OWAKLONGGA

Mbuku Owaklongga


eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

 Mbuku Owak Loongga yi, aakumi Iterali mendek o Kanan wonogo logonet, eerit wundi wogo nogogwaarak wone liiru mbanak nogo yi aret. Ti eeko nogogwaarak nogo, aakumi Iterali wim eeka inoweewi nen o Kanan wim eeppogo nogogwaarik, aakumi Iterali o time tebenggologogwaarak nogo, liiru mbanak wonage.

It aap wim eeka inoweewi ti nen wone ambi age kenok, inowak loonggo nogogwaarak me, inendage, Inowak Loongga o, yinuk, yorogo nogogwaarak. Yorogo nogogwaarak liiru mbanak yi aret me, mbuku yi endage, Owak Loongga, aret yogo monggoorak. It wim eeka inoweewi inenggela’me aap endage warak lombok wonagagerak ti, aap Timoton aret me, at eeke nagagerak wone nogo pasal 13-16 paga liiru mbanak wonage o.

 Mbuku Owak Loongga yi paga wone iya lombok eeko logorak mbanak nogo ti, Iterali nen Ala mban mugurok nogwe paga ineebe op wonogwe, ndi, Ala mbo punuk, alik mugurok nogwe paga aaninggin mondok iya inoba kwippakwi, eeko nogogwaarak wone nogo yi aret. Togop eeko nagaatik, inomaluk mbo punuk, Ala mugurok nogwe iinok, at Ala nen kulinik aret yeenggwaarage nagagerak.

1 Yotuwa kambeegerak kagak Iterali eeko nogogwaarak wone

1 Aap Yotuwa kangge mbareegi, it aap Iterali nen at Aliku ALA yogo logonet, “It aap Kanan ninom wim namburi noorak nduk, inaa’- ndugak noorak nogo ti, inanebunu taani o?”

2 Yogo mbareegwa, at Aliku ALA nen yorage logonet, “It aakumi Kanan mendek inanggween ti, it inanebunu Yekura nogo muk wogoragagirak me, it inaa’nduk aret nawak o,” yinuk, yoragagerak.

3 Yorage mbareegi, it Yekura mendek nen inoreewi inanebunu Timeyon mendek nogo yorogo logonet, “Nggween mbanogo pinaneegim time it aakumi Kanan mendek wonogwe ti, mugogo wumbiyaawok nduk, kit ninom nawi o. Ninom nogwe niinok, peebi nen kit ninom a’nuk, kinanggween mbanak me time it Kanan mendek wonogwe ti, mugogo wumbiyaawok nduk woraawok o,” yinuk, yorogo mbareegwa, it Timeyon mendek nogo inom aret wim eeri nogogwaarak.

4 Eeri nogo nogogwaarik, inom wim nambukwi iigak, at Aliku ALA nen aakumi Kanan mendek inom, Perit mendek inom, it ineenggime piige mbareegi, o Mbetek time aakumi ineebe sepuluh ribu aret inoorogo piyareegwaarak.

5 Inooko logonet, o Mbetek time aap Kanan mendek inowe endagembogut Aroni-Mbetek inom lambunggo nogogwaarik, at inom wim nambuko logonet, it aap Kanan mendek inom, aap Perit mendek inom, abok aret mugogo wumbiyareegwaarak.

6 Wumbiigo mbareegwa, aap Aroni-Mbetek nogo mbaganit nage me, mugurok nogo logonet, eebe pippunuk, eenggi iyagalo imbirak inom, iyok iyagalo imbirak inom, mbanogo pereegwaarak.

7 Mbanogo pogo mbareegwa, at Aroni-Mbetek nen ari logonet, “An nen aap inendagembogut lombok ineebe 70 nogo ineenggi iyagalo imbirak inom, iniyok iyagalo imbirak inom, mbanogo piyareegirak wonogo logonet, nambi nengge neegak, nageyo ndoonak abu’me ameneno wanggetak anebenogo nonggo nogogwaarak nogo ndak-ndak, Ala nen inamee’- nggo ee’naki o,” yinuk, ari mbareegi, at eebe o Yerutalem wonok nogogwaarak me, time aret kambeegerak.

O Yerutalem o Keboron inom tebenogo piyareegwaarak wone

8 Ti eeppunuk, it Yekura nen o Yerutalem mendek oba kwi’nari unggwogo logonet, o kani mbelanggwi, inawooluwak paga aakumi inookwi, eeppunuk, tebenggologogwaarak.

9 Tebenggologo nogogwaarik, it aap Yekura nogo nen aakumi o Kanan puut nggelok-nggobok me wonogwe nogo inom, o karu nabunogo pereegim o ame pa’nggwe wonogwe nogo inom, puut ogobak mbanogo pit nagagim wonogwe nogo inom, inom wim eereegwaarak.
 10 It inanebunu Yekura nogo nen inoorit nogo logonet, aakumi Kanan mendek o Keboron, aa’nduk endage Kiriyat-Araba toonak nogome, it aakumi Tetayi mendek inom, Akiman mendek inom, Talamayi mendek inom, tebenogo piinet nogogwaarak.

 Aap O’niyen nen o Ndebit tebenogo pereegerak wone

11 Ti’nuk, o time mbo punuk, it aap Yekura nogo nen it aakumi o Ndebit, aa’nduk endage Kiriyat- Tepet yogo nogogwaarak nogome wonogwe me, it inom wim eeri nawok nduk, eeko logonet,
12 at Kalep nen, “Aap ta nen it Kiriyat-Tepet mendek inoorogo piinok, o nogo tebenogo pege kenok ti, napuluk kolaga Akata nogo at akwe kolaawak nduk, wogorigin o,” yinuk, yereegerak.
13 Ari mbareegi, aap Kalep nogo awuluk Kenat aput endage O’niyen nen o kota ti, tebenogo pege mbareegi, Kalep nen apuluk kolaga Akata nogo at O’niyen akwe kolaawak nduk, wogoreegerak.

 14 Wogoge mbareegi, ogonggelo ka wagagerak nogo eyom paga kwe nogo nen ogonggelo yoge logonet, “Nogoba anggween mbanak ambi wo’niruwak nduk, yori nawi o,” yinuk, nogo nogogwaarik, kwe nogo keledai amborowak paga nen nggween paga wambi wage mbareegi, at ogoba Kalep nen yoge logonet, “Kat nonggop eeppagarak, mba’nuk wagan o?” Yoge mbareegi, at kolaga nen,

15 “Nogoba o. Kat o karu nabunogo pereegim o ame pa’nggwe nggween amburu lek mbuk mendek wo’negendak tit kwe, an kapuluk nabuwa mbake logonet, niyo eneerime kero ambi inom wo’niru o.” Yoge mbareegi, at Kalep nen anggween mbanak niyo eneeri agi nggwe wungge me inom, ogu nggwe wungge me inom, imbirak wogoreegerak.

It Yekura inom, Mbeniyamin inom, ineegin tiyak yereegerak wone

16 Aap Keni mendek Muta aru endage Kobap ombowologwe wiganak nogo, it Yekura mendek inom o Nggabunggaame nen it aakumi Yekura inanggween mbanak me karu nabunogo pereegim o ame pa’nggwe o Arat koorok wonogwe time inom logowok nduk, nogogwaarak.
17 Nogo nogogwaarik, it inoreewi anebunu Timeyon mendek inom nogo logonet, aap Kanan mendek o Tepat wonogwe nogo abok aret inoba kwi’- nogo logonet, inawi kota nogo mondok pup eerogo piyareegwaarak. Ti paga o Tepat nogo endage, Lek Eerogo Piyareegim o, yogo nogogwaarak.

18 Piigo nogogwaarik, it aap Yekura mendek nen o kota-kota Nggata inom, Atekelon inom, Ekoron inom, tebenggologo logonet, inanggween enaagan-ambokan wonage nogo inom aret kologogwaarak.
19 It aap Yekura nogo at Aliku ALA inarum wonage kagak, o nggeloknggobok time ye mbanggologogwaarak kwe, it aakumi kobappaga time wonogogwaarak nogo perak, inanggweendo wim eeka mbuti mendek ogobakkigirik wonage me, mugogo wumbiyoorak meek aret agagerak.

 20 At Muta nen, “O Keboron wokkirigin o,” yinuk, aa’nduk aap Kalep yoreegerak nogo ndak-ndak aret, Kalep wogoge mbareegi, aap Enak apuri ineebe kenagan nen wiganak nogo mugogo wumbiyareegwaarak kwe,

21 it inanebunu Mbeniyamin mendek nen perak, it aakumi Yebut mendek o Yerutalem wonogogwaarak nogo mugogo wumbiyoolik me, it inom lambunik yogondak kuli wonogwe aret o.

Yutup ombowologwe wiganak nen o Mbeten tebenogo piyareegwaarak wone

 22 At anebunu Yutup ombowologwe wiganak nogo nen o Mbeten, aa’- nduk endage Lut yogo nogogwaarak nogo mendek inom wim eeruwok nduk, eekugak, at Aliku ALA inarum wonagagerak nogo yi o.
23 Inoreewi ando o nogome inigen lomboppiya nawak nduk, nappiyareegwaarak nogo nogogwaarik,
24 aap ambi o time nen wundi wage inigen kogo nogogwaarik, yogo logonet, “Nit nonggoti agago o kota yime unggwi noorak nogo yo’nirage kenok, Nit ninore o, yinuk, teppagagun o.”

25 Yogo mbareegwa, at nen, “Tu ti paga unggwi nanip o,” yorage mbareegi, it inoreewi iigak nogogwaarak nogo, abok aret iniya nogo mbareegwa, inom unggwogo nogogwaarik, it aakumi o Mbeten mendek nogo abok aret inawooluwak paga inooko logonet, aap tu yoragagerak nogo oweawot inom mban mbaganuwak nduk, teppiigo mbareegwa,

26 it aap nogo aakumi Ket mendek wonogwe me nogome nogo nogogwaarik, time o wureegwaarak kota agagerak me, o nogo endage Lut tooneegwaarak. Ndi, o ti, o yogondak kuli endage Lut yogwe wonogwe aret o.

Iterali nen yi aakumi ndi aakumi wumbiyoolik wone

27 It aakumi Kanan mendek nogo inogogumbuk puk aret ogogwaarak me, inanebunu Manate mendek nen it aakumi o kota Mbet-Teyan inom, Taanak inom, Ndot inom, Yibeleyam inom, o Megiro inom, inawi enaaganambokan abok aret mugogo wumbiyoolik teppiyareegwaarak.

28 Teppiigo nogogwaarik, it aap Iterali inomaawi ogo logonet, it aap Kanan mendek mugogo wumbiyoolik teppiinok, inake yabu eeko logowak nduk, inayeloman eerogo piyareegwaarak.

29 Inanebunu Eparayim mendek nogo nen kunduk, aap Kanan mendek o Nggetet wonogwe nogo time nen mugogo wumbiyoolik inom mondok aret wonogogwaarak.
 30 It inanebunu Tebulon nogo nen it aap Kanan mendek o Kitoron inom, Nakalon inom, mugogo wumbiyoolik inom wonogwe nogo inake yabu eeppiigo logowak nduk, inayeloman eerogo piyareegwaarak.

31 Ndi, inanebunu Atet mendek nogo nen it aakumi o Ako inom, Tiron inom, Akalap inom, Akitip inom, Kelaba inom, Apek inom, Erekop inom, it aakumi o time wonogwe nogo abok aret mugogo wumbiyoolik me,
 32 it aakumi Kanan mendek inaworak ti, it Atet mendek inom aret inenggela’me wonogogwaarak.

 33 It Natali mendek nen it aakumi Kanan mendek o Mbet-Temet inom, o Mbet-Anat inom, wonogwe nogo mugogo wumbiyoolik me, it Kanan mendek inaworak nogo it Natali inom logonet, inake yabu eeko logowak nduk, inayeloman eerogo piyareegwaarak.

34 Ndi, it aap Amori mendek nen inanebunu Ndan mendek nogo, yorogo logonet, “O kobappaga yime wambi woroorak lek o. Ata, puut nggeloknggobok me time mban awiirak logonip o.” Yorogo nogogwaarik,

35 it aap Amori mendek nogo inogogumbuk aret puut Keret inom, o Ayalon inom, o Taalibim inom, “Nit yime mban logowok o,” yinuk, inoone omaawi paga yorogo nogogwaarik, time aret wonogogwaarak kwe, it Yutup ombowologwe wiganak nogo nen inomaawi ogo nogogwaarik, it Amori mendek nogo kunduk, inake yabu eeko logowak nduk, inayeloman eerogo piyareegwaarak.

1:20 Yot. 15:13-14 1:21 Yot. 15:63, 2Tam. 5:6, 1Mbin. 11:4

36 It aakumi Amori mendek inanggween mbanak wonagagerak kuli ti, puut Akirabim yenggen me panggombunuk, o Tela nen nok, o omarip -12 paga pa’nggwe kuli aret wonagagerak.

2 Ala ayonggo malayikat nen o Mbokim eereegerak wone

1 At Aliku ALA ayonggo malayikat nogo o Nggilagan nen o Mbokim wage nagagerik, Iterali mendek nogo yorage logonet, “An o Metit nen wokkiren kinombomini wone kumbuk mbanogo yoragagim yime pinagi wage nagagirik, yokkirage logonet, Kit an ninom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegurak nogo an nen lek eerogo pigin lek o. Ata, mondokmondok aberak aret logogin o, yinuk, yokkirage nagagirik,

2 it aakumi o yime wonogwe nogo kinom lambunna’nuk, wone koonogo puurak lek o. Ata, kit nen inagugi aanggo warogo wogogo menggam ogobakkigirik yinikminik eerogo pinip o, yokkiragagirak kwe, kit nen an yokkiragagirak nogo taganogo punuk eerit nogwe ti, nonggop nduk, eeko ogotik?

3 Togop aret me, it aakumi o yime menggaarak yi, kit wonogwe me nen, an naa’- nduk a’nuk mugogo wumbiyaagin lek o. Kinom ogoorak aret logonet, an nalut eekwi nobaane’me inagugi alut eerumunggup nduk, keele pugu pogom nggelenogo pinagagin o,” yinuk, yoragagerak.
4 At Aliku ALA ayonggo nogo nen wone abok aret yorage mbareegi, it Iterali mendek nogo nen leenggu nggwok maareegwaarak. 5 Leenggu maako nogogwaarik, o taa’nogo endage, Leenggu Maakom o, yinuk, toombunuk, time at Aliku ALA ake warogo wogoreegwaarak.

Yotuwa kangga’lek kagak eereegerak pelaareegwaarak wone

 6 At Yotuwa nen it aakumi Iterali iname nappiige mbareegi, ineyate kwak nggween inalitak lombok tumburiragagerak nogo unde a’nuk logowak nduk, nogogwaarak.

7 Ndi, it Iterali ti, at Yotuwa eenik wonage kagak, Aliku ALA mugurok nogwe, ndi, kangge kagak, Iterali inoweewi at Aliku ALA nen Iterali eeppiige inigen kogogwaarak nogo awo ineenik wonogwe iigak kunduk, Aliku ALA mugurok nogwe, eeko nogogwaarak.

8 Ndi, at aap Nun aput Aliku ALA ayeloman Yotuwa nogo, ndarak kagak tahun seratus sepuluh eeppunuk, kangge mbareegi,
9 puut Nggaat o omarip paga pa’nggwe o Eparayim puut nggelok-nggobok me o Timanat-Tera yate negen anggween mbanogo pereegwam nogome aret nggween taambereegwaarak.

10 Nggween taanogo pogo nogogwaarik, it aap Yotuwa inom ndakndak ambugwi tawe ogogwaarak ndarak kero, abok aret inombomini nogogwam nggwogoba wonogwe me nogwe iigak, inobaane’me nda’nogogwaarak nogo, Aliku ALA inom, ndi, Aliku ALA nen Iterali eeppiige nagagerak nogo inom, ineenggo’lek aret wonogogwaarak.

11 Wonogo logonet, Aliku ALA enegen kagak maluk mban eerit nogo logonet, aakumi ti mendek inagugi Mba’an mban inayuk wuppunuk, mugurok nogo nogogwaarak.

12 Mugurok nogo logonet, Iterali inogobamini inogoba at Aliku Ala o Metit nen wogoren wagagerak kagak, mbo punuk, at alut eekwi obaane’- me it aakumi enaagan-ambokan time wonogwe nogo inagugi inayuk wuko logonet, mugurok nogwe paga, Aliku ALA anini eeppiyaawak nduk, eeppereegwaarak.
1:27-28 Yot. 17:11-13 1:29 Yot. 16:10 2:2 Wund. 34:12-13, Pel. 7:2-5

13 At Aliku inogoba Ala mbo punuk, aakumi ti mendek inagugi Mba’an inom, Atitoret inom, mugurok nogo mbareegwa,
14 at Aliku ALA nen anini inoba piige logonet, inamendek kiraari unggwi wogo logowak nduk, eeppiige, inawim enaagan- ambokan wonogwe nogo nen inoori unggwi wogo logowak nduk, eeppiige, eeke kenok, it ko wappunuk logorak meek aret age nagagerak.

15 At Aliku ALA nen wone kumbuk mbanogo yoragagerak ndakndak, wim namburiyak nduk wundi nogwe iinok, ineegin tebek yuwak nduk, Aliku ALA nen eeppiige kagak, aaninggin-paaninggin alik negen inoba age nagagerak.

Ala mbo pugwi iinok, aap inowak loongga mippiyareegerak wone
16 It aakumi maluk eeppiigwi wonogwe nogo ineenggime nen inagap ndaruwak nduk, at Aliku ALA nen aap inowak loongga mendek ambi mippegak, ambi mippegak, mban eeke nagagerak.
17 Ambi mippegak mban eeketak kwe, it aakumi Iterali nogo nen aap inowak loongga inoweewi inoone ti, liirogon konenggo logolik. Ata, it nogo nen kwe ambi ogonggelo mbo punuk, ya wukak menggi kwak, at Aliku ALA mbo punuk, obaane’me kugi inayuk wuppunuk, mugurok nogogwaarak. At Aliku ALA nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yegetak inombomini liirogon konembunuk, eerit nogo nogogwaarak nogo kwak, eeka’lek inombomini eeko nogogwaarak mbet-mbet mari eerogo mbo punuk, alik eerit nogwe paga inawim ineenggi paga piyareegerak.

18 Piyareegerak wonogwe me, inawim nogo nen tebenogo piigwi, andipandi eerogo piigwi, eekwi iinok, “Ai! Ao!” yogwe nogo at Aliku ALA aruk konembunuk, inabuwa nen inake kulinik- kalinik aap inowak loongga mippege nagaatik, yeenggwaage kagak, at eenik wonage logonet, it aakumi Iterali nogo inawim ineenggime nen inagap ndake nagagerak.

19 Ti’nuk, aap inowak loongga nogo kangge kenok, it aakumi Iterali mendek nen inombomini maluk mbuuluk negen eeko nogogwaarak kwe, it perak, maluk nggwok lombok eerit nogo logonet, Aliku ALA obaane’me kugi inayuk wukwi, mugurok nogwe, eerit nogo nogogwaarak. Togop mban eerit nogwe iigak, at Aliku ALA nen inowak loongga ambi mippege, kangge kenok ambi mippege, eeke nagagerak. It Iterali inogogumbuk a’nuk, maluk eerit nogo nogogwaarak nogo ti, mbo puurak mbaka’lek, kundugu aret eerit nogo logorak mbareegwaarak.

20 Togop aret eerit nogwe iinok, it aakumi Iterali mendek nogo, Aliku ALA anini inombake logonet, “O maan it inombomini, Yogop eeko logorak o, yinuk, wone ninom koonogo pereegirak nogo, it aakumi yi, konengga’lek taganogo mbo pegaarak me,

21 at Yotuwa nen yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nen mugogo wumbiiga’lek logonet kambeegerak nogo, yogondak yi paga an nen aakumi yi, inanebunu ambiriluk ambi mugogo wumbiyaagin lek o.
22 Ata, It aakumi Iterali inombomini an Naliku ALA nen wone yoragagirak nogo, nggiriknggerok porogo logonet, eerit nogo nogogwaarak nogo ndak-ndak, it yogondak togop aret eekwi iyaamun ilik? yinuk, inabut mbanikit nduk teppiyaagin,” yereegerak.

23 Wone yereegerak ti paga at Aliku ALA nen yi aakumi ndi aakumi mbetmbet mugogo wumbiyaawak nduk, Yotuwa eenggime puulik inom time logowak nduk, teppiyareegerak.

2:9 Yot. 19:49-50

3 It o Kanan menggaarak teppiyareegerak wone
  1-2 It aakumi Iterali mendek ando inom, inombowologwe wigannarit nogo logogun nogo inom, o Kanan logonet, wim nambukwi me inom nambuko logolik ineenggo’lek me, wim eekwi mamunggologo logowak nduk, at Aliku ALA nen, “Mugogo wumbiigwi iyaamun ilik?” yinuk, inabut mbanikit nduk, yi aakumi ndi aakumi o Kanan mendek inom teppiyareegerak nogo yi aret.

3 Aap Pilitin mendek inendagembogut ineebe 5 inom, it aakumi Kanan mendek abok aret inom, it aakumi Tiron mendek inom, it aap Kewi mendek o Libanon nggelok-nggobok puut Mba’an-Keromon kuli nen nok, tu Kamat nogo menggam kuli wonogwe nogo inom, teppiyareegerak.
4 It teppiyareegerak nogo ti, at Aliku ALA nen, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yinuk, Muta lengganogo yoge kagak, it Iterali inombomini yorage nagagerak nogo, “It Iterali mendek ndak-ndak eekwi iyaamun ilik?” yinuk, inabut mbanikit nduk, teppiyareegerak.

5 Teppiige mbareegi, it Iterali mendek nogo ti, it aakumi Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Amori mendek inom, Perit mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, inenggela’me aret wonogogwaarak.

6 Wonogo logonet, it aap Kanan mendek inapurilogwe komologwe nogo it Iterali mendek wogonakwi, ndi, it Iterali mendek nen inapurilogwe komologwe it Kanan mendek inapuri kolaawak nduk, wogorogwe, eeko Hakim-hakim 463 Owak Loongga 2-3 logonet, Aliku ALA mugurok nogwe obaane’me it Kanan mendek inagugi inayuk wuko logonet, mugurok nogo nogogwaarak.

Aap O’niyen eereegerak wone
7 It aakumi Iterali nogo nen at Aliku ALA enegen kagak maluk mban eerit nogo logonet, at Aliku inogoba Ala inee’nggot a’nuk, aakumi Kanan mendek inagugi endage Mba’an inom, inagugigwe Atiyera inom, inayuk wuppunuk, mugurok nogo nogogwaarak.

8 Eekwi iinok, Aliku ALA anini wuk togon Iterali mendek inoba piige nagagerik, waganogo it aakumi Aram- Metopotamiya mendek inowe endagembogut Kutiyan-Iritiyayim eenggime pege mbareegi, at abu’me tebenogo piyareegerak wonogwe iigak, tahun 8 aret eereegerak.

9 Eeke mbareegi, Iterali nogo nen inoone nggwok paga Aliku ALA yogwi iinok, Aliku ALA nen inagap ndaruwak nduk, aap Kalep awuluk Kenat apuluk O’niyen aret mippereegerak.

10 Mippege nagagerik, it Iterali mendek inowak loongge logowak nduk, Aliku ALA Aberiniki at oba age mbareegi, aap Aram mendek inowe endagembogut Kutiyan-Iritiyayim imbirak wim eekwi iigak, Aliku ALA nen aap ti, O’niyen eenggime pege mbareegi, aap nogo tebenogo pereegerak.
11 Tebenogo punuk, o nogome abolok lek obeelom wonage kagak, tahun 40 eeke mbareegi, aap Kenat aput O’niyen nogo aret kambeegerak.

Aap Ekut eereegerak wone
12 Ti’nuk peebi nen, it Iterali mendek nogo Aliku ALA enegen kagak maluk ambinom eerit nogwe iinok, at Aliku ALA nen aap Mowap mendek inowe endagembogut Egolon nogo, aakumi Iterali mendek tebenogo piyaawak nduk, omaawi eeppege mbareegi,
13 at Egolon nogo nen it aakumi Amon mendek inom, Amalek mendek inom, inom lambumbunuk, it Iterali mendek inoba kwi’nogo nogogwaarik, o kota Nggabunggaame nogome tebenggologogwaarak.
14 Ndi, it aakumi Iterali nogo it aakumi Mowap mendek inowe endagembogut Egolon abu’me tebenogo piyareegerak wonogwe iigak, tahun 18 eereegerak.

