ko ambi ogoorak me time piya wa’nuk, niyo anggur amburu toologo wogoraanu o.”

3 Yo’nege mbareegi, nage nagagirik, at aap Kabatiniya ombooluk Yeremiya aput endage Yaataniya inom, owe-awot inom, apuri aap inom, it aap Erekap paga wiganak abok aret wogoren-

4 Aliku ALA awi wurik me at aap Ala wone liippega Yigaraliya ombowologwe aap Kanan apuri nogo, inago ogoorak me time piya wagagirak. It inago ogoorak ti, Ala awi wurik tu unggwogo menggam arum waka aap Talum aput Maateya ago ogoorak irimbaga wonage, ndi, ko abeenok ti, it aap inengga warak inago ogoorak wonage, eerak aret wonagagerak.

5 Time piya wa’nuk, anggur amburu ene korok togon toolak inom, niyo kombet waka inom, waganogo it aap inanebunu Erekap inowagam pit nage nagagirik, “Anggur amburu yi, nanip o,” yinuk, yoragagirak.

6 Yorage mbareegi, onggo yo’nogo logonet, “Nit ninombo Erekap aput Yonarap nen, Kit inom, kit paga nda’- narugun inom, anggur amburu nonggo logorak mondok mage o, yinuk, wone lengganogo yo’niragagerak me, nit anggur amburu nunggulik o.

7 Wone ti, yo’nirage logonet, Kit kinawi wukkologwe, yi mendek ndi mendek awi yumbunit nogwe, anggur awi yakwi, eeko logorak mage mban. Ata, kineenik nggorek logomunggup nduk, o nggween paga aap nggiru kwak ya agak nogo logonet, ooliya-ooliya wuppunuk, logomunggup, yo’niragagerak.

8 At Erekap aput ninombo Yonarap wone lengganogo yo’niragagerak ti abok aret eerit wundi wogo logonet, nit inom, ninakuwi inom, ninapuri wologwe-komologwe inom, abok aret nen anggur amburu nunggwi,

9 nit logorak ninawi wukkologwe, anggur awi yakwi, yi awi ndi awi yumbunit nogwe, awi mendaarogo pugwi, eekulik aret o.

10 Ata, at ninombo Yonarap wone lengganogo yo’niragagerak nogo abok aret eeko logonet, ninawooliya wuppatinuk, time aret wonogo monggoorak o.

11 Togop eeko monggoorak kwe, at aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nogo, o yi tebenggolaakit nduk unggwi wage kagak, nit nen yogo logonet, It aakumi Mbaben mendek inom, it Aram mendek inom, inawuri ineegin warak nen nit ninoorukwak, o wunnarok kole Yerutalem nawok o, yinuk, o Yerutalem yime ari wogogurak wonogo ogoorik o,” yinuk, yo’nereegwaarak.

12 Yo’nogo nogogwaarik, awo wonogwe iigak, Aliku ALA nen wone an yo’nereegerak nogo yi aret.

13 “At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, Kat nen it aap Yekura mendek inom, it aakumi o Yerutalem mendek inom, wonogwe me nage logomenggendik, wone yoroorak nogo yi aret. An wone yorage ti, it mamumbunuk eeko logorak meek ya? yinuk, Aliku ALA nen yegerak o.

14 At Erekap aput Yonarap nen, Anggur amburu noorak mage o, yinuk, apuri wone lengganogo yoragagerak nogo, liirogon porogo logonet, inombo nen wone lengganogo yoragagerak mugurok, o yogondak kuli anggur amburu nengga’lek aret menggaarak kwe, it perak, an nen kulinik-kalinik yoragak mban eeke minggirak kwe, noone konembunuk eeka’lek aret agaarik o.

15 Kulinik-kalinik an yorage neegak yoraga nayeloman mini nogo, nappiya wagak eeke neenok, At Ala wonage kagak kinagugiwak ayuk wuppunuk mugurok noorak mage o. Kit maluk eerit nugwi nogo mbo punuk, kiniyokan wogwe, kinobaabut alik ngget mendek eekkologwe, eekwi kiinok, Aliku ALA nen kit inom, kinombomini inom, nggween wokkiragagim nogome aret logomunggup o, yinuk, yoragak mban eeko nogogwaarak kwe, it nen an noone liippugwi, inaruk konenggwi, eeka’lek aret agaarik o.

16 Aap Erekap aput Yonarap paga wiganak nen inombo wone lengganogo yoragagerak nogo, inaruk konembunuk liirogon aret eeko nogogwaarak kwe, it aakumi ti perak, an yorage nogo inaruk koneniyak ineebi mbako menggaarak, yegerak o.

17 Togop me, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. It Yekura mendek inom, o kota Yerutalem wonogwe inom, an nen wone yorage nagagirak kwe, inaruk konenggwi, wiirage nagagirak kwe, Wae, yinuk, yo’nugwi, eeka’lek iinok, Aaninggin mondok alik negen kinoba kwippinagagin o, yinuk, yoragagirak nogo aret inoba kwippiyaagin abet aret mbako logowak, yegerak, yora nak o,” yinuk, an yo’nereegerak.

18 Yo’nege mbareegi, an Yeremiya nen it inanebunu Erekap mendek nogo yorage logonet, “At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. It inombo Yonarap nen wone lengganogo yoragagerak abok aret liirogon konembunuk eekwi, ndi, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yoragagerak nogo pippunuk mugurok nogwe, eeko menggaarak me,

19 aap Erekap aput Yonarap paga wiganak nen it nake eekwi nogo, ineebe lek arugun lek mondok-mondok ambi mi’nagak ambi mi’nagak eeko logogun o, yinuk, At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak me, yokkiragi o,” yinuk, yoragagirak.

36 MBUKU PIRIK-PEREK MBANAK YOYAKIM NEN KANI KUNEEGERAK
WONE 36:1 2End. 24:1, 2Mbin. 36:5-7, Ndan. 1:1-2

1 At Yotiya aput Yoyakim nogo it Yekura inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun kenagan eeppunuk, ambi age paga Aliku ALA nen at Yeremiya wone yoreegerak nogo yi aret.

2 “It aakumi Iterali inom, Yekura inom, aakumi inanebunu lombok abok aret inom, nen eeko logorak wone at Yotiya endagembogut logonet wone lengganogo yorage kagak yokkege nagagirak nen nok, yogondak kuli yokkege nogo abok aret mbuku pirik-perek aago wagangge logomenggendik, ti paga liiru mbanogo pu o.

3 An nen it Yekura mendek aaninggin-paaninggin abok aret inoba kwippiyoorak koonogo pigirak nogo inaruk konenggo logomenggaarik, it inalitak lombok maluk eerit nugwi nogo mbo pugun ilik, lek a? Ndi, abet aret mbo pugwi iinok, noone taganogo punuk eekwi inom, it maluk eekwi inom, lek eerogo pigin o,” yinuk, yoreegerak.

4 Yoge mbareegi, at Yeremiya nen aap Neriya aput Mbaruk wiige nagagerik, Aliku ALA nen wone at yoreegerak nogo abok aret at yoge kagak mbuku pirik-perek aago nogo paga liiru mbanogo pereegerak.

5 Mbanogo pege mbareegi, at Yeremiya nen Mbaruk nogo yoge, “An ambi noba yiluk yegerak paga Aliku ALA awi wurik me ungguurak meek me,

6 inambe mage negen eeppunuk wonogwe ne ti paga, Aliku ALA awi wurik me unggwi nage logomenggendik, wone an yokkege neegak mbuku pirik-perek aago paga liiru mbanogo pegendak nogo, aakumi kuwak aago wonogwe ti, inenggaanom paga lungge, it aakumi Yekura mendek inawi kotakota nen wogwe kunduk, it abok inenggaanom paga lungge, eerumunggun o.

7 Aliku ALA anini mbake, iniki aagi kani kunik negen mi’nage, eeke nogo, it aakumi yi, inoba kwippiyoorak yoragagerak ti mondok iya lombok mbanak me, lunemenggendak inaruk konembunuk, inalitikinalitak Aliku ALA yogo logonet, Nit maluk eeko o, yinuk, inomaluk mbo pugwi iigak eerukwak, it abok inenggaanom lunumunggun o,” yinuk, yoreegerak.

8 Yoge nagagerik, Ala yoge kagak yoraga at Yeremiya nen at Neriya aput Mbaruk yoreegerak nogo abok ndakndak eeke logonet, Aliku ALA awi wurik me time Aliku ALA nen yereegerak mbuku pirik-perek aago paga liiru mbanak nogo luni nagagerak.

9 Aap Yotiya aput Yoyakim nogo aakumi Yekura inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage kagak, tahun 4 eeppunuk, ambi eerak tut 9 penenak ti paga, Ala enggaanom paga it aakumi Yerutalem mendek inom, o Yekura inawi kota-kota nen Yerutalem kuwak ari wogogwaarak abok aret inom, inambe mage negen eeppunuk logorak wone lengganogo yoragagerak me,

10 at Yeremiya nen Mbaruk yoge kagak mbuku pirik-perek aago paga liiru mbaneegerak nogo, it aakumi abok aret Aliku ALA awi wurik me kuwak eerak wonogwe nogo, at o apit inake liiru mbangga Tapan aput Nggemariya ago ogoorak tu pak ambe Ngget Mbanak yogo menggam Ala awi wurik oore’nggam unggwi wogo menggam pa’nggwe irimbaga taati nen luneegerak.

11 Lungge mbareegi, aap Tapan ombooluk Nggemariya aput Mikaya nogo, Aliku ALA yereegerak mbuku pirik-perek aago mbanak luneegerak nogo aruk konengge nagagerik,

12 wambi wa’nuk, it aap inengga warak, o abok inake liiru mbangga Elitama inom, at Temaya aput Ndelaya inom, Akobot aput Elanatan inom, Tapan aput Nggemariya inom, Kananiya aput Terekiya inom, aap inengga warak eegu alik abok aret inom, aap endagembogut awi o nggwok wurik me at o abok inake liiru mbangga ago ogoorak me nogome kwi’ndak wonogwe me, iya nagagerak.

13 Iya nage nagagerik, at Mbaruk nen mbuku pirik-perek mbanak aakumi ambik inenggaanom paga lungge aruk koneneegerak nogo mbininogo yoragagerak.

14 Aap Kuti nen aput Telemiya ndake, Telemiya nen aput Netaniya ndake, Netaniya nen Yekuri ndake, eereegwaarak me, it aap inengga warak nogo nen aap Yekuri nogo yogo logonet, “At aap Mbaruk nen mbuku pirik-perek aago paga liiru mbanak aakumi ambik inenggaanom paga lunggerak ti, wonok woraawak nduk, kat yori nak o.” Yoreegwaarak yori nage mbareegi, Mbaruk nogo mbuku pirik-perek aago liiru mbanak nogo wonok, it wonogwe me wagagerak.

15 Wonok wage mbareegi, it nen Mbaruk yogo logonet, “Ninawot wa! Kwi’na’nuk wone ti, nit ninenggaanom lunu o.” Yogo mbareegwa, inenggaanom paga luneegerak.

16 Wone luneegerak nogo abok aret inaruk konembunuk, inaganak ngginuk ari logonet, inigen petpet yinuk, Mbaruk nogo yogo logonet, “Wone yagandak abok aret ti, wonok aap endagembogut yori nawok o.”

17 Yogo nogogwaarik, at Mbaruk ambinom yogo logonet, “Mbaruk wae. Nonggop eerogo wone yi, liiru mbanggendak nogo nit yo’niret o. At Yeremiya nen yokkege kagak liiru mbanggendak ilik, lek a?”

18 Yogo mbareegwa, at Mbaruk nen, “E o. Wone yi abok aret at Yeremiya nen an yo’nege kagak amburu mili paga mbuku pirik-perek aago yi paga liiru mbanogo pigirak o.”

19 Yorage mbareegi, it aap inengga warak nogo nen at Mbaruk yogwi, “Kat Yeremiya kimbirak mbet kumaa’nari nanip o. Ndi, kumaarak wonogo logonet, Nit yime ogoorik o, yinuk, aakumi yoroorak abu mage o,” yinuk, yoreegwaarak.

20 Yogo nogogwaarik, mbuku pirikperek aago liiru mbanak nogo aap liiru mbangga Elitama ago ogoorak me pogo nogogwaarik, aap endagembogut awoore’nggam nanuk, wone ti abok aret aap endagembogut mbininogo yoreegwaarak.

21 Yogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen mbuku pirik-perek aago nogo aap Yekuri, “Wa nak,” yoge mbareegi, mbuku nogo aap o apit inake liiru mbangga Elitama ago ogoorak me wonage me wonok wage nagagerik, aap endagembogut inom, aap inengga warak at inom mi’ndak wonogwe nogo abok aret inom, inenggaanom paga luneegerak.

22 Ti luneegerak nogo ti, tut 8 penembunuk, ambi penenak paga o togwi nggut-nggut eeke kenok wonagak nogome togolowak kole ogobakkigirik kani kunik me togwi worakkolage taati kwi’ndak wonage eyom paga luneegerak.

23 At Yekuri nen mbuku pirik-perek aago mbanak nogo mbere mbiginik lungge kenok, aap endagembogut nen at liiru mbangga owaruk mbuuluk nogo paga mbanogo kani kunik me nogome mambege, kenagan mbiginik lungge kenok, mbanogo kani kunik me mambege, eerit-eerit mbuku nogo lek eerogo kani kuneegerak.

24 At aap endagembogut inom, awuri at ake eeka inom, wone ti abok aret inaruk koneneegwaarak kwe, “Wone yi, iya lombok, kogo o,” yinuk, inagabiti mbakwi, inayum iluk ambi nibinogo pakwi, eerulik aret.

25 Ndi, it Elanatan inom, Ndelaya inom, Nggemariya inom, nen mbuku pirik-perek liiru mbanak kani kungge kenok, “Togop eeke ti mage o,” yoreegwaarak kwe, aap endagembogut nen it yogwi nogo, mondok aruk konenulik aret eereegerak.

26 At aap endagembogut nogo nen it yogwi, nogo inoone konembunuk, puk ariyak op kwe, kagak aret, at aput endage warak Yera’meen nogo inom, Atiriyen aput Teraya inom, Aberen aput Telemiya inom, nen aap liiru mbangga Mbaruk kunduk, Ala yoge kagak yoraga Yeremiya kunduk, imbirak piginabi nawak nduk, yoragagerak kwe, Aliku ALA nen it aap ti, ineebe kumaappiyareegerak me, kwaariyoolik aret.

27 At Yeremiya wone yoge kagak, at Mbaruk nen mbuku pirik-perek aago paga liiru mbaneegerak nogo, aap endagembogut nen kani kungge mbareegi, Aliku ALA nen Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

28 “Kat nen mbuku pirik-perek aago alik ambi wagangge logomenggendik, wone aa’nduk yugu it Yekura inowe endagembogut Yoyakim nen kani kuneegerak paga mbanak wonagagerak nogo abok aret liiru mbanu o.

29 Ndi, Aliku ALA nen yegerak o, yinuk, it Yekura inowe endagembogut Yoyakim yoriyak nogo yi aret. It Yekura inowe endagembogut nen mbuku pirik-perek aago liiru mbanak ti, kani kumbunuk, at Yeremiya yoge logonet, Aakumi Mbaben mendek inowe endagembogut wage logomenggerik, o yi lek eerogo pege logonet, aakumi inom, inaanggumi inom, inenggaawak lek eerogo piyaagin o, yinuk, nonggop nduk, liiru mbanogo pegendak?”
30 Yoreegerak ti paga at Yekura inowe endagembogut eeppuurak Nalik Ku ALA nen ari logonet, “Ndawut wone lengganogo yorage nagagim at Yoyakim apuri wiganak paga ambi wone lengganogo yorogo logogun mondok lek aret o. At eebe kambemenggerak mbo pemenggaarak endekem wonage kagak, o liingge paga mo andi wake, oonikiya paga togwi nen miin tu eerogo pege, eeke logogin o.

31 Ndi, at inom, at paga wiganak inom, at ake eeko menggaarak inom, maluk eekwi paga aaninggin mondok nggwik togon inoba piige logonet, it o Yerutalem menggaarak inom, it aakumi Yekura wonogwe me inom, an ari inaruk konenggo logolik me, aaninggin-paaninggin inoba kwippiinet noorak yoragagirak nogo aret inoba kwippiyaagin, yegerak, yori nak o,” yinuk, yoreegerak.

32 Yoge mbareegi, at Yeremiya nogo nen mbuku pirik-perek aago ambi waganogo at Neriya aput liiru mbangga Mbaruk nogo wogo’nuk, yoge kagak at Mbaruk nen it Yekura inowe endagembogut Yoyakim wone yugu mbuku pirik-perek aago paga liiru mbanak kani kuneegerak nogo ndak-ndak liiru mbanogo pege, ndi, wone ti mendek alik ambi inom aret liiru mbanogo pege, eereegerak.

37 TEREKIYA NEN YEREMIYA, “NAKE TAMBAN EERU,” YOREEGERAK
WONE

1 It Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nen at Yoyakim aput Yoyakin obaane’me Yotiya aput Terekiya nogo it Yekura inowe endagembogut logowak nduk, mippereegerak.

2 Mippereegerak aret kwe, at Terekiya inom, at inom eeka inom, it aakumi o time menggaarak inom, Aliku ALA nen Yeremiya yoge kagak it yorage nogo liippega’lek aret wonogogwaarak.

3 Togop aret wonogogwaarak kwe, ne ambi paga aap endagembogut Terekiya nen aap Telemiya aput Yukan inom, Maateya aput Ala unde Tepaniya inom, imbirak Ala nen yoge kagak yoraga Yeremiya yori nawak nduk, nappiige mbareegi, nogo nogogwaarik, “Nit ninake ninogoba Aliku Ala yo’nok nduk, yokkiri wogo o,” yoreegwaarak.

4 At Yeremiya nogo awo keele maarogo mambega’lek aakumi inenggela’me time we ugun nege-wege eeke kagak,

5 it aap Mbaben mendek o Yerutalem tebeni ungguwok nduk eekwi me, “Lek o. It aap Pirawun awuri ineegin warak inom o Metit nen muk wundi wagaarak o,” yogwe nogo inaruk konembunuk, o Yerutalem mbo punuk nogwe nogo eyom paga yori nogogwaarak.

6 Yori nogo mbareegwa, Aliku ALA nen at yoge kagak yoraga Yeremiya wone yoreegerak nogo yi aret.

7 “Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, Kin wokkeyaawak nduk, it nappiya wagaarak nogo nen Yekura inowe endagembogut yoriyak nogo yi aret. Aap Pirawun awuri ineegin warak yeenggwaaraawok nduk, wundi wagaarak nogo iniyokan iname o Metit nagun kwe,

8 it Mbaben mendek perak, iniyokan wogo logomenggaarik, it inom wim eeko logonet, o kota yi, tebenogo piinok, o kani mbelak- mbalak eerogo pugun, yegerak o.

9 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. It aap Mbaben mendek nogo iname mondok aret nagaarak me, iniyokan woraagun lek, mbakwi ti paga it aret inambokan laganggologwe me, togop mbarugwaarik o. Woraagun aret!

10 It aap Mbaben mendek inawuri wim eeka abok aret inoori wogwe nogo mugogo wumbiyoorak op nen, it mbaganggwi iigak, eegu maale warak ooliyana puk arit namenggaarak nogo nen aret wundi wogo logonet, o kota yi, kani pup eerogo pene, yegerak, yori nanip o,” yinuk, yoragagerak.

