WAKKAGAGERAK


Mbuku Wakkagagerak yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet,
aa’nduk pekkoorak yi o.

Wakkagagerak wone yi, at Ala nen o ogobakkigirogo pege, aakumi ogobakkigirogo piige, maluk alom wigak ari, aakumi nggween paga aaninggin ninoba kwi’nage, eereegerak inom, ndi, Ala nen nonggop togon aakumi iniki kunik eeginabeegerak inom, abok aret mbininogo liiru mbanak wonage o.

Mbuku Wakkagagerak yi, alom nggwok mbere wonage. Ambi, Pasal 1 nen Pasal 11 kuli mbininogo liiru mbanak nogo ti, o wakkage, aakumi ogobakkigirogo piige, eereegerak inom, Aram Kawa eereegwaarak inom, Kain Kaben imbirak eereegwaarak inom, Nu wonage kagak niyo paga inooreegerak inom, o nggorek Mbaben wuriyak nduk, eereegwaarak inom, liiru mbanak wonage. Ndi, ambi Pasal 12 nen Pasal 50 kuli ti, Iterali inombomini wigannarit wundi nogogwaarak nogo liiru mbanak wonage o.

Iterali inombo lombok wiganogo piyareegerak nogo at Abarakam aret. At Abarakam iniki abet lombok mbake logonet, Ala yoge nogo ndak-ndak aret eeke nagagerak me, it aakumi abok aret ineenu wonogogwaarak. Ti’nuk, Abarakam aput Itak eeke nagagerak inom, Itak aput Yakup endage peebi toonak Iterali nogo nen eeke nagagerak inom, Yakup apuri 12 ndaganabeegerak paga wiganak nen eeko nogogwaarak inom, it ineebe 12 ndarak paga inanebunu Iterali wigak yereegwaarak inom, owewologwe nen inawuluk Yutup maluk eeppogo mbareegwa, wonok o Metit pi nogogwaarak inom, mbi noogelo agagerak paga Yakup o Kanan nen apuri-ombologwe inom o Metit nogogwaarak inom, abok aret mbininogo liiru mbanak wonage o.

Mbuku yi paga it aakumi aa’nduk ndarak nen eeko nogogwaarak nogo mbininogo liiru mbanak wonage kwe, at Ala eeke nagagerak nogo perak, abok li’luk eerak mbanak wonage. Ala nen o ogobakkigireegerak kuli nen irip paga, “Aakumi ndogop eeppiyaakit o,” yinuk, koonogo pereegerak me, aap ta nen maluk eeke kenok, at Ala nen aaninggin oba pege, owak loongge, eeke logonet, at apuri kenok, yeenggwaarage, obeelom eerit wundi wogo logowak nduk eeppiige, eerigin, yereegerak nogo liiru mbanak wonage o. Ndi, Wakkagagerak wone yi, aakumi aa’nduk iniki abet mbako nogogwaarak nogo wiganit wundi woraawak nduk, eereegwaarak liiru mbanak nogo yi aret.

  Mbogut-nggween wakkagagerak wone

1:1 O maan aa’nduk at Ala nen mbogut inom, nggween inom, wakkagagerak.
2 O nggween wakkagagerak nogo, yi mendek ndi mendek mondok lek eebe apit owak mbanak aret wonagagerak. Ndi, niyo irimbaga o apit aago wonage me, Ala Aberiniki niyo nogo obaga wiga agan nege nagagerak.

3 Wiga agan nege kagak, at Ala nen, “O eya aruwak o,” ari kagak, o eya aret agagerak.
4 O nogo eya age mbareegi, Ala nen, “Obeelom aret kagi,” mbake nagagerik, o apit alik ogoorogo pege, ndi, o eya alik ogoorogo pege, eereegerak.

5 Eeke nagagerik, o eya nogo endage Liingge toongge, ndi, o apit nogo endage Oonikiya toongge, eereegerak. O kiip age, o weege, eereegerak nogo ti, ne aa’nduk aret agagerak.

 6 Ti age mbareegi, at Ala nen ari logonet, “Niyo ambit me lambunik wonage yi, mogonak agi-ogu wonage kagak, o oolo ya’i we nenaarak logowak o,” ari mbareegi,
7 niyo agi-ogu aret mogonnage kagak, o oolo ya’i nenaa’nagagerak.
8 Ti eeke nagagerik, Ala nen o oolo ya’i nenaarak we wonage nogo agi kuli mogoneegerak endage Mbogut tooneegerak. Toongge mbareegi, o kiip age, o weege, eeke ne ambi 2 aret agagerak.
9 Ti age mbareegi, at Ala nen niyo mogonogo o oolo yime nenaarak abu’me pereegerak nogo, nggween kenom aruwak nduk, “Ambit me kuwak aruwak o,” ari mbareegi, aret agagerak.
10 Ti age mbareegi, at Ala nen nggween kenom agagerak nogo endage Nggween toongge, ndi, niyo ambit me yenggennagagerak nogo endage, “Niyo Nggwok Yenggenak Laut,” toongge, eereegerak. Ti eereegerak nogo at Ala nen, “Obeelom aret kagi,” mbareegerak.

11 Mbake nagagerik, at Ala nen, “Nggween yi paga iri’ngga-kale’ngga etenggen alitak mendek abok aret wundit nogo logomenggaarik, it mendek mban anggen yi’nage, agarip lagit nage, eeke logowak nduk, wunduwak o,” ari kagak, togop aret
12 nggween me nen iri’ngga-kale’- ngga alitik-alitak etenggen lombok abok aret it mendek mban anggen yi’nage, it mendek mban agarip wundit nage, eeke mbareegi, at Ala nen, “Obeelom aret kagi,” mbareegerak.
13 Ti eereegerak nogo o kiip age, o weege, eeke ne ambi 3 aret agagerak.

14-15 Ti age mbareegi, oonikiya-liingge mogonak logonet, o weege, o kiip age, yi eyom ndi eyom age, oonegen lagangge-wangge, eeke logorak nogo kenom age, ndi, o oolo ya’i nenaarak nen nggween paga o eya eeke, eeke logowak nduk, Ala nen, “Abinak warak mendek mbogut paga aruwak o,” ari kagak, togop aret-

16 abinak warak mendek mbere, ambi oonegen ti nen liingge eya eepporogo logowak nduk wakkage, ndi, ambi oonikiya tut ti nen eya eepporogo logowak nduk wakkage, eeke nagagerik, laaluguragan inom aret wakkagagerak.

17 Wakkagagerak nogo Ala nen nggween paga o eya eeke logowak nduk, abinak warak mendek mbogut paga pereegerak me,
18 eya inom, o apit inom, alitak mogonak logonet kwe, oonikiya inom, liingge inom, o eya logowak nduk, eeke nagagerik, “Obeelom aret kagi,” mbareegerak.
19 Ti eereegerak nogo o kiip age, o weege, eeke ne ambi 4 aret agagerak.

 20 Ti’nuk, at Ala nen yi mendek ndi mendek inetenggen alitik-alitak abok aret niyo inikime ineenik nugut-tiyak agan nugwi, yirowe-ndirowe mbogut abu’me o oolo ya’i wiga agan nugwi, “Eeko logowak o,” yinuk,
21 yi mendek ndi mendek yele-kole inetenggen alitak lombok niyo nggwok yenggenak laut inikime logowak nduk wakkage, niyo inikime nugut-tiyak agan nugu logorak etenggen alitak lombok nogo wakkage, yirowe-ndirowe ina’- naabit warak inetenggen alitak lombok nogo mendek wakkage, eereegerak. Wakkagagerak nogo at Ala nen, “Obeelom aret kagi,” yinuk,

22 yi mendek ndi mendek ogobakkigirogo piyareegerak nogo yorage logonet, “Kineebe ambik wiganit nogo logonet, niyoome yagabit aago logomunggup nduk, kit mendek mban ndaganabit nogo logonip o. Ndi, kit towe kunduk togop aret wigannarit nogo logomunggup nduk, kit mendek mban ndaganabit nogo logonip o,” yinuk, ale’nggen inoba piyareegerak.

23 Ti eereegerak nogo o kiip age, o weege, eeke ne ambi 5 aret agagerak.
24 Ti age mbareegi, Ala nen ari logonet, “O nggween paga nen yi mendek ndi mendek ineenik nugu logorak inigen mbolok lek anebunu lombok inom, inigen mbolok kwi anebunu lombok inom, yi mendek ndi mendek inaanogum paga nugu logorak inom, inanebunu alitak lombok aret wigannarit nogo logowak o,” ari kagak, togop aret

25 yi mendek ndi mendek inigen mbolok kwi anebunu lombok inom, inigen mbolok lek anebunu lombok inom, yi mendek ndi mendek inaanogum paga nugu logorak anebunu alitak lombok inom, abok aret age mbareegi, Ala nen, “Obeelom aret kagi,” mbareegerak.

26 Obeelom mban wonage kage nagagerik, at Ala nen, “Yogondak aakumi nit ninobaabut-ninetenggen pogom wakkaawok o. Wakkogwe niinok, it nen yi yikwe ndi yikwe niyo nggwok yenggenak laut inikime menggaarak inom, yirowe-ndirowe wiga agan nugu menggaarak inom, yi mendek ndi mendek inigen mbolok lek anebunu lombok inom, inigen mbolok kwi anebunu lombok inom, yi mendek ndi mendek inaanogum paga nugu menggaarak inom, abok aret it nen unde arit nogo logowak o,” yinuk,

27 Aakumi at etenggen pogom ogobakkigirogo piyareegerak. Ogobakkigike logonet, at etenggen pogom aap wakkage, kwe wakkage, Eereegerak.

28 Eeke nagagerik, ale’nggen inoba piige logonet, “Kit kineebe ambik wiganit nogo logonet, o yi ndak warak logobagip nduk, kinapurilogwekinombowologwe ndaganabit nogo logonip o.
Ndaganabit nogo logomonggotik, kineebe o yi ndak warak a’nuk logonet, kit nen yi yikwe ndi yikwe niyo nggwok yenggenak laut inikime menggaarak inom, yirowendirowe wiga agan nugu menggaarak inom, yi mendek ndi mendek ineenik nggween paga nugu menggaarak inom, abok aret unde logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

29 Yorage nagagerik, at Ala nen, “O nggween paga yime yi mendek ndi mendek eebe nggween me nen piike menggerak inom, iri’ngga-kale’ngga yi eyo ndi eyo anggen yege menggerak inom, abok aret nonggo logobagip nduk, unde eeppinagagi o.

30 Ndi, yi mendek ndi mendek nggween paga nugu menggaarak inigen mbolok lek inigen mbolok kwi inom, yirowe-ndirowe wiga agan nugu menggaarak inom, inaanogum paga nugu menggaarak inom, yi mendek ndi mendek ogobakkigirogo pigirak ineenik menggaarak abok aret ti, iri’ngga-kale’ngga engga mili kenok mban nonggo logowak nduk unde eeppigi o,” yinuk, yereegerak nogo ndak-ndak aret agagerak.
31 At Ala nen yi mendek ndi mendek wakkagagerak nogo abok aret enegen kage nagagerik, “Abu obeelom aret kagi,” mbareegerak. Ti eereegerak nogo o kiip age, o weege, eeke ne ambi 6 aret agagerak.

Pasal 2
 1 Ti eeppege nagagerik, mbogut inom, nggween inom, yi mendek ndi mendek abu tigitogon aret wakkagagerak nogo ti aret.
2 Wakkage nagagerik, at Ala nen, “Yi mendek ndi mendek abu aret wakkagarak me,” yinuk, ne ambi 7 paga tat yonggonggolage puk aret wonagagerak.
3 At Ala nen yi mendek ndi mendek abok aret wakkage nagagerik, ne ambi 7 paga tat yonggonggolage puk wonagagerak me, ne ti nogo at ale’nggen mbake logonet, ake leenogo pateegerak.
4 At Ala nen yi mendek ndi mendek abok tigitogon wakkagagerak wone nogo ti aret o.

O Eren logonet, eereegwaarak wone

At Aliku Ala nen mbogut-nggween wakkagagerak ti eyom paga
5 o nggween paga igale inagarip lagit nage, iri’ngga-kale’ngga awo mbilangge, ndi, aakumi kunduk ineebe wonogwe lek me, yabu waganggwi, eeka’lek aret wonogogwaarak. Ndi, ti eyom paga at Aliku Ala nen mayu wurabi waga’lek kagak kwe,

6 nggween aagi lagangge logonet, ti paga nggween abok aret miin arit nage nagagerak.
7 Ti’nuk, peebi at Aliku Ala nen nggween mbuuluk ambi nggalenogo wagangge nagagerik, aap aret ogobakkigirogo punuk, at eenik nogo ogobak me pu eerogo mambege mbareegi, aap nogo eenik a’nuk oone warak aret agagerak.
8 Nogo eeppege nagagerik, at Aliku Ala nen o Eren oonegen wundi wage menggim pa’nggwe time yi mendek ndi mendek abok aret yarogo punuk, aap ogobakkigireegerak nogo waganogo time aret pereegerak.

9 Pege nagagerik, at Aliku Ala nen, “Yi eyo ndi eyo abu obeelom eyoonggen-kalenggen ombat abe yit nage kenok, nonggo logowak o,” yinuk, igale awi abok aret mbilanogo wundit-
nawak nduk, eereegerak. Ndi, igale wundit nagagerak enggela’me oolo time eyo ambi ineenik aganaka inom, eyo ambi maluk-obeelom ineenu agak inom, laganeegerak.

10 Ndi, o Eren yabume nggween amburu warak arit nage logowak nduk, niyo eneeri ambit time nen wundeegerak me, o Eren niyo nogo elaganggen alitik-alitak 4 kuli kinogo nagabit nagagerak.
11 Niyo elaganggen aa’nduk kinogo nappereegerak endage Pitom aret. Niyo Pitom nogo o Kawila pa’nggwe time abok aret aanunggut yelok-nggolok nage menggerak. Ndi, nage menggim o Kawila nogome mbuti emas wonage.

12 Ndi, mbuti emas nogo ti, abu obeelom mendek aret. Kundali amburu negen obari warak mendek inom, yugum kiritoperat etenggen lombok eraabin pera ari inom, time wonage.

13 Ndi, niyo elaganggen ambi kinogo nappereegerak nogo ti, endage Nggikon aret. Niyo Nggikon nogo o Kuti time abok aret yelok-nggolok nage menggerak.
14 Ndi, niyo elaganggen ambi kinogo nappereegerak nogo endage Tigirit aret. Niyo Tigirit nogo ti, o Atiyut ambo’me oonegen wundi wage menggim pa’nggwe time aret nage menggerak. Ndi, niyo elaganggen ambi kinogo nappereegerak nogo endage Eparat aret.

 15 Ti’nuk, at Aliku Ala nen aap nogo awi yarak arum logonet, yabu eerit nage logowak nduk, o Eren nogome aret pereegerak.
16 Pege nagagerik, at Aliku Ala nen aap nogo yoge logonet, “Eyoonggen-kalenggen yabume yime yarak wonage nogo ti, abok aret kat nen mbanogo nenet nage logorak op aret kwe,

17 eyo maluk-obeelom ineenu agak anggen yugu ti perak, kat nen ambi noorak abu mage o. Mbanogo namunggun kenok, awo nengge ti eyom paga aret kambumunggun o,” yoreegerak.

18 Yoge nagagerik, at Aliku Ala nen ari logonet, “At aap yi, alik mban logorak ti, meek aret me, ore yeenggwaage logorak at ndak-ndak kero ambi ogobakkigirikit o,” yereegerak.

19 Ari nagagerik, at Aliku Ala nen nggween ambi nggalenogo wagangge nagagerik, yi mendek ndi mendek nggween paga nugu menggaarak inigen mbolok kwi inigen mbolok lek inom, yirowe-ndirowe wiga agan nugu menggaarak inom, abok aret ogobakkigirogo pereegerak nogo, “At ari kenok, inendage ti aret ariyak me, inendage ngge toongge kaamun?” yinuk, wogoren aap Aram nogo owagam piya wagagerak.
 20 Piya wage mbareegi, aap Aram nogo nen yi mendek ndi mendek inigen mbolok lek anebunu lombok inom, yirowe-ndirowe wiga agan nugu menggaarak inom, yi mendek ndi mendek inigen mbolok kwi anebunu lombok inom, abok aret inendage inalitak lombok toonogo piyareegerak. Toonogo piinet nagagerak op aret wonogogwaarak kwe, aap Aram perak, ore yeenggwaage logorak at ndak-ndak ambi lek aret kagagerak.

 21 Kage nagagerik, at Aliku Ala nen aap Aram nogo, nogo yippereegerak nogo nggaruk yereegerak kagak, eebenowak ambi nggiginogo wumbi wage nagagerik, obaane’me enggaanggum paga kagaarogo pereegerak.
22 Kagaarogo pege nagagerik, eebenowak nggigineegerak nogo paga kwe aret ogobakkigirogo punuk, wonok aap nogo wogoreegerak.

23 Wogoge mbareegi, at aap Aram nogo nen ari logonet, “At eebe ti, aap eebenowak mendek aret me, At eebenowak ti, an neebenowak aret. Ndi, at enggaanggum ti, an nenggaanggum aret. Togop me, at endage ti, Kwe, yogo logorak o,” yinuk, yereegerak.

24 Kwe nogo ti aap paga wogo me, aap nen agalo-ogoba mbo piinok, akweeluk imbirak ambit a’nuk, it imbirak ineebe mbere kwe, ambit aret logogun o.
25 Ndi, kwe inom, aap inom, it imbirak tali lek kebeewak lek logonet kwe, inenggali lek aret wonogogwaarak.

3 Aram Kawa imbirak Ala oone taganeegwaarak wone  

1 Ndi, at Aliku Ala nen yi mendek ndi mendek inigen mbolok kwi endekem nugu menggaarak ogobakkigireegerak nogo obeelom wonogwe iigak kwe, at waalo oone amburu ndik-ndik ari menggerak nogo nen kwe nogo yori wage logonet, “At Ala nen eyoonggen-kalenggen yabume yime yarak abok aret mbanogo noorak mage o, yokkiragaarak nogo abet ilik, lek a?”
2 Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “Eyoonggen-kalenggen yabume yarak yime nit nen mbanogo noorak op aret kwe,
3 eyo oolo lombok yarak ti perak, at Ala nen, Anggen yugu ambi mbanogo nunggwi, kineenggi ambi mbaanggogwe, eeriyak mondok mage o. Togop ambi eerumunggup kenok, kambumunggup aret, yo’niragaarak o.”
4 Yoge mbareegi, at waalo nogo nen kwe nogo yoge logonet, “Kit abet aret kambumunggup lek o.
5 Eyoonggen ti nunggwi kiinok, at Ala eenu menggerak pogom, maluk-obeelom eeriyak abok aret yelok kogo logomonggotik, kineenu ogwe kiyo nduk, yokkiragaarak o.”

6 Yoge mbareegi, at kwe nogo nen eyo ti pekkage nagagerik, abu obeelom aret mbareegi, “Anggen yugu ti, noorak op aret o. Ndi, nengge neenok, yi wone ndi wone abok aret neenu arigin,” mbake nagagerik, eyoonggen nogo aret mbanogo nenggegerak. Nengge nagagerik, ando aap nogo wogoge mbareegi, aret nenggegerak.
7 Eyoonggen nogo awo aret nunggwi iigak, “Maluk eekoorak kogo,” yinuk, pekkologogwaarak mendek it imbirak tali-kebeewak yirik lek we inagap mbelanak aret wonage mbareegi, eyo wuli engga mendek mbanogo penggaako nogogwaarik, nobakkologogwaarak.
8 Ti’nuk, ti eyom paga o kiyoma at Aliku Ala nogo yabume abolok eerit nege inaruk konenggo nogogwaarik, “Niige kero,” yinuk, it imbirak inagabiti nen eyo alome time kiraa’nari nogogwaarak.
9 Time kiraarak wonogwe me, at Aliku Ala nen aap nogo yoge logonet, “Kat ngga agandik o?”
10 Yoge mbareegi, at aap nogo nen, “Kat yabume yime kabolok eerit nege naruk konembege nagarik, nagabeewak yirik lek me, nagabiti nen yime kiraarak agarik o.”
11 Yoge mbareegi, at Aliku Ala nen, “Kat kagabeewak yirik lek kagap mbelanak ta nen keenu eeppagagerak? Eyoonggen noorak mage, yokkigirak nogo kagak nengge nagandik, wonage agandik?”
12 Yoge mbareegi, at aap nogo nen, “Kwe nimbirak logowak nduk wo’negendak nogo nen eyoonggen nogo mbanogo wo’nege mbaki, ninggirak o.”

13 Yoge mbareegi, at Aliku Ala nen kwe nogo yoge, “Kat nonggop nduk togop eekendak?” Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “At waalo nen nambokan laganogo yo’nege mbaki, mbanogo ninggirak o,” yoreegerak.

Ala nen aaninggin inoba piyareegerak wone

14Yoge mbareegi, at Aliku Ala nen waalo nogo yoge logonet, “Kat togop eekendak me, yi mendek ndi mendek inigen mbolok lek anebunu lombok inom, inigen mbolok kwi anebunu lombok inom, apit iigak kwe, kat kalik perak, pulunogo pagagirak yi aret piyanggo’nok yogondak kuli paga nen nok kambuurak kuli kaanogum paga mban tu agan nege logonet, kat kambi ti, nggween ameneno mban aret nenet nege logomunggun o.

15 Ndi, kat waalo yi, kwe yi kimbirak ogoorak wonogwe, ndi, kit kimbirak ndaganabumonggotak kunduk ogoorak mban wonogwe, eeko logomunggup nduk, an Naliku Ala nen aret piyanogo pinagagi o. At kwe yi ndaremenggerak nogo nen kat kanobak aambelenogo pagage, ndi, kat nen at ndaremenggerak nogo iyok unggut keyak mbangge, eeko logomunggup o,” yoreegerak.
16 Yoge nagagerik, at Aliku Ala nen kwe nogo yoge, “Kat elege kabila a’nuk ndake logonet, enegen paganak yagan warogo ndarumunggun kwe, yagan ambinom anggonpanggon agago ndaganake logonok nduk, eeppagaminggirak paga elege enegen paganak andi yagan warogo ndake logomenggendak kwe, kogonggelo kiniki kunik eeppunuk at oone ari kenok mban, Konenikit o, yinuk, at abu’me tebe yinuk, logomunggun o,” yoreegerak.

17 Yoge nagagerik, at Aliku Ala nen aap nogo yoge logonet, “An nen, Eyoonggen yi noorak mage o, yokkigirak kagak, kat kakwe oone konembunuk, nenggendak paga nggween yi pulunogo pigirak me, awo kangga’lek keenik logonet, yabu anggon-panggon agago punuk, yake logomenggendik, anggen mbanogo nenet nage logomunggun o.

 18 Ndi, nggween pulunogo pigirak yi paga igale inom, iri’ngga-kale’- ngga alok warak mendek inom, kat kake wundemenggerak me, kambi-mbiingga ti, iri’nggakale’ngga ti aret nengge logomunggun o.
19 Ndi, yabu ligak wuundamo eeppunuk kambimbiingga nengge logonet aret kangge logomunggun o. Kat keebe nggween mendek paga aret wakkagak agago ogobakkigikkakirak me, kangge logomenggendik, kiyokan nggween aret age logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.

20 Ti’nuk, at aap Aram nogo nen kwe akweeluk nogo yi aakumi ndi aakumi abok inagalo ariyak me nduk, endage Kawa aret tooneegerak.

21 Toongge mbareegi, at Aliku Ala nen ndomba agabolo mendek mbelanogo ogobakkigirogo punuk, aap nogo akwe imbirak inayum yippiyareegerak.

Aram Kawa imbirak o Eren nen wumbiyareegerak wone

22 Ti eeppiige nagagerik, at Aliku Ala nen ari logonet, “Yogondak it aakumi nogo nit pogom aret ogo nagaarik, maluk-obeelom eeriyak abok aret ineenu agaarak me, eyo ineenik aganaka anggen ti, mbanogo nonggo logomenggaarik, ineenik mondokmondok aret logukwak, non mbambiyaawok o,” yinuk,
23 at Aliku Ala nen aakumi nogo o Eren yabume nen mugogo wumbiige logonet, “Kit kineebe nggween mendek aret me, nggween ti paga logonet, kineyabu eekkologo logomunggup o,” yinuk,

24 wumbiige nagagerik, ti’nuk, o Eren yabume tu unggwogo menggam oonegen wundi wage menggim pa’- nggwe nogome, tum wako logowak nduk, at Aliku Ala nen malayikat negen kerub piige, ndi, eyo ineenik eeginake menggerak alome nogo menggam time aakumi nogwe iyo, paloowi kani omoonuk pogom nappegak- wappegak eeke logowak nduk ambi pege, eereegerak.

4 Kayin Kaben imbirak eeko nogogwaarak wone

1 At aap Aram akwe Kawa imbirak nogo yege logonet, kwe nogo abila age nagagerik, aagaluk manggu wulaga ndareegerak. Ndake nagagerik, “At Aliku ALA nen yeenggwa nege kagak wulaga yi ndaki o,” yinuk, endage Kayin tooneegerak.

2 Ti’nuk, kwe Kawa nogo peebi abila age nagagerik, awuluk Kaben aret ndareegerak. At Kaben nogo ndomba unde wonagagerak, ndi, at oweeluk Kayin nogo yabu eeka wonagagerak.
3 Ne ambi paga at Kayin yabu yareegerak nogo anggen mbanogo at Aliku ALA ake pege,

4 ndi, at Kaben nogo ti, ndomba aa’nduk ndarak warogo punuk amok mban mbanogo Aliku ALA ake pi wage, eeko mbareegwa, at Aliku ALA nen at Kaben inom, ake wogori wagagerak nogo inom, iniki ale’nggen mbake logonet, waganeegerak kwe,

 5 at Kayin inom, mbi-kom Ala ake pi wagagerak inom, nogo perak, Aliku ALA inikilom lek me wagangga’lek mbo pege mbareegi, at Kayin anini nen etenggen aagi wu eeppunuk wonagagerak.
6 Etenggen aagi wu eeppunuk mbareegi, Aliku ALA nen at yoge logonet, “Kat nonggop nduk kanini nen ketenggen aagi wu eeppunuk agandik?”
7 Yoge nagagerik, “Kat obeelom aret ee’netak nen kenete paga i’ndok nggi ari keyanetak kwe, obeelom eeriyak mbaka’lek keenok perak, maluk eeriyak kinikime unggwi woraakit nduk, enaakkake logonet, molok kirit nege me, kinikime unggwage kero, mondok liippake logot o,” yoreegerak.
8 Ti’nuk, ne ambi paga at Kayin nen awuluk Kaben nogo yoge logonet, “Nimbirak yabume nawok nduk, mok o,” yo’nuk, imbirak yabume nogo nogogwaarik, Kayin nen awuluk Kaben nogo warogo pege mbareegi, kambeegerak.
9 Warogo pege nagagerik wonage me, at Aliku ALA nen, “Kayin wae. Kawuluk Kaben ngga nagaarak o?” Yoge mbareegi, at Kayin nen, “An neenggo’lek o. An nawuluk ti, an nenegen wonok nege me nduk ari agandik ya?”

10 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Kat kawuluk nonggop eekendak me, amiya nggween paga nen oone yo’- nege agaarik?”

11 Yoge nagagerik, “Kat kawuluk wakendak amiya kiluk togon nggween paga wanggerak kenok, pulunogo pakendak me, nggween nogo ambe a aago wonage me, at amiya nen ambe ndoongge kagak abe yarogo nengge logomunggun lek o.

12 Yi mendek ndi mendek yaremenggendak kwe, anggen abe ambi yege me mbanogo nengge, kat keebe o ambit me teberogon wonage, eeka’lek we yaluk-ndaluk time aret nege logomunggun o,” yoreegerak.
13 Yoge mbareegi, at Kayin nen Aliku ALA yoge, “Yogondak perak, aaninggin nggwok lombok aret noba panegendak me, an nen piyakkoorak ti, meek aret kagi o.

14 Ndi, an yime nen kat kenggaawak paga logorak lek, nomba’nuk mugogo wumbanegendak me, neebe o ambi me teberogon wonage lek we yaluk-ndaluk aret nege neenok, aakumi ninom aabuk a’nuk, ugun aret nooko logogun kagi o.”

15 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Lek o. Aap ta nen kat kooke keenok, an nen onggo aaninggin ne 7 kuli paga aret oba pigin o,” yoge nagagerik, at Kayin nogo aakumi ugun inom aabuk a’nuk wakwi iyo, ili eerak wonage ineenu ogo logowak nduk, ili agago pereegerak.

16 Pege mbareegi, at Kayin nogo Aliku ALA owagam nogome teppunuk, o endage Not o Eren ambo’me oonegen lagi wage menggim pa’nggwe time ari nanuk, wonagagerak.

Kayin apurilogwe wiganak wone

17 At Kayin akwe imbirak nogo yege logonet, abila age nagagerik, aagaluk wulaga endage Kenok aret ndareegerak. At Kayin o nogome logonet, tini nggwok ambi nagake nagagerik, o ambik aret wurogo punuk, o nogo aput endage ndak-ndak aret tooneegerak.

18 Ndi, at Kenok nen aput Irat ndake, at Irat nen aput Mekuyayen ndake, at Mekuyayen nen aput Metutayen ndake, at Metutayen nen aput Lamek ndake, eereegwaarak.
19 Ndi, at Lamek nogo nen perak, akuwi mbere inendage Ara Tila imbirak wogonabeegerak.

20 Wogonake nagagerik, kwe Ara nogo aagaluk Yaban ndareegerak. Ndi, at Yaban apuri wiganak nogo ooliya wuppunuk logonet, kambin-ndomba ndegeninabit nogo nogogwaarak.

21 Ndi, at nogo awuluk endage Yuban. It aap nggitat inom, nggawiwak inom, eeko nogogwaarak nogo, abok aret wiganak inombo ti, Yuban aret.

22 Ndi, at kwe ore Tila nen perak, aagaluk Tuban-Kayin ndareegerak me, at apuri wiganak nogo mbuti inom, tembaga inom, yi mendek ndi mendek apit aret ogobakkigiko menggaarak mendek ogogwaarak. Ndi, ti’nuk, Tuban-Kayin awuluk kolaga endage Naama ndareegerak.

23 At aap Lamek nogo nen akuwi yorage logonet, “Kumi Ara Tila yi wae. Kit kimbirak kinaruk logonip o. Kit an nakuwi aret me, noone liippogo logonip o.” “Aap ambi nen an namiya wunogo nooke, Wulaga tawe ambi nen An nooke mbareegi, nagabolo piike, Eereegerak paga Onggo wareegirak me,

24 At Kayin wakwi iinok, Onggo 7 kuli inoba pigin o, Yereegerak kwe, An nookwi iinok perak, Onggo aaninggin 77 kuli inoba pigin o,” yinuk, yoragagerak.

Tet Enok imbirak eereegwaarak wone

 25 Ndi, peebi Aram akwe Kawa imbirak nogo yege nagagerik, kwe Kawa nogo aagaluk wulaga ambi ndareegerak. Ndake nagagerik, at kwe Kawa nen ari logonet, “An naagaluk Kaben oweeluk Kayin nen wareegerak nogo obaane’me nogoba Ala nen wulaga yi, wo’negerak me, endage Tet aret o,” yinuk, tooneegerak.

26 Ti’- nuk, peebi at Tet nogo aput wulaga ambi ndake nagagerik, endage Enot aret tooneegerak. Ne ti eyom paga it aakumi nen at Aliku ALA endage kunogo tamban eeko logonet, alut eeko nogogwaarak.

5 Aram ombowologwe wigannogogwaarak wone

1 Aap Aram ombowologwe wiganak inendage liiru mbanak yi o. Ala nen aakumi wakkage logonet, at etenggen pogom aret ogobakkigirinabeegerak.
2 Aap inom, kwe inom, ogobakkigirinabeegerak. Ogobakkigirinake nagagerik, ale’nggen inoba piinok, inendage, Aakumi, aret tooninabeegerak.

3 Ti’nuk, at Aram nogo tahun seratus tiga puluh eeke nagagerik, apuluk ambi at enete-obaabut ndak-ndak aret ndareegerak. Ndake nagagerik, endage, Tet, aret tooneegerak.

4 Apuluk Tet aret ndake nagagerik, tahun delapan ratus ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak me, 5 at Ala nen Aram nogo ogobakkigireegerak wonage kagak lambuk togon tahun sembilan ratus tiga puluh eeke nagagerik, aret kambeegerak.

6 Ndi, at Tet nogo tahun seratus lima eeke nagagerik, at aput endage Enot aret ndareegerak.

7 Ndake nagagerik, tahun delapan ratus tujuh ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak me, 8 at Tet nogo ndarak kagak lambuk togon tahun sembilan ratus dua belas eeke nagagerik, aret kambeegerak.
9 Ndi, at Enot nogo tahun 90 eeke nagagerik, at aput endage Kenan aret ndareegerak.

10 Ndake nagagerik, tahun delapan ratus lima belas ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak me, 11 at Enot nogo ndarak kagak lambuk togon tahun sembilan ratus lima eeke nagagerik, aret kambeegerak.
12 Ndi, at Kenan nogo tahun 70 eeke nagagerik, at aput endage Makalalen aret ndareegerak.

13 Ndake nagagerik, tahun delapan ratus empat puluh ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak me,
14 at Kenan nogo ndarak kagak lambuk togon tahun sembilan ratus sepuluh eeke nagagerik, aret kambeegerak.
15 Ndi, at Makalalen nogo tahun 65 eeke nagagerik, at aput endage Yaret aret ndareegerak.
16 Ndake nagagerik, tahun delapan ratus tiga puluh ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak me,

17 at Makalalen nogo ndarak kagak lambuk togon tahun delapan ratus sembilan puluh lima eeke nagagerik, aret kambeegerak.

18 Ndi, at Yaret nogo tahun seratus enam puluh dua eeke nagagerik, at aput endage Enok aret ndareegerak.
19 Ndake nagagerik, tahun delapan ratus ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak me, 20 at Yaret nogo ndarak kagak lambuk togon tahun sembilan ratus enam puluh dua eeke nagagerik, aret kambeegerak.
21 Ndi, at Enok nogo tahun 65 eeke nagagerik, at aput endage Metutala aret ndareegerak.

 22 Ndake nagagerik, Ala imbirak mondok kunik logonet, tahun tiga ratus ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak me,
23 at Enok nogo ndarak kagak lambuk togon tahun tiga ratus enam puluh lima eeke nagagerik,
24 Ala imbirak mondok kunik logonet, eerit nage mbareegi, Ala nen eenik kagak wonok laganeegerak me, eebe lek aret kogogwaarak.
25 Ndi, aap Metutala nogo tahun seratus delapan puluh tujuh eeke nagagerik, aput endage Lamek aret ndareegerak.
26 Ndake nagagerik, tahun tujuh ratus delapan puluh dua ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak me,
27 at Metutala nogo ndarak kagak lambuk togon tahun sembilan ratus enam puluh sembilan eeke nagagerik, aret kambeegerak.
28 Ndi, at Lamek nogo tahun seratus delapan puluh dua eeke nagagerik, at aput ambi ndareegerak.
29 Ndake nagagerik, “At Aliku ALA nen nggween pulunogo pereegerak nogo paga yabu eerit nogo logonet, andi-pandi ee’ninake nogo yeenggwa nirage logowak nduk, nda’nagaarak me, endage Nu aret o,” yinuk, tooneegerak.
30 Ndi, aput Nu nogo ndake nagagerik, tahun lima ratus sembilan puluh lima ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak me,

31 at Lamek nogo ndarak kagak lambuk togon tahun tujuh ratus tujuh puluh tujuh eeke nagagerik, aret kambeegerak.
 32 Ndi, Nu nogo tahun lima ratus eeke nagagerik, apuri Tem inom, Kam inom, Yapet inom, aret ndaganabeegerak.

6 It aakumi yi maluk ndi maluk eeko nogogwaarak wone

1 O nggween paga yime aakumi ambik wigannogo logonet, it inapurilogwe komologwe inom ambik aret ndaganako nogogwaarak.
2 Ndi, it Ala apuri nen it endekem mendek inapurilogwe komologwe amuni mbanak kigirikwe iinok, iniki nen uugwe mbako nagaatik, we ugun aret wogonako nogogwaarak.

3 Ugun wogonabit nogwe iinok, at Aliku ALA nen, “It aakumi ti, kanggo menggaarak mendek me, iniki kooninakak yuwak nduk Aberiniki wogoragagirak nogo mondok-mondok inom logogin lek o. Ndi, ndarak iigak togon, ineenik logorak kuli tahun seratus dua puluh aret eerogo piyaagin o,” yinuk, yoragagerak.
4 O ti eyom paga it Ala apuri nen komologwe ugun wogonako nogogwaarak. Wogonako nogogwaarik, inaagalogwe ndaganakwi nogo ineebe yerek-nggorek ndaganako nogogwaarak me, o aa’nduk togon nggween paga time logonet, inendage mondok tiyanak aret wonogogwaarak.

 5 Yi aakumi ndi aakumi nggween paga maluk mban eerit nogwe, it inikime nen yi eeriyak ndi eeriyak koonggwi nogo ti, maluk mban aret koonggwi, eekwi nogo at Aliku ALA nen enegen iige nagagerik,
6 iniki mbake logonet, “It aakumi an nen ogobakkigirogo o nggween paga piigirak yi, eekwi paga an niniki puru eerogo panugwi me, ao,” yinuk, iniki wakkolage nagagerik,

7 “Aakumi inom, yi mendek ndi mendek inigen mbolok lek inigen mbolok kwi anebunu lombok inom, yi mendek ndi mendek inaanogum paga nugu menggaarak mendek inom, yirowe-ndirowe wiga agan nugu menggaarak inom, nggween paga yime logowak nduk, ogobakkigirogo piigirak kwe, it eekwi paga niniki puru eerogo panugwi me, it apit aret lek eerogo piyaagin o,” yinuk, yereegerak.
8 “Mondok lek eerogo piyaagin,” yereegerak kwe, at Nu alik perak, Aliku ALA ale’nggen oba pege logonet, ili eerogo teppikit mbareegerak.

At Nu nen eeke nagagerak wone

9-11 Aap Nu eeke nagagerak wone yi aret. At Nu apuri ineebe kenagan nogo inendage Tem, Kam, Yapet, aret ndaganabeegerak. Ndi, it yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogogwaarak nogo abok aret Ala enggaanom paga maluk mban eerit nogwe, yi awi ndi awi abok aret inanini nen ugun-ugun eerit nogwe, eekwi iigak kwe, at Nu alik perak, o ti eyom paga aakumi at inom wonogogwaarak nogo inenggela’me logonet, maluk eeke, aakumi inoone at oba pugwi, eeka’lek obeelom mban eerit nage logonet, Ala imbirak iniki kunik aret wonagagerak.
12 Wonage kagak kwe, it aakumi nggween paga wonogwe nogo abok aret maluk eerit nugwi paga o nggween paga yime abok aret maluk etenggen wigak yereegerak at Ala nen kage nagagerik,
13 aap Nu nogo yoge logonet, “It aakumi maluk eerit nugwi paga o nggween paga yi awi ndi awi abok aret inanini ambik agaarak me, ambinom ineenik logowak nduk teppiyaagin lek o. Aakumi tigitogon lek eerogo piige, ndi, o nggween yi mondok lek eerogo pege, eerikit o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yokkigi o.”
14 Yoge nagagerik, “Kat kapuri kinom logorak kinake perak, eyo moowi negen paga yiiro ambi ogobakkigikkolage logomunggun. Ogobakkigikkolage logonet, inikime time ko ogoorik-ogoorak eeppunuk, niyo unggwage kero, mut amburu negen aspal endekem-akem nabembunuk mbenanit nanu o.
15 Yiiro eebe ogobakkigike logonet, yogop aret ee’nu o. Irip aru-ogwe nggorek ti, metet seratus tiga puluh tiga kuli paga wakkage, ambe agi-ogu paga ti, metet 22 paga wakkage, ndi, yiiro eebe nggween paga nen kirin me mippuurak ti, metet 13 kuli paga wakkage, eeppunuk, wuke logomenggendik,
16 yiiro eebe oo’ngget maappunuk, weenom kobat nabenak agi oo’ngget maarak abu’me oolo ti paga metet ambit oolo kuli wakkagak eerogo pege, tilaabaga kenagan ta’mban-mban ogobakkigirogo pege, tungga oolo muundak mbangge, eeke logonu o.

17 Ndi, abu aret eeke kenok perak, yi mendek ndi mendek o nggween paga yime ineenik nugu menggaarak mendek abok aret mondok pup eerogo piyoorak nduk, mayu nggwok lombok wuppi woraminggirak paga inooke neenok, ambi ineenik logogun lek o. Abok tigitogon aret niyo paga ndonggoninabit namenggaarak kambit nagun o.

18 It abok aret ndonggoninabit nage logonet kwe, kat kakwe kimbirak inom, kapurilogwe it inakuwi inom, abok aret kinagap ndarikit nduk, yiiro kat wuremenggenom nogome aret unggwi namunggup o, yinuk, noone abuk nggaruk togon aret yokkiragi o.”

19-20 Yoge nagagerik, “Kat kapurilogwe inom yiiro enoona nogome unggwage logonet, yi mendek ndi mendek ineenik nugu menggaarak inenggaanggum warak yirowe-ndirowe inom, inigen mbolok lek inigen mbolok kwi inanebunu alitik-alitak inom, yi mendek ndi mendek inaanogum paga nugu menggaarak inom, nunggulik-nonggoorak abok aret ngguunok-kooli awi wiganiyak mendek kagak inooke kero, mbere’ndak luurogo mbo mban wogonake logomenggendik, kat kinom aret unggwi nanu o.”
21 Yoge nagagerik, “Kat kapuri kinom, yi mendek ndi mendek inom, nonggo logorak yi mendek ndi mendek nonggo menggaarak abok aret kuwak eeppunuk wonok unggwi nanu o.”

22 Yoge mbareegi, at Nu nen Ala yoreegerak nogo ndak-ndak abok aret eereegerak.

7 Niyo yenggenit laganeegerak wone

1Ti’nuk, at Aliku ALA nen Nu yoge logonet, “O yogondak yi eyom paga ndarak kat kinom wonogwe nogo inenggela’me nen kalik mban obeelom koonak eerit nage keege nagarak me, kat kapurilogwe kinom linik-lenok aret yiiro wurik me time unggwi nanu o.”

2-4 Yoge nagagerik, “Ne 7 paga aret logonuk o mayu nggwok lombok wuppi woraminggirak wangge aret kagak, nogo 40 yigin o. Nogo 40 yege kagak, niyo yenggenit laganemenggi-laganemenggi, alu’me-puurom abok aret tebengge logonet, an nen yi mendek ndi mendek ogobakkigirinabeegirak nogo ambi teppiyaagin lek abok aret niyo ndonggonogo piyaagin o. Ndonggonogo piyaagin me, peebi obaane’me wigak yuwak nduk, yi mendek ndi mendek op nonggo logorak mendek inigen mbolok lek inigen mbolok kwi inom, yirowe-ndirowe inom, anebunu lombok abok aret ngguunok-kooli mbere’ndak lombok mban 7 kuli leenogo piige, ndi, nunggulik mendek anebunu lombok ngguunok-kooli ineebe mbere’ndak lombok mban leenogo piige, eeppege logomenggendik, wogoren unggwi nanu o,” yinuk, yoreegerak.

5 Yoge mbareegi, at Nu nen Aliku ALA yoreegerak nogo abok aret ndak-ndak eereegerak.
6-7 At Nu nogo ndarak kagak tahun enam ratus ari nage mbareegi, niyo nggween paga yenggenit wage logonet, ndonggoninake kero, at Nu akwe imbirak inom, apuri inakuwi inom, inalik mban linik-lenok yiiro paga unggwi nogo nogogwaarik, wonogwe me,
 8 yi mendek ndi mendek nunggulik-nonggoorak inigen mbolok kwi inigen mbolok lek inom, yirowe-ndirowe inom, inaanogum paga nugu menggaarak inom,

9 Ala nen Nu yoreegerak ndak-ndak ngguunok-kooli inanebunu lombok abok aret aap Nu ka unggwogwe iigak,
10 nogo 7 yippunuk, mayu wuppi wagagerak wone nogo yi o.
11-16 At Nu akwe imbirak inom, apurilogwe Tem, Yapet, Kam inakuwi inom, yiiro inikime nogome unggwi nogogwaarak wonogwe me, yi mendek ndi mendek inigen mbolok kwi anebunu lombok inom, inigen mbolok lek anebunu lombok inom, inaanogum paga nugu menggaarak anebunu lombok inom, ina’naabit warak yirowe-ndirowe anebunu lombok inom, at Ala nen yi mendek ndi mendek ogobakkigireegerak inambe aagi warak ineenik nugu menggaarak inanebunu lombok abok aret ngguunok-kooli luurogon mbo mban at Nu yiiro paga wonage me ka unggwogogwaarak.
   Ka unggwogogwaarak nogo ti, Ala nen Nu yoreegerak nogo ndak-ndak yi mendek ndi mendek ineenik nugu menggaarak abok aret ngguunok-kooli imbirak luurogon mbo mban Nu yiiro paga wonage me, ka unggwogo mbareegwa, at Aliku ALA nen yiiro tungga nogo mondok omaawi nake nagagerik, o nggween paga mayu nggwok aret wuppi wagagerak. Mayu wuppi wagagerak nogo ti, at Nu nogo ndarak kagak tahun enam ratus ari nagagerak kagak, ti’nuk, tut ambit penembunuk peebi ambi penenak tanggal 17 ari nage nogo paga niyo nggween abu’me nen tubu-tubu lagit wage, agi mbogut paga nen niyo yenggenak nobarak wonagagerak nogo tu paarogo kuwo-kuwo wambit wage, eeke logonet, o mayu lubulubu wangge aret kagak, nogo 40 yereegerak.

17 Nogo 40 yege kagak, niyo nogo yenggenit lagangge logonet, yiiro nogo niyo ogum paga piyak-payak ee’nuk wonok laganeegerak.
18 Niyo nogo mondok nggwok aret yenggenit lagangge logonet, yiiro nogo niyo yenggenak ogum paga leyak-nggweyak agan nege nagagerak.
19 Ndi, niyo nogo mondok nggwok aret yenggenit lagangge logonet, yi puut ndi puut nggorek mbogut abu’me ndak-ndak wonage nogo abok aret niyo taanit nagagerak.

20 Niyo taanit laganeegerak nogo puut kirin paga nen yenggenit agi pi laganeegerak nogo ti, metet 7 kuli aret yenggeneegerak.
21 Niyo yenggenit lagangge logonet, yirowe-ndirowe inom, yi mendek ndi mendek inigen mbolok lek inigen mbolok kwi inom, yi mendek ndi mendek nggween paga nugut-tiyak agan nugu menggaarak inom, aakumi inom, yi mendek ndi mendek ineenik nugu menggaarak abok aret niyo ndonggoninabit nagagerak.
22 O nggween paga yime inambe aagi warak ineenik nugu menggaarak tigitogon aret niyo ndonggoninabit nagagerak.
23 O nggween paga yime menggaarak yi aakumi ndi aakumi inom, yi mendek ndi mendek inigen mbolok lek inigen mbolok kwi inom, inaanogum paga nugu menggaarak inom, wiga
agan nugu menggaarak yirowe-ndirowe inom, abok tigitogon lek eerogo piyareegerak kwe, at Nu inom yiiro paga wonogogwaarak nogo perak, ambi ndonggoninabulik Ala nen inili agago piyareegerak.
24 Ndi, niyo nogo yenggenak aret wonage kagak, nogo seratus lima puluh aret yereegerak.

8 Niyo yenggenak nogo porok yereegerak wone

1 At Nu inom, yi mendek ndi mendek inigen mbolok kwi anebunu lombok inom, inigen mbolok lek anebunu lombok inom, abok aret yiiro paga wonogogwaarak nogo at Ala nen kobak eerogo piyoolik aberak aret wonagagerak me, wiya nggwok ambi o nggween paga yime nappi wage mbareegi, niyo nogo poro agan wambeegerak.

2 Porok yikit nduk eeke logonet, niyo eneeri nggween abu’me nen tubu-tubu lagi wage nagagerak nogo porok ari, niyo yenggenak mbogut paga nen kuwokuwo wambit wage nagagerak nogo na’nage, o mayu mbangge, eeke mbareegi,

3 Ala nen o wiya nappi wagagerak nogo paga niyo yenggenit nagagerak nogo poro agan wangge kagak, ne seratus lima puluh ari nage mbareegi,
4 aap Nu nogo ndarak kagak tahun enam ratus eereegerak nogo paga tut 7 penenak tanggal 17 paga yiiro wurik nogo tebe agan puut Ararat paga kwi’nari wambeegerak.

5 Kwi’nari wambeegerak kagak, niyo nogo poroninuk wangge logonet, tut 10 penenak tanggal 1 ari wage paga puut-puut abok aret kenom arit nage kogogwaarak.

6 Kogo nogogwaarik, nogo 40 yippunuk, at Nu nogo nen woonik ambe mbanak nogo paake nagagerik, 7 towe ya’ngge-ya’ngge ambi wumbereegerak wiganinuk nege aret kagak, niyo nogo awo aret poro agan wangge nagagerak.

8 Awo poro agan wangge kagak, at Nu nen, “Niyo abet aret poro agan wangge logonet, nggween kin agaarak kaamun ilik, lek a? Liippikit o,” yinuk, towe puume wumbereegerak.

9 Wumbereegerak wiga agan nereegi-nereegi niyo nogo awo porok yaga’lek kenok, “Nano paga nagabubok?” mbareegi, iyok paga yungguninuk, “Unggwi wora,” nduk, wiga agan tungga paga ari wage mbareegi, Kejadian 15 Wakkagagerak 7-8 at Nu nen eenggi wumbege nagagerik, pigogo mambereegerak.
10 Mambege nagagerik, niyo nogo awo porok yaga’lek kenok, tokkage logonet, nogo 6 yinuk, ko’lu towe puume nogo pigogo yiiro paga nen ambinom wumbereegerak.