15 Ti’nuk, it Iterali mendek nogo nen inoone nggwok paga Aliku ALA yogo mbareegwa, inagap ndaruwak nduk, aap anebunu Mbeniyamin mendek ambi endage Nggera apuluk eenggi kwaarek Ekut nogo aret mippereegerak. Mippege mbareegi, it Iterali mendek nen wu inarum wonage onggo pugu Ekut oreewi inom wonok it Mowap mendek inowe endagembogut Egolon wogori nawak nduk nappiyareegwaarak.

16 Nappiyareegwaarak nogo logonet, Ekut nogo nen paloowi engget abeenok- abeenok maarak nggorek metet oolo negen ogobakkigireegerak nogo, ambulok me ayum enoona nonggoninuk,
17 aap Mowap inowe endagembogut Egolon eebe aanogum nggwok wonage me, wu onggo pugu nogo wogori nogogwaarak.

18-19 Wu inarum wonage onggo pugu nogo wogogo nogogwaarik, yugum inagugiwak ogobakkigiko menggam o Nggilagan koorok time ari woraanuk, it aap inom wu wonok nogogwaarak nogo, at Ekut nen iname nappiya woraanuk, at alik iyokan yungguninuk aap endagembogut nogo pekka nage nagagerik, yoge logonet, “Nogoba wae. An nen kote wone ambi yokkiri o.” Yoge mbareegi, at Egolon nen aap at ake eeka nogo, “Wundi nanip o,” yorage mbareegi, it at ake eeka abok aret wundi nogogwaarak.

20 Wundi nogo mbareegwa, at Egolon nogo togwi unggwagak awi o nggwok abe wurik ko ambi irimbaga time ari laganuk, alik aret kwi’ndak wonage me, at Ekut nogo owagam nage nagagerik, “At Ala nen wone ambi yokkiriyak nduk, nappani waga o,” yinuk, yoge mbareegi, konenikit nduk, aap Egolon mi’nage kagak,
21 aap Ekut nogo eenggi kwaare’nggan nen paloowi ambulok abe’nggan wonage nogo nggiginogo aap endagembogut aanagale me ndanuk togon mambereegerak.

22 Mambege mbareegi, amok ambik me, paloowi unggun nogo lobok togon unggwage logonet, irip eebe abeenok polok togon wungge logonet, unggun nogo amok nen kagareegerak me, aap Ekut nogo paloowi nggiginulik, kunik kagak,
 23 wundi nanuk, o ko ogoorak irimbaga wonage nogo tungga nappunuk, kunti omaawi nake nagagerik, wundi wagagerak.

24 Wundi wage kagak, aap endagembogut ayeloman mini nogo nen ko ogoorak irimbaga nogo tu narak inigen kogo nogogwaarik, yogo logonet, “Omayo mboongge menggim time omayo mboongge ilik?” yinuk,
25 tokkogogwaarak kwe, tu paa’nuk wundi waga’lek kenok, ayeloman mini nen iniki aaninggin aganake mbareegi, kunti ore waganogo tu kuuko nogogwaarik, it inogoba nogo kambeegerak nggween paga ngginik wonage kogogwaarak.

26 Ti eekwi iigak, at Ekut nogo nabik-nabok yugum inagugiwak ogobakkigiko menggam nogo kagak, o endage Teyira pa’nggwe time kole wagagerak.
27 Wage nagagerik, o Eparayim puut nggelok-nggobok time ari nanuk, it Iterali mendek wim namburi woraawak nduk, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeke mbareegi, it nogo kuwak ari wogo mbareegwa, at aa’nduk a’nuk, puurom nen wambi wogogwaarak.
28 Wambi wogo logonet, it yorage, “At Aliku ALA nen kinom wim mbanak aakumi Mowap mendek muk nineenggime pinanggerak me, ninom nawok nduk, woraanip o,” yinuk, inom puut paga nen wura wogo nogogwaarik, it aakumi Mowap mendek niyo Yoraran mbanggo menggam tebembunuk, wonogo logonet, aakumi wunda nogwe iyo, non mbambiigo nogogwaarak.
29 Eeppunuk, ne ti eyom paga it Iterali mendek nen Mowap mendek inooko logonet, aap wakaa’ngget inomaawi ambik ineebe sepuluh ribu ambit-ambi mbaganulik abok aret pup eerogo inooreegwaarak.

30 Inooko nogogwaarik, it Iterali mendek nogo nen aakumi Mowap mendek inabu’me tebenogo piinok, o nogo abolok lek obeelom wonage kagak, tahun 80 aret eereegerak.

Aap Tamagat eereegerak wone
31 Eeke mbareegi, aap Ekut obaane’me aap Anat apuluk endage Tamagat nogo mi’nagagerak. Mi’nage nagagerik, eyo tapi teerage menggerak mendek nogo paga aap Pilitin mendek ineebe enam ratus inooreegerak. Ti inooreegerak paga at kunduk aakumi Iterali mendek inagap ndarogo piyareegerak.

4 Kwe Ndebora aap Mbarak imbirak eereegwaarak wone
1 Aap Ekut kangge mbareegi, it aap Iterali mendek nen Aliku ALA enegen kagak maluk ambinom mban eerit nogo mbareegwa,
2 at Aliku ALA nen Iterali waganogo aap o Kanan inowe endagembogut Yabin o Katot logonet wone lengganogo yorage menggerak nogo eenggime pereegerak. At yigin unde inowe endage Titera, awi Karotet-Kagoyim wonagagerak.

3 Ndi, at aap Yabin nogo nggweendo wim eeka kuda nen nikkenok nage menggerak sembilan ratus mbuti paga ogobakkigirik unde wonagagerak me, it Iterali mendek abu’me tebembiirogo logonet, aaninggin- paaninggin alik negen inoba piige kagak, tahun 20 age mbareegi, it Iterali nogo inoone nggwok paga nen, “Yeenggwa niret o,” yinuk, Aliku ALA yogo nogogwaarak.

4 Yogwi iigak, aap Lapirot akwe endage Ndebora, Ala nen yoge kagak yoraga wonagagerak me, o ti eyom paga it Iterali inowak loongge nagagerak.

 5 Wonage me, at kwe Ndebora nogo o Eparayim puut nggelok-nggobok time o Arama inom, Mbeten inom, iru-ogwe kagak, oolo ageyo nggabu alome kwi’ndak wonage me, it Iterali mendek nogo nen inawone mbanuwak nduk, at owagam wagak eeko nogogwaarak.

6 Ne ambi paga at Ndebora nen aap Abinowam aput Mbarak nogo o Kereti aap Natali mendek iname wonage me, woraawak nduk, yonggo nappiyareegerak yori nogogwaarak wage mbareegi, yoge logonet, “At Aliku Iterali inogoba Ala nogo nen, Aap Natali mendek inom, Tebulon mendek inom, ineebe sepuluh ribu aret wogoren, o puut Tabot paga lagi namenggendak keegak,
7 an nen aap Yabin awuri ineegin warak inowe Titera nogo, at awuri yigin unde inom, at anggweendo wim eeka ogobakkigirik kuda nen nikkenok nage menggerak nogo inom, niyo Kiton pa’nggwe time nduk-nduk iranet keenggime pagi woraagin, yegerak me, yokkigi o.”

8 Yoge mbareegi, at Mbarak nen Ndebora yoge logonet, “Kat ninom noorak keenok, an noorak op kwe, kat ninom noorak lek keenok perak, an kunduk nagin lek o.”
9 Yoge mbareegi, at Ndebora nen, “Op aret o. An ninom aret nagin neegak kwe, kat nen ari logonet, Nalik noorak lek, yagandak paga at Aliku ALA nen aap Titera nogo waganogo, kwe ambi eenggime pemenggerak paga nen kat kendage tiyak yigin lek o,” yinuk, Mbarak imbirak o Kereti nogogwaarak.

10 Nogo nogogwaarik, at Mbarak nen it aap inanebunu Tebulon mendek inom, Natali mendek inom, aap ineegin warak ineebe sepuluh ribu nogo woraawak nduk, yonggo piyareegerak wogo mbareegwa, inom nogo logonet, at Ndebora nogo inom nogogwaarak.

11 Ndi, aap ambi endage Ebet anebunu Keni mendek nogo nen, at oweawot aap Kobap Muta arebenggelo ombowologwe wiganak ando inom ogooppunuk, o Kereti koorok nggween Taanayim teno alome time ooliya wuppunuk, wonagagerak.

12 Wuppunuk wonage kagak, “Aap Abinowam aput Mbarak nogo muk puut Tabot paga laganggerak wonage o,” yogwe at Titera nogo aruk konengge nagagerik,

13 anggweendo wim eeka sembilan ratus mbuti paga ogobakkigirik nogo inom, at awuri at inom wonogwe nogo abok aret inom, o Karotet-Kagoyim nen niyo Kiton kuli time wonogwe nogo kuwak eeppiyareegerak.

14 Kuwak eeppiyareegerak wonogwe iigak, at Ndebora nen Mbarak yoge logonet, “At Aliku ALA nen aa’nduk a’nuk nagaarak lek mbaken? O yogondak aret aap Titera keenggime pagakit nduk, muk aa’nduk a’nuk nagaarak me, mbet nak o.” Yoge mbareegi, at Mbarak nogo awuri sepuluh ribu nogo inom puut Tabot paga nen wambi wogo nogogwaarik,

15 aap Titera nogo inom wim namburuwok nduk, endok kunggwi iigak, at Aliku ALA nen aap Titera awuri ineegin warak nogo inom, anggweendo wim eeka mendek inom, abok aret naalopkaalop eerogo piinet nage mbareegi, aap Titera nogo anggweendo paga nen wambi woraanuk, iyok paga kole mbaganit nagagerak.

16 Kole nage kagak, at Mbarak awuri inom nen Titera awuri ineegin warak inom, inanggweendo wim eeka nogo mendek inom, apit aret muguren-magaren eerit, o Karotet-Kagoyim kuli piya nogo nogogwaarik, Titera awuri nogo aap ambit-ambi ineenik teppiyoolik abok tigitogon aret wooluwak paga inoorogo piinet nogogwaarak.

17 Inoorit nogwe iigak, o Katot mendek inowe endagembogut Yabin nogo ti, aap Ebet nogo owe-awot inom kunik me, aap Titera nogo, iyok paga kole mbaganit aap Keni mendek Ebet nogo akweeluk Yayen awooliyana nogome ari nagagerak.

18 Ari nage mbareegi, at kwe Yayen nogo Titera wage enegen kage nagagerik, ame nen wundi nanuk, imbirak lambumbunuk, yoge logonet, “Kagabiti mbaka’lek mbet-mbet unggwi omok o, nogoba.” Yoge mbareegi, ooliyana nogome unggwi nagagerak. Unggwi nage mbareegi, kwe nogo nen nogoyum paga lenggenogo kiraappereegerak.

19 Kiraappege mbareegi, aap Titera nogo nen, “An yi abu me, yi ambi too’niru o.” Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, tapi agabolo paga niyoowak ogobakkigirik yilak amburu toolak nogo abit paarogo wogoreegerak nengge mbareegi, nogoyum nogo paga lenggembereegerak.
20 Lenggembege mbareegi, at aap nogo nen kwe nogo yoge logonet, “Tungga paga taati wonage me, aap ambi woraanuk kin wakkeego logonet, Aap ambi wagaarak yime wonage a, lek a? yokkugwi iinok, kat nen, Yime lek, yoraanu o,” yinuk, yoreegerak.
21 Yoge nagagerik, at owak lobak yereegerak me, nogo pili lombok yege kagak, at kwe Yayen nogo nen ooliya wuko logonet omaawi eeka mbuti pulu inom, ndo inom, eenggime woppunuk, mbawok owagam nage nagagerik, mbuti pulu nogo paga at andi’- ndak awi yuk togon nggween inom polok togon wareegerak me, aret kambeegerak.

 22 Kambeegerak kagak, at Mbarak nen Titera kwaarit wage kwe Yayen nogo enegen kage nagagerik, ame nen wundi nanuk, aap Mbarak nogo yoge logonet, “Aap kat kwaarit wagandak nogo, titikkirikit nduk omok o.” Yoge nagagerik, imbirak pekka unggwogo nogogwaarik, aap Titera nogo mbuti pulu andi’ndak awi yuk togon warak nggween kunik kambeegerak wonage kagagerak.
 23 Ne ti eyom paga Ala nen it Iterali yeenggwaarage kagak, Iterali mendek nen aap Kanan inowe endagembogut Yabin awuri nogo tebenogo piyareegwaarak kwe,

24 inowe Yabin perak, it aakumi Iterali nogo inomaawi arit unggwage logonet, tebenogo puwok nduk wakkenet unggwogoga-unggwogoga irip paga enggaawak lek eerogo aret pereegwaarak.

5 Kwe Ndebora ndawi pereegerak wone
1 Ne ti eyom paga kwe Ndebora at Abinowam aput Mbarak imbirak ndawi wareegwaarak nogo yi o.
2 “It Iterali wim nambuka wakaa’- ngget nogo wim namburiyak nduk, ineeruwak tek aago inaa’nduk ogwe, Ndi, it aakumi ugun iniki nen, Ninom namburi nawi o, yinuk, yogwe, Eekaarak me, An Aliku ALA alut eeke agarik o.

 3 An nogo, Iterali inogoba Ala ake ndawi tiyangge, At Aliku ALA endaame wake, Eeke me, Kit aap kinendagembogut yi, kinaruk o. Kit nagawan-nagawan yi, konenggo logonip o.

4 Kaliku nogoba ALA wae! Kat nen o Teyit nen wundi nage, O Erom nen li’luk ee’nuk, wungge, Eeke keegak, Nggween akom langgok eeke, Mbogut paga nen mayu wamelanggen wuppit wage, Iyaagi nappunuk, mayu lubu-lubu wangge,

5 Puut Tinayi unde menggendak Kaliku ALA kenggaanom paga, Kaliku Iterali inogoba Ala kenggaanom paga, Puut-puut na’ndo-wa’ndo eeke, Eekerak o.
6 At Anat aput Tamagat wonage eyom paga, At Yawen nda’nagagerak eyom paga, Tu nggwok paga aakumi nebek lek iigak, Tu mbuuluk paga yelok-nggolok mban nogwe,

7 O Iterali wonage me time inabolok yogwe, Noone-koone yogwe, Eeka’lek puk wonogwe iigak, Kat Ndebora nogo mi’nage, Iterali inagalo kwe aret kwe, mi’nage, Eekendak o.

8 Iterali nen Ala obaane’me alik mendek ambi miikwi iinok, Inawim nen inooruwak nduk, inaru pak paga wagaarak kwe, Aakumi Iterali ineebe empat puluh ribu inenggela’me time Inarin inawooluwak lek aret iigirak kwe,
9 Iterali inoweewi wim wakaa’- ngget inaa’nduk ogwe, Aakumi ugun iniki nen, Ninom wim eeruwok o, yogwe, Eekaarak kenok, Wi, lombok inombake logonet, Aliku ALA alut eeke agarik o.

10-11 Yi tooko menggam ndawi waka nen ndawi wako logonet, Aliku ALA nen yegetak a’me nggelok eeke, Aakumi Iterali ugun mendek nen abe koonak mban eekwi, Eekaarak ndawi ti, Kit keledai amborowak paga yum ndoombunuk kwi’nogwe, Keledai miya amborowak paga kwi’na’nuk wogwe, Eeko monggotak nogo Konembunuk yoranet nogo logonip o. Ndawi wakwi iinok, Aliku ALA apuri nen tu kota unggwogo menggam wambi woraanuk,
12 Ndebora yi wae. Mi’naru o. Ndebora yi wae. Mi’naru o. Mi’na’nuk, ndawi ambi tiyanu o. Mbarak yi wae. Mi’naru o. Aap Abinowam aput yi wae, Aakumi kugun wogonake logomenggendik, wogoren namunggun o.

13 Yogwi iinok, it eegu pugu nogo nen inoweewi nagawan-nagawan yora wogwe, Aliku ALA apuri yo’niri wogwe, Eeko logonet,
14 Eparayim mendek Amalek inanggween paga nen wogwe, Mbeniyamin awuri inom wogwe me, inom wogwe, It Makit mendek nen inogobamini wim wone mbangga wogwe, Tebulon mendek nen yigin unde inoweewi wogwe, Eekaarak o.

15 Itakat mendek aap wakaa’- ngget Ndebora inom ogwe, Itakat mendek wogwe iinok, Mbarak inom wogwe, Eeko nagaarik, Oonda mbanuwok nduk, o kobappaga time wambi wagaarak o. Togop aret eekaarak kwe, anebunu Uruben mendek perak, Nonggop eeruwi? yinuk, iniki koonggwi wonogwe,
16 Nonggop nduk, ndomba wonogo menggam puk ogwe? Ndomba unde nuwet ari nogo koneniyak nduk wonogwe ilik? Anebunu Uruben mendek wonogwe nogo, Nonggop eeruwi? yinuk, iniki mban koonggwi, Eekaarak o.

 17 It Nggileyat mendek yi Yoraran ene paga puk wonogwe, Ndan mendek nonggop nduk inayiiro paga yilinik mban wonogwe, Atet mendek niyo yenggenak laut aa’nggi paga ilin me time kumaarak puk wonogwe, Eekaarak kwe,
18 Anebunu Tebulon mendek nen perak, Ninooriyak op aret o, yinuk, inagabiti mbaka’lek aret nogwe, Anebunu Natali mendek kunduk inagabiti mbaka’lek puut karume time nogwe, Eekwi iigak,
19 O Taanak niyo Megiro yi eneerime time aap inoweewi inendagembogut abok wim namburi wogwe, Aap inendagembogut Kanan mendek inom perenggologwe, Eekaarak kwe, Inagugun mbuti perak inom, alik mendek ambi inom, wonok noolik o.

20 Laaluguragan mbogut paga nen inom a’nuk nambukwi, It wonogo menggam nen aap Titera inom nambukwi, Eekwi iinok,
21 Niyo Kiton nogo ti, o maan mendek aret me, Ninawim nogo wogoren nage, Eeke kenok, Niniki yi wae. Ninogogumbuk eeppatinuk, wim eeko logowok o.

22 Kuda ogowa ambik me, Mbe agan nogo logonet, iniyogobit oone agan nogwe iinok,
 23 It kota Merot menggaarak nogo nen it aap wakaa’ngget inom wim eekwi iinok, Aliku ALA yeenggwaariyak woroolik me, Aliku ALA ayonggo malayikat nogo nen o kota Merot pulunogo pege, It o time wonogwe nogo pulunogo piige, Eeruwak, yegerak o.

24 Yi kumi ndi kumi iigak, aap Kenit mendek Kebet akwe Yawen nogo inale’nggen oba pugwi, Kumi abok inawooliyana wonogwe iigak kwe, at mban inale’- nggen oba pugwi, Eeko logowak o.
25 Aap Titera nogo nen, Niyo wo’niru, yegerak kagak, yilak amburu wogoge, Niyoowak it nagawan nengga paga yilak amburu longgo warak toologo wogoge, Eeke nagaarik,
26 Ooliya wuriyak omaawi eeka pulu wagangge, Eenggi abe paga ndo wagangge, Eeke nagaarik, Aap Titera anobak yigirogo wake, Andi’ndak awi yuk togon mannake, Eeke mbaki,

5:5 Wund. 19:18

27 Kwe Yawen iyok paga oone ndu ngginnage, Ngginnage nagaarik, puk age, Ngginna’nuk, puk age nagaarik, iyok paga taati aret kangge, Eekerak o.

28 Eeke kagak, Titera agalo nogo nen, Pugagi mbanak me nen wunnagak eeke logonet, Anggweendo waga’lek elaambirik nonggop nduk o? Aguda iniyogobit oone agan waga’lek nonggop aga o? Ari kenok,
29 Komologwe ayeloman mini iniki warak nen kwe nogo wone onggo yogwi kwe, At nen mban onggo yikkolage logonet,
30 Aakumi inagugun waganogo tumbukkologwe, Komologwe tawe ambit ilik, mbere a? it aap inalitak kologwe, Yum yabenggek eerak kugun wogo Titera ake waganggwi, Yum yabenggek irip paga pugu’- ndalek aago kenok, nenggaanok me yirik logorak kugun wogo niri wogwe, Eekwi nogo lek a? Yinuk, ari agaarik o.

 31 Togop aret me, Kaliku nogoba ALA wae. Kawim togop aret lek eerugun kwe, Oonegen komeninuk lagi wage kenok, Ia! yinuk, pi wakwi kwak, Kat kinom kiniki kunik nogo, togop aret logowak o.” Yinuk, ndawi pege nagagerik, wonogwe iigak, o nogo abolok lek wonage kagak, tahun 40 aret eereegerak o.

6 Nggireyon eereegerak wone
1 It Iterali mendek nogo Aliku ALA enegen kagak, maluk ambinom mban eerit nogo mbareegwa, at Aliku ALA nen ineebe waganogo aakumi Miriyan mendek ineenggime piyareegerak wonogwe iigak, tahun 7 eereegerak.

2 Eeke kagak, it Miriyan mendek nen Iterali tebenogo inabu’me piinok, wonogwe mban mbareegwa, aakumi Iterali nogo nen kumaarak logowok nduk, puut nggelok-nggobok paga time o mi-mi wambeegim abu’me inom, ndoome inom, yugum ambe nggaganak me inom, ogobakkigippatinuk, wonogogwaarak.

3 Wonogo logonet, it Iterali mendek kulinik-kalinik yabu eeppunuk, yi mendek ndi mendek yakaatak nogo op age kenok, it aap Miriyan mendek inom, Amalek mendek inom, aap ando karume oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonogwe inom, nogo nen o tebenggolaawok nduk, wogo logonet,

4-5 ineebe inom, inaanggumi unta inom, ineebe ambik ineenggi lingginiyak abu meek, yibila pogom aago inaanggumi inom, inawooliya wuka inom, ko’nok, it Iterali wonogwe me inawooliya wuppatinuk, Iterali ineyabu yarak yenak-kenak eerogo piinet, o Nggata kuli paga Iterali inamindik-inamendek inaanggumi ndomba-lembu inom, keledai inom, ambit-ambi teppiiga’lek abok aret yelaagani-mbelaagani eerogo piinet nogo nogogwaarak.

6 Piinet nogo logonet, aakumi Iterali mendek ineenggi abu lek eerogo piigo mbareegwa, it Iterali mendek nen, “Yeenggwa niret o, ninogoba,” yinuk, inoone nggwok paga Aliku ALA nggino yogo nogogwaarak.

7 It Miriyan mendek nen eeppiigwi nogo paga it Iterali nen togop aret inoone nggwok paga Aliku ALA yogo mbareegwa,
8 at Aliku ALA nen yorage kagak yoraga mendek ambi inowagam nappi wage mbareegi, at nen it aakumi Iterali nogo yorage logonet, “At Aliku Iterali kinogoba Ala nogo nen yegerak nogo yokkira o. Kit o Metit aakumi inayeloman eeppinagago wonogwe me, wokkiren wundi wage logonet,
9 it aakumi o Metit mendek ineenggi omaawi paga tebembinagago wonogwe me, at nen ndinggiren wage, it aakumi o yime menggaarak nen kinooruwok nduk eekwi me, kinagap ndake logonet, at aa’nduk a’nuk, it mugogo wumbiinok, inanggween ti wokkirage, eeke nagagerik,
10 yokkirage logonet, Naliku kinogoba Ala an aret me, it aakumi Amori inanggween paga wonogo logonet, nobaane’me inagugi mugurok nogo logobok o, yinuk, liirogon aret yokkiragagerak kwe, kit at oone abu konengga’lek aret monggotak o,” yinuk, yoragagerak.

11 Ti’nuk, ne ambi paga aap anebunu Abiyetet mendek endage Yowat apuluk Nggireyon nogo, aap Miriyan mendek inigen kogwe iinok, waganggwi iyo, o Opara at ogoba ageyo teno alome time anggur aambiranggo menggam kiraarak logonet, gandum agabolo leenogo punuk, eebe mban wagangge me, at Aliku ALA ayonggo malayikat nogo wage nagagerik, eyo alome time aret kwi’nagagerak.
12 Kwi’nage nagagerik, Aliku ALA ayonggo malayikat nogo at kaawak nduk kin a’nuk, Nggireyon yoge logonet, “Kat aap wim nambuka wakaa’ngget lombok aret me, at Aliku ALA kimbirak wonage o.”

13 Yoge mbareegi, aap Nggireyon nen Aliku ALA ayonggo nogo yoge logonet, “Ai, nogoba o. At Aliku ALA ninom abet aret wonage kenok, nonggop nduk aaninggin-paaninggin yi, ninoba age agaarik o? Ninombomini nen nit yo’nirogo logonet, At Aliku ALA o Metit nen wo’niren wundi wage logonet, Eerubok mendek ndogop eerit wage kogogurak o, yinuk, mbininogo yo’nirogogwaarak nogo ngge o? Togop eeppinaniyak op aret kwe, kagak, yogondak nit mbo pinangge logonet, aakumi Miriyan mendek ineenggime pinanggerak wonogo ogoorik o.”