YEREMIYA PIPPUNUK KEELE MAAROGO MAMBEREEGWAARAK WONE
37:1 2End. 24:17, 2Mbin. 36:10
11 It aap Mbaben mendek ineegin warak nogo Pirawun awuri ineegin warak inom wogwe iinok, o kota Yerutalem mbo punuk nogo mbareegwa,

12 at Yeremiya nogo o Mbeniyamin wonogo menggam owe-awot time wonogwe nogo nen inanggween yate kwak tumbukwi me, “An ambi wo’- niruwak o,” yinuk, o Yerutalem nen wundi naakit nduk,

13 Mbeniyamin Tu Unggwogo Menggam ari nage me, it aap tu pak mbanak arum waka inowe Kananiya ombooluk at Telemiya aput Yeriya nogo nen at Yeremiya pippunuk, yoge logonet, “Wulaga! Kat aap Mbaben mendek kinom ariyak nduk wundi nage keegi o.”

14 Yoge mbareegi, at Yeremiya nen onggo yoge logonet, “Kat yagandak ti lek o. An aap Mbaben mendek ninom ariyak nduk nage lek o!” yoreegerak kwe, at aap Yeriya nogo aruk konengga’lek aret at Yeremiya piganok aap inengga warak wonogwe me nogome pi wagagerak.

15 Pi wage mbareegi, it aap inengga warak nogo nen at Yeremiya mba yogo logonet, yawi wako nogogwaarik, o apit inake liiru mbangga Yonatan ame aakumi keele maarogo mambiigak eerogo pereegwaarak me nogome aret mambereegwaarak.

16 Keele maarogo mambiigak o abu’na nggween nenaarogo pit nogogwam ambi me mambereegwaarak wonage kagak, o ndime ari nagagerak.

TEREKIYA NEN YEREMIYA WAGANOGO O AMBIME PEREEGERAK WONE

17 Ari nage mbareegi, ne ambi paga aap endagembogut Terekiya nen aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me at Yeremiya nogo pi woraawak nduk, yoragagerak wonok pi wogo mbareegwa, kote yoge logonet, “Aliku ALA nen wone ambi yokkegerak ilik?” Yoge mbareegi, “Ambi wonage o! Kat keebe waganogo aap endagembogut Mbaben mendek eenggime pagagun, yegerak o.”

18 Yoge nagagerik, at Yeremiya nen aap endagembogut Terekiya nogo wone ambi yoge logonet, “Kat inom, kawuri kinom eeka inom, aakumi o yime wonogwe inom, maluk ngge eeppinagagirak kenok, an keele maarogo mambiigo menggam mambanggotak?

19 Aap endagembogut Mbaben mendek nen kat koori wogwe, o tebenggologwe, eeri woraagun lek o, yinuk, it kat kawuri, Ndogop age kaamunggun o, yinuk, yokkogo menggaarak nogo ineebe ngge o?
20 Nogoba kendagembogut wae. An yokkirikit mbakirak yogondak yokkege yi, mbo puurak mage o. Ata, karuk liirogon konengge logot o. O apit inake liiru mbangga aap Yonatan ame niyokan nappanege keenok, kambigin aret me, time nappaniyak mage o.”

21 Yoge mbareegi, at Terekiya nen at awi nggwok abe wurik arum waka inawoore’nggam, “Time logowak o,” yinuk, wone lengganogo yorage, ndi, “Tu it oroti worako menggam nen ko’lu-kii’me wonok iri wagak mban eekwi iigak, oroti ti lek aruwak o,” yinuk, yorage, eereegerak paga at Yeremiya nogo aap endagembogut awi nggwok abe wurik arum waka inawoore’nggam taati aret wonagagerak o.

38 YEREMIYA NIYO NGGWEEN KABUNIK ME WUPPEREEGWAARAK WONE

1-3 At Yeremiya nen ari logonet, “Aliku ALA nen wone yegerak nogo yi aret. Aap taani nen o kota yime puk ogwe iinok, wooluwak paga inoorak kanggwi, mbi noogelo nen kanggwi, kugilingga paga kanggwi, eerugun kwe, it aap o yime nen wundi nanuk, aap Mbaben mendek inom ogwe iinok perak, inoorugun lek inagap ndakko’nok ineenik aret logogun, ari, ndi, Aliku ALA ambi ari logonet, O kota yi, aap endagembogut Mbaben mendek awuri ineegin warak ineenggime piige neenok, tebenggolaagun, ari, eereegerak o,” yinuk, at Yeremiya puk aga’- lek aakumi ambik yoragak mban eeke nogo, it aap Matan aput Tepaka inom, Patikut aput Nggeraliya inom, Telemiya aput Yukan inom, Malikiya aput Patikut inom, inaruk koneneegwaarak.

4 Inaruk konembunuk, it aap inoweewi inengga warak ti nen aap endagembogut Terekiya yogo logonet, “At aap ti, it ineegin warak o kota yime awo wonogwe inom, aakumi abok aret inom, yoranet nage paga inomanggen tayenogo piige, iniki ugun tayenak logowak nduk, agan nege lek maluk eekkolaawak nduk agan nege me, at enggaawak mondok lek eeppuurak o.”

5 Yogo mbareegwa, at aap endagembogut Terekiya nen onggo it yorage logonet, “Kit eeriyak yogwe ti, nendagembogut an nen non mbanogo pinagarak meek me, at eeppuurak mbakotak nogo kinobaalombok eeppumunggup o.”

6 Yorage mbareegi, it nen Yeremiya wonok aap endagembogut awi wurik tum waka inawoore’nggam aap endagembogut aput Malikiya aniyo kabunik me time eebe keele pugunogo wuppereegwaarak. Wuppogo mbareegwa, nggween kabunik nogo niyo yenggenak lek purok mban wonage me, Yeremiya nogo yobok togon wambeegerak.

7 Wambeegerak wonage me, aap Kuti mendek ooli wogo aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me eeke nagagerak endage Ebet-Melek nogo nen, Yeremiya niyo nggween kabunik me wuppereegwaarak aruk koneneegerak. Konembunuk, ne ti eyom paga aap endagembogut o kota tu unggwogo menggam endage Mbeniyamin taati kwi’ndak wonage me,
8 aap Ebet-Melek nogo aap endagembogut awi o nggwok wurik me nogome nen wundi wage nagagerik, aap endagembogut nogo yoge logonet,

9 “Nowe kendagembogut wae. It aap yi nen Ala yoge kagak yoraga Yeremiya eebe waganogo niyo kabunik me wuppegaarak nogo, o kota yime oroti abu lek arit nage paga kambuwak nduk, eekaarak ti, mondok maluk aret eekaarak o.”

10 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo nen at aap Kuti mendek Ebet-Melek nogo yoge, “Aap Ala yoge kagak yoraga ti, eebe awo kangga’lek kagak niyo kabunik me nen pilanogo nippi woraawak nduk, aap ineebe 30 yime nen wogoren nak o.”

11 Yoge mbareegi, at Ebet-Melek nogo aap ineebe 30 wogoren aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me yi mendek ndi mendek pugu menggim ko ambime unggwi nanuk, yum nibinik inom, yum yirik wonagaatak mbo pugu inom, wagangge nagagerik, keele pugunogo Yeremiya niyo kabunik me wonage me wurabeegerak.

12 Wuppege logonet, aap Kuti mendek Ebet-Melek nogo oone nggwok paga Yeremiya yoge, “Keele kagabolo mbanukwak, yum maluk nibinik ti, kane’nggen me nabenogo pu o.” Yoge mbareegi, yoreegerak ndak-ndak eekkolage mbareegi,

13 at Yeremiya niyo kabunik me nen keele pugunik nogo paga yabonogo nippi wogogwaarak. Nippi wogo mbareegwa, at Yeremiya nogo aap endagembogut awi nggwok abe wurik tum waka inawoore’nggam nogome aret wonagagerak.

TEREKIYA NEN AT YEREMIYA NE AMBI KIN WOKKAGAGERAK WONE

14 Ne ambi paga Terekiya nen Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nogo wonok, Aliku ALA awi wurik me tungga mbere mbanak kagak ambi mbanak me nogome pi woraawak nduk, yoragagerak pi wogo mbareegwa, Yeremiya yoge logonet, “An wone ambi yokkege me, yokkege neenok, kinikime teppuurak mondok mage o.”

15 Yoge mbareegi, at Yeremiya nen Terekiya yoge logonet, “Wone kat yo’nege nogo an nen onggo yokkiriminggirak kwe, teppanumunggun lek neebe aret noorumunggun nogo lek a? Ndi, an nen, Ndogop eeke logot o, yinuk, yokkege neegak kunduk, noone karuk konenumunggun lek mban aret o.”

16 Yoge mbareegi, at aap endagembogut Terekiya nogo alik kote Yeremiya yoge logonet, “An nen kat koorogo pagage, ndi, it aap kat kooriyak nduk, mukkeren nugwi nogo ineenggime piige, eerigin lek o, yinuk, aakumi ineenik eeppiiga mondok eenik menggerak Aliku ALA endage kumbunuk kumbuk mbanggi o,” yinuk, yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, at Yeremiya nen Terekiya yoge logonet, “At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. At Terekiya nogo wundi nage logomenggerik, Wim mage o, yinuk, aap endagembogut Mbaben mendek awuri inabu’me tebe yi nage kenok, ili eerogo pugwi, o kota ti, kani mbelanogo pugwi, eerugun lek at apurilogwe inom ineenik aret logogun o.

18 Ndi, aap endagembogut Mbaben mendek awuri inabu’me tebe yi unggigin lek kenok perak, o kota ti, it Mbaben mendek ineenggime piyaminggirak me, kani mbelanogo pugwi iigak, at kunduk, ineenggime nen mbaganigin lek,” yegerak me, yokkigi o.

19 Yoge mbareegi, aap endagembogut Terekiya nen Yeremiya yoge, “It aap Mbaben mendek nen an neebe waganogo it aap Yakuri mendek aap Mbaben inom ari unggwogogwaarak nogo ineenggime panugwi iinok, maluk eerogo panukwak nagabiti o.”

20 Yoge mbareegi, at Yeremiya nen onggo at yoge logonet, “Kat yagandak ti, togop eekkabugun lek o. Aliku ALA nen yegerak yokkege yi, karuk liirogon konembunuk, eeke keenok, keebe obeelom logonet, kili aago aret logomunggun o.

21 Ndi, it inabu’me tebe yi unggumunggun lek keenok perak, nano mendek ariyak Aliku ALA nen yo’nege kagarak nogo yi aret.

22 It kumi aap Yekura inowe kendagembogut kawi o nggwok abe wurik me wonogwe nogo wogoren aap Mbaben inowe endagembogut awuri inengga warak inowagam piya wogwe iinok, inoone nggwok paga kat yokkogo logonet, Koreewi lombok nen pilit pugunogo yokkugwi, tebenogo pagagwi, eekaarak o. Kiyok purok me yobok togon wangge keegak, it koreewi ti, mbo paganuk nagaarak, yokkogo logogun o,

23 Kakuwi-kapuri inom it aap Mbaben mendek ineenggime piyaagun o. Ndi, kat kunduk, it ineenggime nen kole mbaganumunggun lek aap Mbaben inowe endagembogut nen pikkake, o kota yi, kani mbelanogo pege, eerigin,” yo’negerak me yokkigi o.

24 Yoge mbareegi, at Terekiya nen Yeremiya yoge, “Kat keebe koorukwak, wone nimbirak mbanggoorak yi, aakumi ineenu ogwe iyo, yoroorak abu mage o.

25 It aap nawuri inengga warak nen wone nimbirak yogoorak inaruk konembunuk, keya wogo logomenggaarik, Aap endagembogut kimbirak yogotak nogo, yo’nirage lek kinikime tebenogo pege keenok, nit koorugun aret me, kat nen at yoge, ndi, at nen kat yokkege, eekotak nogo yo’niret o,

26 yokkugwi iinok, kat nen, Lek o. An nen aap Yonatan ame time kambukwak nappaniyak mage, yogirak, yoraamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

27 Yoge mbareegi, it aap inengga warak nogo abok nen Yeremiya ka wogo nogogwaarik, eegwa’me waganggo mbareegwa, at aap endagembogut nen, “Wone yogop yoraanu o,” yoreegerak nogo ndak-ndak aret yoragagerak. Yorage mbareegi, wone aap endagembogut imbirak yereegwaarak nogo, aakumi ambi ineenu arulik me, ambinom yoroolik mbo punuk nogogwaarak.

28 Ndi, at Yeremiya nogo aap endagembogut awi nggwok abe wurik arum waka inawoore’nggam wonage kagak Yerutalem tebeni unggwi wogogwaarak.

39 O YERUTALEM TEBENI UNGGWOGOGWAARAK WONE
38:28 Yeti. 33:21
1 O Yerutalem tebeni unggwogogwaarak nogo yi aret. Aap Terekiya nogo Yekura inowe endagembogut wonage kagak tahun 8 eeppunuk, ambi eeke tut 10 penengge ti paga aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nogo, awuri wim eeka abok aret inom o Yerutalem wogo nogogwaarik, tebenuwok nduk, eekwi iigak,

2 aap Terekiya endagembogut wonage kagak tahun 10 eeppunuk, ambi eeke tut 4 penenak tanggal 9 paga o Yerutalem yugum pak wurik langgunogo pereegwaarak.

3 Langgunogo pogo nogogwaarik, aap Mbaben mendek inowe endagembogut awuri inengga warak, aap Neregan-Taretet inom, aap Tanggat-Nebo inom, aap endagembogut awi nggwok abe wurik arum menggaarak inowe Tarekim inom, aap nagawan Neregan- Taretet inom, aap it Mbaben inowe endagembogut awuri inengga warak eegu inom, tu endage, Oolo Unggwogo Menggam time kwi’nari unggwogogwaarak.

4 Kwi’nari unggwogwe nogo aap Yekura inowe endagembogut Terekiya awuri ineegin warak abok aret inom nen inigen iigo nogogwaarik, oonikiya ti paga o kota nogo teppunuk, tu aap endagembogut eyabu yarak me owa’nagat peenok-peenok wurik kagak oolo tu unggwogo menggam nogo paga wundi nanuk, kole mbaganit o Araba niyo Yoreran kobappaga ari nawok nduk, nogwe me,

5 it aap ineegin warak Mbaben mendek nen muguren nogo logonet, aap Terekiya nogo o Yeriko kobappaga ari nagagerak wonage me, pippunuk wonok, o Kamat kota Iribila aap Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat wonage me pi nogo mbareegwa, taati nen, “Ndogop eeppagagun o,” yinuk, yoge nagagerik,

6 o Iribila taati aret Terekiya enegen kagak apuri inoorogo piige, it Yekura inoweewi nagawan-nagawan nogo abok aret inoorogo piige, eeke nagagerik,

7 at Terekiya nogo enegen kilirogo punuk, eebe wonok o Mbaben pi naakit nduk, mbutigeele tembaga paga ogobakkigirik nogo paga eenggi-iyok maarogo pereegerak.

8 It aap Mbaben mendek nen aap endagembogut awi o nggwok abe wurik nogo kani pugwi, it aakumi inawi wurik kani mbelanogo pit nogwe, yugum pak Yerutalem wurik langgulanggu eerogo wuppit nogwe, eereegwaarak.

9 Ti eerogo pogo nogogwaarik, aap endagembogut eebe wonok nega inowe Nebutararan nogo nen, it aakumi ando iigak nogogwaarak o kota time wonogwe nogo inom, it at inom ari wogogwaarak inom, it aakumi ugun nggininik iigak nogogwaarak nogo inom, wogoren o Mbaben naakit nduk, koonogo piige,

10 ndi, it aap inamendek lek ineenggi abu lek iinok perak, yabu anggur yarak inom, nggween yabu eekkologo logorak inom, wogorage, eereegerak.

YEREMIYA WONDET EEROGO PEREEGERAK WONE

11 Aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nen Yeremiya eeppuurak it aap at eebe wonok nega inowe Nebutararan yoge logonet,

12 “Aap Yeremiya ti, maluk ambi eeppuurak mage o. Ata, eebe wagangge logomenggendik, liirogon unde wake me, Ndogop eeppaniyak o, ari kenok, yokkege ndak-ndak eeppege logomunggun o,” yinuk, yoreegerak me,

13 aap endagembogut wonok nega inowe Nebutararan inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me arum menggaarak inowe Nebutiyataban inom, aap nagawan ambi Neregan-Taretet inom, aap it Mbaben mendek inowe endagembogut awuri inengga warak eegu inom, abok aret nen Yeremiya nogo-

14 aap endagembogut awi wurik arum waka inawoore’nggam wonage me time nen piinogo wumbuwak nduk, yorogogwaarak piinogo punuk, aap Tapan ombooluk Akikam aput Nggeraliya nen at Yeremiya ame lombok pi nawak nduk, wogori wogogwaarak at nen wonok ame pi nage mbareegi, owe-awot inenggela’me ugun aret wonagagerak.

15 At Yeremiya nogo aap endagembogut awi o nggwok abe wurik arum waka inawoore’nggam awo keele maarak wonage me, Aliku ALA nen wone yoreegerak nogo yi aret.
16 “Kat nen aap Kuti mendek Ebet- Melek wonage me nage logomenggendik, At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen wone yoriyak yo’negerak nogo yi aret. O kota yi, obeelom eerogo piyaagin lek maluk eerogo piyaagin o, yinuk, yagarak nogo ti, a’me nggelok yikit nduk, eeke me, enegen kagak a’me nggelok yigin, yegerak kwe,

17 Aliku ALA nen ari logonet, Ne ti eyom paga at eebe aap at agabiti mbake nogo ineenggime piyaagin lek wondet eerogo pigin o.

18 An nen at agap ndarigin me, wooluwak paga warak kambigin lek o. Iniki an noba panggombanegerak paga kugun wogoren nogo mengga kwak, agap ndarak aret logogin o, yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak, yori nak o,” yinuk, yoreegerak.

40 YEREMIYA AAP NGGERALIYA IMBIRAK WONAGAGERAK WONE

1 Aap endagembogut eebe wonok nega inowe Nebutararan nen at Yeremiya o Arama keele maarak wonage me, piinogo wumbi wagagerak kagak, Aliku ALA nen aap Yeremiya wone yoreegerak nogo yi aret. Aap Nebutararan nen aakumi Yerutalem mendek inom, Yekura mendek inom, kugun wogoren o Mbaben mbo piya naakit nduk eeke logonet, at Yeremiya nogo inenggela’me mbutigeele maarak wonage kagagerak.

2 It aap endagembogut eebe wonok nega inowe nen Yeremiya wonage kage nagagerik, at yoge logonet, “Kogoba Aliku Ala nen o yime aaninggin mondok nggwok lombok oba kwippuurak koonogo pereegerak o.

3 Aliku ALA nen koonogo pereegerak nogo ndak-ndak aret eerogo pegerak me, at eerogo pegerak yi ti, kit aakumi yi, Aliku ALA maluk eeppugwi, at oone kinaruk konengga’lek mbo pugwi, eekwi kiinok, eekerak kwe,

4 kat yogondak keenggi mbutigeele paga maarak wonage yi, an nen wondet eerogo pagagi o. Kat nimbirak o Mbaben noorak uugwe mbake keenok, nimbirak aret nawok o. Nimbirak nage keenok, an nen karum wake logogin o. Ndi, o Mbaben time nimbirak noorak, Neebi, mbake keenok, ti op mban aret o. O yime kat logorak op mban wonage me, o yime abok aret nege logonet, An yime aret logorak op kagi, mbake keenok, time aret logomunggun o.”

5 Yoge mbareegi, at Yeremiya nogo naakit nduk, ena logu ari me, aap Nebutararan nen ambinom yoge logonet, “Aap it Mbaben mendek inowe endagembogut nen o Yekura kotakota arum logowak nduk, aap Tapan ombooluk Akikam aput Nggeraliya mippereegerak wonage me, kiyokan ka nak o. Ka nage logomenggendik, kimbirak aakumi inom wonage time logorak kenok, time aret wonage, ndi, lek kenok, noorak mbaremenggenom nogome aret nage, eeke logomunggun o,” yinuk, yoreegerak. Yoge nagagerik, aap inowe ti nen mbi kambu wogoge, amendek ambi we wogoge, eeppunuk, nawak nduk nappereegerak.