11 Wumbereegerak wiga agan nereegi-nereegi eyo tayitun engga ambi ambeme nggereninuk o kiyoma iyok paga unggwi wage mbareegi, at Nu nogo nen, “Yogondak perak, niyo abu porok yegerak kagi,” mbareegerak.
12 Mbake nagagerik, tokkage logonet, nogo 6 yinuk, ko’lu at Nu nen towe puume nogo ambinom wumbege mbareegi, iyok paga yungguninuk, at owagam unggwi woroolik aret mbaganeegerak.
13 Ti’nuk, at Nu nogo ndarak kagak tahun enam ratus satu eeke nagagerik, tut ambi penenak tanggal 1 age paga niyo nogo porok yereegerak kagagerak. Kage nagagerik, at Nu nogo tu paarogo ena wunnage nagagerik, nggween abu aret woloonnarit nage kagagerak.

14 Ti’nuk, tut ambi penenak tanggal 27 paga nggween nogo abok aret woloonnagagerak.
15 Woloonnarit nage mbareegi, at Ala nen Nu nogo yoge logonet,
16 “Kat inom, kakwe inom, kapuri inakuwi inom, abok aret yiiro paga nen wundi nanip o.

17 Kit wundi nogo logonet, yi mendek ndi mendek ineenik nugu menggaarak yirowe-ndirowe inom, yi mendek ndi mendek inigen mbolok lek inigen mbolok kwi inom, inaanogum paga nugu menggaarak inom, abok aret o nggween paga yime it mendek mban ndaganako logonet, ineebe ambik wigannarit nogo logowak nduk, kinom aret wundi nanip o.”
18 Yoge mbareegi, at Nu akwe imbirak inom, at apuri it inakuwi inom, yiiro paga nen aret wundi nogogwaarak.
19 Wundi nogo mbareegwa, yi mendek ndi mendek inigen mbolok lek inigen mbolok kwi inom, inaanogum paga nugu menggaarak inom, yirowe-ndirowe inom, yi mendek ndi mendek ineenik o nggween paga nugu menggaarak abok aret inanebunu lombok ndegen-ndegen aret wundit nogogwaarak.

At Nu nen ndomba warogo Ala alut eereegerak wone

20 Abu aret wundi nogo nogogwaarik, at Nu nogo nen at Aliku ALA alut eerikit nduk yugum ndoonogo pege nagagerik, yi mendek ndi mendek op nonggo logorak mendek tapi, ndomba, kambin, towe, anebunu lombok abok aret ambitak nggigik agago Aliku ALA ake warogo kani kuneegerak.
21 Nogo warogo kani kuneegerak obari Aliku ALA ogobak me nage mbareegi, iniki ale’nggen age nagagerik, iniki nen mbake logonet, “It aakumi yi, wologwe-mbuulogwe paga nen maluk eeriyak koonggo logogun aret kwe, koonggwi iinok, an nen o nggween paga yime pulunogo piigirak kokwak, peebi togop ambi pulunogo piinok, maluk eeppiige logogin abu lek o. Ndi, yi mendek ndi mendek ogobakkigireegirak ineenik nugu menggaarak mendek yogondak inookirak kokwak peebi togop ambi inoorigin mondok lek o.
22 Yogondak o nggween yi, Lek aga’lek awo wonage kagak, Mbi puut age, lek age, O kibi age, mayu wage, O togwi age, aganggen age, O kiip age, o weege, Togop aret eeke logogin o,” yinuk, yereegerak.

9 Ala nen Nu wone abuk nggaruk togon yoreegerak wone

1 Ari nagagerik, Ala nen Nu apurilogwe inom ale’nggen inoba piige logonet, “Kit kineebe ambik wiganit nogo logonet, o nggween paga yime ndak warak logobagip nduk, kinapuri-kinombowologwe ndaganabit nogo logonip o.
2 Yi mendek ndi mendek o nggween paga yime nugu menggaarak inigen mbolok lek inigen mbolok kwi inom, yirowe-ndirowe wiga agan nugu menggaarak inom, inaanogum paga nugu
menggaarak inom, yi mendek ndi mendek niyo yenggenak laut inikime menggaarak inom, abok aret kit kinabu’me piinok logonet, kit kiinok, it inagabiti mba’- nuk, kinogole nen mbaganggo logogun o.

3 Ndi, yi mendek ndi mendek ineenik nugu menggaarak nogo ti, kit nonggo logorak op aret o. Ndi, an nen yi mendek ndi mendek engga mili wungge menggerak mendek nonggo logomunggup nduk, wokkiragagirak nogo ndak-ndak yi mendek ndi mendek abok aret nenet nogo logobagip nduk, yogondak wokkiragi o.
4 Wokkiragarak kwe, ineenik eeke menggerak alom ti, inamiya aret me, yi mendek ndi mendek amiya wungga’lek kagak warak kenok perak, noorak mage o.

5 Ndi, kit aakumi kineenik monggotak alom ti, kinamiya aret me, aap ambi nen kit ambi kinooremenggaarak kangge kenok, an nen amee’nggo waagin aret o. Nggeewo-wam, towe-pagi, yi waalo ndi waalo nen aap ambi nibinemenggaarak kangge kenok ti, an nen amee’nggo wagangge logogin mban. Ndi, aap ambi nen ore ambi waremenggerak kangge kenok, at kunduk amee’nggo waagin aret o.
6 An Ala neebe pogom aakumi ogobakkigirogo piyareegirak me, aap ambi nen aap ambi wake kenok, onggo aap alik ambi nen at aret warogo puwak o,” yoreegerak.

7 “Ndi, kit perak, o nggween paga yime kinapuri-kinombowologwe wigannarit nogo logowak nduk, kinapuri ambik aret ndaganabit nogo logonip o,” yinuk, yoreegerak.
8 Yoge nagagerik, Ala nen Nu apuri inom ambinom yorage logonet,

 9-10 “Yogondak kit inom, kit kinapurilogwe wigannaremenggaarak inom, yi mendek ndi mendek ineenik nggween paga nugu menggaarak yiiro paga nen kinom wundi wogotak yirowe-ndirowe inom, yi mendek ndi mendek inigen mbolok kwi inom, inigen mbolok lek inom, abok aret kinom eeko logorak an wone abuk nggaruk togon ambi yokkira o,” yinuk, yorage logonet,
11 “Yi mendek ndi mendek ineenik nugu menggaarak niyo nggwok paga lek eerogo piigirak yi kokwak, peebi ambinom niyo nen kinooke, ndi, o nggween yi ambinom niyo paga nen lek eerogo pege, eerigin mondok lek o, yinuk, noone abuk nggaruk togon yokkiragi o.”

12 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit inom, yi mendek ndi mendek ogobakkigireegirak ineenik nugu menggaarak kinom wonogwe nogo inom, noone abuk nggaruk togon yokkiragi yi, kit kinombowologwe nda’narit namenggaarak kinom abok aret aberak logobagip nduk,
13 kineenu agak, luware mbogut paga karerogo nappigi o. Nappege neenok, aakumi nen yogo logonet, Ala nen nit aakumi o nggween paga wonogwe ninake nen wone abuk nggaruk togon mbangge logonet, luware karerogo pereegerak yi o, yinuk, yogo logogun o.

14 Mayu wage nagaatik, mbangge kagak, mbogut paga luware karerogo nagake kenok,
15 an ninom wone abuk nggaruk togon mbanggoorak yi nogo abeke logonet, kit inom, yi mendek ndi mendek anebunu lombok ogobakkigirogo piyareegirak ineenik nugu menggaarak inom, niyo nggwok paga ambinom tigitogon lek eerogo piyaagin lek o.

16 Ndi, luware nogo mayu nggare-nggare wage enggela’me nagake nenegen kage logominggirik, yi mendek ndi mendek ogobakkigirogo piyareegirak ineenik nugu menggaarak anebunu lombok o nggween paga menggaarak ninom wone mondok abuk nggaruk togon mbanggoorak nogo aberigin o,” yinuk, yoragagerak.
17 Yorage nagagerik, Ala nen aap Nu ambinom yoge logonet, “It o nggween paga menggaarak abok aret ninom wone abuk nggaruk togon mbanggoorak nogo ineenu ogo logowak nduk, luware ti aret pigi o,” yinuk, yoragagerak.

 Nu apuri inom eeko nogogwaarak wone

18 At Nu apuri yiiro paga nen wundi wogogwaarak nogo ti, Tem inom, Kam inom, Yapet inom, aret wundi wogogwaarak. At Kam nogo nen aput Kanan aret ndareegerak.

19 Ndi, aap Nu apuri nogo ti, ineebe kenagan ti aret o. Ndi, ineebe kenagan ti paga nen yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime wigannogogurak.
20 At Nu nogo ti, yabu eeka wonagagerak me, yabu eeke logonet, aa’- nduk togon anggur awi yake nagagerak nogo at aret.
21 Yake nagagerik, ti’nuk, anggur amburu mburunogo nengge logonet, iniki abu lek a’nuk kumili kungge nagagerik, ayum yirik lek awooliyana wonagagerak.

22 Ayum yirik lek we wonage me, at Kanan ogoba Kam nogo enegen kage nagagerik, yonggo at oreewi mbere nogo yora nagagerak.
23 Yora nagagerak wogo nogogwaarik, Yapet Tem imbirak nen inogoba ayum yirik lek agap mbelanak wonage mbareegi, inigen anggu’nggan nen inogoba kookwak nduk, yum tabak inambo’me mulumbunuk, ando-ando piganok inambot melak nogo nogogwaarik, nggoorogo inogoba nogo lenggembunuk, mbawok aret wundi wogogwaarak.

24 Lenggembunuk wundi wogogwaarak iigak, at Nu anggur amburu neenok iniki lek agagerak nogo iniki awi ya’nage mbareegi, at aput peebi mendek nen eereegerak eenu age nagagerik,
25 at Nu nen ari logonet, “At Kanan nogo ti, Oreewi inayeloman abu tebenak aret logowak nduk, Pulunogo pigi o.”
26 Ari nagagerik, ambi ari logonet, “At Tem ogoba ti, Ala aret me, Aliku ALA endage alut eeke agarik kwe, At Kanan perak, ogobaluk Tem ayeloman aret logowak o.

27 Ala nen aap Yapet o logowam tenak eerogo wogoge, At apuri inom, at Tem apuri inom, o ambit me Obeelom aret logowak nduk, eeppiige, Eeke logogin kwe, At Kanan perak, Ogobaluk Tem apuri inom inayeloman aret logowak o,” yinuk, yereegerak.

 28 Ndi, aakumi niyo nggwok paga abu inooreegerak kagak, at Nu nogo tahun tiga ratus lima puluh ambinom aret eereegerak me,
29 at Nu nogo ndarak kagak lambuk togon tahun sembilan ratus lima puluh aret eeke nagagerik, kambeegerak.

10 Yi aakumi ndi aakumi wigannogogwaarak inendage mbanak wone

1Niyo paga nen yi aakumi ndi aakumi yi mendek ndi mendek abok aret ndonggoninake mba- reegi, at Nu apuri Tem, Kam, Yapet nogo wonogo logonet, inapuri aap ndaganabit nogogwaarak inendage yi o.

Yapet apuri wigannogogwaarak wone

2 At Yapet apuri ti, Nggomet, Magok, Marayi, Yawan, Tuban, Metek, Tirat, aret ndaganabeegerak.
3 Ndi, Nggomet apuri ti, Atekenat inom, Iripat inom, Togarama inom, aret ndaganabeegerak. 4 Ndi, aap Yawan apuri ti, Elita inom, Taritit inom, Kitim inom, Ororanim inom, ndaganabeegerak.
5 It aap yi paga nen yi aakumi ndi aakumi inawi yi aa’nggi paga inanggween inalitak lombok logonet, inanebunu inom, inoone inom, inalitak aret wigannarit nogo nogogwaarak.

Kam apuri wigannogogwaarak wone

6 At Kam apuri nogo ti, Kuti inom, Mitarayim inom, Put inom, Kanan inom, aret ndaganabeegerak.
7 Kuti apurilogwe ti, Teba, Kawila, Tabata, Arayema, Tabeteka, aret ndaganabeegerak. Ndi, Arayema apuri ti, Tiyeba Nderan imbirak aret ndaganabeegerak.

8 Ndi, Kuti apuluk Nimorot ndareegerak nogo, ogogumbuk anini ambik wonagagerak paga o nggween paga yime iyaalok togon endage nggwok wigak yereegerak nogo at aret o.

9 At nen Aliku ALA agabiti mbaka’lek anini wulo aakumi inooka wonagagerak me, aap ambi anini ambik kenok, aakumi nen yogo logonet, “Aliku ALA agabiti mbaka’lek anini wulo aakumi inooka aap Nimorot kokwak eeke yi,” yinuk, yogo nogogwaarak.

10 At nogo alik nen iyaalok togon nggween Tineyat taganak o nggwok Mbaben inom, Erek inom, Akat inom, unde wonagagerak.
11 Time nen at o Atiyut nage nagagerik, o Niniwe inom, Erekobot inom, Kala inom,

12 ndi, o Niniwe Kala oolo time o Ereten inom, nogome o inambit- mbit wurogo pit nage nagagerak. O Ereten ti, “O kota nggwok o,” yogo nogogwaarak.
13-14 Ndi, aakumi inanebunu Lurim inom, Anamim inom, Lekabim inom, Naputukim inom, Paturutim inom, it aakumi Pilitin mendek wigannogogwaarak aap Katulukim inom, Kapotorim inom, inombo ti, aap Mitarayim nogo nen aret wiganogo piyareegerak.

 15 Ndi, aap Kanan nogo nen apuluk manggu Tiron aret ndake, ti’- nuk, Ket ndake, eereegerak.
16 Ndi, aakumi inanebunu Yebut inom, Amori inom, Nggiragati inom,

17 Kewi inom, Ariki inom, Tini inom,
18 Arawari inom, Temari inom, Kamati inom, inombo ti, Kanan nogo nen aret wiganogo piyareegerak. Ti’nuk, peebi it aakumi aap Kanan ombowologwe nogo ti, yi awi ndi awi aret wiganit nogo logonet,
19 inanggween nogo ti, o Tiron nen o Nggerat pa’nggwe Nggata kuli inom, ndi, o Torom, Nggomora, Arama, Teboyim pa’nggwe o Lata kuli inom, aret unde eekkologogwaarak.

20 At Kam ombowologwe ndarak ndegek lombok inoone inom, inanggween inom, inanebunu alitak lombok ogo nogogwaarik, nggwok wiganeegwaarak nogo ti aret.

Tem apuri wigannogogwaarak wone

 21 At Ebet apuri abok aret inombo Yapet oweeluk Tem nogo nen apuri ndaganabeegerak nogo yi o.
22 Tem apuri ti, Elam, Atiyut, Arapakatat, Luri, Aram, aret ndaganabeegerak.
23 Ndi, Aram apuri ti, Ut inom, Kun inom, Nggetet inom, Mat inom, ndaganabeegerak. 24 Aap Arapakatat aput ti, Tela. Ndi, Tela aput ti, Ebet.
25 Ndi, at Ebet nogo nen apuri wologwe mbere ndaganake nagagerik, ambi nda’nagagerak kagak, o nggween oolo mogonnagagerak me, endage Pelek. Ndi, awuluk endage Yokatan.

26 At Yokatan nen Alomorat, Telep,  Katat-Mawet, Yera,
27 Karoram, Utan, Ndikala,
28 Oban, Abimayen, Tiyeba,
29 Opit, Kawila, Yobap, aret ndaganabeegerak me, it yi abok at Yokatan apuri aret.

30 It inawi ti, o Meta nen oonegen lagi wage menggim puut Tepat enggage wanenogo pereegim yime pa’nggwe time aret wonogogwaarak.
31 At Tem ombowologwe ndarak ndegek lombok inoone inom, inanggween inom, inanebunu alitak lombok ogo nogogwaarik, nggwok wiganeegwaarak nogo ti aret.
 32 Ndi, niyo nen yi mendek ndi mendek tigitogon ndonggoninake mbareegi, at Nu apuri ndegek lombok ndaganabit nogo logonet, inanebunu alitak lombok a’nuk, yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok abok aret o nggween paga yime wiganit nogogwaarak nogo, it yi nen aret o.

11 O Mbaben ta’mban-mban wukwi me mappiyareegerak wone

1O nggween paga yime apit aret yi aakumi ndi aakumi inoone unggut alitik-alitak abu lek inoone ambit mban aret yogo nogogwaarak.
2 It inoone ambit aret wonogo logonet, it abok aret luuwi mondo agan oonegen wundi wage menggim pa’nggwe time ari nogo logonet, o Tineyat kobappaga time kwaappogo nogogwaarik, nogome aret ye mbanggologogwaarak.

3-4 Ye mbanggologo nogogwaarik, time wonogo logonet, ne ambi paga it mban-mban wone mbanggo logonet, “Nit o nggween paga yime ma’nogwe niyo, ninendage mondok nggwok eekkolaawok nduk, nggween longgo warogo abu obeelom worarogo punuk, o ambi nggwok kirin nggorek mbogut imbirak ndak-ndak aret wuruwok nduk, kuwak ari woraanip o,” yinuk, kuwak ari wogo nogogwaarik, yugum obaane’me nggween longgo warogo ta’mban-mban eerogo kwippit laganggwi, ndi, nggween nggabok obaane’me mut amburu negen aspal nogo nggalenogo mbenanggwi, eerogo wurit laganggo nogogwaarak.
5 It aakumi o nggwok kirin nggorek wurit laganggwi nogo at Aliku ALA nen enegen iige nagagerik, “Nonggop eekwi iyaamun?” yinuk, pegiya wambi wagagerak.

6 Pegiya wambi wage nagagerik, ari logonet, “It aakumi yi, inoone inom, inanebunu inom, ambit aret me, Yogop eeruwok o, yinuk, yi aret eekwi me, logonet-logonet it ambi eeriyak mbakwi nogo ti, abunuk nggwok aret eeko logogun kagi,”

7 ari nagagerik, “It inoone ambit yogwe nogo konen-konen yogo logokwak, inoone inalitak lombok eerogo piyaawok o.”
8 Ari nagagerik, at Aliku ALA nen o nggween paga yi o ndi o mak eerogo nappiige mbareegi, it aakumi o nggwok wurit laganggwi nogo lek aret agagerak.

9 At Aliku ALA nen yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime inoone alitak lombok agan nugu logowak nduk, yi awi ndi awi mak eerogo piyareegerak mbaganit nogo logonet, inoone alitak lombok agan nogogwaarak kenok, o nogo endage Mbaben aret tooneegwaarak.

Tem apuri wigannogogwaarak wone

10 Aap Tem apuri wiganak inendage yi o. Yi mendek ndi mendek abok aret niyo paga ndonggoninake mbareegi, tahun mbere eeppunuk, aap Tem ndarak kagak tahun 100 eeke mbareegi, aput Arapakatat aret ndareegerak.
11 Ndake nagagerik, tahun lima ratus ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak.
12 Ndi, at Arapakatat tahun 35 eeke nagagerik, aput Tela aret ndareegerak.
13 At Tela ndake nagagerik, tahun empat ratus tiga ari nage kagak, apuri ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak.
14 At Tela nogo tahun 30 eeke nagagerik, aput Ebet aret ndareegerak.
15 Ndake nagagerik, tahun empat ratus tiga ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak.
16 At Ebet nogo tahun 34 eeke nagagerik, aput Pelek aret ndareegerak.

17 Ndake nagagerik, tahun empat ratus tiga puluh ari nage kagak, apuri ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak.
18 Ndi, at Pelek tahun 30 eeke nagagerik, aput Ereku aret ndareegerak.

19 Ndake nagagerik, tahun dua ratus sembilan ari nage kagak, apurilogwe ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak.
20 At Ereku tahun 32 eeke nagagerik, aput Teruk aret ndareegerak.
21 Ndake nagagerik, tahun dua ratus tujuh ari nage kagak, apuri ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak.
22 At Teruk tahun 30 eeke nagagerik, aput Nakot aret ndareegerak.
23 Ndake nagagerik, tahun dua ratus ari nage kagak, apuri ando aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak.
24 At Nakot tahun 29 eeke nagagerik, aput Tera aret ndareegerak.
25 Ndake nagagerik, tahun seratus sembilan belas ari nage kagak, apurilogwe aap inom, kumi inom, ndaganabeegerak.
26 Ndi, at Tera tahun 70 eeke nagagerik, aput Abaram inom, Nakot inom, Karan inom, ndaganabeegerak.

Aap Tera apuri wigannogogwaarak wone

27 At Tera apuri wigannogogwaarak inendage yi o. At Tera nen apuri Abaram inom, Nakot inom, Karan inom, ndaganabeegerak. At Karan nogo nen apuluk Lot aret ndareegerak.

28 Ndi, at Karan ogoba Tera awo eenik wonage kagak aput Karan nogo nda’nagagim aakumi Katirim iname yaga’lelo Ut nogome aret aa’nduk kambeegerak.

 29 At Abaram Nakot imbirak kumi wogonabeegwaarak nogo ti, at Abaram nen kwe Tarayi wagangge, ndi, at Nakot nen kwe Milaka aap Karan apuluk nogo wagangge, eereegwaarak. At Karan nogo nen apuri Milaka Yitaka imbirak ndaganabeegerak.

30 Ndi, at kwe Tarayi nogo perak, aagaluk ndaka’lek wubili aret wonagagerak.
31 Ne ambi paga at aap Tera nogo nen o Kanan naakit nduk, at aput Abaram wagangge, at ombooluk Karan apuluk Lot nogo wagangge, ayinggelo Abaram akwe Tarayi nogo wagangge, eeke nagagerik, aakumi Katirim iname yaga’lelo Ut nogome mbo punuk, o Karan time aret ari nanuk, nogome mondok puk aret ogogwaarak.
32 Nogome wonogo logonet, at Tera nogo ndarak kagak tahun dua ratus lima eeppunuk aret kambeegerak.

Pasl 12
1 Ala nen Abaram Karan nogome aret wonogwe me, at Aliku ALA nen Abaram yoge logonet, “Kanggween inom, kowe-kawot inom, koreewi kinagunu ambi’me kinom menggendak wone inom, mondok teppiige logomenggendik, an nen o kat logowam ambi titikkege neenok, time aret nanu o.
2 Time namenggendak me, Nale’nggen koba pagage logonet, Kat paga nen kanebunu nggwok wigak yuwak nduk eeppagage, Kendage nggwok aruwak nduk tiyappagage, Eeriminggirak paga Aakumi ambik obeelom eeppiige logomunggun o.

3 It aakumi nen kat obeelom eeppagagwi iinok, An nen it obeelom eerogo piige, Ndi, it aakumi nen kat pulunogo pagagwi iinok, An nen it pulunogo piige, Eeke logogin o. Yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime abok aret Kat paga inale’nggen ambik kogo logogun o,” yinuk, yoreegerak.
4-5 Yoge mbareegi, Abaram nogo ndarak kagak tahun 75 eeke nagagerik, Aliku ALA nen at yoreegerak nogo ndak-ndak o Karan wonagagim nogome teppunuk, at akwe Tarayi inom, at awuluk aput Lot nogo inom, o Karan logonet, amindik-amendek kuwak eereegerak nogo
inom, ayeloman mini inom, abok aret wogoren o Kanan Ala nen, “Nak o,” yoreegim nogome aret wogogwaarak.
6 O Kanan nogome aret unggwi wogo nogogwaarik, o ti eyom paga aakumi Kanan mendek time wonogwe iigak mban, nok-nok, o Tikem eyo teno alome o More nogome aret wogogwaarak.
 7 Wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Abaram owagam wage nagagerik, yoge logonet, “An nen o yi kat paga wiganak nen unde eeppunuk logowak nduk, wogorigin o,” yoge mbareegi, at Abaram nen, “Aliku ALA nowagam pe’neya wagaarak o,” yinuk, Aliku ALA ake warogo kani kunggo logorak yugum logonogo pereegerak.

8 Logonogo pege nagagerik, at Abaram nogo o nogome teppunuk, puut tiyak-tebek o Mbeten oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nogome puk ari wage nagagerik, o Mbeten nogo oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe agi nikkagak, ndi, o Ayi oonegen lagi wage menggim pa’nggwe ogu wukkagak, oolo time ooliya wuppunuk logonet, yugum logonogo punuk, Aliku ALA ake pege logonet, at Aliku ALA endage kunogo alut eereegerak.

 9 Ti eeke nagagerik, peebi nen, o nogome teppunuk o ambime nen ambime unggwagak eerit o Kanan, o ame pa’nggwe karume nggwok time aret ari nagagerak.

Abaram o Metit logonet eeke nagagerak wone
10 At Abaram o Kanan nogome wonage me, ne ambi paga mbi noogelo aret agagerak. Mbi noogelo abu nggwok aret age mbareegi, o Metit time aap nggiru negen logonuk woraawok nduk nogogwaarak.
11-13 Nogo nogogwaarik, o Metit unggwi nawok nduk eeko logonet, Abaram nen akwe Tarayi yoge, “Kat kwe abu kigirikwe lombok me, it aap Metit mendek inigen keego logomenggaarik, Yi at akwe aret o, yinuk, kat ndinggako logonet, an noorukwak me, kat nen, Yi an noweeluk aret, yoraamunggun o. Togop yorage keenok, an nooka’lek teppanemenggaarak paga nimbirak op aret logogun o,” yinuk, yoreegerak.

14 Wone ti nogo abu mbambunuk, o Metit unggwi nogo mbareegwa, it aakumi Metit mendek nen kwe Tarayi nogo abu amuni mbanak kigirikwe lombok kogogwaarak.

15 Ndi, at aap endagembogut Metit mendek inom yabu eeko menggaarak nogo nen kwe Tarayi nogo amuni mbanak kigirikwe inigen kogo nogogwaarik, “Kwe kigirikwe yogop kogoorak o,” yinuk, aap inowe endagembogut nogo yori nogo mbareegwa, “Wa nanip o,” yorage mbareegi, kwe nogo wonok at awi o nggwok abe wurik me pi nogogwaarak.

16 Wonok pi nogo mbareegwa, at aap endagembogut nogo nen kwe Tarayi nogo, “Koloorak,” mbake logonet, iniki obeelom paga Abaram imbirak lambungge nagagerik, kambinndomba inom, lembu-tapi inom, keledai ngguunok-kooli inom, ayeloman kumi-aap inom, unta inom, abok kuwak eerogo Abaram wogoreegerak.

17 At aap endagembogut nogo nen Abaram akwe Tarayi nogo koloorak mbareegerak paga at Aliku ALA nen andi etenggen alitik-alitak mondok iya inagabiti warak mendek aap endagembogut nogo oba inom, awuri at ame wonogwe nogo inoba inom, nappi wagagerak.

18-19 Nappi wagagerak andi eeginabit nage mbareegi, at aap endagembogut nogo nen Abaram wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Kat nen, Nakweeluk, yagambok, Nawuluk, yagandak paga, An kolaakit, mba’nuk, name pi wagarak me, kat nonggop nduk, An nakwe aret o, yuulik eekendak ti paga an maluk eeppanegendak o. Kat kakwe aret me, ko’nok nak o.”
20 Yoge nagagerik, at awuri nogo yorage logonet, “At Abaram ti, ame nawak nduk, nappi nanip o,” yorage mbareegi, at awuri nogo nen at Abaram akwe inom, amindik-amendek inom, abok aret wogoren nappiya wogogwaarak.

13 Lot Abaram imbirak inalitak ogogwaarak wone

1Ndi, at Abaram nogo akwe inom, amindik-amendek inom, abok aret wonok o Metit nen wundi wogo logonet, at oweeluk aput Lot nogo inom o Kanan, o ame pa’nggwe karume nogome unggwi wogogwaarak.
2 At Abaram nogo at aanggumi kambin-ndomba inom, tapi-keledai inom, mbuti emas inom, mbuti perak inom, amindikamendek ambik aret me, at eenggi warak lombok aret wonagagerak.
3 O time wonagagerik, ti’nuk, peebi nen ambime unggwagak ambime unggwagak eerit o Mbeten ari nogo nogogwaarik, maan aa’nduk at o Mbeten agi nikkagak o Ayi ogu wukkagak oolo time ooliya wuppunuk,
4 yugum logonogo pereegim nogome unggwi nogo nogogwaarik, time nen at Aliku ALA endage kunogo alut eereegerak.
5 Nogome wonogo logonet, at Lot nogo Abaram imbirak nege logonet, aanggumi kambin-ndomba inom, tapi-keledai inom, akwe-apuri inom, ayeloman mini inom, ambik aret wonagagerak.
6 Ndi, it Abaram Lot imbirak inaanggumi apit ogogwaarak paga o taganak mbuuluk aret me, imbirak o ambi’me logorak meek aret age mbareegi,
7 Abaram aanggumi ndegeninaka inom, Lot aanggumi ndegeninaka inom, wone wako nogogwaarak. Ndi, ti eyom paga it aap inanebunu Kanan mendek inom, Perit mendek inom, time aret wonogogwaarak.
8 Togop aret wone wako mbareegwa, at Abaram nen wone koonogo Lot yoge logonet, “Nit nimbirak ambit aret me, kat an nimbirak inom, kat kawuri an nawuri inom, ndugwi puurak ti, mondok meek aret me, 9 ninalitak mogonak logowok nduk, kat nen keenggi kwaare’me nggwe nage keenok, an nen keenggi abeme nggwe nage, ndi, kat nen keenggi abeme nggwe nage keenok, an nen keenggi kwaare’me nggwe nage, eerigin me, kat mban miiru o.”

10 Yoge mbareegi, at Lot nogo enegen pe’nage nagagerik, o Eren Aliku ALA nen ogobakkigireegerak nogo inom, o Metit abeenok Towat pa’nggwe inom, imbirak abu obeelom wonagagerak ti kokwak, nggween niyo Yoraran ndirok kobappaga abu obeelom niyo eneeri wundit nage menggim nggween mili lombok aret kagagerak. Ti kagagerak nogo ti, at Aliku ALA nen o kota Torom inom, Nggomora inom, awo lek eerogo pega’lek kagak kagagerak.
11 At Lot nogo niyo Yoraran ndirok kobappaga time abok aret op mbareegi, miikkolage nagagerik, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nogome aret nagagerak. Ti eeko nogogwaarik, it Abaram Lot imbirak inalitak ogo logonet, 12 at Abaram nogo, o Kanan nogome puk age kagak, at Lot nogo niyo Yoraran ndirok kobappaga yaga’lelo ambik wurik enggela’me o Torom koorok time ooliya wuppunuk wonagagerak.

13 It aakumi o Torom nogome inobaabut mondok maluk lombok logonet, Aliku ALA enegen kagak, inagabiti mbaka’lek maluk eeko menggam kagak aret nagagerak.

 At Abaram o Keboron nagagerak wone            

 14 At Lot Abaram imbirak inalitak ogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Abaram owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Kat keebe mi’ndak me taati nen o irip-irip agi nggwe ogu nggwe abok aret kenegen nakket o.”
15 Yoge nagagerik, “O yi taganak kat kenegen kagandak ti, abok aret kat inom, kat kapuri ndaganabemenggendak inom, unde eeppunuk, mondokmondok logobagip nduk wokkiraagin o.”
16 Yoge nagagerik, “Mbini kale’ngga lingginiyak op nen lingginogo kapuri ndaganaburak ti, ndakndak wokkirigin, yokkiriyak kwe, lingginiyak meek me, Mbini kale’ngga lingginiyak meek ti kokwak aret wokkirigin o, yinuk, yokkigi o.
17 Togop me, O kat wokkirigin, yokkigirak kenegen kagandak ti, yogondak tigitogon aret wokkege me, irip agi-ogu, unggut aru-ogwe tigitogon kenegen yomboonit nak o.”

18 Yoge mbareegi, at Abaram nogo, o nogome teppunuk, o Keboron eyo teno alome o Mamere koorok nogome ari woraanuk, Aliku ALA alut eeke logonet, ake warogo wogoge logowak nduk, yugum logonogo pereegerak.

14 Abaram nen Lot agap ndareegerak wone
1 Ne ti eyom paga aap inendagembogut ineebe 4, ambi Amarapen o Tineyat arum wonage, ambi Ariyok o Elatat arum wonage, ambi Keroralawomet o Elam arum wonage, ndi, ambi Tireyan o Nggoyim arum wonage, eeko nogogwaarak nogo nen wundi wogo logonet,

2 it inendagembogut ineebe 5, ambi Mbera o Torom arum wonage, ambi Mbiritiya o Nggomora arum wonage, ambi Tiyinap o Arama arum wonage, ambi Tiyemebet o Teboyim arum wonage, ndi, ambi o Mbela, ti Towat aret me, arum wonage, eeko nogogwaarak nogo, inom wim namburiyak nduk wone mbaneegwaarak.
3 It aap inendagembogut ineebe 5 nogo inawuri inom nen lambumbunuk, o Tirim endage ambi Niyo Mayu Ogop Yenggenak kobappaga nogome kuwak eereegwaarak.

4 It kuwak eereegwaarak nogo ti, aap endagembogut Keroralawomet abu’me tebenak wonogwe iigak, tahun 12 eereegerak kwe, tahun 13 eeke paga aap inendagembogut 5 nogo inawuri inom inomaawi age logonet, “At Keroralawomet abu’me logorak nineebi o,” yinuk, inom wim nambuko nogogwaarik, it ineegin tiyak yereegerak.

5 Tiyak yereegerak wonogwe iigak, tahun 14 ari nage paga it tebenogo piyareegwaarak Keroralawomet awuri inom mi’nogo logonet, it inendagembogut inom kunik wonogwe nogo inom lambumbunuk unggwogo logonet, it aap ineebe yu’mbin-ku’mbin mondok iya lombok ndarak Erepayim mendek o Atiterot-Karanayim kobappaga wonogwe nogo inookwi, aakumi Tutim mendek o Kam wonogwe nogo inookwi, aakumi Emim mendek o Tiyawe-Kiriyatayim wonogwe nogo inookwi,
6 it aakumi Kori mendek o Teyit nggelok-nggobok me wonogwe nogo inookwi, eerit muguren wogogwa-wogogwa o En-Paran karu ambet paga nogo kuli aret piya wogogwaarak.
7 Piya wogo nogogwaarik, ti’nuk, iniyok paga yungguninuk nogo logonet, o endage En-
Mitapat endage ambi Kareti nogome it aap Amalek mendek menggam wonogwe nogo abok aret inoorogo piigo nogogwaarik, it aap Amori o Kateton-Tamat wonogwe nogo kunduk inom tigitogon pup eerogo inoorit nogogwaarak.

8-9 Ti eerit nogo mbareegwa, it aap inendagembogut ineebe 5 nogo, ambi endagembogut Torom mendek, ambi endagembogut Nggomora mendek, ambi endagembogut Arama mendek, ambi endagembogut Teboyim mendek, ndi, ambi endagembogut Mbela, endage ambi Towat, nogo mendek, inawuri inom nen o Tirim kobappaga time kuwak eeppunuk, it inendagembogut 4, ambi it aakumi Elam mendek endagembogut Keroralawomet awuri inom, it aakumi Nggoyim mendek endagembogut Tireyan awuri inom, aakumi Tineyat mendek endagembogut Amarapen awuri inom, aakumi Elatat mendek endagembogut Ariyok awuri inom, inom wim nambuko nogogwaarak.
10 Ndi, o Tirim kobappaga time mbuun ambe ambik me, mut amburu negen aspal yenggenak menggim nogome it aap inendagembogut Torom-Nggomora mendek inawuri inom mbaganit nogo logonet, mbuun ambena mut amburu negen aspal yenggenak me nogome yobo-yobo wambit nogwe iigak, it inendagembogut ando nogo inawuri inom kole mbaganit puut-puut paga time lagi nogogwaarak.
11 Ndi, it aap inendagembogut 5 nogo mbaganit nogo mbareegwa, it inendagembogut 4 nogo nen aakumi Torom-Nggomora mendek inamindik-inamendek inom, inambi-inambiingga inom, tigitogon aret kugun waganggo nogogwaarik, wonok nogogwaarak.

12 Wonok nogo logonet, at Abaram awuluk aput Lot nogo o Torom inenggela’me nogome inom wonage me, at eebe inom, amindik- amendek inom, abok aret kugun wogoren nogogwaarak.
13 Wogoren nogwe iigak, aap ambi peberagangge eerak nogo nen at Lot eereegwaarak wone nogo wonok aap Iberani mendek Abaram nogo aap Amori mendek ambi endage Mamere ageyo teno alome nogome ooliya wuppunuk wonage me, yori wagagerak. At Mamere nogo ti, aap Etokon Anet imbirak inoreeluk aret me, it abok aret Abaram inom kunik aret wonogogwaarak.
14 Ndi, at Abaram nen at awuluk aput Lot nogo kugun wonok nogogwaarak aruk konengge nagagerik, it aap wim nambuka amburu mbanak Abaram inom inenggela’me logonet ndarak ineebe tiga ratus delapan belas nogo kuwak eeppiige nagagerik, it aap inendagembogut 4 nogo inambo’me muguren o endage Ndan time aret panggo yi nogogwaarak.

 15 Panggo yi nogo nogogwaarik, aap aago nogogwaarak nogo Abaram nen inawuri lombok agago piinok, oonikiya paga wim inoba kwi’nari unggwogo nogogwaarik, nappiigak-wappiigak eeginabit o Ndamitik ambo’me o omarip paga pa’nggwe o Koba kuli aret piya nogo logonet,
16 at awuluk aput Lot akwe apuri inom, amindik-amendek inom, kumi inom, aap ando wogoren nogogwaarak nogo inom, yi mendek ndi mendek kugun waganeegwaarak nogo abok aret enaani wogoren iniyokan wogogwaarak.

Melikiterek nen Abaram ale’nggen oba pereegerak wone

17 At Abaram nen aap endagembogut Keroralawomet oreewi inendagembogut inom tebenogo piinok, wage me, aap endagembogut Torom mendek nen aap Abaram o kobappaga endage, Tiyawe, ndi, endage ambi, Endagembogut-Kobappaga, nogome imbirak lambunuwak nduk, o Torom nen wundi nagagerak.

 18 Ndi, at aap inowe endagembogut Talem mendek endage Melikiterek nogo nen oroti inom, anggur amburu toolak inom, wonok Abaram wogori nagagerak. At aap nogo ti, Agi Mondok Tiyanak Lombok Ala unde menggerak me,
19 ale’nggen Abaram oba pege logonet, Kejadian 25 Wakkagagerak 14 “At mbogut-nggween wakkagagerak Agi Tiyanak Lombok Menggerak Ala nogo nen ale’- nggen koba pagage logowak o,”
20 Ndi, “Agi Tiyanak Lombok Menggerak Ala nen it aap kinom wim mbanak nogo inoorenok nduk yeenggwa kegerak me, at Ala, Wa, yoruwok o,” yinuk, yoge mbareegi, at Abaram nen yi mendek ndi mendek kugun wonok nogogwaarak waganeegerak nogo eenggi linggimbunuk, 10 age mbareegi, ambitak yendenogo at Melikiterek aret wogoreegerak.

 21 Wogoge mbareegi, ti’nuk, at aap Torom mendek inowe endagembogut nogo nen at Abaram yoge logonet, “Kat ninagap ndakendak me, yi mendek ndi mendek kugun wonok nagaarak waganggoorak yi, apit aret kat kolage, ndi, aakumi an nowe-nawot ti perak, abok aret an wo’nege, eeru o.”
22-23 Yoge mbareegi, at Abaram nen wone onggo yoge logonet, “Kat nen, An namendek waganggerak paga aap Abaram nogo eenggi warak aga o, agan nege logokwak me, at mbogutnggween wakkagagerak Agi Mondok Tiyanak Menggerak Ala nogo enggaanom paga abu aret kumbuk mbanggirak me, kat kamendek ti, yi mendek ndi mendek mbuulogwe we ligiwut logwe nduk, an ambi waagin abu lek aret o.

24 Nalik ambi kolaagin mondok lek aret kwe, an nawuri ti, mbi muk nenggaarak. Ndi, an noreewi ninom kunik Anet togon, Etokon togon, Mamere togon, punogo piyamenggendak kolaawok mbakwi kenok, koloorak ti op aret o,” yinuk, yoragagerak.

 15 Ala nen wone abuk nggaruk togon Abaram yoreegerak wone

1 Ti’nuk, ne ambi paga at Aliku ALA nen abinggaanggo paga Abaram yoge logonet, “Abaram wae. Kat kanggeemu pogom inom, eerit nage onggo wokkiriyak nogo inom, ti an neebe aret me, kagabiti mbarugun o.”

 2-3 Yoge mbareegi, at Abaram nen, “Nogoba o. Kaliku Kitok Menggendak kat ALA aret kwe, elege ambi wo’nega’lek kagak, kambuurak kenok, neyate ti, aap Eliyetet awi Ndamitik mendek aret kolaagin me, kat nen ambi nano eeppanumunggun o?” Ari nagagerik, ambinom yoge logonet, “Napuluk wo’nega’lek me, an nayeloman nimbirak minggirak nogo aret neyate kolaagin kagi o.”
 4 Wone nogo yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Abaram yoge logonet, “At kayeloman ti nen keyate nogo kolaagin ta lek o. Ata, kat nen ndaremenggendak kapuluk lombok nen aret keyate ti kolaagin o.”
5 Yo’- nuk, at Abaram wonok endekem wundi nage nagagerik, yoge logonet, “Yogondak kat kena mbogut paga ni’nage logomenggendik, laaluguragan mbogut paga wonage ti, keenggi lingginiyak wakket o. Laaluguragan lingginiyak meek ti kwak, kat ndaremenggendak paga togop aret wigak yugun o,” yoreegerak.

6 Yoge mbareegi, at Abaram iniki Aliku ALA oba panggombunuk abet mbake mbareegi, at Aliku ALA nen, “Aap yi iniki koonak abu obeelom aret kagi o,” yinuk, mbareegerak.

 7 Mbake nagagerik, wone ambinom yoge logonet, “Kat o yime wokkiriminggirak unde logonok nduk, aakumi Katirim iname yaga’lelo Ut nen wokkeren wundi wagagirak kogoba Naliku ALA nogo an aret o.”
8 Yoge mbareegi, at Abaram nen Ala yoge logonet, “Nogoba wae. Kaliku Kitok Menggendak kat ALA aret me, an o yi unde ariyak yo’negendak nogo nonggop negen eerogo neenu ariyak?”
9 Togop yoge mbareegi, at Aliku ALA nen at yoge logonet, “Kat nentapi kooli ndarak kagak tahun 3 eerak inom, kambin ngguunok-kooli ndarak kagak tahun 3 eerak inom, towe puume inom, towe puume aagaluk inom, wonok an niri wa’nu o.”
10 Yoge mbareegi, at Abaram nen Aliku ALA yoreegerak nogo ndakndak aret wonok wage nagagerik, warogo punuk, oolo muundak mban poorogo abeenok ambime mbigingge, abeenok ambime mbigingge, eerogo pege nagagerik, towe wonok wagagerak nogo perak, poorulik enaani aret at Aliku ALA wogoreegerak.
11 Wogoreegerak wonage me, yirowe- ndirowe enggaanggum nunggo menggaarak nogo mendek nen poorak nogo paga nari wagak eekwi iinok, at Abaram nen teerogo nappiigak eeke nagagerak.
12 Ndi, oonegen kilu yikit nduk eeke kagak, Abaram nogo, nogo nggaruk yege me, o apit inagabiti warak mendek yumaak eerit at obaga kwi’nari wambi wage kagak,
13 at Aliku ALA nen at yoge logonet, “Kat kombowologwe nda’naremenggaarak nogo nen aakumi iname we nggiru negen ari nanuk wonogwe iigak, it aakumi nen inayeloman eeppiinok logonet, meek lagik-loguk aganakwi iigak, tahun empat ratus eerugun me, wone yi abet aret yokkege me, liippu o.

14 Togop eeko logogun kwe, it aakumi kat kombowologwe inayeloman inabu’me tebenogo piinok wonogwe nogo, onggo aaninggin mendek inoba piige neenok, o nogome mbo punuk wunggo logonet, inamindik- inamendek ambik aret ko’nok wundi woraagun o.
15 Ndi, kat keebe perak, kiniki ugun obeelom aret li a’nuk kangge keenok, kombomini kambunuk kuwak ari nogogwam nggwogoba wonogome nogome iya nage keegak, kagabolo nggween taambagagun o.
16 Ndi, it aakumi Amori mendek yi, it maluk eekwi kwe, inomaluk ambinom nggwok ari naga’lek kagak, kat kombowologwe wigannarit 4 paga ari nogwe ndak-ndak o yime ari wogo logogun o,” yoreegerak.
17 Oonegen nogo kilu yi nage mbareegi, o apit agagerak kagak, kani kunik ka’luk lu agan wambi wage nagagerik, ndi wunuk agan wonok tapi-kambin poorak nogo eraaninu nogome nage enegen kagagerak.
18 Ne ti eyom paga at Aliku ALA nen Abaram yoge logonet, “Nggween yi abok aret niyo Metit kuli nen, noknok niyo nggwok Eparat kuli ti, kat kapuri ndaganabemenggendak nogo wogoragi o.
19-21 It aap Keni mendek inom, aap Kenat mendek inom, aap Karomon mendek inom, aap Ket mendek inom, aap Perit mendek inom, aap Erepayim mendek inom, aap Amori mendek inom, aap Kanan mendek inom, aap Nggiragati mendek inom, aap Yebut mendek inom, inanggween yi aret kwe, kat kapuri ndaganabemenggendak nogo aret wogoragi o, yinuk, wone abuk nggaruk togon aret yokkigi o,” yoreegerak.

16  Kwe Agat aagaluk Itamayen imbirak eereegwaarak wone

1-3 At Abaram nogo, o Kanan ari nanuk, tahun 10 ari nage kagak, at akwe Tarayi nogo aagalogwe Abaram obaane’me ndaganaka’lek wubili aret wonagagerak. Ndi, at ayeloman ambi o Metit mendek kolaga endage Agat aret wonagagerak me, at Tarayi nogo nen Abaram yoge logonet, “At Aliku ALA nen an naagaluk ndariyak nduk eeppanega’lek me, nayeloman kolaga Agat yi nen aret an nake naagalogwe nda’niruwak nduk kat kimbirak nogo yu o.” Yoge mbareegi, at Abaram nogo Tarayi nen yoreegerak op mbake mbareegi, akwe Tarayi nen ayeloman o Metit mendek Agat nogo, Abaram akwe kolaawak nduk wogoreegerak.
4 Wogoge mbareegi, at Abaram nogo kolaga Agat imbirak nogo yege logonet, abila aret agagerak.At kwe Agat nogo nen, “Nabila agaarak kagi,” mbake nagagerik, kwe Tarayi nogo miyuk-meya eerogo pereegerak.
5 Miyuk-meya eerogo pege mbareegi, at Tarayi nen Abaram yoge logonet, “Nayeloman kwe Agat yi, an nen aret wokkigirak kwe, at nen, Nabila agaarak kagi, mbake nagaarik, miyuk-meya eerogo panege paga niniki abu wakkolage yi, alom kat aret eekendak me, at Aliku ALA nen mban ninawone mbangge logowak o.”
6 Yoge mbareegi, at Abaram nen akwe Tarayi yoge logonet, “Kayeloman ti, kat kabu’me aret wonage me, kat nen eeppuurak mbakendak nogo ti aret eeppu o,” yoge mbareegi, at Tarayi nogo nen oone andiigwi mban yogak eeke mbareegi, at Agat nogo kole mbaganeegerak.
7 Kole mbaganit niyo eneeri wungge menggim o Tut nogo menggam tu paga karume time ari wagagerak wonage me, at Aliku ALA ayonggo malayikat ka wage nagagerik,

8 yoge logonet, “Tarayi ayeloman kwe Agat yi, wae. Kat ngga nen wagandak o? Ndi, nggeeme naakit nduk nage agandik?” Yoge mbareegi, at Agat nen ari logonet, “Lek o. Nagalo Tarayi nimbirak wonagarak kwe, mbo punuk kole nage agarik o.”
9 Yoge mbareegi, at Aliku ALA ayonggo malayikat nogo nen at kwe Agat yoge logonet, “Kiyokan yungguninuk kagalo ka nage logomenggendik, oone andiigwi yokkege kagak at ayeloman abu’me tebenak aret logomunggun o.”
10 Yoge nagagerik, at malayikat nogo nen ambinom yoge logonet, “An nen kowoowologwe ambik aakumi ineenggi lingginiyak meek lombok aret wiganogo piyaagin o.”
11 Yoge nagagerik, Aliku ALA ayonggo malayikat nogo nen yoge logonet, “Kabila agandak nogo ti, Wulaga ambi aret ndarumunggun o. Ndake logomenggendik, Koba aaninggin kenok le yagandak nogo ti, Aliku ALA muk aruk konenggerak me, Kaagaluk endage ti, Itamayen aret toonumunggun o.
12 At obaabut ti, Keledai enegen mbolok kwi menggi kwak, At ndak-ndak aret logogin o. At nen aakumi eekwi nogo ineebi inombake, It aakumi nen at eeke kenok ineebi ombakwi, Eeko logonet, Inanini nen oreewi inom ogoorak aret logogun o,” yoreegerak.

13 Yoge mbareegi, at Agat inikime nen mbake logonet, “At Liippanege Menggerak nogo ti, nenegen abet aret kagarak o,” ari nagagerik, at Aliku ALA endage, Liippanege Menggerak o, yinuk, tooneegerak.
14 Ala endage togop aret tooneegerak me, o Kareti anu, o Mberet ogwe, kagak oolo niyo eneeri nggween kabunik aakumi nen, “Niyo nggween kabunik yi, at Eenik Itok Menggerak Nen Enegen Neege Menggim o,” yinuk, yogo logogun.
15 Nogo toombunuk wage nagagerik, at kwe Agat nogo aagaluk Abaram obaane’me ndarogo pege mbareegi, at Abaram nen kwe Agat aagaluk wulaga ndareegerak nogo endage Itamayen tooneegerak.
16 At Abaram nogo ndarak tahun 86 ari nagagerak kagak apuluk Itamayen aret ndareegerak.