14 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen ena koonogo Nggireyon pekkaanuk, yoge logonet, “An nen kat ambi eeriyak nappagakit nduk woroolik mbaken? Ambi eeriyak nappagakit nduk, aret wagarak me, komaawi eeke menggendak ti paga aret aakumi Iterali it Miriyan mendek ineenggime nen inagap ndarenok nduk, pipuk eeke logot o.”

15 Yoge mbareegi, at Nggireyon nen ari logonet, “Ai, Kaliku nogoba ALA o. Togop yo’negendak kwe, nowe-nawot iya iigak, an abu mbuuluk aret o. Ndi, nanebunu Manate mendek kunduk, mbuuluk mban aret me, an nonggoti agago aap Iterali mendek inagap ndariyak?”

16 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Lek o. An yeenggwa kege neegak, it aakumi Miriyan mendek nogo ti, we negen aret aap ambit wake negen inoorumunggun o.”

17 Yoge mbareegi, at Nggireyon ari logonet, “Kat nen, An op aret eerit noorak, nombakendak kenok, kat nen aret yo’negendak yelok kaakit nduk, neenu agak ambi eeppanu o, nogoba.
18 Eeppanenok nduk, kake ambi kwaari nanuk, wokkiri woraakit nen to’nake logot o.” Yoge mbareegi, Aliku ALA nen, “An ya’i tokkake wonage me, neya woraanok nduk nak o,” yoreegerak.

 19 Yoge mbareegi, Nggireyon nogo oome nanuk, kambin aagaluk ambi warogo lake, gandum anggen yigirik 22 liter negen waganogo oroti piika’lek mendek pega’lek kagak woraake, eeke nagagerik, kambing larak nogo muun yarak me yonggoke, ndi, kambing larak amburu nogo yiiwa’na tooke, ee’nuk, at nogo eyo teno alome time awo tokkage wonage me, wogori wagagerak.
20 Wogori wage mbareegi, Ala ayonggo malayikat nogo nen Nggireyon yoge, “Kambin larak inom, oroti piiruwak nduk pega’lek kagak woraarak inom, yugum paga taati punuk, amburu ti obaga kilirogo pu o,” yoge mbareegi, ndak-ndak aret eereegerak.

21 Eeke mbareegi, Aliku ALA ayonggo nogo nen owaanggun eenggime wonage irip paga kambin larak inom, oroti worarak nogo inom, mbaanggage kagak, yugum nogo kani wunuk ari logonet, kambin larak inom, oroti worarak inom, abok aret nengge kagak, Aliku ALA ayonggo nogo iyo’lek aret lek agagerak.

 22 Iyo’lek aret lek age mbareegi, at Nggireyon nen, “Ti Aliku ALA ayonggo aret,” yelok kage nagagerik, “Ie! Kaliku Kitok Menggendak nogoba Ala kayonggo malayikat mendek aret kagak, nimbirak ninengga pet-pet yogoorak me, nagabiti o.”

23 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen at yoge logonet, “Kagabiti yugun o. Kat kambumunggun lek me, kiniki tayenak ugun logot o.”

24 Yoge mbareegi, at Nggireyon nogo nen o taa’nogo Aliku ALA abekak yogo logowak nduk, yugum logonogo pege nagagerik, yugum ti endage, “Niniki Tayenogo Pinanega Ti, Aliku ALA aret o,” yinuk, toonogo pereegerak. Ndi, yugum logoneegerak nogo ti, it aap Abiyetet mendek iname o Opara time yogondak kunduk wonage aret o.

25-26 Oonikiya ti paga at Aliku ALA nen Nggireyon yoge logonet, “Kat kogoba agugi Mba’an aanggo warogo wogogak ogobakkigirik nogo minogo pege, aanggo warogo wogogak ogobakkigirik eraaninu kugigwe Atiyera ageyo yinik nogo mbanogo pege, eerogo punuk, obaane’me nggween tiyanak ti paga Naliku an kogoba Ala nake warogo kani kungge logowam obeelom lombok ogobakkigippege logomenggendik, kogoba aanggo aa’nduk ndarak kagak, ambo’me ndarak tapi ngguunok obeelom lombok tahun 7 eerak kenok, wonok wage logomenggendik, kugigwe Atiyera ageyo yinik mbanogo pemenggendak ti paga tapi ambo’me ndarak nogo warogo an Naliku ALA nake kani kunu o.”

27 Yoge mbareegi, Nggireyon nen ayeloman ineebe 10 wogoren Aliku ALA nen at yoreegerak nogo ndakndak eeriyak nduk, nogogwaarak kwe, at owe-awot inom, aap o time mendek inom, inenggaanom paga eeriyak agabiti nen, liingge paga eerulik, ata, oonikiya paga aret eereegerak.
28 Kuubondendok o weege mbareegi, it aap o time mendek nen ineenik a’nuk, inagugi aanggo warogo wogogo menggam ogobakkigirik minogo pugwi, inaanggo warogo wogogo menggam eraaninu inagugi Atiyera ageyo yinik nogo mbanogo pugwi, eerogo punuk, obaane’me Ala ake warogo wogogo logowam ogobakkigirogo punuk, tapi ambo’me ndarak nogo warogo kani kuneegwaarak aan ndunik mban kogogwaarak.

29 Kogo nogogwaarik, it mban-mban wone mbanggo logonet, “Ta nen eeki mbakop?” yinuk, liirogon kin woginet nogo mbareegwa, aakumi nen, “Lek o. Aap Yowat aput Nggireyon nen aret eekerak o,” yinuk, yogo mbareegwa,
 30 it aap inawi kota time mendek nen aap Yowat nogo inoone omaawi paga yogo logonet, “Kat kaput ti nen ninagugi Mba’an aanggo warogo wogogo monggom nogo minogo pege, ndi, warogo wogogo monggom eraaninu ninagugi Atiyera ageyo yinik nogo mbanogo pege, eekerak ti, kambuwak nen waruwok nduk wonok yime wundi omok o.”

31 Yogo mbareegwa, at Yowat nen it at apuluk waruwok nduk, kuwak ari wogogwaarak nogo yorage logonet, “Kit kugi Mba’an kinom a’nuk at aana’le mbanggwi, ili yogwe, eeruwok nduk, yogo ogotik? Aap ambitambi kugi Mba’an aana’le mbangge kenok, o awo weega’lek kagak, at warogo puurak aret o. Ndi, at Mba’- an ti, kugi aret kenok, at aanggo warogo wogogo menggam minogo pugwi iinok, obaalombok aret ogobakkigikkolage logowak o.”

 32 Yorage mbareegi, aakumi nen, “At Mba’an aanggo warogo wogogo menggam ti, Nggireyon nen aret menggerak me, Mba’an Nggireyon imbirak mban eekwi iyaawok o,” yinuk, ne ti eyom paga Nggireyon endage Yeru-Mba’an aret tooneegwaarak.

33 Ne ti eyom paga it aakumi Miriyan mendek inom, Amalek mendek inom, aakumi o karume oonegen wundi wage menggim pa’nggwe mendek inom, inanebunu lombok apit aret kuwak ari woraanuk, yi Yoraran wunda wogo nogogwaarik, o kobappaga Yiteren time inawooliya wuppatinuk, wonogwe iigak,
34 Aliku ALA Aberiniki at Nggireyon oba age mbareegi, at Nggireyon nen it aakumi Abiyetet mendek kuwak ari wogwe iinok, inom wim eeri nawok nduk, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeke nagagerik,

35 it Manate mendek wonogwe me wim yonggo nappiige logonet, it aakumi Atet mendek inom, Tebulon mendek inom, Natali mendek inom, inom wim eeriyak abok woraawak nduk yonggo nappiige mbareegi, it nogo abok aret Nggireyon iyo’me ari wogogwaarak.

36 Ari wogo mbareegwa, at Nggireyon nen Ala yoge logonet, “Kat nen an paga aakumi Iterali mendek inagap ndarumunggun o, yo’negendak nogo an ambi yokkiri o.

37 An ndomba eeruwak mbanak waganogo gandum anggen agabolo mbelanggo menggam nggween paga ndoombunuk, ko’lu o weege paga nggween nogo woloonak kagak, ndomba eeruwak mbanak nogo mban konaananggen luurogo pemenggerak wonage kenok, yo’negendak nogo ndak-ndak, kat yeenggwa nege keegak, an nen aakumi Iterali inagap ndariyak nogo neenu arigin o,” yinuk, yoreegerak.

38 Yoreegerak nogo ndak-ndak aret agagerak me, at Nggireyon ko’lu kuubondendok eenik a’nuk, ndomba eeruwak mbanak nogo paga konaananggen luurik nogo amburu aambiranogo togolowak yi toologo nonggo menggam ambit me eno korok togon tooleegerak.

39 Tooppunuk, at Nggireyon nen Ala yoge logonet, “Ndomba eeruwak mbanak nogo paga ogut wakkoorak nduk, ne ambinom eeriyak yokkirigin me, keebi nombarugun o. Ne yogondak yi paga mban ndomba eeruwak mbanak nogo woloonak kagak, nggween paga mban konaananggen luurogo puwak nduk, eeru o.”

40 Yoge mbareegi, Ala nen oonikiya ti paga, yoreegerak nogo ndak-ndak aret eereegerak me, ko’lu kuup nen ndomba eeruwak mbanak nogo abu woloonak aret kagak, nggween paga mban konaananggen luurik wonage kagagerak.

7 Aap Miriyan mendek mugogo wumbiyareegerak wone
 At Yeru-Mba’an, endage ambi Nggireyon nogo, awuri inom apit aret o kuubondendok yi eneeri endage Karot time ari nogo nogogwaarik, it aakumi Miriyan mendek nogo puut Mora abu’me kobappaga eeben abeenok o omarip paga pa’nggwe inawooliya wuppatinuk, wonogwe iigak, it wonogwe eeben yime pa’nggwe inawooliya wureegwaarak.

2 Wuppunuk wonogwe iigak, at Aliku ALA nen Nggireyon yoge logonet, “An nen aakumi Miriyan mendek kineenggime wokkirage neegak, Iterali nen yogo logonet, Ala omaawi Hakim-hakim paga lek o. Ata, nit ninomaawi paga eeko o, yinuk, iniki tiyappatukwak, kawuri apit kinom wagandak ti, ando mogonogo nappiyoorak me,

3 it ambi inagabiti nen inaganak nuk-nuk eeke kenok, puut Nggileyat yi paga nen aret iniyokan nawak nduk, yoret o.” Yoge mbareegi, aap apit ineebe dua puluh dua ribu aret iname wogwe iigak, aap ineebe sepuluh ribu mban puk ogogwaarak.

4 Puk ogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Nggireyon ambinom yoge logonet, “Kat kawuri apit mban aret wonogwe me, an nen leenogo wokkirikit nen, yi aa’nggi paga ogu time wogoren nak o. Namenggendak me, time nen, Aap yi aret kinom noorak o, ari neenok, kinom aret nage, ndi, Aap yi, kinom noorak lek o, ari neenok perak, puk ogwe, eeruwak o,” yinuk, yoreegerak.
5 Yoge mbareegi, at Nggireyon nen it aap nogo wogoren niyoome nage mbareegi, Aliku ALA nen at yoge, “It aap niyo inamili penak nggeewo kwak nunggwi iinok, inalik leenogo piige, ndi, it aap inendobanggun yindumbunuk nunggwi iinok ti, inalik leenogo piige, eeru o.”
6 Yoge mbareegi, it aap ineebe lambunik tiga ratus nogo niyo ineenggi paga tamok nunggugwaarak kwe, it ando apit perak, inendobanggun yindumbunuk nunggugwaarak.

7 Nonggo mbareegwa, Aliku ALA nen Nggireyon yoge logonet, “It aap ineebe tiga ratus niyo ineenggi tamok nenggaarak ti paga an nen kinagap ndake logonet, aakumi Miriyan mendek kineenggime pinagagin me, it ando ti, iniyokan iname lombok nawak nduk, yoret o.”

8 Yoge mbareegi, at Nggireyon nen ineebe tiga ratus nogo teppiinok, it aap Iterali mendek ando apit nogo iname nappiige logonet, inambi kambu inom, oone nggwok pu eeka trompet nogo inom, Nggireyon awuri inom waganeegwaarak. Ndi, it aap Miriyan mendek nogo Iterali inawooliya wuppunuk, wonogwe me, alu’me ogu time inawooliya wuppatinuk, wonogwe iigak,
 9 oonikiya nogo paga Aliku ALA nen Nggireyon yoge logonet, “It aakumi Miriyan mendek inawooliya wuppunuk wonogwe ti, an nen keenggime wokkirigin me, mi’na’nuk, inoori nak o.
10-11 Ndi, kinom wim perenggoloorak kagabiti mbake nogo lek eerogo punuk, kogogumbuk a’nuk, it aap Miriyan mendek inawooliya wuppunuk wonogwe me, inoba kwi’nari wambi nanok nduk, it nonggop yogwe iyaamun? yinuk, kayeloman Pura kimbirak inawooliyana kinaruk nggooni nanip o.” Yoge mbareegi, at ayeloman Pura imbirak wambi nogo nogogwaarik, inawim inawooliya wurik kuli paga nogome nogogwaarak.

12 Nogo nogogwaarik, it aap Miriyan mendek inom, Amalek mendek inom, aakumi apit oonegen wundi wage menggim pa’- nggwe mendek inom, ineebe muripmalo pogom apit aret o alu’me kobappaga time inawooliya wuppatinuk wonogwe, ndi, it inaanggumi unta togop mban aap ineenggi lingginiyak abu meek, mbini kale’ngga pogom wonogwe, eekwi iyareegwaarak.
13 Iigo nogogwaarik, aap Nggireyon nogo panggo yi nage nagagerik, aruk kagak, aap Miriyan mendek ambi nen abi kagagerak nogo ore ambi mbininogo yoge logonet, “Waabuk negen jelai anggen yigirik paga oroti worarak lilom aago ambi limbik-kambik agan nit Miriyan ninawooliya wurik me yime unggwi wage nagaarik, nawooliya wurik yi, mik ari logonet, yamu-yamu wangge kagarak o.”
14 Yoge mbareegi, ore nogo nen, “Ie! Wone ti alik abu lek o. Ata, at Ala nen nit aakumi Miriyan mendek ninawooliya wurik yi inom abok aret aap Iterali mendek Yowat aput Nggireyon nogo eenggime pegerak me, awooluwak paga ninooriyak nogo aret kagandak o,” yinuk,
15 abi kagagerak nogo alom inom mbininogo yoge Nggireyon aruk konengge nagagerik, at Ala abu’me tebe yinuk, Ala endage tiyappereegerak. Tiyappege nagagerik, Iterali inawooliya wurik me nogome wage nagagerik, at awuri yorage logonet, “Aliku ALA nen aakumi Miriyan inawooliya wuppunuk wonogwe nogo abok aret muk nineenggime pinanggerak me, mbet-mbet mi’- nanip o.”

16 Yorage nagagerik, at Nggireyon nen awuri ineebe tiga ratus nogo, aap kenagan eerogo piige nagagerik, oone pu eeka trompet inom, ndi wuninik niyoowa’na yonggolak inom, awuri apit aret inalitak wogoragagerak.
17 Wogorage nagagerik, yorage logonet, “An Miriyan mendek inawooliya wurik kuli paga taa’nogo ari nage logominggirik, an eeke neenok, kit ndakndak aret ee’nu o.
18 Eeko logonet, an nawuri ninom oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi niinok, kit inawooliya wurik enaagan-ambokan wanggekwi nogo abok aret nen trompet oone pu eeko logonet, Aliku ALA inom, Nggireyon inom, inendage paga o, yinuk, keekok piyanggaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

19 Yorage nagagerik, oonikiya nogo iniki mbere eeke paga it aap Miriyan inaa’nduk o tum wako nogogwaarak nogo inawooliyana nogwe iigak, inobaane’me tum awo ari waga’lek iigak, Nggireyon awuri inom inaa’nduk it wim mendek inawooliya wurik me kuli taati ari nogo nogogwaarik, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi, niyoowak ineenggime wonage nogo telanggwi, eeko mbareegwa,

20 aap kenagan aago leenak nogo nen ambugwi aret oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi, niyoowak nogo telanogo pugwi, ndi wuninik nogo ineenggi kwaare’me waganggwi, oone pu eeka yuwak nduk, trompet nogo ineenggi abe’nggan waganggwi, eeppunuk, “Aliku ALA inom, Nggireyon inom, inawim o!” yinuk, keekok piyanggogogwaarak.
21 Keekok yinuk, it wim mendek inawooliya wurik yendok-wandok mi’ndak iinok, it aakumi Miriyan mendek iniki abu ma’nogo nogogwaarik, inoone ya-kwa agan inalitak mbaganit nogogwaarak.
 22 Nogwe iigak, aap Nggireyon awuri ineebe tiga ratus nen oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeko mbareegwa, at Aliku ALA nen it aap Miriyan mendek ineegin warak it mban-mban wat-wat agan nogo logowak nduk, eeppiige mbareegi, it mban-mban wat-wat agan o Terera pa’nggwe o Aben-Mekola kota Tabat koorok o Mbet-Tita kuli time mbaganit nogogwaarak.

 23 Mbaganit nogwe iigak, it aakumi Iterali mendek inanebunu Natali inom, Atet inom, Manate mendek niyo Yoraran yibaganenebagan abok aret inom, inawuri ineegin warak woraawak nduk, yonggo nappiyareegerak wogo nogogwaarik, aap Miriyan mendek muguren nogogwaarak.
24 Muguren nogwe iigak, at Nggireyon nen, “It aap Miriyan mendek nen yi Yoraran kologo logokwak, kit kinaa’nduk wambi wogo logomonggotik, nggween yi Yoraran yibagan-enebagan kuli o Mbet-Mbara kuli paga mbet-mbet tebenggola wambi woraanip o,” yinuk,

7:3 Pel. 20:8 13

yonggo o Eparayim nggelok-nggobok me wonogwe me, nappiige mbareegi, it aap Eparayim mendek abok wambi wogo nogogwaarik, nggween niyo Yoraran yibagan-enebagan o Mbet-Mbara kuli time abok aret tebenggo’net nogogwaarak.

25 Tebenggo’net nogo logonet, aap Miriyan mendek inendagembogut mbere ambi endage Orep, ambi endage Teep, imbirak piginako nogogwaarik, aap Orep nogo yugum puut lunik Orep paga warogo pugwi, ndi, aap Teep nogo anggur aambiranggo menggam o endage Teep time warogo pugwi, eeppunuk, it aap Miriyan mendek nogo muguren nogo nogogwaarik, it aap Orep Teep imbirak inanobak mbanak wonok, aap Nggireyon niyo Yoraran aa’nggi paga wonage me iri wogogwaarak.

8 Aakumi Miriyan mendek inooreegwaarak wone
1 It aakumi Eparayim mendek nen aap Nggireyon yogo logonet, “Kat aap Miriyan mendek kinom wim namburi nage logonet, nit yo’niroolik nonggop nduk eekendak? Kat nonggop nduk nit togop ee’ninake agandik?” yinuk, it inoone maluk yiiwu yoreegwaarak.

2-3 Yogo mbareegwa, at Nggireyon nen it yorage logonet, “Kit eekotak ti kokwak, an ngge eekirak me yinuk, yogo ogotik? O Eparayim paga anggur anggen lek me warak me mbanggo logonet, mbuuluk mbanggwi, ndi, o Abiyetet paga anggur iyaalok mbanggo logonet, ambik aret mbanggwi, eeko menggaarak mbakop? Kit Eparayim mendek lek me warak me kwaakwi kiigak, at Ala nen aap Miriyan mendek inendagembogut Orep Teep imbirak kineenggime wokkiragaarak ti, Meek me, yinuk, yogo ogotik? Kit iya eekotak togop kwak, an ambi eerulik kagak nonggop nduk yo’nogo ogotik?” Yorage mbareegi, it inanini ombakwi nogo lek aret agagerak.
4 Aap Nggireyon inom, awuri ineebe tiga ratus nogo inom, inowak lek agagerak kagak, inawim mendek nogo muguren niyo Yoraran aa’nggi paga ari nanuk, ene paga wundogogwaarak.

5 Wunda nogo nogogwaarik, at Nggireyon nen it aap Tukot mendek nogo yorage, “An nawuri ninom wogwe yi, it aap Miriyan mendek inendagembogut Teba inom, Talumuna inom, muguren wogo logonet, it inowak lobak yegerak me, mbi ambi wogoraanip o.”

6 Yoragagerak kwe, it aap Tukot mendek inoweewi nogo nen Nggireyon yogo logonet, “It aap Teba inom, Talumuna inom, imbirak ineenggi mbanak titik niraga’lek logonet, Nawuri yi mbi wogoroorak, yagandak nogo ti, nano eekaarak paga mbi wogoroorak ari agandik?”

 7 Yogo mbareegwa, at Nggireyon nen it yorage logonet, “Togop kenok, at Aliku ALA nen it aap Teba Talumuna imbirak an neenggime panemenggerak inooko logomonggoorik kenok, an nen mbiligit owak nombokkombok eerak karume wonage nogo paga inom, poondo alok paga inom, kinagabolo nibinik-ndelenak eerogo kinoori woraagin o.”

8 Yorage nagagerik, at Nggireyon awuri nogo inom o Punuwen ari nanuk, awuri inake mbi ngginooragagerak kwe, it aakumi o Tukot mendek nen yereegwaarak togo’nogo aret yoreegwaarak.

9 Yogo mbareegwa, at Nggireyon nen aakumi Punuwen mendek nogo yorage logonet, “An wim eeppunuk, obeelom aret niyokan wage logonet, o yerek-nggorek wurik yi, minogo pinagi woraagin o,” yinuk, yoragagerak.

8:3-5 Nda. 83:11
 10 Ndi, it aap wim eeka oonegen wundi wage menggim pa’nggwe mendek wim namburuwak nduk, wogogwaarak ineebe seratus dua puluh ribu inookwi iigak, aap lima belas ribu peberagangge aago mbaganeegwaarak nogo aap Teba Talumuna imbirak inom o Karokot time aret wonogogwaarak.

11 Time ugun wonogwe me, at Nggireyon nogo nen tu it aakumi inawooliya yawukakndawukak nogo menggam o Noba Yogebeka imbirak oonegen wundi wage menggim pa’nggwe nogo paga nanuk, it inawim Teba Talumuna imbirak inawuri inom ugun kobak wonogwe me, inoba kwi’nari unggwogogwaarak.

 12 Kwi’nari unggwogo mbareegwa, it Miriyan mendek inendagembogut Teba Talumuna imbirak mbaganit nogo mbareegwa, aap Nggireyon awuri inom nen it ineegin warak nogo mugogo mappiigo logonet, it aap inendagembogut mbere nogo muguren-magaren eerit piginabeegwaarak.

13 Ti’nuk, at Nggireyon awuri inom wim nambuppunuk, tu aanenggen endage Keret ti paga wambi wogo logonet,
14 aap tawe o Tukot mendek ambi pigaganggo nogogwaarik, eegwa’me waganggo mbareegwa, at aap tawe nogo nen it aap o Tukot mendek inoweewi nagawan-nagawan ineebe 77 aret inendage liiru mbaneegerak.

15 Mbanogo Nggireyon wogoge mbareegi, at Nggireyon nogo o Tukot unggwi wage nagagerik, it aap Tukot mendek yorage logonet, “Mbi wo’ninip o, yokkiragarak kwe, kit nen miyuk-meya eerogo panugo logonet, It aap Teba Talumuna imbirak ineenggi mbanak titik niraga’lek logonet, Nawuri inowak lobak yegerak yi, mbi wogoroorak, yagandak nogo ti, nano eekaarak paga mbi wogoroorak, yo’nogotak nogo ineebe yi kaanip o.”

16 Yorage nagagerik, it aap Tukot mendek inoweewi nogo wone liirogon yogo logorak mamunggologo logowak nduk, mbiligit owak nombokkombok eerak karume wonage nogo paga inom, poondo alok paga inom, inagabolo nibinik-ndelenak eerogo inooke,

17 ndi, kota Punuwen o yereknggorek wurik nogo minogo punuk, it aakumi o kota time menggaarak inooke, eereegerak. 18 Eeke nagagerik, aap Teba Talumuna imbirak yorage logonet, “Kit o Tabot nogome logonet, aap inookotak nogo ineebe nonggop me inookotak?” Yorage mbareegi, it nen yogo logonet, “It ineebe ti, kat pogom aret o. Ndi, inobaabut ti, aap endagembogut apuri pogom aret o,” yinuk, yoreegwaarak.

