Selasa, 29 Juni 2010

OBAYA

Obaya Wone Mbuku Obaya yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Mbuku Obaya kuwagaluk mbanak yi, “Yetut awo nda’naga’lek kagak tahun lima ratus delapan puluh enam kota Yerutalem yigirogo pereegwaarak eyom paga liiru mbaneegerak ilik?” mbako menggaarak.
O kota Yerutalem eerogo pereegwaarak kagak, liiru mbaneegerak ne ti eyom paga it Erom mendek nen it Yekura mendek inom wim eekak mban yogo logorak inikilom aret me, aakumi Yerutalem mendek inamendek ndinggola unggwogwe, it inom wim mbanak yeenggwaarogwe, eeko nogogwaarak.
Ti eekwi iinok, aakumi alik mendek nen Iterali inom wim nambuko logonet, tebenogo piinok, eeppiigo nogogwa kwak, aakumi o Erom mendek ndak-ndak eeppiyoorak abinggaanggo paga yoge mbareegi, yoragagerak nogo liiru mbanak yi aret o.
______________
OBAYA WONE
1
1 O Erom paga maluk onggo eeppiyoorak wone Aap Obaya nen abinggaanggo kagagerak nogo yi aret. Aliku Itok Menggerak ALA nen o Erom eeppuurak yereegerak nogo yi aret. Aliku ALA nen wone yegerak ninaruk konenggoorak nogo ti, Aap ambi nen, “Nit mi’nogo logomonggoorik, o Erom mendek ninom wim eeri nawok o,” yinuk, Yi aakumi ndi aakumi yoranet nawak nduk, nappegerak ti aret.

2 “An nen abet aret yi aakumi ndi aakumi inenggela’me o Erom omaawi mbuuluk eerogo piminggirak me, Aakumi inanebunu lombok nen at meek eerogo pogo logogun o.

3 It inawi puut tiyarogon yugum ambe nggaganak me wuppunuk wonogo logonet, Aap ta nen nit tebenogo nggween paga wuppinani woroorak mbakop? Lek aret o, yinuk, Iniki tiyappakwi paga inambokan laganggologo agaarik o.

4 Towe nggindooni tiyarogon wiga agan nege menggi kwak, nugwi, Laaluguragan inenggela’me inawi mbambatinuk wonogwe, Eerak wonogwe iigak kwe, Time nen aret an ineebe yabonogo wuppiya woraagin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret ari kagarak me yokkiragi o.
5 “Oonikiya paga aap yogoot kumaaka inowagam wogwe, It aap tu paarogo wagangga nen tu paappunuk iname unggwogwe, eekwi iinok, Mondok iya eerogo piigo logonet, it woorak mbakwi nogo mban waagun nogo lek a? Anggur anggen mbangga nen ineyabu anggur yarak me, Anggen yugu mbanit nogo logonet, ando pegak mbanugun nogo lek a?

6 Togop eeko menggaarak aret kwe, aakumi nen it Etawu mendek inamendek kwaaritmberaarit eerogo Maluk kenok mbo pugwi, iniki kundugu kiraarak nogo waganggwi, Eerugun nogo ti, Mondok iya eerugun o.

7 It Erom mendek inom a’nuk eerit nugwi nogo nen aret inanggween kuli pugu kagak mugogo wumbiigwi, Inoreewi inom kunik nen inambokan laganggo logonet, tebenogo piigwi, Inom mbi nunggwi nogo nen yilunogo piyaawak nduk, keele kwak pit nugwi, Eeremenggaarak kwe, It yelok kaagun lek aret o,” yinuk, ari kagarak me, yokkiragi o.

8 Aliku ALA nen ari logonet, “Ne ti eyom paga aakumi iniki warak o Erom mendek an nen lek eerogo piige, It yi wone ndi wone yelok kaga it Etawu mendek menggam puut nggelok-nggobok me wonogwe nogo, maluk eerogo piige, Eerigin nogo lek a?

9 It aakumi o Teman mendek inawuri wim eeka ti, inagabiti lombok mbakwi, Ndi, it aakumi Etawu wonogo menggam puut nggelok-nggobok me wonogwe nogo, abok aret inoorogo piigwi iinok, kanggwi, Eerugun o,” yinuk, ari kagarak.

Alom ti nduk it Erom mendek eeppiyoorak yoreegerak wone
10 “It Erom mendek inanini nen inawuri Yakup mendek eeppiinet nogo nogogwaarak paga, It aap yi, yogop eeka o, yinuk, inenggali wappiigwi, Inenggaawak lek eerogo piigwi, Eeremenggaarak Mondok aret logogun o.