17 Inagabolo mbanggo nogogwaarak wone

1 Ti’nuk, at Abaram nogo ndarak kagak tahun 99 eeke nagagerik, wonage me, at Aliku ALA nogo at owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Nomaawi Lombok Minggirak an Ala aret me, an ne-nggaanom paga maluk eeka’lek obeelom mban eerit nage logot o.”
2 Yoge nagagerik, “Wone nimbirak abuk nggaruk togon mbaneegurak nogo yogondak yi paga aret kombowologwe ambik lombok agago piyaagin o.”
 3 Yoge mbareegi, Abaram nogo nen nggween paga enete wanduk wangge mbareegi, at Ala nen Abaram yoge logonet,
4 “An perak, ninom wone abuk nggaruk togon mbaneegurak nogo aret yokkiri o. Kat keebe nogo ti, yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok inombo aret arumunggun me,

5 kat kendage aa’nduk nen ti, Abaram aret yokkogo nogogwaarak kwe, yi aakumi ndi aakumi inombo, Kat aret o, yinuk, mippagagirak me, yogondak nen ti, kendage, Abarakam o, yinuk, yokkogo logowak o.
6 Kat kombowologwe ambik eerogo wokkege, yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok inombo agago pagage, kat paga wiganak nen yi aap ndi aap inendagembogut eerogo piige, eerigin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon mbaneegurak nogo aret yokkigi o.”

 7 Yoge nagagerik, “Kat inom, kapurilogwe wigannaremenggaarak inom, kinogoba Ala an aret logogin o,” yinuk, “Kat nimbirak wone abuk nggaruk togon mbaneegurak nogo ti, kat kombowologwe ninom mbaneegurak negen aret me, lek arigin lek mondok-mondok aret logogin o.
8 Kat aap nggiru negen menggenom o Kanan nggwok yi abok aret, kat inom, kombowologwe wigannaremenggaarak nogo inom, mondok-mondok unde logomunggup nduk wokkiraagin o. Ndi, kombowologwe wigannaremenggaarak nogo inogoba Ala an mondok aret logogin o.”
9 Yoge nagagerik, Ala nen Abarakam ambinom yoge logonet, “Ndi, kat inom, kombowologwe nda’narit namenggaarak nogo inom, abok aret wone abuk nggaruk togon yokkereegirak nogo taganogo mbo pega’lek liirogon aret eerit nogo logomunggup o.
 10 Kat inom, kat kombowologwe ndaganabemenggaarak inom, mondokmondok eeko logorak wone ambi abuk nggaruk togon yokkiri o. Kinapuri wologwe nda’nogwe iinok, tigitogon aret inagabolo mbanggo logonu o.
11-12 Kat nimbirak wone abuk nggaruk togon mbaneegurak nogo yelok kogo logowak nduk, it kapurikombowologwe kinenggela’me kiname logonet, ndaganabit nogwe nogo inom, kat kapuri lek it aakumi endekem mendek nen wonok wogonok onggo kuninakwi inom, wologwe abok aret ndarak iigak nogo 7 yinuk, ko’lu inagabolo mbaninako logonu o.
13 It inagabolo mbanak ti paga, Wone yugu nogo lek aga’lek mondok aret logogin kagi, yinuk, aberak logowak nduk, kame nen ndarak inom, kawu paga kunik inom, ambi teppiiga’lek abok aret inagabolo mbanggo logonu o.

14 Aap ambi agabolo mbangga’- lek, we teppuurak kenok, an noone yugu nogo taganogo pege me, at aap ti, at owe-awot enggela’me nen endekem wumbogo logonu o,” yoreegerak.
15 Yoge nagagerik, ti’nuk, Ala nen Abarakam ambinom yoge logonet, “Ndi, kat kakwe Tarayi nogo perak, yogondak yi kuli nen endage Tarayi yoge logogun o. Ata, endage Tara aret yogo logonu o.
16 At Tara ti, niniki ale’nggen oba piminggirak paga aagaluk wulaga ambi ndakkirigin o. Niniki ale’nggen at Tara oba piminggirak paga yi aakumi ndi aakumi inowogolo aret age, at aagalogwe wiganak inenggela’me nen aap inoweewi inendagembogut nda’nogwe, eeko logogun o,” yoreegerak.
17 Yoge mbareegi, at Abarakam nogo enete wanduk nggween paga wambunuk, inikime nen ari logonet, “Aap ambit-ambi tahun 100 eekerak kagak apuluk ndariyak op mbakop? Ndi, at Tara kunduk, ndarak kagak tahun 90 eekerak me, aagaluk ambi ndariyak op mbakop?” yinuk, i’ndokkambeegerak.
18 I’ndok kangge nagagerik, at Abarakam nen Ala yoge logonet, “Nogoba o. Napuluk Itamayen ti aret kale’nggen oba pege logorak o.”
19 Yoge mbareegi, at Ala nen Abarakam yoge logonet, “Ti yagandak kwe, lek o. Kat kakwe Tara nen kobaane’me wulaga ambi ndarigin me, endage ti, Itak aret toonenu o. Wone abuk nggaruk togon yokkereegirak nogo, at ombowologwe wiganak nen mondok-mondok porogo logonet, eeko logowak nduk, at kunduk wone abuk nggaruk togon yorigin o.
20 Ndi, at Itamayen nogo perak, kat eeriyak yagandak nogo ti, muk naruk konenggirak me, at togon an mbo pigin lek o. Nale’nggen at oba pege logonet, ombowologwe nggwok aret wiganogo piige, aap inendagembogut ineebe 12 aret ndaganake, at anebunu nggwok aret wiganogo pege, eerigin kwe,
21 wone abuk nggaruk togon mbaneegurak nogo ti, aap Itamayen nimbirak mbanigin lek o. Ata, tahun ambi eeppunuk, ne yogondak yi ndak-ndak kwe Tara nogo nen kaput Itak kobaane’- me ndarogo pigin nogo perak, yorigin o,” yoreegerak.
22 Wone nogo abok aret yoge nagagerik, at Ala nogo Abarakam teppunuk nagagerak.

23 Nage kagak, at Abarakam nogo nen Ala yoreegerak nogo ndak-ndak at aput Itamayen inom, it aap at ame ndarak inom, inawu paga kunik inom, wologwe at ame wonogwe nogo abok aret kuwak eeppiinok, inagabolo mbaninabit nagagerak.
24 At Abarakam nogo ndarak kagak tahun 99 eereegerak paga at agabolo mbangge,
25 ndi, at Itamayen nogo ti, ndarak kagak tahun 13 eereegerak paga agabolo mbangge, 26 eereegwaarak nogo ti, ne ambit ti eyom paga aret eeko logonet,
27 it aap at ame ndarak inom, inawu paga kunik inom, ambugwi aret inagabolo mbaneegwaarak.

18 Ala nen, “Wulaga wokkirigin,” Abarakam yoreegerak wone

1 Ne ambi paga at Abarakam nogo o Mamere eyo teno alome taati o liingge mo andi ambik mbareegi, awooliyana tungga’nggi paga kwi’ndak wonage me, at Aliku ALA nen nikka wagagerak.
2 Nikka wage mbareegi, Abarakam uut pilarogon enegen pe’nage nagagerik, aap ineebe kenagan at owagam taati mi’ndak wonogwe iyareegerak. Iige nagagerik, awooliya tungga’nggi paga nen nggare agan inowagam iya nage nagagerik, inabu’me nggween paga enete wanduk wangge logonet keyage waganabeegerak.
3 Keyage waganake nagagerik, yorage logonet, “Nogobamini o. Kit ya’i ninom logonuk noorak op mbakwi kenok, an neegak, kit nok-nok noorak lek o.
4 Ata, kit eyo alome yime tat yonggonggolaamunggup nduk, kiniyok kooriyak niyo ambi tookkira nawi o.

5 Kit kinayeloman an nawoore’nggam pe’neya wogotak me, mbi nonggo logomonggotik, kinomaawi paga noorak mbako’nom nabagip nduk, kinabugo mbet-mbet aret larikit o.” Yorage mbareegi, it nogo nen, “E o! Yagandak ti ndak-ndak aret eeru o.”
6 Yogo mbareegwa, at Abarakam nogo mbet-mbet aret ame unggwi nage nagagerik, akwe Tara yoge logonet, “Kat mbet-mbet aret tepung abu abe aaninggin 10 negen wakkagak wagangge logomenggendik, amok mbanogo oroti woraru o.”
7 Yoge nagagerik, eeke kagak, at Abarakam nogo mbe agan tapi wonogwe me nogome nage nagagerik, “Tapi aagaluk ambi piirigalo yi aret kagi,” yinuk, wagangge nagagerik, laruwak nduk, at ayeloman wogoge mbareegi, ayeloman nogo mbet-mbet lari nagagerak.
8 Mbet-mbet aret lake mbareegi, at Abarakam nogo nen tapi elak amburu toolak inom, elak amburu longgo warak inom, tapilarak nogo inom, it aap nogo wogorage mbareegi, nunggwi iigak, at Abarakam nogo eyo alome taa’nogo inarum aret wonagagerak.

9 Abu aret nonggo nogogwaarik, at Abarakam nogo kin wakkogo logonet, “Kat kakwe Tara nogo, nggeeme wonage o?” Yogo mbareegwa, at nen yorage logonet, “Ame yime wonage o.”
10 Ari mbareegi, it aap wogogwaarak nogo at ambi nen ari logonet, “Tahun ambi eeppunuk, tut yi ndakndak ari wage paga an abet aret kowagam woraagin o. Ndi, kat kakwe Tara ti, aagaluk wulaga aret ndarigin o,” yinuk, yoreegerak. Wone yoreegerak nogo Tara o tungga’nggi ambokan nggwe time logonet aruk koneneegerak.

11 At Abarakam Tara imbirak ndarak iigak, yi tahun ndi tahun eeko nogogwaarik, abu inanggok a’nuk, at kwe Tara nogo, amiya abu lek agagerak me,
12 wone yoreegerak at Tara nogo konengge nagagerik, inikime nen ari logonet, “An neebe abu kweegelo a’nuk nagabolo abu aret amiironggok ee’nake, ndi, an nogonggelo togon abu anggok age, eekoorak me, nonggop togon ena warak agago ndariyak me nduk yaga o?” yinuk, inikime nen i’ndok kambeegerak.

13 Inikime nen i’ndok kangge mbareegi, at Aliku ALA nen Abarakam yoge logonet, “Nonggop nduk at kwe Tara nen, An abu nanggok agarak kagak, elege ndariyak yo’negaarak yi kiraap, yinuk, i’ndok kanggerak?
14 An Naliku ALA nen koonggitak nogo ambi eeriyak, Meek me, yinuk, ari agaarik? Tahun ambi eeppunuk, keya woraagin, yagarak nogo ndak-ndak ari wage kenok, woraagin aret me, at Tara aagaluk aap aret ndarigin o.”
15 Yoge mbareegi, at Tara agabiti nen aana’le mbanggolage logonet, “An i’ndok kambulik o.” Yereegerak kwe, at Ala nen, “Lek o. Kat abet aret i’ndok kangge keegirak o,” yoreegerak.

O Torom teppuurak nduk Abarakam nen Ala yoreegerak wone

16 It aap ineebe kenagan nogo o nogome nen wundi nanuk, o Torom inigen kaawok nduk nogo mbareegwa, Abarakam nen nappiya nagagerak.
17-19 Nappiya nage me, at Aliku ALA iniki nen mbake logonet, “At Abarakam apuri ambik aret wiganggo logomenggaarik, inanebunu nggwok inomaawi ambik aret logogun o. At paga yi aakumi ndi aakumi nggween paga logomenggaarak nogo inale’nggen aret mbako logogun. Ndi, at apuri ndaganabemenggerak inom, it nen wigannaremenggaarak mendek inom, iniki an noba panggombunuk obeelom koonak mban eerit nogo logorak paga Abarakam eeppuurak yoreegirak nogo an ndakndak eeppuurak inaruk wake logowak nduk aret mippereegirak me, an yogondak eeriyak koonggirak nogo, at Abarakam yoga’lek kumaappunuk logorak meek o. Ata, yorikit aret o,” yinuk, mbareegerak.

20 Mbake nagagerik, Abarakam yoge logonet, “It Torom mendek inom, Nggomora mendek inom, yi maluk ndi maluk ambik lombok eerit nogwe iinok, yi aakumi ndi aakumi nen, Iya, yinuk, inagabiti mbarit nogwe o, yogwe iigirak me,

21 it yi maluk ndi maluk eekwi iinok, aakumi nen yogwe naruk konenggirak nogo abet aret eekwi a, lek a? yinuk, nenegen maloppiya nage agarik o.”
22 Yoge mbareegi, it aap wogogwaarak nogo mbere mban o Torom nogome, Nawi, nduk nogwe iigak kwe, at Abarakam nogo perak, at Aliku ALA imbirak taati puk age nagagerik,
23 Aliku ALA owagam panggo yi nanuk, kin wagangge logonet, “Aakumi maluk eekwi ti, inooke logonet, aap obeelom mendek inom abet aret inoorumunggun ilik?

24 It aap ineebe 50 maluk eeka’lek obeelom mban o kota time wonogwe iinok, nonggop o? Aakumi ineebe 50 obeelom koonak mban eekwi iinok, o ti teppuurak op aret kwe, teppega’lek it abok aret inom lek eerogo piyoorak op mbaken?
25 Kat nen it aakumi obeelom eeko menggaarak inom, maluk eeko menggaarak inom, Ndak-ndak aret o, yinuk, abok lambuk togon inooriyak ti mage o, nogoba. Yi aakumi ndi aakumi inomaluk inom, abe inom, inowak loongga kat aret me, yiluk-yiluk inowak loongge menggerak kombarukwak me, togop eerugun o, nogoba.”

26 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen ari logonet, “Lek o. It aakumi ineebe 50 maluk eeka’lek iniki abe koonak wonogwe iige logominggirik kenok ti, it ineebe paga aret o kota Torom time inooka’lek teppiyaagin o.”
27 Yoge mbareegi, at Abarakam nen ambinom yoge logonet, “An abu meek liirubu wun pogom logonet, wone yokkiriyak meek aret kwe, kagak yokkege me, mbe’niriyak mage o, nogoba.
28 Aap ineebe 50 paga ti lek o. Ata, we 45 mban maluk eeka’- lek iniki abe koonak wonogwe iinok perak, nonggop o? Ineebe 5 iluk maluk ti paga o ti abok pup eerogo puurak op mbakendak?” Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Lek o. Aap ineebe 45 o time iniki abe koonak wonogwe iinok, o ti apit aret pup eerogo pigin lek o.”

29 Yoge mbareegi, ti’nuk, at Abarakam nen Aliku ALA ambinom kin wakkage logonet, “Ndi, ineebe 40 mban wonogwe iinok perak, nonggop o?” Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Lek o. Aap ineebe 40 paga maluk eeka’lek iniki abe koonak wonogwe iinok, o ti pup eerogo pigin lek o.”
30 Yoge mbareegi, ti’nuk, at Abarakam nen Aliku ALA ambinom yoge logonet, “Nogoba o. An ambinom aret yokkege me, mbe’niriyak mage o, nogoba. Aap ineebe 30 mban wonogwe iinok ti, nonggop o?” Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Aap ineebe 30 wonogwe iinok, o ti pup eerogo pigin lek o.”
31 Yoge mbareegi, at Abarakam nen ambinom yorit unggwage logonet, “Nogoba wae. An nagabiti mbakak logonet kwe, nogogumbuk a’nuk yokkege me, kanini eeppanugun o. Aap ineebe we 20 iluk mban iniki abe koonak wonogwe iinok perak, nonggop o?” Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Aap ineebe 20 iniki abe koonak wonogwe iinok, o ti, an pup eerogo pigin lek o.”
32 Yoge mbareegi, at Abarakam nen ari logonet, “Nogoba wae. An ne ambiriluk yi aret yokkege me, kanini eeppanugun o. It aap ineebe we 10 iluk mban maluk eeka’lek iniki abe koonak wonogwe iinok ti, nonggop o?” Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Aap ineebe 10 iluk iniki abe koonak wonogwe iinok ti, an o ti pup eerogo pigin lek o,” yinuk, yoreegerak.
33 Ndi, Abarakam Aliku ALA imbirak wone abu aret mbambogo nogogwaarik, at Aliku ALA nogo nage kagak, Abarakam ame wagagerak.

19 O Torom Nggomora pup eerogo pereegerak wone

1 It aap Ala ayonggo malayikat mbere’ndak nogo, o kiip age kagak o Torom unggwi wogogwaarak. At Lot nogo o Torom tuunggwogo menggam kwi’ndak wonage me, it nogo unggwi wogwe enegen iige nagagerik, etenggen nggween paga wanduk wangge logonet, keyage wappiyareegerak.

2 Keyage wappiige nagagerik, yorage logonet, “Nogobamini o. An kinayeloman name ninom unggunuk, kiniyok koorogo punuk, ninom nogo yogo logomonggoorik, ko’lu kuup kineenik a’nuk, noorak mbako’nom aret nabagip o.” Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Lek o. Nit oore’nggam endekem ya’i aret nogo yuwi o.”

 3 Yoreegwaarak kwe, at Lot nogo, oone nimi-nomoorak mban yorage mbareegi, ame inom unggwi nogo nogogwaarik, wonogo logonet, inabugo oroti piika’lek mendek we worarogo nunggugwaarak.
4 Nonggo nogogwaarik, inom nogo yuwok nduk wonogwe me, it aap inanggok inom, tawe inom, o Torom ilin-unggut nen abok aret Lot awinggu’me wanggeko nogogwaarik, 5 At Lot yogo logonet, “Aap o kiip age kagak, keya wagaarak ti, ineebe ngge o? It aap ti wurinabuwok nduk wumbiya omok o.”
6 Yogo mbareegwa, at Lot nogo tu nappunuk, endekem wundi nage nagagerik,
7 yorage logonet, “Ai, noreewi o. It aap yi, maluk eeppiyaagup o, obak.

8 Kit eeppiyoorak mbakotak nogo obaane’me an napurilogwe aap kigin waka’lek mbere tawe wonogwe yi, eeginaburak nduk, wogoren wokkira wundi woroorak op kwe, it aap neya wagaarak yi perak, name ugun obeelom nogo yuwak nduk, neya wagaarak me, maluk eeppiyoorak mage o.”
9 Togop yoragagerak kwe, it aap Torom mendek nogo nen at Lot yogo logonet, “Keebe tayorogon nda nen agan nege a nak a!” Yogo logonet, “Kat kunduk nggiru nineya wagandak nogo nen ninowak loonninaburak nduk ari agandik? It aap mbere ti, mbawok negen eeginako logonet, kat mondok nggwok lombok eekkabukwak, nda nen ari a nak a!” yinuk, inoone panggok togon yogo logonet, at Lot nogo pelegirik tungga langgunik- panggunik agago mambuwok nduk eekwi me,

10 it aap mbere’ndak nogo ineenggi wumbi wogo nogogwaarik, at Lot obaak yabonogo oome mambunuk, tu nggelok togon nareegwaarak.
11 Tu nggelok togon nappogo nogogwaarik, it aap endekem oonggu’me wonogwe nogo aap tawe inom, aap inanggok inom, abok tigitogon inigen mbuk eerogo piigo mbareegwa, tungga nogo inigen abu kaga’lek aret wonogogwaarak.

Lot nogo o Torom nen wundi nagagerak wone

12-13 It aap mbere’ndak nogo nen at Lot yogo logonet, “It aakumi o yime wonogwe nogo eekwi paga inanini agaket yogwe at Aliku ALA nen iige nagagerik, pup eerogo inooriyak nduk nappinani wagaarak me, kapurilogwe wologwe inom, komologwe inom, karumini inom, kat mendek abok aret yime ambi wonogwe iyo, inom pup eerogo piyookwak, kurumbi yora nak o,” yoreegwaarak.
14 Yogo mbareegwa, at Lot nogo yonggo at apuri komologwe mbere koloorak nduk eekwi at arumini nogo, yora nage nagagerik, “O yime Ala nen mondok pup eerogo pigin me, mbo punuk mbet mbaganinip o,” yinuk, yoragagerak kwe, it iniki nen, “Lot ti, pilit agan nege agaarik,” mba’nuk, mbaganulik puk ogogwaarak.

15 Ti’nuk, ko’lu o weerikit nduk eeke kagak, it aap Ala ayonggo mbere’ndak nogo nen Lot yogo logonet, “Kat elaambirik wonage ti mage o. Ala nen o yi, pup eerogo pikit nduk eeke me, kinom kinoorukwak, kat kakwe kunduk, kapuri komologwe mbere’ndak nogo kunduk, wogoren mbet-mbet aret wundi nak o.”

16 Yoreegwaarak kwe, at Lot nogo iniki yungguppegak eeke elaambirik mbareegi, Ala nen at Lot nogo abu-wa mbareegerak me, akwe apuri komologwe mbere nogo inom Ala ayonggo malayikat nogo o Torom nen ineenggi pigiren endekem wumbiya nogogwaarak.
17 Endekem wumbiya nogo nogogwaarik, Ala ayonggo malayikat ambi nogo nen it yorage logonet, “Kit kinoorukwak me, mbet-mbet nanip o. Nogo logonet, kinambo’me perak, kina yunggunogo na’nari wagak, kobappaga taati puk agak, eerugup o. Ata, kinom lek eerogo pinagukwak, nugwa puurom agi time aret lagi nanip o.”

18 Yorage mbareegi, at Lot nen ari logonet, “Ai, nogoba o. Togop eeriyak yo’nirugun o. 19 Kat nen an kayeloman obeelom eeppanege, nabuwa lombok mbake logonet nili agago ndegennake, eekendak kwe, Puurom agi time nanip o, yo’negendak ti, nda lombok me, awo nage neegak kat nen aakumi o Torom eeppiige nogo an ninom eeppanukwak me,
20 o tini mbuuluk koorok time nggare agan naakit nduk, kenegen pekket o. O ti mbuuluk aret kwe, op aret nagap ndarak logogin nogo lek a? Time aret, Nanip, yo’niru o.”

21 Yoge mbareegi, at malayikat nogo nen, “Op aret o. O yagandak nogo ti, inom kani pigin lek me, yagandak nogo ti, op aret me,
22 kat time awo ari naga’lek keegak an eeriyak mbakirak nogo eeriyak meek me, mbetmbet aret nak o,” yinuk, yoreegerak. O tini nogo ti, mbuuluk aret me, endage Towat, yogo nogogwaarak.

O Torom Nggomora pup eerogo pereegerak wone

23 At Lot nogo o kuubondendok oonegen awo wundi wage kagak, o Towat nogome unggwi nagagerak.
24 Unggwi nagagerak kagak, at Aliku ALA mbogut paga nen mayu negen kani kunik omoonuk kwindagala agago ugun abera’lek me, o Torom Nggomora nogome aret wuppi wagagerak.
 25 Wuppi wage mbareegi, o tini nggwok mbere inom, o Yoraran kobappaga inom, nippegak-wuppegak eeke logonet, aakumi inom, iri’- ngga-kale’ngga inom, abok aret pup eerogo piyareegerak.
26 At Lot akwe perak, mbaganit nage logonet, ena ambokan yunggunogo na’nari wagagerak paga, mayu logonak aret eerogo pereegerak.
27 Ko’lu o weege kagak Abarakam nogo nen Aliku ALA imbirak wone mbangge nagagim taa’nogo ari nanuk,
28 o Torom Nggomora inom, o Yoraran kobappaga nogome inom, ena wukkage nagagerik, o nggween paga nogome kani kunggaatak ka’luk apit eerogo pege menggi kwak, o nogome ka’luk mban apit eerogo pereegerak wukkagagerak.

29 At Ala nen o kobappaga tini Torom Nggomora imbirak pup eerogo inooreegerak nogo ti, o tini mbere Lot wonagagim nogo nippegak-wuppegak eeke logonet, wone Abarakam yoreegerak nogo abeke nagagerik, at Lot inom warukwak nduk, nggiginogo wumbereegerak.

It aap inanebunu Mowap Amon wigannogogwaarak wone

30 At Lot o Towat nogome logorak agabiti nen apurilogwe komologwe mbere nogo inom o Towat teppunuk, puurom time lagi nogo nogogwaarik, ndoome ambime aret wonogogwaarak.
31 Ndoome nogome aret logonet, ne ambi paga at apurilogwe komologwe mbere’ndak nogo oweeluk nen awuluk nogo yoge logonet, “Nit ninogoba abu aret anggok agaarak me, ndi, o nggween paga yime aap ambi akwe imbirak lambunggo mengga kwak, nit ninom lambuniyak kunduk lek mban me,
32 nit ninogoba paga nen nit ninanebunu wiganuwak nduk, anggur amburu wogoromonggoorak nengge logomenggerik, iniki lek aremenggerak paga ninom nogo yuwok o.”
33 Yogo nogogwaarik, oonikiya paga inogoba anggur amburu toologo wogoreegwaarak nengge nagagerik, iniki lek agagerak paga, apuluk manggu imbirak nogo yereegwaarak. Imbirak nogo yugu nogogwaarik, apuluk mi’na’nuk nagagerak nogo at Lot kobak aret wonagagerak.
34 Ndi, ko’lu oweeluk nogo nen awuluk yoge, “Nit ninogoba paga nen aret ninanebunu wiganggolaawok nduk, kii’me oonikiya an nimbirak nogo yigirak me, yogondak oonikiya kat kimbirak nogo yenok nduk, amburu nogo ambinom toologo wogoruwok o.” Yinuk,

35 anggur amburu ambinom aret toologo wogoreegwaarak nengge nagagerik, at Lot nogo iniki abu lek a’nuk oonikiya at apuluk peebi mendek nogo imbirak aret nogo yereegwaarak. Imbirak nogo yugu nogogwaarik, apuluk mi’na’nuk nagagerak nogo at Lot kobak aret wonagagerak.
36 Inogoba inom ti eereegwaarak paga at apurilogwe komologwe nogo imbirak inabila ogogwaarak.
37 Inabila ogo nogogwaarik, at kolaga oweeluk nogo aagaluk wulaga ndareegerak endage Mowap tooneegerak. It Mowap mendek wigannogogwaarak yogondak wonogwe nogo it inombo at Mowap aret o.
38 Ndi, at kolaga awuluk nogo kunduk aagaluk wulaga ndake nagagerik, endage Mben-Ami aret tooneegerak. It aakumi Amon mendek wigannogogwaarak yogondak wonogwe nogo it inombo at Mben-Ami aret o.

20 Abarakam Abimelek imbirak eereegwaarak wone

1 Ti’nuk, at Abarakam nen o Mamere nogo teppunuk, o Kanan o ame pa’nggwe karume time wage nagagerik, o Kareti Tiyut imbirak anu-ogwe nakkagak oolo time wonagagerik, ti’nuk luulu negen o Nggerat nanuk wonagagerak.

2 O Nggerat nogome wonage logonet, at Abarakam nen akwe Tara abok mbangge logonet, “Kwe yi an nawuluk o,” yereegerak me, at aap o Nggerat endagembogut Abimelek nogo nen aruk konembunuk, “Kwe Tara ti, wo’niri wa’nip o,” yorage mbareegi, kwe nogo wogori wogogwaarak.
3 Wogori wogogwaarak wonage me, ne ambi paga at Abimelek nogo yege me, abi paga Ala nen yoge logonet, “Kwe ti, aap akwe kagak aret waganggendak me, kambumunggun o,” yoreegerak.
4 At Abimelek nogo nen kwe Tara nogo waganeegerak aret kwe, imbirak awo nogo yega’lek me, wone onggo Ala yoge logonet, “Ai nogoba! Nit aakumi maluk eeka’lek niigak ugun ninooriyak op mbaken?
5 At Abarakam alik nen mban, An nawuluk o, yo’negerak nogo lek a? Ndi, atkwe Tara nen togon, Yi noweeluk o, ari mbaki, Yi abet aret yaga, yinuk, neenggi paga nen maluk ambi eeppuulik niniki abe paga waganggirak kwe, yo’negen o, nogoba.”
6 Togop ari mbareegi, at Ala nen abi paga wone nogo yoge logonet, “Abet aret yagan o. It yagaarak ti, Yi abet aret yaga, yinuk, kiniki abe paga eekendak keege nagarik, an nenegen neegak kwe ti pigagangge paga, maluk eeke keyo nduk, an nen non mbambagage wonagarak o.
7 Non mbambagage wonagarak me, yogondak kwe ti, ogonggelo unde wogori nak o. At ogonggelo ti, an noone yoge neenok yoraga mendek me, kat kake tamban eerigin kenok, kambumunggun lek o. Ndi, kwe ti, ogonggelo wogorumunggun lek kenok perak, kat inom, kowe-kawot inom, Nit abok aret kambugun aret kagi, mbake logot o,” yoreegerak.

8 Yoge mbareegi, ko’lu kuup nen at Abimelek nogo awuri abu’me mendek abok aret woraawak nduk wiiragagerak kuwak ari wogo mbareegwa, Ala nen at yoreegerak nogo abok aret mbininogo yorage mbareegi, awuri nogo inagabiti ambik aret mbareegwaarak.
9 Inagabiti mbakwi iigak, at Abimelek nen Abarakam wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Kat nonggop eerogo pinani wagandak? An inom, it aakumi nabu’me menggaarak inom, maluk nggwok lombok eeppinani wagandak nogo ti, nit nen ngge eeppagagoorak paga maluk eeppinani wagandak? Togop eekulik kagak eeppinani wagandak.”
10 Ari nagagerik, Abimelek nen Abarakam ambinom yoge logonet, “Kat kiniki ngge mba’nuk, eeppinani wagandak nogo yu o.”
11 Yoge mbareegi, at Abarakam nen, “An niniki mbake logonet, It aakumi yime Ala inagabiti mbaka’lek me, an nooko logonet, nakwe ndinogo waagun ilik? mba’nuk, yagarak o.”
12 Yoge nagagerik, “At kwe yi, an nawuluk abet aret o. Ninogoba ambit aret kwe, ninagalomini perak, alitak me, waganeegirak o.
13 At Ala nen, Kat kogoba inom menggaarak abok aret teppiige logomenggendik, aakumi inenggela’me time yaye mbanggak ndaye mbanggak nege logot o, yo’nege mbareegi, an nen nakwe yoge logonet, Kat nen an nabuwa mbake keenok, nit yi awi ndi awi unggwit nogo logonet, Aap yi noweeluk aret, yorage logorak o, yinuk, yoreegirak me, yogoorak o,” yoreegerak.
14 Yoge mbareegi, at Abimelek nogo nen kwe Tara nogo ogonggelo Abarakam wogoge logonet, ndomba inom, tapi inom, ayeloman kumi-aap inom, apit aret wogoreegerak.

15 Wogoge nagagerik, at Abarakam nogo yoge logonet, “O yi apit ti, an aret unde minggirak me, kat kiniki nen mban miippunuk logot o.”
16 Yoge nagagerik, kwe Tara nogo yoge logonet, “It koreewi kinom wonogwe nogo abok nen, At kwe Tara ti, abet aret maluk eeppuulik obeelom aret porogo wonagaarak kombaruwak nduk, an kat koweeluk wu mbuti perak seribu yi wogogi o. Yi eekirak paga, Kwe yi, maluk lek abu obeelom aret, yokkogo logowak nduk eeki o,” yoreegerak.

17-18 At Abimelek nen at Abarakam akwe Tara nogo waganeegerak paga it kumi Abimelek ame wonogwe nogo tigitogon wubili agago piyareegerak me, ti’nuk, inaagalogwe ndaganako logowak nduk, at Abarakam nen tamban eeginake mbareegi, at Ala nen Abimelek inom, akwe inom, ayeloman komologwe nogo inom, obeelom agago piyareegerak.

21 Itak nda’nagagerak wone

1-2 At Aliku ALA nen, “Togop eerigin o,” yinuk, Tara wone yoreegerak nogo abeke nagagerik, imbirak wone abuk nggaruk togon mbaneegwaarak nogo eyom ndakndak ari wage mbareegi, at Abarakam nogo abu anggok agagerak kagak, Ala yoreegerak ndak-ndakkwe Tara nogo abila age nagagerik, aagaluk Abarakam obaane’me wulaga aret ndareegerak.
3 Ndake mbareegi, at Abarakam nen wulaga nogo endage Itak aret tooneegerak.
4 Toombege nagagerik, at Ala nen wone lengganogo yoreegerak nogo ndak-ndak, Itak nogo ndarak kagak nogo 7 yippunuk ko’lu paga agabolo mbaneegerak.
5 At Abarakam nogo ndarak kagak tahun 100 eeppunuk aret aput Itak nogo ndareegerak.
6 Ndake nagagerik, at Tara nen ari logonet, “An niniki ale’nggen paga i’ndok kambikit nduk, Ala nen eeppanegerak ndak-ndak it aakumi ando inaruk konembogo logomenggaarik, an eekirak paga iniki ale’nggen mba’- nuk i’ndok kanggo logogun o.”

7 Ari nagagerik, at Tara nen ambinom ari logonet, “An nabila aga’lek neegak, Tara elege ndappunuk elak kunigin o, yinuk, ta nen Abarakam togop yoriyak op mbakop? Togop yuurak meek tit kagak kwe, an nore abu anggok agaarak kagak obaane’me wulaga aret ndaki o,” yinuk, yereegerak.
8 Wulaga nogo tawe age mbareegi, yilak mbaneegerak. Ndi, yilak mbaneegerak nogo eyom paga Abarakam nen nggelak nggwok lareegerak.

Kwe Agat Itamayen imbirak wumbiyareegerak wone

9 Ne ambi paga at Tara nen kwe Agat awi Metit mendek aagaluk Abarakam obaane’me wulaga Itamayen ndareegerak nogo nen at aagaluk wulaga Itak nogo meek eerogo pegak mban eeke enegen kage nagagerik,
10 Abarakam yoge logonet, “Kat keyate naagaluk wulaga Itak kolage logonet, at kwe nayeloman Agat aagaluk Itamayen yi inom wogoriyak lek me, kwe ti, aagaluk imbirak mbet mugogo wumbiyet o,” yoreegerak.
11 Wone togop yoge mbareegi, at Abarakam nen, “Itamayen togon an naput aret me, kwe yi, wone nonggop togon yo’nigi ubi?” yinuk, iniki abu piirik eeke mbareegi,

12 Ala nen Abarakam yoge logonet, “At Abarakam ombowologwe ti, at Itak paga nen aret, yogo logogun me, kayeloman aagaluk wulaga Itamayen imbirak paga kiniki piirik eerugun. Ata, kakwe Tara nen yokkege nogo aret konembunuk eeru o.”
13 Yoge nagagerik, “At kayeloman aagaluk wulaga nogo ti, kat kaput aret me, at togon anebunu nggwok aret wiganuwak nduk, ombowologwe ambik agago piyaagin o,” yoreegerak.
14 Yoge mbareegi, ko’lu kuubondendok at Abarakam nen mbi inom, niyo ndomba agabolo paga toolak inom, nenet nege logowak nduk, at Agat omba pege nagagerik, wulaga nogo imbirak, “Nanip o,” yinuk, wumbiyareegerak o Mberetiyeba karume time yelok-nggolok nugu nogogwaarak.
15 Nugwi me, niyo ndomba agabolo paga toolak nogo aret lek age mbareegi, kwe Agat nogo aagaluk eyoongga mbuuluk logonak me time teppereegerak.
16 Teppege nagagerik, “An naagaluk nenegen neegak kambuurak ti neebi o,” mba’nuk, tayorogon maale namburik wobok yi nage menggim ndak-ndak kwi’nari nagagerak. Kwi’nage nagagerik, le nggwok yereegerak.
17 At wulaga Itamayen oone ari nogo Ala nen aruk konengge nagagerik, yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi agi mbogut paga nen kwe Agat nogo yoge logonet, “Kwe Agat yi wae. Kat nano paga kiniki piirik agandik o? Kat kaagaluk punuk waganom oone ari nogo, muk Ala aruk konenggerak me, kagabiti mbarugun o.
18 An nen at Itamayen nogo anebunu mondok nggwok aret wiganuwak nduk, ombowologwe ambik agago piyaagin me, kaagaluk ti, wa nage logomenggendik, liirogon tawe eeke logot o.”
19 Yoge nagagerik, Ala nen kwe Agat nogo enegen tobo wogoge mbareegi, niyo eneeri ambi enegen kagenagagerik, niyoowak nogo wonok niyo mondok eno korok togon tooke nagagerik, wonok aagaluk wogori wagagerak.
20 Ndi, at wulaga nogo tawe age kagak, Ala arum aret wonagagerak. Wonage kagak at eebe o Paran karume nogome logonet, yigin paga nambuko menggaarak abu liippereegerak.
21 Ndi, o karume Paran nogome aret wonage kagak, agalo nen kolaga awi Metit mendek ambi kwaarogo wogoreegerak.

Abarakam Abimelek imbirak wone mbaneegwaarak wone

22 Ne ambi paga at aap Abimelek inom, at awuri yigin unde inowe endage Pikon inom, imbirak nen Abarakam wonage me wogo nogogwaarik, yogo logonet, “Kat Ala kimbirak logonet, yi eekak ndi eekak eerit nage menggendak keego ogoorik o.
23 Ndi, togop me, kat nen an inom, an napuri inom, it ndappiyamenggaarak nen wiganak inom, pilit ninambokan laganggwi kiyo, nit niniki obeelom paga kat eeppagagwi ndak-ndak, kat nen nit togop aret eeppinanege, ndi, kat o yime ninom logonet, aakumi obeelom eeppiige, eeke logorak abet aret nineenu aruwok nduk, yogondak Ala enggaanom paga ya’i kumbuk mbanogo yo’niret o.”
24 Yogo mbareegwa, at Abarakam nen, “Yogotak ti ndak-ndak aret eeko logowok o,” yinuk, kumbuk mbaneegerak.
25 Kumbuk mbangge nagagerik, ti’- nuk, Abimelek ayeloman mini nen Abarakam niyo tookak nggween kabunik tebenggologogwaarak nogo iniki, “Ao,” mbake logonet, Abimelek yoge mbareegi,
26 at Abimelek nen, “Yogop eekaarak o, yinuk, mbet-mbet yo’niriyak me wonagandak o. Wone yi, an neenggo’lek aret me, yogondak mban aret konenggi ti, ta nen eekerak me yagan o?”
27 Yoge mbareegi, at Abarakam nen ndomba inom, tapi inom, waganogo at Abimelek wogoge mbareegi, imbirak nen, “Nit togop aret eeko logowok o,” yinuk, wone abuk nggaruk togon mbaneegwaarak.
28 Wone abuk nggaruk togon mbambogo nogogwaarik, at Abarakam nen at aanggumi ndomba kooli ineebe 7 kuli alik leenogo piige mbareegi,
29 at Abimelek nen Abarakam kin wakkage logonet, “Ndomba kooli ineebe 7 alik leenogo piigendak yi nonggop nduk eeken o?”
30 Yoge mbareegi, at Abarakam nen ari logonet, “Ndomba aagalogwe ineebe 7 kuli leenogo piigirak yi, wagangge logomenggendik, Niyo tookak nggween kabunik yi, at nen aret kabunggerak o, yinuk, kiniki aberak logorak nduk eekirak me, wamen o,” yoreegerak.
31 Ndi, wone mbanggo nogogwam nogo ti, imbirak wone togop kumbuk mbaneegwaarak me, o ti endage Mberetiyeba aret o, yinuk, yogo nogogwaarak.

32 It imbirak o Mberetiyeba nogome wone abu aret abuk nggaruk togon mbambogo nogogwaarik, at Abimelek at awuri yigin unde inowe aap Pikon nogo imbirak aap Pilitin iname time iniyokan nogogwaarak.
33 Ndi, at Abarakam nogo o Mberetiyeba nogome eyo endage tamarika awi yappunuk logonet, “Kaliku Kitok Mondok Menggendak Ala o,” yinuk, endage alut eeke nagagerak. 34 Ti eeke nagagerik, at Abarakam nogo aakumi Pilitin wonogo menggam mban aret wonagagerak.

22 Ala nen Abarakam abut mbaneegerak wone

1 Ti’nuk, ne ambi paga at Ala nen Abarakam iniki abut mbanikit nduk, yoge logonet, “Abarakam wae,” yoge mbareegi, at Abarakam nen, “Yu o, nogoba.”
2 Yoge mbareegi, at Ala nen, “Kat kapuluk ambolom ambit ndakendak kiniki kunik Itak nogo, wonok o Moriya time namenggendak me, puut ambian nen yokkege neenok, nake warogo kani kunggo mengga kwak, puut ti paga at eebe warogo an nake pi nanu o,” yoreegerak.
3 Yoge mbareegi, ko’lu kuubondendok at Abarakam nogo eenik age nagagerik, Ala ake warogo kani kuniyak nduk, kani nggaganogo nggerembunuk, keledai paga pege nagagerik, aput Itak wagangge, aap ayeloman mbere’ndak, “Woraanip o,” yorage, eeke nagagerik, inom o Ala nen yoreegim nogome aret nogogwaarak.
4 Nogo logonet, tu paga nogo mbere yippunuk, ko’lu at Abarakam nogo enegen na’nage nagagerik, puut nogo abu nda aret nakkagagerak.
5 Nda aret nakkage nagagerik, at Abarakam nen it aap ayeloman mbere inom nogogwaarak nogo yorage logonet, “An napuluk yi mban nimbirak puut ti paga laganggo logomonggoorik, Ala alut eeppunuk kiniya wambi woraagun me, kit keledai porogo ya’i logonip o.”
6 Yorage nagagerik, at Abarakam nen Ala ake warogo kani kuniyak nduk, kani nggaganak nogo waganogo Itak uum paga pege nagagerik, at kani kunik inom, waruk inom, wonok imbirak aret nogogwaarak.
7 Imbirak nogo logonet, at Itak nen Abarakam yoge logonet, “Koba wae.” Yoge mbareegi, at Abarakam nen, “Nano o, napuluk?” Yoge mbareegi, at Itak nen, “Kani wurik inom, kani kunik inom, ti abok aret wonok nogwe yi kwe, ndomba warogo kani kuniyak nogo perak, eebe nggeeme wonage o?”
8 Yoge mbareegi, at Abarakam nen, “At Ala ake kani kuniyak nduk, at alik nen mban ndomba aagaluk ambi punogo pigin o, napuluk,” yinuk, yorit imbirak aret nogogwaarak. 9 Nogo nogogwaarik, Ala nen yoreegim nogome ari nanuk, at Abarakam nogo yugum abena ndoombege nagagerik, kani obaga punuk, aput Itak nogo eenggi keele, iyok keele, maarogo kani ndoonak nogo paga pereegerak.
10 Pege nagagerik, apuluk warikit nduk, waruk eenggime wagangge mbareegi,
11 at Aliku ALA yonggo malayikat mbogut paga nen oone ari logonet, “Abarakam wae. Abarakam wae,” Yoge mbareegi, at Abarakam nen, “Yu o, nogoba.”

12 Yoge mbareegi, at Ala yonggo malayikat nogo nen, “Wulaga ti warugun o. Kaput ambolom ambit aret kwe, ili yuulik an nake mondok nggaruk togon aret wo’negendak ti paga kat abet aret Ala kagabiti mbake keegirak me, kaput ti, oba andi-pandi eeppugun o,” yinuk, yoreegerak.
13 Yoge mbareegi, at Abarakam nogo ena logurogon pe’nage nagagerik, ndomba ngguunok ambi eyoongga ku’mbanak me, eyak yili-mali aago wonage kage nagagerik, wa nanuk, aput obaane’me Ala ake warogo kani kuneegerak.
14 Kani kungge nagagerik, at Abarakam nen o nogo endage, “Ninogoba Ala Nen Punogo Pereegim o,” yinuk, tooneegerak me, puut nogo endage, “Iniki Mbakwi Punogo Piige Menggim Ala Abuut o,” yinuk, yogwe wonogwe aret o.
15 Ti’nuk, Aliku ALA yonggo malayikat mbogut paga nen Abarakam ambinom yoge logonet,
16 “At Aliku ALA nen, At Abarakam apuluk ambolom ambit ndarak iniki kunik aret kwe, ili yuulik mondok nggaruk togon wo’negerak me,
17 an nen abet aret nale’nggen nggwok togon oba pege logonet, ombowologwe laaluguraganmbogut paga wonage inom, mbini kale’ngga niyo aa’nggi paga wonage inom, ti pogom abu ngginu-ngginu eerogo wogorigin o. Ombowologwe nda’naremenggaarak nogo nen inawim tebenogo piinok, inawi time aret unde a’nuk logogun o.
18 Ndi, at nen an yogirak nogo konembunuk liirogon eekerak me, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime menggaarak nogo abok aret at ndaremenggerak paga inale’nggen kogo logogun o, yinuk, Naliku ALA nobaalombok nendage paga kumbuk mbanggolage logonet, yagi, yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.
19 Wone nogo yoge mbareegi, at Abarakam aput imbirak iniyokan ayeloman piinok laganeegwam nogome wambi wogo nogogwaarik, iname o Mberetiyeba wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, at Abarakam nogo o Mberetiyeba time aret wonagagerak.

Nakot apuri wigannogogwaarak wone

20 Ti’nuk peebi nen, “Kat koweeluk Nakot akwe Milaka nogo aagalogwe at ogonggelo obaane’me wologwe ndarogo piigerak ti,
21 manggu wulaga endage, Ut. Ambo’me mendek endage Mbut. Ti’nuk, Aram ogoba endage Kemuwen.
22 Ti nen, Ketet, Kato, Pilarati, Yiralat, Mbetuwen, aret ndaganabeegerak o,” yinuk, yogwe at Abarakam aruk koneneegerak.
23 Ndi, at Mbetuwen nogo nen apuluk kolaga Iribaka aret ndareegerak. It wologwe ineebe 8 yi ti, kwe Milaka nen aret at ogonggelo Abarakam owe Nakot nogo obaane’me ndarogo piyareegerak.
24 Ndi, Nakot kwe ayeloman mendek wogo endage Erewuma nogo nen kunduk aagalogwe inendage Teba, Nggakam, Takati, Maaka, aret ndaganabeegerak.

23 Tara kangge mbareegi, ndoome mambereegerak wone

1 At kwe Tara eenik wonage kagak, tahun seratus dua puluh tujuh eeke nagagerik,
2 o Kanan yaga’lelo Kiriyat-Araba, endage ambi Keboron, nogome aret kambeegerak. Kangge mbareegi, at Abarakam nogo, “Nakwe kanggerak o,” yinuk, iniki puru agan ale yereegerak.
3 Le ari nagagerik, at akwe kambeegerak nogo owak wurik porogo iigak at Abarakam nogo it aakumi Ket mendek yorage logonet,
4 “An aap alik mendek nggiru wagarak kinenggela’me ninom wonage neegak, nakwe kanggerak me, an nakwe pege, ndi, an mendek kanggwi iinok piigwi, eeko logorak me, kinanggween ambi onggo mbanikit nduk, yo’ninip o.”
5 Yorage mbareegi, it aakumi Ket mendek nen at yogo logonet,
6 “Ninogoba wae. Nit wone ambi yokkugwi niigak, kat konengge logot o. Kat ti, aap kendagembogut ninenggela’me wonage menggendak me, kakwe kanggerak ndoome puurak nogo ti, nit ninando nendaarak ambi abe kenok miiru o. Kat kakwe mambuurak nogo nit ambi nen ninando nendaarak ili yugun abu lek aret o, ninogoba.”

7 Ti yogo mbareegwa, at Abarakam nen mi’nage nagagerik, it aakumi Ket mendek o time menggaarak nogo inabu’me tebe yinuk,
8 yorage logonet, “An nakwe kanggerak ti, o yime ndo nendaarak me mambuurak op mbakotak kenok, ari neegak, konenggo logonip o. Aap Eporon Tokat aput nogo,
9 at yabu eeke menggim irip me at ando nendaarak endage Makepela nogo aret an wo’niriyak nduk, nake nen at yo’nip o. Kit kinenggela’me it an mendek kanggwi iinok, piigak yuurak unde arikit nduk, wo’nugwi kiinok, onggo ndak-ndak aret wogorikit nen yo’nip o,” yoragagerak.
10 At aap Ket mendek endage Eporon nogo, oreewi inom kwi’ndak wonage me, Abarakam yoragagerak nogo konengge nagagerik, it aakumi Ket mendek o tinime tu unggwogomenggam kuwak ogogwaarak nogo abok konenggwi iigak, Abarakam yoge logonet,
11 “Lek o, nogoba. An noone ambi yokkege yi, konengge logot o. Nowe-nawot yi kuwak eekaarak abok aret inenggaanom paga nen kakwe kanggerak ndoome mambenok nduk, neyabu eeke minggim irip me nando nendaarak yagandak nogo inom abok aret wokkigi o.”
12 Yoge mbareegi, at Abarakam nen it aakumi o time menggaarak kuwak eereegwaarak nogo inabu’me tebe yinuk, keyage waganake nagagerik,
13 inaruk konenggwi iigak, aap Eporon nogo yoge logonet, “Nore o. Wo’- niriyak mbakendak kenok, an wone ambi yokkege me, karuk konenu o. Nggween onggo punuk nen nakwe kanggerak ndoome mambuurak mbakirak me, onggo wokkege yi wamen o.” 14 Yoge mbareegi, at Eporon nen Abarakam yoge logonet,
15 “Nogoba o. An yokkege yi konenu o. Nggween yi onggo ti, wu mbuti perak empat ratus negen pogo menggaarak kwe, ti paga nen nit ambi eekkoloorak lek me, kakwe kanggerak ti we aret ndoome pu o.”
16 Yoge mbareegi, onggo puurak yereegerak nogo ti, at Abarakam nen, “Op aret,” mbake nagagerik, wu mbuti perak empat ratus yereegerak nogo, yi mendek ndi mendek kuniyak nduk, aaninggin wakkogo mengga kwak, aaninggin liirogon wakkage nagagerik, aakumi apit kuwak ogogwaarak inenggaanom paga at Eporon nogo wogoreegerak.