19 Yogo mbareegwa, at Nggireyon nen ari logonet, “It aap ti, ninagalo ambit nawurilogwe aret inookotak me, an nen Aliku ALA eenik menggerak endage paga abet aret yokkira o. Kit inoorulik ineenik teppiyaanetak en, an nen kit kunduk, kineenik teppinaganetak kwe, inookotak me, kinooruwi o.”

20 Yorage nagagerik, at aput manggu ndarak endage Yetet nogo yoge logonet, “Aap yi, inooru o,” yoreegerak kwe, wulaga mbuuluk me, agabiti nen inoorulik puk agagerak.

21 Puk age mbareegi, Teba Talumuna imbirak nen Nggireyon yogo logonet, “Kat kwe lek aap aret kenok, kat nen aret ninooru,” yinuk, yogo mbareegwa, at Nggireyon nogo mi’nage nagagerik, Teba Talumuna imbirak inooreegerak. Inooppunuk, inaanggumi unta inenggaanok paga inobaanggi-inobaangge aago wonage nogo nggoorogo waganeegerak.

 Nggireyon nen yum agale warak epod nogo ogobakkigireegerak wone
22 Ti’nuk, it aakumi Iterali nogo nen Nggireyon yogo logonet, “Kat nen aakumi Miriyan mendek ineenggime nen ninagap ndakendak me, kat aret ninarum logomenggendik, lek age keegak, kapuluk nen mi’nage, ti’nuk, kombooluk nen mi’nage, eeko logogun o.”

23 Yoreegwaarak kwe, at Nggireyon nen it yorage logonet, “Lek o. An inom, napuluk inom, kinarum logogun lek o. Ata, at Aliku ALA nen aret kinarum logogin o,” yinuk, ari nagagerik,

24 ambinom yorage logonet, “Togop aret kwe, an ambi nggino yokkira o. Kit nen wim eeko logonet, inaruk ayo inagugun mbuti emas waganggotak nogo kinalitak ambitak mban wo’ninip o,” yoragagerak. It Miriyan mendek nogo ti, aakumi Itamayen mendek me, inaruk ayo mbuti emas paga ogobakkigirik yiriko nogogwaarak me, yoragagerak.

 25 Yorage mbareegi, it nen yogo logonet, “Op aret me, niniki ale’- nggen paga kuwak eerogo wokkiruwok o,” yinuk, mbogoyum nggween paga ndoombogo nogogwaarik, it abok nen inaruk ayo inagugun waganeegwaarak inalitak lombok wonok yum ndoonak nogo paga pi wogogwaarak.

26 Mbuti emas inaruk ayo Nggireyon iri woraawak nduk, nggino yoragagerak wogori wogogwaarak nogo wakkogo logonet, aaninggin 20 aret agagerak. Ndi, inobaanggiinobaangge eeko nogogwaarak mendek inom, meeli negen inenggaanok paga yiriko nogogwaarak inom, yum nggorek enete maa’ngga warak it aap Miriyan inendagembogut yiriko nogogwaarak nogo inom, mbuti keele yiluk-yiluk aago unta inenggaanok paga tugunogo pogo nogogwaarak nogo inom, wonok pi wogogwaarak nogo ti, apit aret me, inaruk ayo nogo inom lambumbunuk, ineenggi lingginulik.

 27 Pi wogo mbareegwa, at Nggireyon nen mbuti emas nogo paga yum agale warak epod eerogo ko’no negen mendaarogo punuk, at awi kota Opara time pereegerak me, kwe ambi ogonggelo mbo punuk, ya wukak menggi kwak, it aakumi Iterali nen Ala mbo punuk, yum agale warak epod nogo aret kugiwak negen eerogo punuk, alut eeri nogo nogogwaarak. Ti eekwi paga, yum epod nogo at Nggireyon inom, at apuri inom, ta’na pugu anggin pogom inoba luurik aret wonagagerak.

28 Ndi, it Miriyan mendek nogo nen aakumi Iterali mendek inabu’me tebenak logonet, inuut pilak yuurak meek aret ogogwaarak me, o nogome Nggireyon eenik wonage kagak abolok lek obeelom wonage kagak, tahun 40 eereegerak.

Nggireyon kambeegerak wone
29 Yowat apuluk Yeru-Mba’an nogo, wim abu aret eeppunuk, iyok paga ame ari wa’nuk wonagagerak.
30 Ndi, at akuwi apit me, apurilogwe aap mban ineebe 70 aret ndaganabeegerak.
31 Ndi, at akwe ambi ayeloman wogo o Tikem wonagagerak nogo kunduk, aagaluk aap aret obaane’- me ndareegerak me, endage Abimelek tooneegerak.

32 Ndi, at Yowat aput Nggireyon nogo abu li a’nuk kangge mbareegi, it aakumi inanebunu Abiyetet menggam, o Opara at ogoba Yowat nggween taambereegwam nogome aret taambereegwaarak.
33 Ndi, at Nggireyon nogo awo aret kangge kagak, it aakumi Iterali mendek nogo, kwe ogonggelo mbo punuk, ya wukak menggi kwak, Ala mbo punuk, obaane’me inagugi Lunik nogo, endage Mba’an-Mberit mippunuk, mugurok nogo nogogwaarak.
34 It Iterali nogo nen inawim inaaganambokan wonogwe ineenggime nen inagap ndareegerak at Aliku inogoba Ala nogo kobak eerogo pugwi,
 35 ndi, at Yeru-Mba’an, endage ambi Nggireyon nogo nen, it Iterali abu obeelom togon eeppiige nagagerak kwe, apurilogwe nogo, “Wa,” yinuk, obeelom eeppiyoorak op kagak mari eerogo piigwi, eereegwaarak.

9 Aap Abimelek eeke nagagerak wone
1 Aap Yeru-Mba’an apuluk Abimelek nogo nen iyaawi o Tikem wonogwe me, iya nage nagagerik, it inom, at agalo anebunu mendek inom, abok aret wone yorage logonet,

2 “An nogo ti, kit kinamiya mogonik aret me, it aap Yeru-Mba’an apuri 70 nogo nen kinarum logorak op mbakwi a, aap ambit-ambi nen kinarum logorak op mbakwi a? yinuk, it aakumi Tikem menggaarak abok aret ineegwa’me wanip o.”

3 Yorage mbareegi, at iyaawi nogo nen it aakumi Tikem menggaarak nogo Abimelek nen yereegerak nogo mbininirogo mbareegwa, “Abimelek ti, ninamboko aret me,” yinuk, mugurok noorak mbareegwaarak.

4 Mbako nogogwaarik, kugi Mba’an-Mberit alut eeko menggam nen wu mbuti perak aaninggin mbere negen wakkagak eerogo Abimelek wogogo mbareegwa, wonok aap endekem mendek a’nggan wogonaka nogo awuri a’nuk inom nugu logowak nduk, wogoragagerak.
5 Wogorage mbareegi, Abimelek inom at ogoba ame o Opara nogo nogogwaarik, Yeru-Mba’an apuri at oreewi ineebe 70 nogo yugum ambit ndoonak paga inoorogo piyareegwaarak. Inoorogo piigwi iigak, Yeru- Mba’an aput enabooluk ndarak, endage Yotam nogo perak, alik kumaa’nari nagagerak me warulik.

6 Ti eeko mbareegwa, it aakumi o Tikem menggaarak inom, o Mbet-Milo menggaarak inom, aap Abimelek nogo, inowe endagembogut logowak nduk, o magame eyo teno alome time kuwak ari nanuk, mippereegwaarak.

7 Mippereegwaarak nogo, at Yotam aruk konembunuk, puut Nggeritin paga lagangge nagagerik, oone nggwok paga agago wuppi wage logonet, “Kit aakumi Tikem monggotak kogona yi wae. Kinoone Ala konengge logowak nduk, an yokkirage yi, kinaruk logonip o.

 8 Ne ambit paga yi eyo ndi eyo ambit me kuwak eeppunuk, inowe endagembogut mippuurak nduk, it nen eyo tayitun yogo logonet, Ninowe kendagembogut kat aret mippagawok o.
9 Yoreegwaarak kwe, eyo tayitun nogo nen it yorage logonet, An ti, nanggen amburu paga kugi inom, aakumi inom, inayuk wuriyak nduk, eeke minggirak nogo mbo punuk, kit yi eyo ndi eyo kinirimbaga wiga agan nege logorak op mbakop? Neebi o.

10 Yorage mbareegi, it eyo apit nogo nen eyo wuli nogo yogo logonet, Kat aret ninowe kendagembogut mi’naru o.
11 Yoreegwaarak kwe, eyo wuli nogo nen ari logonet, An ti, nanggen abu obeelom ombat abe lombok yi’nage minggirak nogo mbo punuk, kit yi eyo ndi eyo kinirimbaga wiga agan nege logorak op mbakop? Neebi o.

12 Yorage mbareegi, it eyo apit nogo nen eyo anggur nogo yogo logonet, Kat aret ninowe kendagembogut mi’- naru o.
13 Yoreegwaarak kwe, at eyo anggur nogo nen ari logonet, An ti, nanggen amburu paga kugi inom, aakumi inom, iniki ale’nggen eeppiige minggirak nogo mbo punuk, kit yi eyo ndi eyo kinirimbaga wiga agan nege logorak op mbakop? Neebi o.

14 Yorage mbareegi, peebi age yobok paga it eyo apit nogo nen poondo alok nogo yogo logonet, Kat aret ninowe kendagembogut mi’naru o.
15 Yoreegwaarak kwe, at poondo alok nogo nen it yorage logonet, Kit nen an abet aret mippaniyak mbakotak kenok, an nangguna’me nobappiirogo minggim nabu’me yime ari woraanip o. Ndi, Kineebi, mbakwi kenok, an neno’mbak alok yi paga nen kani omoonuk wungge logonet, yi kilu ndi kilu puut Libanon paga wonage nogo apit aret kani nawak, yoragagerak o.”

16 Yinuk, ari nagagerik, at Yotam nen it ambinom yorage logonet, “Kinowe endagembogut Abimelek mippogotak nogo ti, pilit lek kiniki abe paga eeriyak mbakotak nogo a’me aret nggelenggwi, ndi, an nogoba Yeru-Mba’an nen obeelom eeppinagage nagagerak nogo onggo kit nen at inom, apurilogwe inom, ndakndak obeelom eeppiigwi, eekotak nen ti, Op aret, mbariyak kwe,
17 kit aap Miriyan mendek ineenggime wonogwe me, an nogoba nen, Ndininake logonet, nooriyak kenok ti op aret o, mba’nuk, kinagap ndareegerak kwe,
18 yogondak kit nen nogoba apurilogwe meek eerogo mbo pinaninuk, nogoba apurilogwe ineebe 70 yugum ambit ndoonak paga abok aret inooppunuk, Abimelek nogo, nogoba nen kwe ayeloman mendek luulu waganeegerak aagaluk aret kwe kagak, kit nen, Nit ninamiya mogonik me, yinuk, kinowe endagembogut mippogotak ti, meek aret kinombaki o.

19 An togop aret mbakirak kwe, o yogondak aap Yeru-Mba’an apurilogwe inom eeppiigotak nogo ti, pilit lek kiniki abe paga eeriyak mbakotak nogo ndak-ndak aret eekotak kenok, Abimelek nen eeppinagage paga kiniki ale’nggen ombakwi, ndi, kit nen at eeppugwi paga at iniki ale’nggen kinombake, eeko logonip o.

20 Ndi, kiniki abe paga eerulik kenok perak, Abimelek eebe paga nen kani omoonuk wunuk agan wundi wage logonet, kit o Tikem monggotak inom, o Mbet-Milo monggotak inom, abok aret pup eerogo pinagage, ndi, kit o Tikem monggotak inom, o Mbet- Milo monggotak inom, kit kineebe paga nen kani omoonuk wunuk agan wundi wage logonet, Abimelek eebe nogo lek eerogo pege, eeruwak o,” yinuk, yoragagerak.

 21 Yorage nagagerik, at Yotam nogo oreeluk Abimelek eebe paga agabiti nen mbaganit o endage Mbeet ari nanuk wonagagerak.
22 Wonage kagak, Abimelek nogo nen it aakumi Iterali, “Yogop ee’nip ndogop ee’nip,” yorage kagak, tahun kenagan aret eereegerak.

23 Eeke mbareegi, at Ala nen Abimelek it aakumi Tikem menggaarak nogo inom ogookkolaawak nduk, eeppiige mbareegi, it aakumi Tikem menggaarak nogo nen, logonet-logonet aap Abimelek pilit pugunogo ambokan laganggo nogogwaarak.

24 At Ala nen eerogo piyareegerak nogo ti, aap Yeru-Mba’an apuri 70 Abimelek nen inoorogo piige, ndi, o kota Tikem menggaarak nen at orewologwe inooruwak nduk, yeenggwaagwi, eereegwaarak ti paga inane’me inoorak inamiya inoreeluk Abimelek oba logowak nduk, eeppiyareegerak.

25 Eeppiige mbareegi, it o kota Tikem wonogwe nogo nen aap ando puut-puut tiyarogon paga aakumi nogwe-wogwe iyo, inigen logowak nduk, piigo mbareegwa, aakumi wogwe iinok, ineebe pippiinok, inamendek ndinggolagak eekwi nogo, wone wonok aap Abimelek yori nogo nogogwaarak.

26 Ne ti eyom paga aap Ebet aput Nggaan nogo oreewi inom o kota Tikem time logowak nduk, wogo mbareegwa, it aap o Tikem wonogwe nogo nen, “Abet aret waga,” mbareegwaarak.

27 Mbakwi iigak, it aap nogo yabu yarak me nogo nogogwaarik, anggur anggen mbanogo kuwak eerogo aambiranogo punuk, iniki ale’nggen paga laago lappunuk, inagugi awi wurik me unggunuk, mbi nunggwi, anggur amburu nunggwi, eeko logonet, Abimelek pulunogo pereegwaarak.
28 Pulunogo pogo logonet, aap Ebet aput Nggaan nogo nen, “Aap Abimelek inom, it aap Tikem mendek inom, ti taani me, nduk, nit inabu’me logorak mbakop? At Abimelek nogo ti, Yeru-Mba’an apuluk nogo lek a? Ndi, at obaane’me wone yaga nogo ti, aap Tebun nogo lek a? Togop aret me, at Tikem ogoba aap Kemot mendek inabu’me logorak op aret kwe, aap Abimelek abu’me nit nonggop togon logorak?

 29 Togop aret me, yi aakumi ndi aakumi o kota yime wonogwe yi, an niyok me wonage logonetak en, Abimelek tebenogo pikit nduk, yoge logonet, Kawuri yigin unde ninom wim namburuwok nduk, unggwi woraayok, yo’netak o,” yinuk, yereegerak.
30 At Ebet aput Nggaan yereegerak nogo aap Tebun o kota unde wonage nogo nen aruk konengge nagagerik, anini ambik agagerak.

31 Anini age nagagerik, aap Abimelek wonage me, wone mbawok eerogo nappiige logonet, “Aap Ebet aput Nggaan nogo oreewi inom o Tikem unggwi wogo nagaarik, kat kinom ogookkolaawak nduk, o kota yime menggaarak inikime manako agaarik o.

 32 Togop aret me, kat inom, kat koreewi kinom wonogwe ti inom, oonikiya paga aret wogo logomonggotik, yabu yarak me time kumaarak ambe nggaganak a woramonggotak me,

33 o ko’lu oonegen awo wundi wage kagak, kota yime inawi paga kwi’nari unggwogwe kiinok, Nggaan inom, at awuri inom, kinom wim namburiyak nduk, wundi nogwe iinok, kat mbake nogo ndak-ndak aret eeppiyaamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

34 Yoge mbareegi, at Abimelek nogo awuri inom, ineebe 4 aret eerogo punuk, oonikiya paga o Tikem nogome ambe nggaganak puk a wogogwaarak.

 35 Wogo nogogwaarik, aap Ebet aput Nggaan nogo ugun tu paga wundi nage nagagerik, o kota tu unggwogo menggam taati aret mi’- ndak wonage logonet, Abimelek awuri inom kumaarak me taa’nogo nen wundi wogwe enegen iyareegerak.

36 Aap Nggaan nogo nen Abimelek awuri inom wundi wogwe enegen iige nagagerik, aap Tebun nogo yoge logonet, “Aakumi ambik puurom nen wambi wogwe ti, kenegen pegiyet o.” Yoge mbareegi, at Tebun nen, “Nogo ti, aakumi wambi wogwe ti lek o. Ti puut agalu’mak aret kagan o.”

37 Yoge mbareegi, at Nggaan nen, “Lek o. Ti aakumi ambik nggween kole logonak puut paga nen wambi wogwe, ndi, aap ambi aago eyo teno alom me mbi wako menggam nen wogwe, eekwi ti, kenegen iyet o.”

38 Ari mbareegi, at Tebun nen at yoge, “Aap wonengga nen ari logonet, At Abimelek ti ta me, nit at abu’- me logorak, yinuk, yegerak nogo ngge o? Kat nen miyuk-meya eerogo piigendak yi aret nogo lek a? Yi aret me, yogondak aret kinom wim perenggolet o.”

39 Yoge mbareegi, aakumi o Tikem menggaarak inigen iigak, aap Nggaan Abimelek imbirak wim nambureegwaarak.
40 Nambuko logonet, at Abimelek nogo mi’na’nuk, muguren inoorit o kota tu unggwogo menggam taa’nogo kuli aret piya wagagerak.

41 Piya wage nagagerik, aap Abimelek nogo ame Aruma puk ari nagagerak kagak, at Tebun nogo nen aap Nggaan inom, at oreewi inom, abok aret, “O Tikem yime kit logorak lek o,” yinuk, mugogo wumbiyareegerak.

42 Wumbiige mbareegi, ko’lu nen aakumi Tikem mendek apit aret yabu yarak me nogogwaarak. Nogogwaarak wone nogo aap Abimelek yori nogo mbareegwa,
43 awuri nogo 3 kuli eerogo piinok, yabume nogome kumaa’nari wogogwaarak wonogo logonet, it aakumi nogo o kota nen wundi wogwe kwaariigo nogogwaarik, mi’na’nuk, aakumi Tikem mendek nogo apit aret inoorogo piigo logonet,

44 Abimelek nogo awuri ambik aago inom o kota tu unggwogo menggam time mi’nari wogo nogogwaarik, inoorit nogwe, ndi, it mbere eerak nogo nen aakumi apit aago yabu yarak me wonogwe nogo inoorogo piigwi, eereegwaarak.

45 Aap Abimelek nogo nen o ne ambit weereegerak paga aret aakumi ti, inoorit nage logonet, o time yigirogo pege, aakumi o kota inikime wonogwe nogo inoorogo piige, eeke nagagerik, yi mendek ndi mendek yakwi iyo, mayu mban yumbunogo pereegerak.

46 Ti eereegerak nogo, it aakumi Tikem mendek o kota Tikem paga o yerek-nggorek wurik me wonogwe nogo inaruk konenggo nogogwaarik, inagugi El-Mberit alut eeko menggam abu’me nggween nenaarogo pereegwam nogome kumaa’nari unggwogogwaarak.

47 “Kumaa’nari unggwogogwaarak kuwak eerak wonogwe o,” yogwe nogo, at Abimelek aruk konengge nagagerik,
48 Abimelek awuri inom puut Talomon paga laganggo nogogwaarik, Abimelek nen ye mbuti waganogo eyo eno’mbak mbanogo uum paga wagangge nagagerik, awuri inom nagagerak nogo yorage logonet, “An eekirak kogotak yi, ndak-ndak kit mbet-mbet ee’nip o.”

 49 Yorage mbareegi, at awuri nogo inalitik-inalitak eyo eno’mbak nogo mbanogo waganggo nogogwaarik, Abimelek inom wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, eyo eno’mbak mbanak nogo nggween nenaarogo pereegwam ambe paga aakumi inanobak ndak-ndak taati aret mbo pogo nogogwaarik, kani wuninogo pogo mbareegwa, aakumi o kota Tikem yerek-nggorek wurik me wonogogwaarak nogo kumi inom, aap inom, ineebe seribu abok aret kambeegwaarak.



Kwe nen Abimelek wareegerak wone
50 Ti’nuk, Abimelek nogo o Tebet nage nagagerik, oonda mbani unggwikit nduk, wakkagak mban eeke nagagerik, o paga kwi’nari unggwage mbareegi,

51 o yerek-nggorek wurik omaawi lombok o kota oolo lombok wonage me, kumi inom, aap inom, o kota time mendek abok aret mbe agan o nogome unggwi nogo nogogwaarik, tu kunti omaawi nappunuk, o yereknggorek wurik tilaabaga nogome laganeegwaarak.

52 Laganeegwaarak wonogwe me, at Abimelek nogo nage nagagerik, o yerek-nggorek wurik nogo kani pikit nduk, tu unggwogo menggam panggo yi unggwage mbareegi,

53 yugum irimbaga punuk gandum yigiko menggaarak nogo mendek kwe ambi nen waganogo aap Abimelek anobak paga mbo wuppege mbareegi, anobak nogo telak yereegerak.
 54 Telak ari mbareegi, at Abimelek nogo nen aap at awooluwak wonok nege nogo yoge logonet, “Aakumi nen, Abimelek nogo kwe nen waki o, yukwak me, kat nen mbet-mbet aret nooru o.” Yoge mbareegi, awooluwak nogo paga ndanuk togon warogo pereegerak aret kambeegerak.

55 Kangge nogo aakumi Iterali inigen kogo nogogwaarik, inalitik-inalitak iname wonogo menggam lombok nogogwaarak.
56 Ti agagerak nogo ti, aap Abimelek nen ogoba maluk eeppege logonet, oreewi 70 inooreegerak onggo Ala nen Abimelek nogo wake,
57 ndi, it aap Tikem mendek maluk eeko nogogwaarak onggo Ala nen eeppiige, eereegerak. Ti eereegerak nogo ti, aap Yeru-Mba’an apuluk Yotam nen pulunogo piyareegerak nogo aret agagerak.

10 Aap Tola eeke nagagerak wone
1 Aap Abimelek nogo kangge mbareegi, aap Itakat mendek endage Ndoro ombooluk Puwa aput Tola nogo nen aakumi Iterali inagap ndaruwak nduk, mi’nagagerak. Mi’nage nagagerik, o Eparayim puut nggelok-nggobok me o Tamit time aret wonagagerak.
2 Aap Tola nogo aakumi Iterali inarum wonage logonet, inowak loongge kagak, tahun 23 eeppunuk, kangge mbareegi, o Tamit paga nggween taambereegwaarak.

Aap Yayit eeke nagagerak wone
3 Taambogo mbareegwa, obaane’- me aap Yayit o Nggileyat mendek mi’nage nagagerik, aakumi Iterali inarum wonage logonet, inowak loongge kagak, tahun 22 aret eereegerak. 4 At apuri ti, 30 aret ndaganabeegerak. Ndi, o Nggileyat paga inawi ti, 30. Ndi, inaanggumi keledai awooluk ti, 30 togop aret wonagagerak me, inawi 30 nogo ti, “Aakumi Yayit wonogo menggam o,” yinuk, o yogondak yogwe wonogwe aret o.
5 Aap Yayit nogo kangge mbareegi, o Kamon paga nggween taambereegwaarak.
9:53 2Tam. 11:21

Amon mendek nen Iterali tebenogo piyareegwaarak wone
6 It aakumi Iterali nogo at Aliku ALA enegen kagak, maluk ambinom eeko logonet, kugi Mba’an inom, kugigwe Atitoret inom, aakumi Aram mendek inagugi inom, aakumi Tiron mendek inagugi inom, aakumi Mowap mendek inagugi inom, aakumi Amon mendek inagugi inom, aakumi Pilitin mendek inagugi inom, apit aret Ala obaane’me mippunuk, inayuk wuko logonet, mugurok nogo nogogwaarak. At Aliku ALA nogo mugurok naga’lek, inambokan monogo punuk, wonogo mbareegwa,
 7 Aliku ALA anini aakumi Iterali inoba piige nagagerik, ineebe waganogo aakumi Pilitin mendek inom, Amon mendek inom, ineenggime piyareegerak.

 8-9 Piige mbareegi, tahun ti paga it aakumi ti nen Iterali inabu’me tebembiigwi, iniyok aan lebenogo negen piigwi, eeko logonet, it aakumi Iterali oonegen wundi wage menggim pa’- nggwe niyo Yoraran ene paga aakumi Amori inanggween o Nggileyat paga wonogwe nogo, inabu’me tebembiinok, aaninggin-paaninggin inoba piigwi, ti’nuk, aakumi Amon mendek nen kunduk, niyo Yoraran mbanogo yi paga wunda woraanuk, inanebunu Yekura mendek inom, Mbeniyamin mendek inom, Eparayim apuri wiganak mendek inom, abok aret inookwi, eekwi iinok, aakumi Iterali nogo nen, “Nonggop eekkoloobok,” lombok age kagak, tahun 18 aret eereegerak.