6 Nappege mbareegi, at Yeremiya nogo aap Akikam aput Nggeraliya o Mitipa wonage me, ka nanuk, imbirak it aakumi o time mbo piinok nogogwaarak nogo inom aret wonogogwaarak.


AAP NGGERALIYA O YEKURA UNDE LOGORAK MIPPEREEGWAARAK
WONE (2End. 25:22-26) 40:7-9 2End. 25:22-24

7 Aap Mbaben mendek inowe endagembogut nen aap Akikam aput Nggeraliya nogo, o Yekura arum logowak nduk mippege, ndi, it aap inom, kumi inom, wologwe-komologwe inom, ambi eekkoloorak abu meek iinok, o Mbaben wogoren noolik mbo piyareegwaarak inarum logowak nduk mippege, eereegerak yogwe nogo, it Yekura ineegin warak inoweewi inom, inawuri ineegin warak inom, awo endekem ari nogogwaarak wonogwe nogo nen inaruk konembunuk,

8 aap Netaniya aput Itimayen inom, Kareya apuri Yokanan Yonatan imbirak inom, Tanukumet aput Teraya inom, aap Netopa mendek Epayi apuri inom, at Maaka aput aap Yetaniya inom, it inawuri abok aret inom, at Nggeraliya o Mitipa wonage me ka wogogwaarak.

9 Ka wogo mbareegwa, at Tapan ombooluk Akikam aput Nggeraliya nogo nen it inawuri inom wogogwaarak nogo yorage logonet, “It aap Mbaben mendek inabu’me logonet, inayuk wuriyak kinagabiti mbariyak mage o. Ata, o yime wonogo logonet, aap Mbaben inowe endagembogut abu’me logonet, ayuk wukwi kiinok, kineebe op aret logomunggup o.

10 An kunduk o Mitapa yime logonet, it aakumi Mbaben mendek neya wogwe iinok, kit yogwe nogo an yorage logogin kwe, kit yi perak, anggen mbaniyak eyom ari wage kenok, anggur anggen mbanggwi, anggen ando alik mendek mbanggwi, tayitun amburu tookwi, eerogo punuk, pogo menggam pogo logomonggotik, kota-kota tebenggologotak nogome aret ye mbambatinuk logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

11 Ndi, it aakumi Iterali mendek abok aret o Mowap inom, o Amon inom, o Erom inom, yi o ndi o ando alik me abok aret inom, inenggela’me wonogwe nogo nen yogo logonet, “Aap Mbaben inowe endagembogut nen aakumi eegu o Yekura mbo piinok nage, ndi, aap Tapan ombooluk Akikam aput Nggeraliya nogo nen inarum logowak nduk mippege, eereegerak o,” yinuk, yogwe nogo inaruk konembunuk,

12 it aakumi inenggela’me mak aago yi o ndi o wonogwe nogo abok aret iniyokan o Yekura aap Nggeraliya o Mitipa wonage me ka wogogwaarak. Ka wa’nuk, anggur anggen inom, anggen ando alik mendek inom, ambik aret mbanogo kuwak eerogo pereegwaarak.

AAP NGGERALIYA WAROGO PEREEGWAARAK WONE

13 Ne ambi paga aap Kareya aput Yokanan inom, it endekem ari nogogwaarak ineegin warak inoweewi abok aret inom, nen at Nggeraliya o Mitipa wonage me ka wogo nogogwaarik,

14 at yogo logonet, “Aakumi Amon mendek inowe endagembogut Mbaalit nen, Aap Netaniya aput Itamayen nen kat kooriyak nduk, nappi wagaarak nogo keenu ilik?” yoreegwaarak kwe, at Akikam aput Nggeraliya nen it yogwe nogo abet mbarulik.

15 Abet mbaka’lek mbareegi, aap Kareya aput Yokanan nogo nen aap Nggeraliya o Mitapa wonage me kote yoge logonet, “Kat koorogo pagage kenok, it aakumi Yakuri mendek abok aret kowagam kuwak ari wagaarak wonogwe nogo ma’nogwe, ndi, it Yekura mendek eegu yumbunik nogo lek ogwe, eerukwak me, an nen aakumi abu ineenggo’lek iigak, kote aret aap Netaniya aput Itimayen ti warogo pi naakit nduk yu o.”

16 Yoge mbareegi, at Akikam aput Nggeraliya nen wone onggo at Kareya aput Yokanan nogo yoge logonet, “Lek o. Aap Itamayen nen kooriyak eeke yagandak ti, pilit aret me, wari noorak mage o,” yinuk, yoreegerak.

Pasal 41
1 Tut 6 penembunuk, ambi penenak ti paga aap endagembogut at paga wiganak ineegin warak inowe endage tiyanak aap Elitama ombooluk Netaniya aput Itimayen nogo, aap ineebe 10 inom nen Akikam aput Nggeraliya o Mitipa wonage me, ka wogo mbareegwa, inom mbi awo nunggo logonet,

2 Netaniya aput Itimayen aap ineebe 10 nogo inom mi’na’nuk, aap Mbaben mendek inowe endagembogut nen o Yekura unde logowak nduk mippereegerak aap Tapan ombooluk Akikam aput Nggeraliya nogo, wooluwak paga mondok aret warogo pereegwaarak.

3 Warogo punuk, it aakumi Yekura mendek aap Nggeraliya inom o Mitipa wonogwe nogo inom, it aap Mbaben mendek ineegin warak wonogwe nogo inom, at Itimayen wungge logonet, abok aret inoorogo piyareegerak.

4 At Nggeraliya wappunuk, ko’lu aakumi awo ineenggo’lek iigak,

5 it aap o Tikem nen, Tilo nen, Tamariya nen, ineebe lambunik 80 aret me, inamboro wiirogo pakwi, inayum nibinogo pakwi, ineebe paga nggawi penek eerogo pakwi, eeko nogogwaarik, anggen yigirik inom, obari abe kaga inom, Aliku ALA awi wurik me ake wogoriyak nduk wonok wogwe me,

6 at Netaniya aput Itimayen nogo inom aabuk arikit nduk, o Mitipa nen wungge nagagerik, le agan inom lambumbunuk, yorage logonet, “Kit aap Akikam aput Nggeraliya wonage me ka woraanip o.”

7 Yoragagerak o kota oolo muundak ari wogwe me, at Netaniya aput Itimayen awuri inom wagagerak nogo inom wunggo logonet, inoorogo piinok, inoorak nogo waganogo niyo kabunik me mbo wuppiigwi me,

8 it inookwi eegu ineebe 10 nen at yogwi, “Gandum inom, gandum mendek jelai inom, wam amburu inom, nggiin amburu inom, o kota endekem yime kumaappogoorak wonage me, nit ninooriyak mage o.” Yogo mbareegwa, it inoreewi inooke logonet, inom inoorulik teppiyareegerak.

9 At Netaniya aput Itimayen nogo nen aap Nggeraliya wake logonet inom inoorogo piyareegerak ineebe abok aret niyo nggween kabunik me mbo wuppiyareegerak nogo ti, aap endagembogut Ata nogo nen aap Iterali inowe endagembogut Mbayeta awuri inom inoori unggwogwe iyo, o maan nggween nggwok kabunogo pereegim nogome aret aakumi inoorak nogo time yagabit eerogo wuppiyareegerak.

10 At aap endagembogut eebe wonok nega inowe Nebutararan nen aap Akikam aput Nggeraliya inarum logowak nduk, mippereegerak o Mitipa wonogwe aakumi eegu yumbunik abok aret inom, aap endagembogut apurilogwe komologwe inom, abok aret at Netaniya aput Itimayen nen kugun wogonake nagagerik, wogoren o aakumi Amon mendek wonogwe me piya wundage me,

11 at Netaniya aput Itimayen maluk nggwok lombok eereegerak nogo, aap Kareya aput Yokanan awuri ineegin warak inoweewi inom inaruk konembunuk,

12 at Netaniya aput Itimayen nogo, inom wim eeruwok nduk, inawuri abok aret wogoren nogo nogogwaarik, o Nggibeyon niyo kole yenggenak me nogome wonage me inom lambuni nogogwaarak.

13 Nogo mbareegwa, at Itimayen it aakumi abok wogoren nage nogo nen at Kareya aput Yokanan awuri ineegin warak inoweewi inom wogwe inigen iigo nogogwaarik, inale’nggen ambik ogogwaarak.

14 Inale’nggen ogo nogogwaarik, it aakumi at Itimayen o Mitipa nen kugun wogoren nage nogo abok aret melak togon aap Kareya aput Yokanan inom ari nogwe iigak,

15 at Netaniya aput Itimayen awuri ineebe 8 inom aap Yokanan eenggime nen kole mbaganit aakumi Amon mendek wonogwe me nogogwaarak.

16 Ndi, at aap Netaniya aput Itimayen nen aap Akikam aput Nggeraliya o Mitipa warogo pege logonet, yumbunogo piyareegerak aap ineegin warak inom, kumi inom, wologwe-komologwe inom, aap endagembogut ame eyabu eeka inom, o Nggibeyon nen wogoren nage me, aap Kareya aput Yokanan awuri ineegin warak inoweewi inom nen ndininabeegwaarak nogo wogoren-

17-18 aap Mbaben mendek inowe endagembogut nen aap Akikam aput Nggeraliya o Yekura unde logowak nduk mippereegerak nogo, at Netaniya aput Itimayen nen wareegerak paga, “It Mbaben mendek nen ninookwi iyo,” yinuk, inagabiti nen, “O Metit mbaganit nawok o,” yinuk, nogo logonet, o Mbe’lekem koorok o Kim-kam nogome puk ari nogogwaarak.

42 Inake tamban eeruwak nduk, Yeremiya yoreegwaarak wone

1 Ti’nuk, aap ineegin warak inoweewi inom, at aap Kareya aput Yokanan inom, Kotaya aput Atariya inom, inendage warak inendage lek inom, abok aret nen-

2 Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nogo ka wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Nit aa’nduk aakumi ambik aret wonogogurak kwe, nineebe we mbuuluk mban yumbunogo pinaneegwaarak wonogwe nogo kenegen abe nen niigendak me, nit yumbunik abok aret ninake nen kogoba Aliku Ala nggino yo’nok nduk, kat kowagam ari wogo o.

3 Nit o nggeeme ari noorak inom, nit nano eeriyak nogo inom, kogoba Aliku Ala nen yo’niraawak nduk, yoru o.”

4 Yogo mbareegwa, Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nen it yorage logonet, “Kogoba Aliku Ala yoru o, yo’nogotak nogo, an muk naruk konenggirak me, Aliku ALA nen an yo’nege nogo we mbuuluk ambi ninikime tebenogo pigin lek abok aret paganogo yokkiraagin o.”

5 Yorage mbareegi, it nen Yeremiya yogo logonet, “Wone kat kogoba Aliku Ala nen, Yoret o, yokkege kenok, nit yo’nirage nogo liirogon eeka’lek niinok, at pilit lek abet aret ari, liippunuk ndak-ndak ari, eeke menggerak Aliku ALA nen enegen wo’ninake logowak o.

6 Nit obeelom logowok nduk, Ninake nen kogoba Aliku Ala yoru o, yinuk, yokkogoorak nogo nen wone obeelom a, maluk a, yo’nirage ti, ninaruk konenggo logogun o. Ninogoba Aliku Ala oone konembunuk, liirogon aret eeko logogun o,” yinuk, yoreegwaarak.

Tamban eereegerak onggo yoreegerak wone

7 Yogo mbareegwa, nogo 9 yippunuk, ambi yugwi paga Aliku ALA nen wone Yeremiya yoreegerak.

8 Yoge mbareegi, at Yeremiya nen Kareya aput Yokanan inom, aap ineegin warak inoweewi at inom wonage nogo inom, aakumi inendage warak inendage lek inom, abok aret wiiragagerak kuwak ari wogo mbareegwa,

9 it yorage logonet, “Ninake nen, Yoru o, yo’nogotak nogo yoge mbaki, Iterali inogoba Aliku Ala nen yo’negerak nogo yi aret.

10 Aaninggin inoba piige nagagirak nogo paga niniki wakkolage me, it o yime mondok logorak kenok, an nen it o minggwi kwak eerogo piyaagin lek, o wukwi kwak eerogo piige, ndi, alom kinogo wumbugwi kwak kinogo wumbiyaagin lek yi awi ndi awi yakwi kwak eerogo piige, eerigin o, yinuk, yegerak.

11 Aliku ALA nen ari logonet, At aap Mbaben inowe endagembogut eebe paga inagabiti mbakwi nogo, inagabiti mbarugwaarik o. An nen it ninom wonage me, an nen aret inagap ndake, ndi, at eenggime nen wondet eerogo piige, eerigin me, inagabiti mbariyak mage o.

12 An nen it inabuwa mbake nogo neege kenok, at inabuwa nen inanggween paga logowak nduk, teppiyaagin o, yinuk, yegerak kwe,

13 kit nen, Nit o yime logorak nineebi o, yinuk, kinogoba Aliku Ala oone koneniyak, Nineebi, mbakwi,

14 ndi, kit nen, Lek o. Nit o Metit wim eekwi, oone nggwok eeka trompet nogo oonebu ari konenggwi, mbi abu nen yagan wakwi, eekulik me time ari nanuk logowok o, yinuk, yogwe, eekwi kiinok,

15 kit aakumi Yekura eegu yumbunik yi wae. Aliku ALA nen yegerak nogo kinaruk konenggo logonip o. At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, It o Metit noorak lombok mbakwi, ndi, Nogo logomonggoorik, time ye mbambatinuk logorak mbakwi, eeko logomenggaarik nogwe iigak,

16 wooluwak paga inooriyak inagabiti mbakwi nogo aret inoba kwi’nage, ndi, Mbi noogelo ninoba kwi’nage kero iya, mbakwi nogo aret inoba arit o Metit time aret kambit nogwe, eerugun o.

17 It aakumi abok aret o Metit nanuk time ye mbambatinuk logorak lombok mbakwi nogo, ambiriluk ambi teppiige, aaninggin inoba piige neenok, ambiriluk ambi agap ndakko’nok mbagangge, eerigin lek o. Ata, wooluwak paga inom, mbi noogelo paga inom, kugilingga paga inom, abok aret kambugun, yegerak me, yokkiragi o.

18 At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. It Yerutalem wonogogwaarak nogo nanini inom, niniki aagi inom, inoba piyareegi kwak, it o Metit namenggaarak wonogwe iigak, nanini inoba piyaagin o. Inoba piige neenok, Aakumi pulunik aret, yogwe, inamineeri ne agan nage iigwi, inendage kumbunuk pulunogo piigwi, meek eerogo piigwi, eeko logogun me, inanggween yi, inigen ambinom kaagun mondok lek,” yegerak me, yokkiragi o.

19 Kit aakumi Yekura eegu yumbunik yi wae. Aliku ALA nen, “O Metit noorak mage o,” yinuk, yegerak me, abet aret mbarubagip nduk, an nen o yogondak kurumbi yokkirage yi, liippinip o.

20 Kit nen, “Ninake at ninogoba Aliku Ala yoru o. Yoge keenok, yokkeremenggerak abok aret yo’nirage keenok, nit eerugun aret o,” yinuk, “Kogoba Aliku Ala yoru,” yo’nogotak nogo ti, kinogut punggolaawok nduk, yo’nogotak o.

21 At kinogoba Aliku Ala nen, “Yoret,” yo’negerak abok aret an yogondak yokkiragarak kwe, “Eeriyak, nineebi,” mbakotak me,

22 wone abet mbarubagip nduk yokkirage yi, liippinip o. Kit ye mbambatinuk logorak mbarumonggo’nom nogome wonogwe me, wooluwak paga, mbi noogelo paga, kugilingga paga, aret kambit nogo logomunggup nduk, yokkiragi o.

43 YEREMIYA O METIT WONOK PI NOGOGWAARAK WONE

1 It Yekura inogoba Aliku Ala nen Yeremiya yoraawak nduk, wone yoreegerak nogo abok aret mbininogo it aakumi nogo yorage mbareegi,

2 Kotaya aput Atariya inom, Kareya aput Yokanan inom, it aakumi iniki tiyappaka abok aret inom, nen Yeremiya yogo logonet, “Ninogoba Aliku Ala nen, It o Metit ye mbambatinuk logowak nduk, noorak mage, yora nak o, yinuk, yegerak, yo’niragandak ti, at yuulik kagak, yo’niragandak me, pilit aret ari agandik o.

3 Nit aap Mbaben mendek ineenggime pinanege keenok, it nen ninoorogo pinanugwi ilik, wo’niren o Mbaben mbo pinani nogwe a, eeruwak nduk, at Neriya aput Mbaruk nen kinikime nggaganogo pagagerak paga yo’nirage keego o,” yinuk, yoreegwaarak.

4 Yogo nogogwaarik, at Kareya aput Yokanan inom, it aap ineegin warak inoweewi inom, aakumi abok aret inom, at Aliku ALA nen, “Kit o Yekura aret logonip o,” yinuk, yoragagerak kagak inaruk konengga’lek aret-

5 at Kareya aput Yokanan nogo inom, it ineegin warak inoweewi nogo inom, nen it aakumi eegu yumbunik ma’na’nuk arit nogogwam yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nogome nen iniyokan o Yekura wogogwaarak nogo wogoren nogwe,

6 it aap endagembogut eebe wonok nega inowe Nebutararan nen aap Tapan ombooluk Akikam aput Nggeraliya inarum logowak nduk mippereegerak ineebe aap inom, kumi inom, inapurilogwe inom, aap endagembogut apurilogwe komologwe inom, wogoren nogwe, ndi, Ala yoge kagak yoraga Yeremiya kunduk, Neriya aput Mbaruk kunduk, wogoren nogwe,

7 eerit Aliku ALA nen yoragagerak tagambunuk, o Metit unggwi nogo nogogwaarik, o Tapanaket time ari nogogwaarak.

IT METIT MENDEK NEBUKANETAT ABU’ME TEBE YUURAK WONE
43:5-7 2End. 25:26
8 At Yeremiya nogo o Tapanaket wonage me, at Aliku ALA nen yoreegerak nogo yi aret.

9 “Yugum yo’nggok keenggime woppunuk, it Yekura mendek inigen iigak, o Tapanaket aap endagembogut Pirawun awi o nggwok abe wurik me tu unggwage menggim yugum ndoonak nogo pilanogo yugum ti, time kiraappunuk, obaga nggween nggabok mbenanogo pege logomenggerik, yugum pilanak nogo obaane’me ndoonogo punu o.

10 Ti eeke logomenggendik, it yorage logonet, At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. At nayeloman it Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat woraawak nduk, yoriminggirak wage kenok, yugum mbenanogo piminggim yime at wone lengganogo yorage logowam eerogo pigin me, irimbaga time awooliya wuppunuk, wone lengganogo yorage logogin o.

11 At wage logomenggerik, o Metit tebenogo pege logonet, kugi andi paga kambuurak punik kenok, andi paga kambuwak nduk eeppiige, kugun wogoret piya noorak punik kenok, kugun wogoren piya nage, wooluwak paga inooriyak punik kenok, wooluwak paga inooke, eerigin o.
12-13 Aakumi Metit mendek inagugi awi wurik kani paarogo pit nage, inagugiwak kani kungge, eegu kugun wonok nage, eerigin o. Aap ndomba ndegeninaka nen ndomba inabi inayum paga lenggek yegetak ponggonogo nappogo mengga kwak, o Metit togop aret eerogo pege logomenggerik, o Metit oonegen alut eeko logorak eyak mippugu ayuk warak nogo yigirik-noonom eerogo pege, it Metit mendek inagugi awi wurik nogo kani pit nage, eeppunuk, aru non mbanogo pega’lek kuuri’me aret nagin, yoraamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

44 AAKUMI YEKURA O METIT WONOGWE EEPPIYOORAK WONE

1 It aakumi Yakuri mendek o Metit niyo Nin ambut nogome kota Migiron inom, Tapanaket inom, Membit inom, ndi, eneerime o Patorot inom, wonogwe nogo eeppiyoorak at Yeremiya yoreegerak yi aret.