17 At Eporon yabu eeke menggim o Makepela o Mamere oonegen lagi wage menggim pa’nggwe wonage nogo nggween inom, ndo nendaarak inom, eyo kale yabu eeke menggim kuli paga wonage nogo inom, abok aret
18 at Abarakam unde logowak nduk, it aakumi Ket mendek wone mbanggo menggam kuwak eereegwaarak nogo inenggaanom paga onggo pege mbareegi, nggween nogo apit aret wogoreegwaarak.
19 Wogogo mbareegwa, nggween Kanan o Keboron oonegen wundi wage menggim o Mamere pa’nggwe ndo nendaarak Makepela nogome aret Abarakam nen akwe Tara nogo mambereegerak.
20 It aakumi Ket mendek nogo nen yabu yarak inom, ndo nendaarak irip paga wonage nogo inom, Abarakam wogogo mbareegwa, aakumi at mendek kanggwi iinok, piigo logorak nduk, Abarakam unde eekkolagagerak wone nogo ti aret.

24 At Itak akwe woorak nduk kwaari nogogwaarak wone

1 At Abarakam nogo abu anggok a’nuk, nda’nagagim kuli ari nage mbareegi, at Aliku ALA nen ale’nggen oba pege kagak, yi eekak ndi eekak eerit nage nogo op mban eeke nagagerak.
2-4 Ne ambi paga at Abarakam nogo nen at ayeloman mini inowe aap iniki warak lombok amindik-amendek abok aret ndegeninake menggerak nogo yoge logonet, “An naput Itak akwe wogoriyak nduk, it aakumi Kanan mendek an ninom wonogwe yi, inapuluk ambi kwaariyak abu mage o. Ata, an wonagagim nawi alom paga nage logomenggendik, noreewi inapurilogwe ambi kero, kwaarenok nduk, kat keenggi nogo’- ne’me pi’nake logonet, at mbogutnggween wakkagagerak Aliku Ala owak o, yinuk, kumbuk mbanu o.”
5 Yoge mbareegi, at ayeloman nogo nen, “Nogoba o. An nage logominggirik, at kolaga nogo yoriminggirak kwe, o nda yime woroorak, Neebi o, ari kenok, an wulaga yi, wa wage logominggirik, kat wundi wagaginom time nimbirak noorak op mbaken ilik, lek a?”
6 Yoge mbareegi, at Abarakam nen wone onggo yoge logonet, “Togop yagandak kwe, an naput time wonok noorak mondok mage o.
7 At an nawi alom paga nowe-nawot inenggela’- me nen wo’niren o yime pani wage nagagerik, yo’nege logonet, Kat nda-ganabemenggendak nogo nggween yi wogoraagin o, yinuk, abuk nggaruk togon yo’nereegerak me at Aliku Mbogut Unde Menggerak Ala nen an napuluk akwe time kwaarenok nduk, nage keegak, Ala yonggo malayikat ambi aa’nduk koonogo pege a nawak nduk, nappigin o.
8 At kolaga nogo kimbirak woroorak, Neebi, ari kenok, Ala owak mbanggo logonet, wone yogoorak nogo, kat koba logogin lek o. Togop aret kwe, an naput wulaga ti perak, time wonok noorak mondok lek o.”
9 Yoge mbareegi, at ayeloman nogo nen eenggi ogoba Abarakam ogo’ne’me pigagangge nagagerik, “Wone yo’negendak nogo ndak-ndak eerikit o,” yinuk, Ala owak mbaneegerak.
10 Owak mbangge nagagerik, at ayeloman nogo nen at ogoba aanggumi unta ineebe 10 wogonake, at ogoba amindik-amendek etenggen alitak onggo nggwok nogo wagangge, eeke nagagerik, ya nogo yegak o Aram- Metopotamiya o omarip paga pa’- nggwe o tini Abarakam awot Nakot menggim nogome aret nagagerak.
11 Nage nagagerik, o kiip age kagak, o tini endekem nggwe niyo tooko menggaarak nggween kabunik me, taati unta nogo iniyok yunggumbunuk, pogonik logowak nduk, piyareegerak. Ti eereegerak nogo ti, o kiyoma it komologwe niyo tooli wogo menggam eyom nogo paga aret eereegerak.
12 Ti eeke nagagerik, at Abarakam ayeloman nogo nen tamban eeke logonet, “Kaliku nogoba Abarakam ogoba Ala wae. An eerikit nduk, wagarak nogo nogoba Abarakam abuwa mbake logonet, yogondak aret a’me nggelok yuwak nduk, koonogo panu o.

13 An yogondak niyo tooko menggam yime aret mi’ndak wonage neegak, aakumi o yime mendek inapurilogwe komologwe niyo tookkolaawok nduk woraagun me,
14 ndi, wogwe iinok, an nen kolaga ambi yoge logonet, Kat kaniyoowa’na time niyo ambi too’niru o, yoge neenok, kolaga ti nen niyo toologo, Namen o, yinuk, an wo’nege logomenggerik, Kaanggumi inom niyo toologo wogoraakit o, yinuk, toologo wogorage kenok, Kayeloman Itak akwe wogoriyak nogo yi aret kagi, mbarikit nen lik togon eeru o, nogoba. Togop eeke kenok, At Ala nen nogoba Abarakam abuwa mbake nagaarik, eeke kagi, mbarigin o,” yinuk, tamban eereegerak.
15-16 Tamban awo eeke me, kolaga tawe abu iya kigirikwe aap awo kigin waka’lek Abarakam awot Nakot akwe Milaka aagaluk aap Mbetuwen apuluk kolaga endage Iribaka nogo, niyoowak uum paga piyaninuk niyo tooko menggam wambi nage nagagerik, niyo too’nuk ame naakit nduk lagi wage me,
17 at Abarakam ayeloman nogo nggare agan kolaga nogo ka nage nagagerik, yoge logonet, “Kolaga yi wae. Kat kaniyoowa’na time niyo mbuuluk ambi toologo wo’niru ubi.”
18 Yoge mbareegi, at kolaga nogo nen mbet-mbet aret niyoowak uum paga nen waganogo wuppi wage nagagerik, “Nogoba namen o,” yinuk, wogoge mbareegi, aret nenggegerak.
19 Niyo toologo wogoreegerak nogo abu aret nengge mbareegi, at kolaga nogo nen, “Kaanggumi kunduk niyo ndonggorogon nawak nduk, toorira na o.”
20 Ari nagagerik, niyo toolak o’lu wonage nogo aanggumi niyo nonggo menggam nogome mbet-mbet kilirogo pereegerak nunggwi iigak, aanggumi unta nogo abok aret ndak nawak nduk, “Ambinom tooli na o,” yinuk, nggare agan niyo tooko menggam nen toologo ira wagagerak.
21 Nunggwi iigak, at Abarakam ayeloman nogo nen, “An eerikit nduk wagarak nogo at Aliku ALA nen abet aret koonogo panigi ilik, lek a?” yinuk, oone yaga’lek kolaga eerit nage nogo mban maloppege nagagerak.
22 Ndi, unta niyo wogoragagerak nogo abu aret nonggo mbareegwa, atAbarakam ayeloman nogo nen mbuti emas paga ogobakkigirik aaninggin mbuuluk we 5 gram negen kwe, onggo nggwok nogo mendek at kolaga nogo ogobak unggut me pugunogo pege, mbuti emas paga ogobakkigirik aaninggin teeluk 100 gram kwe, onggo abu iya nogo mberaarenggen obaak peenok-peenok yippege,
23 eeke nagagerik, at ayeloman nen kolaga nogo yoge logonet, “Kat kogoba ta o? Nit ninom nogo yuurak kogoba ame time tenak ambi wonage ilik, lek a? yo’niru o,” yinuk, kin waganeegerak.
24 Kin wagangge mbareegi, at kolaga nogo nen ari logonet, “Kwe Milaka nen ogonggelo Nakot obaane’me aput ndareegerak endage Mbetuwen apuluk nogo an aret o,” yinuk,
 25 yoge nagagerik, “O nit wonogwe me time kat nogo yuurak inom, kaanggumi inambi inom, inawiingga inom, abok aret wonage o.”
26 Ari mbareegi, at Abarakam ayeloman nogo endobanggun yindumbunuk, “Kaliku ALA wa,” yinuk, alut eereegerak.
27 Alut eeke logonet, “An nogoba Abarakam ogoba Ala wa! Kat nogoba Abarakam abuwa mbake logonet, iniki mbakerak nogo ndak-ndak aret lik togon eeke keegi o,” ari nagagerik, “An kunduk, Kaliku ALA nen aret nogoba oweawot wonogwe me a’me lik togon wo’neren wagandak o,” yinuk, tamban eereegerak.
28 Eeke mbareegi, at kolaga nogo nggare agan imbirak eereegwaarak wone nogo agalo iriwi inom oome wonogwe me mbininogo yora nagagerak.
29-30 At kolaga Iribaka nogo oweeluk endage Laban aret wonagagerak. At awuluk kolaga nogo nen Abarakam ayeloman imbirak eereegwaarak wone yorage nogo, at Laban aruk konengge, mbuti emas ogobakkigirik ogobak unggut me pugunik nogo inom, mberaarenggen at awuluk obaak paga yirik nogo inom, abok aret enegen kage, eeke nagagerik, oome nen wundinuk, nggare agan aap Abarakam ayeloman niyo tooko menggam aanggumi inom mi’ndak wonogwe me ka nagagerak.
31 Ka nage nagagerik, “At Aliku ALA nen abet aret ale’nggen koba pagage logonet, koonogo pagagerak me, kat nonggop nduk endekem ya’i mi’- ndak agandik o? Kat inom, kaanggumi inom, nogo yuwam abok aret name punogo pagagarak me, nimbirak nawok o.”
32 Yoge mbareegi, at Abarakam ayeloman nogo imbirak aret Laban ame nogo nogogwaarik, unta inamborowak paga keele maarak nogo piingge nagagerik, nogo yuurak inawiingga ndoonogo pege, inambi wogorage, eeppege nagagerik, at Abarakam ayeloman inom, awuri inom wogogwaarak nogo inom, iniyok kooruwak nduk inake niyo toologo ira wagagerak.
33 Ira wage nagagerik, mbi larak nawak nduk inowagam pereegerak kwe, at Abarakam ayeloman nen ari logonet, “Noreewi o. Wone eerogo nappani wagaarak nogo yokkiraga’lek neegak, an mbi nagin lek o.” Ari mbareegi, at Laban nen, “Wone eebe yu o, nogoba.”
34 Yoge mbareegi, at Abarakam ayeloman nogo nen ari logonet, “An ti, Abarakam ayeloman aret o.
35 At Aliku ALA nen nogoba Abarakam ale’nggen oba pege logonet, aanggumi tapi-ndomba inom, keledai-unta inom, mbuti wu perak-emas inom, ayeloman mini kumi-aap inom, alik negen ngginu-ngginu eerogo wogoreegerak paga aap nggwok eenggi warak aret agagerak wonage o.”
36 Yorage nagagerik, “An nogoba akwe Tara nogo abu kweegelo aret logonet, Abarakam obaane’me apuluk aap aret ndareegerak me, ogoba nen eyate amindik-amendek abok aret aput wogoreegerak wonage o.
37 Togop me, an nogoba nen an yo’nege logonet, An naput akwe wogoriyak nogo, it aakumi o Kanan mendek an ninom wonogwe yi, inapuri komologwe ambi kwaarogo wogoriyak ti mondok mage o.
38 Ata, an nogobaowe-awot wonogwe me time nage logomenggendik, inapurilogwe time mendek komologwe ambi wonogwe iyo, naput ake wogoriyak kwaari nanok nduk, kumbuk mbanu o. Yo’nege mbaki, kumbuk mbangge nagarik,
39 nogoba nogo yoge logonet, Kolaga nen nimbirak, Woroorak neebi, ari kenok, nonggop eerigin o?
40 Yoge mbaki, An naput akwe wogoriyak nogoba owe-awot mendek inapurilogwe kenok ambi kwaari nanok nduk, at oone ari liippunuk eeke minggirak Aliku ALA nogo nen ayonggo nappiige menggerak malayikat ambi nappiya woramenggerak karum kagak, namenggendak me, wone yogoorak yi ndak-ndak aret eeke kaamunggun o.
 41 Naput akwe wogoriyak nogoba owe-awot wonogwe me iya nage logomenggendik, kwaaremenggendak kwe, wokkiriyak, Nineebi o, yokkugwi iinok perak, wone kumbuk mbanggoorak nogo ti, kat koba logogin lek o, yo’nege mbaki, wagarak o.
42 Wage nagarik, yogondak an niyo tooko menggam taati ari wa’nuk, tamban eeke logonet, Kaliku nogoba Abarakam ogoba Ala wa. An eerikit nduk, wagarak nogo, ndak-ndak eeppaniyak mbakendak kenok, ti aret eeppanu o, nogoba.
43 An neebe niyo tooko menggam ya’i wonage me, it komologwe niyo tookkolaawok nduk wogwe nogo, Niyo ambi too’niru o,
44 yoge neenok, at nen, Namen o, yinuk, an wo’nege logomenggerik, Kaanggumi unta nogo inom aret toologo wogora, yinuk, toologo wogorage kenok, Nogoba aput akwe Aliku ALA nen leenogo pegerak nogo yi aret kagi, mbarikit nen, Eeru o, nogoba.
45 Yinuk, tamban awo eeke me, at kolaga Iribaka nogo aret niyo tookkolaakit nduk aniyoowak uum paga wonok niyo tooko menggam wambi nage nagaarik, niyo too’nuk lagi wage me, an nen, Kolaga yi wae. Niyo ambi too’niru o.
46 Yoge mbaki, kolaga nogo niyo toolak uum paga nen mbet-mbet aret nggween paga wuppi wage nagaarik, yo’nege logonet, Namen o. Ndi, nengge kenok, kaanggumi kunduk tooriraakit o, yo’nege mbaki, niyo nogo ninggirak. Nengge mbaki, naanggumi kunduk tooriragaarak nenggaarak o.
47 Nonggo mbaka, an nen kin wakkage logonet, Kat kogoba ta o? Yoge mbaki, at nogo nen, Lek o. Kwe Milaka nen ogonggelo Nakot obaane’me apuluk ndareegerak aap endage Mbetuwen apuluk nogo an aret o. Yo’nege mbaki, an nen mbuti emas ogobakkigirik ambi ogobak unggut me pugunogo pege, mberaarenggen obaak peenok-peenok yippege, eeke nagarik,
48 nendobanggun yindumbunuk, at Aliku ALA alut eeke logonet, Kaliku ALA nen nogoba awuluk apuluk kolaga yi, an nogoba aput akwe wogoriyak nduk, owe-awot wonogwe me mondok lik togon pani wagandak me, Kaliku nogoba Abarakam ogoba Ala wa, yinuk, keyage wakirak o.”
49 Yorage nagagerik, “Togop me, noreewi o. Yogondak kit nen an nogoba Abarakam abuwa nen wone yegerak nogo, Liirogon aret koonogo eeruwi, mbakwi kenok, wone nggaruk togon aret yo’ninip o. Ndi, lek mbakwi kenok togon yo’ninip o. Neenu age logominggirik, nena agigan age, ogugan age, eerikit nduk, yo’niriyak o.”
50 Yorage mbareegi, it Laban Mbetuwen imbirak nen yogo logonet, “Wone arit wagaarak yi abok aret ti, at Aliku ALA nen mban koonit wagaarak me, nit nen wone maluk-obeelom ambi kat yokkirugun mondok lek o.
51 At Aliku ALA nen yegerak ndak-ndak kolaga Iribaka yi, kogoba aput nen waawak nduk, kimbirak aret namunggun o,” yinuk, yoreegwaarak.
 52 Wone yoreegwaarak nogo at Abarakam ayeloman nogo aruk konengge nagagerik, endobanggun yindu-mbunuk, ena nggween paga wutik logonet, at Aliku ALA alut eereegerak.
53 Alut eeke nagagerik, at ayeloman nen mbogoyum abe mendek inom, obaanggi-obaangge eekkolagak mbuti perak-emas paga ogobakkigirik nogo inom, abok aret kilirogo kolaga nogo wogoreegerak. Wogoge nagagerik, yi mendek ndi mendek onggo nggwok mendek kolaga oweeluk inom, agalo inom, wogoragagerak.
54 Yi mendek ndi mendek abu aret wogorage nagagerik, at awuri nogo inom mbi niyo wogorogogwaarak nogo nenok, inom aret nogo yereegwaarak. Inom nogo yogo nogogwaarik, ko’lu kuubondendok Abarakam ayeloman nen yorage logonet, “Nogoba wonage me, yogondak noorak me, E, yo’ninip o.”
55 Yoragagerak kwe, kolaga Iribaka oweeluk agalo imbirak nen yogo logonet, “Lek o. Kolaga yi ti, ninom logomonggoorik, tamban ambi eeppunuk nen perak, noorak op aret o.”
56 Yogo mbareegwa, at Abarakam ayeloman nen, “Noweewi o. An yilunogo yime panogo logorak negen yogwe ti mage o. An yime wagarak nogo ti, Aliku nogoba ALA nen ndakndak aret eeppanegerak me, an nogoba wonage me, Nak aret, yo’ninip o.”
57 Yorage mbareegi, it nogo nen yogo logonet, “Togop kenok, at kolaga iniki mbake nogo ngge ari kaamun? At mban ari kaawok o,” yinuk, wiireegwaarak
58 wage mbareegi, it nen kolaga nogo yogo logonet, “Kolaga yi wae. Kat yogondak aret aap yi kimbirak noorak op ilik, lek a? Nonggop mbaken o?” Yogo mbareegwa, at kolaga nogo nen, “Yogondak aret nimbirak noorak mbakirak o.”
59 Ari mbareegi, at Abarakam ayeloman inom nogogwaarak nogo inom, at kolaga Iribaka ayeloman inom, “At Abarakam wonage me nanip o,” yorogogwaarak nawok nduk, eekwi me,
60 at kolaga iriwi nogo nen inale’nggen oba pogo logonet, “Niriluk o. Kat keebe ambit nen aret kwe, Yi aakumi ndi aakumi apit aret kat paga nen wigannarit wundi nogo logogun o. Kat kaagalogwe ndaganabemenggendak wiganak nen, Yi aakumi ndi aakumi inom ogoorak menggaarak inabu’- me tebenogo piinok inawi time aret logogun o.”
61 Yogo mbareegwa, at Iribaka inom, at ndegenggo logorak ayeloman mini komologwe tawe inom, amindik-amendek abok aret ndigikndegek eerogo waganggo nogogwaarik, unta amborowak paga kwi’na’- nuk, Abarakam ayeloman inom aret wogogwaarak. Abarakam ayeloman nen kolaga Iribaka wonok Abarakam wonage me wogogwaarak nogo ti aret o.
62 O Kanan karume o ame pa’- nggwe at Itak ame time nen niyo tookak nggween kabunik endage, At Itok Menggerak Nen Enegen Liippaneegim, nogo kagak wage nagagerik,
63 kiyoma-kiyoma at awooliyana nen wungge nagagerik, eyabume time wone iniki koonit nege logonet, enegen tiya ari nagagerik, unta wogwe nagiyareegerak.
64 Ndi, at Iribaka nogo togon unta amborowak paga kwi’ndak wage logonet, Itak enegen kage nagagerik, agi unta amborowak paga nen nggween paga wangge nagagerik,
65 at Abarakam ayeloman nogo yoge logonet, “Aap yabume nen nit pe’niya wage ti ta o?” Yoge mbareegi, at Abarakam ayeloman nen ari logonet, “An nogoba nogo ti aret o.” Yoge mbareegi, at Iribaka nogo mbogoyum inetenggen nobakkologo menggaarak nogo mendek waganogo at etenggen nobakkolagagerak.
66 Etenggen nobakko’nok tayorogon mi’ndak kagak, at ayeloman nen eerit nagagerak wone nogo abok aret Itak mbininogo yoreegerak.
67 Mbininogo yoge mbareegi, Itak nen kolagaIribaka nogo kolage nagagerik, wonok agalo Tara ame wonagagim nogome imbirak unggwogogwaarak. Unggwogo nogogwaarik, “Yi nakwe aret kolagi,” yinuk, iniki kunik eekkolage logonet, agalo kambeegerak paga iniki puru ari nagagerak nogo lek aret agagerak.

25 Abarakam apuri akwe Ketura paga wigannogogwaarak wone

1 Ti’nuk peebi at Abarakam nogo kwe ambi endage Ketura waganeegerak. 2 Wagangge mbareegi, at kwe Ketura nogo nen Abarakam obaane’me aagalogwe inendage Timaran, Yokatan, Meran, Miriyan, Itibak, Tuwa, aret ndaganabeegerak.
3 At Yokatan nen apuri Tiyeba Nderan imbirak ndaganabeegerak me, at Nderan nen wiganak inanebunu ti, Atiyut mendek, Letuti mendek, Lewum mendek, aret wiganogo piyareegerak.
4 Ndi, aap Miriyan apuri ndaganabeegerak nogo ti, Epa, Epet, Kenok, Abira, Elara. It ndarak yi abok aret kwe Ketura nen aret wiganogo piyareegerak.
5 At Abarakam apuri wiganak ineebe ambik aret wonogwe iigak, eyate amindik-amendek abok aret Itak mban wogoreegerak kwe,
6 at kangga’- lek awo eenik logonet, it kumi ando wogonabeegerak inaagalogwe aap kenok, inabuwa nen amendek ambitak tumburirage nagagerik, Itak inom lambunik wonogwe iyo nduk, o Kanan oonegen wundi wage menggim pa’nggwe o nda time nappiyareegerak.
Abarakam kangge mbareegi, ndoome mambereegwaarak wone

7 At Abarakam nogo nda’nagagerak kagak tahun seratus tujuh puluh lima eeke nagagerik,
8 abu anggok a’nuk kenen mbanogo li a’nuk aret kambeegerak. Kangge nagagerik, ombomini kambunuk nogogwam nggwogoba wonogwe me nogome aret iya nagagerak. 9-10 Ndi, at apuri Itak Itamayen imbirak nen at eebe nogo waganogo at Abarakam nen aakumi Ket mendek inanggween onggo mbaneegim aap Tokat aput Ket mendek endage Eporon o Mamere korotok eyabu yarak me ndo endage Makepela akwe Tara mambereegwam nogome aret imbirak mambereegwaarak.
11 Ndi, at Abarakam nogo kangge mbareegi, apuluk Itak nogo niyo nggween kabunik me endage, At Itok Menggerak Nen Enegen Liippaneegim, tooneegwam nogome aret wonage me, at Ala nen ale’nggen oba pege nagagerak.

Itamayen apuri wigannogogwaarak wone

12 Kwe Tara ayeloman Agat awi Metit mendek nogo nen Abarakam obaane’me apuluk Itamayen ndareegerak nogo apuri wigannogogwaarak inendage yi aret.
13 At Itamayen apuri ndarak ndakndak aret inendage yi o. Itamayen apuluk manggu ndareegerak endage Nebayot. Ti’nuk ambo’me Kerat, Areben, Mibatam,
14 Mitiyama, Nduma, Mata,
15 Karat, Tema, Yitut, Napiti, Kerama, aret ndaganabeegerak.
16 Aap Itamayen apuri wiganak ti aret. Ndi, inendage toonak nogo ti, inalitak lombok inawooliya wukkologwe, inawi yaga’lelo nagakkologwe, eeppunuk, wonogo menggam endage toonak ndak-ndak inendagembogut 12 aret ogogwaarak.
17 At Itamayen nda’nagagerak kagak tahun seratus tiga puluh tujuh eeke nagagerik, anggok aret a’nuk kangge nagagerik,
18 at ombomini kambunuk nogogwam nggwogoba wonogwe me nogome iya nagagerak. Ndi, at apuri wiganak nogo perak, o Atiyut nogo menggam o Kawila iru nakkagak, o Tiyut ogwe nakkagak, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Metit koorok kagak, oolo time aret ye mbanggologogwaarak. Nogome wonogo logonet, inoreewi ando inom lambungga’lek it inalik eenggi mbanak ogoorak aret wonogogwaarak.

Etawu Yakup imbirak nda’nogogwaarak wone

19 At Abarakam aput Itak nogo nen eereegerak wone yi o. Abarakam nen aput Itak aret ndareegerak.
20 At Itak nogo ndarak kagak tahun 40 age nagagerik, aap Aram awi Paran-Aram mendek endage Mbetuwen apuluk Laban awuluk kwe Iribaka nogo aret waganeegerak. 21 Wagangge nagagerik, akwe Iribaka nogo aagaluk ndaka’lek mbareegi, at Itak nen akweeluk ake tamban eeke mbareegi, at Aliku ALA aruk konengge kagak, kwe Iribaka nogo aret abila agagerak.
22 Abila agagerak nogo, elege kulu’mbere aret me, imbirak inagalo inikime logonet, nobogom-kobogom yogwe iinok, at Iribaka nen ari logonet, “Nonggop togon ee’nake agaarik o?” yinuk, Aliku ALA nggino yoreegerak.
23 Nggino yoge mbareegi, at Aliku ALA nen wone onggo yoge logonet, “Aakumi inanebunu mbere aret kinikime wonage o. Inanebunu mbere nda’nogo logomenggaarik, Imbirak ogoorak logonet, anebunu ambi omaawi ambik. Ndi, ambi omaawi lek logonet, awuluk nogo nen oweeluk nogo ayeloman eeppunuk, logogin o,” yoreegerak.
24 Ndi, at kwe Iribaka nogo elege nda’nariyak eyom abu aret enegen pagak ari mbareegi, aap kulu’mbere aret nda’nogo logonet,
25 at aa’nduk nda’nagagerak nogo, omoori paga tari wu aago nda’nagagerak nogo endage Etawu tooneegwaarak.
26 Ndi, at peebi nda’nagagerak nogo, nda’nanok wangge logonet, at Etawu iyok unggut eenggi omaawi pugu aret nda’nagagerak paga endage Yakup aret tooneegwaarak. At Itak nogo ndarak kagak, tahun 60 eereegerak paga at apuri ti nda’nogogwaarak.

At Etawu amendek onggo nggereneegerak wone

27 It wologwe nogo imbirak abu aret tawe ogo nogogwaarik, at Etawu nogo kulinik-kalinik eyonggaame mban nege logonet, towe-pagi eenggi tobo mban wake nagagerak kwe, at Yakup nogo perak, iniki kwi’ndak oome yabu mban eeke wonagagerak.
28 It inogoba Itak nogo ti, towe-pagi enggaanggum nengge inikilom me, Etawu iniki kunik eeke kagak, inagalo Iribaka nen perak, aagaluk Yakup iniki kunik eeke nagagerak.

29 Ne ambi paga at Yakup nogo awo kela anggen lappunuk wonage me, at Etawu nogo eyonggaame pagi warit nege nagagerik, mbi abu ambik eeke mbareegi, wage nagagerik,

30 at Yakup yoge logonet, “An mbi abu mondok meek ee’nake me, kela anggen laambu lakendak ti, ambi wo’niru o,” yoreegerak. Ti yoreegerak paga at endage, “Erom,” yogo nogogwaarak.
31 Yoge mbareegi, at Yakup nen ari logonet, “Manggu ndarak kenok, wone kilirirogo menggaarak kat kilikkiriyak nogo, an kili’niruwak nduk onggo yi wokkiri o.”
32 Yoge mbareegi, at Etawu nen ari logonet, “Mbi abu nen abu kambuurak ee’nake me, wone ti paga nen an nano eekkoloorak? Lek me, kat aret kilikkiruwak nduk, mbi ti wo’niru o.”
33 Yoge mbareegi, at Yakup nen, “Abet aret yagi o, yinuk, kumbuk mbanogo aa’nduk yo’niru o.” Yoge mbareegi, at Etawu nen, “Abet aret yagi o,” yinuk, kumbuk mbambege nagagerik, manggu ndarak kenok, wone kilirirogo menggaarak nogo aret Yakup kiliriruwak nduk, “E o,” yereegerak.
4 “E o,” ari mbareegi, at Yakup nen oroti worareegerak inom, kela anggen lareegerak nogo inom, waganogo Etawu wogoreegerak. Wogoge mbareegi, at Etawu nogo mbi nengge, niyo nengge, eeke nagagerik, nagagerak.Ndi, at Etawu nen manggu ndarak kenok wone at kiliririyak nogo kwe, “Yi iya lek o,” mba’nuk, awuluk wogoreegerak wone nogo ti aret.

26 At Itak o Nggerat wonagagerak wone

1 Ne ambi paga o nogome mbi noogelo o maan at Abarakam wonage kagak eereegerak nogo ndak-ndak aret agagerak. Age mbareegi, at Itak nogo aap Pilitin inowe endagembogut Abimelek unde menggim o Nggerat nogome nagagerak.
2 Nage nagagerik, o Metit naakit nduk eeke me, at Aliku ALA nen Itak owagam wage nagagerik, yoge logonet, “O Metit time nagun o. Ata, an nen o logorak yokkege neenok, time aret logomunggun o.
3 Nggween yi abok aret wokkirigin o, yinuk, kumbuk mbanogo kogoba Abarakam yoreegirak nogo a’me lik yuwak nduk, kat kapuri ndaganabemenggendak kinom wokkiraagin me, kat aap nggiru negen yime aret logot o. Wonage keegak, an nimbirak aret logonet, nale’nggen koba pagage logogin o.
4-5 An nen kat kapuri- kombowologwe ti, laaluguragan mbogut paga ambik wonage ti pogom, ambik agago wokkege, ndi, o yime taganak abok aret it unde eeppunuk logowak nduk, wogorage, eerigin o. At Abarakam nogo nen an wone ari minggirak inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, wone lengganak inom, Yogop eeriyak ndogop eeriyak mage wone yugu inom, mondok liippunuk, yanggonak mban eeke nagagerak me, kit ndak-ndak eekwi paga it yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime menggaarak abok aret inale’- nggen mbako logogun o,” yoreegerak.
6 Yoge mbareegi, at Itak nogo o Nggerat time aret puk agagerak.
7 Time wonage me, it aap o Nggerat mendek nen at Itak yogo logonet, “Kwe kimbirak wagandak ti ta o?” Yogo mbareegwa, akwe Iribaka nogo abu obeelom kigirikwe lombok me, “Eebe ndinggo logonet, an nookwi iyo,” mba’nuk, agabiti nen, “An nakwe o,” yuulik, ata, “Yi nawuluk o,” yoragagerak o.
8 Nogo yorage nagagerik, logonuk negen ne ambi paga at aap endagembogut Abimelek nogo yendela mbanak me nen at Itak Iribaka imbirak wonogwe paga at akwe aret yelok iige nagagerik,
9 Itak wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Kwe Iribaka yi, kat kakwe aret kagak, nonggop nduk, Nakwe lek nawuluk, yagandak?” Yoge mbareegi, at Itak nen, “Lek o. An nakwe o, ari neenok, nooko logonet, nakwe ndinukwak, mba’nuk, Nawuluk, yagarak o.”

10 Yoge mbareegi, at Abimelek nogo nen, “Kat nonggop eeppinanikit nduk, ti yagandak? Yi abet aret an nawuluk yigi, nduk, an nawuri ambi nen kat kakwe kagak waganogo imbirak nogo yenetak nen, kat nen aret nit maluk eerogo pinaninetak kagi o.”
11 Yoge nagagerik, at Abimelek nen awuri abok aret inaruk wake logonet, “Kit ambi nen aap Itak akwe imbirak yi, maluk ambi eeppiigwi kiinok, at mondok wariyak aret o,” yinuk, yoragagerak.
12 Ndi, at Itak nogo it inom nogome aret wonage logonet, yi mendek ndi mendek yarit nage logonet, “Ero ambit nen anggen ambiret mbanggolaagin,” mba’nuk, yareegerak kwe, at Aliku ALA ale’nggen oba pege me, ero ambit paga anggen ambik 100 negen aret yege me,
13 at amindikamendek mondok iya negen wiganggo’net wundi wage logonet, aap nggwok mondok eenggi warak aret agagerak.
14 At aanggumi ndomba inom, lembu inom, ayeloman mini inom, amindik-amendek alik negen unde wonage mbareegi, it aakumi Pilitin mendek nen inigen kenok, “Nit ambi wo’niraga’lek eeke yi, ao,”yinuk, inanini ombako nogogwaarak.
15 It inanini ombako nogogwaarik, niyo nonggo logorak nduk, at ogoba Abarakam eenik kagak ayeloman mini nen nggween kabuneegwaarak nogo aret kagaarogo pit nogogwaarak.
16 Ti eeko mbareegwa, at Abimelek nen Itak yoge logonet, “Kat komaawi ambik wonage togoti nit ndak-ndak lek me, ninom lambunik logorak lek mbo pinaninuk, o alik me nak o.”
17 Yoge mbareegi, at Itak nogo o nogome teppunuk, tayorogon o Nggerat kobappaga time aret nage nagagerik, ooliya wuppunuk wonagagerak.
18 Nogome wonage logonet, niyo nenggak yuurak nduk, maan aa’nduk Abarakam eenik logonet, nggween kabunit nagagerak kwe, at eebe kangge mbareegi, it Pilitin mendek nen kagaarogo pit nogogwaarak nogo, pilanogo wunake nagagerik, ogoba Abarakam nen endage tooneegerak nogo ndak-ndak aret tooneegerak.
19 Toombunuk, o nogome logonet, at Itak ayeloman mini nen niyo nonggo logowok nduk, kobappaga time nggween ambi kabuneegwaarak me, niyo eneeri ambik kila-kila lagit wage logonet, nggwok aret yenggeneegerak.
20 Nggwok aret yenggeneegerak kwe, it aap o Nggerat kambin-ndomba ndegeninako menggaarak mendek nen at Itak ayeloman mini nogo inom wone wako logonet, “Niyo yi ti, nit ninaniyo,” yinuk, nili-kili wone wareegwaarak me, at Itak nen niyo nggween kabunik nogo endage, “Ili Wone Wareegwam o,” yinuk, tooneegerak.
 21 Ti’nuk, peebi nen at ayeloman mini nen niyo nonggo logorak nggween alik ambi kabuneegwaarak kwe, togop aret ili nen inom wone wappogo nogogwaarik, at Itak nogo nen niyo nogo endage, “Ogookkologogwam o,” yinuk, tooneegerak.
22 Toongge nagagerik, o nogome nen wo’narok o alik ambime nogo nogogwaarik, time logonet, nggween alik ambi kabuneegwaarak kwe, ili wone waka’lek mbareegwa, at Itak nen, “O yime Ala nen tenak eerogo pinaneegerak me, ninapuri nggwok aret wiganugun kagi o,” yinuk, niyo kabuneegwaarak nogo endage, “Wone Lek Op Menggim o,” yinuk, tooneegerak.
23 Ti’nuk peebi nen, o nogome teppunuk, o Mberetiyeba aret nagagerak.
24 Nage nagagerik, oonikiya nogo yege me, at Aliku ALA at owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Kat kogoba Abarakam ogoba Ala ti, an aret o. An mondok-mondok karum wonage, ndi, nale’nggen koba pagage logonet, nayeloman Abarakam wone abuk nggaruk togon yoreegirak nogo ndak-ndak kat kapuri- kombowologwe ambik aret wiganogo piige, eerigin me, kagabiti mbarugun o.”
25 Yoge mbareegi, at Itak nen o taa’nogo at Aliku ALA ake warogo kani kunikit nduk, yugum logonogo punuk, ndomba warogo Aliku ALA endage kunogo tamban eereegerak. Ndi, o nogome inawooliya wuppatinuk wonogo logonet, at ayeloman mini nogo nen niyo nonggo logorak nduk, nggween ambi kabuneegwaarak.

Itak Abimelek imbirak nen wone kooneegwaarak wone

26 At Itak nogome wonage me, ne ambi paga at Abimelek nogo awuri mbere, ambi wone eyak wappegak endage Akutat, ndi, ambi aap yigin unde inowe endage Pikon, imbirak Abimelek inom o Nggerat nen at Itak wonage me ka wogogwaarak.
27 Ka wogo mbareegwa, at Itak nen it yorage, “Aa’nduk nen, Ninom logorak nineebi, nomba’nuk, kiname nen mugogo wumbani wogogutak kwe, nonggop agaarak kenok, yogondak neya wogop o?”
28-29 Yorage mbareegi, it nen yogo logonet, “At Aliku ALA nen karum obeelom togon wonage nogo ninigenkeego nogoorik, nit mban-mban yogo logonet, Aa’nduk taati aret, Ndogop eeko logowok o, yinuk, ninom wone abuk nggaruk togon kooneegubok eereegurak kogo, yinuk, kat ninom koonuwok nduk, keya wogoorak me, ndi, Aliku ALA kimbirak wonage logonet, yogondak ale’nggen koba pagage me, kat ninom wonogo logonet, nit nen maluk ambi eeppaga’lek obeelom aret eeppagagwi, ndi, niniki obeelom paga nappinagagwi, eereegurak nogo ndak-ndak kat nen, An kunduk maluk eeppiiga’lek obeelom eeppiige logogin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon aret yo’niret o,” yinuk, yoreegwaarak.
30 Yogo nogogwaarik, at Itak nen inabugo lareegerak niyo inom, mbi inom, nonggo nogogwaarik,
31 inom nogo yinuk, ko’lu kuubondendok nen, “Yogop aret eeko logogun o,” yinuk, it abok nen kumbuk mbambogo nogogwaarik, at Itak nen, “Noreewi, kiname nanip o,” yorage mbareegi, keyage warogo punuk, iniki abe paga aret iname nogogwaarak.
32 Ne ti eyom paga at Itak ayeloman mini nen niyo nonggo logorak nggween ambi kabumbogo nogogwaarik, “Niyo eneeri ambi maan kwaakkogoorak o,” yinuk, at Itak yori wogo mbareegwa,
33 at Itak nen niyo nggween kabunik endage Tiyeba aret tooneegerak. Ti eereegwaarak kenok, o yaga’lelo nogo endage, “Mberetiyeba,” yinuk, yogwe wonogwe o.

Etawu kumi inanebunu alik mendek wogonabeegerak wone

34 At Etawu nogo nda’nagagerak kagak tahun 40 eeke nagagerik, kumi mbere ambi aap Ket mendek endage Mbeeri apuluk kolaga Yurit wagangge, ndi, ambi aap Ket mendek endage Elon apuluk kolaga Mbatamat wagangge, eereegerak.
35 It kumi mbere ti, eekwi paga Itak Iribaka imbirak iniki wakkologo nogogwaarak.

27 At Itak awone Yakup kilirireegerak wone

1 At Itak nogo abu aret anggok age nagagerik, enegen ogut agagerak logonet, at aput manggu Etawu nogo wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Naput Etawu wae.” Yoge mbareegi, “Yu o, nogoba.”
2 Yoge mbareegi, at Itak nen yoge logonet, “An yogondak abu aret nanggok agarak o. Ndi, Ndiyom paga kambuurak, an neenggo’lek aret me,
3-4 kangga’lek awo neenik wonage logonet, nawone kilirogo koba pagarak me, an noorak ninikilom mbake ndak-ndak keenggi amburu ndikndik larogo wo’niri woraanok nduk, kat towe-pagi wake menggendak keegin- komaale yogondak li’luk eekko’- nok, eyonggaame an nake ambi mbet wari nak o,” yoreegerak.
5 Yoge mbareegi, at Etawu towepagi wa’nuk wogori woraawak nduk, eyonggaame kwaari nage kagak, at Itak nen Etawu yoge nogo kwe Iribaka aruk konengge nagagerik,

6-7 at aagaluk Yakup nogo wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “At Itak nen koweeluk Etawu yoge logonet, An kangga’lek awo neenik wonage logonet, at Aliku ALA enggaanom paga nawone kilirogo koba pagarak nduk, an noorak towe-pagi ambi keenggi amburu ndik-ndik larogo an wo’niri woro, yoge yogondak iluk naruk konenggirak me,
8 naagaluk o. An kagalo mbakirak ambi yokkege neenok ti aret eeru o.”
9-10 Yoge nagagerik, “Kat kogoba noorak inikilom mbake nogo ndak-ndak neenggi amburu lake neenok, kat kaa’- nduk kogoba wogori namenggendak nengge logomenggerik, at awo kangga’lek eenik wonage logonet, awone inikime wonage nogo kilikkiruwak nduk, kat nen ninaanggumi kambin-ndomba wonogwe me, nage logomenggendik, kambin aagalogwe mbere’ndak, Amok tigiluk yi kagi,mba’nuk, imbirak wogoren wo’niri mok o.”
11 Yoreegerak kwe, at Yakup nen ari logonet, “Nagalo, ti yo’negendak op aret kwe, at noweeluk Etawu ti, omoori wu aago kagak, an nomoori lek me,
12 nogoba owagam nage neenok, eenggi pi’nake logomenggerik, nomoori lek kenok, Nambokan lagangge o, mba’nuk, awone kili’nirigin lek pulunogo aret panigin kagi.”
13 Yoge mbareegi, at agalo nen yoge logonet, “Naagaluk o. Kat pulunogo pagage kenok ti, an kagalo nobaalombok nen kaagin me, kambin yokkigirak nogo aret wa nak o.”
14 Yoge mbareegi, Yakup nogo nage nagagerik, kambin nogo aret wonok agalo wogori wage mbareegi, at Iribaka nen ogoba noorak inikilom mbake nogo ndak-ndak eenggi amburu agago lareegerak.
15 Larogo pege nagagerik, oweeluk Etawu ambogoyum obeelom mendek nggerenogo oome pereegerak nogo waganogo awuluk Yakup nogo yippege, 16 kambin agabolo mbelanak nogo obaak paga nggerembege, enggaanok me amoori lek kenok nabembege,
17 eerogo pege nagagerik, oroti worareegerak inom, kambin eenggi amburu lareegerak inom, “Kogoba wogori nak o,” yinuk, wogoreegerak.
18 Wogoge mbareegi, wonok at ogoba wonage me owagam taati panggo yi nage nagagerik, yoge logonet, “Koba wae.” Yoge mbareegi, at ogoba nen, “Napuluk o. Kat ta nen yagan o?”
19 Yoge mbareegi, at Yakup nen ari logonet, “An kat kaput aa’nduk ndarak Etawu nogo aret o. Kat nen yo’- negendak nogo kawone kili’nenok nduk, mi’nage logomenggendik, pagi la’nuk wagarak yi, namen o.”
20 Yoge mbareegi, at Itak nen ari logonet, “Naput wae. Kat nonggoti eerogo mbet-mbet aret warogo la’- nuk wagan o?” Yoge mbareegi, at Yakup nen, “At Aliku kogoba Ala nen wo’nege mbaki, mbet-mbet aret wonok wagi o.”
21 Yoge mbareegi, at Itak nen Yakup yoge logonet, “Kat abet Etawu aret keyaamun ilik? Liippagage logonet, neenggi koba piganet naakit nduk, ya’i panggo yi mok o, napuluk.”
22 Yoge mbareegi, at Yakup nogo ogoba owagam panggo yi nage mbareegi, at Itak nen eenggi pigagangge nagagerik, ya nduk nda nduk eerit nage logonet, “Koone ti, Yakup oone negen aret kwe, komoori nen perak, Etawu omoori aret kagi o.”
23 Yoge nagagerik, at Yakup eebe liippuulik. At obaak paga oweeluk Etawu omoori kokwak mbareegi, awone kiliririkit nduk eereegerak mendek,
 24 ambinom kin wakkage logonet, “Kat abet Etawu aret ilik?” yoge mbareegi, at Yakup nen, “Ebi, an aret o.”
25 Yoge mbareegi, at Itak nen, “Napuluk. An nengge logominggirik, nawone kilikkirikit nduk, la’nuk wagandak ti, wo’niri omok o.” Yoge mbareegi, at Yakup nen kambin larak inom, anggur amburu toolak inom, wogoge mbareegi, 26 nengge nagagerik, at Itak nen, “Naput o. Nimbirak ninagandin lambun-lambun yuwok nduk, nowagam ya’i panggo yi mok o.”
27 Yoge mbareegi, at Yakup nogo ogoba owagam panggo yi nage nagagerik, inagandin imbirak lambunlambun yogo logonet, at Itak nen Yakup ayum obari wunggage nagagerik, awone kilirege logonet, “Napuluk o. Kayum obari ti, yabu yarak ambi at Aliku ALA nen Obeelom eeppegetak obari obeelom kogo mengga kwak Aret keegi o.
28 Kogoba Ala nen miin anggen mbogut paga nen wokkege, O nggween mili lubuk eerogo pagage, Kombato inom, anggur amburu inom, Alik negen kalo logonogo wokkege, Eerigin o.
29 Ndi, yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok abok aret kayeloman ogwe, Yi aap ndi aap nen kat kabu’me mban tebe yinuk, kayuk wukwi, Kowe-kawot inenggela’me inowe aret mi’nage, Ndi, kagalo iriwi nen kat kabu’- me mban tebe yogwe, Eekwi iigak, It aakumi nen kat pulunogo pagagwi iinok, it kunduk pulunik aret ogwe, Ndi, it aakumi nen inale’nggen koba pagagwi iinok, it togon inale’nggen inoba aret wonogwe, Eeke logogin o,” yinuk, yoreegerak.

Etawu nen Itak awone kiligiruwak nduk ngginooreegerak wone

30 At Itak nen awone kilirogo Yakup wogoge mbareegi, ko’nok awo wungge kagak, oweeluk Etawu nogo eyonggaame pagi warit nege nagagerik, wagagerak.
31 Ndi, at togon togop aret pagi eenggi amburu eerogo lake nagagerik, wonok at ogoba iri wage logonet, “Koba wae. Kawone kinikime wonage nogo kili’nenok nduk, an pagi kake la’nuk wonok wagarak yi, mi’nage logomenggendik, waganogo namen o.”
32 Yoge mbareegi, at Itak nen, “Wulaga! Kat ta nen yo’negen o?” Yoge mbareegi, at Etawu nen, “An kat kapuluk aa’nduk ndarak Etawu nogo nen aret yokkigi o.”
33 Yoge mbareegi, at Itak nogo ogut na’nuk, aganak apit nugege logonet, “Wulaga. At aa’nduk an nake pagi warogo la’nuk wonok niri wagaarak yi, ta nen wo’niri wagaarak o? Kat awo waga’lek keegak, at aa’nduk la’- nuk wonok wo’niri wage mbaki, nengge nagarik, nawone ninikime wonage nogo abok aret kilirege mbaki, at mban patogo logorak nduk, ko’nok nagaarak o.”
34 At Etawu nen ogoba yoreegerak nogo aruk konembege nagagerik, at iniki aagi ambik a’nuk, le kwa kunik ari logonet, “Koba wae! An togon ambi kili’niru o.”
35 Yoreegerak kwe, at Itak nen ari logonet, “Kat kawuluk nen nambokan lagangge nagaarik, wone an kilikkiriyak mbakirak nogo abok ko’- nok wunggerak o.”
 36 Yoge mbareegi, at Etawu nen, “At endage Yakup ti, mondok obam paga aret toonak kagi o. Ne mbere paga nambokan lagangge nagagerik, manggu ndarak wogorogo menggaarak nogo an wo’niriyak kwe, wonok wungge, ndi, yogondak kunduk, kawone kili’niriyak nogo at aret ko’- nok nage, eekerak me, wone aligilogwe ambi wonage kero, kili’niru o, nogoba.”
37 Yoge mbareegi, at Itak nen, “At mondok kat kowe nagawan aret logowak nduk, mippege, at oweawot inom, iriwi inom, abu’me piinok ayeloman logowak nduk, koonogo pege, ndi, mbato inom, anggur amburu inom, kalo logonogo wogoge, eekirak me, kat kake nano wone kwaarogo kilikkiri o, naput.”
38 Yoreegerak kwe, at Etawu nogo nen ogoba yoge logonet, “Kat kawone ambit ti aret me, at mban kilirege nagandik, ari agandik ya? An togon ambiriluk ambi kili’niru ubi, nogoba!” yinuk, le nggwok yereegerak.
39 Le yege mbareegi, at Itak nen yoge logonet, “O nggween paga kat menggenom yime nggween mili lubunogo pege, Mbogut paga nen miin anggen yumbunogo wuppagi wage, Eerigin lek o.
40 Ata, keegin nogo paga aret nuurogo nengge, Ndi, kawot ayeloman aret wonage, Eeke logonet kwe, Ne ambi paga nggik-palek yemenggendak kenok perak,Aaninggin koba wonage nogo lek eerogo aret patumunggun o,” yoreegerak.
41 Yoge mbareegi, at ogoba awone awuluk mban kiligereegerak paga, Etawu anini alik negen eeke nagagerik, inikime nen koongge logonet, “An nogoba yi, abu kambuurak aret eekerak me, kangge kenok, abuwa eerogo ale yippunuk nen nawuluk Yakup warikit,” mbareegerak.
42 At Etawu nen Yakup wariyak abok mbangge nogo Iribaka aruk konengge nagagerik, at aagaluk peebi ndarak Yakup nogo wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Kat koweeluk Etawu ambo’me laganggendak nogo paga, anini nen, Kooriyak, ari konenggirak me,
43 an yokkege yi aret konembunuk eeru o, naagaluk.” Ari nagagerik, “Kat yogondak aret an noweeluk Laban o Karan wonage me time aret mbet-mbet nak o.
44 Ka namenggendak kimbirak wonage keegak, at kowe Etawu anini mbake nogo tayo ari kenok, woraanok o.
45 At anini kombake nogo lek age, ndi, eeppegendak nogo ami age, eeke kenok, woraanok nduk, wologwe ambi nappiya wage neyaamunggun o.” Ari nagagerik, ambinom yoge logonet, “Ne ambit paga naagalogwe kimbirak kinenggaawak lek ariyak ti neebi o,” yinuk, yoreegerak.