10 Eeke mbareegi, Iterali nen inoone nggwok paga at Aliku ALA yogo logonet, “Nit nen kat ninogoba Ala mbo pagago nogoorik, kobaane’me kugi Mba’an mippunuk, mugurok nogo nogoorak nogo ti, maluk lombok eeppagagoorak o,” yoreegwaarak.
11 Yoreegwaarak kwe, at Aliku ALA nen aakumi Iterali nogo yorage logonet, “Aakumi o Metit mendek inom, Amori mendek inom, Amon mendek inom, Pilitin mendek inom,

12 Tiron mendek inom, Amalek mendek inom, Mawon mendek inom, it apit nen kit tebembinagago wonogwe iinok, kit nen, Yeenggwa niret o, yo’nogo mbareegup, kinagap ndarulik mbo pinagage neyareegutak mbakop?

13 Mbo pinagulik aret kwe, kit nen perak, an mbo panugo nogotik, nobaane’me alik mendek mippunuk, mugurok nogo nogotak me, an nen kinagap ndarigin abu lek o.
14 Kit aaninggin kinoba wonage kenok, kinagugi miikkologotak nen kinagap ndakkinabuwak nduk, nggino yori nogo logomunggup o.”

 15 Yoragagerak kwe, it Iterali nen Aliku ALA yogo logonet, “Lek o. Nit abet aret maluk eekoorak me, kat op eeppinaniyak ninombakendak nogo aret eeppinaniyak kwe, yogondak perak, mbo pinaniyak ti mage o. Ata, yeenggwa niret o, ninogoba.”
16 Yogo nogogwaarik, aakumi alik mendek inagugi inenggela’me wonage nogo mbo pogo nogogwaarik, at Aliku ALA nogo mugurok nogogwaarak. Mugurok nogo mbareegwa, it aaningginpaaninggin inoba wonogwe nogo Aliku ALA nen, “Kinobaalombok o,” yinuk, mbo piyoolik yeenggwaaragagerak.

17 Ti’nuk, inanebunu Amon mendek nen Iterali inom wim namburuwok nduk, mi’nogo nogogwaarik, o Nggileyat paga inawooliya wukkola wogo mbareegwa, Iterali mendek kuwak eeppunuk, o Mitapa paga inawooliya wukkola nogogwaarak.
18 Togop eekwi iigak, aap inoweewi Nggileyat mendek nen at ambi yogak eeko logonet, “Aap ta nen agabiti mbaka’lek aa’nduk a’nuk, aakumi Amon inom endok kuni unggwage kenok, nit aakumi Nggileyat mendek apit aret at ninowe ninarum aret logowak o,” yinuk, yogogwaarak.

11 Aap Yepata nen eeke nagagerak wone
1Aap ambi Nggileyat mendek endage Yepata wim nambuka wakaa’ngget lombok aret wonagagerak. At ogoba endage ti, Nggileyat. Ndi, agalo perak, kwe ya wukak nogo mendek wonagagerak.
 2 Aap Nggileyat akwe abe wogo nogo nen aagalogwe aap Nggileyat obaane’- me ndaganabeegerak nogo tawe ogo nogogwaarik, Yepata nogo yogo logonet, “Kat kwe alik mendek aagaluk me, ninogoba eyate nit kologo logonet, kat inom wokkiriyak abu lek o.”
3 Yogo mbareegwa, at Yepata nogo oreewi inenggela’me nen mbaganit o endage Top time ye mbanggola nage nagagerik, wonage logonet, aakumi maluk eeppiiga mendek inom age nagagerik, yogoot kumaarit nugu nogogwaarak.
4 Ti’nuk peebi, aakumi Amon mendek nogo aakumi Iterali mendek inom wim nggagambunuk,
5 aap Nggileyat mendek inoweewi nogo nen at Yepata o Top wonage me, wa nogo nogogwaarik,
6 yogo logonet, “Kat ninawuri yigin unde inarum logonet, ninawim wone mbangge keegak, aakumi Amon ninom wim nambuko logowok nduk, wokkabi wogoorak me, ninom nawi o.”

 7 Yoreegwaarak kwe, Yepata nogo nen wone onggo it yorage logonet, “An, Kineebi, nombako nogogutik, nowe-nawot inenggela’me nen mugogo wumbani wogogutak kit aret nogo lek a? Kit aret kwe, o yogondak aaninggin- paaninggin kinoba agaarak kenok, an mu’niren wogotak ya?”

8 Yorage mbareegi, it aap Nggileyat mendek inoweewi nogo nen at yogo logonet, “Yagandak ti, abet aret kwe, ninom nogo logomonggoorik, aakumi Amon mendek kinom wim eeke keenok, nit aakumi Nggileyat mendek apit aret ninarum logorak mippagawok nduk, o yogondak ninom nawok nen wokkabi wogo o.”

 9 Yogo mbareegwa, at Yepata nen it yorage logonet, “Kit nen wo’nabi wogotak ninom nogo logomonggoorik, aakumi Amon ninom wim eekwi niigak, at Aliku ALA nen waganogo an neenggime pege kenok, kit nen an kinowe logorak mippaniyak ti, abet aret yogop a?”
10 Yorage mbareegi, it nen at yogwi, “Nit yogwe niigak, at Aliku ALA aruk konenggerak me, kat yo’niragandak nogo ti, ndak-ndak aret eeppagagun o.”

11 Yogo mbareegwa, aap Yepata nogo aap inoweewi nogo inom wogo nogogwaarik, it inarum logonet, inawim wone lenggangge logowak nduk, inowe mippereegwaarak. Mippogo mbareegwa, Yepata nogo nen wone kooniyak ambi oba age kenok, Aliku ALA enggaanom paga o Mitapa time yori nage nagagerak.

Aap Yepata Amon inom eereegwaarak wone
12 Ti’nuk, aap Yepata nogo nen aap Amon mendek inowe endagembogut nogo yori nawak nduk, wone eerogo nappiige logonet, “Nit alom nano eekoorak paga ninom wim eeriyak nduk, ninawi paga unggwi wagandak?”

13 Yinuk, wone eerogo nappiyareegerak yori nogo mbareegwa, aap endagembogut Amon mendek nogo nen aap Yepata wone eerogo nappiyareegerak nogo yorage logonet, “It aakumi Iterali o Metit nen wundi wogo nogogwaarik, nit ninanggween niyo Aronon kuli nen nok, niyo Yabok nen nok, niyo Yoraran kuli abok aret ndinggologogwaarak nogo kiniki abe paga ninanggween unde wo’niraanip o.”

14 Yinuk, wone eerogo nappiya wagagerak nogo at Yepata yogo mbareegwa, at nen aap endagembogut Amon mendek nogo ambinom yori nawak nduk,
15 wone eerogo nappiige logonet, “Aakumi Iterali nen aap Mowap mendek inanggween inom, aap Amon mendek inanggween inom, it ndinggoloolik o.

16 Aakumi Iterali o Metit nen wundi woraanuk, wogo logonet, tu karume paga nen niyo yenggenak Laut Merah pa’nggwe ari wogo nogogwaarik, o Kareti aret wogogwaarak o.
17 Wogo nogogwaarik, aakumi Iterali nogo tu aap endagembogut o Erom mendek anggween ti paga woroorak nggino yoruwak nduk, yonggo nappiya wogogwaarak yori wogogwaarak kwe, aap o Erom mendek endagembogut ti nen, Naruk koneniyak neebi o, ari mbareegi, ti’nuk, aap Mowap mendek inowe endagembogut wonage me, tu ti paga woraawok nduk, wone eerogo nappi wogogwaarak kwe, aap ti kunduk, E o, yoraga’lek mban mbareegi, Iterali nogo o Kareti time puk wonogogwaarak.

18 Time wonogogwaarik, ti’nuk, it tu karume paga wogo nogogwaarik, aap Erom inanggween inom, aap Mowap inanggween inom, kuli mbanak tu ti paga aap Mowap inanggween oonegen wundi wage menggim pa’- nggwe keyokkagak niyo Aronon wunda wogo nogogwaarik, time inawooliya wukkologogwaarak. Niyo Aronon ti, aap Mowap mendek inanggween kuli aret me, aap Mowap inanggween ti paga unggwi woroolik.

19 Ti’nuk, aakumi Iterali nen wone eerogo aap Amori mendek inowe endagembogut Tikon arum menggim o Ketibon wonage me, wone eerogo nappiya wogo logonet, “Nit noorak mbakom nawok nduk, tu kat kanggween ti paga woroorak op aret ilik?” Yoruwak nduk, nappiya wogogwaarak yori wogogwaarak kwe,

20 aap Tikon nogo nen iniki mbake logonet, It Iterali tu an nanggween yi paga woroorak yagaarak ti, we woroorak lek ambi eeppinaniyak nduk woroorak yagaarak kulik? Mbake nagagerik, iniki yungguppegak eeke nagagerik, aakumi at awuri abok aret kuwak eeppiinok, o Yakat paga inawooliya wukkola nogo nogogwaarik, Iterali inom wim nambukkologogwaarak.

 21 Nambukkologogwaarak kwe, at Aliku Iterali inogoba Ala nen aap Tikon inom, at awuri abok aret inom, waganogo Iterali ineenggime wogorage mbareegi, inoorogo piigo nogogwaarik, aakumi Amori time wonogwe nogo inanggween abok aret it Iterali aret kologogwaarak.
22 Inanggween kologogwaarak kuli ti, niyo Aronon nen nugwa niyo Yabok kuli inom, o karume nen nugwa niyo Yoraran kuli inom, abok aret unde eeppatinuk, logowok nduk, kologogwaarak.
23 At Aliku Iterali inogoba Ala nen aap Amori mendek inanggween nogo aakumi Iterali unde logowak nduk, aap Amori mendek mugogo wumbiinok, ndinogo wogoragagerak wonogwe iigak, alom nano paga kat nggween ti, woorak nduk, ari agandik?
24 Kat kagugi Kamot nogo nen iniki koombunuk, wokkege nogo, Op aret o, yinuk, wagangge menggendak nogo lek a? Nogo ndak-ndak at Aliku ninogoba Ala nen ndinogo wo’niragagerak nogo nit kunduk, unde eeppatinuk, logogun aret.

 25 Aakumi Mowap mendek inowe endagembogut aap Tipot aput Mbalak nogo nen ninom wone wakwi, ninom wim nambukwi, eeka’lek aret kwe, At ti meek. Ndi, An iya me, nduk, ari agandik?
26 Aakumi inawi kota Ketibon inom, Arowet inom, it kota imbirak ti, enaaganambokan inawi mbuulogwe-mbaalogwe inom, kota-kota niyo Aronon ambet paga wonogwe inom, it Iterali wonogwe iigak, tahun tiga ratus aret eereegerak o. Eeke kagak, ti eyom paga kat koloolik nonggop nduk teppereegindak?
 27 Nonggop nduk, nit nen kat maluk eeppagaga’lek niigak kwe, nit maluk eeppinangge logonet, ninom wim eeriyak ari agandik! Togop aret me, inowak loongga Aliku ALA nen ne yogondak yi paga Iterali inom, Amon inom, at nen mban ninawone mbanogo ninowak loonninabigin, yegerak o,” yinuk, yoruwak nduk, nappiyareegerak yori nogogwaarak.
 28 Yori nogogwaarak kwe, aap Amon inowe endagembogut nogo nen aap Yepata nen wone eerogo nappiyareegerak nogo aruk konenulik, mbo pereegerak.

29 Mbo pege mbareegi, at Aliku ALA Aberiniki nogo Yepata oba age mbareegi, o Nggileyat inom, aap Manate inanggween paga inom, tu ti paga nage nagagerik, o Nggileyat kota Mitapa paga nen nugwa aap Amon inanggween paga time nagagerak.

30-31 Nage nagagerik, at Aliku ALA yoge logonet, “Kat nen aakumi Amon mendek an neenggime pege keenok, inoorogo piinok, nagap ndarak obeelom aret name wage neenok, nano mendek ambi an name nen tu paarogo punuk, an keyage wo’nabi wundi wage kenok, Kaliku ALA kake ti aret me, kake warogo kani kunggo mengga kwak, aret warogo kake kani kunigin o,” yinuk, wone mondok abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo pereegerak.

32 Kumbuk mbanogo pege nagagerik, Yepata nogo nok-nok aret aakumi Amon inom wim nambuke kagak, Aliku ALA nen at eenggime wogoge mbareegi,
33 o Arowet nen inoorit nagagi-nagagi o Minit kota Aben-Keramim kuli kota 20 abok aret mondok pup eerogo piyareegerak. Ti eerogo piyareegerak paga aakumi Amon mendek Iterali inabu’me tebenak aret wonogogwaarak.

Yepata nen apuluk kolaga tawe nogo eeppereegerak wone
34 Inoorogo piige nagagerik, at Yepata nogo ame Mitapa wagagerak. Wage mbareegi, at apuluk kolaga nogo aret ogoba keyage wappuurak nduk, togolowak oone lobale eerit kwirabik-kwirabok agan endekem ka wundi nagagerak. At apuri alik ambi komologwe inom, wologwe inom, ambi ndaganabulik, we kolaga ambiriluk ti aret manggu lombok me, eereegerak. Apuluk ambiriluk nogo nen aret eeke ogoba nogo enegen kage nagagerik, ayum nibinik-ndelenak eerogo pake nagagerik, apuluk nogo yoge,

 35 “A o, napuluk! An kogoba nogo, wone mondok abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo at Aliku ALA yogirak nogo lek eerogo puurak meek aret me, niniki maluk eerogo panege, niniki warogo panege, eerikit nduk, ee’naken o, napuluk.”

36 Yoreegerak kwe, kolaga apuluk nogo nen, “Nogoba o. Kat nen at Aliku ALA wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yogendak ti aret o. It aakumi Amon mendek kinom wim mbanak ti, inooriyak mbakendak nogo at Aliku ALA nen yeenggwa kege kagak, lek eerogo piigendak me, kumbuk mbanogo Aliku ALA yogendak nogo ti, ndak-ndak aret eeppanu o, nogoba.”

37 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “Yogendak ti, eeppaniyak op kwe, an ambi eeriyak, E o, yo’nenok nduk, yokkiri o. An kolaga awo tawe aap ninom lambungga’lek neegak kambuurak me, niniki koonit nage logonet, nale yikko’net norewologwe ninom puut nggelok-nggobok paga time tut mbere paga nugwi a nawok nduk, nappanu o.”

38 Yoge mbareegi, ogoba Yepata nogo nen, “E o. Tut mbere paga time nege a nak o.” Yoge mbareegi, kolaga nogo orewologwe inom puut nggeloknggobok paga time nogogwaarak. Time nugu logonet, “Kolaga awo tawe aap imbirak lambungga’lek kagak aret kambigin o,” yinuk, orewologwe inom le yit nugu nogogwaarak.

11:17 Lin. 20:14-21 11:18 Lin. 21:4 11:19-22 Lin. 21:21-24 11:25 Lin. 22:1-6 11:35 Lin. 30:2


39 Tut mbere penembunuk, iyokan ogoba ka wage mbareegi, kolaga apuluk nogo aap kigin waka’lek kagak aret kwe, ogoba nen wone abuk nggaruk togon kumbuk mbaneegerak nogo ndak-ndak aret eeppereegerak.
40 Eeppereegerak ti paga aakumi Iterali inapuri komologwe tawe nogo nen tahun ambi eerak paga aap Nggileyat mendek Yepata apuluk kolaga abuwa nen abeko logonet, le yogwe iigak, ne 4 paga age menggerak.

12 Yepata Eparayim imbirak eereegwaarak wone
1 Ne ti eyom paga aap Eparayim mendek nogo kuwak eeppiinok, o Tapon wunda nogo nogogwaarik, aap Yepata nogo yogo

 logonet, “Nit ninom aakumi Amon mendek inoori nawok nduk, yo’niroolik nonggop nduk? Kalik inoori nagandak me, kame keegak keebe inom aret kani pagagun o.”

2 Yogo mbareegwa, Yepata nen it yorage, “Aakumi Amon nen wim iya negen an nawuri ninom ninoba kwi’nogo mbaka, Yeenggwa nira woraanip o, yinuk, yokkirogoorak kwe, it ineenggime nen ninagap nda’ninabi woroolik puk ogotak nogo o.

3 Ninagap nda’ninaburak nduk ambi wogwe lek, kiige nagarik, Nalik nage me, nooriyak kenok, op aret o, yinuk, aakumi Amon ninom wim eeriyak nduk, wunda nage mbareegi, at Aliku ALA nen it aakumi ti, inoorikit nen an neenggime panggerak nogo o. Togop aret eekerak kagak, kit nonggop nduk ne yogondak yi paga wogo nogotik, Ninom wim eeriyak, mba’nuk, yo’nogo ogotik?”

4 Yorage nagagerik, Yepata nogo nen aap Nggileyat mendek kuwak eeppiinok, yorage logonet, “It inanebunu Eparayim mendek nogo nen, It Nggileyat mendek ti, ninanebunu Eparayim mendek inom, Manate mendek inom, ando mogonak mendek mbaganit nagaarak nogo it aret yagaarak me, inoba kwi’naruwi o,” yinuk, inanebunu Eparayim mendek wim inoba kwi’nogo nogogwaarik, mondok inoorogo piinet nogogwaarak.

5 Inoorogo piinet nogo nogogwaarik, tu o Eparayim noorak yi Yoraran ayo mbanggo menggam tebembunuk wonogwe me, it aap Eparayim mendek ambi inowagam nanuk, “Wunda na o,” yorage kenok, it aap Nggileyat mendek nen, “Kat Eparayim mendek ilik?” yogwi iinok, at nen, “Lek o,” ari kenok,

 6 it nen at yogwi, “Ti kenok, wone, Sibolet, yu o,” yogwi iinok, at nen wone, Sibolet, yuurak kagak, Tibolet, ari kenok, pigogo niyo Yoraran ayo mbanggo menggam taati aret warogo pogo nogogwaarak. Ti eyom paga aret aakumi Eparayim mendek ineebe empat puluh dua ribu aret inoorogo piigo nogogwaarak.

7 Inoorogo piinok, Yepata nogo aakumi Iterali inarum wonage logonet, inowak looninake wonage kagak, tahun 6 aret eeppege nagagerik, aap Nggileyat mendek Yepata nogo aret kangge mbareegi, o Nggileyat kota ambi time nggween taambereegwaarak.

Aap Ebatan eeke nagagerak wone
8 Kangge mbareegi, aap ambi o Mbe’lekem mendek endage Ebatan nen aakumi Iterali inarum logonet, inowak loongge nagagerak.

9 At apuri aap ti, 30. Ndi, komologwe ti, 30 aret ndaganabeegerak me, komologwe nogo inogonggelomini aap inanebunu alik mendek kolaawak nduk, wogorage, ndi, wologwe nogo kumi inanebunu alik mendek mban kolaawak nduk, waganogo ira wage, eeke nagagerak. Aap Ebatan nogo Iterali inarum logonet, inowak looninake kagak, tahun 7 aret eereegerak.
10 Eeke nagagerik, kangge mbareegi, o Mbe’lekem time nggween taambereegwaarak.

Aap Elon eeke nagagerak wone
11 Kangge mbareegi, aap Tebulon mendek endage Elon nen aakumi Iterali inarum wonage logonet, inowak loongge kagak, tahun 10 aret eereegerak.
12 Eeke nagagerik, aap Elon nogo kangge mbareegi, aakumi Tebulon inanggween paga o Ayalon time nggween taambereegwaarak.

Aap Aboron eeke nagagerak wone
13 Kangge mbareegi, aap o Piraton mendek endage Kilen aput Aboron nen aakumi Iterali inarum logonet, inowak loongge nagagerak.

14 At apuri aap ti, 40 ndaganake, ndi, apuri nen ombowologwe aap ti, 30 aret ndaganakwi, eereegwaarak. Apuri inom, ombowologwe inom, nogo ti, inaanggumi keledai 70 aret me, inalitak lombok amborowak paga kwi’- na’nuk, nugu nogogwaarak.  Ndi, aap Kilen aput Aboron nogo Iterali inarum logonet, inowak looninake kagak, tahun 8 eeppunuk,

15 kangge mbareegi, aakumi Amalek mendek inawi puut nggelok-nggobok me aap Eparayim inanggween paga o Piraton nogome aret nggween taambereegwaarak.

13 Aap Timoton nda’nagagerak wone
1 It aakumi Iterali mendek nen Aliku ALA enegen kagak, maluk ambinom eerit nogo mbareegwa, at Aliku ALA nen aakumi Iterali waganogo it aap Pilitin mendek ineenggime piige mbareegi, wonogwe iigak, tahun 40 eereegerak.
 2 Ti eyom paga aap o Tora mendek anebunu Ndan endage Manowa akwe wubili me, aagalogwe ndaka’lek aret wonagagerak.
3 Wonage me, Aliku ALA ayonggo malayikat ambi kwe nogo wonage me, kin ari wage nagagerik, yoge logonet, “Kat kwe yi, kaagaluk ndaka’lek wubili abet aret wonage kwe, kabila age logomenggendik, kaagaluk aap aret ndarumunggun o.

4-5 Kabila a’nuk, kaagaluk aap aret ndaremenggendak me, anggur amburu inom, niyo kumili eeginaka mendek inom, yi mendek ndi mendek noorak mage yugu mendek inom, kat noorak mage me liippege logot o. Wulaga ti, nda’narigin kuli paga nen Ala ake eeke logowak nduk, leenogo pemenggerak me, at eeruwak mbanggak yuurak mage o. Ndi, it aakumi Pilitin mendek nen kit Iterali mendek inabu’- me tebembinagago wonogwe nogo kinagap ndake logorak aa’nduk at nen aret warenigin o,” yoreegerak.

6 Yoge mbareegi, kwe nogo nen ogonggelo wonage me, wage nagagerik, yoge logonet, “Ala wone liirogon eeka ambi neya wagaarak o. Neya wagaarak nogo ti, enete Ala ayonggo malayikat pogom aret kage nagarik, nagabiti ambik lombok ee’nake mbaki, kat nggeeme nen wagan? Ndi, kat kendage ngge? yoga’lek neegak kwe,

7 at nen mban an yo’nege logonet, Kat kabila age logomenggendik, kaagaluk aap aret ndarumunggun o. Wulaga ti, nda’narigin kuli nen nok, kambi noorak kuli paga Ala ake leenak aret logogin me, kat anggur amburu inom, niyo kumili eeginaka mendek inom, yi mendek ndi mendek noorak mage yugu mendek inom, nengge logorak mage, yo’negerak o,” yinuk, yoreegerak.

8 Yoge mbareegi, aap Manowa nogo nen Aliku ALA yoge logonet, “Nogoba o! Elege nda’narigin, yagandak ti, nda’nage kenok, nit nonggop eeppogo logorak mamunniraawak nduk, at koone liirogon eeka nappi wagandak nogo ne ambinom nappi omok o,” yinuk, tamban eereegerak.

9 Yoreegerak nogo, Ala aruk konengge nagagerik, ne ambinom kwe nogo ogonggelo imbirak lek, alik eyabume kwi’ndak wonage me, Ala ayonggo malayikat nogo pekka wagagerak.

10 Pekka wage mbareegi, kwe nogo mbe agan ogonggelo yori wage logonet, “Wulaga wae! Aap niinggi ni’neya wagaarak nogo, ambinom pe’neya wagaarak wonage o.”

11 Yoge mbareegi, ogonggelo nogo mi’na’nuk, akwe imbirak aap nogo owagam nogo nogogwaarik, ogonggelo nogo nen yoge logonet, “Ne ambit paga nakwe wone yori wagaarak nogo, kat aret ilik?” Yoge mbareegi, at nogo nen, “E o. An aret o,” yoreegerak.

12 Yoge mbareegi, at Manowa nen Ala ayonggo nogo yoge logonet, “Kat wone yagandak nogo a’me nggelok ari kenok, wulaga ti, eenik wonage logonet, eraambe inom, eeke logorak inom, nonggop eeke logogin? Yo’niret o.”

13 Yoge mbareegi, Aliku ALA ayonggo malayikat nogo nen Manowa yoge logonet, “Kakwe wone yogirak nogo liirogon ndegenggolage logonet, 14 yi mendek ndi mendek eyo anggur paga ogobakkigirik inom, anggur amburu inom, niyo kumili eeginaka mendek inom, yi mendek ndi mendek noorak mage yugu mendek inom, nengga’lek wone an lengganogo yogirak ti mban omaawi porogo logowak o.”