11 Aakumi inambik nen it Yakup mendek inamindik-inamendek ko’nok nogwe iigak, inoweewi Erom mendek ti, tayorogon inigen mban wonogwe, It aakumi alik mendek nen it Iterali mendek inawi kota Yerutalem tu unggwogo menggam unggwi woraanuk, O Yerutalem ta unde eekkoloorak kaamun? yinuk, yugum wakkogwe iigak, it Erom mendek nen it inom a’nuk, eekwi, Eereegwaarak o.

12 Inawuri Yakup mendek maluk eerogo piigwi ne ti paga, it Erom mendek nen, Kayik a! inombakwi, It Yekura mendek ineebe lek eerogo piigwi ne ti paga, iniki ale’nggen mbakwi, Aaninggin inoba kwi’nage ne ti paga, Nit eeppinanega’lek me, nit iya, yinuk, tiyappakwi,

13 It an napuri maluk eeppiigwi ne ti paga, Nano kaamun? nduk, an napuri inawi kota tu unggwi wogo menggam paga unggwi wogwe, Aaninggin inoba age ne ti paga, Ti iya eeppiige lek o, yinuk, inombakwi, It maluk eerogo piigwi ne ti paga, inamindik-inamendek ko’nok nogwe,

14 It ando mbaganit nogwe iinok, inooriyak tu andogon-andogon enaarit nogwe, Aaninggin inoba kwi’nage ne ti paga, it eegu yumbunik nogo wogoren inawim ineenggime piigwi, Eeko nogogwaarak nogo Eeriyak mage kagak, eeko nogogwaarak o.

15 Togop eereegwaarak me, yi aakumi ndi aakumi aaninggin inoba piyaakit nduk, Naliku ALA woroorak ne nogo, muk koorok panggo yi wagaarak wonage agaarik o. It Erom mendek nen eeppiinet nugu nogogwa kwak, an nen it togop aret eeppiige, It eerit nugu nogogwaarak onggo melak togon it inoba kwippiige, Eerigin o.

16 Aaninggin aakumi inoba kwippiyoorak ti, niyo nunggwi kwak me, Nabuut alik leenak paga nen it niyo ti mendek nonggo nogogwa kwak, Yi aakumi ndi aakumi abok nen niyo ti mendek puk aga’lek nenggak mban eekwi, Abu ndonggoppinanigi, mbaka’- lek kulinik-kalinik nunggwi, Eeko logonet, Ineebe ndarak iigulik kwak aret lek arugun o,” yegerak o.

Inagap ndarak logorak ti, o Tiyon mban aret yereegerak wone
17 “Togop eerugun kwe, puut Tiyon paga wonogwe nogo perak, inagap ndarak wonogwe, Puut ti, abu leenak wonage, Ndi, it Yakup paga wiganak nen ineyate kwak inanggween nogo unde eeppatinuk wonogwe, Eeko logogun o.

18 It Yakup paga wiganak nogo kani kunik kwak ogwe, It Yutup paga wiganak nogo, kani omoonuk negen ogwe, Eeko logomenggaarik, Etawu paga wiganak nogo ti, mbato owak mbanak kwak aremenggaarak me, It nen kani wuninogo piyamenggaarak kani pup eerogo nenet nagin o. Nenet nage logonet, it Etawu paga wiganak ti, aap ambit iluk ambi ku’mbo mbaganigin abu lek tigitogon aret nenet nagin o,” yinuk, Aliku ALA nen ari kagarak me, yokkiragi o.

19 Togop aret eerigin me, it an napuri karu nggwok nenaarak me o ame pa’nggwe wonogwe nen it Etawu mendek menggam puut nggelok-nggobok me ye mbanggologwe, It puut-puut teberogon wonogwe nen aakumi Pilitin mendek inanggween unde eekkologwe, Eerugun o. It nogo nen o Eparayim inom, o Tamariya inom, ye mbambatinuk wonogwe, It Mbeniyamin mendek nogo nen o Nggileyat paga ye mbanggologwe, Eeko logogun o.

20 It aakumi Iterali mendek wogoren mbo piya nogogwaarak aakumi Kanan mendek inanggween paga wonogwe nogo, O Penitiya panggombunuk nugwa, o Tarapat kuli aret miikkologwe, It aakumi Yerutalem mendek wogoren mbo piya nogogwaarak o Teparat wonogwe nogo, woraanuk, O karu nggwok nenaarak me o ame pa’nggwe kota-kota time ye mbambatinuk wonogwe, Eeko logogun o.

21 It Etawu mendek menggam puut nggelok-nggobok me wonogwe nogo, Inabu’me piinok wone lengganogo yorogo logowok nduk, Inagap ndaka puut Tiyon paga lagi nagun o. Ndi, lagi nanuk, it wone lengganogo yorogwe iigak, inarum logonet, Inowe endagembogut ti, Aliku ALA aret logogin o.
1-2 Wak. 25:14
14 Yet. 34:5-17, 63:1-6, Yer. 49:7-22, Yeti. 25:12-14, 35:1-15, Amot 1:11-12, Mal. 1:2-5 It

1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...