Yakup o Paran-Aram kole nagagerak wone

46 Yoge nagagerik, ti’nuk peebi at Iribaka nen Itak yoge logonet, “It kumi Ket mendek ti, inenggaawak paga pegiyoorak abu neebi ee’nake me, at Yakup togon togop mban kumi Ket mendek wogonabigin kenok, an neenik logorak neebi me, ineraaket nen kambigin aret o,” yoreegerak.

        Pasal 28
1 Togop ari mbareegi, at Itak nen Yakup, “Omok o,” yoreegerak wage mbareegi, at Itak nen Yakup keyage wappunuk yoge logonet, “Naput. Kwe Kanan mendek ambi woorak mondok mage o,” yinuk, aruk wappege nagagerik,
2 “Kat kamindik-kamendek pipuk ee’nuk, o Paran-Aram kat kagalo ogoba kombo Mbetuwen ame time nage logomenggendik, kagalo iriluk kami Laban apurilogwe mendek kenok ambi kolanu o.
3 Ndi, at Omaawi Lombok Menggerak Ala nogo nen ale’nggen koba pagamenggerak paga kapuri ambik aret ndaganake, kombowologwe ambik aret wigak yogwe, eerit namenggaarak paga kat keebe ti, yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok wiganogo piyaamunggun o.
4 Ala nen Abarakam wogoreegim aap nggiru negen wonage menggenom o yi, yogondak kat unde eekkolaanok nduk, at Ala nen Abarakam ale’- nggen oba pege nagagerak pogom kat kombowologwe kinom kinoba pinagage logogin o,” yinuk,
5 aruk wappege nagagerik, at Yakup nogo o Paran-Aram oweeluk Etawu imbirak inagalo Iribaka oweeluk Laban ogoba Mbetuwen aap Aram mendek ame nogome aret nappereegerak.

Etawu nen akuwi ambinom wogonabeegerak wone

6 “At Itak nen Yakup ale’nggen oba pege nagaarik, Kwe Kanan mendek ambi woorak mondok mage o. Ata, kwe o Paran-Aram mendek ambi kolanu o,” yinuk, aruk warogo nappege mbareegi, at Yakup nen agaloogoba inoone liirogon konembunuk o Paran-Aram nagagerak nogo at Etawu nen aruk konengge nagagerik,
7 “At Yakup perak, agalo-ogoba inoone liirogon aret konembege nagaarik, o Paran-Aram nagaarak kagi o.”
8 Mbake nagagerik, “Kumi Kanan mendek ti, nogoba Itak mondok eebi aret kagi,” yinuk,
9 Itamayen wonage me nage nagagerik, Abarakam aput Itamayen apuluk endage Nebayot awuluk kolaga endage Makalat aret waganeegerak. At akuwi aa’nduk wogo iigak, peebi waganeegerak ti aret.

Yakup o Mbeten nogo yege me abi kagagerak wone

10 At Yakup nogo o Mberetiyeba teppege nagagerik, o Karan naakit nduk aret nagagerak.
11 Nage logonet, o oolo taati oonegen kilu ari mbareegi, taati aret nogo yikit nduk, yugum ambi waganogo anep mbambunuk, winnagagerak.
 12 Winna’- nuk nogo yege me, oonikiya abi kage logonet, ya’na ambi nggorek abo ogu nggween paga nen nok, irip agi mbogut imbirak kunik wurik wonage me, Ala ayonggo malayikat mendek ya’na wurik ti paga laganggwi-wanggwi eekwi enegen iyareegerak.
13 Nogo eekwi iigak, at Aliku ALA eebe ya’na wurik irip paga mi’ndak wonage logonet, “Naliku kogoba Abarakam ogoba Ala inom, Itak ogoba Ala inom, ti an mban aret o. An aret me, nggween kat keebe nogo yege me yi, kat inom, kat kapuri wigannaremenggaarak inom, unde eeppunuk logobagip nduk, wokkiraagin o.

14 Kat kapuri ndappiyamenggendak kinom nggween ameneno ambik lombok ti ndak-ndak wigannarit nogo logonet, o aru-ogwe, agi-ogu time abok aret ndak wa’narit nogwe kiigak, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogwe yi abok aret kat inom, kapuri wigannaremenggaarak inom, it nogo paga inale’nggen kogo logogun o.
15 Kat o ambime, Na, yinuk, nage kenok, an nen enaani aret ndegenggeren nage, karum liirogon aret wonage, eeke logominggirik, ti’nuk, wokkeren o yime aret pagi woraagin o. Ndi, an nen, Yogop eerigin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yokkiragarak nogo abok aret a’me lik yaga’lek kagak, an teppagagin lek mondok yeenggwa kege logogin aret o,” yinuk, yoreegerak.
16 Yoge mbareegi, at Yakup nogo yege nogo, eenik age nagagerik, ari logonet, “Ie! At Aliku ALA eebe o ya’i wonage kagak, kaga’lek aret wonagarak kagi o,” yinuk,
17 agabiti nen, “O yi ti, Ala menggim mbogut paga unggwi nogo menggam tu yi aret kenok, aakumi inagabiti nen, Ia! yinuk, ayuk wuko menggam aret kagi o,” yereegerak.
18 Ko’lu kuubondendok at Yakup nogo nen abi kagagerak nogo kobak age kero, yugum anep mbanak nogo waganogo mippege nagagerik, eyo tayitun amburu yugum nogo paga kilirogo pege logonet,
19 “O yi endage, Mbeten o,” yinuk, tooneegerak. Ndi, o nogo aa’nduk nen, “Lut,” aret yogo nogogwaarak.
20 Nogo toombege nagagerik, at Yakup nen ari logonet, “An tu paga yime nage neegak, kat Ala nen liirogon ndegenneren nage, narum wonage, eeke logonet, nambi noorak inom, nambogoyum yikkoloorak inom,
21 wo’nege logomenggendik, ti’nuk, niyok paga nogoba wonage me obeelom aret pani wage keenok, kat Kali-ku nogo ti, an nogoba Ala aret logomunggun o.
22 Ndi, kobak age kero, yugum yi mippigirak nogo ti, Kat kawi aret, mba’nuk, Yi mendek ndi mendek abok aret wo’nege nogo, neenggi lingginogo punuk, 10 age kenok, ambi yendenogo kake pege logogin o,” yinuk, Ala endage kunogo kumbuk mbaneegerak.

29 Yakup nogo Laban ame unggwi nagagerak wone

1 Nogo abu aret eeppege nagagerik, at Yakup noorak mbareegim it aakumi o Kanan ambo’me oonegen wundi wage menggim pa’- nggwe wonogo menggam nogome aret nagagerak.
2 Nage nagagerik, enegen na’nage logonet, o karume taati niyo nenggak nggween ambi kabunik abiringga yugum kole naberak kagak, kambin-ndomba kenagan aago niyo toorirogo menggam time eraaninu windak wonogwe iyareegerak.
3 Kambin-ndomba abok aret kuwak ari wogwe iinok, it ndegeninako menggaarak mendek nen yugum nggween kabunik ambe narak nogo paarogo kambin-ndomba nogo niyo toologo wogorogo nagaatik, abu nunggwi iinok, kabunik ambe nogo yugum obaane’me nappugwi, eeko nogogwaarak.
4 Togop eekwi wonogwe me, at Yakup nen iya nage nagagerik, yorage logonet, “Noreewi o. Kit nggeeme mendek o?” Yorage mbareegi, it nen, “Nit ninawi Karan mendek aret o.”
5 Yogo mbareegwa, at Yakup nen kin wogiige logonet, “Aap Nakot ombooluk Laban nogo kineenu ilik, lek a?” Yorage mbareegi, it nen, “E o. Ninom monggoorak nineenu aret o.”
6 Yogo mbareegwa, at Yakup nen, “At eebe obeelom aret wonage ilik?” Yorage mbareegi, it nen, “E o. At obeelom aret wonage o. Apuluk kolaga Araken ogoba aanggumi wogoren niyo wogoraagin wage iru ti, ket o.”
7 Yogo mbareegwa, at Yakup nen it yorage logonet, “Wologo wae! Kambin-ndomba niyo wogoroorak o awo kagak wogoren wogotak me, niyo nunggwi iinok, iri’ngga ambinom mbanogo nawak nduk wogoren nanip o.”
8 Yorage mbareegi, it nen wone onggo yogo logonet, “Nit togop eekulik o. Ata, kambin-ndomba nogo abok aret yime kuwak ari wogwe iinok, nggween kabunik ambe yugum narak nogo paarogo punuk, ninaanggumi niyo toologo wogorogo monggoorak o,” yoreegwaarak.
9 At Yakup it inom wone awo mbangge wonage me, kolaga Araken nogo ogoba aanggumi wogoren nege menggerak me, niyo nawak nduk, wogoren wagagerak.
10 At Yakup nogo nen at agalo iriluk Laban apuluk kolaga Araken nogo nen aap Laban aanggumi wogoren wage enegen kage nagagerik, niyo nonggo menggam nogome nage nagagerik, yugum ambe narak nogo ponggonogo nappunuk, ami aanggumi nogo niyo toologo wogoragagerak.
11-12 Wogorage nagagerik, “An ti, kat kogoba awuluk Iribaka nogo aagaluk an aret o,” yinuk, ale’nggen nen Araken agandin eyak mbangge logonet, oone nggwok paga leenggu maareegerak. Leenggu maake mbareegi, at kolaga Araken nogo ame nggare agan ogoba yori nagagerak.
13 At Laban nogo amboko Yakup wagaarak wone aruk konembege nagagerik, nggare agan owagam ka wagagerak. Ka wage nagagerik, agandin eyak mbangge logonet, keyage linggik-kambuk yogo nogogwaarik, wonok ame aret nagagerak. Ame nanuk, at Yakup nogo ame nen eerit wagagerak wone abok aret mbininogo yoreegerak.
14 Yoge mbareegi, at Laban nen, “Wulaga wae! Kat abet aret an namiya mogonik aagaluk aret keegi o.” Yoge mbareegi, at Yakup nogo erami imbirak nogome logonet, tut ambit peneneegerak.

Yakup nen kumi Araken Leya imbirak wogonabeegerak wone

15 Yakup erami Laban imbirak logonet, tut ambi penengge mbareegi, at Laban nen Yakup yoge logonet, “An nami aret me nduk, kat onggo lek we aret neyabu kani eeppanege logorak mbaken? Togop eeriyak meek me, an neyabu kani eeppanege onggo, Ndi mendek wo’niriyak, yu o,” yoreegerak.
16 At Laban apuri komologwe mbere’ndak, manggu endage Leya, ndi, awuluk endage Araken wonogogwaarak.
17 At oweeluk Leya nogo etenggen mbeenak lek kumi kokwak aret wonagagerak, ndi, at awuluk Araken nogo perak, eebe mondok amuni mbanak etenggen kigirikwe lombok tawe aret wonagagerak.
18 At Yakup nogo nen awuluk Araken nogo abuwa lombok mbareegerak me, Laban yoge logonet, “Kat kapuluk kolaga awo tawe Araken ti aret kolaakit nduk, keyabu eeppagage neegak, tahun 7 eerikit o,” yoreegerak.
19 Yoge mbareegi, at Laban nogo nen, “Kolaga yi, aap alik wogorookwak me, kat aret wokkirikit nduk, nimbirak aret logowok o.”
20 Yoge mbareegi, Yakup nogo kolaga Araken woorak nduk, yabu eeke kagak, tahun 7 eereegerak kwe, kolaga ti lombok koloorak iniki abu pereneegerak me, tahun 7 eereegerak kwe, “We ne mande wonage agarik,” mbareegerak.
21 Eeke nagagerik, at Yakup nen Laban yoge logonet, “Tahun 7 yogoorak nogo abu aret eekirak me, nakwe kolaakit nduk, wo’niru o,” yoreegerak.
22 Yoge mbareegi, at Laban nogo aakumi ambik aret o nogome mendek inayonggo pereegerak kuwak ari wogo mbareegwa, laago nggwok lareegerak.
23-24 Laago nogo nonggo nogogwaarik, oonikiya at Laban nen aput kolaga Leya nogo wagangge, at ayeloman Tilapa nogo apuluk Leya ayeloman logowak nduk, wagangge, eeke nagagerik, Yakup wogoge mbareegi, Leya nogo imbirak nogo yereegwaarak.
25 Nogo yinuk, ko’lu kuubondendok at Yakup nogo enegen pekkage nagagerik, Leya nogo aret mbareegi, Laban yori nage logonet, “Nami wae. Kat nonggop eeppanegendak o? Kapuluk Araken kolaakit nduk, kake yabu eeppagage nagagirak nogo lek a? Eeke nagagirak nogo kwe, nonggop nduk an nambo’me laganggendak?”
26 Yoge mbareegi, at Laban nen wone onggo yoge logonet, “Oweeluk kolaga’lek kagak, awuluk aa’nduk kologolik me nduk, eekirak o, namboko!
27 Togop me, napuluk yi, lambumbagago logonet, laago lakwi yi, ne 7 abu lappunuk nen awuluk Araken koloorak op aret o. Ndi, koloorak onggo tahun 7 ambinom yabu eeppanenok o,” yoreegerak.
28 Yoge mbareegi, at Yakup nen, “Op aret o,” yinuk, laago lareegwaarak nogo lek ari nage mbareegi, at Laban nen kolaga Araken nogo Yakup akwe kolaawak nduk, wogoreegerak.
29 Ndi, wogoge nagagerik, apuluk Araken ndegengge logowak nduk, ayeloman kolaga Mbilaka inom aret wogoreegerak.
30 Wogoge mbareegi, at Yakup nogo nen Araken oweeluk Leya imbirak nogo yege nagagerak kwe, Araken nogo mban iniki kunik eeke logonet, Leya ambokan punuk, wonagagerak. Ndi, kolaga Araken waganeegerak nogo aap Laban eyabu eeppege kagak, tahun 7 ambinom aret eereegerak.

Yakup apuri ndaganabeegerak wone

31 Yakup nen kwe Leya iniki kunik lek wonage nogo at Aliku ALA nen kage nagagerik, aagaluk ndaruwak nduk, eeppereegerak kwe, Araken nogo perak, wubili aret wonagagerak.
32 Ndi, Leya nogo abila age nagagerik, aagaluk manggu wulaga aret ndareegerak. Ndake nagagerik, arilogonet, “At Aliku ALA nen an niniki aaninggin wonage nogo neege nagaarik, naagaluk wulaga yi aret wo’negerak me, yogondak nen perak, at nogonggelo nogo iniki kunik ee’nake logonet, nabuwa mbarigin kagi o.” Ari nagagerik, at endage ti, Uruben tooneegerak.
33 Ti’nuk peebi at Leya nogo abila a’nuk, aagaluk wulaga ambi aret ndake nagagerik, ari logonet, “Nabuwa nombaka’lek ambo’me munik negen eeppaninuk wonage nogo, Aliku ALA neege nagaarik, naagaluk wulaga ambi inom wo’negerak me,” yinuk, at endage Timeyon tooneegerak.
34 Ti’nuk, at kwe Leya nogo ambinom abila a’nuk, aagaluk wulaga ambi aret ndake nagagerik, ari logonet, “Yogondak perak, nogonggelo obaane’me naagalogwe kenagan aret ndaganakirak me, iniki kundugu nggwok lombok ee’nabigin kagi,” ari nagagerik, endage Lewi tooneegerak.
35 Ti’nuk, at Leya nogo ambinom abila a’nuk, aagaluk wulaga ambi aret ndake nagagerik, ari logonet, “Naagaluk yogondak ndakirak yi paga nen perak, at Aliku ALA mban wogoppege logogin o,” ari nagagerik, wulaga nogo endage Yekura tooneegerak. Toongge nagagerik, wonage logonet, ne ti eyom paga ambi ndaganabulik puk aret agagerak.

          Pasal 30
1 At Araken nogo nen ogonggelo Yakup obaane’me aagalogwe ambi abu ndaganaka’- lek paga oweeluk eebi nen imbirak iniki ogoorak wonogo logonet, Yakup yoge, “An elege ambi mbet nda’- niru o. Nda’nega’lek keenok, keraaket nen nggaruk togon aret kambigin o.”
2 Yoge mbareegi, at Yakup nen Araken mberege logonet, “An Ala kokwak me nduk ari agandik ya? At Ala nen aret kat elege ndake keyo, non mbambagage wonage o.”
3 Yoge mbareegi, at Araken nen ari logonet, “At ndaganabemenggerak paga an naagalogwe wigak yuurak me, neenggi ndoonak neegak kolaga nayeloman Mbilaka yi nen aret elege nda’niruwak nduk, kimbirak nogo yu o.”
4 Yoge nagagerik, ayeloman kolaga Mbilaka nogo akwe kolaawak nduk Yakup wogoge mbareegi, imbirak nogo yege logonet,
5 at Mbilaka nogo abila age nagagerik, Yakup obaane’- me aagaluk wulaga ambi ndareegerak.
6 Ndake mbareegi, at Araken nen ari logonet, “At Ala nen, Kwe yi obeelom aret o, yinuk, naana’le mbanogo punuk, an tamban eekirak nogo Ala aruk konengge nagaarik, wulaga yi aret wo’negerak me,” ari nagagerik, endage Ndan aret tooneegerak.
7 Ti’nuk peebi, at kwe Mbilaka nogo ambinom abila age nagagerik, Yakup obaane’me aagaluk wulaga alik ambi ndareegerak.
8 Ndake nagagerik, ari logonet, “Noweeluk nimbirak ogoorak wonage kenok, An nonggop eeri? mba’nuk, wakkagak mban eekirak paga an tiyak yagi o,” yinuk, wulaga nogo endage Natali aret tooneegerak.
9 Ndi, at Leya nogo aagalogwe peebi ambinom ndaganaburak meek aret kage nagagerik, ayeloman kolaga Tilapa waganogo Yakup akwe kolaawak nduk, wogoge mbareegi,
10 Yakup obaane’me aagaluk wulaga aret ndareegerak.
11 Ndake mbareegi, at Leya nen ari logonet, “Obeelom agago wo’nigi o,” yinuk, endage Nggat aret tooneegerak.
12 Ti’nuk, peebi at Leya ayeloman kolaga Tilapa nogo ambinom abila age nagagerik, Yakup obaane’me aagaluk wulaga alik ambi ndareegerak.
 13 Ndake mbareegi, at Leya nen ari logonet, “An niniki ale’nggen ambik ee’nake kenok, it kumi abok nen, Kwe yi ale’nggen alik negen eeke kogo, yinuk, yogo logogun me, endage ti, Atet aret o,” yinuk, tooneegerak.
14 Ne ambi gandum mbanggwi eyom paga at Uruben nogo nen yarak me time nage nagagerik, elege ndaganaka iri’ngga kwaakkage nagagerik, mbaninuk wonok agalo Leyawogori wage mbareegi, at Araken nen Leya yoge logonet, “Kat kaagaluk nen elege ndaganaka iri’ngga wonok kiri wagaarak nogo, an ambi wo’niru o.”
 15 Yoge mbareegi, at Leya nen ari logonet, “An kunduk nogonggelo aret kwe, kat mban kimbirak a’nuk wonage ti meek eeppunuk, yogondak naagaluk nen elege ndaganaka iri’ngga kwaakerak nogo inom mban wokkiriyak nduk nggino yo’negen ya?” Yoge mbareegi, at Araken nen, “Togop kenok, kaagaluk nen elege ndaganaka iri’ngga wokkiri wagaarak ti, an ambi wo’nege kenok, onggo yogondak oonikiya Yakup kimbirak nogo yenok o,”
16 yinuk, wonogwe me, at Yakup kiyoma yabume nen oome wage me, at Leya nogo imbirak lambumbunuk yoge logonet, “An nimbirak nogo yuurak onggo naagaluk elege ndaganaka iri’ngga kwaakerak pigirak me, yogondak oonikiya kat nimbirak nogo yuurak o.” Yoge mbareegi, ti eyom paga aret Yakup imbirak nogo yereegwaarak.
17 Ndi, at Leya tamban eereegerak nogo Ala aruk koneneegerak me, at Leya abila a’nuk, Yakup obaane’me wulaga ambi ndareegerak. Ti ndareegerak aagalogwe ineebe lambuk togon 5 aret agagerak.
18 Ndake nagagerik, at Leya nen ari logonet, “An nayeloman kolaga Tilapa waganogo nogonggelo wogogirak paga at Ala nen an naagaluk yi wo’negerak me, at endage ti, Itakat o,” yinuk, tooneegerak.
19 Ti’nuk, peebi at Leya nogo ambinom abila age nagagerik, aagaluk wulaga ambi aret ndareegerak. Ti ndareegerak nogo aagalogwe ineebe lambuk togon 6 aret agagerak.
20 Ndake nagagerik, at Leya nen ari logonet, “Ala nen onggo lek naagaluk wo’nege yi, mondok iya lombok eerogo panege mbaki, an naagalogwe wologwe 6 aret Yakup obaane’- me ndakirak yi paga nen perak, yogondak nogonggelo nen waganogo enaame panigin kagi o,” ari nagagerik, “Wulaga yi endage ti, Tebulon aret o,” yinuk, tooneegerak.
21 Ti’nuk peebi logonuk negen kolaga ambi ndake nagagerik, endage Ndina aret tooneegerak.
22 Ndi, Ala nen Araken oba abeppege nagagerik, at Araken tamban eereegerak nogo Ala aruk konembunuk, “Araken yogondak elege ambi wogorikit,” mbareegerak.
23 Ndi, at Araken nogo abila aret age nagagerik, aagaluk wulaga aret ndappunuk, ari logonet, “An nenggali mbakak nege nogo Ala nen lek eerogo naagaluk yi aret wo’negerak o,”
24 yinuk, “At Aliku ALA nen naagaluk wulaga alik ambinom wo’niruwak o,” ari nagagerik, at endage Yutup aret tooneegerak.

 Yakup nen Laban iniki yanggoneegerak wone

25 At kwe Araken nogo Yutup aret ndake mbareegi, at Yakup nen Laban nogo yoge logonet, “An name nda’- nagagim naakit nduk, Nak, yo’niru o.”
26 Yoge nagagerik, “It kumi yi wogonabikit nduk keyabu nomaawinomaawa alik negen eeppagage nagarak keenu aret me, yogondak nakuwi inom, napurilogwe ndarak inom, enaani aret wogoren naakit nduk, Nak, yo’niru o, nami.”
27 Yoge mbareegi, at Laban nen ari logonet, “Kat nimbirak wonogwe paga at Aliku ALA ale’nggen noba panege logonet, ena koonogo wo’nege neenu me, kat nabuwa mba’nuk ninom ya’i logowok o, namboko!
28 Ndi, yabu eeke nagandak onggo mban wokkirikit nen yo’niru o.”
29 Yoge mbareegi, at Yakup nen wone onggo yoge logonet, “Nami o. Keyabu eeke logonet, nomaawi alik negen tit eeke, ndi, kaanggumi ndegeninake paga nonggop age, eeke nagarak nogo keenu aret o.
30 An keya waga’lek neegak, kaanggumi ti, we mbuuluk mban aret wonogogwaarak kwe, yogondak ambik lombok wigak yegerak ti, an yimewonage paga Aliku ALA ale’nggen koba pagage logonet eekerak op kwe, an nakwe-napuri perak, ngge eyom paga yeenggwaarobok aga o?”
31 Yoge mbareegi, at Laban nen, “Togop kenok, an nano mendek wokkiri?” Yoge mbareegi, at Yakup wone onggo ari logonet, “Nami o. Kat nen yi wo’negak ndi wo’negak eeriyak paga yokkege ti lek o. Ata, wone an yokkege yi iluk ti, Op o, yo’nege kenok, kaanggumi arum logonet ndegeninake logogin aret o.
32 An kaanggumi wonogwe me nage logominggirik, ndomba aagalogwe ineeruwak mili kenok, kambin-ndomba ineeruwak mili-yanggwi yabuk-ndabuk eerak ndarak kenok, kambin aagalogwe mili pegak miya pegak eerak ndarak kenok, an yabu eeke nagarak onggo ti aret koloorak me, leenogo piya na o.
33 Ndi, peebi kat nage logomenggendik, onggo wo’negendak nogo pekkage logonet, kambin-ndomba ineeruwak mili-yanggwi yabuk-ndabuk eerak inom, mili pegak miya pegak inom, ndomba aagalogwe ineeruwak mili inom, an naanggumi inenggela’me togoti eerak lek ambi wonage kenok ti, kat nen, Naanggo aret kiraakerak, nombariyak kwe, togop wonage lek kenok perak, wone yogoorak ndakndak abet aret eekerak kagi, nomba’- nok o.”
34 Yoge mbareegi, at Laban nen wone onggo yoge logonet, “Op aret o. Yagandak nogo ndak-ndak aret eeko logowok o.”
35 Yoge nagagerik, ne ti paga aret at Laban nen kambin ngguunok eeruwak tikarik-tikarok eerak kenok, mili pegak miya pegak eerak kenok, leenogo piige, ndi, kambin kooli eeruwak mili-yanggwi yabuk-ndabuk eerak inom, mili pegak miya pegak eerak inom, togop eerak kwe, ineebe paga ineeruwak yanggwi nggwok kunik kenok mban alik leenogo piige, ndi, ndomba aagalogwe ineeruwak mili kenok leenogo piige, eeke nagagerik, leenogo piyareegerak nogo apurilogwe nen ndegeneren nawak nduk, yorage mbareegi,
36 at apuri nogo nen Yakup enegen mari wuppunuk, kambinndomba nogo wogoren tu paga nogo kenagan yit tayorogon time piya nogogwaarak iigak, Laban aanggumi ando piinok nogogwaarak nogo at Yakup nen ndegeninake nagagerak.
 37 At Yakup nogo alik nogome ndegeninake logonet, eyo nggun negen eno’mbak mbangge, eyo tiimo negen eno’mbak mbangge, eyo pit-pit negen eno’mbak mbangge, eerogo pege nagagerik, tikarik-tikarok yanggwi negen eerogo punuk,
38 it kambin-ndomba niyo na wogo logonet, eyo eno’mbak tikarik-tikarok eerak nogo kambin-ndomba niyo nonggo menggam inageyo ndoonak paga inanobak puwam ndak-ndak taa’nogo pit nagagerak.
39 Pit nage mbareegi, kambin-ndomba egokot agan niyo na wogo logonet, eyo eno’- mbak mbanak tikarik-tikarok aago nogo enaame nen wali wurinaketak me, ineeruwak tikarik-tikarok eerak inom, mili-laambu yabuk-ndabuk eerak inom, mili pegak miya pegak aago inom, togop mban ndaganabit nogo nogogwaarak.
40 Ti’nuk, at Yakup nen ndomba aagalogwe nogo leenogo wogonake nagagerik, wali ineeruwak mili inom, tikarik-tikarok eerak inom, waganogo Laban aanggumi iyagalo wonogwe me nogome inanobak koonogo piige nagagerak. Togop eereegerak paga Laban aanggumi paga at Yakup koloorak mbareegerak nogo mendek mban ambik wigak yereegerak me, Laban aanggumi inom lambunogo piyoolik, at aanggumi kenok alik me aret piirogo wonagagerak.
41 Ndi, at Yakup nen at aanggumi kambin-ndomba inobatengga inomaawi ambik kero wali noorak eekwi iinok, eyo eno’mbak tikarok eerak enaame nen wurinako logowak nduk, niyo nonggo menggam eyo eno’mbak tikarok eereegerak nogo pit nage,
42 ndi, kambin-ndo-mba we inowak wonoongge inomaawi lek negen wonogwe me nogome eyo eno’mbak nogo puulik mbo pege, eeke mbareegi, ineebe inanobakwelogwe ndarak nogo ti, Laban unde eeppege, ndi, ineebe inobatengga ndarak kenok ti, at Yakup unde eekkolage, eereegerak.
 43 Ti eereegerak paga at Yakup nogo aap nggwok eenggi warak age nagagerik, aanggumi kambin-ndomba inom, keledaiunta inom, apit aret unde a’nuk, ayeloman mini kumi-aap apit aret wonagagerak.

31 At Yakup nogo Laban teppunuk kole nagagerak wone

1 It Laban apurilogwe nen yogo logonet, “Nit ninogoba amindik-amendek abok aret Yakup mban kolage nagaarik, ti paga nen aap eenggi warak aret eekkolage agaarik o,” yinuk, yogwe at Yakup aruk konengge,
2 ndi, at Laban etenggen aa’nduk abe wonagagerak pogom lek alik agagerak kage,
3 eeke mbareegi, at Aliku ALA nen Yakup yoge logonet, “Kat yogondak aret o yime teppunuk, kame kagalokogoba, kowe-kawot wonogwe me iya nak o. Nage keegak, an nen eraanggi teppagagin lek karum aret logogin o.”
4 Yoge mbareegi, at Yakup nen akuwi Araken Leya imbirak o karume kambin-ndomba piirogo wonogwe me ka woraawak nduk, yonggo nappereegerak
5 ka wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kumi yi wae. Kit kinogoba etenggen aa’nduk nimbirak abe wonagagerak togop nogo wonage lek kagi kwe, an nogoba Itak ogoba Ala perak, an teppanega’lek narum aret wonage o.
6 Narum kagak, kit kinogoba ake yabu nomaawi ambik nggwiiritnggwaarit eeppiige nagagirak nogo kit kineenu aret o.
7 Yabu togop eeke nagarak onggo, Ndogop wokkirigin o, yinuk, yo’negerak kwe, ne 10 paga wi-wi ee’nake logonet, onggo ndak-ndak wo’nirulik eekerak kwe, neebe perak, maluk eeppanukwak nduk, Ala nen at non mbamborogo wonagagerak o.
8 At Laban nen ari logonet, kambin-ndomba eeruwak yabuk-ndabuk eerak nda’nage nogo ti, kat yabu eeke onggo aret wokkogo logogun o, ari kenok, kambin-ndomba iyagalo abok aret inaagalogwe ineeruwak yabuk-ndabuk eerak mban aret ndaganakwi, ndi, kambin-ndomba tikarik-tikarok eerak nda’nage ti, kat yabu eeke onggo wokkogo logogun o, ari kenok ti, kambin-ndomba iyagalo abok aret inaagalogwe ineeruwak tikarik-tikarok eerak mban ndaganakwi, eekwi iinok,
9 ti paga at Ala nen kit kinogoba aanggumi nogo abok aret waganogo an mban aret wo’negerak o.
10 Ndi, kambin-ndomba ineebe wali kuninabit nogwe eyom paga an ne ambi nabi paga kage logonet, kambin wali eeruwak tikarok inom, mili-yanggwi yabuk aago inom, milimiya eerak inom, nogo mban leenak wali kuninabit nogwe iinok,
11 at Ala ayonggo malayikat nogo nen, Yakup wae, yo’nege mbaki, an nen, Wae, yoge mbaki,
12 at malayikat nogo nen, Kambin ngguunok ineeruwak tikarok inom, mili-laambu yabuk aago inom, mili-miya eerak inom, kero mban leenak egokot agan nugwi wonogwe ti, kenegen pegiyet o. At Laban nen kat eeppagit nage nogo nenegen kage nagarik, leenogo piigirak o.
13 Kat nen o Mbeten paga kabi kagagindak kobak age kero, yugum kanep mbanak nogo waganogo mippunuk, eyo tayitun amburu yugum nogo paga kilirogo pege logonet, nendage kunogo kumbuk mbangge eyom paga nimbirak lambuneegurak nogo, kogoba Ala an aret o.”
14 Yorage mbareegi, it Leya Araken imbirak nen Yakup yogo logonet, “Yi mendek ndi mendek at ninogoba eyate nogo nit ninake wo’niroorak nduk ambi teppinanggerak mbakop?
15 Nit aakumi endekem mendek inapuri kwak eerogo pinaninuk, nineebe ninonggo nggerengge, ando nit wo’niroorak mendek at mban aret nengge, eekerak nogo lek a?
16 Ti eekerak paga ninogoba amendek nit ninaagalogwe ninom wo’niroorak mendek Ala nen waganogo kat mban wokkegerak me, at Ala nen yokkegerak nogo ndak-ndak aret eeruwok o,” yinuk, yoreegwaarak.
17-21 Yogo mbareegwa, at Yakup ogoba Itak o Kanan wonage me ka woroorak pipuk eeke logonet, at Laban nogo ndomba ineeruwak mbani nagagerak kagak, apuluk kwe Araken nogo nen at ogoba Laban agugiwak ambi kumaarogo yonggokkolage, at Yakup nen akuwi-apurilogwe inom unta amborowak paga kwippiige, o Paran-Aram logonet kuwak eereegerak amindik-amendek inom, aanggumi inom, nogo kolage, eeppunuk, “An yogondak name na o,” yinuk, aap Aram mendek endage Laban nogo yoga’lek ambokan laganogo punuk, inamindik-inamendek nogo abok aret ko’nok, niyo Eparat nogo obate mbanogo pegak, puut nggelok-nggobok o Nggileyat nogome ari wogogwaarak.

 At Laban nogo Yakup mugurok wagagerak wone

22 At Yakup nogo wagagerak kagak, ne 3 wonogogwaarik, at Laban yogo logonet, “Lek o. At Yakup akwe-apuri inom nogo muk mbaganggaarak o.”
23 Yogo mbareegwa, at Laban awuri kuwak eeppiige nagagerik, Yakup ambo’me mugurok wogogwa-wogogwa, nogo 7 yegak at Yakup nogo puut nggelok-nggobok o Nggileyat taa’nogo wonage me ka woraawok nduk panggo yi wogogwaarak.
24 Panggo yi woraanuk, oonikiya nogo yugwi me, Ala nen aap Aram mendek Laban nogo abi paga yoge logonet, “Kat Yakup kimbirak lambumbunuk, agabiti mbaruwak nduk koone maluk ambiriluk ambi yoge keyo liippu o.”
25 Yoge mbareegi, at Yakup nogo o Nggileyat puut nggelok-nggobok me ooliya wuppunuk wonage me, at Laban ka wage nagagerik, awuri inom time aret nogo yuwok nduk ooliya wureegwaarak.
26 Wuppogo nogogwaarik, at Laban nen Yakup yoge logonet, “Kat nambokan lagangge logonet, an napurilogwe wim kugun negen wogoren wagandak yi, nonggop nduk eekendak?
27 Nonggop nduk nambokan lagangge logonet, an yo’nirulik kumaat-kumaat mbagani wogotak? Kat nen, An yogondak name nagalo-nogoba wonogwe me iya na o, yo’nenetak nen, mbuti luu’ngget inom, nggitat inom, oone eekugak, ndawi warogo ale’- nggen paga nappagi woraawok lak, yo’nirulik eekendak o.
28 Napurilogwe-nombologwe inagandin neyak mbaninake logonet, keyage linggik-kambuk agago wappiyaakit lak, kat wi negen aret ee’nuk wagandak o.
29 An nomaawi ambik aret me, mondok maluk eerogo pagakit nduk aret wagarak kwe, kii’- me oonikiya nogo yege me, kogoba Itak ogoba Ala nen nabi paga yo’nege logonet, Kat Yakup kimbirak lambumbunuk, agabiti mbariyak nduk koone maluk ambiriluk ambi yoge keyo liippu o, yo’negerak paga we teppagagi o.
30 Yogondak kat kame kagalo-kogoba iya noorak, Ao! mbake nagandik, wagandak ti, op aret kwe, an nagugiwak perak, nonggop nduk yogoot kumaa’nuk wagandak o?”
31 Yoge mbareegi, at Yakup nen ari logonet, “Kat kapurilogwe yi, ndinogo tebeninake keyo, mba’nuk, nagabiti nen yokkirulik wagarak o, nami.
32 Ndi, kat kagugiwak ti perak, ta nen wonok wagaarak porogo wonage kenegen kage kenok, at eenik logorak lek mondok warogo puurak aret. Nit abok ninenggaanom paga kamendek ambi inom nabenogo wonok wagaarak kwaakkage kenok, ti togon koloorak op aret o.” At Yakup nen Laban agugiwak akwe Araken nenkumaa’nuk wagagerak nogo eenggo’- lek me, yoreegerak.
33 Yoge mbareegi, at Laban nogo nen Yakup awooliyana unggunuk kwaake, kwe Leya awooliyana unggunuk kwaake, ti’nuk, it komologwe inayeloman mbere’ndak nogo inawooliyana unggunuk kwaake, eerit nage nagagerik, mondok lek aret mbareegi, peebi irip paga at Araken awooliyana kwaari unggwage mbareegi,
34 at kwe Araken nen ogoba agugiwak nogo unta amborowak paga punuk kwi’nagak nggoorak abu’- na tebembunuk, ogombaga kwi’ndak wonage kagak, ogoba nen kwaaritmberaarit eereegerak mendek abu lek kenok, 35 apuluk Araken kwi’- ndak me kwaarikit nduk, eeke mbareegi, kwe Araken nogo nen ari logonet, “Nogoba o. An yogondak tut kage me, kenggaanom paga mi’nariyak meek kenok, wonage me, mbe’- nirugun o,” yoge kagak, ogoba nogo nen kugiwak nogo kwaareegerak kwe, abu lek aret kagagerak.
36 Eeke mbareegi, at Yakup enete aagi wu eeppunuk, Laban mberege logonet, “Nami o. An nano eekirak? An maluk ngge eeppagagirak paga kat mu’neren-ma’neren nege agandik?
37 Ninamendek wonage me abok aret abut laganogo pekkagandak nogo kamendek ambi wonok wogoorak waganggendak a, lek a? Waganggendak kenok, kat kawuri inom, an nawuri inom, nen ninowak loonninabuwak nduk, kamendek waganggendak ti, ninowagam pi mok o.
38 An keya nage nagagirik, tahun 20 paga nimbirak logonet, kaanggumi ndegeninake neegak, kambinndomba inaagalogwe ndaganako logonet, tiirogo piigo logolik. Ndi, kaanggumi ngguunok ambi warogo nengge logolik mban.
39 Nggeewo ta’ngge nen kaanggo ambi nibinogo nengge logonet, eyagate pugu nogo waganogo wokkiri waga’lek obaane’- me an nen aret pege, liingge nen oonikiya nen aakumi yogoot kumaakaatak me, Awi yaru o, yo’nege kenok, awi yake, eeke nagagirak o.
 40 Liingge kenok mo andi ee’nake, oonikiya kenok togwi ee’nake, eeke kagak mban aret wu nogo yega’lek aret ndegeninake nagagirak.
41 Togop aret eeke nimbirak logonet tahun 20 eereegirak. Ndi, kat kapurilogwe mbere’ndak yi, wo’nenok nduk, yabu eekkege neegak, tahun 14 aret eeke, ndi, kambin-ndomba wo’nenok nduk togon tahun 6 aret eeke, eeke nagagirak nogo o. Yabu eeke nagagirak onggo, Ndogop wokkirigin o, yagandak nogo, ne 10 paga aret ndakndak wo’nirulik wi-wi ee’nake nagandak nogo o.
42 An nogoba Itak ogoba Ala inom, Abarakam ogoba Ala inom, ndi, at Itak nen Ayuk Wuke Menggerak inom, nogo nen an narum logonetak lek nen, kat nen an neenggime ambi panega’lek we aret mugogo nappani woranetak kwe, an andi-pandi ee’nake kagak, kat keyabu nggwiirit-nggwaarit eerit nege nogo at Ala nen neyareegerak me, kat kii’me nogo yege me wone yokkegerak ti aret o,” yoreegerak.

At Yakup Laban imbirak wone mbaneegwaarak wone

43 Yoge mbareegi, at Laban nen Yakup yoge logonet, “It komologwe yi imbirak ti, an napurilogwe aret. Inaagalogwe togon an nombowologwe aret. Kambin-ndomba togon an namendek mban. Ndi, yi mendek ndi mendek kat kenegen kage yime togon an namendek mban aret me, it kumi napuri yi inom, inaagalogwe inom, yogondak an nonggop togon maluk eeppiyoorak?
44 Togop eeriyak lek me, Wone ndogop mbaneegurak nogo, yinuk, aberak logowok nduk, kat nimbirak wone ambi abuk nggaruk togon mbanogo puwok o.”
45 Yoge mbareegi, at Yakup nogo nen yugum ambi waganogo ineenu agak mippunuk,
46 akwe-apuri yorage logonet, “Kit apit aret kineenggi wonggok yugum wonok logoni woraanip o.” Yorage mbaree-gi, yugum nogo wonok at pereegim nogome logonogo pogo nogogwaarik, logoneegwam taa’nogo kwi’na’nuk mbi nunggugwaarak.
47 Mbi nogo nenok, at Laban nen yugum logoneegwaarak nogo endage Yegat- Takaruta toongge, ndi, at Yakup nen, “Nggalet o,” yinuk, toongge, eereegwaarak.
48 Eeko nogogwaarik, at Laban nen Yakup yoge logonet, “Nit nimbirak wone mbanggwi yi, kobak ee’ninake kero, yugum logonak yi ninigen pekkenok aberogo nineenu ogo logowok o,” yinuk, yugum logonak endage, “Nggalet o,” yogo nogogwaarak.

49 Ndi, at Laban nen wone alik ambi ari logonet, “Kat nimbirak lambunik lek kat kalik, ndi, an nalik, wonogwe niigak, aap wim wogwe iyo nggayo mengga kwak Ala nen enegen wo’ninake aret logogin o,” yinuk, yereegerak me, o ti endage ambi Mitapa aret yogo nogogwaarak.
50 Ti’nuk, Laban wone ando kunogo ari logonet, “Aap ambi nimbirak wonage lek me, yinuk, an napurilogwe yi, maluk eerogo piige, an napurilogwe iigak, kumi alik ambi wogonake, eeke keenok, an kunduk, kat kunduk, Ala enegen wo’ninake kagak aret eerumunggun o.”
51 Yinuk, Yakup ambinom yoge logonet, “Yugum ambiret mippege logonet, ando logonogo pogoorak yi, nimbirak wone mbanggoorak nogo abeko logowok nduk pogo o.
52 Yugum logonak yi inom, ndi, wone nimbirak mbanggoorak ninami age kero, yugum ambiret mippogoorak yi inom, imbirak ninigen pekkenok, nineenu agak pogoorak yi, wonage kagak, obaga mbo kat nen an maluk eeppani wage, ndi, an nen kat maluk eeppagi nage, eerugun mondok lek o.
53 Wone yugu yi kagak alik ambi eekwi niinok, Abarakam ogoba Ala inom, Nakot ogoba Ala inom, imbirak inogoba ogoba Ala inom, nen nimbirak ninowak loongge logogin o,” yinuk, wone abuk nggaruk togon mbaneegwaarak. Mbanggo nogogwaarik, at Yakup nen, “Nogoba Itak Ayuk Wuke Menggerak nogo owak o,” yinuk, kumbuk mbangge nagagerik,
54 puut nogo paga ndomba ambi Ala ake warogo lappunuk, oreewi time wonogwe nogo abok aret wiiragagerak wogo mbareegwa, laago nogo it abok aret nunggugwaarak.
55 Ndi, ko’lu kuubondendok at Laban nogo nen ombowologwe inom, apurilogwe inom, inagandin eyak mbaninake logonet, ale’nggen inoba piige nagagerik, iyokan ame aret nagagerak.

32 At Yakup Etawu imbirak lambuneegerak wone

1 At Laban nogo ame nage kagak, at Yakup akwe-apuri inom tu paga oolo time ari wogwe me, it Ala yonggo malayikat mendek inom lambuneegwaarak.
2 At Yakup nen malayikat nogo iige nagagerik, ari logonet, “Yi Ala awuri yigin unde aret iigi o,” ari nagagerik, “O yi endage Makanayim o,” yinuk, tooneegerak.
3 Toonogo pege nagagerik, yonggo oweeluk Etawu o Teyit nggween taganak ambi Erom nogome wonage me yori wogo logowak nduk, wone lengganogo yorage logonet,
4 “Nogoba Etawu kinom lambunggo logomonggotik, wone yogop yorumunggup o. Kat kayeloman Yakup nogo nen ari logonet, An aap Laban ka nage nagagirik, nimbirak wonagagirak kuli yogondak yi aret agaarak me,
5 an naanggumi lembu-keledai inom, kambin-ndomba inom, nayeloman kumi-aap inom, ambik aret unde agarak me, nogoba nimbirak niniki ale’nggen paga lambuniyak nduk, yogondak wage agarik, yegerak, yori nanip o,” yinuk, nappiya wagagerak.
6 Nappiya wagagerak nogo yori woraanuk, iniyok paga nogo nogogwaarik, at Yakup yogo logonet, “Kat kowe Etawu nogo muk yori nogo mbako, kimbirak tu paga lambuniyak nduk, awuri ineebe empatratus aago inom tu paga wogogak wogo o.”
7-8 Yogo mbareegwa, at Yakup iniki piirik eeke mbareegi, agabiti nen, “At Etawu wage logonet, it aa’nduk leenogo nappiyaminggirak inooke kenok, it peebi nogwe ti, kole mbaganuwak o,” mbake nagagerik, at awuri inom wagagerak nogo inom, kambinndomba inom, tapi-lembu inom, keledai-unta inom, ando mogonogo inaa’nduk noorak leenogo piige, peebi noorak leenogo piige, eeke nagagerik, nappiya wagagerak.

 9 Nappiya wagagerak wogwe iigak, at Yakup nogo tamban eeke logonet, “Nombo Abarakam ogoba Ala inom, nogoba Itak ogoba Ala inom, wa yokkigi o. Kat Kaliku ALA nen, Kame kagalo-kogoba inom, kowe-kawot inom, iya nage logomenggendik, wonage keegak, an obeelom eeppagage logogin o, yo’negendak nogo, nogoba.”
10 Ari nagagerik, “An aa’- nduk tu yi paga niyo Yoraran ene paga wundage logonet ti, we waanggun ambit mban neenggime aret wundagagirak kwe, yogondak perak, nineebe mbere aago wogwe me, nogoba kat kayeloman an nogo nobaabut maluk tit neegak kwe, kat nabuwa nen yo’nege nogo liippaninuk obeelom eeppanege menggendak o.
11-12 Kat nen an yo’nege logonet, An obeelom eeppagage, kat mendek wigannarugun nogo ti, mbini- kale’ngga niyo aa’nggi paga aakumi ineenggi lingginiyak meek nogo ndakndak wokkege, eerigin o, yo’nereegindak nogo kwe, an noweeluk Etawu awuri inom aago wage logomenggerik, an inom, nakuwi inaagalogwe inom, ninoori wage kero, nagabiti ee’nake me, at eenggime nen nagap ndarenok nduk, yokkigi o, nogoba,” yinuk, tamban eereegerak.
13 Tamban eeppunuk, nogome nogo yege nagagerik, at aanggumi ando oweeluk Etawu iniki ale’nggen eerogo wogoriyak nduk,
14 kambin kooli dua ratus, ndi, ngguunok 20 inom, ndomba kooli dua ratus, ndi, ngguunok 20 inom,
15 unta iyagalo 30 aagalogwe wurik enaani inom, lembu kooli 40, ndi, ngguunok 10 inom, keledai kooli 20, ndi, ngguunok 10 inom, leenogo pege nagagerik,
16 at ayeloman mini nogo nen aanggumi leenak nogo inalitak lombok unde a’nuk wogoren nawak nduk, wogorage nagagerik, yorage logonet, “Ambi leenak inom, ambi leenak inom, lambuk yogwe iyo, kinaa’nduk ogwe, peebi ogwe, eeppunuk, ndegen-ndegen wogoren kinaa’nduk nogo logonip o.”
17 Yorage nagagerik, ayeloman aa’- nduk agagerak nogo wone lengganogo yoge logonet, “An noweeluk Etawu kimbirak lambunggo logomonggotik, kin wokkeege logonet, Kat kogoba ta? Kat nggeeme nage? Kambin-ndomba yi, ta aanggumi wogoren wage agandik? yinuk, yokkege kenok,
18 kat nen wone onggo yogop aret yorumunggun o. Kambinndomba wogoren wage yi ti, kat kayeloman Yakup aanggumi aret me, nogoba Etawu ake, ari nagaarik, leenogo pegerak me, nit nen wogoren wogo ogoorik o. Ndi, at eebe perak, peebi wage agaarik, yo’nu o,” yinuk, yoge,
19 ti’nuk, at ambo’me agagerak nogo wone ambit ti mban yoge, ambo’me agagerak nogo wone ambit ti mban aret yoge, eeke nagagerik, kambin-ndomba wogoren nawak nduk, leenogo piyareegerak nogo abok aret yorage logonet, “Kit Etawu kinom lambunggo logomonggotik kenok, wone ti mban aret yogo logonet,
20 Kat kayeloman Yakup perak, peebi wage agaarik o, yinuk, wone ti inom yo’nu o,” yoragagerak. Ti eereegerak nogo ti, iniki mbake logonet, An Etawu ake pigirak yi, aa’nduk wogori namenggaarak enegen kage logomenggerik, iniki yanggo yemenggerak me, nage neenok, iniki ale’nggen paga wo’nabuwak, mbake nagagerik, eereegerak.
21 Ndi, kambin-ndomba at Etawu ake leeno-go pereegerak nogo, inaa’nduk wonok nappiya wage nagagerik, at Yakup nogo ooliya wureegim nogome aret nogo yereegerak.