13:5 Lin. 6:1-5
15 Yoge mbareegi, aap Manowa nen Aliku ALA ayonggo malayikat nogo yoge, “Nit kambin aagaluk ambi warogo kanooniya lariyak me, mbuuluk ya’i puk aru o.”

16 Yoge mbareegi, Aliku ALA ayonggo malayikat nogo nen, “Yilinogo paninuk, nanooniya eerumonggotak kwe, an nagin lek me, Eeriyak, mbakotak nogo ti, warogo Aliku ALA ake aret kani kunu o,” yoreegerak. Yoreegerak nogo ti, aap Manowa nogo nen, “Yi Aliku ALA ayonggo nen aret yo’nege,” yelok kaga’lek logonet, yoreegerak.

17 At Aliku ALA ayonggo nogo nen Manowa nogo yoge mbareegi, at Manowa nogo nen Aliku ALA ayonggo nogo yoge logonet, “Nogoba o. Kat yo’niragandak wone nogo aret age kenok, kat kendage tiyappuwam me kendage ngge o?”

18 Yoge mbareegi, Aliku ALA yonggo nogo nen, “An nendage ti, aakumi nen liippaniyak meek aret me, Kat kendage ngge, nonggop nduk yo’nege agandik?”

19 Yoge mbareegi, aap Manowa nogo nen kambin awo tawe ambi warogo gandum anggen yigirik Ala ake pugwi mendek nogo inom yugum ndoonak paga punuk, Aliku ALA ake kani kuneegerak. Kungge nagagerik, akwe imbirak inigen iigak, Aliku ALA iya tit ambi eereegerak nogo yi o.

20 Kani kuneegerak omoonuk lagangge enggela’me Aliku ALA ayonggo malayikat nogo mbogut paga laganeegerak. Lagangge nogo Manowa akwe imbirak inigen kogo nogogwaarik, inenete wanduk nggween paga ngginnogogwaarak.

21 Ndi, at Aliku ALA ayonggo nogo Manowa akwe imbirak nigiya waga’lek mbareegi, at Manowa nogo nen, “Yi Aliku ALA ayonggo malayikat abet aret kagak wonogoorak kagi,” yinuk, eenu agagerak.

22 Eenu age nagagerik, at Manowa nen akwe yoge logonet, “Nit Ala muk ninigen kogoorak me, kambugun aret kogo o.”

23 Yoreegerak kwe, akwe nen, “Lek o. At Aliku ALA nen ninooriyak mba’netak nen kambin warogo kani kunggoorak nogo inom, gandum yigirik ake pogoorak inom, wagangge, ndi, ninenggaanom paga iya tit eeke kogoorak inom, wone yogondak iluk yo’niragaarak inom, ti yo’nirage, ee’netak lek o,” yoreegerak.

24 Yoge nagagerik, logonuk peebi nen kwe nogo aagaluk aap aret ndake nagagerik, endage Timoton tooneegerak. Ndi, wulaga nogo tawe age kagak, Aliku ALA ale’nggen at obaga pege nagagerak.

25 Oba pege kagak, o Tora Etitawon oolo o endage MakaneNdan nogome wonage me, aa’nduk lombok eeriyak nogo at Aliku ALA Aberiniki nen inikime nggaganogo yoge nagagerak.

14 Timoton nen kwe Timana mendek kolaakit nduk eereegerak wone
1 Ne ambi paga at Timoton nogo o endage Timana nage nagagerik, kwe tawe Pilitin mendek  ambi enegen kagagerak.
2 Enegen kenok, ame wage nagagerik, agalo-ogoba yorage logonet, “O Timana time, kwe tawe Pilitin mendek ambi nenegen kagarak me, nakwe aret kolaakit nduk wa nanip o.”

3 Yorage mbareegi, agalo-ogoba nen at yogo logonet, “Kat koreewi mendek inapuri komologwe ilik, aakumi nit mendek inapurilogwe komologwe a, kat koloorak ndak-ndak abu lek iinok, it inagabolo mbana’lek aakumi Pilitin mendek inapuri koloorak wokkiri noorak nduk, yo’nirage agandik?” Yoreegwaarak kwe, at Timoton nen ogoba yoge logonet, “Kolaga ti, an koloorak ndak-ndak aret kagarak me, wo’niri nak o,” yoreegerak.

4 Timoton akwe ti mendek koloorak nogo ti, it aakumi Pilitin mendek nen Iterali mendek inabu’me tebembiirogo wonogwe iinok, at Aliku ALA nen ti paga, “Yilimbunuk, inoorikit,” mba’nuk, eeke kagak, agalo-ogoba ineenggo’lek me, yoreegwaarak.

5 Ti’nuk, at Timoton nogo agalo-ogoba inom o Timana aret nogogwaarak. O Timana yabu anggur yarak me, wok yi nogo mbareegwa, abera’lek me nggeewo anini warak singa awooluk nen Timoton nibinikit nduk, ngguk irit wage mbareegi,

6 at Aliku ALA Aberiniki omaawi oba age kagak, kambin aagaluk ineenggi paga nibinik-ndelenak eerogo wako mengga kwak, at we eenggi paga singa nogo nibinik-ndelenak eerogo warogo pereegerak. Eerogo pege nagagerik, “Yogop eekirak o,” yinuk, agalo-ogoba yoroolik puk a’nuk,
7 noknok kolaga wonage me nage nagagerik, imbirak wone mbangge logonet, inikilom lombok mbareegerak.
8 Ti’nuk, peebi nen kwe nogo abu kolaakit nduk, pekka nage logonet, agalo-ogoba inaa’nduk nogwe iigak, at Timoton nogo tu oolo time yobo yinuk, nggeewo anini warak singa eebe warak nogo pekka nage nagagerik, inikime nggiin pugunik iyagalo inom ninggirik wonage kagagerak.

9 Kage nagagerik, nggiin ta’mbanak nogo eenggime waganogo nenet agalo-ogoba inowagam iya nage nagagerik, nggiin ta’mbanak eegu nogo agalo-ogoba wogoragagerak nunggugwaarak kwe, “Nggeewo singa warak paga nggiin kunik me waganggirak o,” yinuk, agalo-ogoba yoroolik puk agagerak.

10 Ti’nuk, at Timoton ogoba nogo kwe tawe nogo pekka nage mbareegi, aap tawe nen kumi kologo logonet, laago lako menggaarak me, at Timoton nogo nen akwe koloorak nduk, laago lake me,
11 it aakumi time mendek inigen kogo nogogwaarik, oreewi eekko’nok inom nege logowak nduk, aap ineebe 30 leenogo wogoreegwaarak.

12 Wogogo mbareegwa, Timoton nen wone it yorage logonet, “An wone ambi eegu larogo negen yokkira o. Laago yi lako logonet, ne 7 eerugun me, ne 7 age yoboni naga’lek kagak wone yokkiraminggirak nogo, Alom ndogop nduk yagandak o, yo’nugwi kiinok, an nen yum nggorek yawenak amuni mbanak penggaarak 30 inom, ndi, yum agi-ogu yirika 30 inom, wokkiraagin o.
13 Ndi, kit nen, Wone alom yi nduk yagandak o, yinuk, kwaarogo yo’nugwi lek kiinok perak, kit nen yum nggorek yawenak amuni mbanak penggaarak 30 inom, yum agi-ogu yirika 30 inom, ti an wo’nirumunggup o.” Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Kat wone eegu laarogo yo’niroorak yagandak nogo konenggo logowok nen yo’niret o.”

14 Yogo mbareegwa, at Timoton nen it yorage logonet, “Nengga mendek inikime nen Nonggo menggaarak mendek wungge, Ndi, at alilaakwi mendek inikime nen Ombat tele mendek wungge, Eekerak o,” yinuk, yoragagerak. Yorage mbareegi, wone eegu laarak alom kwaakwi iigak, ne 3 aret age mbareegi,
15 ko’lu paga it nen Timoton akwe nogo yogo logonet, “Wone laarogo kogonggelo nen yo’niragaarak nogo liirogon mbininogo yokkiruwak  nduk, yorit unggu o. Yoremenggendak, yo’niraga’lek keenok, Nit ninamendek ndinggolaakit nduk, wiiniragaarak, komba’nuk, kagalo-kogoba inom menggaarak inom, kat inom, abok aret kineenik ngge-ngge kani pinagagun o,” yinuk, yoreegwaarak.

16 Yogo mbareegwa, Timoton akwe nogo Timoton panggeppunuk, le ari logonet, Timoton yoge, “Wone eegu laarogo niruwi yoragandak nogo, Alom yi aret, yo’nega’lek me, kat nabuwa mbaka’lek keebi nombake keegi o.” Yoge mbareegi, at nen, “An nagalo- nogoba kunduk yoroolik me, kat kenok yokkiriyak nduk, ari agandik ya?”

17 Yoge mbareegi, laago ne 1 nen nok, ne 6 lakwi iigak, akwe nogo le ari logonet, yogak mban eeke mbareegi, ne 7 lakwi paga at Timoton nogo nen wone eegu laarogo yereegerak alom nogo yoge mbareegi, kwe nogo nen iruwi Pilitin mendek nogo yoragagerak.

18 Yorage mbareegi, ne 7 nogo paga oonegen awo kilu yi naga’lek kagak, it aap o kota time mendek nen Timoton yogo logonet, “Nggiin amburu kwak ombat abe negen ngge mbaken? Ndi, nggeewo singa mendek alilaakwi kwak, alilaakwi negen ngge mbaken?” Yogo mbareegwa, at nen it yorage logonet, “Naanggo lembu kooli paga yabu ee’netak lek en, Wone eegu laarogo yokkiragarak alom yelok kanetak lek o,” yinuk, yoragagerak.

19 Yorage nagagerik, wonage me, at Aliku ALA Aberiniki omaawi at oba ari wage mbareegi, o Atekelon nage nagagerik, it aap time mendek ineebe 30 inoorogo piinok, inayum nggoorogo wonok it aap wone eegu laarak alom kwaarogo yoreegwaarak nogo wogora wage nagagerik, anini kani kunik negen arit iyokan ogoba ame aret wagagerak.

20 Wagagerak wonage kagak, at Timoton akwe nogo waganogo at Timoton lambumbugwi me, oreeluk imbirak wonagagerak nogo aret wogoreegwaarak.

15 Timoton nen Pilitin mendek inooreegerak wone
1 Peebi nen gandum anggen mbanggwi eyom paga Timoton nen, “Nakwe pekka na o,” yinuk, nage logonet, kambin aagaluk ambi wonok kwe nogo ame unggwi nage nagagerik, ogoba nogo yoge, “Nakwe akem yime wonage me pekka unggwi o,” yoge mbareegi, kwe ogoba nen, “Ungguurak mage o,” yoge nagagerik,

2 “Kolaga yi, abu keebi ombake keege nagarik, koreeluk ambi muk wogogirak me, awuluk ti abu kigirikwe me, obaane’me awuluk ti aret kolet o.”

 3 Yoge mbareegi, at Timoton nen kwe ogoba nogo yoge, “It Pilitin mendek nen eeppanggaarak paga an onggo aaninggin inoba piige neenok ti, an maluk yo’niriyak mage o. It inobaalombok aret o.”
 4 Yorage nagagerik, oome nen wundi nanuk, nggeewo mba’ngge tiga ratus piginabi nage nagagerik, ineebe mbere’ndak lombok inage imbirak te’muluk eerogo piinok, ndi wuninggak inage paga keele maarogo piige nagagerik,
5 kani wuninogo punuk, aap Pilitin mendek ineyabu gandum yarak me time teppiige mbareegi, gandum warak logonak inom, awo mbangga’- lek aro paga wonage inom, kani nenet nage logonet, anggur awi yarak inom, eyo tayitun awi yarak inom, abok aret kani nenggegerak.
 6 Nengge mbareegi, it aap Pilitin mendek it mban-mban yogo logonet, “A puk! Yi ta nen eeki mbakop?” Yogo mbareegwa, it ambi nen yogo logonet, “Aap Timana mendek Timoton aru nogo nen Timoton akwe waganogo at oreeluk ambi wogogerak me, aap Timoton nen aret eekerak o.” Yogo mbareegwa, it Pilitin mendek apit aret nogo nogogwaarik, kwe nogo ogoba imbirak ineenik nggengge kani kumbiyareegwaarak.

7 Kani kumbiigo mbareegwa, at Timoton nogo nen yorage logonet, “Kit togop eekotak me, an nen inane’me wagangga’lek logonet, an puk arigin mondok lek mbako logonip o.”

8 Yinuk, anini ambik age nagagerik, kumili negen a’nuk, it ambik aret inoorogo piinok, puut lunik Etam ndoome time ari nanuk, wonagagerak.

 9 Wonage kagak, aakumi Pilitin mendek apit aret wogo nogogwaarik, inawooliya o Yekura paga wuppatinuk logonet, o Leki onda mbanuwok nduk, eeko mbareegwa,

10 it aap Yekura mendek nen it yorogwe, “Kit nonggop nduk ninooriyak nduk wogotak?” Yorogo mbareegwa, it nen yorogo logonet, “At Timoton nen nit eeppinanegerak kwak nit kunduk, at togop aret eeppuwok nduk, keele maari wogo o.”

11 Yorogo mbareegwa, it aap Yekura mendek ineebe tiga ribu puut lunik Etam ndoome time nogo nogogwaarik, Timoton yogo logonet, “It aap Pilitin mendek inabu’me tebembinanogo wonogwe kat keenggo’lek a? Kat nen nonggop eerogo pinaniyak nduk eeke agandik?” Yogo mbareegwa, at Timoton nen, “It nen an ee’nakaarak nogo onggo aret eeppiigirak me tit yogwe.”
12 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Kat keebe keele maarogo it Pilitin mendek ineenggime pagi nawok nduk, wokkabi wogo o.” Yogo mbareegwa, at Timoton nen it yorage logonet, “Kit nen aret, Kat koorugun lek o, yinuk, kumbuk mbanogo an yo’ninip o.”

13 Yorage mbareegi, it nen, “Op aret yagandak me, nit koorugun lek o. We keele maakkabunuk, it ineenggime pagi nagun aret o.” Yogo nogogwaarik, puut lunik nogome nen keele mbere ngget mendek paga eenggi keele maa’nuk wonok nogogwaarak.

14 Wonok, o Leki ari nogo mbareegwa, it aap Pilitin inale’nggen nen keekok agan wundi wogwe iigak, abera’- lek me taa’nogo aret Aliku ALA Aberiniki omaawi at oba ari wage logonet, eenggi keele maarak nogo kani nen ligi awut ne ambit liingge nengge menggerak togo’nogo aret nggaru-nggaru ma’nagagerak.

15 Ma’- nage mbareegi, keledai eegwak nenenak ngget mendek taati wonage kage nagagerik, eenggime woppunuk, aap ineebe seribu aret inoorogo piyareegerak.

16 Inoorogo piige nagagerik, Timoton nogo nen ari logonet, “Keledai eegwak nenenak paga Aap ineebe seribu aret inoorogo piige, Keledai eegwak paga aap inoorak nogo Obaga luk-luk eerogo piige, Eekirak o,” yinuk, yereegerak.

17 Ari nagagerik, keledai eegwak nogo eenggime nen mbo pereegerak me, o taati nogo endage, Eegwak Nenenak o, yogo nogogwaarak.

18 Ndi, at Timoton nogo niyo abu eeke mbareegi, at oone nggwok paga Aliku ALA yoge logonet, “Kat komaawi an kayeloman wo’negendak paga aap apit aret inookirak kwe, yogondak an yi abu nen kangge neenok, it aakumi inagabolo mbana’lek mendek ineenggime arigin ti op mbaken?”

19 Yoge mbareegi, Ala nen o Eegwak Nenenak time yugum eno pelengge mbareegi, niyo eneeri time nen wundeegerak. Wungge mbareegi, niyo nogo at Timoton nengge nagagerik, omaawi age, iniki linggolage, eereegerak. Ti eereegerak paga yi eneeri nogo endage, Ala Yoge Kenok, Yi Wogoreegim o, yinuk, yogo nogogwaarak me, niyo ti, o Eegwak Nenenak time yogondak wonage aret o.

20 Ndi, it aap Pilitin mendek nen Iterali mendek inabu’me tebembiirogo wonogwe ti eyom paga Timoton nogo aakumi Iterali inarum logonet, inowak loongge kagak, tahun 20 aret eereegerak.

16 Timoton o Nggata nagagerak wone

1Ne ambi paga aap Timoton nogo o Nggata time nagagerak logonet, kwe terak wuka ambi enegen kage nagagerik, imbirak nogo yuwok nduk, ame unggwi nagagerak.

2 Unggwi nagagerak wonage kogo nogogwaarik, “At Timoton wagaarak oome yime wonage o,” yinuk, aakumi nen it Nggata mendek nogo yorogo mbareegwa, it nen o nogo wanggeppunuk, oonikiya ti paga ambi eeppuurak nduk, eerulik, ata, “Oonegen wundi wage kenok aret waruwok o,” yinuk, tu kota unggwogo menggam time enaarak wonogogwaarak.

 3 Enaarak wonogwe iigak kwe, at Timoton kolaga nogo imbirak wonagagerik, oonikiya nogo iniki mbere eeke paga mi’na’nuk, o yaga’lelo unggwogo menggam tu omaawi narak me, eyo mbere abeenok-abeenok yinik wonage nogo eenggi pippunuk, kinogo tunggambe inom, tu eebe inom, abok aret uum paga wagangge nagagerik, piyaninuk, o Keboron nakkagak yime pa’nggwe puut kirin paga time aret pi laganeegerak.

Timoton kwe Ndelila imbirak eereegwaarak wone
4 Ti’nuk, peebi ne ambi paga at Timoton nogo nen kwe ambi o kobappaga Torek time mendek endage Ndelila iniki nen uugwe lombok mbareegerak.

5 Uugwe mbake mbareegi, it aap Pilitin mendek inendagembogut ineebe 5 nen kolaga Ndelila nogo pekka wogo nogogwaarik, yogo logonet, “At omaawi ambik eeke nogo alom ngge? Ndi, eebe nonggop eerogo keele maakwi niinok, omaawi lek age, eeriyak agote wone nogo yokkiruwak nduk, pilit yagak abet yagak yorit unggu o. Yoremenggendak paga yokkege kenok, ninalitak lombok nen wu mbuti perak aaninggin 13 wakkagak wokkirugun o,” yoreegwaarak.

6 Yo’nuk, nogwe iigak, at kolaga Ndelila nogo nen Timoton yoge logonet, “Timoton wae. Kat komaawi ambik eeke ti, alom nano paga eeke, ndi, kat komaawi lek eerogo tebembagarak nogo nano keele paga maakkakwi, eeriyak kagote wone kiraarak nogo yo’niru o.”
7 Yoge mbareegi, at Timoton nen kwe nogo yoge, “An neebe yigin agale awo woloonna’lek miin nggaganak 7 paga keele maa’naburak kenok, ti paga aakumi ugun inomaawi lek mengga kwak an togop aret ee’nabigin o.”

8-9 Yoreegerak nogo it aap Pilitin mendek inoweewi inendagembogut nogo yorage mbareegi, it nen yigin agale awo woloonna’lek miin nggaganak 7 wonok, kwe nogo wogori wogo mbareegwa, aap o ko ogoorak peenok time kumaarak wonogwe iigak, kwe nogo nen yigin agale ti paga Timoton nogo eenggi keele maappunuk, yoge logonet, “Timoton wae. It aap Pilitin mendek nen kat pikkaburak nduk wonogwe yi o.” Yoge mbareegi, at Timoton nogo mi’nage nagagerik, yigin agale paga eenggi keele maarak nogo ligi awut kani nen ne ambit nengge menggi kwak, ne ambit paga aret mbanogo pereegerak. At omaawi alom nogo ti, it ineenu arulik nobarak aret wonagagerak.

10 Nogo eeke mbareegi, kwe Ndelila nogo nen Timoton yoge, “Kat nen an wi nombake logonet, koone pilit-pilit aret yo’nege me, nano keele paga maakkakwi iinok, komaawi ti lek arigin, liirogon yo’niru ubi.”

11 Yoge mbareegi, at Timoton nen at yoge logonet, “An neebe ndiimbat keele ngget laanak paga maa’nakwi kenok perak, it aakumi ineebe inomaawi lek mengga kwak an togop aret ee’nabigin o.”

12 Yoge mbareegi, aap Pilitin mendek nogo o ko ogoorak peenok time kumaarak wonogwe iigak, kwe Ndelila nen ndiimbat keele ngget mendek waganogo Timoton nogo keele maarogo punuk, yoge logonet, “Timoton wae. It aap Pilitin mendek nen kat pikkaburak nduk wonogwe yi o.” Yoge mbareegi, at Timoton nogo mi’- nage nagagerik, eenggi keele maarak nogo lit keele paga maarak pogom ndenak togon nappereegerak.

13 Nappege mbareegi, Ndelila nen Timoton yoge, “O yogondak kuli nen, an abu wi lombok nombake logonet, koone pilit-pilit aret yo’nege me, nano keele paga maakkakwi iinok, komaawi lek arigin liirogon yo’niru ubi?” Yoge mbareegi, at Timoton nen onggo yoge logonet, “An neeruwak 7 kuli yonggon-yonggon yarak nogo yum yonggon-yonggon tabak yako menggam time neeruwak inom punuk, yarogo paku omaawi eerogo panugwi iinok, it aakumi ineebe inomaawi lek mengga kwak, an togop aret ee’nabigin o.” Yoge nagagerik, Timoton nogo, nogo yege kagak, kwe Ndelila nen at eeruwak 7 kuli yonggon-yonggon yarak nogo yum yonggon-yonggon tabak yake me, inom enggela’me yappunuk,

14 paku paga omaawi eerogo pege nagagerik, yoge logonet, “Timoton wae. It aap Pilitin mendek nen kat pikkaburak nduk wonogwe yi o.” Yoge mbareegi, at Timoton nogo eenik a’nuk, eeruwak yum inom yonggon-yonggon yarak nogo yerenak- werenak eerogo mbo pegak mi’- nagagerak.

15 Mi’nage mbareegi, kwe Ndelila nen at yoge, “Kat kinikime wone kote porogo wonage nogo paganogo an yo’nega’lek logonet, nonggop togon, Kat an niniki kunik o, mban yo’nege agandik? Nomaawi eeke alom yi o, yinuk, paganogo yo’nega’lek keegak, ne 3 paga an wi nombake logonet, pilit pugunogo yo’nege me neebi o,” yoreegerak.

16 Yoge nagagerik, kwe nogo nabenik-nabenak yori unggwagak mban eeke mbareegi, oone ari nogo at Timoton anggon nen kambikit aret mbareegerak.

17 Mbake nagagerik, wone inikime kiraarak wonage nogo abok aret paganogo at yoge logonet, “An nda’- nagagirak kuli nen neebe yi nogo Ala ake leenak logokit nduk, eerogo paneegerak me, inamboro mbangga paga neeruwak abu mbannakulik aret minggirak o. Ndi, an neeruwak mbaniyak kenok perak, an nomaawi abu lek a’nuk, it aakumi inomaawi lek mengga kwak an togop aret ee’nabigin o,” yinuk, yoreegerak.

18 Yoreegerak nogo at Ndelila nen wone inikime kiraarak wonage nogo, “Abu aret paganogo yo’nege kagi,” mbake nagagerik, aap Pilitin mendek inoweewi inendagembogut nogo woraawak nduk yonggo nappiige logonet, “Wone inikime kiraarak nogo abu aret yo’negerak me, ne ambit yogondak yi paga aret woraanip o,” yinuk, yonggo nappiyareegerak yora nogo mbareegwa, it wogo logonet, wu mbuti perak inom wonok wogogwaarak.

19 Wogo mbareegwa, kwe nogo nen ambulok paga at Timoton nogo yippege nagagerik, aap ambi nen at eeruwak 7 kuli yonggon-yonggon yarak nogo mbaniyak nduk wiireegerak wage nagagerik, Timoton eeruwak nogo mbangge kagak, omaawi lek arit unggwage kwe nogo nen kage nagagerik, “Yogondak abu aret tebenogo pigirak kagi,” mbareegerak.

20 Mbake nagagerik, at kwe nogo nen, “Timoton wae. It aap Pilitin mendek nen kat pikkaburak nduk wonogwe yi o.” Yoge mbareegi, at Timoton nogo, nogo yege me, eenik a’nuk, iniki nen mbake logonet, “An aa’nduk keele maa’nakwi iinok, nggonenogo mbo punuk, wundi nage minggirak togo’- nogo aret eerigin o,” mbareegerak kwe, at Aliku ALA nen muk teppereegerak, eenggo’lek logonet, mbareegerak.