2-3 At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, “An nen o Yerutalem inom, o Yekura kota-kota abok aret inom, aaninggin mondok iya inoba kwippiige neyareegwaarak nogo o. It maluk lombok eerit nogo nogogwaarak paga yogondak o ti, aakumi wonogwe lek, o wogo langgu-langgu eerak aret agaarik o. An wonage neegak kwe, inombomini inom, it inom, inagugi ineenggo’lek mendek ake obari abe kaga kani kunggwi, abu’me tebe yinuk ayuk wukwi, eeko nogogwaarak paga nanini nen o ti maluk eerogo pereegirak o.

4 Ogole warak mendek eekwi an neebi lombok mbake minggirak nogo, Mbo pinip o, yoraawak nduk, nayeloman mini an yorage neegak yoraga kulinik-kalinik nappiigak mban eeke nagagirak kwe,

5 inaruk konenggwi, liippugwi, it maluk eekwi ti, mbo punuk iniyokan nowagam wogwe, kugi ake obari abe kaga kani kunggwi nogo mbo pugwi, eerulik me,

6 an nanini kani kunik negen mi’nage logonet, o Yekura kota-kota inom, o Yerutalem tu paga tu paga inom, nanini kilirogo wuppit wagagirak paga o ti, aakumi wonogwe lek nggween mbuk eerogo pereegirak yogondak inigen kogwe ti aret o,” yinuk, yegerak o.

7 At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. “It eekwi paga aap inom, kumi inom, wologwe-komologwe inom, elege awo ngget ndarak inom, inenggaawak lek eerogo pakwi me, it Yekura mendek ando yumbunogo teppiyoorak lek, lek eerogo piyoorak eekwi ti, nonggop nduk, Aaninggin togop aret eeppinanuwak o, yinuk, eeko agaarik o?

8 It nen o Metit aap nggiru negen ari wa’nuk wonogo logonet, an wonage neegak ineenggi paga ogobakkigirik inagugiwak nogo ake obari abe kaga kani kunggwi paga nanini wunduwak nduk, nonggop nduk eeko agaarik? Inenggaawak lek eerogo pakwi, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogwe inenggela’- me iigak, aakumi nen, Pulunik aret, inombaruwak nduk eekkologwe, meek eerogo piyaawak nduk eekkologwe, eeko agaarik o.

9 It inom, inakuwi inom, o nggween Yekura paga kunduk, o Yerutalem tu paga tu paga kunduk, maluk lombok eerit nugwi, ndi, it inombomini inom, it aap Yekura inoweewi inendagembogut inom, inoweewi inendagembogut inakuwi inom, maluk mondok iya tit eerit nugwi, eeko nogogwaarak nogo kobak eeppunuk eeko agaarik ya?

10 Aa’nduk nen nok, o yogondak kuli iniki tebeppakwi, nayuk wukwi, eeka’lek logonet, eeko logorak wone yoragagirak Muta liiru mbaneegerak inom, it inombomini inom eeko logorak wone lengganogo yoragatak inom, liirogon mugurok naga’lek aret agaarik o,” yinuk, yegerak me yokkiragi o.

11 Togop aret eekwi me, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. “An nen aaninggin lombok inoba piige, it Yekura kunduk abok aret inenggaawak lek eerogo piige, eeriyak abu aret koonogo pereegirak o.

12 It Yekura mendek eegu yumbunik o Metit lombok nogo logomonggoorik, ye mbambatinuk logorak, mba’nuk, wogogwaarak nogo, o Metit yime logonet, wooluwak paga inoorak kanggwi, mbi noogelo paga kanggwi, eerugun o. Inendage warak inendage lek abok aret wooluwak paga, mbi noogelo paga, aret kanggo logogun o. Aakumi nen, It yi, pulunik aret, yogwe, inamineeri ne agan nage iigwi, inendage kumbunuk pulunogo piigwi, meek eerogo piigwi, eeko logogun o.

13 An nen it o Yerutalem wonogwe nogo aaninggin inoba piyareegi kwak it o Metit yime wonogwe nogo aaninggin inoba kwippiige logonet, wooluwak paga inoorak kanggwi, mbi noogelo paga kanggwi, kugilingga paga kanggwi, eerugun me,

14 it aakumi Yekura mendek eegu yumbunik o Metit ari wa’nuk wonogwe nogo, abok aret inagap ndakko’nok kole mbaganggwi, ndi, Niname niniyokan nogo logomonggoorik, ye mbambatinuk logowok lak, ao, yinuk, mbaremenggam nogome teppiyamenggaarak iniyokan nogwe, eerugun lek aret o. Ata, it ambitak mban inagap ndakko’nok iniyokan o time ari nagun, yegerak me, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

15 Yorage mbareegi, it aap Yekura mendek inakuwi Ala ake lek it inagugi ake obari abe kaga kani kunggwi ineenu nogo inom, it kumi ambik kuwak ari nogogwaarak taati wonogwe nogo inom, it aakumi o Metit niyo Nin eneeri-ambut wonogwe ineebe apit aago inom, nen Yeremiya yogo logonet,

16 “At Aliku ALA yegerak me, yokkiragi o, yinuk, yo’nirage nogo, nit ninaruk konenggo logogun lek aret o.

17 Nit ninombomini inom, ninoweewi inendagembogut inom, ninoweewi inengga warak inom, nen o Yekura kota-kota kunduk, o Yerutalem tu paga tu paga kunduk, ninagugigwe endage, Mbogut-Kwe, ake obari abe kaga kani kunggwi, ake anggur amburu kilirogo pugwi, eeko nogogwa kwak, nit ndak-ndak aret eeko logogun o, yinuk, yogoorak nogo aret eeko logogun o. Ake wogogwi eyom ti paga ninambi ndonggorogon nunggwi, ninale’nggen paga wonogwe, andi ee’ninaka’lek obeelom aret wonogwe, eeko nogogurak kwe,

18 ninagugigwe endage, Mbogut- Kwe ti, ake obari abe kaga kani kunggwi, ake anggur amburu kilirogo pugwi, eeka’lek puk wonogwe eyom ti paga nen ninamindik-ninamendek abok aret lek age, wooluwak paga lek eerogo pinanege, mbi noogelo nen nineebe kanggwi, eekwi me nduk, yokkogo o,” yinuk, yoreegwaarak.

19 Yogo mbareegwa, it kumi nogo nen wone ambinom at yogo logonet, “Ninagugigwe Mbogut-Kwe ake obari abe kaga kani kunggwi, ake anggur amburu kilirogo pugwi, eeko logonet, at ogut ndak-ndak ake oroti ogobakkigirogo worakwi, ake anggur amburu kilirogo pugwi, eekwi ti, ninogonggelomini ineenggo’lek iigak eeko ogoorik mbaken? Ineenu aret o!”

20 Yogo mbareegwa, at Yeremiya nen it kumi inom, aap inom, wone yogwe nogo abok aret onggo yorage logonet,

21 “Kit inom, kinombomini inom, kinoweewi inendagembogut inom, it aap kinoweewi inengga warak inom, it aakumi o yime menggaarak inom, abok aret nen o Yekura kota-kota kunduk, o Yerutalem tu paga tu paga kunduk, obari abe kaga kani kunit nogo nogogutak nogo, at Aliku ALA nen kinoba abekkinake, liippinagage, eeke logolik mbakop?

22 Kit maluk lombok eekwi, ogole warak mendek mban eerit nugwi, eekwi me, Aliku ALA nen ambinom puk ariyak meek age kenok, kinanggween ti pulunik aret wonage, ndi, aakumi lek o wogo aret wonage, eerak o yogondak kogwe ti aret.

23 At Aliku ALA yokkirage nogo konembunuk eekwi, wone yokkiragagerak Muta nen liiru mbaneegerak inom, wone lengganogo yokkiragagerak inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, awone yugu inom, mugurok nogwe, eeka’lek logonet, Aliku ALA ake obari abe kaga kani kungga’lek kugi ake kunggo logonet, at maluk eeppogo nogogutak paga o yogondak aaninggin kinoba kwippinagagerak wonage kogwe yi aret o,” yinuk, yoragagerak.

24 Yorage nagagerik, at Yeremiya nen aakumi abok aret inom, kumi nogo inom, wone yorage logonet, “Kit aakumi Yekura mendek o Metit yime wonogwe nogo abok aret Aliku ALA nen yegerak yokkirage yi, kinaruk konenggo logonip o.

25 At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen wone yegerak nogo yi aret. It aap inom, inakuwi kumi inom, nen, Nit ninagugigwe Mbogut- Kwe ake obari abe kaga kani kunggwi, ake anggur amburu kilirogo pugwi, eeko logogun o, yinuk, kumbuk mbaneegurak me, eeko logogun aret o, yinuk, inoone abuk nggaruk togon yereegwaarak nogo ti, ndakndak eerit wogwe iigirak me, eeko logorak yereegwaarak nogo ndakndak eekwi, kumbuk mbaneegwaarak nogo ndak-ndak aret eekwi, eeko logowak o, yinuk, yegerak me,

26 kit aap Yakuri mendek o Metit wonogwe abok aret, at Aliku ALA nen yegerak yi, kinaruk konenggo logonip o. At Aliku ALA nen ari logonet, It aakumi Yekura mendek o Metit yi awi ndi awi wonogwe abok aret nen, Ndogop eerigin o, yinuk, an nendage kunggwi, At mondok eenik Aliku Itok Menggerak ALA owak o, yinuk, kumbuk mbanggwi, eekwi nogo ambinom eeko logogun lek o.

27 An nen obeelom eerogo piyaakit nduk eekeelik maluk eerogo piyaakit nduk nenegen wogoren nege me, it aap Yakuri mendek o Metit paga wonogwe nogo, wooluwak paga inoorak kanggwi, mbi noogelo paga kanggwi, eerit-eerit irip paga inenggaawak lek eerogo patugun o.

28 It aap mbereeluk mban wooluwak paga woppatinuk, o Metit nen iniyokan o Yekura nagun o. Nogwe iinok, it Yekura mendek eegu yumbunik o Metit ari wogogwaarak wonogwe nogo abok aret nen it inoone yereegwaarak a’me agaarak ilik, an noone yagarak a’me agaarak a? yinuk, ineenu arugun, yegerak me, yokkiragi o.

29 Aliku ALA ari logonet, It o yime wonogwe iigak aaninggin eeppiyoorak yagarak nogo, abet aret arigin ineenu aruwak nduk, ineenu agak eeppiyoorak nogo yi aret.

30 An nen it o Yekura mendek inowe endagembogut Terekiya nogo at wariyak eerit nega awim it Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat eenggime pereegi kwak, it Metit mendek inowe endagembogut Pirawun Kopara nogo at awim nen eebe wariyak eekwi nogo ineenggime piyaagin, yegerak me, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

45 YEREMIYA NEN MBARUK INIKI EYAK WAPPEREEGERAK WONE
44:30 2End. 25:1-7 45:1 2End. 24:1, 2Mbin. 36:5-7, Ndan. 1:1-2

1 At Yotiya aput Yoyakim nogo it Yekura mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun kenagan eeppunuk, ambi eeke paga aap Neriya aput Mbaruk nogo Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nen yoge kagak abok aret mbuku pirik-perek aago paga liiru mbangge mbareegi, aap Yeremiya nen aap Mbaruk yoreegerak nogo yi aret.

2 “Mbaruk wae. At Iterali inogoba Aliku Ala nen yokkege nogo yi o.

3 Kat nen ari logonet, An niniki wakko’net unggwage neegak, Aliku ALA nen, Abunuk iniki wakkolaawak, nomba’nuk, aaninggin ambinom noba panege paga, niniki aaninggin nen koonit nage logonet, nomaawi lek age, niniki tayok ari lek piirik mban wonage, eeke me nabuwa o, yinuk, yagandak o.

4 Ari mbaken, Aliku ALA nen, Yoru, yo’negerak nogo yi aret. An nen o yi abok aret o wukaatak minogo pugwi kwak eerogo piige, ndi, awi yakaatak alom kinogo nappugwi kwak eerogo piige, eerigin me,

5 nonggop nduk, An mban obeelom logokit, mbake agaarik? At togop mbarugurik o. Yi aakumi ndi aakumi abok aret aaninggin lombok inoba piyaminggirak kwe, at perak, yi o ndi o nege me, wakwi iyo, eebe ili eerak logowak nduk, ndegengge logogin o, yinuk, Aliku ALA nen yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak ti aret.

AAKUMI INANEBUNU LOMBOK EEPPIYOORAK WONE
(PASAL 46-51)

46 O METIT TEBENOGO PUURAK WONE
46:2-26 Yet. 19:1-25, Yeti. 29:1-32:32
1 Aakumi inanebunu lombok eeppiyoorak Aliku ALA yoge kagak yoraga Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

2 It o Metit mendek eeppiyoorak yereegerak nogo ti, Aap Yotiya aput Yoyakim nogo it Yekura mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak tahun kenagan eeppunuk, ambi eeke paga, aap Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nen it aakumi o Metit mendek inowe endagembogut Pirawun Neko awuri ineegin warak inom o Karekemit niyo Eparat aa’nggi paga taati wonogwe me, tebenogo piyareegerak Pirawun awuri inom eeppiyoorak wone yoragagerak nogo yi aret.

3 “Nggeemu yo’nggok inom, nggeemu mbuulogwe inom, li’luk eeppunuk wim namburi nawak nduk, wundi nawak o.

4 It aap kuda paga nugu logonet wim eeka ti, Kwi’nagak kuda inamborowak paga keele maappunuk, kwi’- nogwe, Wim eeriyak nduk, inawooluwak engget kenenggwi, Inabetagi omaawi mendek yikkologwe, inombaambile yikkologwe, Eeppunuk, Inawuri inom wim wundi nawam lombok nawak o.

5 It iniki ma’nage, inakom niruk nogwe, Inawuri wim eeka wakaa’ngget muk tebenogo piigwi iinok, Inambokan ina logurogon na’naga’lek kole mbaganggwi, Ambime nonggok yagak, ambime nonggok yagak mbaganggwi, Eekwi an nenegen iige ti, Nonggop nduk eeko agaarik o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

6 “It inogowa ambik nogo kole mbaganit nogwe, It aap wakaa’ngget nogo inagap ndakko’nok mbaganggwi, Eerugun lek aret o. O omarip paga pa’nggwe niyo Eparat aa’nggi paga time aret iniyogobit lik yinuk, ngginnarit nagun o.

7 Niyo Nin nen pit agan lagangge kwak pilak ari, Niyo wu’nuk wage logonet, oone, Wo, ari menggi kwak oone agan wage, Eeke yi, ta o?

8 Niyo Nin pit agan lagangge kwak, Niyo wu’nuk wage logonet, oone, Wo, ari menggi kwak, Ti, o Metit nogo aret o. At nen, An pilak ari logonet, o nggween yi, tebenogo pege, O kota-kota inom, it aakumi kota-kota wonogwe me inom, lek eerogo piige, Eerigin o, Yinuk, ari agaarik o.

9 Togop me, it kuda-kuda ti, perenggola unggwogwe, It nggweendo wim eeka ti, nggaruk togon nonggok yi unggwogwe, It aap wim eeka inanggeemu ineenggime wonogwe Kuti mendek inom, Put mendek inom, ti, wim eeri unggwogwe, It ineegin wuppunuk wonogwe aap Liriya mendek ti, wim eeri unggwogwe, Eeko logowak o.

10 Ti eeriyak eyom nogo ti, Aliku ALA nen awim onggo eeppiyoorak aret o. Awim onggo eeppiyoorak aret me, At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA onggo eeppiyoorak ake punik aret o. At Omaawi Lombok Menggerak ninogoba Aliku ALA nen O omarip paga pa’nggwe niyo Eparat aa’nggi paga taati ndomba warogo wogogwi kwak awim ineebe inoorit nagin me, Awooluwak awo ndonggoppega’lek kagak nenet mban nage, Inamiya ndonggoppanegi o, yaga’lek inoorit mban nage, Eeke logogin o.

11 O Metit Aagalukwe Aap Kigin Waka’lek ti, O Nggileyat nage logomenggerik, andi kenok, amburu eeppiiga wa namenggerak kwe, Obeelom eerigin lek me, andi lek eeriyak nduk kwaarit nege ti, we aanom warogo kwaarit nege agaarik o.

12 At maluk eerogo pegaarak nogo aakumi inanebunu lombok nen inaruk konenggaarak o. At kwa ari nogo o nggween paga abok ndak warit nage, It aap wim eeka it-it iniyogobit lin-lin yogo logonet, nggween paga ngginnarit nogwe, eekaarak o,” yinuk, yegerak me, yagi o.

NEBUKANETAT WOROORAK YEREEGERAK WONE
46:13 Yer. 43:10-13
13 It Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nen o Metit tebenogo piya woroorak wone Aliku ALA yoge kagak yoraga Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

14 “It aakumi o Metit wonogwe nogo yorage, It o Migiron wonogwe nogo yorage, It o Membit wonogwe inom, o Tapanaket wonogwe inom, yorage, Eeke logorak nogo yi aret. Aakumi it inaagan-inambokan wonogwe ti, wooluwak paga ineebe nenet nagin me, ineegin- inawooluwak woppunuk, Wim eeri nawam lombok arit nawak o.

15 It inagugi wakaa’ngget endage Apit ti, nonggop nduk mbaganggi? Naliku ALA nen tebenogo pigirak me, it inagugi tapi ngguunok ogut eerak ti, Omaawi lek me, puk arulik kole mbaganggi o.

16 It ineegin warak nogo iniyogobit lin-lin ngginnarit nogo logonet, Nit yogobi eeppinanit nage me, it tebenogo pinaniyak mbakwi nen inawooluwak paga ninookwi iyo, Ninagap ndakko’nok ninoweninawot wonogwe me, ninamulok paga nawok o, yinuk, yogo agaarik o.

17 Iname nanuk wonogo logonet, It Metit mendek inowe endagembogut Pirawun ti, Op eeppinaniyak nanonggwan kagak we oone mban agan nega at aret, yogo logogun,” yegerak o.

18 At endagembogut endage Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet, “Yi puut ndi puut enggela’me puut Tabot menggi kwak, Niyo kole yenggenak laut ambet paga puut Karemen menggi kwak, At ayuk warak ambi togop aret ari woraagin o, yinuk, an mondok neenik minggirak nendage kumbunuk yagi o.

19 Togop me, o Membit maluk eerogo pege, Kani nenet nage logonet, o yigiriknoonom eerogo pemenggerak paga aakumi ambi wonogwe lek o wogo aret wonage, Eerigin me, It o Metit wonogo menggaarak ti, Kugun wogoren nagun me, inamindik-inamendek pipuk eerogo pako logowak o.

20 O Metit ti, lembu awo ngget ndarak eeruwak amuni mbanak kwak wonage kwe, Ti’neebon ambi o omarip paga pa’nggwe nen at owagam woraagin o.

21 Wage kenok, it Metit mendek inawuri aap ineegin warak onggo kolaga inom wonogwe ti, lembu aagalogwe inamok ambik mengga kwak wonogwe me, It onggo eeppiyoorak eyom panggoni wage, Aaninggin inoba piyoorak ne nogo ari wage, eerigin me, It ko wappunuk puk arugun lek ambugwi aret kole mbaganit nagun o.

22 Inawim ineebe apit aago inoori wogwe iinok, Waalo oone tiip-mbup agan mbagangge menggi kwak it Metit mendek inoone togop aret agan mbaganggwi iigak, Ye mbuti paga eyo muurit nogo mengga kwak, it Metit tebenogo puwok nduk, inaye wonok wogwe,

23 At eyoongga ku’mbanak kagak muurogo pit unggwogwe, Eerugun, yegerak o. Inawuri ineegin warak wogwe nogo ti, aap ineenggi lingginiyak abu meek wurin aago kwak woraagun o.