Yakup Ala imbirak wuk eekkologogwaarak wone

22 Nogo eyom oonikiya paga at Yakup nogo eenik age nagagerik, at akuwi imbirak inom, ayeloman kumi mbere inom, apurilogwe wologwe ineebe 11 nogo inom, niyo Yabok ayo mbanggo menggam nogo paga aret niyo ayo mbanogo yibagan wumbiya wage,
23 ti’nuk, amindik-amendek abok aret wumbi wage, eeke nagagerik,
24 alik wonage me, aap ambi wage nagagerik, imbirak wuk eekkologwe tit iigak, o inoba weereegerak.
25 At aap nogo nen Yakup omaawi ambik me tebenogo puurak meek aret kage nagagerik, Yakup arowat langgonogo pege mbareegi, owaganegen worok yereegerak.
26 Worok yege mbareegi, aap nogo nen ari logonet, “O muk aret kilim nagakerak me, naakit nduk, keenggi teppanu o.” Yoreegerak kwe, at Yakup nen, “Kale’nggen noba panega’lek me, teppagagin lek o.”
27 Yoge mbareegi, at aap nogo nen, “Kat kendage ta o?” Yoge mbareegi, “Nendage Yakup aret o.”
28 Yoge mbareegi, at aap nogo nen, Yakup yoge, “Ala inom, aakumi inom, kinom wuk eekkolage logonet, yambunogo piige menggendak me, kat kendage aa’nduk nen Yakup aret kwe, yogondak nen perak, Iterali aret yokkogo logogun o.”
29 Yoge mbareegi, Yakup nen at aap nogo yoge logonet, “Kat togon kendage yo’niru.” Yoge mbareegi, at aap nogo nen, “Kat nonggop nduk an nendage kin wo’nege agandik?” Ari nagagerik, ale’nggen oba pereegerak.
30 Ale’nggen oba pege mbareegi, at Yakup nen, “An Ala nogo aret nimbirak ninetenggen lambunggoorak kwe, neebe noorulik teppanegerak me, o yi endage ti, Peniyet aret o,” yinuk, toonogo pereegerak.
31 Toonogo pege nagagerik, o mo aret pege mbareegi, at Yakup nogo owaganegen worok yereegerak nogo tiyo’luk agan o Peniyet nogo teppunuk nagagerak.
32 At aap nogo nen Yakup owaganegen woronogo pereegerak kenok, yogondak nen it aakumi Iterali mendek inaanggumi kambin-ndomba owaganegen arimanggen kenok nunggulik wenaako menggaarak o.

33 Yakup Etawu imbirak lambuneegwaarak wone

1 At Yakup enegen pe’nage nagagerik, Etawu awuri ineebe empat ratus inom at ka nogwe iyareegerak. Nogwe iige nagagerik, apurilogwe nogo ando kwe Leya inom piige, ando Araken inom piige, ando kumi mbere ayeloman nogo inom piige, eeke nagagerik,
2 it kumi mbere ayeloman nogo inaagalogwe inom inaa’nduk piige, ti’nuk, Leya aagalogwe inom it inambo’me piige, ndi, Araken aagaluk Yutup imbirak inambo’me peebi lombok piige, eereegerak.
3 Eeppiige nagagerik, at Yakup nogo alik it inenaame aa’nduk ari nanuk, oweeluk Etawu owagam taati nen ne 7 paga ena nggween paga wu’nagak eeke logonet, keyage wareegerak.
4 Nogo eeke kagak, at Etawu nogo nggare agan Yakup ka nage nagagerik, lamooppunuk, agandin eyak mbangge, eenggi enggaanok me komamin wappunuk, leenggu maakwi, eereegwaarak.
 5 Ti’nuk, at Etawu nogo enegen tiya ari logonet, it kumi inom, wologwe inom, wonogwe iige nagagerik, “Aakumi kinom wonogwe yi, taani o?” Yoge mbareegi, at Yakup nen ari logonet, “Lek o. Wologwe yi ti, Ala nabuwa nen wo’negerak kayeloman an napuri aret o.”
6 Yoge mbareegi, kumi ayeloman aagalogwe inom wonogwe me taatipanggo yi nogo nogogwaarik, nggween paga inendobanggun yindumbunuk, keyage wappugwi,
7 ti’nuk, at Leya aagalogwe inom wogo nogogwaarik, nggween paga inendobanggun yindumbunuk, keyage wappugwi, ndi, peebi age yobok togon at Araken aagaluk Yutup imbirak wogo nogogwaarik, it kunduk nggween paga inendobanggun yindumbunuk, keyage wappugwi, eereegwaarak.
8 Abu aret keyage wappogo mbareegwa, at Etawu nen Yakup yoge logonet, “Ndi, kambin-ndomba ambik lombok aago wogoren nogwe ninom aabuk agarak yi, kiniki ngge koombunuk eerogo nappiigendak?” Yoge mbareegi, at Yakup nen, “Kiniki ale’nggen nomba’nok nduk, nappiigirak o, noweeluk.”
 9 Yoge mbareegi, at Etawu nen, “Nawot o. Ti yagandak kwe, an koweeluk togon namendek ambik aret wonage me, yi kat kaanggumi aret me teppatu o.”
10 Yoge mbareegi, at Yakup nen, “Togop ari mage ubi! Kat kiniki abe paga wo’nakendak nogo ti, Ala etenggen pekkogo nagaatik, inikime ale’nggen kogo mengga kwak, kat ketenggen togop aret keege nagarik, niniki ale’nggen ambik ee’nakerak me, kiniki ale’nggen nombake logonet, kake leenogo nappiigirak ti, kolaamunggun o, noweeluk.
11 An togon at Ala nabuwa mbake logonet, namindik-namendek ambik aret wo’- negerak nogo ando mogonogo we kumbi wappagukwak wokkirikit nduk, wonok wagarak me, kolagak nak o,” yinuk, nimi-nomoorak mban ari mbareegi, at Etawu nogo nen, “Kolagak naakit o.”
12 Ari nagagerik, “An naa’nduk tu nikkiyaakit nduk, aret wa’nip o.”
13 Yoreegerak kwe, at Yakup nen ari logonet, “An ti, elege-aabologwe iniyok lik iniyok lek inom, kambinndomba inaagalogwe awo wurik inelak nunggwi inom, yilugu-palugu wogoren wage yi, pegiyet o, noweeluk. Tat yonggonggolaga’lek mbetmbet aret wogoren nagun kenok, naanggumi abok aret kambit nookwak me,
14 an kayeloman napurilogwe inom, naanggumi inom, it tu nogo mengga kwak eerok aret ndegeniren kambo’me yanabek kat o Erom wonage me, keya woraakit nduk, nowe, kat kaa’nduk aret nage logot o.”
15 Yoge mbareegi, at Etawu nen ari logonet, “Togop kenok, an nawuri ando ndegenggabit nawak nduk, leenogo piinok na o.” Yoreegerak kwe, at Yakup nen, “Togop eeriyak ti mage o. We nabuwa mbakak kiniki ugun aret namunggun o, nowe,” yoreegerak.
16 Yoge mbareegi, at Etawu nogo iyok paga yungguninuk, ame Teyit aret nagagerak.
17 Nage kagak, at Yakup nogo perak, o endage Tukot wage nagagerik, nogome logonet, at logorak awi wuke, at aanggumi logorak inawi wuke, eeppunuk wonagagerak me, o nogo endage Tukot aret yogo nogogwaarak.
18 Ti’nuk, at Yakup o Paran-Aram nen ineebe obeelom aret o Kanan yaga’lelo Tikem panggo yi wogo nogogwaarik, o Tikem nggwe aru taati nakkagak, endekem nggwe time ooliya wuppunuk wonogogwaarak.
19 Nggween ooliya wureegim nogo ti, aap Tikem aput Kenot apurilogwe inanggween me, inoona onggo wu mbuti perak 100 paga kungge nagagerik,
20 nogome aret Ala akewarogo kani kunggak yuwak nduk, yugum logonogo pege nagagerik, o endage, “Iterali Inogoba Ala Alik Omaawi Menggerak o,” yinuk, tooneegerak.

34 Aap Tikem nen kolaga Ndina maluk eeppereegerak wone

1 Ne ambi paga Yakup apuluk kwe Leya aagaluk kolaga Ndina nogo it kumi o Kanan mendek wonogwe me iniya nage nagagerik, inom wonage me,
2 aap endagembogut Kewi mendek endage Kemot aput Tikem nogo nen kolaga Ndina nogo enegen kage nagagerik, wonok nanuk maluk eeppereegerak.
3 Maluk eeppege nagagerik, “Yakup apuluk Ndina yi lombok kolaakit, ao,” mba’nuk, iniki perengge nagagerik, kolaga ti, iniki yanggonogo punuk,
4 at Tikem nen ogoba Kemot nogo yoge logonet, “Koba wae. An nakwe ti aret koloorak mbakirak me, at aret wo’niriyak o,” yoreegerak.
5 At Tikem nen kolaga Ndina maluk eeppereegerak ogoba Yakup aruk koneneegerak kwe, apuri tigitogon o karume aanggumi kambinndomba ndegeniren nugwi nogo waga’lek iinok, at Yakup nogo oone ambi yaga’lek iniki yungguppunuk wonagagerak.
6 Waga’lek iinok, wonage kagak, at Tikem ogoba Kemot nogo, “Ninapuri inawone nonggop mbanuwok o,” yinuk, Yakup owagam ka wage nagagerik,
7 imbirak wone awo mbanggwi me, at Yakup apurilogwe nogo abok aret o karume nogome nen wogo mbareegwa, “Lek o. Kinawuluk kolaga Ndina nogo aap Kemot aput Tikem nogo nen maluk eeppegerak o,” yogwe inaruk konenggo nogogwaarik, “Togop eekulik kagak ninawuluk maluk eeppegerak me, nit aap Iterali mendek abok aret ninendage maluk agago pinanigi o,” yinuk, iniki aagi age logonet, inanini ambik agagerak.
8 Inanini mbakwi iigak, at Kemot nen it yorage logonet, “An naput Tikem nen kinawuluk kolaga nogo koloorak uugwe lombok mbakerak me, Koloorak op aret, yo’ninip o.
9 Kit nen nit ninapurilogwe wogonakwi, ndi, nit nen kit kinapurilogwe wogonakwi, eeko logowok o.
10 Kit ninom ninenggela’me o yime logorak op aret me, kit nen mban o ambi miikkologo logomonggotik, ye mbambunuk, logonip o. O yime ninom logonet, kiniki ugun nugwi, nggween ambi wonage kenok, ugun unde eekkolage, eeko logorak op aret o.”
11 Yorage mbareegi, at Tikem nen Ndina owewologwe inom, ogoba inom, yorage logonet, “Kit nen nabuwa nomba’nuk, kolaga yi wo’nogo logonet, Ndi mendek wo’niret o, yo’- nugwi kiinok aret wokkiraagin me,
12 kinawuluk awu inom, agalo-ogoba iniki tebenogo mande negen wo’niroorak mbakwi nogo inom, abok aret noba panugwi kiinok, ndak-ndak aret wokkiraakit nduk, kinawuluk ti mban wo’ninip o.”
13 Wone nogo yorage mbareegi, at Ndina owewologwe nogo nen, it inawuluk Ndina nogo maluk eeppereegwaarak inanini nen pilit wone at Tikem ogoba imbirak inambokan laganogo yorogo logonet,
14 “Nit ninawurilogwe nen aap inagabolo mbana’lek mendek wogonaburak op yogwe niinok, ninendage maluk arukwak me, Ninawuluk kolet o, yokkiriyak meek kwe,
15 ambi eekwi kiinok, E, yuurak nogo ti, nit ninagabolo mbanak ndak-ndak kit aap tigitogon kinagabolo mbanggwi kiinok perak, nit nen, E, yuurak op aret o.
16 Kit togop eekwi kiinok, ninapurilogwe kit nen wogonakwi, ndi, kit kinapurilogwe nit nen wogonakwi, eeko logonet, ninom ninanebunu ambit aret logogun kwe,
17 kinagabolo mbaniyak yokkirogoorak yi, kineebi mbakwi kiinok perak, ninawuluk Ndina wa nogo logomonggoorik, wonok woraagun o,” yorogogwaarak.

18 Yorogogwaarak nogo it Kemot aput Tikem imbirak nen, “Op aret,” mba’nuk,
19 at Tikem nogo nen, “Noreewi-nawuri abok aret an ari neenok mban konenggo menggaarak me, an eeke neenok, it eerugun aret,” mbake nagagerik, Yakup apuluk kolaga Ndina nogo koloorak lombok iniki nenggegerak me, yoreegwaarak nogo iniki yungguppegak eerulik, “Eeri naakit aret,” mbareegerak.
20 Mbake nagagerik, at Kemot aput Tikem imbirak iname nogo nogogwaarik, tu unggwogwe me wone mbanggo menggam taa’nogo nen it aakumi o time mendek yorogo logonet,
21 “It aap Iterali mendek ti, ninom obeelom aret wonogwe me, o yime tenak ambik wonage kenok, ninom logonet, iniki mba’nuk ugun nugwi, nggween ambi kumbunuk inawi wukkologwe, eeko logowak nduk, teppiyaawok o. Ninom togop aret logonet, nit nen it inapurilogwe wogonakwi, ndi, it nen nit ninapurilogwe wogonakwi, eeko logonet,
22 ninom ninanebunu ambit aret logowok nduk, ambi eeriyak, E, yuurak nogo ti, it inagabolo mbanak ndak-ndak nit aap tigitogon aret ninagabolo mbanuwok o.
23 Ti eeppunuk, ninom logonet, it inaanggumi kambin-ndomba inom, it inamindikinamendek inom, inaanggumi alik mendek inom, nit unde arugun nogo lek mbakop? Unde arugun aret me, yagaarak nogo ti, Op aret o, yinuk, eekwi niinok, ninom aret logogun o,” yorogogwaarak.
24 It tu unggwogwe me wone mbanggo menggam kuwak ari wogogwaarak nogo abok aret at Kemot aput Tikem imbirak wone yorogogwaarak nogo konenggo nogogwaarik, “Eeruwok aret o,” yinuk, it aap o time mendek abok aret inagabolo mbanit nogogwaarak.
25 Inagabolo mbaninako mbareegwa, nogo mbere yippunuk, ko’lu andi nen iname lombok wonogwe me, at Yakup apuri mbere kolaga Ndina owewologwe Timeyon Lewi imbirak nen inobaloowi waganggo nogogwaarik, abera’lek me o yaga’- lelo time unggwi nanuk, aap nogo tigitogon inoorogo piyareegwaarak.
26 Inoorogo piinet nogo logonet, at Kemot aput Tikem imbirak inom aret inooko nogogwaarik, inawuluk kolaga Ndina nogo Tikem ame wonage me wonok wogogwaarak.
27 Nogo abu aret inoorit nogo mbareegwa, at Yakup apuri ando nogo, “Ninawuluk o yime nen maluk eerogo pegaarak me,” yinuk, inanini teenogo it aap inoorit nogogwaarak nogo
28 inaanggumi kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, keledai inom, inamindik-inamendek anggenogona wonage a, yagat endekem wonage a, abok aret kologwe,
29 inayi mendek ndi mendek iname wonage nogo inom, elege-aabologwe inom, kumi inom, abok aret kugun wogonako nogogwaarik, iname piya wogogwaarak.
30 Piya wogo mbareegwa, at Yakup nen Timeyon Lewi imbirak yorage logonet, “Kit eekotak paga, niniki mondok warogo panogop o. It aakumi yime menggaarak o Kanan mendek inom, Perit mendek inom, abok inenggaanom paga iri’ngga pili agaatak obari ndi wuke menggi kwak nendage maluk eerogo panogotak me, nabok mbambogo logomenggaarik, lambumbunuk, ninoori unggwi wogo logonet, nit nineebe we mbuuluk aret me, abok aret pup eerogo pinanugun kagi o.”
31 Yorage mbareegi, it nen wone onggo yogo logonet, “Nit ninawuluk ti, ya wukak pogom eerogo teppuurak op me nduk yagan ya?” yinuk, yoreegwaarak.

35 Yakup awuri inom o Mbeten wogogwaarak wone

1 Ne ambi paga Ala nen Yakup yoge logonet, “Kat koweeluk Etawu ambo’me laganogo punuk kole nage me, tu paga oolo nimbirak lambunggo nogogumnogome nage logomenggendik time logonet, kogoba Ala an nake warogo kani kunggak yuurak yugum logonogo pege logonok nduk, o Mbeten time nak o.”
2-3 Yoge mbareegi, at Yakup akuwi- apurilogwe inom, aakumi at inom wonogwe nogo inom, abok aret yorage logonet, “An aaninggin noba agagerak nage me yeenggwa nege, noorak nombareegim nogome nage neegak narum wonage, eereegerak nogoba Ala nogo ake warogo kani kunggak yuurak yugum logonogo puurak nduk, o Mbeten noorak me, Ala kagak kinagugiwak alik mendek porogo wonogwe nogo kinoba iingga nggoorogo muunogo nappunuk, kiniki kikak naka’lek obeelom logonet, mbogoyum ngget mendek mban yikkologo logonip o.”
4 Yorage mbareegi, it nogo nen inagugiwak nogo inom, inaruk tiimba pugunik inom, abok aret kuwak eeppunuk muunogo Yakup wogori wogo mbareegwa, at Yakup nen wonok eyo teno alome o Tikem koorok time aret nggween taambereegerak.
5 Nggween taambege nagagerik, akuwi-apurilogwe inom o Mbeten wogwe iigak, it aakumi inom wonogogwaarak enaagan-ambokan nogome nen muguren worookwak nduk, Ala nen mondok inagabiti agago piyareegerak.
6 Piyareegerak wonogwe iigak, at Yakup akuwi-awuri inom o ilin ambi endage Lut nogo ti, Mbeten aret me, nogome aret ari wogogwaarak.
7 Time ari woraanuk, Ala ake warogo kani kunggak yuurak nduk, yugum logonogo punuk Ala alut eereegerak. O nogo ti, aa’nduk Yakup oweeluk nen wake kero, kole wage me, Ala imbirak lambuneegerak kenok, endage, “Ala Imbirak Lambuneegim Mbeten o,” yinuk, tooneegerak nogo aret.
8 Nogome wonogwe me, at Iribaka ndegengge nagagerak kwe endage Ndebora nogo kangge mbareegi, at eebe wonok o Mbeten abu’me eyo teno alome time aret nggween taambereegwaarak me, o nogo endage, “Teno Alome Le Yogo Menggam o,” yinuk, tooneegwaarak.

Ala ale’nggen Yakup oba pereegerak aberogo mbanak wone

9 At Yakup o Paran-Aram nen ame wage me, Ala imbirak lambunggo nogogwaarik, ale’nggen Yakup oba pereegerak.
10 Ale’nggen oba pege nagagerik, Yakup yoge logonet, “Aa’- nduk nen kendage Yakup yokkogo nagaarak kwe, yogondak nen kat kendage ti, Iterali aret yokkogo logogun o,” yinuk, Ala nen Yakup endage Iterali aret toongge,
11 ti’nuk, ne ambi paga Ala nen at yoge logonet, “Omaawi Lombok Menggerak Ala an aret me, kapuri-kombowologwe ambik wigak yuwak nduk, ndaganabit nage logomunggun o. Kat paga nen kanebunu nggwok aret wiganogo piyamenggendak paga nen yi aakumi ndi aakumi inanebunu alik mendek ambik aret wigannarugun o. Kat keebe ambit paga nen mban yi aap ndi aap inendagembogut aret arugun o.
12 Ndi, o yi, it Abarakam Itak imbirak wogoragagirak nogo aret kat kombowologwe kinom unde logomunggup nduk, wokkigi o,” yinuk,
13 yoge nagagerik, Yakup teppunuk, yoreegim taati nen lagi nage kagak,
14 at Ala nen wone yoge nagagim taa’nogo ami age kero, Yakup nen yugum logonogo mippege nagagerik, Ala alut eeke logonet, yugum nogo paga anggur amburu inom, tayitun amburu inom, kilirogo pege nagagerik,
15 o endage, “Mbeten aret o,” yinuk, toonogo pege, eereegerak wone aberogo mbanak nogo ti aret o.

Kwe Araken kambeegerak wone

16 At Yakup apurilogwe inom Ala alut eeko nogogwaarik, Mbeten nogome teppunuk wogo logonet, o Eparata awo unggwi waga’lek ndanegen kagak, at kwe Araken aagaluk nda’nariyak enegen pagak yereegerak kwe, nda’nariyak meek agagerak.
17 Nda’nariyak abu meek tit kwe, nda’nage kagak, kumi elege ndaganaka ambi nen Araken yoge logonet, “Kwe yi wae. Kaagaluk wulaga aret nda’nage me, kagabiti mbarugun o,” yoge kagak, nda’nage mbareegi,
18 at Araken mondok kambuurak iniki worok yikit nduk eeke logonet, aagaluk endage, Mben-Oni tooneegerak kwe, at ogoba nen wulaga nogo endage, “Mbeniyamin o,” yinuk, tooneegerak.
19 At Araken kangge mbareegi, at eebe waganogo o Eparata tu nogo menggam ambet paga time aret nggween taambereegwaarak. O Eparata ti, Mbe’lekem aret yogo menggaarak.
20 Abu aret nggween taambogo mbareegwa, at Yakup nen nggween taanak nogo paga yugum piiriwak eerogo mippereegerak me, kwe Araken taambereegwaarak paga piiriwak eerogo mippereegerak nogo yogondak wonage aret o.
21 Ndi, ti eeppunuk, Iterali apuri inom o nogo mbo punuk, wogo nogogwaarik, o Migaran-Eret kagak aru nggwe taati ooliya wuppunuk, wonogogwaarak.
22 Wuppunuk wonogwe me, at Uruben nogo nen ogoba ayeloman mendek waganeegerak kwe Mbilaka nogo, imbirak nogo yereegwaarak. Imbirak nogo yereegerak nogo at Iterali aruk koneneegerak. Yakup apuri ndaganabeegerak inendage mbanak wone At Yakup apuri ineebe lambuk togon ti, 12 aret ndaganabeegerak.
23 Kwe Leya aagalogwe inendage ti, Yakup aput manggu, Uruben. Ndi, ambo’me Timeyon, Lewi, Yekura, Itakat, Tebulon, aret ndaganabeegerak.
24 Ndi, kwe Araken nogo aagalogwe ti, Yutup Mbeniyamin imbirak ndaganabeegerak.
25 Ndi, at Araken ayeloman kwe Mbilaka nogo aagalogwe ti, Ndan Natali imbirak ndaganabeegerak.
26 Ndi, at Leya ayeloman kwe Tilapa nogo aagalogwe ti, Nggat Atet imbirak ndaganabeegerak.

At Yakup o Paran-Aram wonage logonet, apuri
 ndaganabeegerak ti aret. Itak kambeegerak wone

 27 At Yakup nogo ogoba Itak o Kiriyat-Araba koorok ame Mamere time at ombo Abarakam wonagagim nogome wonage me ka wagagerak. O Kiriyat-Araba nogo ti, Keboron aret o.
28 Ka wagagerak wonage kagak, at Itak nogo ndarak kagak, tahun seratus delapan puluh eeppunuk,
29 at eebe abu anggok li a’nuk, kangge nagagerik, ombomini aa’nduk kambunuk nogogwaarak nggwogoba wonogwe me iya nage kagak, agabolo nogo at apurilogwe Etawu Yakup imbirak nen nggween taambereegwaarak.

36 Etawu apuri wigannogogwaarak wone

1 At Etawu endage ambi Erom aret me, at nogo paga wiganak inendage yi aret o.
2 At Etawu nen kumi Kanan mendek ineebe kenagan wogonabeegerak nogo ti, ambi aap Ket mendek Elon apuluk kwe endage Ara wagangge, ambi aap Kewi mendek Tibeyon ombooluk Ana apuluk kwe endage Okolibama wagangge,
3 ndi, aap Itamayen apuluk, Nebayot awuluk kwe endage Mbatamat wagangge, eereegerak.
4 Togop aret wogonake mbareegi, at kwe Ara nen Etawu obaane’me aagaluk Elipat aret ndake, kwe Mbatamat nen aagaluk Erekuwen ndake,
5 ndi, at kwe Okolibama nen aagalogwe Yewuti togon, Yayelam togon, Kora togon, ndaganake, eereegerak. At Etawu apuri yi, o Kanan logonet, ndaganabeegerak.
6-7 At Etawu Yakup imbirak inamindik- inamendek inom, inaanggumi inom, mondok alik negen agagerak me, ndi, o nogo mbuuluk me, iri’ngga nonggo logorak meek age mbareegi, at Etawu nogo akuwi-apuri wologwe- komologwe inom, at inom menggaarak inom, at aanggumi kambinndomba inom, aanggumi keledai-unta inom, amindik-amendek o Kanan logonet, kuwak eekkolage nagagerak inom, abok aret kolage nagagerik, Yakup o nogome wonage kagak, at o alik nda time aret nagagerak.
8 Nage nagagerik, at Etawu endage ambi Erom aret me, o Teyit nggeloknggobok time aret ye mbanggolagagerak.
9 Aakumi Erom mendek inogoba Etawu o Teyit nggelok-nggobok me logonet, at paga wiganak inendage yi o.
10 At Etawu apuri inendage ti, kwe Ara aagaluk endage Elipat. Ndi, kwe Mbatamat aagaluk endage Erekuwen aret ndaganabeegerak.
11 At Elipat nogo apuri inendage Teman, Omat, Tepo, Nggayetam, Kenat, aret ndaganabeegerak.
12 Ndi, Etawu apuluk Elipat ayeloman mendek waganeegerak endage Timana nen Elipat obaane’me aagaluk wulaga endage Amalek ndareegerak. At Etawu ombowologwe kwe Ara aagaluk Elipat nen ndaganabeegerak nogo ti aret.
 13 Ndi, at Erekuwen apuri inendage ti, Nakat, Tera, Tiyama, Mita, aret ndaganabeegerak. At Etawu ombowologwe kwe Mbatamat aagaluk Erekuwen nen ndaganabeegerak nogo ti aret.
 14 Ndi, Etawu akwe aap Tibeyon ombooluk Ana apuluk kwe endage Okolibama nogo nen at Etawu apuri ndaganabeegerak inendage ti, Yewuti, Yayelam, Kora, nogo aret.
15 At Etawu paga wiganak inoweewi nagawan inendage yi o. At Etawu aput manggu Elipat paga nen o Erom wigannogogwaarak inoweewi nagawan inendage ti, Teman, Omat, Tepo, Kenat,
16 Kora, Nggayetam, Amalek aret. It aap yi nogo ti, kwe Ara owoowologwe aret.
 17 Ndi, at Etawu aput Erekuwen paga nen o Erom wiganak inoweewi nagawan inendage warak ti, Nakat, Tera, Tiyama, Mita nogo aret. It aap yi abok aret kwe Mbatamat owoowologwe mban aret o.
18 Ndi, aap Ana apuluk Etawu akwe Okolibama nogo paga wiganak inoweewi nagawan inendage ti, Yewuti, Yayelam, Kora aret wigannogogwaarak.
 19 At Etawu endage ambi Erom nogo alik nen apuri ndaganabeegerak inom, ndi, at paga wiganak inoweewi nagawan inom, inendage ti aret o.

 Teyit apuri wigannogogwaarak wone

20 Aap Kori mendek endage Teyit apuri wigannogo nogogwaarik, o Erom wonogo logonet, aakumi Kori inoweewi nagawan wonogogwaarak inendage ti, Lotan, Tiyoban, Tibeyon, Ana,
 21 Nditiyon, Etet, Nditiyan, ti aret.
22 Aap Lotan apuri ti, Kori Keman imbirak aret. Ndi, Lotan awuluk kolaga ti endage Timana.
23 Aap Tiyoban apuri ti, Alawan, Manakat, Eban, Tiyepo, Onam, aret ndaganabeegerak.
24 Aap Tibeyon apuri ti, Aya Ana imbirak aret. At ogoba Tibeyon aanggumi keledai wogoren karume time nege logonet, niyo eneeri aganggenggwi wungge kwaareegerak nogo ti, at Ana aret.
 25-26 Ndi, at Ana apuri ti, Nditiyon inom, kolaga Okolibama inom, ndaganabeegerak. Ndi, at Nditiyon apuri ti, Kemaran, Etiban, Yitaran, Keran, aret ndaganabeegerak.
27 Ndi, at aap Etet apuri ti, Mbilakan, Taawan, Akan aret.
28 Aap Nditiyan apuri ti, Ut Aran imbirak aret.
29-30 It aakumi Kori mendek inoweewi nagawan inanebunu lomboko Teyit wigannogogwaarak ti, aap Lotan, Tiyoban, Tibeyon, Ana, Nditiyon, Etet, Nditiyan, nogo aret.

Aap inendagembogut o Erom wonogogwaarak wone

31 It aap Iterali mendek inendagembogut awo mi’naga’lek iigak, aap inendagembogut o Erom arum wonogogwaarak inendage nogo yi aret o.
32 Aap Mbeyot aput Mbela awi Ndinakaba logonet, o Erom arum wonagagerik,
33 kangge kagak, obaane’me Tera aput Yobap awi Mbotara mendek endagembogut mippereegwaarak.
34 Kangge kagak, obaane’- me Kutiyam awi Teman mendek endagembogut mippereegwaarak.
35 Mippereegwaarak wonagagerik, kangge kagak, obaane’me aap Mberat aput Karat awi endage Awit mendek mippereegwaarak. Mippogo mbareegwa, o Mowap time aap Miriyan mendek tebenogo piyareegerak nogo at aret.
36 O Erom arum wonagagerik, kangge kagak obaane’me Tamala awi Matereka mendek mippereegwaarak.
37 Mippereegwaarak wonagagerik, kangge kagak obaane’me Tawut awi Erekobot yi aa’nggi paga mendek mippereegwaarak.
38 Mippereegwaarak wonagagerik, kangge kagak, obaane’me Akobot aput Mba’an- Kanan mippereegwaarak.
39 Mippereegwaarak wonagagerik, kangge kagak, obaane’me Karan awi endage Pawu mendek mippereegwaarak. Akwe ti, at Metakap ombooluk kwe Materet aagaluk me, endage Meketaben aret wonagagerak.
40-43 Ndi, at Etawu paga wigannogo nogogwaarik, inoweewi nagawan nen inawi endage toonak kwak inanebunu toonggologogwaarak nogo inendage alitik-alitak yi o. Timana, Alawa, Yetet, Okolibama, Ela, Pinon, Kenat, Teman, Mibatat, Magiriyen, Iram. It aap yi ti, aakumi o Erom inoweewi nagawan inawi wonogwe endage toonak ndak-ndak toombatinuk wonogogwaarak nogo aret. It aap yi ti, aakumi Erom mendek aret me, inogoba Etawu aret.

37  Yutup owewologwe inom eereegwaarak wone

1 At Yakup nogo o alik me noolik at ogoba wonagagim o Kanan nogome aret wonagagerak.
2 Wonage logonet, apurilogwe inom eerit nogo nogogwaarak wone yi aret. Yutup nogo wulaga awo tawe tahun 17 ari nagagerak kagak, Yakup akuwi mbere Mbilaka Tilapa imbirak inaagalogwe wologwe nogo inom inogoba aanggumi kambin-ndomba ndegeninako logonet, oweewi nogo maluk eekwi iinok, Yutup nen wone wonok ogoba yori wagagerak.
3 At Iterali nogo abu anggok logonet, aput Yutup ndakkolagagerak me, at oweewi nogo we ambo’me negen piinok, at Yutup nogo mban iniki kunik eeke logonet, ambogoyum obeelom lombok tikarik-tikarok agago penggaarege nagagerak.
 4 Inogoba nogo nen oweewi nogo ambo’- me piinok, at Yutup mban iniki kunik eeke nogo oweewi inigen kogo nogogwaarik, Yutup ineebi ombako logonet, inoone panggok togon mban at yogo nogogwaarak.
5-7 Togop eekwi wonogwe iigak, ne ambi paga at Yutup nogo abi kage nagagerik, oweewi mbininogo yorage logonet, “Noweewi o. An nabi kagarak wone yokkiraakit nen kinaruk logonip o. Nit abok aret nineyabu yarak me ninombato keele maarogo pit nogo mbako, an nombato keele maarak nogo abera’lek me oolo tiyak ari kagak, kit kinombato keele maarak nogo an nombato keele maarak abu’me yuwo-yuwo wangge kagarak o,” yinuk, yorage nogo oweewi konenggo nogogwaarik, abunuk ineebi lombok ombako logonet,
8 “Kat ninowe kendagembogut arikit nduk yagan a? Kabu’me pinanege logomenggendik, wone lengganninake logorak mbaken ya?” yinuk, yogo nogogwaarik, at Yutup abi kagagerakmbininogo yoragagerak paga mondok inanini oba pereegwaarak.
 9 Ti’nuk, ne ambi paga at Yutup nogo abi alik ambi kage nagagerik, oweewi mbininogo yorage logonet, “Nabi alik ambi kagarak me, yokkiraakit nen kinaruk logonip o.” Ari nagagerik, “Oonegen inom, tut inom, laaluguragan ineebe 11 inom, an nabu’me tebe yinuk, nayuk wukwi iigirak o,” yinuk, yoragagerak.
 10 Abi kagagerak nogo oweewi mbininogo yorage nagagerik, ti’nuk, ogoba yoge mbareegi, ogoba nen enggali wappege logonet, “Kabi ti ngge ndak-ndak kagandak? Kagalokogoba inom, koweewi inom, abok aret wogo logomonggoorik, kabu’me nggween paga tebe yinuk, kayuk wuriyak nduk yagan ya?”
11 Yoge mbareegi, it at oweewi inikime nen, “Nit niigak at mban mippuurak ari ilik?” mbako logonet, mondok inanini agaket yogwe iigak, at ogoba perak, abi kagagerak nogo iniki nen liippunuk, abeke, koongge, eeke nagagerak.

Yutup onggo punuk, wonok o Metit nogogwaarak wone

12 Ne ambi paga at Yutup oweewi abok aret o Tikem koorok time inogoba aanggumi kambin-ndomba ndegeninakwi a nogogwaarak iigak,
13 at Iterali nen Yutup yoge logonet, “Kat koweewi kambin-ndomba o Tikem koorok nogome ndegeninakwi wonogwe nogo lek a? Kenegen pegiya nak o.” Yoge mbareegi, at Yutup nen, “E o. Naakit o.”
14 Ari mbareegi, at Yakup nen ari logonet, “Kat nage logomenggendik, koweewi ineebe nonggop wonogwe nogo liippiige, ndi, kambin-ndomba kunduk nonggop wonogwe nogo liippege, eeke logomenggendik, wone wonok an yo’niri woraanok nduk, nak o,” yinuk, iname o Keboron kobappaga nogome nen nappege mbareegi, at Yutup nogo o Tikem aret nagagerak.
15 At Yutup nogo o Tikem unggwi nage nagagerik, ineebe lek iinok, agi nagak ogu nagak agan nege me, aap ambi nen kage nagagerik, Yutup yoge logonet, “Wulaga. Kat ta kwaarit nege agandik o?”
16 Yoge mbareegi, at Yutup nen, “An noweewi kwaaginabit wagarak me, it kambin-ndomba nggeeme ndegeninakwi wonogwe nogo kat keenu kero yo’niru o.”
17 Yoge mbareegi, at aap nogo nen, “O Ndotan noorak yogwe konenggirak me, muk nagaarak mbaki o.” Yoge mbareegi, at Yutup nogo oweewi muguren o Ndotan wonogwe me iya naakit nduk,
18-19 inowagam panggo yi naga’lek tayorogon taati nage oweewi ina nakka wogo nogogwaarik, it mban-mban yogo logonet, “Abi kaga nogo wage ti, kinigen wondekkanip o. Alik nanonggwan wagaarak me mondok waruwok o,” yinuk, iniki ambit eeppunuk wariyak wone mbanggo logonet,
20 “At abi kegerak nogo, Nonggop age kaamun? Liippuwok nduk, eebe mondok warogo mbuun ambe ambime wuppunuk, Nggeewo ta’ngge aakumi nibininaka nogo nen nenggerak, yuwok o,” yinuk, yereegwaarak.
21 Wariyak yogwe nogo at Uruben aruk konengge nagagerik, “Mbawok agap ndarikit,” mbake logonet, “Wologo wae. Nit ninawuluk aret me, eebe wariyak mage o.”
22 Ari nagagerik, “At amiya wunogo wakwi, at eebe paga andi-pandi eeppugwi, eeriyak mondok lek o. Ata, we enaani mbuun me karume koorok yime wurabuwok o.” Ti yoragagerak nogo ti, eebe mbawok waganogo ogoba wonage me nappikit nduk, yoragagerak.
23 Yogwe wonogwe me, at Yutup iya wage mbareegi, at oweewi nogo nen ambogoyum obeelom lombok tikarik-tikarok eerak yirik nogo nggoorogo waganggo nogogwaarik,
 24 at eebe waganogo mbuun me nogome mbo wuppereegwaarak. Mbuun nogoti, niyo yenggenak lek woloonak aret wonagagerak.
25 Wuppogo nogogwaarik, mbi nunggwi wonogwe me, aap inanebunu Itamayen mendek o Nggileyat nen o Metit nawok nduk, obari obeelom mendek inom, kundali inom, yibinggami inom, waganeegwaarak nogo abok waganogo unta amborowak paga punuk, luurik-maarak aago wonok tu mbin eerak wogwe iyareegwaarak.
26 Wogwe iigo nogogwaarik, at Yekura nen at oreewi nogo yorage logonet, “Ninawuluk yi, warogo punuk, amiya nogo kumaarogo pumonggoorak paga nit ambi eekkoloorak lek me,
27 at ninawuluk ninamiya mogonik aret me, oba andi-pandi eeppuurak mage o. Ata, it aap Itamayen mendek wogwe yi, nanonggwan aret me, inoona onggo nggerenuwok o.” Yorage mbareegi, at oreewi nogo nen, “Op aret yagan o,” yereegwaarak.
28 “Op aret o,” yinuk, wonogwe me, it aap Miriyan mendek yi mendek ndi mendek kungga nogo wogo mbareegwa, at Yutup mbuun me wonage nogo oweewi nen nippi wogo nogogwaarik, aap Itamayen mendek nogo wogorogo mbareegwa, onggo wu mbuti perak 20 wogorogo nogogwaarik, Yutup wonok o Metit nogogwaarak.
29 Wonok nogogwaarak nogo, at Uruben eenggo’lek me, Yutup mbuun me wonage nduk wondekka nage nagagerik, eebe lek mbareegi, ambogoyum nibinik-ndelenak agago punuk,
30 iyok paga yungguninuk awuri wonogwe me wage nagagerik, yorage logonet, “Wologo wae! Wulaga ti, eebe lek me, an nonggop eeri o?” yinuk,
31 iniki aaninggin a’nuk wonage kagak, it nogo nen kambin ngguunok ambi wappogo nogogwaarik, inawot ambogoyum abu obeelom tikarik-tikarok eerak nogo waganogo amiya nogo paga labuk-mbabuk ee’- nuk,
32 wonok inogoba nikka nogo logonet, “Nit mbogoyum wonok wogoorak yi, kat kaput ambogoyum aret kaamunggun ilik, lek a, pekket o,” yinuk, wogoreegwaarak.
 33 Wogogo mbareegwa, at Yakup nogo nen yum nogo pekkage nagagerik, “Yi an naput ambogoyum aret o. Nggeewo ta’ngge nen nibinogo nenggerak me, naput Yutup abet aret kanggerak kagi o.”
34 Ari nagagerik, ambogoyum nogo abu nibinik-ndelenak eerogo pake nagagerik, mbogoyum maluk nibinik mendek yippunuk, erabun ndoombunuk, ale ari nagagerak.
35 Le ari wonage me, at apuri wologwe nen, komologwe nen, abok aret wogo nogogwaarik, Yakup iniki yanggonuwok nduk eereegwaarak kwe, iniki yanggo yuurak eebi nen it yorage logonet, “Le ari tit neegak, napuluk kambunuk nogo menggam nagaarak wonage me time aret ka nagin o,” yinuk, aput abuwa nen le mban ari nagagerak.
36 Le ari wonage kagak, aap Miriyan mendek nogo nen Yutup o Metit wonok nogo nogogwaarik, aap endagembogut Pirawun arum waka inowe endage Potipat nen onggo kunggolage nagagerik, imbirak aret wonagagerak.

38 Yekura Tamat imbirak eereegwaarak wone

1 Ne ambi paga at Yekura nogo oreewi nogome wonogwe iigak, teppiinok, aap endage Kira anebunu Arulam mendek imbirak logokit nduk, ka wagagerak.
2 Imbirak nogome wonage logonet, aap Kanan mendek endage Tuwa apuluk kolaga tawe ambi enegen kenok, kolage nagagerik, imbirak nogo yege logonet,
3 kwe nogo abila age mbareegi, aagaluk wulaga ndappunuk, endage Et tooneegerak.
 4 Ti’- nuk peebi kwe nogo abila age nagagerik, aagaluk wulaga ndappunuk, endage Onan tooneegerak. 5 Ti’nuk peebi, at Yekura o Ketip nagagerak kagak, aagaluk wulaga alik ambi ndake nagagerik, endage Tiyela tooneegerak.
6 Ti’nuk, at Yekura nogo nen aput manggu wulaga Et nogo kwe Tamat kolaawak nduk wogoreegerak.
7 Wogoreegerak kwe, Yekura aput manggu Et nogo ti, Ala enggaanom paga maluk ambik eerit nage mbareegi, Ala nen wareegerak.
8 Kangge mbareegi, at Yekura nen at Et awuluk Onan nogo yoge logonet, “Kat koweeluk Et nogo obaane’- me pugu lek aret kanggerak me, endage ki logowak nduk, koweeluk togwe pegerak kwe Tamat ti, kolage logomenggendik, kimbirak nogo yu o.”
9 Yoge mbareegi, at awuluk iniki nen, “Kwe yi aagaluk ndarigin kenok, An naput, yaga’lek, Noweeluk aput aret, yogo logogun kagi,” mba’nuk, akwe nogo pigagangge kenok, oweeluk apuri wigak yukwak nduk, at oona mendek nogo we endekem kilirogo nappege nagagerak.
10 Ndi, at Onan eereegerak nogo ti, Ala nen maluk aret kage nagagerik, wareegerak.
11 Wake mbareegi, at Yekura nen, “An napuri imbirak inookerak kokwak, naput peebi ndarak Tiyela yi, togop aret warukwak,” mbake nagagerik, ayinggelo Tamat nogo yoge logonet, “Kwe yi wae. An naput Tiyela tawe age tokkage logonet, we togwe aret kagalo-kogoba wonogwe me kinom a nak o.” Yoge mbareegi, at Tamat nogo agalo-ogoba wonogwe me iya nagagerak.
12 Iya nagagerak wonage kagak, logonuk negen at Tiyuwa apuluk Yekura akwe nogo kambeegerak. Kangge mbareegi, tabun ndoombunuk, wonagagerik, peebi nen at Yekura oreeluk Arulam mendek endage Kira nogo imbirak o Timana aanggumi ndomba ineeruwak mbanit nogwe me nogogwaarak.
13 Nogwe iigak, aakumi nen kwe Tamat nogo yogo logonet, “Lek o. Kat kayinggelo Yekura nogo aanggumi ndomba ineeruwak mbaniyak o Timana noorak nduk wage o.”
14 Yogwe nogo at Tamat aruk konengge nagagerik, “Yekura aput Tiyela nogo abu aret tawe agaarak kwe, an wo’- naka’lek me,” mbake nagagerik, mbogoyum kumi togwe yiko menggaarak nogo nggoorogo punuk, mbogoyum obeelom alik mendek yikkolage, etenggen yum nobakkolage, eeppunuk, o Timana nogo menggam o Enayim tu unggwogo menggam taa’- nogo arum kwi’ndak aret wonagagerak.
15-16 Kwi’ndak wonage me, at Yekura nogo nage logonet, at ayinggelo aret kwe, etenggen nobarak me, “Yi nayinggelo,” mbaka’lek kumi ya wuginakak nogo mendek mbake nagagerik, tu ambet paga kwi’ndak wonage me, panggo yi nanuk, yoge logonet, “Kwe yi wae. Nimbirak lambunuwok o.” Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “Nimbirak lambuniyak onggo nano wo’niriyak?”
17 Yoge mbareegi, at Yekura nen, “An naanggumi kambin aagaluk ambi nappagi woraagin o.” Yoge mbareegi, at Tamat nen, “Ndi, nappani waga’lek keegak, an porogo logorak ambi wo’niriyak ilik?”
18 Yoge mbareegi, at Yekura nen, “Kat porogo logorak an nano mendek wokkiriyak mbaken?”Yoge mbareegi, at kwe Tamat nen, “Keenggi amburu pegak cap inom, kamberaarenggen inom, kowaanggun keenggim ti inom, wo’niriyak o.” Yoge mbareegi, wogoge nagagerik, kwe nogo imbirak nogo yereegerak aret abila agagerak.
 19 At kwe Tamat nogo ame wage nagagerik, at etenggen paga yum nobarak wonagagerak nogo inom, at mbogoyum obeelom mendek yi’nuk nagagerak nogo inom, abok aret nggoorogo punuk, mbogoyum kumi togwe yiko menggaarak nogo obaane’me yippunuk, wonagagerak.
20 Ndi, at Yekura ageerok kwe porogo wonage nogo waganggak kambin aagaluk kwe wogoriyak yoreegerak nogo wogori nawak nduk, at ore Andulam mendek nogo nappereegerak.
21 Nappereegerak nage nagagerik, it aap nogome mendek kin ya wok iigak nage logonet, “Wologo wae. Kwe ya wukak ambi o Enayim tu paga ya’i wonagaarak nogo ambi kogotak ilik?” yinuk, yoranet eereegerak kwe, it aap nogo nen, “Kumi ya wukak ti mendek o yime ambi wonogolik o.”
22 Yogo mbareegwa, at aap nogo iyok paga yungguninuk wage nagagerik, Yekura yoge logonet, “Wulaga wae. An nage nagarik, kwe nogo kwaake mbaki, it aakumi time mendek nen yo’nogo logonet, Kumi ya wuginakak ti mendek o yime ambi abu wonogolik o, yo’nogo mbaka, wagi o.”
23 Yoge mbareegi, at Yekura nen ari logonet, “Kambin aagaluk yi, at kwe ti onggo wogoriyak nduk nappigirak kwe, kimbirak lambunulik me, ninamenena paganemenggerak paga ninenggali age kero, namendek ti, op aret kolaayok o,” yoreegerak.
24 Ti’nuk, tut kenagan penembunuk, it aakumi nen at Yekura yogo logonet, “Kat kayinggelo kwe Tamat nogo ya wukak age nagaarik, muk abila agaarak wonage o.” Yogo mbareegwa, at Yekura nen, “Eebe eenik ngge-ngge kani kumbuwok nduk, wa nanip o.”
25 Yoragagerak eebe wonok woraawak nduk, eeko mbareegwa, at kwe nogo nen it aap nogo yorage logonet, “Amindik-amendek an porogo wonage yi nen aret nabila eekerak me,” ari nagagerik, eenggi amburu pegak cap inom, mberaarenggen inom, waanggun inom, titigirage logonet, “Yi ta amendek kaamun? yinuk, Malenuwak nduk, wogori nanip o.”
26 Yoragagerak wogori nogo mbareegwa, Yekura nogo nen, “Ti an namendek nogo aret kagi,” mbake nagagerik, “Kwe yi nen maluk eekerak lek o. Napuluk Tiyela wogogibok nela nen wonagarak me, maluk eeki o.” Ari nagagerik, kwe nogo imbirak ambinom lambungga’lek aret wonagagerak.
27 Ti’nuk, peebi at kwe Tamat aagaluk abu nda’nariyak eyom age mbareegi, “Kwe yi aagalogwe kulu’- mbere aret ndarigin,” yelok kogogwaarak.
28 Ndi, at Tamat nogo elege ndarikit nduk, enegen paganak yagan wake kagak, elege ambi eenggi peenok mban aa’nduk wangge mbareegi, kwe ambi elege ndaganaka nen ligi awut laambu paga eenggi mbarembege nagagerik, ari logonet, “Yi aa’- nduk aret nda’naga o.”
 29 Ari mbareegi, eenggi nogo yabok togon ee’nuk lagangge kagak, oreeluk nogo aa’nduk nda’nage mbareegi, at kwe elege ndaganaka nogo nen, “Kat komaawi paga pelenogo pegak wundi wagandak me,” yinuk, endage Peret aret tooneegerak.
30 Ti’nuk, ore eenggi ligi mbarenak nogo nda’nage mbareegi, endage Terak aret tooneegerak.