21 Mbake kagak, it aap Pilitin mendek nogo nen at eebe pippogo nogogwaarik, enegen imbirak kilirogo punuk, piganok o Nggata nogogwaarak. Nogo nogogwaarik, mbuti keele tembaga paga eenggi imbirak maarogo punuk, o keele maarogo mambiigo menggam nogome logonet, gandum anggen mbanak nogo yigike logowak nduk, yoreegwaarak

22 yigike wonage kagak, at eeruwak mbaneegwaarak nogo obaane’me wundeegerak.

Timoton kambeegerak wone
23 Ti’nuk, ne ambi paga it aap Pilitin inoweewi inendagembogut abok aret inagugi alut eeko logonet, inale’- nggen nen laago nggwok lariyak nduk, kuwak eeppunuk, “Nit ninagugi Ndagon nen at ninom wim mbanak Timoton nogo waganogo nineenggime pinanggerak me, wa,” yinuk, inagugi endage Ndagon nogo alut eereegwaarak.

24-25 Alut eeko nogogwaarik, inale’- nggen alik negen yogo logonet, “Aap Timoton agi’ndok kanggo logowok nduk, wonok woraanip o.” Yorogo mbareegwa, at Timoton nogo o keele maarogo mambiigo menggam time wonage me, wonok, agi’ndok kanggo logowok nen inenggaanom paga o eyak mbere yinik oolo time pi wogogwaarak nege nogo inigen kogo nogogwaarik, inagugi endage Ndagon nogo alut eeko logonet, “At ninom wim mbanak Timoton yi nen ninoreewi apit aret inooke, Ninanggween paga yi mendek ndi mendek yarak nogo maluk eerogo pege, Eeke menggerak me, Ninagugi nen waganogo nineenggime pinanggerak o,” yinuk, alut eereegwaarak.

26 Alut eekwi iigak, Timoton nen wulaga at piganok nege nogo yoge, “O wurik eyak panggonak nogo paga namborowak penggerak logokit nen, Yi, yo’niru o,” yoreegerak.

27 It aakumi Timoton agi’ndok kambuwok nduk, o wurik me wonogogwaarak nogo ti, aap inom, kumi inom, it aap Pilitin mendek inoweewi inendagembogut inom, apit aret o yagabit aago wonogwe, ndi, aakumi ando ineebe apit tiga ribu aret o kirin ndoonogo wurik irimbaga time inigen wonogwe, eekwi iigak,

28 at Timoton nogo Aliku ALA yoge logonet, “Kat Kaliku Kitok Menggendak ALA o. An nenegen mbere kilirogo panegaarak namee’nggo aap Pilitin mendek yi, inoorikit nduk, abe’nake logonet, komaawi ne ambiriluk yogondak yi aret wo’niru o, nogoba Ala.”

29 Yoge nagagerik, o wurik panggonak eyak mbere oolo yinik wonage nogo ambi eenggi abe’nggan pigagangge, ambi eenggi kwaare’nggan pigagangge, eeke nagagerik,
30 “An aakumi Pilitin mendek yi, ninom aret kambi o,” yinuk, eenggi mondok omaawi paga o eyak nogo panggonogo nappege mbareegi, o wurik nogo apit aret ndenggak ari logonet, aap Pilitin mendek inoweewi inendagembogut inom, aakumi time wonogwe inom, abok aret aan lebeninake logonet, at Timoton inom aret aan lebenggolagagerak. Ti eereegerak nogo ti, at Timoton eenik logonet, inooreegerak nogo ti, mbuuluk. Ndi, o inom aan lebenggolage logonet, inooreegerak ti, ambik aret inooreegerak o.

31 Ti eeke mbareegi, at owe-awot inom, at agalomini-ogobamini apit inom, at eebe wa nogo nogogwaarik, wonok o Tora Etitawon oolo at ogoba Manowa nggween taambuwam time nggween taambi wogogwaarak. At Timoton nogo aakumi Iterali mendek inarum wonage logonet, inowak looninake kagak, tahun 20 aret eereegerak.

17 Aap Mika nen Ala obaane’me ogut eerogo mippunuk, alut eeke nagagerak wone

1 Aap ambi o Eparayim puut nggelok-nggobok me mendek endage Mika aret wonagagerak.
2 At nen at agalo yoge logonet, “Nagalo o. Wu mbuti perak aaninggin 13, Aakumi nen waganggaarak o, yinuk, kugi pulunogo piige keegirak nogo ti, an aret waganggirak porogo wonage agarik o.” Yoge mbareegi, agalo nogo nen, “Naagaluk o. At Aliku ALA nen ale’- nggen koba pagage logogin o.”

3 Yoge mbareegi, wu mbuti perak aaninggin 13 nogo awu unde agalo nogo wogoge mbareegi, agalo nogo nen, “Wu ti, Aliku ALA ake leenogo puurak uugwe lombok mbakirak me, mbuti perak ti paga Ala obaane’me ogut ambi ogobakkigirogo pege, ndi, ambi worarogo longgo warogo pege, eeriyak ake nduk, naagaluk wokkigi o.”

4-5 Yoreegerak kwe, aagaluk nogo nen wu nogo waganogo agalo wogoge mbareegi, agalo nogo nen wu mbuti perak aaninggin mbere wakkaanuk, ambi oolo inom wakkagak eerogo wagangge nagagerik, aap mbuti perak worarogo yi mendek ndi mendek longgo waka nogo wogoge mbareegi, at nen mbuti perak nogo paga Ala obaane’me ogut ambi ogobakkigike, ndi, mbuti perak ti, worarogo at Ala ogut ambi longgo wake, eeke nagagerik, aap Mika ame kugi ogut alik mendek eerak wonogwe me, inom pi wage mbareegi, at Mika nogo nen oome alut eeko menggaarak mendek ogut ambinom ogobakkigike, yum agale warak epod ogobakkigike, eeppunuk, Ala unde logonet, Mika ake eeke logowak nduk, aput ambi leenogo mippereegerak.

6 Ne ti eyom paga aakumi Iterali inenggela’me aap endagembogut ambi inarum wonage lek me, maluk aret kagak, “Yi obeelom aret eeko ogoorik o,” yinuk, inalitik-inalitak iniki koombunuk nen ugun eerit nogo nogogwaarak.

7 Ne ti eyom paga o Yekura kota Mbe’lekem time aap tawe Lewi mendek aap nggiru negen inanebunu Yekura inom wonagagerak nogo nen,
8 “O nggeeme logokit o?” yinuk, kota Mbe’lekem nen wundi wage nagagerik, kwaarit nege logonet, o Eparayim puut nggelok-nggobok aap Mika ame nogome aret unggwi nagagerak.

9 Unggwi nage mbareegi, aap Mika nogo nen aap nogo yoge logonet, “Kat ngga nen wagan o?” Yoge mbareegi, at nen Mika nogo yoge, “An aap Lewi mendek me, o Yekura kota Mbe’lekem nen, O nggeeme logokit o? yinuk, kwaarit wagi o.”

10 Yoge mbareegi, at Mika nen at yoge, “Kat nen nit ninogoba a’nuk, Ala unde logonet, ninake eeke logonok nduk, ninom yime ye mbanggolaawok o. Ninom wonogo logonet, tahun ambit eerak paga wu syikal 10 wokkege, kayum inom, kambi inom, wokkege, eeke logogin o,” yoreegerak.
11 Yoge mbareegi, aap Lewi mendek nogo nen, “Op aret o,” ari nagagerik, inom nogome aret puk age mbareegi, aap tawe nogo Mika nen apuluk negen aret eekkolagagerak.

12 Eekkolage nagagerik, at Mika nogo nen aap tawe Lewi mendek nogo Ala unde logonet ake eeke logowak nduk, leenogo mippege mbareegi, Mika ame time aret wonagagerak.

 13 Time aret wonage me, Mika nogo nen ari logonet, “Aap Lewi mendek yi, Ala unde logonet, nake eeke menggerak me, at Aliku ALA nen an obeelom eerogo panege logogin yogondak neenu agi o,” yinuk, yereegerak.

18 Mika nen Ala kwak ogut eerak it Ndan mendek nen ndinggologogwaarak wone

1 Ne ti eyom paga aakumi Iterali inenggela’me aap inowe endagembogut ambi lek aret wonagagerak. Ndi, ti eyom paga mban inanebunu Ndan mendek nogo it Iterali mendek ando ineyate kwak nggween kologwe iigak, it Ndan mendek koloolik me, ineyate kwak unde eeppatinuk, logowok nduk, nggween kwaakwi wonogogwaarak.
17:6 Owak 21:25


2-3 Togop aret me, “O nggeeme we wonage kaamun?” yinuk, yi awi ndi awi time aret inigen yomboonit nugu logowak nduk, it inanebunu Ndan mendek o Tora Etitawon wonogwe nogo nen aap wakaa’ngget ineebe 5 inenggela’me nen leenogo piigo nogogwaarik, yorogo logonet, “O nggeeme ambi wonage kero, kinigen yombooni nanip o.” Yorogo mbareegwa, aap nogo aakumi Eparayim inanggween puut nggelok- nggobok me nogo nogogwaarik, aap Mika awoore’nggam panggo yi nanuk, aap tawe Lewi mendek nogo oone unggut ari liippogo nogogwaarik, time nogo yuwok nduk, puk a’nuk, aap nogo yogo logonet, “Kat aap ta nen wokkeren o yime pagi wagaarak? Kat keyabu ngge eeke menggendak? Ndi, nonggop nduk wagandak?”

4 Yogo mbareegwa, Mika nen eeppereegerak mbininogo yorage logonet, “Aap Mika nen Ala unde logonet, ake eeke logokit nduk, mippanege nagaarik, nawu wo’nege menggerak o.”

5 Yorage mbareegi, it nen at yogwi, “Nit o kwaarit wogoorak nogo, ambi kwaarugun ilik, lek a? Kat nen Ala yoru o.”
6 Yogo mbareegwa, aap Ala unde nogo nen it yorage logonet, “Kit o kwaariyak nduk, wogotak nogo at Aliku ALA nen, Op aret kwaariyak, kinombake me, kiniki ugun tayenak aret nogo logonip o.”
7 Yorage mbareegi, it aap 5 nogo, nogo nogogwaarik, o Layit ari nanuk, wonogo logonet, aakumi Layit mendek nogo ti, aakumi o Tiron mengga kwak logonet, iniki nu’lek ugun tayenak obeelom aret wonogwe, o time yi mendek ndi mendek obeelom mban wonage me, it ineenggi abu warak lombok logonet, yi mendek ndi mendek uugwe mbaka’lek aret wonogwe, ndi, aakumi o Tiron mendek ti, o nda lombok me, it inom ariyak abu lek iigwi, eereegwaarak.

8 Eekwi iigo nogogwaarik, iniyokan inoreewi lombok o Tora inom, Etitawon inom, wonogwe me nogome wogo mbareegwa, inoreewi nogo nen it yorogo logonet, “O time nonggop kogotak o.”
 9 Yorogo mbareegwa, it nen yorogo logonet, “O Layit ti, abu obeelom lombok wonage me, it aakumi ti, mugogo wumbiya nawok nduk, pipuk ee’nip o. Kit o yime mban aambira aago kwi’ndak mban logorak op mbakop? O time unggwi nogo logomonggotik, kinawi ye mbanggola noorak kiniki yungguppegak eeriyak mage o.

10 O Ala nen wo’niragaarak ti, ambe wiganak lombok me, yi mendek ndi mendek ambi lek lek, abok aret wonage, ndi, aakumi kunduk, Ndogop eeppinanigin, mbaka’lek iniki ugun wonogwe, eekwi iigom time aret unggwi nagun o.”

11 Yorogo mbareegwa, it inanebunu Ndan mendek ineebe enam ratus ineegin li’luk eekko’nok o Tora Etitawon nen wundi wogo nogogwaarik,

12 it Yekura inanggween paga o Kiriyat-Yeyarim nogome aret inawooliya wukkola wogogwaarak. Togop eereegwaarak me, o Kiriyat-Yeyarim oonegen kilu yi nage menggim time pa’ne endage ti, Ndan Inawooliya Wukkologogwam o, yinuk, yogwe wonogwe aret o.

13 Ndi, time nen aakumi Eparayim puut nggelok-nggobok aap Mika wonage me nogome aret ari nogogwaarak.
14 Ari nogo nogogwaarik, aap 5 o Layit inigen yombooni nogogwaarak nogo nen inoreewi lombok yorogo logonet, “O ambi yime ti, mbuti perak paga Ala obaane’me ogut ogobakkigirik inom, ambi longgo warogo ogobakkigirik inom, oome alut eeko menggaarak ogut eerak inom, yum agale warak epod inom, wonage nogo kineenu ilik, lek a? Togop aret me, kit nonggop eeriyak nogo kooninip o.”

 15 Yorogo nogogwaarik, aap Mika ame taa’nogo ari nanuk, aap tawe Lewi mendek nogo, “Keebe op aret wonage me wa,” yo’nuk,
16 it inanebunu Ndan mendek aap enam ratus ineegin li’luk eekko’nok nogogwaarak nogo tu unggwogo menggam wonogwe iigak,
 17 it aap 5 aa’nduk o inigen yombooni nogogwaarak nogo nen ko waka’lek nugwa aret oome unggwi nogo nogogwaarik, mbuti perak paga Ala obaane’me ogut ogobakkigirik inom, yum agale warak epod inom, oome alut eeko menggaarak ogut eerak inom, mbuti perak paga Ala obaane’me ogut longgo warak inom, apit aret wa unggwogogwaarak.

 18 It aap ineegin li’luk eerak ineebe enam ratus nogo aap Ala unde nogo inom tu unggwogo menggam wonogwe iigak, it aap Mika ame unggunuk, mbuti perak paga Ala obaane’me ogut ogobakkigirik nogo inom, yum agale warak epod nogo inom, oome alut eeko menggaarak ogut eerak inom, mbuti perak paga Ala obaane’me ogut longgo warogo ogobakkigirik inom, wonok wundi wogo mbareegwa, at Ala unde nogo nen it yorage logonet, “Kit nonggop eeko ogotik?”
19 Yorage mbareegi, it nen at yogwi, “Kat nit ninogoba a’nuk, Ala unde logonet, nit abok ninake eeke logonok nduk, eekwi me, Koone puk o. Kat nen yuurak ambi lek me, ninom nawok nduk, mok mban. Ala unde logonet, aap ambiret aaganapuri inom inake eeke logorak ti op a, aakumi Iterali inenggela’me anebunu ambi ndarak ndegek abok aret inake eeke logorak ti op a?”
20 Yogo mbareegwa, aap Ala unde nogo iniki ale’nggen age nagagerik, mbuti perak paga Ala obaane’me ogut ogobakkigirik nogo inom, yum epod nogo inom, oome alut eeko menggaarak ogut eerak inom, wagangge nagagerik, aakumi ambik aago inenggela’me nogome unggwi nagagerak.

21 Unggwi nage mbareegi, it apit nen komologwe-wologwe inom, inaanggumi inom, inamindik-inamendek onggo nggwok mendek nogo inom, apit aret waganggo nogogwaarik, inaa’nduk piinok, inom nogogwaarak.

22 It aakumi nogo aap Mika ame nen o nda lombok ari nogwe me, it aakumi Mika inom menggaarak apit aret wiiragagerak kuwak ari wa’nuk, Ndan mendek inambokan muguren nogo logonet,
23 inoone nggwok paga Ndan mendek nogo yorogo mbareegwa, it Ndan mendek nogo ina yunggunogo na’nari wogo nogogwaarik, at Mika nogo yogwi, “Nano agaarak kenok, aakumi ambik kinom mu’niren wage agandik?”

24 Yogo mbareegwa, at nen it yorage logonet, “An ta nimbirak logobok kagak, Ala obaane’me ogut eerogo pigirak inom, Ala unde logonet, nake eeke menggerak aap nogo inom, kit wonok nogo logonet, Nano agaarak kenok, mu’niren wage, yo’nugwi ti, nanonduk yo’nogo ogotik?”

25 Yorage mbareegi, it Ndan mendek nen at yogo logonet, “Kat koone agan wage ti, it aakumi ambi iniki aagi a’nuk, kinoba kwi’nogo logonet, kat inom, kapuri inom, kinenggaawak lek eerogo pinagukwak, koone nggarurogon kame nak o.”

 26 Yo’nuk, ugun nogo mbareegwa, at Mika nen aakumi ti, at ndak-ndak lek, inomaawi ambik aret iige nagagerik, taati nen yungguninuk, ame aret wagagerak.

27 Wage kagak, aakumi Ndan mendek nogo nen yi mendek ndi mendek Mika nen ogobakkigireegerak nogo inom, Ala unde logonet, ake eeke menggerak aap nogo inom, wonok, o Layit nogogwaarak. It aakumi Layit mendek nogo, Ndogop ambi eeppinaniyak, mbaka’lek iniki ugun wonogwe nogo inawi paga kwi’na’nuk, wooluwak paga inooko logonet, inawi kani mbelanogo pereegwaarak.

28 Ndi, o kota ti, o Tiron nda lombok, ndi, aakumi time mendek nen kunduk, aakumi Layit mendek inom kunik lek aret wonogogwaarak me, it Ndan mendek nen inookwi iinok, aakumi ambi nen inagap ndaganabi woroolik aret o. O kota Layit ti, Mbet-Erekop koorok kobappaga time aret wonagagerak. Aap Ndan mendek nogo nen aakumi ti, abu aret inoorogo piinok, o kota ti, obaane’me wuko nogogwaarik, it time aret ye mbanggologogwaarak.

29 Ndi, o ti, aa’nduk nen, Layit aret, yogo nogogwaarak kwe, wuko nogogwaarik, it inombo aap Iterali aput Ndan endage toonak ndak-ndak aret o ti endage Ndan aret toonogo pereegwaarak.

30 O nogo abu aret wurogo pogo nogogwaarik, aap Mika nen Ala obaane’me ogut eerogo pereegerak nogo o time pako nogogwaarik, aap Muta ombooluk Nggeroton aput Yonatan inom, apuri inom, Ala unde logonet, inanebunu Ndan mendek inake eeko logowak nduk, mippiinok, eekwi iigak, aakumi inanebunu alik mendek nen keele maageren noorak kuli aret ari nagagerak.
31 Ndi, Ala awooliya wurik nogo, o Tilo paga wonage kagak, it nen aap Mika nen Ala obaane’me ogut ogobakkigireegerak nogo aret inenggela’me logowak nduk, mippatinuk, wonogogwaarak.

19 Aap Lewi mendek ambi akwe ayeloman wogo imbirak eereegwaarak wone
1 Ne ti eyom paga aakumi Iterali inenggela’me aap inowe endagembogut ambi lek aret wonagagerak. Ti eyom paga aap Lewi mendek ambi aakumi Eparayim inanggween paga o nggelok-nggobok ilin ambime wonage logonet, kwe o Yekura kota Mbe’lekem mendek ambi ayeloman eeppunuk, akwe kolagagerak.

 2 Kolagagerak kwe, ne ambi paga kwe nogo nen ugun eerit nage logonet, mbaganit o Yekura kota Mbe’lekem ogoba wonage me nage nagagerik, time wonage kagak, tut 4 aret peneneegerak.
3 Tut 4 aret penengge mbareegi, kwe ogonggelo nogo nen iniki yanggik-yanggok eerogo wonok woraawok nduk, ayeloman imbirak nogo logonet, keledai mbere inom wonok kwe nogo wonage me nogogwaarak. Nogo mbareegwa, kwe nogo nen aap nogo wonok ogoba ame unggwi nage kolaga ogoba nen enegen kage nagagerik, iniki ale’nggen paga waganeegerak.
4 Wagangge nagagerik, kolaga ogoba at arugelo nogo nen mbi inom, niyo inom, wogorage, inom nogome aret piirogo wonage, eeke kagak, nogo kenagan aret yereegwaarak.

 5 Nogo kenagan yogo nogogwaarik, ko’lu o kuubondendok iname woraawok nduk, pipuk eeko mbareegwa, kolaga ogoba nogo nen aru nogo yoge logonet, “Yumagale kumbunuk, kinomaawi paga namunggup nduk, ninom mbi nawok o.”

 6 Yorage mbareegi, inom kwi’na’nuk, mbi inom, niyo inom, nonggo logonet, kolaga ogoba nogo nen aap nogo yoge, “Ne yogondak mban kiniki ale’nggen paga ninom nogo yuwok o.” 7 Yoreegerak kagak, woraakit nduk, eeke me, “Nogo yinuk, nanok ubi,” yorit unggwage mbareegi, inom nogo yereegwaarak.

8 Nogo 4 yinuk, ko’lu kuubondendok woraakit nduk, eeke me, kolaga ogoba nogo nen, “Yumagale kumbunuk, oonegen kilu yi nage kagak namunggun o.” Yoge nagagerik, inom mbi nunggugwaarak.
9 Nonggo nogogwaarik, ayeloman nogo inom, ayeloman mendek akwe kolagagerak nogo inom, woraawok nduk, eeko mbareegwa, kwe ogoba arugelo nogo nen yorage logonet, “O abu yumaak arit nage yi, kaanip o. Logonuk lek aret o kiip arigin me, nogo yinuk, ko’lu kuuben kiname namunggup nduk, kiniki ale’nggen paga yime ninom nogo yuwok o.”

 10 Yoragagerak kwe, aap nogo nen, “An yime ambinom nogo yuurak neebi o.” Ari nagagerik, akwe ayeloman wogo nogo inom, keledai mbere inamborowak paga kwi’nagak ndoonak nogo inom, wonok wundi woraanuk, o Yebut ti, Yerutalem aret me, time ari wogogwaarak.
11 O Yebut koorok aret ari wogwe me, ayeloman nogo nen at ogoba nogo yoge logonet, “O abu aret kiip ariyak eeke me, o kota Yebut aakumi iname time nogo yuwok nduk, nawi o.”

12 Yoge mbareegi, ogoba nen at yoge, “O yime aakumi Iterali iname lek aakumi inambik iname me, nogo yuurak lek o. Ata, o Nggibeya aret nawok o.”
13 Yoge nagagerik, iniki ambi koonnage mbareegi, yoge logonet, “O Nggibeya ilik, Arama time a, nogo yuwok nduk, nawok o.”

14 Yinuk, nogo nogogwaarik, aakumi Mbeniyamin iname o Nggibeya koorok panggo yi nogwe iigak, oonegen nogo aret kilu yi nagagerak.
15 Oonegen kilu yi nage mbareegi, o kota Nggibeya nogo yuwok nduk, unggwi nanuk, oore’- nggam kwi’nogogwaarak kwe, aap ambi nen inom nogo yuwok nduk, wogonabulik.

16 Togop eeko mbareegwa, taati aret wonogwe me, aap anggok ambi aakumi Eparayim inanggween paga puut nggelok-nggobok me o Nggibeya aakumi Mbeniyamin wonogo menggam nogome wagagerak time wonage logonet, yabu eekko’net nege nagagerik, oonikiya ti eyom paga wage logonet,
17 enegen tiya ari nagagerik, it Lewi mendek nogo oore’nggam time wonogwe iige nagagerik, yorage logonet, “Kit ngga nen wogotak? Kit nggeeme nogwe?” yoragagerak.

18 Yorage mbareegi, it nen at yogwi, “Nit ti, aap Eparayim inanggween paga puut nggelok-nggobok niname time nen aakumi Yekura iname o Mbe’lekem nogo nogoorik, niyokan niname noorak nduk, wogwe me, o kiip age mbaki, o kota yime unggwi wogoorak kwe, aap ambi nen ninom nogo yuwok, yo’niraga’lek kenok, ya kwi’ndak wonogwe o.

19 Ndi, nit kayeloman mini an togon, nakwe kayeloman yi togon, ninom nogwe wulaga yi togon, noorak ninambi inom, anggur amburu inom, keledai noorak iri’ngga inom, ti abok aret wonage me, ambi kwaakwi lek kwe, nogo yuurak perak, lin wako ogoorik o.”

20 Yogo mbareegwa, aap anggok nogo nen, “Kit oore’nggam endekem yime nogo yuurak lek o. Ata, an ninom nogo yuurak op aret me, ninom nogo logomonggoorik, ambi mendek lek kenok, wokkiraagin aret me, nawi o.

21 Yorage nagagerik, wogoren, at ame unggwi nanuk, keledai nogo inambi wogorage mbareegi, it Lewi mendek nogo iniyok kookkologo nogogwaarik, inambi inom, amburu inom, nunggugwaarak.