24 O Metit Aagalukwe kwak, it Metit mendek ti, aakumi o omarip paga pa’nggwe nen wogwe nogo ineenggime piyaagin me, inenggali arugun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

25 At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, “It o Tebe mendek inagugi Amon nogo inom, at Pirawun inom, o Metit wonogwe inom, it inagugi inom, it inoweewi inendagembogut inom, it aap Pirawun paga panggombunuk wonogwe nogo inom, abok aret maluk onggo aaninggin inoba piyaakit nduk eeke agarik o.

26 It aap ti, inooriyak eekwi o Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat inom, awuri inom eeka inom, ineenggime piyaagin kwe, aakumi o Metit aa’nduk wonogogwa kwak, peebi togop aret wonogo logogun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

27 “Togop me, at nayeloman Yakup paga wiganak ti, inagabiti mbakwi, Ndi, at Iterali paga ndarak ti, inaganak wakwi, Eerugwaarik o. An o nda nen it inagap ndarogo piya wage, At paga wiganak wogoren mbo piya nogogwam nen iniyokan wogoren piya wage, Aa’nduk iniki ugun tayenak inale’nggen paga wonogogwa kwak eerogo piige, Eerigin me, Iniki ma’nariyak mendek ambi inoba arigin lek aret o.

28 At nayeloman Yakup paga wiganak ti, ninom logogin me, inagabiti mbarugwaarik o. Tak-mak eerogo yi aakumi ndi aakumi wonogo menggam inenggela’me It Yakup mendek nappiinet naminggirak logowam nogome ineebe lek eerogo piyaagin kwe, It perak, lek eerogo piyaagin lek o. Eerit nogo nogogwaarak onggo aaninggin inoba piyaagin lek ti lek, eeppiyaagin aret me, Iniki koonnaruwak nduk, eeppiige ti, eekaarak ndak-ndak aret eerogo piige logogin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me yokkiragi o.

47 AAKUMI PILITIN MENDEK EEPPIYOORAK WONE
46:27-28 Yer. 30:10-11 47:1-7 Yet. 14:29-31, Yeti. 25:15-17, Yow. 3:4-8, Amot 1:6-8, Tep. 2:4-7, Tak. 9:5-7

1 At Pirawun nen o Nggata awo tebenogo piiga’lek kagak, aakumi Pilitin mendek eeppiyoorak Aliku ALA yoge kagak yoraga Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

2-4 Aliku ALA nen ari logonet, “O omarip paga pa’nggwe time niyo pit agan lagit wage ti ket o. Niyo ti, wu’nuk wage, Kilu-kilu endekem wundit nage logonet, nggween inom, yi mendek ndi mendek inom, taanogo pit nage, O kota-kota inom, it kota-kota wonogwe inom, tebenogo piinet nage, eerigin o. It aakumi Pilitin mendek abok aret lek eerogo piyoorak eyom muk panggoni wage, It yumbunogo piyamenggerak Tirut inom, Tiron inom, yeenggwaarogwe nogo inenggaawak lek eerogo piyoorak eyom ari wage, Eekerak me, Kuda mbe agan wogwe iniyogobit oone inom, Inawim inanggweendo iyogobit oone nggele’mbuk-nggele’- mbak inom, Iyok oone lobale inom, eerit wogwe paga it aakumi inoone ya-kwa yogwe, It o time wonogwe nogo leenggu maakwi, Inogobamini inomanggen tayok yemenggerak kagak inapuri ina yunggunogo pegiigwi lek mbo piigwi, Eerugun o. It aap eegu yumbunik niyo oolo ku’mbanak Kapatot paga ari wogogwaarak Pilitin mendek nogo Naliku ALA nen ineebe lek eerogo piyoorak nduk eeke me,

5 It Nggata mendek ti, ineeruwak mbanogo pakwi, It Atekelon mendek inoone lek inambe piyak yogwe, Eerugun o. It wonogo menggam kobappaga eegu teppiyaminggirak inagabolo penenogo patit nogwe iigak, ne mande ari nagin o?

6 It nen, Aliku ALA awooluwak kat yi, keyak nabu yaga’lek keegak, ne mande arigin o. Kiyokan kawina yonggo’nage, kabolok lek puk age, Eeppatinuk, Yonggonggolage logot o, yinuk, yoremenggaarak kwe,

7 Naliku ALA nen, Nenet nage logot o, yinuk, yoge, Ndi, o Atekelon wonage inom, niyo laut aa’nggi paga wonage inom, Inoorit nage logot o, yinuk, lengganogo yoge, Eereegirak me, Nonggop togon at puk arigin? Lek aret o,”yinuk, yegerak o.

48 O MOWAP EEPPUURAK WONE

1 O Mowap eeppuurak wone nogo yi aret. At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, “O kota Nebo nogo ti, lek eerogo pugun me, inabuwa o! O Kiriyatayim tebenggolaagun me, inenggali ogwe, Kota yugum pak omaawi wurik nogo langgunogo pugun me, inenggali ogwe, Eerugun o.

2 O Mowap maluk eerogo puwok nduk, aakumi o Ketibon time nen koonggo logonet, It aakumi Mowap mendek abok aret lek eerogo piya nawok o, yinuk, yogwe me, O Mowap ambinom tiyappogo logogun lek aret o. Ndi, o kota Maremen mendek kunduk, wooluwak nen ineebe nenet nage logogin me, Yi oone ndi oone lek aret logogin o.

3 It aakumi o Koronayim logonet, Maluk lombok eerogo pinanega o! Lek eerogo pinanega o,” Yinuk, inoone yogwe nogo inaruk konenggo logowak o.

4 O Mowap mondok yigirogo pugwi iinok, at aagalogwe nen ya-kwa yogwe nogo, o Towat inaruk konenit nogo agaarik o.

5 Tu Lukit paga lagi nogo logonet, le yi-yi wo-wo agan laganggwi, Tu Koronayim paga wambi nogo logonet, aaninggin inoba kwi’nagaarak kenok, yiingguleenggu agan wambi nogwe, Eekwi nogo Konenggo agaarik o.

6 Mbaganuwak o! O karume eyo engga lek owak mban menggi kwak, Inagap ndakko’nok inagap mbelenak aret mbaganuwak o!

7 Inayugum pak wurik paga, Inamendek ambik kuwak aago wonage paga, Iniki panggombugwi kwe, it togon tebenogo piigwi, Kugi Kamot kugun wonok nogo logonet, It aap kugi Kamot unde inom, ake eeka inom, wogoren mbo piya nogwe, Eerugun o.

8 Naliku ALA nen yereegirak ndak-ndak it lek eerogo piiga o kota lombok unggwi wogo logonet, Ambiriluk ambi teppugun lek abok aret lek eerogo pugwi, Kobappaga wonage nogo maluk eerogo pit nogwe, Puut tiyarogon kobak nonggologo pereegim maluk eerogo pugwi, Eerugun o.

9 O Mowap maluk aret age, It iname kota-kota time aakumi lek, o wogo age, Eerigin me, Inagap ndakko’nok mbaganiyak ina’naabit warak aruwak nduk, yoret o.

10 Aap ambi Naliku ALA nen eyabu unde eeppiminggirak eeka’lek mbo pege kenok, at pulunik aret logowak o. Aap ambi awooluwak paga aakumi inamiya lenggenak lek kenok, at pulunik aret logowak o.

11 Anggur amburu niyoowa’na toolak nogo kilirogo niyoowak ambi me tooka’lek kenok, ombat abe menggi kwak, At Mowap ti, tawe paga nen kugun wonok ambime pi naga’lek ame ugun ale’nggen mban wonage kenok, Maluk aga’lek abe mban wonage kwe,

12 Aap amburu niyoowa’na toolak kilirogo pega nappiya woroorak eyom panggoni wage agaarik o. Panggoni wage kenok, it wogo logomenggaarik, amburu toolak kilirogo pugwi kwak, it o Mowap togop aret eerogo piigwi, Aniyoowak abok aret telenogo pit nogwe, Eerugun o.

13 Eekwi iinok, it Iterali mendek inagugi o Mbeten mippugu paga iniki panggonak wonogogwaarak kwe, Inenggali ogogwaarak kwak, it Mowap mendek inagugi Kamot yeenggwaarage lek kenok, inenggali arugun o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak o.

14 “It nen yogo logonet, Nit aap wakaa’ngget wim iyagalo mban aret me, wim namburiyak ti ninobam o, Yinuk, yogwe ti, nonggop togon yogo agaarik o?

15 O Mowap yigirogo pi unggwogwe, O Mowap kota-kota oonda mbani unggwogwe, At aagalogwe aap tawe abu leenak wakaa’ngget mendek inoorogo piigwi, Eerugun o,” Yinuk, at endagembogut endage Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen aret yegerak o.

16 “O Mowap maluk eerogo puurak eyom abu panggoni wagaarak wonage me, At aaninggin eeppuurak koonak nogo yini-panik oba kwi’narigin o.

17 Togop me, it aakumi at enaagan- ambokan wonogwe abok aret inom, At endage abu tiyanak ineenu inom, nen yogo logonet, Ayuk wukak ambim mbanak abu iya lombok nogo kalok ari, Eegin-awooluwak abu abe wonok nege nogo kalok ari, eeki o, Yinuk, ale yogo logowak o.

18 At Mowap tebenogo pega nen o Ndibon tebenogo pege, Ayugum pak wurik langgunogo pege, Eerikit nduk wage me, O Ndibon Aagalukwe kwak, it o Ndibon menggaarak ti, Inendage tiyanak menggam nen liirubu paga kwi’nari wambi woraawak o.

19 It o Aroyet menggaarak ti, tu ambet paga mi’nari nanuk inigen wonogwe me, Aap ambi mbaganit wage, Kwe peberagangge aago ambi mbe agan wage, Eekwi iinok, O time nonggop agaarak o? yinuk, ineegwa’me waawak o.

20-25 Waganggwi iinok, Lek o. Puut tiyanak kagak kobak nenaarogo pereegim O kota-kota Kolon inom, Yakat inom, Mepaat inom, Ndibon inom, Nebo inom, Mbet- Ndibelatayim inom, Kiriyatayim inom, Mbet- Nggamun inom, Mbet-Meyon inom, Keriyot inom, Mbotara inom, O kota Mowap nda wonogwe inom, koorok wonogwe inom, Abok aret eekaarak onggo aaninggin inoba kwi’nari wagaarak me, O Mowap omaawi nogo lek eerogo pege, Yi o ndi o eenggi pippiirogo wonage nogo ndinogo wagangge, Eekerak paga O Mowap muk yigirogo pit nagaarak endage lek agaarak me, Leenggu maako logonet, kinoone nggwok paga yogwe, O Mowap lek eerogo pegaarak o, yinuk, niyo Arenon ambet paga logonet, kuum-keek yogwe, Eeko logonip, yoranet nugu logowak o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak o.

O MOWAP TEBENOGO PUURAK WONE
48:1-47 Yet. 15:1-16:14, 25:10-12, Yeti. 25:8-11, Amot 2:1-3, Tep. 2:8-11

26 “At Mowap ti, Naliku ALA meek nombake logonet, iniki wogoppateegerak me, Niyo kumili aganaka nenok peyak wurogo pogo mengga kwak, At kumili negen aruwak nduk, eerogo puwak o. Ti eerak logonet, peyak wurogo pemenggerak paga lagak-mbagak ari kenok, Aakumi nen at agi’ndok kanggo logowak o.

27 At nen it Iterali mendek inagi’- ndok kangge, It Iterali aap yogoot kiraaka inenggela’me inom wonogwe iinok, Mbelaappege logonet, anobak yelo-walo mban ari, Eeke logolik a?

28 Eeke nagagerak aret me, It o Mowap wonogwe ti, inawi kota-kota mbo punuk, yugum eraanu-eraanu time arit nanuk logowak o. Towe wuni’nuk yugum ndo ambeme inawi wuppunuk mengga kwak, it togop aret logowak o.

29 At Mowap iniki wogoppatit nege ti, Mondok iya lombok wogoppake, iniki tiyappake, An mban iya, mbake, Wi, niruwak agan nege, Iniki tiyappatit nege, eeke ti, konenggoorak o.

30 An mban neenu, mba’nuk agan nege ti, aanom warogo aret agan nege, Ndi, An mban abe, mbakak nege ti, obaabut maluk kagak agan nege, Eeke ti, Liippege minggirak o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak o.

31 “Togop aret me, an nen o Mowap kenok ale ari, It aakumi Mowap mendek abok iinok, inaleenggu maake, It aap Kit-Karetet mendek iinok, niniki wakkolage, Eeke agarik o.

32 At eyo anggur kwak o Tibama ti, Eno’mbak wiganinuk niyo laut kuli ari nage, Nok, niyo laut Yayetet ari nage, Eereegerak kagak At maluk eerogo piiga nen at oba kwi’nari unggwage logonet, eyabu yarak me anggen kole agaarak nogo mbangge, Anggur anggen mbanit nage, eekerak paga At Yayetet nen ale ari ti, mbuuluk negen ari kagak kwe, An perak, at ale nggwok lombok ari agarik o.

33 O Mowap ineyabu me inom, anggen yege menggerak yako menggam inom, nogome eerit nogo logonet, Inale’nggen mbakwi, keekok yogwe, eekwi nogo, lek aret age, Anggen mbanak aambiranggwi iigak amburu wangge nogo, amburu lek eerogo pigirak me, It aap keekok yogo logonet, aambirangga nogo lek age, Eekerak o. Inoone nggwok yogwe ti, konenggwi kwe, inale’nggen paga yogwe lek o.

34 It inoone yogwe konenggwi ti, niyo Nimirim nage nogo porok yegerak kenok, Aakumi Ketibon inom, Eleyale inom, le yiyi-wowo yogwe nogo aakumi Yakat nen inaruk konenggwi, Aakumi Towat nen nok, Koronayim inom, Egelat-Telitiya inom, inaruk konenit nogwe, Eeko agaarik o.

35 O Mowap puut paga time it inagugi ake warogo kani kunggwi, Obari abe kaga inagugi ake kani kunggwi, eekwi nogo Eeka’lek puk aruwak nduk, eerogo pigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o. 36 “Togop aret me, iniki puru aago logonet, nggawiiwak mbanak oone eeko mengga kwak, O Mowap maluk aago kenok, niniki puru ari logonet le ari, Iniki puru aago logonet, nggawiiwak mbanak oone eeko mengga kwak, It aap Kit-Karetet inamindik-inamendek kuwak eerak nogo lek agaarak kenok, niniki puru ari logonet le ari, Eeke agarik o.

37 Inalitak lombok ineeruwak puluk ko eerogo pakwi, Inalitak lombok inamboro tabonogo pakwi, Inalitak lombok yugum paga ineenggi aambiranogo pakwi, Inalitak lombok yum nibinik maluk mendek inobate paga yikkologwe, Eeko agaarik o.

38 Niyoowak maluk ineebi nen yunogo mbo pogo mengga kwak, O Mowap togop aret eerogo pigirak paga inawi kirin ndoonak paga ari laganggwi, Inawoore’nggam lombok arit nogwe, eeko nagaarik, Leenggu mban maarit nogwe iigi o.

39 Niyoowak telenak-mbelenak aago kwak o Mowap abu alik negen yigirik-noonom aago me iya o! It leenggu maakwi ti mondok iya! It Mowap mendek inenggali nen inete kumaappatinuk wonogwe me, iya! Aakumi nen it o Mowap mendek inagi’ndok kanggwi, Enaagan-ambokan wonogwe nogo, Ninamineeri ne agan nage yi aret o, yinuk, yogwe, Eeko agaarik o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak o.

AT MOWAP AGAP NDAKKO’NOK WUNDIYAK MEEK YEREEGERAK WONE

40 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Towe pen ware kwak, at a’naabit wiga agan o Mowap irimbaga taati nege ti, kaawak o.

41 O kota-kota time tebenggolage, Kota-kota yugum pak wurik nogo unde eekkolage, Eerigin o. Eeke ti eyom paga it Mowap mendek inawuri ineegin warak nogo ti, Kwe elege enegen paganak yagan wake logonet, iniki lek age menggi kwak, iniki togop aret lek arugun o.

42 Naliku ALA meek nombake logonet, iniki tiyappateegerak ti paga It aakumi Mowap mendek pup eerogo piyaagin o.

43 Togop me, it aakumi o Mowap ti, Inamineeri ne agan noorak inoba kwi’naruwak nduk, inake punik wonage, Yobok yuwak nduk, labu nggween kabunik wonage, Yiluninabuwak nduk, keele pugu wonage, Eerak aret agaarik o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o,

44 “O Mowap maluk eekwi onggo eeppiyoorak tahun punik nogo wonok panggonogo pi woraagin me, Inoba kwi’nage paga it ambi inamineeri ne agan noorak aago kenok, kole mbaganggwi nogo labu nggween kabunik me yobok togon wanggwi, Ndi, labu nggween kabunik me nen lagi wa’nuk, Nawi, nduk eekwi me, keele pugu nogo paga yilunogo piige, Eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

45 “O Ketibon nen kani wunuk agan wundi nage, O Tikon nen kani omoonuk wunuk agan nage, Eeke logonet, It Mowap mendek inoweewi inengga warak kani nen lek eerogo nenet nage, It inanobak yugum logonet, wim eeriyak mban inikilom mbaka nogo ineebe lek eerogo nengge, Eeke kenok, Ineebe op logowam it peberagangge aago o Ketibon ari nanuk, inomaawi lek aago time puk aret wonogo agaarik o.

46 It Mowap mendek inagugi Kamot ayuk wukwi nogo ineebe lek eerogo piigwi, It inapuri wologwe ti, wogoren mbo piya nogwe, It inapuri komologwe ti kunduk, keele maageren nogwe, Eerugun me, o Mowap ti, abuwa o!

47 Togop aret eerugun kwe, peebi nen o Mowap aa’nduk wonagagi kwak eerogo pigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o. O Mowap aaninggin eeppuurak liiru mbanak kuli ti aret.

49 O AMON EEPPUURAK WONE
49:1-6 Yeti. 21:28-32, 25:1-7, Amot 1:13-15, Tep. 2:8-11

1 It aakumi Amon mendek eeppiyoorak wone yi aret. At Aliku ALA nen ari logonet, “It Iterali inapuri ambi wonogwe lek a? Inogobamini ineyate koloorak ineebe ambi wonogwe lek a? Wonogwe iigak kwe, nonggop nduk, kugi Milikom nen it Nggat mendek inanggween unde eeppunuk wonage, Ndi, it Nggat mendek iname kota-kota at apuri nonggop nduk, ye mbambatinuk wonogwe, Eeko agaarik o?” Yinuk, yegerak.

2 “It Amon mendek inawi o kota Araba nogome wim eeriyak noone nggomooriyak eyom panggoni woraagin me, Noone ari neenok, o ti, yigiriknoonom eerogo logonogo pit lagangge, Ndi, enaagan-ambokan yaga’lelo lombok kani nenet nage, Eerigin o. Ti eeke neenok, aakumi nen it Iterali tebembiigo logonet, inanggween unde eekkologogwaarak nogo, Iterali nen it tebenogo piigo logonet, inanggween kolaagun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

3 “O kota Ayi ti, yigirik-noonom eerogo pugun me, It Ketibon mendek ti, leenggu maakwi, O kota Araba aagalogwe komologwe nogo inoone nggwok paga le yogwe, Eeko logowak o! Inagugi Milikom nogo wonok mbo pi nogo logonet, It aap at unde inom, it inom eeka inengga warak inom, inom wogoren mbo piya nagun me, Yum nibinik maluk mendek yippunuk, inale yogo logonet, Nggeeme kumaa’nari nawi, yinuk, lin warit nugu logowak o.