39 Yutup Potipat akwe imbirak eereegwaarak wone

1 At Yutup nogo it aap Itamayen mendek nen wonok o Metit nogo mbareegwa, aap Metit mendek ambi Pirawun inom yabu eekwi ambi at eebe arum waka inowe Potipat nogo nen eebe kunggolagagerak.
2 Eebe kunggolage nagagerik, at ogoba nogo imbirak wonage me, at Aliku ALA nen Yutup nogo yeenggwaage kagak, yi yabu ndi yabu eeke nogo op mban eerit nage nagagerak.
3 At Yutup nogo Aliku ALA imbirak wonage, ndi, Aliku ALA imbirak logonet, yi yabu ndi yabu eeke ti, op mban eerit nage, eeke nogo Potipat nen enegen kage nagagerik,
4 iniki ale’nggen mbake logonet, at eebe ndegenit nege, ndi, at ame inom, amindik-amendek inom, abok aret arum wonage, eeke logowak nduk, mippereegerak.
5 At ame inom, amindik-amendek inom, arum logowak nduk, mippereegerak kuli nen at Yutup wonage paga at Aliku ALA ale’nggen aap Metit mendek Potipat nogo ame pege logonet, amindik- amendek oome mendek inom, endekem mendek inom, abok aret obeelom eeppege nagagerak.
6 Obeelom mban eeke kenok, at Potipat nen amindik-amendek abok aret waganogo, “Kat mban aret arum logot o,” yinuk, Yutup eenggi paga mban pege nagagerik, at we noorak mendek kenok mban koongge nagagerak. At Yutup nogo ti, eebe mondok amuni mbanak obaabut yanggonak lombok wonagagerak.
7 Togop wonage me, ne ambi paga at ogoba Potipat akwe nogo nen iniki nengge nagagerik, at Yutup yoge logonet, “Nimbirak nogo yuwok o.”
8 Yoge mbareegi, at Yutup nen, “Neebi o,” ari nagagerik, “An nogoba ame yi mendek ndi mendek kooniyak nogo ti, nogoba koonggeelik, an mban koongge logowak nduk, mippanege mbareegi, amindik-amendek abok aret an mban unde wonage me, neebi o.
 9 An o yi arum logowak nduk, tiyappaneegerak an kokwak ambi lek aret. An nogoba nen yi mendek ndi mendek ambi teppatulik, abok aret an unde eeppanege logonet kwe, kat keebe perak, an unde eeppanulik me, an nonggop togon Ala enggaanom paga maluk nggwok eeriyak yagan o?”
10 Yoge kagak kwe, kwe nogo nen ko’lu-kii’- me nabenak mban yogetak kwe, imbirak nogo yege, imbirak oome wonage, eeka’lek mbaganggak mban eeke nagagerak.
11 Ne ambi paga aakumi abu nap lek iigak, at Yutup yabu eerikit nduk oome unggwagagerak alik wonage me,
12 at kwe nogo nen ambogoyum eenggi kok pigagangge logonet, “Nimbirak nogo yuwok nduk, mok ubi.” Yoge mbareegi, at Yutup nogo, kole nggarek togon endekem wungge kagak, ambogoyum nggoorak mban kwe nogo eenggime agagerak.
13 At Yutup ambogoyum nggoorak mban kwe nogo eenggime kagak, nggarek ari mbareegi,
14 at kwe nogo nen it aap at ame yabu eeko menggaarak ayeloman ando wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Nit abok aret meek eerogo pinanikit nduk, aap Iberani mendek wonok wagaarak yi nen, Nimbirak lambunuwok o, yinuk, neya unggwage mbaki, Keek, amborowak paga kwippege neenok,
15 mbagangge kagak, ayum nggoorak mban waganggirak yi kaanip o.”
16 Yorage nagagerik, mbogoyum nggoorak nogo ogonggelo wage kenok, nikkaakit nduk, porogo wonage me,
17 ogonggelo Potipat nogo ame wage mbareegi, eereegerak wone nogo mbininogo yoge logonet, “Aap Iberani mendek wonok wagandak kayeloman nogo nen an, Meek, nomba’nuk, maluk eerogo panikit nduk, neya unggwegerak kwe,
18 noone nggwok, Keek, amborowak paga kwippege mbaki, ayum nggoorak mban nowagam taati punuk, wunggerak o.”
19 “Kayeloman nen togop aret ee’- nakerak o,” yinuk, Potipat akwe nogo nen mbininogo ogonggelo yoge mbareegi, anini ambik eeppege nagagerik,
20 Yutup keele maarogo aap inowe endagembogut nen it aap maluk eekwi iinok, mambiigo menggam time aret mambereegerak.
21 Mambereegerak wonage kwe, at Aliku ALA nogo Yutup imbirak aret wonagagerak. Imbirak logonet, abuwa mbake, ndi, aakumi keele maarogo mambiigaatak inarum menggaarak inowe nogo nen iniki ale’nggen Yutup oba puwak nduk, eeppege, eereegerak me,
22 aap keele maarak inarum menggaarak inowe nogo nen it aap keele maarak wonogwe nogo abok inarum logonet, “Yogop eeriyak, ndogop eeriyak,” abok aret at nen mban kooninake logowak nduk, mippereegerak.
23 At Aliku ALA nogo Yutup imbirak wonage, ndi, imbirak logonet, eerit nage nogo abok aret op mban eerit nage, eeke mbareegi, it aap keele maarak inarum menggaarak inowe nogo nen yi eeriyak ndi eeriyak koonogo yoraga’- lek at Yutup nen mban kooninake logowak nduk, oba pereegerak.

40 Pirawun ayeloman mbere inabi kogogwaarak wone
1 Ti abok aret eeko mbareegwa, peebi aap mbere, ambi ti, anggur amburu tooka inowe, ndi, ambi oroti woraka inowe, imbirak nen aap inogoba endagembogut Metit mendek enggaanom paga maluk eeko mbareegwa,
2 aap endagembogut Pirawun nogo awuri at ame yabu eeko menggaarak amburu tooka inowe nogo inom, oroti woraka inowe nogo inom, imbirak eereegwaarak paga anini ambik age nagagerik,
3 keele maarogo wogoren aap keele maarak inarum menggaarak inowe ame at Yutup keele maarak wonage me nogome inom mambiya nagagerak.
4 Mambiige mbareegi, it aap keele maarak inarum menggaarak inowe nogo nen Yutup yoge logonet, “Kat nen inarum logot o,” yinuk, punogo pege mbareegi, ndegeninake nagagerak.
5 Punogo pereegerak inarum wonage kagak, aap endagembogut Metit mendek awuri mbere, ambi, amburu tooka inowe nogo inom, ambi, oroti woraka inowe nogo inom, imbirak keele maarak wonogwe nogo nen ne ambit oonikiya paga imbirak inabi kogogwaarak. Inabi kogogwaarak nogo ti, eebe inom, alom inom, alitak aret kogogwaarak.
6 Kogo nogogwaarik, wonogwe me, ko’lu kuubondendok at Yutup nogo it imbirak iya wage nagagerik, imbirak iniki piirik ogogwaarak wonogwe iige nagagerik,
7 it aap Pirawun awuri inogoba ame inom keele maarak wonogwe nogo kin wogiige logonet, “Noreewi o. Kit nonggop nduk kinetenggen puru aago ogotik o?”
8 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Nimbirak ninabi kogoorak kwe, Alom togop kogotak o, yinuk, aap wone mbininogo ari menggerak lek kenok ogoorik o.” Yogo mbareegwa, at Yutup nen yorage logonet, “At Ala nen wone eebe yorage menggerak lek mbakop? Kinabi kogotak ti, mbininogo yo’ninip o.”
9 Yorage mbareegi, at anggur amburu tooka inowe nogo nen abi kagagerak ari logonet, “An nabi kagarak ti, eyo anggur ero ambi an nenggaawak paga taati wonage kagarak o.
10 Eyo nogo eno’mbak kenagan paga wonage. Ndi, eno’mbak kenagan nogo paga agarip awo lagit wage kagak, anggen ayo wappunuk, anggen aret yege nagaarik, mbet-mbet na’mbu age kagarak o.
11 Anggen na’mbuagaarak nogo mbanogo aap endagembogut Pirawun nengge menggerak aniyoowak neenggime wonage nogo paga mburunogo wuppunuk, Pirawun eenggime pi nage kagarak o,” yoreegerak.
12 Yoge mbareegi, at Yutup nen, “Kabi kagandak nogo ti, wone eebe yokkiri o.” Ari nagagerik, “Eyo eno’- mbak kenagan kagandak nogo ti, eebe ne kenagan paga logorak nogo aret.
13 Ndi, ne kenagan logomenggendik, aap endagembogut Pirawun nogo nen piinogo wumbagage logomenggerik, aa’nduk yabu eeke nagaginom kobaane’me nogome eeke logonok nduk, mippagage mbaremenggi, at Pirawun ake amburu toologo wogori nagak eeke nagagindak nogo ndakndak aniyoowa’na toologo eenggime pi nagak eeke logomunggun o.
14-15 Eeke logonet, noba abe’nage kenok, it aap inanebunu Iberani mendek iname nen keele maarogo kumaa’neren yime pani wogogwaarak o Metit yime logonet, an maluk ambi eeka’lek neegak, keele maarogo o apit me yime mambani wagaarak wonage me, keele piinogo wumbanuwak nduk, kat endekem wungge logomenggendik, op aret logonet kenok, nabuwa mba’nuk, eekirak wone nogo mbininogo aap endagembogut Pirawun nogo yo’nu o,” yinuk, yoreegerak.
16 Ndi, Yutup nen at ore anggur amburu tooka inowe abi kagagerak eebe mbininogo op aret yoge nogo at oroti woraka inowe nogo konengge nagagerik, Yutup yoge, “An togon nabi ambi kage logonet, muun yum kenagan yugu oroti yonggolak me, an nanobak paga piyaninuk nage kagarak o.
17 Ndi, muun yum obaga nogome ti, oroti mendek etenggen alitak lombok worarak yonggolak Pirawun wogoriyak wonok nage me, yirowendirowe wogo nagaarik, nenok ndi yogwe kagarak o,” yinuk, yoreegerak.
18 Yoge mbareegi, at Yutup nen ari logonet, “Kat kabi kagandak nogo wone eebe yi aret o.” Ari nagagerik, “Muun yugu kenagan kagandak ti, eebe ne kenagan logorak nogo aret.
19 Ne kenagan logonuk, aap endagembogut Pirawun nogo nen kenggaanok mbanogo keebe waganogo eyo paga mippagamenggaarak me, yirowendirowe nen kenggaanggum nenok ndi yuurak nogo aret kagandak o,” yinuk, yoreegerak.
20 Wone nogo yo’nuk, ne kenagan wonogogwaarik, aap endagembogut Pirawun nogo nda’nagagim ndakndak ari wage mbareegi, awuri inom eyabu eeko menggaarak nogo mendek inake laago nggwok lake logonet, anggur amburu tooka inowe nogo inom, oroti woraka inowe nogo inom, imbirak at awuri abok inenggaanom paga mippiya wage nagagerik,
21 at Yutup inabi kogogwaarak eebe mbininogo yoragagerak nogo ndak-ndak at anggur amburu tooka inowe nogo eyabu aa’nduk eeke nagagerak ndakndak niyoowak wonok Pirawun eenggime pi nagak eeke logowak nduk, mippege,
 22 ndi, at oroti woraka inowe nogo perak, eebe waganogo eyo paga tugunogo pege, eereegerak.
23 Eeppiige mbareegi, aap amburu tooka inowe nogo nen Yutup nogo oba abera’lek ami eerogo punuk wonagagerak.

41 Pirawun abi kagagerak wone

1 Tahun mbere abu eeppunuk, at Pirawun abi kage logonet, at eebe niyo Nin aa’nggi paga mi’- ndak wonage me,
2 tapi ineebe 7 inamok ambik ineeruwak mili obeelom mban niyo inikime nen wundi wogo nogogwaarik, niyo aa’nggi paga iri’ngga mbanogo nenet nugwi iyareegerak.
 3 Ti’nuk, tapi alik ineebe 7 inamborowak ko aago inaga’lu kunik niyo Nin inikime nogome nen wundi wogo nogogwaarik, it inaa’nduk wundi wogogwaarak nogo inowagam wogo nogogwaarik,
4 it tapi inamborowak ko aago inaga’lu kunik nogo nen it tapi inamok ambik ineeruwak mili obeelomnogo nunggwi iige nagagerik, eenik agagerak.
5 Eenik age nagagerik, ti’nuk, nogo yege me, abi ambi kage logonet, mbato ero ambit paga nen anggen li eerak abu obeelom 7 yugu kenom age kagagerak.
6 Kage nagagerik, peebi mbato anggen lik anggen lek 7 kuli yugu me, o wiya oonegen wundi wage menggim pa’nggwe nen warit wage logonet, mbuk eerogo pit nage kagagerak.
 7 Kage nagagerik, mbato anggen lik anggen lek yugu nogo nen mbato anggen li eerak abu obeelom 7 yugu nogo nengge kagagerak. Kage nagagerik, at Pirawun nogo eenik a’nuk, “Yi nabi aret kagi,” mbareegerak.
8 Mbake nagagerik, ko’lu kuubondendok at Pirawun nogo nen iniki piirik age mbareegi, aakumi o Metit mendek inabi kogwe iinok, eebe yoraga inom, it aap yi wone ndi wone ineenu mendek inom, abok aret wiiragagerak kuwak ari wogo mbareegwa, abi kagagerak nogo mbininogo yoragagerak kwe, it nogo ambi nen, “Kabi kagandak ti, eebe yi aret o,” yinuk, yorulik aret eereegwaarak.
9 Yoga’lek aret eeko mbareegwa, at anggur amburu tooka inowe nogo nen at Pirawun nogo yoge logonet, “An maluk eekirak ambi yogondak abe’nagaarak me, yokkiri o.”
 10 Yoge nagagerik, “O maan kat nen nit kayeloman an togon, at kake oroti woraka inowe nogo togon, nimbirak kanini ninombake logonet, keele maarogo wo’niren it aap keele maarak inarum menggaarak inowe ame nogome mambinani nagagindak wonogwe me,
11 oonikiya ne ambi paga at nimbirak ninabi eebe inom, alom inom, alitak kogo nogogurik, wonogwe me,
12 aap tawe Iberani mendek aap keele maarak inarum menggaarak inowe ndegengge menggerak ninom wonage nogo, enggaanom ninabi kogogurak nogo mbininggo mbareegu, ninalitak lombok eebe eeriyak nogo yo’niragagerak o.
13 At nen wone yo’niragagerak nogo ndakndak a’me lik togon aret eeppinanege logonet, an neyabu eeke nagagim aret nobaane’me mippanege, ndi, at oroti woraka inowe nogo eyo paga tugunogo pege, eereegindak o,” yinuk, yoreegerak.
14 Yoge mbareegi, at Pirawun nogo nen Yutup wumbi woraawak nduk, yonggo nappege mbareegi, keele maarak me nen mbet-mbet wumbi wogo mbareegwa, at Yutup nogo amboro mbangge, ayum alik mendek yikkolage, eeke nagagerik, Pirawun owagam wagagerak.
15 Wage mbareegi, at Pirawun nogo nen Yutup yoge logonet, “An nabi ambi kagarak kwe, it aap ambi nen, Wone eebe yi aret kagandak o, yinuk, mbininogo yo’nega’lek iinok, kat perak, Inabi kogwe iinok, eebe aret yorage menggerak o, yogwe naruk konengge nagarik, wiigigirak o.”
16 Yoge mbareegi, at Yutup nen, “Kat kabi kagandak nogo ti, an nen yokkirigin ta lek o. Ata, at Ala nen perak, wone eebe aret kiniki tayok togon yokkiruwak o.”
17 Yoge mbareegi, at Pirawun nogo nen Yutup yoge logonet, “An nabi kage logonet, neebe niyo Nin aa’nggi paga mi’ndak wonage me,
18 tapi ineebe 7 inamok ambik ineeruwak mili obeelom mban niyo inikime nen wundi wogo nagaarik, yi aa’nggi paga iri’ngga mbanogo nenet nugwi iigirak o.
19 Ti’nuk, tapi alik ineebe 7 inamborowak ko aago inaga’lu kunik abu maluk o Metit yime togoti abu iigulik mendek nogo wundi wogo nagaarik,
20 it inagabolo obeelom inamok ambik aa’nduk wundi wagaarak nogo tigitogon nunggwi iigirak o.
21 Tapi inamborowak ko aago inaga’lu abu maluk nogo nen tapi inamok ambik nogo tigitogon nenggaarak kwe, inamok aga’lek initok inamborowak ko aago aa’nduk wonagaarak togop nogo aret wonogwe iige nagarik, neenik agarak o.
22 Ti’nuk, nabi ambi kage logonet, mbato ero ambit nen anggen li eerak abu obeelom 7 yugu kage nagarik,
23 ti’nuk, mbato alik 7 kuli ayo wake nagaarik, anggen lik anggen lek yegerak me, o wiya oonegen wundi wage menggim pa’nggwe nen warit wage logonet, mondok teebat eerogo pegerak negen kagarak o.
 24 Nogo kage neegak, it anggen lik anggen lek yugu nogo nen it anggen abe 7 yugu nogo nunggwi iigirak o. An nabi togop kage nagarik, it aap inabi kogwe iinok, eebe yoraga nogo abok aret mbininogo yoragarak kwe, Kabi eebe yi aret kagandak o, yinuk, ambi mondok yo’nirulik aret o,” yoreegerak.
25 Yoge mbareegi, at Yutup nen Pirawun nogo yoge logonet, “Kat kabi mbere’ndak kagandak kwe, wone alom ambit aret o. Wone yi ti, Ala nen peebi eeriyak nogo aret yokkegerak o.
 26 Tapi ineeruwak obeelom ineebe 7 kagandak ti inom, mbato 7 yugu anggen li eerak abu obeelom kagandak ti inom, ti wone eebe ambiret tahun 7 paga eeriyak aret kagandak o.
27 Ndi, tapi inamborowak ko aago abu maluk ineebe 7 peebi wundi wogwe iigendak nogo inom, mbato anggen lik anggen lek 7 yugu o wiya oonegen wundi wage menggim pa’nggwe nen warit wage logonet, mondok teebat eerogo pegerak negen kagandak ti, tahun 7 paga mbi noogelo ariyak aret kagandak o.
28 Kabi kagandak nogo ti, Ala nen peebi eeriyak nogo aret yokkegerak o, yinuk, an nen yokkigirak nogo ti, ti eeriyak aret mba’nuk yokkigirak o.
29 Yogondak o Metit yime tahun 7 paga mbi put aremenggerak kagak, nenet nogo logomonggoorik,
30-31 ndi, tahun 7 ambi ari wage paga perak, mbi noogelo nggwok arigin o. Mbi noogelo nggwok alik negen age logonet, nggween mbuk age, mbi-mbiingga ero mondok lek age, aremenggerak kagak, mbi-mbiingga aa’nduk ambik kogo logomenggaarak nogo, inami arugun o.
32 Kabi ambit nogo mban ne mbere kagandak ti, Ala nen mondok abet aret eeriyak koonogo pegerak me, eeriyak nogo panggo ari kenok, kagandak o.
 33 Togop aret me, o Metit yime arum logowak nduk, kat nen aap ambi iniki warak lombok yi eeriyak ndi eeriyak op koongga kenok, kwaarogo mippu o.
34-35 Ndi, tahun 7 mbato put age eyom paga, it aakumi o Metit yime abok aret mbato yum 5 paga yonggokwi iinok, yum 4 paga yonggolemenggaarak nogo nunggo logonet, yum ambit kenok wonok aakumi inawi tini lombok nen kuwak eerogo pi wogwe iinok, arum logowak nduk, aap leenogo mippiyet o.
36 It mbato warogo mambi woramenggaarak nogo ti, tahun 7 peebi ambi ari wage paga, o Metit yime mbi noogelo nggwok age logonet, aakumi mbi abu nen kambit nogwe iyo, inake pipuk eerogo pogo logowak nduk, yagi o,” yinuk, yoreegerak.

Yutup o Metit mendek inowe wonagagerak wone

37 At Yutup nen wone koonogo Pirawun yoreegerak nogo at Pirawun inom, at awuri eyabu eerit nogo menggaarak mendek inom, abok nen, “Yi abet aret yigi o,” yogo nogogwaarik,
 38 Pirawun nen ari logonet, “O yime aap ambi at Ala Aberiniki imbirak kunik wonage yogobi ambi wonage lek aret kogwe me,”
 39 ari nagagerik, Yutup yoge logonet, “At Ala nen yi eeriyak wone paganogo yokkegerak me, kat yi eeriyak ndi eeriyak wone abok aret keenu kiniki warak kat pogom ambi wonage abu lek aret me,
40 o yi an mban unde minggirak kwe, kat nimbirak ndakndak negen logonet, name o nggwok abe wurik yime eeko menggaarak abok aret unde logonok nduk, mippagage neenok, it aakumi an napuri o Metit mendek yime abok aret kat koone ari keenok, E o, yinuk, eeko logogun o,” yoreegerak.
41-42 Yoge nagagerik, at Pirawun nogo nen mberaarenggen paga amburu cap eekak eenggi paga yirik wonagagerak nogo nggoorogo at Yutup eenggi paga yippege, mbogoyum aap inendagembogut kenok yirik menggaarak nogo yippege, iinggen mbuti emas mendek at enggaanok me yirik nogo nggoorogo yippege, eeke nagagerik, yoge logonet, “Yi yippagagi nogo ti, kat o Metit yime abok aret unde logonok nduk, eeki o.”
 43 Yoge nagagerik, nggweendo aap inendagembogut kenok nugu menggaarak ore ambi paga Yutup wonok nawak nduk, yoge mbareegi, wonok nage kagak, aap nggwok nogwe iinok, wogoren nega nogo nen inaa’nduk inoone nggwok paga, “Aap endagembogut wage me, alut ee’nip o,” agan nogo mbareegwa, at Pirawun nen Yutup o Metit unde logowak nduk mippereegerak yelok kogogwaarak.
44 Ti eeko mbareegwa, at Pirawun nen Yutup yoge logonet, “An nendagembogut Pirawun aret kwe, it aakumi o Metit menggaarak abok aret yi eeriyak ndi eeriyak kenok, kat yokki’- nuk mban eeko logowak o.”
45 Yoge nagagerik, at Pirawun nogo nen Yutup endage alik Tapanat-Paaneya toongge, ndi, akwe kolaawak nduk, aap kugi unde Potipera awi Keliyopolit mendek apuluk kolaga endage Atanat nogo wogoge, eereegerak. Ti eeke mbareegi, at Yutup nen o Metit nogome enegen mbangganet nagagerak.
46 At Yutup nen o Metit endagembogut Pirawun ake yabu iyaalok wareneegerak nogo ti, ndarak kagak, tahun 30 awo eeke paga wareneegerak. Ndi, yabu eebe eerikit nduk, Pirawun wonage me nen wundi nanuk, o Metit nogome enegen mbangganet nage logonet,
47 tahun 7 paga o nogome mbi mondok put age logonet, yi mendek ndi mendek anggen yugu tela-tela wambit nage kage nagagerik,
48 tahun 7 paga o Metit mbi put agagerak nogo mbato aakumi inawoore’nggam lombok yarak nogo at Yutup nen kuwak eerogo inawi tini lombok nogome mambit nage nagagerak.
49 Kuwak eerogo mambereegerak nogo ti, mbini kale’ngga niyo aa’nggi paga ambik wonage me lingginiyak meek nogo kokwak age mbareegi, “Lingginiyak meek o,” yinuk, puk agagerak.
50 Ndi, mbi noogelo tahun 7 paga ariyak nogo awo ari waga’lek kagak, at kugi unde awi On mendek endage Potipera apuluk Yutup akwe Atanat nogo nen Yutup obaane’me aagalogwe wologwe mbere ndaganabeegerak.
51 Ndaganake mbareegi, at Yutup nen ari logonet, “An nagalo-nogoba inom, nowe-nawot inom, an aaninggin kage nagagirak inom, nogoba Ala nen nomari agago paneegerak me,” yinuk, aput manggu ti endage Manate toongge,
 52 ndi, “An andipandi ee’nako menggam o yime logonet, naput yi ndakirak me,” yinuk, apuluk peebi ndareegerak nogo endage Eparayim aret toongge, eereegerak.
 53 O Metit nogome tahun 7 paga mbi ambik nonggo nogogwaarak nogo lek age mbareegi,
54 at Yutup nen yereegerak ndak-ndak tahun 7 paga mbi noogelo agagerak. Yi awi ndi awi mbi noogelo nggwok agagerak me, nengga’lek iigak kwe, o Metit nogome perak, kuwak eerak me, inambi nonggo nogogwaarak.
55 It aakumi Metit mendek nogome mbi noorak lek age mbareegi, “Pirawun wo’niraawak,” yinuk, owagam nagak eekwi iinok, at Pirawun nogo nen it yorage logonet, “Kit Yutup wonage me mban nogo logomonggotik, at nen yokkirage kenok mban eeko logonip o,” yorage nagagerak.
 56 Mbi noogelo nogo yi awi ndi awi abok aret arit nage kagak, o Metit nogome mbi abu nen abu meek aganabit nage mbareegi, at Yutup nen mbato warak mambit nagagerak nogo it aakumi Metit mendek onggo kunogo nenet nogo logowak nduk, tupaarogo pit nagagerak.
 57 Yi awi ndi awi abok aret mbi noogelo mondok iya lombok agagerak me, it aakumi yi awi ndi awi nen inawu ko’nok o Metit Yutup wonage me mban inambi kunggola wogo nogogwaarak.

42 Yutup oreewi o Metit mbato kunggola nogogwaarak wone

1 At Yakup nogo nen, “O Metit perak, mbi nunggwi wonogwe o,” yogwe aruk konengge nagagerik, at apuri yorage logonet, “Kit nonggop nduk at ambi nen eerigin at ambi nen eerigin we yerak-terak aago ogotik?
2 O Metit paga mbato wonage naruk konenggirak me, nit yime mbi abu nen kambukwak, nineenik logowok nduk, mbato onggo mbani nanip o.”
3 Yorage mbareegi, it Yutup oweewi ineebe 10 o Metit mbi onggo kuni nogogwaarak kwe,
4 at Yutup awuluk peebi mendek Mbeniyamin perak, at Yakup nen, “An naput yi, tu paga time kobak arukwak me, ya logowak o.” Ari nagagerik, at Mbeniyamin nogo inom nappuulik imbirak puk agagerak.
5 O Kanan togon mbi noogelo ambik aret agagerak me, it aakumi nogome mendek mbi onggo kunugun o Metit nogwe me, at Iterali apuri nogo inom aret nogogwaarak.
6 Ndi, o Metit nogome at Yutup nagawan indo wonage kagak, it aakumi time mendek abok aret nen mbato kunggolaagun nogwe iinok, at Yutup nen mbato wogoragak eeke wonage me, Yutup oreewi nogo mbi onggo mbanuwok nduk nogo nogogwaarik, at Yutup abu’me taati ina nggween paga wu’na’nuk, keyage wappereegwaarak.
7 At Yutup nen oweewi aret wogwe yelok iyareegerak kwe, aakumi inambik negen a’nuk oone panggok togon kin wogiige logonet, “Kit ngga nen wogotak?” Yorage mbareegi, it nen, “Nit o Kanan nen mbato koba onggo mbanuwok nduk wogo o.”
8 Yogo mbareegwa, at Yutup nen, “An noweewi nogo aret,” yelok iyareegerak kwe, it nogo nen perak, at eebe liippuulik kobak aret eereegwaarak.
9 Kobak eeko mbareegwa, at Yutup nen o maan it eeriyak abi kagagerak nogo abeke nagagerik, yorage logonet, “Kit aap nggaganagalo yi, niname yime, Tum waka’lek ambi wonogwe iyaamun ilik, lek a? yinuk, kinigen yombooni wogotak kiigi o.”
10 Yorage mbareegi, it nen, “Lek o, ninogoba. Nit kat kayeloman mini yi, ninambi onggo kunggolaawok nduk mban aret wogoorak o.
11 Nit aap nggaganagalo mendek lek o. Ninogoba ambit nen aret nda’ninabeegerak me, nit pilit wone yokkugwi lek o. Abet aret mbato kunggolaawok nduk aret wogo o.”
12 Yogo mbareegwa, at Yutup nen, “Lek! Nit niname yime, Tum waka’- lek ambi wonogwe iyaamun ilik, lek a? yinuk, kinigen yombooni wogotak aret kiigi o.”
13 Yorage mbareegi, it nogo nen, “Ninogoba o. Nit kayeloman yi ti, o Kanan time ninogoba ambit nen nineebe 12 aret nda’ninabeegerak me, at age yobok ndarak ti, ogoba imbirak kagak wogoorak. Ndi, ambiret perak, kobak agagerak o.”
14 Yogo mbareegwa, at Yutup nen, “Togop yogotak kwe, lek! An yokkiragarak abet aret. Kit yi, nggaganagalo aret wogotak.
15 Kit nggaganagalo wogotak kiyaamun a, lek a? yinuk, kinabut mbanikit nduk, aap o Metit mendek endagembogut Pirawun endage paga owak mbanogo wone ambi yokkira o. Kit kinawuluk peebi mendek nogo wa naga’lek kiigak, kit kiname namunggup lek o. 16 Kit kinoone yogotak nogo abet aret yogotak a, pilit yogotak a, kinabut mbanikit nduk, kinawuluk yogotak nogo kit ambi nen wa nage kagak, kit apit aret keele maarak yime logomunggup o. An yagarak ti, eeka’lek kiinok, kit nggaganagalo nen pilit agan wogotak kinombarikit nduk, Pirawun owak o!”
17 Yorage nagagerik, it aap nogo abok aret keele maarogo mambiyareegerak wonogwe iigak, ne kenagan aret agagerak.
18 Nogome keele maarogo mambiyareegerak nogo mbere yippunuk, ko’lu paga at Yutup nen it nogo yorage logonet, “An togon Ala nagabiti mbake minggirak me, kineenik op logorak nduk, yogop ee’nip o.
19 Kit abet aret yogotak kenok ti, aap ambi keele maarak yime wonage kagak, kit ando mbato onggo kunggotak wonok kiname kinakuwi-kinapuri mbi abu alik negen wonogwe me, wogora noorak op kwe,
20 kit kinoone yogotak, Abet aret yagaarak, kinomba’- nuk, kineenik teppinagakit nduk, kinawuluk age yobok ndarak nogo wonok woraamunggup o.” Yorage mbareegi, it nogo nen, “Op aret,” yogo nogogwaarik,
21 at ambi nen at ambi yogak eeko logonet, “Ninawuluk aaninggin-paaninggin eeppogo mbareegu, Noweewi o. Nabuwa mba’nuk teppaninip o, ari kagak, ninaruk konenulik eeppereegurak nogo paga aret onggo aaninggin warak mendek ninoba age yi kaanip o.”
22 Yogo mbareegwa, at Uruben nogo nen ari logonet, “Ninawuluk maluk eeppuurak mage o, yokkiragagirak nogo lek a? Yokkiragagirak kwe, noone taganeegutak nogo. Ndi, ninawuluk amiya wundeegerak nogo onggo yogondak nit ninoba age yi kaanip o,” yereegerak.
23 Yogwe nogo at Yutup aruk konengge logonet kwe, aruk konengga’lek mbaruwak nduk, at ambi nen Iterali wone paga, “Ti yogop yaga o,” yinuk, abut laganogo yogak eeke kenok, aap yi, ninoone aruk konengga’lek aret mbako nogogwaarak.
24 Ndi, it wone yogwe nogo at Yutup aruk konembunuk, eebe tayo yi nanuk, le yereegerak. Le yinuk, iya wage nagagerik, “Timeyon eenggi keele maa’nip o,” yinuk, awuri nogo yorage mbareegi, inigen iigak eenggi keele maarogo pereegwaarak.

 Yutup oweewi iname Kanan wogogwaarak wone

 25 Keele maarogo pogo mbareegwa, at Yutup nogo nen at ayeloman inalik mbawok yorage logonet, “Inagaruna mbato eno korok togon yonggorirogwe, inawu mbato onggo pegaarak nogo inom yonggoppiigwi, eeko logomonggotik, it tu paga nenet noorak kambu inom yonggologo wogorogwe, ee’nip o.” Yoragagerak nogo ndak-ndak abu yonggologo wogorogo mbareegwa,
 26 at Yutup oweewi nogo nen mbato nogo keledai amborowak paga luurik-maarak eerogo punuk, iname wogogwaarak.
27 Wogo nogogwaarik, nogo yuwam oolo time ari nanuk, nogo yuwok nduk eeko logonet, at ambi nen mbato keledai wogoraakit nduk karun ambe piinogo pekkage nagagerik, awu mbato onggo pereegerak nogo mbato yonggolak anewam time wonage kagagerak.
28 Kage nagagerik, “Nawu mbato onggo pigirak nogo woolik muunogo negaruna yonggoppegerak wonage yi ka woraanip o.” Yorage mbareegi, at ambi nen at ambi yogak eeko logonet, “At Alanen nit nonggop eeppinanege agaarik o?” yinuk, iniki abu ma’nage nagagerik, inagabiti nen inaganak wareegerak.
29 Inogoba Yakup o Kanan wonage me, wogo nogogwaarik, eerinabeegerak wone nogo abok aret mbininogo yogo logonet,
30 “At aap o Metit unde menggerak nogo ka nogo mbako, Kit o yime nonggop kaamun? nduk, yombooni wogotak kiigi o, yinuk, nggaganagalo negen eeppinaninuk, oone panggok togon yo’nirage mbaki,
31 nit nen yogo logonet, Lek o, ninogoba. Nit nggaganagalo lek o. Pilit lek abet aret nit mbato kunggolaawok nduk aret wogo o.
32 Ninogoba ti, ambit nen nineebe 12 aret nda’ninabeegerak me, ambiret kobak agagerak. Ndi, ninawuluk age yobok ndarak ti, o Kanan ninogoba imbirak kagak wogoorak o.
33 Yogo mbako, at aap o Metit arum menggerak nogo nen nit yo’nirage logonet, Togop kenok, kit aap pilit wone yogolik abet liirogon yogo monggotak neenu arikit nduk, kit wogotak ambi an nimbirak ya’i neegak, kit ando mban mbato onggo mbanggotak ti, wonok kinakuwi-kinapuri mbi abu wonogwe me kiname nogo logomonggotik,
34 kinawuluk age yobok ndarak nogo wonok kinom wogwe kiinok, It aap yi, nggaganagalo lek abet aret yogo menggaarak iigi, kinombake logonet, kinore ambi kagak namunggotak nogo kinom namunggup nduk, wokkirage, ndi, o yime mbato ugun aret onggo kunggola wagak yumunggup nduk, teppinagage, eerigin, yo’niragaarak o,” yinuk, inogoba yoreegwaarak.
35 Yogo nogogwaarik, mbato inegaruna yonggolak nogo kilirogo pogo logonet, inawu mbato onggo pereegwaarak nogo inegaruna lombok abok aret yonggolak wonage nogo inogoba Yakup inom inigen kogo nogogwaarik, inagabiti ambik aret ogogwaarak. 36 Inagabiti ambik ogo nogogwaarik, Yakup nen yorage logonet, “An naput Yutup nogo eebe lek age, naput Timeyon nogo lek age, ndi, yogondak napuluk Mbeniyamin wonok noorak yogwe, eekwi ti paga an napuri tigitogon lek eerogo piyoorak eekwi me, aaninggin-paaninggin alik negen noba kwi’nagaarak wonage kagi o.”
37 Yorage mbareegi, at Uruben nen ari logonet, “Mbeniyamin ti, an nen wonok enaani ndegenit nage logominggirik, enaani aret wonok woraagin o. Wonok kiri waga’lek neenok perak, at obaane’me an napuri imbirak aret inoo’nok nduk, inogoba an nen aret punogo pigi o.”
38 Yoreegerak kwe, at Yakup nen, “Ti yagandak kwe, lek o. At owe nogo muk kambeegerak kagak awuluk ambit yi mban aret nimbirak wonage me, wonok noorak mondok lek o. Kinom nogo logonet, tu paga taati eebe ninggin age kagak, kinalik wogwe kiinok, aap anggok kenen lu aago yi, iniki wakko’nok kambunuk nogo menggam nawak o, yinuk, eeppanumunggup o,” yoragagerak.

43 Yutup oweewi Mbeniyamin inom Metit nogogwaarak wone

1 O time abok aret mbi noogelo mondok iya lombok agagerak.
2 It Yakup apuri o Metit nen mbato kuninuk nogogwaarak nogo abu aret nonggo nogogwaarik, at Yakup nen at apuri yorage logonet, “Kit nen mbato mbuuluk ambi mbet kuni nanip o.”
3 Yorage mbareegi, at Yekura nen, “Aap Metit mendek ti nen nit yo’nirage logonet, Kit wogo logonet kenok, kinawuluk ti, kinom lek kagak, an nenggaawak paga ya’i woroorak mondok lek o, yo’niragaarak me,
4 kat nen nit ninawuluk yi, Kinom nanip o, yo’nirage keenok perak, nit op aret nogo logomonggoorik, mbato kuninuk wokkombanok woraagun o.
5 Ndi, Kinom nanip, yo’nirage lek kenok perak, nit nagun mondok lek o. At aap ti nen, Kinawuluk kinom lek kagak, an nenggaawak paga ya’i woroorak lek, oone mondok omaa-wi yo’niragaarak me, meek o, nogoba.”
6 Yoge mbareegi, at Iterali nen yorage mbareegi, “Kit nen, Ninawot ambi wonage kagak wogoorak, yogotak ti paga wonok nogwe kiinok, niniki wakkolaagin me, nonggop nduk, Wonage, yogotak o?”
7 Yorage mbareegi, it nen yogo logonet, “At nen mban nit nineebe inom, ninaaganapuri inom, kin wonok mbin wonok yo’nirage logonet, Kinogoba eebe kambeegerak ilik, eenik wonage a? Kinawuluk ambi wonage ilik, lek a? yinuk, at iniki ngge mba’- nuk yo’nirage nogo nit ugun nineenggo’lek logonet, at ari mugurok mban yogwe niigak, Kinawuluk wonok yime woraanip o, yo’niragaarak me tit ari agandik ya?”
8 Yoge nagagerik, at Yekura nen ogoba Iterali ambinom yoge logonet, “Nit inom, kat inom, ninakwe-ninapuri inom, mbi abu nen kambukwak, nineenik logowok nduk, at wulaga ti, Kinom mbato kuni nanip, yo’nirage keenok, mbet-mbet aret nawok o.
9 An nen aret wonok nimbirak naminggirak me, liirogon aret wonok kiri waga’lek neenok, at eebe kokwak awi yarak ti, an neebe aret me, kat maluk eeppagagirak onggo nobaalombok nen koonogo eeppagage neegak, neebe kambi noorak kuli aret aruwak o.
10 Yogondak kat nonggop ari keyaamun tokkakwi niigak, ne mbere nanuk wogo menggam mendek wonogo ogoorik o.”
11 Yoge mbareegi, it inogoba Iterali nogo nen, “Togop kenok, kit nen aap o Metit unde wonage nogo iniki ale’- nggen eerogo wogoriyak yi mendek ndi mendek obari obeelom mendek inom, kundali inom, nggiin amburu inom, yibinggami inom, teno anggen inom, woromo anggen inom, abok aret kuwak eeppunuk, kinegaruna yonggologo wogori nanip o.
12 Ndi, wu kinegaruna yonggolak kwaakkogotak ti, iniki kobak a’nuk, yonggoppegaarak kagak eerukwak me, wu ti inom, alik ambi inom, waganggo logomonggotik,
13 kinawuluk kinom aret nanuk, mbet-mbet aret woraanu o.
14 At Omaawi Lombok Menggerak Ala nogo nen aap o Metit unde menggerak ti, iniki yanggonogo pemenggerak paga kit kinabuwa nen Timeyon Mbeniyamin imbirak nappiya woramenggerak kinom aret woraamunggup o. Ndi, an yi perak, napurilogwe lek arit nogwe paga niniki wakkolage logonet, kambuurak kenok ti, op mban aret o.”
15 Yorage mbareegi, it Yutup oweewi nogo nen yi mendek ndi mendek aap o Metit unde menggerak nogo wogoriyak waganggwi, wu aa’nduk mbato onggo pugu inom, peebi onggo puurak inom, waganggwi, ee’- nuk, inawuluk Mbeniyamin inom o Metit aap Yutup nogo owagam nogogwaarak.
16 Nogo mbareegwa, at Yutup nogo nen awuluk Mbeniyamin oweewi inom wogwe iige nagagerik, ayeloman at ame arum menggerak nogo yoge logonet, “It wagaarak ti, yogondak liingge paga an ninom mbi noorak me, wogoren an name piya nage logomenggendik, kat nen kambin-ndomba ambi warogo lake, mbi lake, eeke a nak o.”
17 Yoge mbareegi, ayeloman at ame arum menggerak nogo nen at Yutup yoreegerak ndak-ndak aret oweewi nogo wogoren Yutup ame piya nagagerak.
18 Yutup ame wogoren piya nagagerak ti paga inagabiti ambik a’nuk, iniki mbako logonet, “Nit wu mbato onggo wogorogoorak kwe, pelaarogo ninegaruna yonggoppegaarak nogo paga aret wo’niren o yime pinani wagaarak me, nit yime ugun wonogwe niigak, pippinanogo logomenggaarik, ayeloman aret eerogo pinanogo logonet, ninaanggumi keledai it aret kolaagun kogo o,” mbareegwaarak.
19 Togop mbako nogogwaarik, at Yutup ayeloman ame arum menggerak tungga’nggi paga wonage nogo owagam nogo nogogwaarik, yogo logonet,
20 “Ai, ninogoba. Nit aa’- nduk mbato onggo kuni wogooraknogo aret wogo o.
21-22 Mbato kuninuk, tu paga oolo time nogo yogo logonet, karun ambe piinogo pekkanet nogo nogoorik, wu mbato onggo pogoorak nogo, ambi woolik abu ndak-ndak aret nit ninegaruna mbato yonggolak anewam mbaki, ta nen ninawu ninegaruna yonggokerak nineenggo’lek me, wu ti wokkiragak nit mbato onggo puurak wu alik ambi inom aret wonok wogo o.”
23 Yogo mbareegwa, at Yutup ayeloman nogo nen it yorage, “Kit kiniki piirik logonet, kinagabiti mbarugup o. Kinawu ti, an muk aret waganggirak kwe, kinogoba Ala inom, kit kinogoba ogoba Ala inom, nogo nen kinegaruna yonggoppinagit nagaarak kagi o,” yorage nagagerik, at Timeyon nogo wonok wogora wundi wagagerak.
24 Ti’nuk, aap Yutup ame arum menggerak nogo nen wogoren Yutup ame unggwi nage nagagerik, iniyok kooruwak nduk niyo toologo wogorage, inaanggumi keledai nogo inambi wogorage, eereegerak.
25 Eeke mbareegi, “O liingge at Yutup ninom mbi nagun,” inaruk koneneegwaarak me, wage kenok wogoruwok nduk yi mendek ndi mendek at wogoriyak wonok wogogwaarak nogo pipuk eerogo pereegwaarak.
26 Eerogo punuk wonogwe me, at Yutup wage mbareegi, yi mendek ndi mendek pipuk eerak nogo wonok at Yutup abu’me taa’nogo punuk, ina nggween paga tebe yinuk, keyage wappereegwaarak.
27 Keyage wappogo mbareegwa, at Yutup nen, “Kit kineebe nonggop wonogwe?” yinuk, kin wogiige logonet, “Kit kinogoba aap anggok wonage yo’nogotak nogo at eebe eenik wonage ilik?”
28 Yorage mbareegi, it nen Yutup yogo logonet, “Nit kayeloman mini ninogoba ti, at eebe obeelom eenik aret wonage o.” Yogo logonet, inendobanggun yindumbunuk, ayuk wureegwaarak.
29 Ayuk wuko mbareegwa, at Yutup nen inagalo ambit nen ndaganabeegerak awuluk Mbeniyamin nogo enegen kage nagagerik, yorage logonet, “Kit nen, Nit ninawuluk age yobok ndarak ambi wonage o, yo’nogotak nogo yi aret ilik?” Yorage nagagerik, awuluk Mbeniyamin nogo yoge logonet, “Naput o. Ala kabuwa nen obeelom eerogo pagage logogin o.”
30 Yoge nagagerik, at Yutup nogo awuluk lombok nogo aret mbareegi, abuwa nen iniki puru agan nage logonet, le yuurak aret eeke mbareegi, mi’na’nuk, at nogo yege menggim unggwage nagagerik, le yereegerak.
31 Le ari nagagerik, le amburu nogo koorogo punuk, wundi wage nagagerik, le ambinom yuurak eeke kero, iniki ogogumbuk eeppunuk, “Mbimbiingga lakotak ndoonogo pi woraanip o.”
32 Yorage mbareegi, at Yutup ayeloman mini nogo nen Yutup alik kwippugwi, Yutup oreewi nogo inalik kwippiigwi, ndi, it aakumi Metit mendek nen aap Iberani mendek inom lambunik mbi nunggwi kenok, inogole mbako menggaarak me, it Metit mendek inalik kwippiigwi, eereegwaarak.
33 At Yutup oreewi nogo manggu nen nugwa enabooluk kuli nda’nogogwaarak ndak-ndak kwippiinet nage mbareegi, inigen pet-pet yogo logonet, “Wi,” mbakugak,
34 mbi larak at Yutup mbi nengge menggerak eyo ndoonak paga pi wogogwaarak nogo oreewi ne ambit mbo ndooniranet nogo logonet, at Mbeniyamin perak, ne 5 aret ndoonogo wogoreegwaarak me, it nogo abok aret Yutup inom lambunna’nuk mbi inom, amburu inom, ndinggik-ndonggok aret nunggugwaarak.

44 Yutup aniyoowak paga agagerak wone

1 Ti eeppogo nogogwaarik, at Yutup nogo nen at ayeloman ame arum menggerak nogo wone lengganogo yoge logonet, “It aap yi, inalitik-inalitak inegarun paga it aaninggin wonok noorak ndak-ndak mbato mondok nggwik eerogo yo-nggorirage, inawu nogo inegaruna mbato yonggolak anewam time yonggologo piige, eeke logomenggendik,
2 an naniyoowak mbuti perak paga ogobakkigirik nogo wagangge logomenggendik, wulaga enabooluk mbato kuniyak nduk awu wonok wagaarak nogo inom egaruna mbato yonggolak anewam yonggologo pu o.” Yoge mbareegi, Yutup yoreegerak nogo ndak-ndak aret eereegerak.
3 Ko’lu kuubondendok at Yutup oreewi inaanggumi inom iname nawak nduk, at Yutup nogo nen nappiyareegerak.
4 Nappiyareegerak o nogome nen wundi nogo nogogwaarik, awo tayo yi naga’lek iigak, at Yutup nen at ayeloman nogo yoge logonet, “Wulaga wae! It aap nagaarak nogo muguren inambokan nak o. Ineebe iya nage logomenggendik, yorage logonet, Nit obeelom eeppinagagwi niigak, onggo negen nonggop nduk maluk eeppinanogotak?
5 Niyoowak yogoot kumaakotak ti paga ninogoba nen niyo nengge, tili pagangge, eeke menggerak nogo lek a? Ti eekotak ti, abu maluk aret eekotak, yora nak o,” yinuk, nappereegerak.
 6 Nappereegerak tu paga awo nogwe me, iya nage nagagerik, at Yutup wone yereegerak nogo aret yoragagerak.
7 Yorage mbareegi, it nogo nen at aap nogo yogo logonet, “Ninogoba o. Nit togop abu eerulik me, kat nonggop nduk wone togop yo’nira wagan? Nit kayeloman mini togop eeriyak abu meek o.”
8 Yogo logonet, “Aa’nduk mbato kuninuk niname o Kanan nogo nogogurik, wu mbato onggo pereegurak nogo ninegarun anewam yonggolak mban mbareegi, Kumaakkolaawi, yuulik aret wonok kira wogoorak me, yogondak nonggop togon kat kogoba ame nen mbuti perak-emas kumaa’nuk wonok wogoorak kero ari agandik?
9 Nit kayeloman mini wogoorak yi, ambi nen abet aret aniyoowak ti wonok wagaarak kage logomenggendik, aap ti mondok aret wake logonet, nit abok aret kat kayeloman logorak pinani nanok o,” yinuk, at ayeloman nogo yoreegwaarak.
 10 Yogo mbareegwa, at aap nogo nen, “Ti yogotak nogo op aret kwe, kit ando maluk eerulik kinomba’nuk, kiname ugun nogwe kiigak, niyoowak kumaa’nuk wonok wagaarak ti mban nayeloman logowak nduk wonok nagin o.”
11 Yorage mbareegi, it nogo abok mbet-mbet aret inegarun mbato yonggolak keledai amborowak paga wonok nogwe nogo nggoorogo wuppi wogo nogogwaarik, inegarun lombok ambe keele piinit nogogwaarak.
12 Keele piinogo pogo mbareegwa, at aap Yutup ayeloman nogo nen at manggu ndarak nen nok-nok peebi enabooluk ndarak kuli aret inegarun ambi mbiganogo malik-malok eerogo pegak eerit nage logonet, enabooluk ndarak nogo egaruna wondekkage nagagerik, at nagawan indo aniyoowak nogo at Mbeniyamin egaruna anewam yonggolak wonage kwaakkage nagagerik, waganeegerak.
13 Wagangge mbareegi, at oweewi nogo abok aret inayum yirik nibinik-ndelenak eerogo punuk, inamindik-inamendek abok aret keledai nogo paga luurik- maarak agago punuk, iniyok paga yungguninuk, o yaga’lelo wogogwam nogome nogogwaarak.
 14 At Yutup nogo ame time wonage me at Yekura oreewi inom Yutup owagam nogo nogogwaarik, inagabitimbakak inanobak nggween paga kumbunuk, “Ai,” yinuk, keyage wappogo mbareegwa,
15 at Yutup nen yorage logonet, “Wologwe! Kit eekotak yi, nonggop nduk togop eekotak? Aap nggwok an kokwak nen, yi mendek ndi mendek kumaakaatak kenok, tili pagangge logonet, ineenu ageelik nduk eekotak?”
 16 Yorage mbareegi, at Yekura nen ari logonet, “Ninogoba o. Nit nonggop yokkiruwi. At Ala nen aret nit kayeloman mini maluk eekkologogurak onggo aret eeppinanege me, nit nonggop togon, Nit lek o, yinuk, ninaana’le mbanggoloorak? Nit nen ambi yuurak mondok lek aret o. Nit togon, aap kat kaniyoowak egaruna yonggolak waganggerak nogo togon, abok aret kat ninogoba kayeloman aret agago tebenninaburak o.”
17 Yoge mbareegi, at Yutup nen, “Kit yogotak ti, an togop abu mbarulik o. Ata, aap an naniyoowak egaruna yonggolak kwaakkegerak ti, alik mban nayeloman logowak nduk, teppege neegak, kit ando obeelom enaani aret kinogoba wonage me ka nanip o,” yinuk, yoragagerak.