22 Nonggo nogogwaarik, iniki ale’nggen agagerak wonogwe me, aakumi inobaabut abu maluk kota time mendek wogo nogogwaarik, aap anggok nogo awi inaagan-ambokan wanggeppunuk, arungga’nggi nogo ineenggi omaawi paga panggonggagak eeko logonet, at o unde aap anggok nogo yogwi, “Aap keya wagaarak wonage ti, nit nen wuruwok nduk, wumbi mok o.”
23 Yogo mbareegwa, aap awi unde nogo endekem wundi nage nagagerik, it yorage logonet, “Aap yi ti, an nen aret name mambigirak me, kit nen eekulik mendek maluk lombok eeppuurak mbakotak ti, mage o, noreewi!

24 Togop aret me, napuluk kolaga aap kigin waka’lek tawe wonage nogo inom, aap neya wagaarak akwe ayeloman wogo nogo inom, imbirak waganogo wokkirage neenok, wogoren nogo logomonggotik, kit eeriyak mbakotak nogo it aret eeginaburak op aret kwe, aap an nen waganogo name mambigirak yi perak, eekulik mendek maluk lombok eerogo puurak mage o.”
25 Yoragagerak kwe, it aap nogo nen konengga’lek mban wonogwe iinok, aap Lewi mendek nogo nen akwe ayeloman wogo nogo wonok endekem wogora wungge mbareegi, oonikiya ti paga at ambi eekak, at ambi eekak, eekwi tit iigak, o aret kilim nagabeegerak. O nogo wiganit nage kagak, kwe nogo teppereegwaarak.

26 Teppogo mbareegwa, kwe nogo wage nagagerik, ore nogo yege me tungga’nggi paga taa’nogo aret ogobak toguk ngginnari wagagerak kagak, o aret weereegerak.

27 Kuubondendok ne ti paga aret ogonggelo nogo eenik a’nuk, nugwa ame noorak nduk, tu paarogo pegak endekem wundi nanuk, enegen pekkage nagagerik, kwe nogo aret tu unggwogo menggam ngginna’nuk, tunggambe paga eenggi mba’mbak aago wonage mbareegi,
28 yoge logonet, “Kwe yi wae. Nawok nduk, mi’naru o,” yoreegerak kwe, oone yaga’- lek aret mbareegi, kwe nogo waganogo keledai nogo paga kwippege nagagerik, ame wonage menggim nogome aret wagagerak.

29 Wage nagagerik, aap nogo nen waruk ambi waganogo akwe ayeloman wogo kambak nogo eenggi-iyok nggarik-nggarek eerogo aap Iterali inanebunu 12 nogo ineengge ndak-ndak aret pege nagagerik, it 12 wonogwe me nogome aret nappit nagagerak.

30 Nappit nagagerak nogo inigen kogo nogogwaarik, it abok nen yogo logonet, “Nit o Metit nen wundi wogo nogogurik, o yogondak wonogwe yi kuli paga yogobi eerak ambi ninigen kogolik aret eerak kogo o.” Yogo nogogwaarik, “Eerak yi, liippugwi, niniki koonggwi, eeppunuk, Nonggop eeriyak nogo wone mbanuwok o,” yinuk, yogogwaarak.

 20 Iterali nen Mbeniyamin mendek inom wim nggaganeegwaarak wone
1-2 Wone mbanggo nogogwaarik, aakumi Iterali nogo apit aret inanebunu Ndan wonogwe me kuli nen nugwa, o Mberetiyeba inom, o Nggileyat mendek inom, aap wim nambuka inawooluwak li’luk aago ineebe empat ratus ribu ambugwi aret at Aliku ALA enggaanom paga o Mitapa aret kuwak eeri wogo logonet, Ala apuri kuwak eerak inanebunu lombok inoweewi inom aret kuwak eereegwaarak.

3 Ndi, Iterali apit o Mitapa kuwak eekwi nogo aakumi Mbeniyamin mendek inaruk koneneegwaarak. It Iterali nogo kuwak eeko nogogwaarik, aap Lewi mendek nogo yogo logonet, “Eekulik maluk mendek agaarak nogo alom liirogon aret mbininniret o.”

4 Yogo mbareegwa, aap Lewi mendek akwe wakaarak nogo nen yorage logonet, “An nakwe nayeloman wogo nogo nimbirak inanebunu Mbeniyamin mendek wonogwe me, o Nggibeya wogo nogoorik, time nogo yugwi me,
 5 aakumi o Nggibeya mendek nen an nooruwok nduk, oonikiya paga wogo nagaarik, nit nogo yugwi o ti, o’nggut wanggeppunuk, nakwe nogo wonok nogo nagaarik, aap ambi nen eeri unggwagak, aap ambi nen eeri unggwagak, eeko logonet, at eebe warogo pegaarak o.

6 Pogo mbaka, an nen nakwe warak nogo wonok wage nagarik, mbanogo punuk, kinanebunu 12 o kineyate kwak unde eeppatinuk kiname lombok wonogwe me, nappigirak o. An togop eekirak ti, aakumi Nggibeya mendek nen nit aakumi Iterali ninenggali kaawak nduk, eekulik maluk lombok eekaarak kenok, eekirak o.

7 Togop aret eekirak me, yogondak kit Iterali yime wonogwe yi, kiniki wakkogo logomonggotik, wone yo’ninip o.”
8 Yorage mbareegi, inoone ambugwi aret yogo logonet, “It Nggibeya eekaarak nogo onggo eeppiiga’lek niigak, nit yi apit ambi inawooliyana ilik, iname a, nagun mondok lek o.

 9 It eeppiyoorak nogo yi o. Ta noorak nogo nineenu aruwok nduk, iri’ngga mbanogo wakkogo logomonggoorik,
10 nit aakumi Iterali ninenggela’me abu maluk lombok eekaarak onggo it yigin unde nogo aap Mbeniyamin wonogo menggam o Nggibeya time inom wim eekwi iigak, inake inambi wogora nagak yuwak nduk, Iterali inanebunu lombok 100 wonage kenok, ineebe 10 aret leenogo piigwi, seribu wonage kenok, ineebe 100 aret leenogo piigwi, ndi, sepuluh ribu wonage kenok, ineebe 1000 aret leenogo piigwi, eeko logowok o.”  

11 Yogo nogogwaarik, aakumi Iterali nogo iniki ambit eeppunuk, aakumi kota Nggibeya wonogwe ti, inooriyak nduk, eereegwaarak.

19:22-24 Wak. 19:5-8 19:29 1Tam. 11:7

12 Eeko nogogwaarik, it Iterali inanebunu lombok aago nogo nen wone eerogo aap Mbeniyamin mendek wonogwe me, nappiinet nogo logonet, “Eekulik mendek maluk lombok kinenggela’me agaarak wonage ti, nonggop o?

13 Maluk mendek nit Iterali ninenggela’me agaarak nogo lek aruwak nen aakumi o Nggileyat mendek maluk lombok eekaarak nogo inooruwok nduk, wo’nira woraanip o.” Yorogogwaarak kwe, inanebunu Mbeniyamin mendek nogo nen inoreewi Iterali mendek nen wone eerogo nappereegwaarak nogo inaruk konenulik mbo pereegwaarak.

14 Mbo pogo nogogwaarik, inoreewi it Iterali nogo inom wim nggaganuwok nduk, it Mbeniyamin mendek inawi kota-kota lombok nen o Nggibeya kuwak eeri wogogwaarak.

15 Aakumi Mbeniyamin mendek nogo inawi kota-kota lombok nen wogogwaarak nogo ineebe lambunik ti, dua puluh enam ribu aret inawooluwak ko’nok kwi’nogwe, ndi, it inaworak o Nggibeya mendek ti, tujuh ratus aret leenogo inom kwi’nogwe, eereegwaarak.

16 Aap wim nambuka ineebe kwi’nogogwaarak inenggela’me aap ineenggi kwaarek yugum keele paga nggelembunuk, nombok-kombok eerogo aakumi ineeruwak ambiriluk mbanak pugunik ineenggi tobo warogo nappogo nogogwaarak ineebe tujuh ratus aret leenak wonogogwaarak.
17 Ndi, it Iterali mendek nogo inalik mban aap wim nambuka ineebe empat ratus ribu aret inawooluwak ineenggime logonet, kuwak eereegwaarak.

 Inanebunu Mbeniyamin inom wim perenggologogwaarak wone
18 Abu aret pipuk eeko nogogwaarik, aap Iterali nogo o Mbeten nogo nogogwaarik, Ala yogo logonet, “Aap inanebunu ngge mendek nen inaa’nduk a’nuk, aap Mbeniyamin mendek ninom wim namburi noorak?” Yogo mbareegwa, at Aliku ALA nogo nen, “Anebunu Yekura mendek nen inaa’nduk a’nuk, nawak o,” yoragagerak.

19 Yorage mbareegi, ko’lu kuubondendok it Iterali mendek nogo, nogo nogogwaarik, o Nggibeya koorok panggok togon aret inawooliya wukkologogwaarak.

20 Wukkologo nogogwaarik, it Mbeniyamin mendek nogo inom wim perenggolaawok nduk, it Iterali mendek ineebe koonogo piinok, wonogwe iigak,
21 it Mbeniyamin mendek o Nggibeya nen wundi wogo logonet, ne ti eyom paga aret it Iterali mendek ineebe dua puluh dua ribu aret kolaa’nggut negen mbanogo nappiya wogogwaarak.
22-23 Nappiya wogo mbareegwa, it Iterali nogo inawooliyana wogo nogogwaarik, Aliku ALA enggaanom paga leenggu maakwi iigak, o aret kiip age mbareegi, it nen at Aliku ALA yogo logonet, “Nit nen ninoreewi Mbeniyamin mendek ti, ninom wim ambinom eeri nawi ilik, lek a?” Yogo mbareegwa, Aliku ALA nen, “Kinom wim namburi nanip o.” Yorage mbareegi, kobit ineebe koombunuk wonogogwaarak togo’nogo eeppunuk, at ambi kini wuppegak eerit
24 it Mbeniyamin wonogwe me panggok togon nogo mbareegwa,
25 it Mbeniyamin mendek nogo nen wundi wogo logonet, ne ti paga Iterali nogo inawooluwak ineenggime iigak, ineebe delapan belas ribu ambinom aret kolaa’nggut negen mbanogo piya wogogwaarak.
26 Mbanogo piigo mbareegwa, Iterali nogo abok o Mbeten woraanuk, Aliku ALA enggaanom paga inambe mage negen a’nuk, leenggu maakwi iigak, o kiip age mbareegi, Aliku ALA enggaanom paga ake warogo kani kunggwi, Aliku ALA inom lambunik logowok nduk, at ake warogo wogogwi, eereegwaarak.

 27-28 Ne ti eyom paga Ala aloobut mbanak me oone yugu yonggolak nogo time aret wonage me, aap Karun ombooluk aap Eleyatat apuluk Pinekat Aliku ALA unde logonet, nogome ake eeke kagak, aakumi Iterali nogo nen at Aliku ALA yogo logonet, “Nit ne ambinom ninoreewi Mbeniyamin mendek ti, ninom wim eerit nawi ilik, puk aruwi a?” Yogo mbareegwa, Aliku ALA nen, “O ko’lu aret an nen aakumi ti waganogo kit kineenggime pinagagin me, noorak op aret o,” yoragagerak.

29 Yorage mbareegi, ko’lu it Iterali mendek nogo o Nggibeya inaaganambokan ku enaarak logowak nduk, inawuri ando nappiigo nogogwaarik,
30 it ando o Nggibeya aakumi Mbeniyamin inom wim namburiyak nduk, nogo nogogwaarik, it aa’nduk ineebe koombunuk wonogogwaarak togo’nogo aret wonogwe iigak,

31-32 it Mbeniyamin mendek nogo iname o kota nen wundi woraanuk, inoba kwi’nogo nogogwaarik, inoorit wogo logonet, “Aa’nduk inookoorak togo’nogo aret inoorit nogo ogoorik o,” yogwe iigak, it Iterali nogo nen yogo logonet, “Nduk-nduk irinet woraawok nduk, o kota time nen mbaganit wogwe yuwak eerit tu nggwok paga ari nawi o,” yinuk, we pilit mbaganit wogwe yuwak nduk-nduk irinet o kota endekem tu o Mbeten nogo menggam nggwok paga wogwe, ando tu o Nggibeya paga nogwe, eekwi iigak, it Mbeniyamin mendek nen aa’nduk eereegwaarak togo’nogo aret Iterali mendek muguren ineebe 30 aret inooreegwaarak.

33 Muguren inoorit wogwe iigak, it Iterali wim nambuka nogo wonogwam nen o Mba’an-Tamat paga woraanuk, inakom panggombunuk, ina koonogo na’nogwe, it aap o Nggibeya oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe ku enaari nogogwaarak nogo mbet-mbet aret mi’nogwe,
34 ndi, it aap wakaa’ngget Iterali mendek ineebe sepuluh ribu o kota Nggibeya tu nggwok paga aret mi’nogwe, eeko nogogwaarik, ambugwi aret it Mbeniyamin mendek inom mondok perenggologogwaarak kwe, it Mbeniyamin nen, “Nit tebenogo pinaniyak nduk eeko agaarik o,” yinuk, mbarulik.

35 Mbaka’lek iigak, at Aliku ALA nen aakumi Mbeniyamin mendek nogo inooruwak nduk, it Iterali wogorage mbareegi, ne ti eyom paga aret it Iterali mendek nen it Mbeniyamin mendek inawooluwak ineenggime iigak, ineebe dua puluh lima ribu seratus aret kolaa’nggut negen mbanogo piyareegwaarak.

 36 Piigo mbareegwa, it Mbeniyamin mendek nen, “Nineegin abu tebek yegerak kogo,” yinuk, yereegwaarak. Ti eereegwaarak ti, it Iterali nogo nen inawuri ku taani nogogwaarak nogo iniki panggombiinok, it mbaganit wogwe yuwak wogwe iigak,

37 aap ku taani nogogwaarak nogo pilak yogo logonet mbet-mbet aret o Nggibeya inawi paga kwi’nari unggwogo logonet, o kota time endak wa’na’nuk, aakumi apit aret inawooluwak paga inoorogo piinet nogogwaarak.
38-39 “Inooko logonet, inawi o kota kani pumonggotak ka’luk yonggondonggo agan mbogut eenggi pigagangge kenok, nit mbaganit nogwe yuwak wogwe nogo yungguk yogo logonet, inoorit unggugun o,” yinuk, inom wone mbaneegwaarak me, it Iterali mendek nogo mbaganit wogwe yuwak wogwe iigak, aap Mbeniyamin mendek nogo nen inoorit wogo logonet, ineebe 30 negen inooreegwaarak. Inooko nogogwaarik, yogo logonet, “Aa’nduk inoorit nogoorak togo’nogo aret eeko ogoorik o,” yogogwaarak nogo nen
40 inena yunggunogo na’nogo nogogwaarik, iname o kota Nggibeya kani pereegwaarak ka’luk yonggo-ndonggo agan mbogut endak wari lagangge nogo inigen kogogwaarak.

41 Inigen kogwe iigak, Iterali nogo inena yungguk yogo logonet, Mbeniyamin mendek nogo inoba kwi’nari nogo mbareegwa, “Nit mondok aret ninoorogo pinaniyak nduk, eekwi kagi,” mbakwi iigak, it Iterali nen muguren nogo mbareegwa, it inaganak nugiranet mbaganit

42 o karume time nogogwaarak. Nogogwaarak kwe, kumaa’nariyak meek me, aap ineegin unde Iterali mendek aap pekkagak kero, tu kota eraaninu nogogwaarak nogo nen it tigitogon aret inoorogo piyareegwaarak.

43 It Iterali mendek agi-ogu nogogwaarak nogo aap Mbeniyamin mendek kup mbambiinok, nappiigak-wappiigak inoorit nogogwa-nogogwa oonegen wundi wage menggim pa’nggwe o Nggibeya aret piya nogogwaarak.

44 Piya nogo logonet, aap Mbeniyamin mendek ineegin unde wakaa’ngget ineebe delapan belas ribu aret inoorogo piyareegwaarak.
45 Inookwi iigak, ando yungguk togon mbaganit o karume ndo endage Erimon nogome nawok nduk, tu nggwok paga nogwe me, ineebe lima ribu aret inoorogo piigak, muguren nappiigak-wappiigak eerit o Nggireyom kuli aap ineebe dua ribu aret ambinom inoorogo piya nogogwaarak.

46 Ne ti eyom paga aap Mbeniyamin mendek aap wakaa’ngget inawooluwak ineenggime iigak, inooreegwaarak nogo ti, ineebe dua puluh lima ribu aret inoorogo piyareegwaarak.
 47 Inookwi iigak, aap ineebe enam ratus perak, mbaganit o karume time nogo nogogwaarik, ndo Erimon time kumaarak iigak, tut 4 aret peneneegerak.

48 Ndi, Iterali nogo yungguninuk aap Mbeniyamin iname wogo nogogwaarik, inawooluwak paga aakumi inom, inaanggumi inom, inoorogo piinok, iname kota-kota inom, inamendek kota-kota wonage inom, abok aret kani pereegwaarak.

21 Mbeniyamin mendek inakuwi kwaarogo wogorogogwaarak wone
1 It aap Iterali mendek o Mitapa time kuwak eeppunuk, wone mbanggo logonet, “Nit ninapuri komologwe ti, it Mbeniyamin mendek kolaawak nduk, wogorogo logogun mondok lek o,” yinuk, wone kumbuk mbaneegwaarak.

 2-3 Mbaneegwaarak me, ne ambi paga o Mbeten nogo nogogwaarik, Ala enggaanom paga le yogo logonet, “Kaliku nit Iterali ninogoba Ala yi wae. Aakumi Iterali inenggela’me nen anebunu ambiret Mbeniyamin mendek yi, nanonduk inenggaawak lek aga o?” yinuk, inoone nggwok paga Ala yogwi iigak, o aret kiip agagerak.

  4 O kiip age mbareegi, nogo yinuk, ko’lu kuubondendok it aakumi nogo nen Ala ake kani kunggak ogobakkigirogo punuk, ake warogo kani kunggwi, Ala inom lambunik logowak nduk, ake warogo wogogwi, eereegwaarak.

21:1 Yot. 9:18

5 It Iterali nogo nen wone aa’nduk mbanggo logonet, “Aakumi nit mendek ninanebunu ambi at Aliku ALA enggaanom paga o Mitapa yime ninom kuwak eeri wogwe lek kenok, kambuwak nduk, inoorogo piyaawok o,” yinuk, wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo pereegwaarak me, Ala ake warogo wogogo nogogwaarik, yogo logonet, “Nit ninanebunu Iterali mendek o Mitapa Aliku ALA enggaanom paga ninom kuwak eeri woroolik nogo taamini o?” yinuk, yereegwaarak.

6 Ti yereegwaarak nogo ti, it Iterali nogo nen, “Nit ninoreewi Mbeniyamin mendek Iterali ninenggela’me nen o yogondak aret inenggaawak lek agaarak o,” yinuk, inabuwa nen iniki wakkologo logonet,
7 “Ninapuri komologwe kenok, it Mbeniyamin mendek wogorogo logogun mondok lek o, yinuk, Aliku ALA endage paga wone kumbuk mbanggoorak me, it Mbeniyamin mendek inoorulik ineenik wonogwe nogo ti, inakuwi kolaawak nduk, ngga nen kwaarogo wogoraagun?”

8-9 Yogo nogogwaarik, “Nit ninanebunu Iterali mendek Aliku ALA enggaanom paga o Mitapa ninom kuwak eeri woroolik nogo taamini?” yinuk, yereegwaarak. Yogo nogogwaarik, ti eyom paga it Iterali lambunik kuwak eeri nogogwaarak nogo ineebe ineenggi lingginik pekkogo nogogwaarik, aap inanebunu Yabeti-Nggileyat mendek ambiriluk ambi inom kuwak eeri woroolik iyareegwaarak.

10 Iigo nogogwaarik, it aap wim nambuka wakaa’ngget ineebe dua belas ribu aret kuwak eeppiinok, yorogo logonet, “O Yabeti time nogo logomonggotik, aap inom, kumi inom, elege-aabologwe inom, abok aret wooluwak paga inoorogo piinet nogo logonet,

11 yogop eerumunggup o. Aap inom, kumi aap kigin warak inom, abok tigitogon inoorogo piyo o.”
12 Yorogo mbareegwa, it aap nogo, nogo nogogwaarik, it Yabeti-Nggileyat mendek inenggela’me komologwe aap inom lambungga’lek iinok mban ineebe empat ratus aret wogonako nogogwaarik, o Kanan paga o Tilo inawooliya wurik me time piya wogogwaarak.

13 Piya woraanuk, aakumi Iterali kuwak aago nogo nen aap Mbeniyamin mendek ndo endage Erimon wonogwe nogo yorogo logonet, “Ninom paalungga warogo lambunuwok nduk, woraanip o.”
14 Yorogo mbareegwa, ne ti eyom paga aret it Mbeniyamin mendek nogo iniyokan unggwi woraanuk, Iterali wonogwe me iya nogo mbareegwa, it Iterali nogo nen kumi aap Yabeti-Nggileyat mendek inoorit nogo logonet, komologwe teppiinok, wogoren wogogwaarak nogo waganogo it Mbeniyamin mendek wogorogogwaarak kwe, ineebe endak arulik ando wobok yereegerak.
15 Wobok ari mbareegi, it Iterali nen yogo logonet, “At Aliku ALA nen ninom nggaganogo pinanggerak me,” yinuk, aakumi Mbeniyamin mendek inabuwa nen iniki puru yinuk,

16 it Iterali kuwak aago inoweewi nogo nen yogo logonet, “Kumi inanebunu Mbeniyamin mendek lek eerogo piigoorak me, it aap Mbeniyamin mendek inakuwi koloorak ando wobok yegerak yi, kolaawak nduk, nit nen nonggop eeruwi mbakop?

17 Nit Iterali ninenggela’me yime ninanebunu ambi lek age kero, it inanebunu Mbeniyamin mendek inoorulik ineenik wonogwe yi, inendage ki logorak op kwe,
18 nit Iterali mendek nogo nen, Aap ambit ambi nen apuluk kolaga it aap Mbeniyamin mendek wogorage kenok, pulunik aret logowak o, yinuk, muk kumbuk mbanggoorak me, it inakuwi kolaawak nduk, ninapuri komologwe wogoroorak lek me, wone nonggop koonuwi o.”
19 Yogo nogogwaarik, wone ambi koonggo logonet, “O Mbeten abeenok o omarip paga pa’nggwe o Mbeten nen o Tikem nogo menggam tu nggwok paga oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Lebona eeben abeenok o ame pa’nggwe o Tilo time, tahun ambi eekak eeke paga at Aliku ALA alut eeko logonet, ale’nggen eeruwok nduk, eeri wogo menggaarak me o,” yinuk,
20 it aap Mbeniyamin mendek nogo yorogo logonet, “Kit nogo logomonggotik, anggur awi yarak me time enaarak a namunggup o.

21 Enaarak kinigen wonogwe me, it Tilo mendek inapuri komologwe wundi wa’nuk, kwirabik-kwirabok agan wogwe iinok, pilak yogo logonet, kinalitak lombok komologwe Tilo mendek ti, Nakwe yi aret o, yinuk, pikko’nok it Mbeniyamin wonogo menggam kiname aret namunggup o.
22 Ndi, inogobamini nen ilik, inowe wologwe aap nen a, Wo’niraawak o, yinuk, inili agan wogwe iinok ti, nit nen it yorogo logonet, Nit nogo, aakumi Mbeniyamin mendek inoorit nogo logonet, inakuwi inaani ndiniren woroolik eereegurak me, kinapuri komologwe ti, kit nen wogoranetak nen maluk eekotak yokkiroorak kwe, it nen ndiniren nagaarak me, inili yugup o. Ata, kiniki abe paga aret teppiyaanip o, yinuk, yoraagun o,” yorogogwaarak.

23 Yorogo mbareegwa, it Mbeniyamin mendek nogo nen wone yugu nogo ndak-ndak aret eeko logonet, it komologwe nogo kwirabik-kwirabok agan wogwe me, it aap nogo nen, “Nakwe yi aret o,” yinuk, ineengge ndak-ndak aret komologwe nogo pikko’nok, ineyate kwak inanggween unde eeppatinuk menggam lombok nogogwaarak. Nogo nogogwaarik, wonogo logonet, inawi kota maluk agagerak nogo obaane’me wukkologo nogogwaarik, time aret wonogogwaarak.

24 Ne ti eyom paga it Iterali kuwak eeri wogogwaarak nogo inanebunu ndarak ndegek ineyate kwak inanggween unde eeppatinuk, wonogo menggam lombok nogogwaarak.

25 Ne ti eyom paga Iterali inenggela’me aap endagembogut ambi inarum wonage lek me, maluk aret kagak, “Yi obeelom aret eeko ogoorik o,” yinuk, inalitik-inalitak iniki koombunuk nen ugun eerit nogo nogogwaarak.

21:25 Owak 17:6

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...