4 O Araba aagalogwe wone yugu liirogon eeka’lek wogoppakwi ti, Inanggween kobappaga abu mili lombok wonage nogo paga nonggop nduk, iniki tiyappako agaarik o? Yi mendek ndi mendek ambik wonage paga panggombunuk yogo logonet, Aap ta nen nineebe ninoorigin? Meek aret o, yinuk, yogwe me,

5 It yi awi ndi awi inaagan-ambokan wonogwe abok aret nogo nen Inamineeri ne agan noorak mendek inoba kwippiya woraawak nduk, nappiya woraagin o,” yinuk, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku inogoba ALA nen yegerak me, yokkiragi o. “Ti eeppiige neenok, it inalitikinalitak o time nen mugogo wumbiyamenggaarak ambime agak eerit nugwi nogo At ambi nen it kuwak eerogo piyaagin lek aret o.

6 Togop kwe, ti’nuk, it Amon mendek ti, aa’nduk wonogogwa kwak eerogo piyaagin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

O EROM EEPPUURAK WONE

7 O Erom eeppuurak wone nogo yi aret. At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet, “O Erom time iniki warak wonogogwaarak nogo yogondak ambi wonogwe ilik lek a? It aap iniki warak nen wone abe koonogo yorogo menggaarak nogo, ineebe abu lek aret ya? Ndi, iniki warak nen wone koonogo yorogwe nogo iniki apit agaarak ya?

8 At Etawu ombowologwe wiganak maluk onggo inoba piige logonet, aaninggin lombok inoba kwippiyaagin me, Kwippiyoorak eyom paga it o Nderan menggaarak ti, Yungguk togon kole mbaganit yugum ambe nggaganak inikime aken time mbet-mbet aret kumaa’nari nawak o.

9 Aap anggur anggen mbangga nen wogo logomenggaarik, anggen mbanit nogo logonet, ando pugun nogo lek a? It aap kumaaka nen oonikiya o ambime unggwi wogwe iinok ti, it woorak mbaremenggaarak nogo mban ko’nok nagun nogo lek a?

10 Togop eeko menggaarak aret kwe, at Etawu paga wiganak perak, An nen inapuri ambi lek we mbiyi-mbeyo eerogo piige, O ambime kumaa’nari nogwe iyo, it kumaa’narit unggwogo menggam abok aret tena’me eerogo pege, Eerigin o. At paga wiganak inom, at oweawot inom, at inom menggaarak inom, abok aret lek eerogo piyaagin me, At anebunu mendek lek aret arugun o.

11 Inapuri elege-aabologwe moono yumbunik ti perak, nenegen wogonake logogin me, teppiyaawak o. Ndi, inagalomini kumi togwe ti kunduk, iniki an noba panggombuwak o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

12 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “It aakumi amburu toolak noorak lek kagak, Nanip, yoragagerak nunggugwaarak me, aakumi Erom mendek ti, it noorak lek teppiyoorak mbako agaarik ya? It teppiyoorak lek ti lek, it togon noorak aret o.

13 O kota Mbotara yigirogo piyamenggaarak paga, aakumi nen, Inamineeri ne agan noorak mendek aago yi o, yinuk, yogwe, mbelaappugwi, at endage kumbunuk pulunogo piigwi, eeko logogun o. Ndi, at enaagan-ambokan kota-kota abok aret kunduk yigiriknoonom aago aret mondok-mondok wonage logogin o, yinuk, nendage kumbatinuk, yagi o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o.

14 “O Erom ti, oonda mbanuwak nduk kuwak eekwi, Wim inom namburuwak nduk li’luk eekwi, Eeko logowak o, yinuk, Aakumi inanebunu lombok wonogwe me yora nawak nduk, Nappiyareegerak,” Aliku ALA nen an yo’nege konenggirak nogo ti aret.

15 Togop me, Aliku ALA nen ari logonet, “An nen aakumi inanebunu lombok inenggela’me at endage abu lek logowak nduk eerogo pege, Aakumi nen at meek eerogo pogo logowak nduk eeppiige, Eerigin o.

16 Aakumi inaganak waruwak nduk eerogo piige, Iniki wogoppatit nage, eeke nagagerak paga, at aret ambokan lagambatinuk, Yugum eraanu-eraanu me time wonage, puut-puut tiyarogon time unde eeppatinuk wonage, eeke menggerak ti, Towe pen ware kwak at awi tiyarogon wurit wonage kwe, An nen minogo wuppi woraagin o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

17 “O Erom ti, yigirik-noonom eerogo pemenggaarak paga It aakumi tu ti paga nogo logonet, aaninggin-paaninggin oba aremenggerak wonage kenok, Inambe piyak ari, inamineeri ne agan nage, eeko logogun o.

18 O Torom inom, Nggomora inom, pup eerogo pege logonet, O kota-kota enaagan-ambokan abok aret inom lek eerogo pereegi kwak, It aakumi o time ambi logogun lek ndiimbu-nggwiya mban iname aret logogin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o.

19 “Singa Yoreran ndirok eyoongga ku’mbanak me nen wundi woraanuk, Ndomba anggenogo omaawi wurik kagak obaga mbo unggwage menggi kwak, An pilak ari logonet, it o Erom wonogwe nogo yini-panip wumbiyaagin o. Wumbiige logominggirik, aap ambi leenogo mippiminggirak wone lengganogo yorage logogin me, Ta nen an nimbirak ndak-ndak me, nimbirak wakkage, Kat ti, nonggop nduk eekendak o? yinuk, ta nen an yo’nege, Ndi, it ndomba ndegeninaka ambi ta nen an eeriyak mbake nogo non mbanogo pege, Eeriyak mbakop? Mondok lek aret,” yegerak o.

20 Togop me, at Aliku ALA nen o Erom eeppuurak koonogo pege, Ndi, it o kota Teman wonogwe nogo eeppiyoorak koonogo piige, Eereegerak yi, Konenggo logonip o. Ndomba aagalogwe kwak it inapuri elege-aabologwe nogo niik eerogo wumbiige, Yeremiya 49 1564 Yeremia Ndi, it eekwi paga ndomba inagari’ngga nenet nogo menggam kwak, it wonogo menggam time abu maluk eerogo pege, Eerigin o.

21 “Tebek yigi o,” yinuk, keekok yogwe paga nggween nuk ari, Le yi-yi wo-wo yogwe nogo, niyo Laut Merah kuli ari nage, Eerigin o.

22 Towe pen ware a’naabit wiganinuk lagi nage, O Mbotara irimbaga taati a’naabit wiga agan nege, Eeke menggi kwak, Aap ti togop eeke kaamunggup o. Eeke ti eyom paga it Erom mendek inawuri ineegin warak ti, Kwe elege enegen paganak yagan wake logonet, iniki lek age menggi kwak, iniki togop aret lek arugun o.

O NDAMITIK EEPPUURAK WONE

23 O Ndamitik eeppuurak wone nogo yi aret. “It Kamat mendek inom, Arapat mendek inom, wone maluk mendek konenggo nagaarik, inenggali age, Iniki a’nggan wo’nage, Yi laut abolok lek wonageelik, ngguk-loguk mban eeke menggi kwak, iniki togop aret wonage, Eeke agaarik o.

24 O Ndamitik nogo omanggen tayok ari, Mbagani, nduk eeremenggerak kwe, iniki ma’nagaarak me, meek age, Kwe elege enegen paganak yagan wake menggi kwak yagan wake, Iniki andi negen wonage, Eeke agaarik o.

25 O kota mondok iya lombok kenok tiyappugwi, ndi, kota an nale’nggen mbake, eekwi nogo Nonggop nduk mbo punuk mbagangga’lek wonogo agaarik o?

26 At aagalogwe wologwe tu nggwok paga kambit nogwe, At awuri ineegin warak nogo ne ti eyom paga inoorogo piinet nogwe, Eerugun abet aret yagi o.

27 O Ndamitik pak wurik an nen kani paarogo pigin me, Kani nenet nage logonet, Aap endagembogut Mben-Karat eebe op logorak awi o nggwok abe wurit nagagerak nogo kani nenet nage logogin o,” yinuk, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen aret yegerak o.

O KERAT INOM, KATOT INOM, EEPPUURAK WONE

28 O Kerat inom, it Katot mendek inoweewi inendagembogut inabu’me piigo menggam inom, aap Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nen tebenogo piyareegerak wone nogo yi aret. At Aliku ALA nen nen ari logonet, “At nen pilak ari logonet, o Kerat oonda mbani unggwage, It o oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonogwe nogo, lek eerogo piige, Eeruwak o.

29 Eeke logonet, it inawooliya wurik oo’ngget maarak yum tabak inom, inaanggumi ndomba inom, wonok nage, Oo’ngget maaka yum tabak inom, inamindik-inamendek abok aret inom, inaanggumi unta inom, kabologo wagangge, Eeke logonet, Iniki ma’naruwak nduk, Kinaagan-kinambokan kinagabolo nirik-kirik eeriyak mendek kinoba kwi’naga o, yinuk, keekok piyanggaawak o.

30 At aap Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nogo inooriyak nduk wone koonogo pege, Ndi, tebenogo piyaawok nduk, wone amburu mbanogo pege, Eereegerak me, It aakumi o Katot mendek ti, kole mbet-mbet mbaganggwi, Yugum ambe nggaganak aken time kumaa’nari unggwogwe, Eeruwak o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me yokkiragi o.
31 “Nit niniki ugun tayenak wonogwe, Niname obeelom mban wonogwe, Mbako logonet, inawi pak wurik ambe paarak aret wonage, It inawi wuppatinuk, inalik mban wonogwe, Eekwi nogo Inawi tebenogo piya ungguwak o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

32 “Inaanggumi unta abok kugun waganggwi, Inaanggumi lembu-tapi ambik wonogwe nogo ineengginabut aret waganggwi, eerugun o. Ineeruwak kondogok peenokpeenok mbanggwi ineebe nogo, O wiya yi awi ndi awi warit nage menggim nogome nappiige, It maluk inoba kwi’naruwak nduk, tu andogon-andogon nen nappiya wage, Eerigin o.

33 O Katot ti, it nggweewo owo kiraarak logowam aret age, O ti, yigirik-noonom aago o wogo mondok-mondok aret wonage, Eerigin me, Aakumi ambiriluk ambi o time logogun lek ndiimbu-nggwiya mban logogun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o.

O ELAM EEPPUURAK WONE

34 At Terekiya nogo it Yekura mendek inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo awo yorage kagak, Aliku ALA nen o Elam eeppuurak at yoge kagak yoraga Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

35 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet, “It Elam mendek iniki panggombunuk inomaawi menggaarak ineegin nogo, abet aret kalenogo piyaagin o.

36 An nen aakumi Elam mendek wonogwe me o wiya agi-ogu nen, aru-ogwe nen, nappit woraminggirak paga Wogoren agi-ogu, aru-ogwe, mappiyaminggirak aakumi inanebunu lombok wonogwe me time unggwit nagun lek ti lek, abok aret inenggela’me unggwit nogo logogun o.

37 Inawim inowagam wok yi wogwe, ineebe inooriyak nduk muguren wogwe, Eekwi iinok, It aakumi Elam mendek iniki ma’naruwak nduk eeppiige, An nanini kani kunik negen mi’nage logonet, aaninggin alik negen inoba kwippiige, Eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o. “Wooluwak nen ineebe mugurenmagaren eerit ineebe lek eerogo piige,

38 It inowe endagembogut inom, at inom eeka inengga warak inom, ineebe lek eerogo piinok, O Elam time nawone lengganogo yorage logowam aret eerogo pege, Eerigin o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak o.

39 “Togop aret eerigin kwe, peebi o Elam aa’nduk wonagagi kwak eerogo pigin o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak o.

50 O MBABEN EEPPUURAK WONE

1 It aakumi Mbaben mendek wonogo menggam o Mbaben eeppuurak Aliku ALA nen at yoge kagak yoraga Yeremiya yoreegerak nogo yi aret.

2 “Aakumi inanebunu lombok inenggela’me yorage, Inaruk liirogon konenuwak nduk wone yoranet nage, Ineenu agak ndiimbu walok eeke logonet, koone nggwok paga yoranet nage, Eeke logonet, Wone ambi kumaarogo puurak lek abok yoroorak nogo yi aret. O Mbaben nogo muk tebenggola unggwogwe, Agugi Mben nogo abu enggali age, Agugi Merorak nogo iniki ma’nage, Inagugi ogut aago nogo inenggali age, Inagugiwak abu yigirik-noonom age, Eerigin o.

3 Aakumi ambi o omarip paga pa’nggwe nen o Mbaben oonda mbani unggwogwe, Anggween ti, kugun me eerogo pugwi, Eerugun o. O time aakumi inom, ndiimbunggwiya inom, abok aret kole ma’narit nagun me, Aakumi ambiriluk ambi o time logogun abu lek,” yegerak o.

4 At Aliku ALA nen ari logonet, “Ne ti paga eerigin o, yinuk, yoragagirak ti eyom paga It aakumi Iterali mendek inom, it Yekura mendek inom, ambugwi aret Leenggu maarit inogoba Naliku Ala kwaa’nabit wogo logonet,

5 Tu o Tiyon nogwe nogo ngge o? yinuk, aakumi ineegwa’me waganggaatak yorogwe iinok, ina yime nggwe aret wogo logonet, At Aliku ALA nit ninom a’nuk eeko logowok o, yinuk, neya wogo logomenggaarik, Wone inami ogo logorak lek mendek mondok eeko logorak ninom amburu nggaruk togon koonogo pugun o.

6 It an napuri nogo ndomba kobak aago kwak nugwi, It ndegeninaka nen nomonogo tu alik paga piya nogwe, Puut-puut time iri’ngga kwaarogo nenet nugu logowak nduk, mbo piigwi, Eeko mbareegwa, Iname nogo yogo menggam woroorak kobak a’nuk, puut ambime nen puut ambime agak nugwi, Eerit nugwi me,

7 Aakumi ambi inom aabuk a’nuk inambeme yonggorinakwi, Ndi, it inawim nen yogo logonet, It inagari’ngga abe nenet nugu menggam kwak ti, Aliku ALA aret me, at maluk eerogo pugwi, Inombomini iniki lunik Aliku ALA maluk eerogo pugwi, Eereegwaarak kenok, Inooreegurak me, nit maluk eerulik o, yinuk, yogwe, Eereegwaarak o.

8-9 Togop me, it aakumi inanebunu nggwok lombok o omarip paga pa’nggwe nen kuwak eerogo piinok, O Mbaben tebenogo puurak inikime eeppiyaminggirak abet aret nappiya woraagin me, It o Mbaben menggaarak nogo mbaganit nogwe, It o Mbaben wonogo menggam mbo punuk, wundit nogwe, Kambin ngguunok aa’nduk a’nuk kooli aagalogwe inom wogoren nege menggi kwak, inaa’nduk kole mbaganggwi, Eeruwak o. It aakumi nggwok aago ti, wogo logomenggaarik, wim eeriyak ina koonogo piinok, O kota Mbaben tebenggola unggwogo logonet, Aap wim wakaa’ngget lombok inomaale nambukaatak nggween wakeelik aap inagabolo paga mban age menggi kwak togop aret arigin o.

10 O Mbaben ti, yi mendek ndi mendek abok aret kugun waagun me, Kugun wogo nogo tumbukkologo logonet, iniki ndonggo yigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.
50:1-51:64 Yet. 13:1-14:23, 47:1-15 50:8 Wayu 18:4

11 “It an neyate kwak niniki kundugu nogo maluk eerogo piigwi nen inale’nggen mbakwi, Ale’nggen inikime nggelok ari logonet, noone-koone agan nugwi, Tapi aagalogwe iri’ngga mili nenet nugu logonet, ineeruwak anen pera eerogo piige kwak eerak nugwi, Kuda ngguunok inoone ku agan nugwi kwak eekwi, Eerit nugwi me,

12 Inagalo nogo enggali lombok age, At ndaganabeegerak nogo endage maluk age, Eerigin o. At o Mbaben nogo ti, it iname time o karume aakumi lek nggween abu mbuk puluk ko aago aret eerigin me, Yi aakumi ndi aakumi iya negen iigak kwe, o Mbaben perak, abu tebenak endage lek aret arigin o.

13 Naliku ALA nanini oba piminggirak paga o Mbaben ti, aakumi wonogwe lek, o wogo aret wonage kenok, Aakumi tu ti paga nogo logonet, Enete abu maluk aago yi, iya, yinuk, Inamineeri ne agan nage logogin o.

14 It aap ineenggi woloonak abok aret ti, Wim namburiyak o Mbaben yendok-wandok wakkumbunuk maale namburogo nappugwi, O Mbaben ti, Naliku ALA maluk eeppanege me, inomaale ambi teppuurak lek, abok aret namburogo nappugwi, Eeruwak o.

15 O Mbaben yendok-wandok mi’na’nuk, Nawim o, yinuk, keekok piyanggogo logonet, unggwogwe iinok, At eegin-omaale munogo punuk, Wim mage o, yinuk, eenggi nippege, Wim nggayo wurik nogo mi-mi wangge, Yugum pak wurik langgu-langgu wangge, Eeke agaarik o. Naliku ALA maluk eeppanege onggo eeppuurak yi aret me, eeppanege onggo eeppogo logonet, At nen aakumi eeppiige nagagi kwak at ndak-ndak eerogo pogo logowak o.

16 It aap o Mbaben awi yumbungga inom, anggen mbaniyak eyom ari wage kenok anggen mbangga inom, lek eerogo piyaawak o. Aap inooka awooluwak ayuk nen inalitak lombok iniyokan inowe-inawot wonogwe me nogwe, Inalitak nen inawi alom paga kole mbaganit nogwe, Eeruwak o,” yinuk, yegerak me yokkiragi o.

ITERALI INIYOKAN WOROORAK WONE

17 “Singa nen ndomba mappiigaatak inalitak mak aago nugu mengga kwak, Iterali togop aret mappiigo logonet, Aa’nduk it Atiyut mendek inowe endagembogut nen ambeme yonggorinake, Ti’nuk, yogondak yi, it Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nen inowak nenenogo nengge, Eereegwaarak,” yegerak o.

18 Togop me, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. “It Atiyut mendek inowe endagembogut nen eeppiyareegerak paga an nen aaninggin at oba kwippereegi kwak, It o Mbaben mendek inowe endagembogut inom togop aret maluk inoba kwippiyaagin kwe,

19 It Iterali perak, wogoren iniyokan inagari’ngga nenet nogo menggam piya woraminggirak O Mbatan paga inom, puut Karemen paga inom, inagari’ngga nenet nugwi, Puut-puut teberogon Eparayim paga inom, Nggileyat paga inom, nenet nogo logonet, ndonggoppiige kenok, puk ogwe, Eeko logogun,” yegerak o.

20 Aliku ALA nen ari logonet, “Ne ti paga eerigin o, yinuk, yoragagirak ti eyom paga An nen eegu yumbunogo piyaminggirak nogo inomaluk lek eerogo piyaagin me, Aakumi nen, Iterali maluk ndogop eekaarak o, yinuk, kwaaremenggaarak kwe, eerulik aret iigwi, Ndi, it Yekura kunduk, Maluk ndogop eekaarak o, yinuk, yemenggaarak kwe, eerulik mban aret iigwi, Eerugun o,” yinuk, yegerak o.

IT MBABEN MENDEK AANINGGIN INOBA PIYOORAK WONE
50:29 Wayu 18:6
21 “O Meratayim nanuk wim eeri unggwogwe, Aakumi o Pekot wonogwe nogo ineebe inoorogo piigwi, Eeruwak o. Inoorogo piigwi, ineebe lek eerogo piigwi, Yoragarak ndak-ndak aret eekwi, Eeko logowak o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me yokkiragi o.

22 “O time wim nggoguk ari, o maluk eerogo pit nogwe, Eeko logonet, Inoone agan nogwe nogo konenit nogo agaarik o.