Yekura nen Mbeniyamin aana’le mbaneegerak wone
18 Nogo yorage mbareegi, at Yekura nogo nen Yutup owagam taati panggo yi nage nagagerik, yoge logonet, “Ai, nogoba! Kat keebe o Metit yime kendagembogut Pirawun kwak aret me, an kayeloman nen wone ambi yokkiriyak mbakirak me, yokkege neegak, mbe’nirugun o. Ata, Op aret, yo’niru o.”
19 Yoge nagagerik, “Nogoba o. Kat nen aret nit kayeloman kin wo’niige logonet, Kit kinogoba inom, kinawot ambi inom, wonogwe ilik, lek a? yinuk, yo’nirage mbareegin,
20 nit nen yokkogo logonet, Nit ninogoba ti abu anggok agaarak kwe wonage o. Ndi, ninagalo ambi nen aagalogwe mbere ndaganabeegerak me, oweeluk ti kambeegerak kwe, ninawuluk perak, ogoba abu aakelo logonet, ndakkolagagerak me, iniki kunik lombok wonage, yokkereegurak nogo o.
21 Yokkogo mbareegu, kat nen, At eebe nenegen kaakit nen wonok wa’- nu o,
22 nit kayeloman yo’nirage mbareegin, nit nen ninogoba kat yokkogo logonet, Ogoba nen wulaga ti alik eeppegeelik me, alik eeppigin kenok, ogoba iniki wakko’nok kambigin o.
 23 Yokkugwi niigak kwe, kat nen, Kinawuluk age yobok ndarak nogo kinom lek kagak, an nenggaawak paga ya’i woroorak mondok lek o, yinuk,
24 nabi-naberak mban yo’nirage mbareegin, nit niname nogo nogogurik, kat yo’niragagindak nogo kayeloman ninogoba abok aret mbininogo yoreegurak o.
25 Ti’nuk peebi ninogoba nogo nen, Kit nen mbato mbuuluk ambi mbet kuni nanip o,
26 yo’nirage mbareegi, nit nen at yogo logonet, Nit mbato onggo mbanugun o Metit noorak nogo ti, ninawuluk age yobok ndarak nogo ninom lek nit mban nogwe niinok, at o Metit unde menggerak enggaawak paga nagun lek me, ninom nogwe kenok ti, noorak op aret kwe, lek kenok perak, nit noorak meek o, ninogoba.
27 Yogo mbareegu, at kayeloman ninogoba nen yo’nirage logonet, An nakwe Araken nen wologwe ineebe mbere mban aret nobaane’me ndaganabeegerak nogo kineenu aret o.
28 At ambi nogo an nen nappereegirak nage mbareegi, nggeewo ta’ngge nen nibineegerak me, yogondak kuli nen an nenegen kaga’lek aret wonage agarik o.
29 Ndi, yogondak at awuluk yi, imbirak waganggo logomonggotik, kinom nogo logonet, tu paga taati eebe ninggin age kagak, kinalik wogwe kiinok, an aap nanggok kenen lu aago yi, niniki wakko’nok, kambunuk nogo menggam nagin aret, yo’niragaarak.
30 Togop aret yo’niragaarak me, ninogoba o. Wulaga ninom lek an noreewi ninom ninalik mban kayeloman ninogoba wonage me ka nogwe niinok, at iniki panggonak aput yiaret me,
31 eebe ninom lek enegen kage logomenggerik, mondok kambigin o. Ndi, nit kayeloman ti eerumonggoorak paga ninogoba kenen lu aago ti, iniki wakko’nok kambunuk nogo menggam nappugun aret kogo o.”
32 Yoge nagagerik, at Yekura nen ambinom yoge logonet, “An kayeloman nen nogoba yoge, Wulaga yi, an nen aret ndegenit nimbirak naminggirak kwe, eebe wonok kiri woraagin lek kenok, at eebe kokwak awi yarak ti, an neebe aret me, kat maluk eeppagagirak onggo nobaalombok nen koonogo eeppagage neegak, neebe kambi noorak kuli aret aruwak, yo’nuk, wogoorak me, nogoba o.
33 An nawuluk obaane’me kat kayeloman logokit nduk, yime teppanege logonet, an nawuluk ti, oweewi inom nappiyanok nduk yokkigi o.
34 At wulaga yi, ninom lek ninalik mban ninogoba wonage me nonggop togon noorak? An nogoba aaningginpaaninggin alik negen oba age nogo nenegen koorak neebi o,” yinuk, yoreegerak.

45 Yutup nogo, “An aret o,” yoragagerak wone
1 Yoge mbareegi, at Yutup nen, “An aret o,” yuurak nogo tebeppuurak meek age mbareegi, oweewi inalik wonogwe me yoraakit nduk, at ayeloman nogo yoge logonet, “Kawuri wogoren mbet wundi nak o,” yoreegerak wogoren wundi nage mbareegi, Yutup nogo alik mban oweewi inom, awuluk inom, nogome wonogo logonet,
2 le oone nggwok paga yereegerak. Le oone nggwok paga ari nogo it aakumi Metit mendek endekem wonogwe nogome inaruk konenggwi, it Pirawun ame wonogwe nogo kunduk inaruk konenggwi, eereegwaarak.
3 Le nogo abu nggaruppege nagagerik, at Yutup nen oweewi inom, awuluk inom, yorage logonet, “Yutup nogo an aret o. An nogoba eenik wonage ilik?” yorage mbareegi, at Yutup eebe aret kenok, oweewi inagabiti nen wone onggo yoriyak meek aret agagerak.
4 Inagabiti nen inoone puk ogo mbareegwa, at Yutup nen at oweewi inom, awuluk inom, yorage logonet, “An nowagam ya’i panggo yi woraanip o.” Yorage nagagerik, panggo yi wogo mbareegwa, at Yutup nen, “Kit nen aap Metit inoona onggo nggerennabeegutak kinawot Yutup nogo an aret o.
5 Kit nen an nonggo nggerennabunuk, nappani wogogutak kwe, yi aakumi ndi aakumi inagap ndaruwak nduk, at Ala nen iniki kooneegerak paga naa’nduk wo’neren o yime pani wagagerak me, Ninela nen eereegu, yinuk, kiniki wakkolaagup o.
6 O yime mbi noogelo agaarak kagak, tahun mbere muk eekerak kwe, tahun 5 ambinom eeke kagak, it aakumi nen yabu waganggwi, mbi ndakwi, eerugun mondok lek aret o.
7 Togop me, kit kinapuri wiganak nogo mbuk arukwak kinanobak ki eeke, ndi, Mbi abu nen kanggwi niyo, eeke yi, Wi, mbakwi kiigak kinagap ndake, eerikit nduk, at Ala nen wo’- neren naa’nduk o yime pani wagagerak o.
8 Kit nen an yime nappani woroolik o. Ata, Ala alik nen iniki kooneegerak paga wo’neren wage nagagerik, at Pirawun ogoba negen eeppanege, at ame inom menggaarak abok aret inowe negen logorak nduk, mippanege, ndi, o Metit abok aret unde logowak nduk, nendagembogut agago tiyappanege, eereegerak.
9-11 Togop me, yogondak an nogoba wonage me nogo logomonggotik, wone yoriyak yi o. Kat kaput Yutup nogo o Metit time unde logowak nduk, Ala nen mippereegerak nogo nen ari logonet, Mbi noogelo wonage kagak tahun 5 ambinom eerigin me, at nogoba aaganapuri inom, at inom menggerak inom, mbi abu nen ineebe ninggin eeginake kero, o an wonageme panggorogon Nggoten yime wonogwe iigak ndegeninake logorak koonogo pigirak me, an nogoba nen elaambirik lek mbet-mbet aret at apuri inom, ombowologwe inom, aanggumi ndomba-tapi inom, amindik- amendek abok aret wogoren neya woraawak yegerak o, yinuk, yori nanip o,” yoragagerak.

12 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Yogondak kit inom, nawuluk Mbeniyamin inom, an Yutup nen aret wone yokkirage kinigen abet aret neegotak me, 13 an o Metit yime nendagembogut logonet, eerit nage paga tiyappanugwi inom, yi mendek ndi mendek o yime wonage kinigen kogotak nogo inom, abok aret mbininogo nogoba yogo logomonggotik, at eebe mbet-mbet wonok wa’nu o.”
14 Yorage nagagerik, at Yutup nogo awuluk Mbeniyamin panggeppunuk le ari mbareegi, at awuluk Mbeniyamin nogo kunduk oweeluk Yutup panggeppunuk le yereegwaarak.
15 Le yogo nogogwaarik, oweewi nogo abok aret panggeppiinok le ari, keyage warogo inagandin eyak mbaninake, eeke nagagerik, inom wone mbaneegerak.
16 Ndi, “At Yutup oweewi inom, awuluk inom, wagaarak inom wonage o,” yogwe nogo it aap Pirawun awi nggwok abe wurik inom menggaarak nogo inaruk konenggo nogogwaarik, at Pirawun inom, at awuri inom yabu eeko menggaarak inom, iniki ale’nggen eereegwaarak.
17 Iniki ale’nggen ogo logonet, at Pirawun nogo nen Yutup yoge, “Kat koweewi inom, kawuluk inom, wagaarak yi, wone yogop yoret o. Inambi kunik nogo inaanggumi keledai amborowak paga keele maarogo punuk, wonok iname Kanan nogo logomenggaarik,
18 inogoba waganggwi, it inakuwi-inapurilogwe inom wogonakwi, eeko logomenggaarik, wogoren neya wogwe iinok, ninom logonet, yi mendek ndi mendek nggween mili paga yarogo nonggo logowak nduk, at Pirawun nen o Metit nggween yime obeelom ambi wokkiraagin, yegerak o, yorage logomenggendik,
19-20 ndi, ambi it eeriyak yoroorak nogo yi o. Nggweendo mande negen wogorage keenok, o Metit yime nen wonok nogo logomenggaarik, inamindik-inamendek o Metit yime abe mendek mban kologo logorak me, inamendek iname time mendek nogo mbo punuk, inapurilogwe inom, inakuwi inom, inogoba inom, nogo mban yonggoriren woraawak nduk, yoret o,” yoreegerak.
21 Yoge mbareegi, at Pirawun nen, “Wogoret,” yoreegerak nogo at Yutup ndak-ndak aret nggweendo nogo wogorage, tu paga nenet noorak kambu wogorage, eeke nagagerik,
22 at oweewi nogo mbogoyum ngget mendek ambitak mbo wogoranet nage logonet, Mbeniyamin perak, mbogoyum ngget mendek 5 inom, wu mbuti perak mendek tiga ratus inom, wogoreegerak.
23 Wogorage nagagerik, at ogoba ake nduk, yi mendek ndi mendek obeelom o Metit mendek kuwak eerogo keledai ineebe 10 inamborowak paga keele maarogo pege, ti’nuk, nenet woroorak kambu mbi inom, oroti inom, keledai kooli ineebe 10 inamborowak paga keele maarogo pege, eerogo piinok,
24 at oweewi inom, awuluk inom, nappiyaakit nduk yorage logonet, “Nogo logonet, wone warit nagup o,” yinuk, yorage mbareegi, wogogwaarak.
25 Ndi, o Metit nogome nen iname o Kanan inogoba Yakup wonage me ka wogo nogogwaarik,
26 at Yakup yogo logonet, “Ninogoba o. Yutup nogo eenik o Metit abok aret unde inowe endagembogut aret wonage o.” Yoreegwaarak at Yakup nogo konembunuk, iniki abu lek age nagagerik, “Yi abet aret yaga,” yinuk, iniki ndonggo yuulik eereegerak.
27 Ndonggo yuulik eereegerak kwe, at Yutup nen wone yereegerak abok aret mbininogo yogwi nogo konengge, at eebe kwippunuk wonok noorak nduk keledai nappereegeraknogo enegen kage, eeke nagagerik perak, at iniki nogo obaane’me ya’- nage logonet, ale’nggen ambik aret agagerak.
28 Iniki ale’nggen ambik age nagagerik, yorage logonet, “Wologo wae! An naput Yutup abet aret eenik wonage kagi o,” ari nagagerik, “Neebe awo kangga’lek logonet, nenegen koorak me, mbet-mbet nawok o,” yinuk, yoragagerak.

46 Yakup akwe apuri inom o Metit nogogwaarak wone

1 At Iterali nogo amindikamendek abok aret ko’nok, o Metit naakit nduk tu paga o Mberetiyeba ari nanuk, at ogoba Itak ogoba Ala nogo ake ndomba warogo kani kungge logonet, alut eereegerak.
2 Ala alut eeke mbareegi, at Ala nen oonikiya abinggaanggo paga Iterali yoge logonet, “Yakup wae. Yakup wae.” Yoge mbareegi, at Yakup nen, “Yu o, nogoba.”
3 Yoge mbareegi, Ala nen, “Kat kogoba ogoba Ala nogo an aret o. Kat o Metit namenggendak time keegak, kapuri wokkiriminggirak paga kanebunu nggwok aret wiganugun me, kat nen o Metit noorak kagabiti mbarugun o.
4 An nen enaani aret ndegenggiren o Metit nage logominggirik, ti’nuk peebi an nen mban kiyokan o Kanan yime wokkiren woraagin o. Ndi, Yutup eenggi ndoonak paga kangge keenok, nggween taambagagin o.”
5-7 Yoge mbareegi, at Yakup nogo o Mberetiyeba mbo punuk, o Metit nage logonet, apurilogwe kumi-aap inom, inakuwi inom, ombowologwe kumi-aap inom, at paga nen wiganak kenok abok aret nggweendo at Pirawun nen nappereegerak nogo paga kwippiinok, wogoren wogo logonet, inaanggumi inom, inamindikinamendek o Kanan logonet, kuwak eekkologogwaarak nogo inom, abok aret ko’nok o Metit nogogwaarak.

8 At Yakup apuri wiganak aakumi Iterali mendek o Metit nogogwaarak inendage yi o. At Yakup aput manggu ndarak endage Uruben.
9 Uruben, at apuri inendage ti, Kenok, Palu, Ketoron, Karimi inom,
10 Timeyon, at apuri Yemuwen, Yamin, Okat, Yakin, Tokat inom, Timeyon aput Tawun, kwe Kanan mendek nen ndareegerak nogo inom,
11 Lewi, at apuri Nggeroton, Kekat, Merari inom,
12 Yekura, at apuri Et Onan imbirak o Kanan kambeegwaarak iigak, apuri ando Tiyela, Peret, Tera, at Yekura nogo inom, Peret apuri Ketoron Kamun imbirak inom,
13 Itakat, at apuri Tola, Puwa, Ayup, Timoron inom,
14 Tebulon, at apuri Teret, Elon, Yakelen inom,
15 at Yakup apuri yi nogo ti, akwe Leya nen o Paran-Aram logonet, aagalogwe aap aret ndaganake logonet, aput ambi kolaga Ndina inom ndareegerak ti aret me, ineebe lambuk togon 33 aret o Metit nogwe,
16 Ndi, Nggat, at apuri Tipiyon, Kagi, Tiyuni, Etobon, Eri, Arori, Areli inom,
17 Atet, at apuri Yimana, Yitawa, Yitiwi, Mberiya, inom, it iniriluk kolaga Tera nogo inom, Mberiya at apuri Kebet Malikiyen imbirak inom,
18 at Yakup apuri yi nogo ti, at Laban nen apuluk Leya ayeloman logowak nduk, kwe Tilapa wogoreegerak nogo nen aagalogwe ndaganabeegerak paga nen wiganak ineebe lambuk togon 16 aret o Metit nogwe,
19 Ndi, Yakup akwe Araken nogo nen aagalogwe Yutup Mbeniyamin imbirak inom,
20 at Yutup o Metit nogome wonage logonet, aap kugi unde Potipera awi Keliyopolit mendek apuluk kwe Atanat wagangge nagagerik, apuri Manate Eparayim imbirak ndaganabeegerak nogo inom,
21 Mbeniyamin, at apuri Mbela, Mbeket, Atiben, Nggera, Naaman, Eki, Oroti, Mupim, Kupim, Aren inom,
22 at Yakup apuri yi nogo ti, kwe Araken nen aagalogwe ndaganabeegerak paga nen wiganak ineebe lambuk togon 14 aret o Metit nogwe,
23 Ndan, at aput Kutim imbirak inom,
24 Natali, at apuri Yaketen, Ngguni, Yetet, Tiyilem inom,
25 at Yakup apuri yi nogo ti, at Laban nen apuluk Araken ayeloman logowak nduk, kwe Mbilaka wogoreegerak nogo nen aagalogwe ndaganabeegerak paga nen wiganak ineebe lambuk togon 7 aret o Metit nogwe, eereegwaarak.
26 At Yakup inom o Metit nogogwaarak ti, apuri-ombowologwe kumi-aap ineebe lambuk togon 66 aret kwe, ayinggelomini perak, inom lingginulik.
27 Ndi, at Yutup o Metit logonet, apuri mbere’ndak ndaganabeegerak nogo inom, at Yakup apuri o Metit nogogwaarak nogo inom, abok lambuk togon ineebe ti, 70 aret.

Yakup akwe apuri inom o Metit unggwi nogogwaarak wone

28 At Yakup nogo tu paga awo nage logonet, “Nit wogwe aret me, logowam o Nggoten nineenu eeppinaniyak yokkiruwak nduk, Yutup yori nak o,” yinuk, Yekura aa’nduk yonggo nappereegerak.
29 Nappereegerak yori nage mbareegi, at Yutup nogo ogoba imbirak lambuniyak nduk, anggweendo paga lagangge nagagerik, at ogoba Iterali o Nggoten ari nagagerak wonage me ka nage nagagerik, imbirak panggeppunuk, leenggu kunik tit iigak o ndime agagerak.
30 Le yippunuk, at Iterali nen Yutup yoge logonet, “Naput o. Yogondak perak, kat keenik wonage muk ketenggen keegirak me, an kambuurak kenok op aret o.”
31 Yoge mbareegi, ti’nuk, at Yutup nen oweewi inom, awuluk inom, at ogoba ame menggaarak inom, yorage logonet, “Nagalo-nogoba inom, nowe-nawot inom, o Kanan wonagaarak nogo muk neya wagaarak wonogwe o.
32 Ndi, it ineyabu ti, kambinndomba ndegeninako menggaarak me, wogo logonet, it inaanggumi ndomba-tapi inom, inamindik-inamendek inom, abok aret wogoren wagaarak o Nggoten wonogwe o, yinuk, Pirawun yori nage mbariminggi,
33 at Pirawun nen wiigiramenggerak ka nogwe kiinok, yokkirage logonet, Kit yabu nano eeko monggotak o? yinuk, kin wokkiige kenok,
34 kit nen, Nit ninombomini nen wande’me kambinndomba ndegeninako monggoorak o, yogwi kiinok, it aap Metit mendek nen ndomba unde logorak ineebi mbako menggaarak me, o Nggoten time logorak, E, yuwak nduk, yori nagin o,” yinuk, yoragagerak.

47 Yakup aap Pirawun imbirak lambuneegerak wone

1-2 Yorage nagagerik, at Yutup nen at oweewi ineebe 5 mban wogoren Pirawun wonage me nage nagagerik, yoge logonet, “Nogoba inom, nowe-nawot inom, inaanggumi kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, inamindik-inamendek abok aret o Kanan nen wonok wogo nagaarik, o Nggoten time wonogwe iigak, noreewi ando yi mban pekkeyaawak nduk, wogoren wagi o.”
3 Yoge mbareegi, at Pirawun nen Yutup oweewi nogo yorage logonet, “Kit kineyabu nano eeko monggotak?”Yorage mbareegi, it nen, “Nit kayeloman mini yi, ninombomini nen wande’me aret kambin-ndomba unde monggoorak o.”
4 Yogo nogogwaarik, ambinom yogo logonet, “O Kanan paga mbi noogelo ambik age logonet, nit kayeloman mini ninaanggumi iri’- ngga noorak kunduk lek age mbaki, yime we laalu negen logorak nduk wogoorak me, o Nggoten time logorak op ilik? yinuk, yokkiri wogo o.”
5 Yogo mbareegwa, at Pirawun nen Yutup yoge logonet, “Kat kagalo-kogoba kowe-kawot muk keya wagaarak wonogwe me,
6 o Metit yime ti, An nanggween aret me, mba’nuk, kogoba inom, koreewi inom, logorak ti, nggween obeelom ambi kenok kat nen aret kwaarogo piyet o. Ndi, o Nggoten logorak mbakwi iinok, time logorak togon op aret o. Ndi, kambinndomba liirogon ndegeninako menggaarak ambi inenggela’me time wonogwe iyo, an naanggumi ndegeninako logowak nduk, leenogo mippiyet o,” yoreegerak.
7 Ti’nuk peebi, at Yutup nen ogoba Yakup nogo wonok Pirawun eenu aruwak nduk, owagam wage nagagerik, at Yakup nen aap Pirawun ale’- nggen oba pege mbareegi,
8 at Pirawun nen Yakup yoge logonet, “Kat ndarak keegak, tahun mande eereegerak?”
9 Yoge mbareegi, at Yakup nen, “An nombomini nugu logonet, ndarak iigak tahun abu iya negen eeko nogogwaarak kwe, an perak, aap nggiru pogom anggon-panggon kagak we yaluk-ndaluk nege minggirak me, ndarak neegak we tahun seratus tiga puluh aret agaarak o.”
10 Yoge nagagerik, ambinom aret at Pirawun ale’- nggen oba pege nagagerik, Pirawun wonage me nen wundi nagagerak.
11 Ndi, at Yutup nogo Pirawun yoreegerak nogo ndak-ndak ogoba inom, owe-awot inom, o Metit paga ye mbanggolaawak nduk, nggween abu obeelom lombok o Araametet nogome aret piyareegerak.
12 Piige nagagerik, at ogoba inom, owe-awot inom, inakuwi-inapurilogwe inom, inambi nonggo logorak nduk, ineebe wonogwe ndak-ndak aret lingginogo wogorage nagagerak.

Yutup mbi noogelo paga eeke nagagerak wone

13 Mbi noogelo mondok nggwok iya negen age logonet, yi awi ndi awi abok nunggwi mendek abu lek arit nagagerak me, it aakumi Metit mendek inom, Kanan mendek inom, mbi abu nen ineebe inomanggen lek abu ndeyak eerogo piinet wagagerak.
14 Yi aakumi ndi aakumi Metit mendek inom, Kanan mendek inom, kulinik-kalinik mbato onggo kunggo logonet, wu manakaatak nogo at Yutup nen kuwak ee’nuk wonok at Pirawun ame o nggwok abe wurik me pi nagaatak porogo wonage paga o Metit inom, o Kanan inom, inawu nogo lek aret agagerak.
15 It aakumi Metit mendek inom, Kanan mendek inom, inawu abok tigitogon lek age mbareegi, it aakumi Metit mendek abok aret Yutup owagam kuwak ari wogo nogogwaarik, yogo logonet, “Ninawu abok aret wokkogo logonet, lek agaarak me, kat kenegen keegakkambukwak me, mbato ti aret wo’niret o.”
16 Yogo mbareegwa, at Yutup nen yorage logonet, “Kit kinawu abok lek arit nagaarak kenok, mbato wokkiraakit nduk, wu pugwi kwak kinaanggumi aret wonok wa’nip o.”
17 Yorage mbareegi, it aakumi nogo nen inaanggumi kambin-ndomba inom, kuda-keledai inom, tapi-lembu inom, wonok mbato onggo Yutup wogori wogwe iinok, tahun ti paga mbato wogorage nagagerak.
18 Tahun ti eeppunuk, ambi ari wage mbareegi, it aakumi abok aret Yutup owagam kuwak eeko nogogwaarik, yogo logonet, “Ninogoba kenggaanom paga kin paganogo yokkiruwi o. Nit yogondak perak, ninawu nogo abu lek age, ninaanggumi abok aret kat unde eekkolage, eekendak me, we nineebe inom, ninanggween inom, ti mban kat wokkiriyak agaarak me,
19 kat keebe wonage keegak, ninanggween mbuk age, nineebe kanggwi, eerukwak me, mbato wo’niroorak onggo nineebe inom, ninanggween inom, kunninabu o. Kunninake keenok, nineebe inom, ninanggween inom, Pirawun unde aremenggerak me, nit nineebe kangga’lek nineenik wonogwe, ndi, ninanggween mbuk aga’lek ki wonage, eeruwak nduk, yi mendek ndi mendek awi wo’niret o,” yogo nogogwaarak.
20 Ti eyom paga mbi noogelo abunuk nggwok lombok age mbareegi, it aakumi o Metit mendek abok aret inalitik-inalitak mbato onggo inanggween nogo Yutup wogogo mbareegwa, at Yutup nen Pirawun wogogak eeke paga nggween o Metit nogo abok aret Pirawun mban unde agagerak.
21 Ti eereegerak paga at Yutup nen yi aakumi ndi aakumi o Metit menggaarak irip aru-ogwe, agi-ogu abok aret ayeloman agago piyareegerak.
22 It aap Metit mendek inanggween nogo abok aret aap Pirawun unde eekkolagagerak kwe, it aap kugi eeka perak, at Pirawun nen mbato wogoragak eeriyak kooneegerak paga op nunggwi me, inanggween paga mbato kunggwi, ndi, Yutup nen inanggween kolage, eeka’- lek aret wonagagerak.
23 Abok aret ineebe inom, inanggween inom, onggo pege nagagerik, at Yutup nen it aakumi nogome yorage logonet, “An yogondak yi paga kit kineebe inom, kinanggween inom, abok aret onggo mbanogo Pirawun wogogirak me, yi mendek ndi mendek awi yi, kineyabume yarit nabagip nduk, tumbukkiragi o.
24 Yi mendek ndi mendek awi yi, yappogo logomonggotik, abu kole age kenok, yum ambiret yonggologo Pirawun wogori wogwe, ndi, yum 4 yonggolak ti, ando awi pogo logonet, ando kit kinakuwi-kinapurilogwe inom, kiname kinom monggotak inom, abok aret nunggwi, eeko logonip o.”
25 Yorage mbareegi, it abok nen yogo logonet, “Nit kambuurak aret kwe, ninogoba kat ninabuwa nen ninagap nda’ninakendak me, at Pirawun ayeloman logorak ti, op mban aret o,” yoreegwaarak.
26 Ti yogo mbareegwa, at Yutup nen it aakumi o Metit mendek inanggween eeriyak wone koonogo pege logonet, “Mbato kole age kenok, yum 4 yonggolak kologo logonet, yum ambit ti, Pirawun ake pogo logonip o,” yinuk, wone lengganogo pereegerak nogo yogondak eekwi aret wonogwe o. Ndi, it kugi eeka inanggween perak, at Pirawun unde arulik o.

 Yakup irip paga nggino yoreegerak wone

27 It Iterali mendek nogo o Metit nggween ambi taganak o Nggoten nogome ye mbanggologo nogogwaarik, inanggween kunggologwe, inaaganapuri ambik aret ndaganabit nogwe, eeko logonet, inanebunu nggwok aret wigannogogwaarak.
28 Ndi, at Iterali nogo o Metit nogome nagagerak kagak, tahun 17 eereegerak me, at ndarak kagak lambuktogon ti, tahun seratus empat puluh tujuh aret eereegerak.
29 At Yakup nogo kambuurak eyom panggo yi wage mbareegi, at aput Yutup nogo wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Kat nabuwa nen keenggi an nogo’nep me pi’nake logonet, Nogoba kat kangge keenok, kabuwa nen an abet aret o Metit yime nggween taambagagin lek o.
30 Ata, o Metit yime nen wokkeren kombomini-kogobamini nggween taambiyareegwam time aret taambagi nagin, yo’niru o.” Yoge mbareegi, at Yutup nen, “Yagandak nogo ndak-ndak aret eerigin o.”
31 Yoge mbareegi, at Yakup nen, “Abet aret yagandak kenok, kumbuk mbanu o.” Yoge mbareegi, at Yutup nogo nen, “Abet aret yagi o,” yinuk, kumbuk mbangge mbareegi, at Iterali nogo nen nogo yege menggim taati endobanggun yindumbunuk, Ala alut eereegerak.

48 Yakup nen Manate Eparayim ale’nggen eeppiyareegerak wone

1 Ti’nuk peebi nen at Yutup yogo logonet, “Kat kogoba nogo andi eekerak wonage o.” Yogo mbareegwa, at Yutup nogo ogoba Yakup pekka naakit nduk, nage logonet, apuri mbere’ndak Eparayim Manate imbirak wogoren nagagerak.
2 Nage mbareegi, “Kaput Yutup wage o,” yogwe nogo at Iterali aruk konengge nagagerik, at eebe abu meek aret eereegerak kwe, omaawi negen eekko’nok, nogo yege menggim taati mi’nagagerak.
3 Mi’ndak wonage me, at Yutup nogo ka wage mbareegi, Yakup nen yoge logonet, “An o Kanan tini ambi Lut nogome wonage me, at Omaawi Lombok Menggerak Ala nogo nen an nimbirak lambumbunuk, ale’nggen noba panege logonet,
4 Kat kapuri ndaganabit nage logonet, kombowologwe apit wigannaremenggaarak paga nen yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok ambik arugun o. Ndi, it kat kombowologwe ndappiyamenggendak nogo o Kanan yi, mondok-mondok unde logowak nduk wogoraagin, yo’nereegerak o.”
5 Yoge nagagerik, at Yakup nen wone ambinom yoge logonet, “Togop aret yo’nereegerak me, an o Metit keya waga’lek neegak, kapuri mbere’ndak o Metit logonet ndaganabeegindak Eparayim Manate imbirak an napuri Uruben Timeyon kokwak aret inombaki o.
6 Ndi, kat kapuri ando ndaganabumunggun ti perak, kat kapuri aret kwe, ineyate koloorak kenok ti, it inendage paga kologo logogun lek o. Ata, it mbere yi, inendage paga aret kologo logogun o.
7 Ndi, an yogondak kat yi eeppagage ti, an o Paran-Aram nen name woroorak nduk, awo wage me, kagalo Araken o Kanan nen o Eparata koorok aret kagak kangge mbareegi, niniki abu wakkolage logonet, at eebe o Eparata, endage ambi Mbe’lekem nogome, tu ambet paga time nggween taambereegirak nogo aagaluk manggu kat aret me, nduk eeppagagi o.”
8 Yoge nagagerik, at Iterali nogo nen Yutup apuri enegen iige nagagerik, “Wologwe yi tamini o?”
9 Yoge mbareegi, at Yutup nen, “Lek o. An o Metit yime wonage me Ala nen wo’nereegerak yi an napuri aret o.” Yoge mbareegi, at Iterali nen, “An nen nale’nggen inoba piyaakit nduk, wogoren an nowagam ya’i panggoppiya mok o,” yoreegerak.
10 At Iterali nogo aakelo age logonet, enegen ogut agagerak me, yi mendek ndi mendek enegen kaga’lek aret wonage kwe, at Yutup nen at apuri wogoren Iterali owagam piya wage mbareegi, panggeppiinok, inagandin eyak mbaninabeegerak.
11 Inagandin eyak mbaninake nagagerik, Yutup yoge logonet, “An nen kat ketenggen ambinom keyaagin lek mbareegirak kwe, at Ala nen koonggerak paga kat ketenggen keege,kapuri yi kunduk nenegen iige, eeki o.”
12 Yoge mbareegi, at Yutup nen wologwe nogo Yakup enaame nen tayoppiige nagagerik, Yakup abu’me ena nggween paga wandinik logonet, keyage wareegerak.

13 Ti eeke nagagerik, at Yutup nen apuri mbere nogo wogoren Iterali owagam nage nagagerik, awuluk Eparayim nogo Yutup eenggi abeme piganok, Iterali eenggi kwaare’me pege, ndi, oweeluk Manate nogo Yutup eenggi kwaare’me piganok, Iterali eenggi abeme pege, eereegerak kagak kwe,
14 at Iterali eenggi abe’nggan paga waganogo awuluk Eparayim nogo anobak paga tebengge, ndi, eenggi kwaare’nggan paga waganogo oweeluk Manate anobak paga tebengge, eereegerak.
15-16 Nogo eeppege nagagerik, ari logonet, “Nogoba Ala wa! An nombo Abarakam inom, nogoba Itak inom, imbirak kat kiniki kunik me, kenegen wogoren nege, An nda’nagagirak kuli nen nok yogondak kuli aap ndomba ndegeninako mengga kwak, an ndegenneren nege, Ndi, an maluk noba age kero, malayikat negen a’nuk, pi’neren nage, eeke menggendak kat Ala aret me, It wologwe yi, kale’nggen inoba piige logomunggun o. An nendage inom, nombo Abarakam endage inom, nogoba Itak endage inom, it wologwe yi nen ki eerit nogo logowak o. Ndi, inombowologwe o nggween paga yime ambik aret wigannarit nogo logowak o,” yinuk, Yutup ale’nggen oba pereegerak.
17 Oba pege mbareegi, Yakup eenggi abe’nggan paga Eparayim anobak paga wonage nogo Yutup kage nagagerik, eebi mbake logonet, ogoba eenggi at Eparayim anobak paga wonage nogo waganogo oweeluk Manate anobak paga puwak nduk,
18 ogoba yoge logonet, “Koba wae! Togop lek o, nogoba. Manggu ndarak ti, Manate yi aret me, keenggi abe’- nggan ti, waganogo at anobak paga tebenu o.”
19 Yoreegerak kwe, at ogoba nogo nen, “Lek o, naput! Yagandak ti neenu aret o. At kunduk anebunu ambik age logomenggerik, endage nggwok aret arigin kwe, awuluk perak, endage mondok nggwok lombok age logomenggerik, apuri ndappiyamenggerak wigannarit nogo logonet, inanebunu ambik aret arugun me nduk, eeki o,” yoreegerak.
20 Yoge nagagerik, ale’nggen inoba piige logonet, “It aakumi Iterali mendek nen inale’nggen aap ambi oba pogo logonet, kit mban kinendage kumbunuk, yogo logonet, Ala nen Eparayim Manate eeppiyareegerak ndak-ndak eeppagage logogin, yogo logogun o,” yinuk, wone togop aret yoragagerak paga at Manate manggu aret kwe, peebi mendek negen agago pege, ndi, at Eparayim peebi mendek nogo manggu negen eerogo pege, eeppunuk, ale’nggen inoba piyareegerak.
21 Ale’nggen inoba piige nagagerik, at Iterali nen Yutup yoge logonet, “An logonuk lek mbet-mbet aret kambigin kwe, Ala perak, kinarum aret logonet, wokkiren o kombomini inanggween paga nogome pinagi nagin o.
22 Koreewi ti, nggween alik wogorage logonet, kat perak, nggween mili aloobaga it aap Amori mendek inanggween kwe, neegin-narege paga mugogo wumbiinok unde eekkolagagim ti, kat aret wokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

49 Yakup awoneninu kiligiragagerak wone

1 Ti’nuk, at Yakup nen, “Kit peebi eekkinake logorak wone yokkiraakit nduk, an nowagam panggorogon kuwak ari woraanip o,” yinuk, yoragagerak at apuri abok aret kuwak eeko mbareegwa, yorage logonet,
2 “Kinogoba an Yakup napuri yi wae! Kinogoba an Iterali noone ari konenubagip nduk, Kuwak eeppunuk, kinaruk logonip o.
3 Kat Uruben nogo ti, Napuri ndaganabikit nduk wakkage logonet, Nomaawi paga naput manggu iyaalok togon kat aret ndakkabeegirak o. Koreewi ando inendage lek we tebenak iigak, Kat perak, kendage mondok tiyanak komaawi ambik aret wonage kwe,
4 Kogoba nogo yege minggim kena ni’nage logonet, Kogoba akwe nogo eeriyak mage yugu kagak, Maluk eeppereegindak me, Kat aap abe mendek lek O wiya nen niyo muninuk nagewage eeke menggi kwak Togop aret logomunggun o.
5 Kat Timeyon kawuluk Lewi kimbirak ti, Kinanini wulo logonet, Yigin nogo mban piyanggagak eeko logomunggup o.
6 Kinanini nen aap inookwi, Kiniki mba’nuk tapi-lembu iniyok omanggen mbanogo piigwi, Eeko monggotak me, An ninom niniki ambit eeppunuk, ninom kuwak eeke, Ninom wone koongge, Eeke logogin lek o.
7 Kiniki aagi nen kinanini ambik age, Ndi, kiniki aagi mi’na’nuk, Kinanini nen aakumi aret inoorit nogwe, Eeko monggotak me, Mondok pulunogo pinagaminggirak me, An Yakup napuri inenggela’me Yi awi ndi awi mbo tek eerogo nappinagage. Aakumi Iterali inenggela’me mak eerogo pinagage, Eerigin o.
8 Kat Yekura ti, Kinom wim inenggaanok nggubu eerogo piinet nage kenok, Koreewi nen wogoppagagwi, Kogoba apuri nen kabu’me mban tebe yogwe, Eeko logogun o.
9 Nggeewo singa aagaluk nen enggaanggum uugwe eeke kenok Warogo ndonggorogon nenok, Iyok paga awina wage nagaatik, Eenggi-iyok yungguk-pangguk eeppunuk, Winnagaatak me, Aap ambi agabiti nen singa nogo Eenik eeppegeelik ti kokwak, Kat naput Yekura togop aret logomunggun o.
10 Aap endagembogut ambin mbanak Mondok kat Yekura keenggime aret wonage, Ndi, ogoba nen aput awone kilirigetak nogo Porogo wonage menggi kwak, Kat keebe paga wiganak nogo nen mban wone ti, Eenggime pipporogo wonage, Eerit namenggi-namenggi Wone Alom Unde nogo kin ari wage kenok, Yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok abok aret At ari kenok mban eeko logogun o.
11 At aap nggwok ti nen, Aanggo keledai eyo anggur ero nogo paga mbarembege, Ndi, aanggo keledai aagaluk nogo ti, Eyo anggur abe mendek miippunuk, Eno’mbak paga yilinogo pege, Anggur amburu paga ayum kookkolage, Ndi, anggur amburu inamiya negen paga Ayum agi yirika nogo koorogo pege, Eerigin o.
12 Anggur amburu mili menggi kwak enegen mili age, Yilak amburu yanggwi menggi kwak, eyak abinak yanggwi age, Eerigin o.
13 Kat Tebulon ti, Niyo nggwok yenggenak laut aa’- nggi paga mban Kawi wuppatinuk wonage me, Yiiro-ndiiro niyo nggwok paga nugu menggaarak nogo Kat wonage me unggwi wogo logogun o. Ndi, kat kanggween ti, O Tiron kuli aret logogin o.
14 Kat Itakat ti, Keledai owak omaawi ambik me, Iri’ngga-kale’ngga amborowak peenok-peenok Luurik-maarak aago keele maarak kagak, Aaninggin mbaka’lek eebe oolo ugun pogonik Nogo yege nagaatik,
15 O yi ti abu obeelom aret me, Yime op aret yonggonggolagi o, mba’nuk, Aaninggin oba puurak eekwi iinok, Amborowak koonogo wogorage, Ndi, inoone omaawi paga yogwi iinok, Inayeloman pogom, E o, yinuk, piyaninuk nege, Eeke menggi kwak Aret logomunggun o.
16 Kat Ndan ti, Inanebunu Iterali mendek wone ambi inoba age kenok, Inenggela’me mi’na’nuk, Inowak loongga aret logomunggun o.
17 Kat nogo ti, Kuda aakumi amborowak paga kwi’na’nuk wogwe me, Waalo muuru tu ambet me nen Kuda iyok eyak nggarunggage kenok, Puruk ari logonet, Aakumi amborowak paga kwi’- ndak nogo Nggininik-paninik eerogo ambo’- me wuppiige menggi kwak, Aret logomunggun o.
18 Kaliku ALA wae! Nagap ndarogo panenok nduk, tokkake agarik o!
19 Ndi, kat Nggat ti, Aap yogoot iyagalo ambi aago nen koori wogwe iinok, Kat nen melak ari logonet, Inandelen anggut kogonogo piinet nage logomunggun o.

20 Kat Atet kame ti, Kambi-mbiingga abe amburu warak mban wonage me, Aap inendagembogut noorak nduk, Inake pipuk eeke logomunggun o.
21 Kat Natali ti, Rusa kooli anggenogona wonage lek We wondet aago nege logonet, Aagalogwe amuni mbanak lombok ndaganake menggi kwak Aret logomunggun o.
22 Kat Yutup ti, Eyo niyo eneerime wonage me, Eno’mbak ambik wigangge nagaatik,Yugum yagat wurik paga engga ndoonogo pege menggi kwak Aret logomunggun o.
23 Aap yi nineebi o, yinuk, kooriyak nduk, Ineegin-inomaale li’luk ee’nuk wogwe, Inanini nen maale paga wondep wukkakwi, Eerumenggaarak kwe,
24 At Omaawi Ambik Menggerak an Yakup Yeenggwa Nega nen yeenggwa kege, At Omaawi Ambik Yugum nu’- lek menggi kwak logonet, An Iterali Ndegennaka nen kat ndegenggake, Eeke menggerak me, Keenggi aaninggin ambik lek teeluk aret wonage, Keegin keenggime nu’lek porogo wonage, Eeke logomunggun o.
25 An kogoba nogoba Ala nen yeenggwa kege, At Omaawi Lombok Menggerak nen ale’nggen koba pege, Eeke logonet, Agi mbogut paga nen wuppagi wage, Ogu nggween abu’na nen obeelom eerogo nippagi wage, Ndi, kakwe ndaganake menggim obeelom eerogo pege, Elak amburu ambik eerogo pege, eeremenggerak paga Kapuri obeelom aret ndarogo wokkege, Eeke logowak o.
 26 Puut mondok tiyanak itok menggerak inom, Puut lunik mondok taati menggerak paga Anggen abe yarak mban kologwe inom, Kat kombomini nogo ti, ti kwak logonet, Inale’nggen noba paneegwaarak mbuuluk negen kwe, An kogoba nen koba pagage ti, nggwok negen aret me, Koreewi inenggela’me nen kat mban tiyanak wonage keenok, It ninom lambuk togon ninale’nggen abu iya koba pagago o.
27 Kat Mbeniyamin ti, Nggeewo ta’ngge anini warak mendek mbi abu nen O kuubondendok wam-pagi kwaarogo wake nagaatik, Tigitogon nengge, Ndi, kiyoma kwaarogo wake nogo oreewi nawak nduk, Ando teppegetak me, neenok ndi yogwe, Eeke menggi kokwak Aret logomunggun.”
28 It Iterali mendek inanebunu 12 paga wigannogogwaarak ti nogo, inogoba nen ale’nggen inoba piige logonet, inalitik-inalitak eeko logorak ndakndak kenok mban eeko logowak nduk, awoneninu kiligiragagerak nogo ti aret.

Yakup kangge mbareegi, nggween taambereegwaarak wone

29-31 Awoneninu abu aret kilirirage nagagerik, wone ambi lengganogo at apuri yorage logonet, “Napuri o. An nombomini kambunuk, kuwak ari nogogwam nggwogoba wonogome iya nagin me, nage neenok, neebe waganogo at Abarakam nen, An mendek kanggwi iinok, yime aret mambiigo logowok o, yinuk, o Kanan nggween taganak Mamere time aap Ket mendek ambi endage Eporon eyabu yarak me ndo endage Makepela inom onggo mbangge mbareegi, Abarakam akwe Tara imbirak mambiigwi, ti’nuk, Itak akwe Iribaka imbirak mambiigwi, ti’nuk, an nen nakwe Leya nogo mambege, eeko monggom nogome aret mambani namunggup o,” yinuk, yoragagerak.
32 Yabu yarak me ndo inom wonage nogo ti, it aap Ket mendek inoona onggo mbaneegim me, nduk, yora-gagerak.
33 Yakup nen wone nogo apuri abu yorage nagagerik, nogo yege menggim taa’nogo winna’nuk kangge nagagerik, ombomini kambunuk kuwak ari nogogwam nggwogoba wonogome nogome iya nagagerak.

Pasal 50
1 Yakup nogo kangge mbareegi, at Yutup nogo ogobak toguk ogoba eebe paga ngginnage nagagerik, agandin eyak mbangge, le ari, eereegerak.
2-3 Eeke nagagerik, Yutup nen, “Nogoba Iterali eebe obari age kero, amburu obari abe mendek nogo oba mbenak-mbenak agago pinip o,” yinuk, aakumi kanggwi inobari age kero amburu obari abe mendek inoba mbenak-mbenak eeppiigwi iigak, nogo 40 yogo menggaarak me, at Iterali eebe togop eeppuwak nduk ayeloman mini ti mendek eekwi nogo yorage mbareegi, eeppugwi iigak, nogo 40 yugwi, ndi, it aakumi o Metit mendek tigitogon nen erabun ndoombunuk, wonogwe iigak, nogo 70 yugwi, eereegwaarak.
4 Tabun ndoonak wonogogwaarik, Yutup ogoba nen yoreegerak wone nogo aap Pirawun yori nawak nduk, it aap endagembogut eyabu eeko menggaarak nogo yorage logonet,
5 “An nogoba nen, An abu kambuurak aret agaarak me, kangge neenok, neebe wo’neren o Kanan paga an nen ndo nendaareegim time mambani noorak abet mbarikit nduk, kumbuk mbanu o, yo’negerak nogo kumbuk mbanggirak me, wonok ndoome mambi nanuk woraakit nduk nabuwa nen, E, yo’niruwak nduk, yori nanip o.”
6 Yoragagerak yori nogo mbareegwa, at Pirawun nogo nen, “Kat kumbuk mbanggendak nogo ndakndak aret kogoba wonok ndoome time mambi nak o.”
7 Yoge mbareegi, Yutup ogoba eebe wonok ndoome mambi wage mbareegi, it aap Pirawun awuri inom wone koongga nogo inom, aap Metit mendek inoweewi inom,
8 at Yutup akwe-apuri inom, at owe-awot inom, it inogoba inom menggaarak inom, abok mbelek togon wogo logonet, we elege mbuulogwe inom, inaanggumi kambin-ndomba inom, tapi-lembu inom, o Nggoten teppiinok, Yutup inom wogo logonet,
9 ando kuda amborowak paga kwi’na’nuk wogwe, ando nggweendo paga wogwe, ee’- nuk, aap aago nggik ari kagak aret wogogwaarak.
10 Wogo nogogwaarik, niyo Yoraran koorok o endage Nggoren-Kaatat taati ari woraanuk, nogome ogoba erabun ndoombunuk, iniki abu maluk a’nuk, yinggu-leenggu yogwe iigak, nogo 7 yereegwaarak.
11 At Yutup oreewi o Nggoren-Kaatat leenggu maakwi wonogwe nogo it aakumi Kanan mendek inigen iigo nogogwaarik, yogo logonet, “It aakumi o Metit mendek kuwak eeppunuk, iniki puru ari logonet, leenggu maakwi yi, inabuwa o,” yinuk, niyo Yoraran koorok le yogwe me taa’nogo endage Aben-Mitirayim tooneegwaarak.
12 Tabun ndoonak wonogogwaarik, at Yakup kambikit nduk, at apuri yoragagerak nogo ndak-ndak eeko logonet,
13 Yakup eebe wonok o Kanan wogo nogogwaarik, at Abarakam nen at mendek kanggwi iinok, ndoome mambiigo logorak nduk, o Mamere koorok time aap Ket mendek endage Eporon anggween eyabu yarak ndo endage Makepela inom onggo mbaneegim nogome mambereegwaarak.
14 Abu aret mambogo nogogwaarik, at Yutup oreewi inom, it aakumi Metit mendek at ogoba ndoome mambigin wage me inom wogogwaarak nogo inom, abok aret iniyokan o Metit nogogwaarak.

Yutup nen oweewi iniki eyak wappiyareegerak wone

15 It inogoba Yakup nogo aret kangge mbareegi, at Yutup oweewi nogo nen yogo logonet, “Nit aa’ndukat Yutup maluk eeppereegurak nogo onggo yogondak nit maluk eeppinaniyak koongge kero,”
16-17 yogo nogogwaarik, at Yutup yori nawak nduk wone agago nappogo logonet, “Ninogoba awo kangga’lek kagak, Kinawuluk Yutup maluk eeppereegutak me, kinom lambunggo logomonggotik, Nit aaninggin-paaninggin koba pagago logonet, maluk lombok eeppagareegurak me, paganogo mari eerogo pi namunggup o, yo’niragaarak me, nit nen kat maluk eeppagareegurak nogo maluk aret eereegurak me, yogondak wone lek eerogo lambunuwok, yaga o,” yinuk, yonggo nappereegwaarak at Yutup aruk konengge nagagerik, le ambik yereegerak.
18 Ti’nuk peebi at oweewi nogo iniki nen aret at Yutup abu’me tebe yi wogo nogogwaarik, yogo logonet, “Nit kat kayeloman aret logowok nduk, wogo o.”
19 Yoreegwaarak kwe, at Yutup nen it yorage logonet, “Kit kinagabiti mbarugup o. An at Ala kwak a’nuk eeppinagage neyo nduk yogop?
20 Kit nen an maluk eeppaniyak kooneegutak kagak kwe, Ala nen perak, kit eeppaneegutak paga obeelom ambi eerikit, mba’nuk, yi aakumi ndi aakumi inagap ndariyak kooneegerak paga an eeke wonage me, kinagabiti mbarugup o.
21 Togop me, kit kineebe inom, kit kinapurilogwe inom, an nen aret liirogon unde wokkinake logogin me, kinagabiti ariyak abu mage o,” yinuk, at Yutup oone yanggorogon iniki eyak wappiyareegerak paga oweewi iniki piirik wonogwe nogo lek agagerak.

Yutup kambeegerak wone

22 At Yutup owe-awot nogo inom o Metit aret wonogogwaarak. Ndi, at Yutup nogo ndarak kagak tahun seratus sepuluh eereegerak me,
23 kangga’lek awo eenik wonage logonet, Eparayim apurilogwe inom, ombowologwe inom, ombowologwe inapuri inom, nda’narit nogogwaarak nogo enegen iige, ndi, aap Manate aput Makin apurilogwe ndaganake mbareegi, An napuri negen aret o, yinuk, ogome lamoorogo wogonake, eereegerak.
24 Eeke nagagerik, at Yutup nen owe-awot nogo yorage logonet, “An abu kambuurak ee’nake me, kambiminggirak neegak kit perak, Ala nen, Nggween wokkiraagin o, yinuk, Abarakam, Itak, Yakup wone abuk nggaruk togon yoragagim nogome o yime nen liirogon aret unde logomunggup nduk wokkiren pinagi nagin o.”
25 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “An kangge neenok, Ala nen liirogon aret wokkiren wundi nagin me, wokkiren nage ti eyom paga an nowak nenenak kit Iterali apuri yi, abet aret wonok noorak mbarikit nduk, kumbuk mbanogo yo’ninip o.” Yorage mbareegi, “Wonok nagun aret o,” yinuk, kumbuk mbaneegwaarak.
26 Ndi, at Yutup nogo ndarak kagak tahun seratus sepuluh eeke nagagerik, kangge mbareegi, at eebe paga amburu obeelom mendek mbenakmbenak eerogo pogo nogogwaarik, eyo ogobakkigirik me yonggologo punuk, o Metit nogome pereegwaarak.

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...