23 O nggween paga yime yi aakumi ndi aakumi yigirogo piiga ndo nggwik mbanak kwak ti, Kalok ari, yigi’nage, eekerak ti, iya o! Yi aakumi ndi aakumi inenggela’- me o Mbaben abu maluk aago wonage yi, iya!

24 At Mbaben ti, Naliku ALA tebenogo panegak eekerak paga Pagi enggaanok nggerok yuurak keele pogo mengga kwak An nen at eeppuurak keele pigirak kagak at kobak nage me, Enggaanok nggerok yegerak wonage me, pigaganggirak o.

25 Nomaawi Lombok Naliku Nitok Minggirak an ALA nen aakumi o Mbaben wonogo menggam ambi eeriyak agaarak me, An neegin-nomaale pege minggim tu paarogo punuk, nanini nen eeppiyoorak ndakndak waganogo wunabi wagarak me,

26 Agi-ogu nen, aru-ogwe nen, o Mbaben tebeni unggwogwe, At gandum pege menggim tu paarogo pit nogwe, Gandum anggen mbanak kuwak eerogo nippogo mengga kwak, it ineebe inoorogo nippiigwi, Eegu yumbunogo piyoorak lek abok aret lek eerogo piigwi,

27 Ndi, tapi ngguunok inili yaga’- lek inenggaanok mbanuwok nduk wonok nogo mengga kwak, Inawuri ineegin warak wakaa’- ngget nogo teppiyoorak lek tigitogon inoorogo piigwi, Eeruwak o. It aakumi Mbaben mendek eeppiyoorak eyom ari wage, Eereegwaarak onggo inoba kwippiyoorak eyom muk panggoni wage, Eekerak me, inabuwa o!

28 It aakumi o Mbaben nen muk aago inagap ndakko’nok mbaganit o Tiyon wa’nuk yogo logonet, At ninogoba Aliku Ala nen it Mbaben mendek eereegwaarak nogo onggo eeppiige, At awi wurik maluk eerogo pereegwaarak onggo eeppiige, Eekerak, mbininggwi nogo Inaruk konenuwak o.

29 O Mbaben ti, iniki wogoppake logonet, An Kikak Nakeelik Nalik Leenak Iterali inogoba Naliku ALA nogo meek eerogo panegerak me, It aap ineenggi woloonak inom, ineegin warak inom, nen o Mbaben tebeni woraawak nduk, inayonggo piyaawak o. Wogo logomenggaarik, ambiriluk ambi inagap ndakko’nok mbaganukwak, O Mbaben yendok-wandok inawooliya wukkologwe, At eeke menggerak onggo ndakndak eeppugwi, At eeppinet nage nagagi kwak, at togop aret eeppugwi, Eeruwak o.

30 Ti eekwi iinok, it inapuri wologwe tawe inooremenggaarak tu paga kambit nogwe, Ne ti eyom paga at awuri ineegin warak abok aret inooremenggaarak inoone nggobo agan nogwe, Eerugun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

31 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku nogoba Ala nen ari logonet, “At iniki wogoppaka ti, abet aret nawim nimbirak ogoorak me, At eeppuurak eyom panggoni wage, Eekerak onggo aaninggin oba kwippuurak eyom ari wage, Eekerak me,

32 At iniki wogoppaka ti, iyogobit lik togon ngginnarigin me, it ambi nen at piyanogo mippugun lek aret o. At awi kota-kota kani paarogo pit naminggirak enaaganambokan wonogwe nogo abok aret pup eerogo nenet nagin o,” yinuk, yegerak.

33 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet, “It aakumi Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, tebenogo piinok, wonogo agaarik o. It wogoren piya nogogwaarak nen teppiyoorak ineebi mba’- nuk, tebembiirogo agaarik o.

34 Togop eerogo piinok wonogwe kwe, an Wondet Eerogo Piiga ti, nomaawi wonage, Nendage ti, Nomaawi Lombok Minggirak Naliku ALA aret o. An nen aret it Iterali inanggween paga wonogo logonet, inabolok lek logorak eerogo piige, Ndi, it o Mbaben wonogwe perak, inabolok mban yogo logorak eerogo piige, Eeruwak nduk, Iterali inawone liirogon amburu mbanogo piige logogin,” yegerak o.

35 Togop me, Aliku ALA nen ari logonet, “Wooluwak nen it Mbaben mendek nengge, It aakumi o Mbaben wonogwe inom, o kota Mbaben menggaarak inom, inoweewi inengga warak inom, inogobamini iniki warak inom, nengge,

36 Wooluwak nen aap inobagari negen yaga nogo wi kunogo piige, Wooluwak nen it aap wim eeka wakaa’ngget nogo iniki mak eerogo piige,

37 Wooluwak nen it inaguda inom, inanggweendo inom, yigirogo piige, Wooluwak nen it aap at awuri ineegin warak inenggela’me nenggelak-kenggelak wonogwe nogo kumi kwak eerogo piige, Wooluwak nen amindik-amendek onggo nggwok kuwak eerogo pugu nogo, kugun wonok nawak nduk, eerogo piige,

38 O Mbaben ti, kugi ogut aago ambik wonage, inayuk nen inamineeri ne agan nage logonet, kumili kunggwi, eekwi me, Wooluwak nen aniyo nage nogo porok yuwak nduk, eerogo pege, Eeruwak o.

39 Togop aret eerigin me, ndiimbu- nggwiya karume mendek inom, mba’ngge eyonggaame mendek inom, towe mumayo inom, O time inawingga mbanggola unggugun me, Aakumi o time ambi wonaga’lek mondok o wogo aret kagak, aakumi nda’narit wundi nogo logogun o.

40 Aa’nduk lombok at Ala nen o Torom inom, Nggomora inom, o kota-kota enaagan-ambokan wonogwe nogo inom, Abok pup eerogo piyareegi kwak, o Mbaben ti, lek eerogo pigin me, O time it aakumi ambiriluk ambi logogun lek o wogo aret logogin o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak o.

41 “It aap wim eeka apit aago o omarip paga pa’nggwe nen wogwe, Aakumi inanebunu nggwok lombok aago wogwe, Aap inendagembogut lombok o irip-irip time mi’narit nogwe, Eeko logonet,

42 Ineegin-inomaale inom, inaregeinawooluwak inom, li’luk ee’nuk wogwe, Aakumi inabuwa mbaka’lek inogogumbuk aret wogwe, Niyo yenggenak laut oonebu ari menggi kwak, inaguda paga kwi’na’nuk wogwe iniyogobit oone lo-lo agan wogwe, O Mbaben Aagalukwe kwak it Mbaben mendek ti, inooruwok nduk, ambo’me-ambo’me a’nuk wogwe, Eeko agaarik o.

43 At aap it Mbaben mendek inowe endagembogut nogo, it wogwe aruk konembunuk, Omanggen tayok ari, iniki mondok ma’nage, Kwe elege enegen paganak yagan wake menggi kwak, yagan wake, eeke agaarik o.

44 Singa niyo Yoreran ndirok eyoongga ku’mbanak me nen wundi woraanuk, Ndomba anggenogo omaawi wurik kagak obaga mbo unggwage menggi kwak, An pilak ari logonet, it o Mbaben wonogwe nogo yini-panip wumbiyaagin o. Wumbiige logominggirik, aap ambi leenogo mippiminggirak wone lengganogo yorage logogin me, Ta nen an nimbirak ndak-ndak me, nimbirak wakkage, Kat ti, nonggop nduk eekendak o? yinuk, ta nen an yo’nege, Ndi, it ndomba ndegeninaka ambi ta nen an eeriyak mbake nogo non mbanogo pege, Eerigin mbakop? Mondok lek aret,” yegerak o.

45 Togop aret me, at Aliku ALA nen o Mbaben eeppuurak nogo koonogo pege, Ndi, it o Mbaben wonogwe eeppiyoorak nogo koonogo pege, Eekerak yi, Konenggo logonip o. Ndomba aagalogwe kwak, inapuri elege-aabologwe nogo niik eerogo wumbiige, Ndi, ndomba inagari’ngga nenet nogo menggam kwak it wonogo menggam time abu maluk eerogo pege, Eerigin o.

46 O Mbaben tebenggola unggwi waga o, yinuk, keekok yogwe paga nggween nuk ari, Le yi-yi wo-wo yogwe nogo, yi aakumi ndi aakumi wonogwe me ari nage, Eerigin o.

51 O MBABEN AANINGGIN INOBA PIYOORAK WONE
50:39 Wayu 18:2 50:40 Wak. 19:24-25. /51:7 Wayu 17:2-4, 18:3

1 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “O Mbaben tebenogo pege, it aakumi Mbaben mendek tebenogo piige, Eeruwak nduk, Aakumi maluk eerogo piiga mendek inikime limbege neyaagun o.

2 Gandum ameneno wiya nen wonok nawak nduk, yumbunogo nippugwi kwak, o Mbaben togop aret eerogo pugwi, Aakumi o time wonogwe nogo mondok pup eerogo piigwi, Eeruwak nduk, O Mbaben aaninggin oba puurak eyom paga aap inambik nappiya woraminggirak wogo logomenggaarik, Wakkumbunuk, agi-ogu nen, aruogwe nen, oonda mbanit unggwogo logonet, abok pup eerogo pogo logogun o.

3 It ineenggi woloonak nen ineegin agale wukwi, Inarin yikkologwe, awo eeka’lek iigak inookwi, Inapuri wologwe tawe nogo inili yaga’lek inookwi, Inawuri ineegin warak aago nogo mondok pup eerogo piigwi, Eeruwak o.

4 O Mbaben time inooremenggaarak ngginnarit nogwe, Inoorak tu paga nggiluk agan puk arit nogwe, Eerugun o.

5 It Iterali inom, Yekura inom, wonogogwam time maluk lombok ndak warak wonage nogo An Kikak Nakeelik Nalik Leenak Iterali inogoba nenegen kage kwe, An Nomaawi Lombok Minggirak inogoba Naliku Ala nen it mbo piyaagin lek nduk, yagi,” yegerak o.

6 “Togop me, Naliku an ALA nen it aakumi o Mbaben eekwi onggo aaninggin inoba piyoorak koonogo pereegirak eyom ari wagaarak me, At maluk eeke nagagerak onggo oba pege logonet, it an napuri inom nggelenogo piyookwak, It aakumi Mbaben wonogwe inenggela’me nen mbaganggwi, Inili eekko’nok kole mbaganggwi, Eeko logowak o.

7 O Mbaben nogo ti, niyoowak emas paga ogobakkigirik kwak Nalik Ku ALA neenggime logonet eeriyak yoge neegak, Aakumi nggween paga abok kumili kunuwak nduk anggur amburu wogorage nagagerak. Anggur amburu toologo pereegerak nogo yi aakumi ndi aakumi nunggo nagaarik, kumili kunik aret agaarik o.

8 O Mbaben logonuk lek yinipanip tebenogo pogo logonet, Yigirik-noonom eerogo pugun me, ale yikkolage logowak o. Agabolo mbanit namenggerak andi nogo obeelom age kagak eerukwak, Awin amburu wappuurak kwaari nawak o.

9 At Mbaben tebembiinok wonogwe nogo nen yogo logonet, O Mbaben andi obeelom eerogo puwok mbakoorak kwe, at maluk eeke onggo oba puurak ti, Mbogut koorok piga lagangge, ndugwi koorok ari lagangge, Eekerak kenok, Obeelom ariyak meek me, Nit nggelenninabukwak, o yi teppunuk, niname lombok nawok o.

10 Nit aakumi obeelom niigak, maluk yo’nirogwe nogo kin niyaawak nduk, Aliku ALA nen eeppinanegerak me, Ninogoba Aliku Ala eeppinanegerak nogo, aakumi o Tiyon wonogwe me, mbininogo yora nawok o, yinuk, yogo agaarik,” Yegerak me, yokkiragi o.

11 “Naliku an ALA nen it Mbaben mendek eereegwaarak nogo onggo eeppiige, Ndi, an nawi wurik maluk eerogo pereegwaarak nogo onggo eeppiige, Eeriyak koonogo pereegirak nogo eeppiige logonet, o Mbaben pup eerogo piyaawak nduk, It Meriya mendek inoweewi inendagembogut kini wuppiige logonet, Inawuri wim nambuka nen inomaale ngget mbulunggwi, inarin pipuk eerogo pakwi,

12 O Mbaben yugum pak wurik langgunogo puwak nduk, ndiimbu walok eekwi, Wim inoba wundi wogwe iyo, tum logowak nduk piigwi, Pen warit nawak nduk, inaa’- nduk nappiigwi, Ku tebembunuk logowak nduk eerogo piigwi, Eeko logowak o. Naliku an ALA eeriyak kooneegirak nogo aret eeke, Ndi, it aakumi o Mbaben wonogwe nogo eeppiyoorak wone lengganogo yoragagirak nogo aret eeke, Eerigin me,

13 It aap ineenggi warak niyo nggwok nage aa’nggi paga menggaarak inendage tiyanak wonogwe nogo Inendage lek ariyak eyom ari wage, Obeelom mban logowok, mbakwi nogo lek ariyak eyom panggoni wage, Eeke agaarik o.

14 Yibila kombogonak nogwe kwak, aakumi o Mbaben yagabit ari ungguwak nduk nappiya woraminggirak tebenogo punuk, Abu tebenogo pogo o, yinuk, keekok piyanggaagun o, yinuk, Nomaawi Lombok Minggirak Naliku ALA nendage kumbatinuk kumbuk mbanggi o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

ALA ALUT EEKE LOGONET, NDAWI WAREEGERAK WONE
51 51:9 Wayu 18:5 51:13 Wayu 17:1

15 At Ala eenggi omaawi paga o yi ogobakkigike, Iniki warak nen o nggween yi ena koonogo pege, At eenu paga mbogut mbiganogo nappege, Eereegerak o.

16 At oone ngguurubu negen ari kenok, niyo mbogut paga narak wonage nogo kilaktamok eeke, Ameraakot o ilin-unggut nen nippit wage, O yabok pindanogo nappege logonet, mayu wuppit wage, O wiya kuwak eerogo pege menggim nen nappit wage, Eeke menggerak o.

17 It aakumi abok ti, iniki lek wi negen aret agaarik o. It aap mbuti emas paga eeka nen ogut ogobakkigirogo pugwi ti, Oone lek ogut mban ogobakkigirogo pugwi me, inenggali ogo menggaarak o.

18 Kugi inogut eerak nogo ti, we aanom warogo aret eerak kenok, aakumi nen meek eerogo pugwi me, Eeko menggaarak onggo inoba piyoorak eyom panggoni wage kenok, inenggaawak lek aret arugun o.

19 At Yakup iniki kunik mbake nogo perak, togop lek o. At nen yi mendek ndi mendek abok aret wakkage nagagerik, Eyate kwak inanebunu Iterali mendek warak eerogo piyareegerak nogo ti, Endage, Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA aret o.

20 Aliku ALA nen ari logonet, “At Mbaben ti, nando nggwik mbanak kwak, wim eeka neegin kwak aret wonage me, At paga aakumi inanebunu lombok tebenogo piige, At paga aakumi inabu’me piinok menggam lek eerogo piige,

21 At paga aap inaguda inom yigirogo piige, At paga aap wonok nega inanggweendo inom yigirogo piige,

22 At paga aap inom, kumi inom, inoorogo piige, At paga aap inanggok inom, aap tawe inom, inenggaawak lek eerogo piige, At paga wologwe inom, komologwe inom, lek eerogo piige,

23 At paga aap ndomba ndegeninaka andomba inom inoorogo piige, At paga lembu nggween kabungga aap yabu eeka inom inoorogo piige, At paga it aap o unde waka inom, inom eeka inengga warak inom, inoorogo piige, Eeke minggirak o.

24 Togop me, it Mbaben mendek nen it o Tiyon wonogwe nogo maluk eeppiinet nogogwaarak paga onggo at enegen kagak o Mbaben eeppege, it aakumi o Mbaben wonogwe nogo eeppiige, eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak me, yokkigi o.

25 “At o Mbaben ti, puut nen aakumi aambiranogo piige menggi kwak aakumi o nggween paga abok aret lek eerogo piiga nawim aret me, At lek eerogo pikit nduk, an neenggi titik ege, Puut paga nen yugum langgunogo nappogo mengga kwak eerogo pege, Puut kani wunuk ari nagaatik noguk ari menggi kwak eerogo pege, Eerigin o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak me yokkigi o.

26 “Kaliirubu pup eerogo piminggirak wonage me, aap ambi nen, Yugum iyaalok ogowa yi paga pit nage, Yugum ambi waganogo owak kwippege, Eerigin o, yinuk, wa nagin lek aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkigi o.

27 “At aap inowe endagembogut o omarip paga pa’nggwe wonage nogo nen o nggween paga yi, ndiimbu walok eeke, Yi aakumi ndi aakumi inenggela’- me oone nggwok eeka trompet oonebu eeke, Aakumi inanebunu lombok inenggela’me o Mbaben wim eeri ungguurak eyak maganake, O Ararat inom, Mini inom, Atekenak inom, nen o Mbaben tebenogo pi ungguwak nduk, inayonggo piige, Wim eeriyak ineegin warak inowe mippege, Wurin ninggirik mengga kwak kuda paga kwi’na’nuk inaa’- nduk nappiige,

28 O Mbaben inom wim eeriyak nduk, aakumi inanebunu lombok abok aret pipuk eeke, It aap o Meriya mendek inom, o unde menggaarak inoweewi inom, inawuri inom eeka inengga warak inom, It inabu’me piinok menggam abok aret ineegin warak inom, pipuk eerogo piige, Eeko logowak o.

29 At Aliku ALA nen o Mbaben time aakumi wonogo logokwak pup eerogo puurak koonogo pereegerak nogo aret eerigin me, O Mbaben ti, aganak wake, andi nen yagan yobak-nggolak wake, eeke agaarik o.

30 O Mbaben pak wurik tungga yinik-minik eerogo pit nogwe, O kani mbelanogo pugwi, Eekaarak paga Aap o Mbaben mendek ineegin warak nogo wim eeka’lek puk ogwe, Yugum pak wurik me time puk a’nuk wonogwe, inomaawi lek ogwe, it kumi kwak ogwe, Eerak aret agaarik o.

31-32 It aakumi tu andogon-andogon abok aret unggwi wogo logonet, o kota tebeni unggwi wogwe, Niyo ayo mbaninuk wundogo menggam inogo ndoonogo kwi’nogwe, Inoori unggwogwe iyo, yugum pak wurik kani paarogo pit nagaarak paga aan ndu-ndu wangge, Aap ineegin warak inomanggen tayok ari, Eekerak o, yinuk, Mbe agan aap o Mbaben inowe endagembogut eenu aruwak nduk, wone yugu ambi yori nagak, ambi yori nagak, eekwi, Wone wonok ambi nappegak, ambi nappegak, eekwi, Eeko agaarik o,” Yinuk, yegerak o.

33 Togop aret me, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak nogo yi aret. “O Mbaben Aagalukwe kwak it Mbaben mendek ti, Aap gandum agabolo mbelanggo logonet, iniyok aambiranogo pogo menggam kwak Eerogo piyoorak eyom muk panggonak aret agaarik o.

34 Aakumi Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nen ambeme yonggo’ninake, Mak eerogo pinanege, Niyo toolak porok togon nunggwi kwak eerogo pinanege, Waalo tinambe nen yonggorinake menggi kwak, nit yonggo’ninake, Waalo ombat abe kenok ndonggorogon nenok, kilirogo pege menggi kwak togop aret eerogo pinanege, Eereegerak me, 35 Ninapuri ninom maluk eerogo pinanugwi ti, it Mbaben mendek inoba aruwak o, yinuk, it Tiyon mendek nen yogwe, Ninoorogo pinanugwi ninamiya it o Mbaben wonogwe nogo inoba aret aruwak o, yinuk, it Yerutalem nen yogwe, Eeko agaarik o,” yinuk, yegerak o.

ALA NEN ITERALI YEENGGWAAROORAK YEREEGERAK WONE

36 Togop aret me, Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “An nen napuri Iterali inawone mbanogo piige, It maluk eeppiigwi onggo eeppiige, O Mbaben aniyo laut yenggenak nogo woloonogo pege, Aniyo eneeri nogo poronogo pit nage, Eeke neyaagun o.

37 O Mbaben ti, langgu-langgu aago kagak wonage, Mba’ngge kumaarak logowam age, O time aakumi lek inamineeri ne agan nage logowam age, Aakumi meek eerogo pogo logowam age, Eerigin o.

38 Singa inanini nen inoone kole agan nugu mengga kwak o Mbaben aagalogwe inoone togop aret agan nugwi, Singa inaagalogwe inanini nen inoone nggininu-ngganinu yogo mengga kwak yogwe, Eekwi iinok,

39 Ineenik aga’lek inale’nggen paga nogo nggaruk togon yuwak nduk, mbi larogo wogorage, Niyo kumili aganaka toologo wogorage, Eerigin o.

40 Ndomba aagalogwe inooriyak nduk wogoren wogwe kwak, Ndomba-kambin ngguunok inooruwak nduk, piya wogo mengga kwak, It togop eeppiyaawak nduk, wogoren piya woraagin o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak o.

O MBABEN EEPPUURAK WONE

41 “O Mbaben tebenogo pugwi nogo ti, iya! Aakumi o nggween paga wonogwe abok aret nen tiyappogo menggaarak o Mbaben tebenogo kologwe nogo ti, mondok iya o! O Mbaben ti, mondok maluk eerak kenok, it aakumi inanebunu lombok nen, Iya! yinuk, inamineeri ne agan nage agaarik o.

42 Niyo kole yenggenak laut wu’nuk wage logonet, o Mbaben taani wage, Niyo laut oonebu ari logonet, kilaarak-mogonik eerogo o Mbaben tebeni wage, Eerigin o.

43 O Mbaben kota-kota ti, o wogo aret age, Nggween mbuk karume aret age, eeke kenok, Aakumi o time wonogwe, tu ti paga nogwe, eeka’lek aret logogun o.

44 Kugi Mben o Mbaben wonage nogo aaninggin oba kwippege, Yi mendek ndi mendek at ambeme yonggoleegerak nogo kilirogo wumbi woraawak nduk, eeppege, Eerigin me, Aakumi inanebunu lombok at owagam wagak eekwi nogo ambinom eeko logogun lek o. Ndi, o Mbaben ayugum pak wurik kunduk, langguk yigin o,” yinuk, Alik Ku ALA nen yegerak o.

45 “Togop me, it an napuri o time nen mbo punuk, mbaganggo logowak o. Inili eekko’nok mbaganggwi, Naliku ALA nanini kani kunik negen inoba piige me, it nggelenogo piyookwak, Inagap ndakko’nok kole mbaganggwi, Eeruwak o.

46 It o time logonet, Ndogop arigin o, yinuk, yogwe, Tahun yi paga, Yogop arigin o, yinuk, yogwe, Tahun peebi paga, Ndogop arigin o, yinuk, yogwe, Inoone aganggen kereembu yogo logonet, O time maluk eeppiinet nogo agaarik o, yinuk, yogwe, Aap inendagembogut nen it aap inendagembogut tebenogo piigwi o, yinuk, yogwe, Eekwi nogo Inaruk konenggwi iinok, iniki ma’nage, inogut nggigik ari, eerugwaarik o.

47 Inagugi ogut eerak o Mbaben wonage nogo yigirik-noonom eerogo piyoorak eyom abet aret panggoni woraagin me, Ari wage kenok, yigirik-noonom eerogo piyaagin o. Piige neenok, it o time wonogwe abok aret inenggali ogwe, It inenggela’me time aakumi inooremenggaarak nggween paga ngginnarit nogwe, Eerugun o.

48 It aap o maluk eerogo pega o omarip paga pa’nggwe nen wogo logomenggaarik, O Mbaben lek eerogo pugwi ti eyom mbogut inom, nggween inom, yi mendek ndi mendek it paga wonogwe nogo inom, abok aret nen, O Mbaben nogo lek aga o, yinuk, inale’nggen nen keekok yogo logogun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

49 “Aa’nduk it aap Mbaben mendek nen eeppiinet nogo nogogwaarak paga aakumi o nggween paga wonogwe abok aret inenggaawak lek arit nogo nogogwaarak nogo ndak-ndak, It Iterali mendek inoorogo piigo nogogwaarak paga it aret inenggaawak lek eerogo piyaagun me,

50 It eegu inoorulik yumbunik nogo ti, puk ariyak lek o ti mbo punuk, kole mbaganggwi, O nda ninawi alom paga Aliku ALA ninom wonogogurak o, yinuk, abekwi, O Yerutalem ti nonggop agagi, yinuk, iniki koonggwi, Eeruwak o.

51 It aakumi inambik nen Aliku ALA awi alik leenak wurik me muk ari unggunuk wonogwe paga ninendage maluk age, Aakumi nen miyuk-meya eerogo pinanugwi paga ninenggali age, Eekerak o, Yinuk, yugun kwe,

52 It o Mbaben inagugi ogut eerak yigirik-noonom eerogo piyoorak eyom abet aret panggoni woraagin me, Ari wage kenok, o time inookwi andi nen yagan warit nogwe nogo inoone inaruk konenggo logogun o,” Yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak.

53 “It aakumi Mbaben mendek nen aakumi tebenogo wuppiya woroobok me, mbogut paga lagi nanuk, O time wuppunuk, pak omaawi lombok wurogo pemenggaarak kwe, Tebenogo wuppiya woraawak nduk, it aap o maluk eerogo pega nogo time aret nappiya woraagin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak.

O MBABEN MALUK EEROGO PUURAK WONE
51:48 Wayu 18:20 51:49 Wayu 18:24
54 “O Mbaben nen le nggwok yogwe, It Mbaben wonogo menggam maluk eerogo pit nogo logonet, noone-koone yogwe, Eekwi nogo Inaruk konenggo agaarik o.

55 Naliku ALA nen o Mbaben maluk eerogo pege, Inale’nggen nen agan nugwi nogo lek eerogo pege, Eerigin o. Niyo kole laut kilaarak-mogonik eeke menggi kwak inawim togop aret aago unggwogwe, Niyo laut oonebu ari menggi kwak, inoone togop aret agan wogwe, Eerugun o.

56 Naliku ALA ti, eekaatak ndakndak onggo eeppiige minggirak an Ala aret o. An nen o Mbaben eekerak ndakndak onggo oba kwippigin me, It o maluk eerogo pega nogo o Mbaben wogo logomenggaarik, maluk eerogo pogo logonet, At awuri wim eeka nogo piginakwi, ineegin kalenogo pugwi, Eerugun o.

57 It o Mbaben inoweewi inengga warak inom, inoweewi iniki warak inom, it o Mbaben unde menggaarak inom, Inawuri inom eeka inom, inawuri aap wim eeka inom, abok aret Niyo kumili aganaka wogoraminggirak nenok ineenik aga’lek mondok-mondok nogo nggaruk togon yogo logogun o,” yinuk, at endagembogut endage ti, Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen aret yegerak o.

58 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “O Mbaben yugum pak wurik ambe wiganak nogo yigirogo kobak-kobak eerogo pugwi, Tungga pak tiyarogon mbanak nogo kani nawak nen paarogo pugwi, Eerugun me, It aakumi inanebunu lombok nen inomaawi lik-lek eereegwaarak ti, aanom warogo aret eekwi, Ndi, yi aakumi ndi aakumi yabu ta’liila eereegwaarak ti, kani noorak ake aret eerogo pugwi, Eereegwaarak kaagun o,” Yinuk, yegerak o.

YEREMIYA NEN O MBABEN YORA NOORAK YOREEGERAK WONE

59 At aap Terekiya nogo Yekura inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun kenagan eeppunuk, ambi age ti paga, aap Mateya ombooluk Neriya aput aap endagembogut eebe wonok nega Teraya nogo, Terekiya imbirak o Mbaben nogwe me, at Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nen yoreegerak nogo yi aret.

60 At Yeremiya nen aaninggin- paaninggin o Mbaben oba kwi’- nariyak abok aret wone mbuku pirikperek aago paga liiru mbaneegerak me,

61 aap Teraya nogo wogoge logonet, “Kat o Mbaben ari nanuk, wone liiru mbanggirak wokkege yi abok aret, aakumi o Mbaben inenggaanom paga mondok lunumunggun o.

62 Lungge logomenggendik, Aliku ALA yoge logonet, Kaliku ALA wae. Kat nen, O kota yi, lek eerogo pege logonet, aakumi inom, inaanggumi inom, ambi logogun lek, o wogo mondokmondok aret logogin, yagandak o, yinuk, tamban eerumunggun o.

63 Wone yi abok aret lungge, tamban eeke, eeke logomenggendik, yugum ambi waganogo mbuku pirik-perek mbanak yi, enggela’me punuk, keele maarogo niyo Eparat inikime mbo mambumunggun o.

64 Mambunuk yorage logonet, Aliku ALA nen, O Mbaben yi, aaninggin nggwok lombok oba piminggirak paga yugum yobok togon wanggerak ti kwak eerogo pigin me, pilak yigin lek endage lek aret logogin, yegerak, yoraamunggun o,” yinuk, yoreegerak. At Yeremiya nen wone yorage nagagerak irip paga ti aret.

52 O Yerutalem maluk agagerak wone
(2End. 24:18-25:7; 2Mbin. 36:11-21) 51:63-64 Wayu 18:21

1 Aap Terekiya nogo ndarak kagak tahun 21 age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 11 eereegerak. At agalo ti, awi Libina mendek aap Yeremiya apuluk kwe Kamutan aret.

2 Aap Yoyakim nogo maluk eeke nagagerak ndak-ndak, at Terekiya nen Aliku ALA enegen kagak maluk eeke nagagerak.

3 It aakumi o Yerutalem mendek inom, Yekura mendek inom, aaninggin inoba kwi’nagagerak nogo ti, at Aliku ALA anini inombareegerak paga eerogo piinok, “It inoba aberak logorak neebi o,” yinuk, mbo piyareegerak ti aret. Ti’nuk, aap Terekiya nen, “Aap Mbaben inowe endagembogut wone lengganogo yo’nirage logorak neebi o,” yinuk, mbo pereegerak.

4 Mbo pege nagagerik, aap Yekura inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage kagak, tahun 8 eeppunuk, ambi eeke tut 9 penembunuk ambi penenak tanggal 10 tut ti paga at aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat apuri ineegin warak abok aret o Yerutalem tebenggolaawok nduk, wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, o kota endekenggwe time inawooliya wuppatinuk, o pak wurik obaga mbo ungguwok nduk, nda’- nggi pit nogwe, nggween pit laganggwi, eeko nogogwaarik,

5 wakkagak eekwi tit iigak, aap endagembogut Terekiya wone lengganogo yorage kagak tahun 11 eeke ti paga aret ari nagagerak.

6 Ndi, tut 4 penenak tanggal 9 paga o kota time aakumi inambi noorak abu lek aret agagerak me, mbi abu mondok iya aganabeegerak.

7 Aganake mbareegi, it aap Yekura ineegin warak abok aret oonikiya it aap Mbaben mendek o kota wanggeppiinok wonogwe iigak, o kota yugum pak wurik nogo, eno pelembunuk, aap endagembogut eyabu yarak me koorok owa’nagat peenok-peenok wurik kagak, oolo tu unggwogo menggam nogo paga wundi nogo nogogwaarik, kole mbaganit o Araba niyo Yoraran kobappaga ari nawok nduk nogwe me,

8 it aap Mbaben mendek ineegin warak nen muguren, o Yeriko kobappaga taati awuri kole ma’nogwe iigak,

9 inowe endagembogut Terekiya nogo piganok, aap Mbaben inowe endagembogut o Kamat kota Iribila wonage me pi nogo mbareegwa, taati nen, “Ndogop eeppagagun o,” yinuk, yoreegerak.

10 Yoge nagagerik, o Iribila taati, it Mbaben mendek inowe endagembogut nen at Terekiya enegen kagak apuri inoorogo piige, it Yekura mendek inom eeka inengga warak kunduk inoorogo piige, eeppunuk,

11 at Terekiya enegen kilirogo pege, mbuti keele tembaga paga ogobakkigirik nogo paga eenggi-iyok maarogo pege, ee’nuk, wonok o Mbaben pi nage nagagerik, keele maarak menggam mambereegerak nogome logonet kambeegerak.

ALA AWI WURIK MALUK EEROGO PEREEGWAARAK WONE
(2End. 25:8-17) 52:4 Yeti. 24:2 52:7 Yeti. 33:21 52:11 Yeti. 12:13 52:13 1End. 9:8

12 Ndi, aap Nebukanetat nogo aap Mbaben mendek inowe endagembogut wonage kagak, tahun 18 eeppunuk, ambi eerak tut 5 penenak tanggal 10 paga, aap endagembogut inom eeka ambi at eebe wonok nega inowe endage Nebutararan o Yerutalem wagagerak.

13 Wage nagagerik, Aliku ALA awi wurik inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik inom, it aap nagawan-nagawan inawi wurik o Yerutalem wonage abok aret inom, kani pit nage nagagerik,

14 it aap Mbaben mendek ineegin warak aago abok aret at inom o Yerutalem pak wurik langgunogo pit nogogwaarak.

15 Pit nogo nogogwaarik, aap endagembogut eebe wonok nega inowe Nebutararan nogo nen it aakumi eekkoloorak meek ineenggi abu lek eegu inom, it aakumi ando iigak nogogwaarak o kota time wonogwe nogo inom, it aap ineenggi amburu eeka ando inom, it aap Mbaben inowe endagembogut inom ogogwaarak inom, wogoren naakit nduk koonogo piige,

16 ndi, it aap ineenggi abu lek ando perak, anggur yarak me yabu eerit nogwe, yi mendek ndi mendek yarak wola yit nogwe, eeko logowak nduk, time aret teppiige, eereegerak.

17 Eeke mbareegi, at awuri Mbaben mendek nen Aliku ALA awi wurik eyak mbuti tembaga paga ogobakkigirik mippugu nogo inom, Aliku ALA awi wurik me ineenggi kookak niyo toolak wonok negak inom, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, mbuti tembaga paga ogobakkigirik nogo inom, minogo punuk, mbuti tembaga kero mban, o Mbaben wonok nawok nduk, ponggonogo waganggwi,

18 togolowak tenggap kwak inom, nggween tege inom, ndi keele abo mbanggak inom, niyo kilirogo pit nagak togolowak inom, Ala awi wurik me aakumi inake eekak yi mendek ndi mendek mbuti tembaga paga ogobakkigirik inom, abok aret waganggwi, eekwi iigak,
19 aap endagembogut eebe wonok nega inowe nogo nen yi mendek ndi mendek mbuti perak-emas paga ogobakkigirik togolowak kole tenggap kwak inom, kaninggen ndoongga inom, niyo kilirogo pit nagak togolowak inom, togolowak tabak inom, ndi wuninik alom ogobakkigirik inom, ake kilirogo pegak amburu tookak inom, abok aret waganeegerak.

20-23 Ti waganeegerak nogo ti, at Talomo nen Aliku ALA awi wuke logonet, o awe eyak imbirak ti, agi nggorek metet 8 wakkagak ogobakkigirogo pege, obate paga komaarak metet 5 eeppunuk, ambi oolo wakkagak ogobakkigirogo pege, ndi, oolo mbo punuk, ambe yendok-wandok ineenggi tabak kwak eerogo pege, eeke nagagerik, irip kwippuurak mbuti tembaga paga agi nggorek metet ambi eeppunuk, ambi oolo paga wakkagak ogobakkigirogo punuk, mbuti omanggen paga yum ogut negen yigogo tugumbunuk, tembaga paga eyo delima anggen ogut negen yendokwandok eerogo pit nage, ndi, o eyak ore nogo togop aret ogobakkigirogo punuk, mbuti omanggen tembaga paga yum ogut negen yigogo tugumbege, eeke logonet, eyo delima anggen ogut negen yendok-wandok eerak ti 96 aret eerogo pege, ndi, yum ogut negen yigogo tugunik irimbaga ti, 100 aret eerogo pege, eereegerak nogo inom, Aliku ALA awi wurik me logowak nduk niyo toolak ineenggi kookak wonok nega inom, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, nogo inom, minogo punuk, mbuti tembaga mban ponggonogo waganeegwaarak nogo ti, ambik me aaninggin wakkoorak meek kagak waganeegwaarak.

IT YEKURA MENDEK O MBABEN WOGOREN NOGOGWAARAK WONE
(2End. 25:18-21) 52:17-23 1End. 7:15-47

24 Aap endagembogut eebe wonok nega Nebutararan nogo nen aap Ala unde inowe Teraya inom, awot abu’- me mendek Tepaniya inom, Ala awi wurik tungga arum waka ineebe kenagan inom, piginake,

25 ando iigak nogogwaarak o kota awo wonogwe nogo, aap endagembogut inom eeka ambi it wim eeka inowe nogo inom, aap endagembogut ake liirogon koongga ineebe 7 inom, aap ineegin warak inowe nen aakumi inenggela’- me ineegin warak aruwak nduk, inendage liiru mbangga nogo inom, at awuri ineebe 60 o time wonogwe iyareegerak nogo inom, wogonake, eeke nagagerik,

26 abok aret wogoren aap Mbaben inowe endagembogut o Iribila wonage me, piya nagagerak.
27 Piya nage mbareegi, o Kamat kota Iribila time at endagembogut nogo nen inooruwak nduk, awuri yorage mbareegi, inoorogo piyareegwaarak. It aakumi Yekura mendek inanggween paga nen keele maageren mbo piya nogogwaarak nogo ti aret o.

28 Aap Nebukanetat nen it aakumi wogoren o Mbaben piya nagagerak nogo ti, At endagembogut logonet wone lengganogo yorage kagak tahun 6 eeppunuk, ambi age paga it Yakuri mendek ineebe tiga ribu dua puluh tiga wogoren nage,

29 At endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun 17 eeppunuk, ambi age paga o Yerutalem nen ineebe delapan ratus tiga puluh dua wogoren nage,

30 Ndi, endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun 22 eeppunuk, ambi age paga aap endagembogut eebe wonok nega inowe Nebutararan nen it Yakuri mendek ineebe tujuh ratus empat puluh lima wogoren nage, eereegwaarak ineebe lambunik ti empat ribu enam ratus aret.

YOYAKIN KEELE MAARAK PIINOGO WUMBEREEGERAK WONE
(2End. 25:27-30)
31 Ndi, aap Yekura endagembogut Yoyakin wonok, o Mbaben keele maarogo mbo pi nagagerak wonage kagak, tahun 36 eeppunuk, ambi age paga aap Ewin-Merorak o Mbaben inowe endagembogut agagerak. Age nagagerik, tahun ti paga tut 11 penembunuk, ambi penenak tanggal 25 tut ti paga, at Yoyakin nogo keele maarogo mambiigo menggam wonage me, piinogo wumbereegerak.

32 Wumbege nagagerik, abuwa mba’nuk, wone yoge, it inoweewi inendagembogut at o Mbaben inom wonogogwaarak nogo tebenak negen iigak, at Yoyakin ayuk warak tiyarogon logowak nduk mippege, eereegerak.

33 Eeke mbareegi, at Yoyakin nogo keele maarak logonet, ayum yirik wonagagerak nogo mbo punuk, abe mendek yikko’nok, aap endagembogut inom mbi nonggo menggam nogome, inom nengge kagak, kambuurak kuli aret ari nagagerak.

34 Ndi, kambuurak kuli ari nage kagak, amendek lek kenok kunggolaawak nduk, aap endagembogut nen kulinik-kalinik awu wogoge nagagerak. Yeremia 52

1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...