Selasa, 29 Juni 2010

1 Endagembogut

1 Mbuku Endagembogut aa’nduk mbanak yi,
eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.


Mbuku Endagembogut aa’nduk mbanak yi, it Iterali inoweewi inendagembogut logonet, eeko nogogwaarak mbuku Tamuwen paga liiru mbanak wonage nogo, eegu mbuku yi paga liiru mbanak wonage. Ti eeko nogogwaarak liiru mbanak yi nogo owak kenagan wonage: Ambi, at Ndawut Iterali inowe endagembogut kangge kagak, obaane’me aput Talomo nogo it Iterali inom, Yekura inom, inarum logowak nduk, mippereegwaarak mbanak wonage. Ambi, at Talomo mi’ndak logonet, wone lengganogo yorage nagagerak inom, yi eekak ndi eekak eeke logonet, Ala awi o Yerutalem wureegerak inom, mbanak wonage.
Ndi, ambi, it aakumi Iterali mogonggologo nogogwaarik, o omarip paga pa’nggwe inalik logorak age, o ame pa’nggwe inalik logorak age, eeppunuk, inarum logorak aap inendagembogut inalitak lombok mippiigak eerit wundi wogo nogogwaarak nogo, mbanak wonage yi aret. Mbuku Endagembogut aa’nduk mbanak yi inom, mbuku Endagembogut ambokan mbanak inom, imbirak mbanak paga it aap inendagembogut logonet, iniki Ala paga panggombunuk li’lak mban eeko nogogwaarak paga, “Yi aap abe, yi aap maluk,” iigwi, ndi, it pegiigak eerit nogo logonet, obeelom eekwi iinok, li’lak mban eekwi, ndi, Ala wone mbo punuk, kugi eekwi iinok, aaninggin inoba kwippakwi, eeko nogogwaarak paga it aap Iterali mendek inoweewi inendagembogut o omarip paga pa’nggwe abok aret obeelom eerulik maluk mban eekwi nogo kin kogwe, ndi, it aakumi Yekura mendek inoweewi inendagembogut ando obeelom eekwi, ando maluk eekwi, eeko nogogwaarak nogo kogwe, eeko monggoorak. Mbuku Endagembogut aa’nduk mbanak yi nogo, it aap Ala nen yorage kagak yoraga inagabiti mbaka’lek logonet, aap inendagembogut inom, inapuri aakumi Iterali mendek inom, kugi eeko logokwak inoone omaawi paga yorogwe, Ala wone, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yugu nogo taganogo mbo pugwi iyo, ineenu eeppiigwi, eeko nogogwaarak liiru mbanak wonage. Mbuku yi paga aap endage tiyanak wonage nogo ti, Eliya aret. It aap kugi unde wonogogwaarak inom wone wake nagagerak ti, Pasal 18 paga liiru mbanak wonage o.


1 Ndawut anggok agagerak wone

1 Aap endagembogut Ndawut nogo ndarak kagak tahun ambik aret eeppunuk, abu anggok ari nage nagagerik, togwi agabolo paga age mbareegi, nogo yum tabak lenggembegaatak kwe, togwi agabolo paga ninggirik mban wonage mbareegi,

2 awuri inom yabu eeko menggaarak nen at yogo logonet, “Ninowe kendagembogut wae. Kolaga tawe ambi aap kigin waka’lek kenok, kake eeke, ndegenggake, togwi eekkake kero, panggeppaganuk wonage, eeke logowak nduk, kwaari nawi o.”

3-4 Yogo nogogwaarik, it Iterali wonogo menggam abok aret kwaarit nogo nogogwaarik, kolaga tawe abu kigirikwe o Tunem mendek endage Abitak aret kwaappunuk, wonok aap endagembogut Ndawut wogori wogo mbareegwa, kolaga nogo abu kigirikwe me, Ndawut imbirak wonage logonet, ake eeke, ndegengge, eeke nagagerak kwe, aap endagembogut Ndawut nen kolaga nogo pigagangga’- lek aret wonagagerak.

Aroniya nen, “An nendagembogut arikit o,” yinuk, miikkolagagerak wone

5-6 At Ndawut aput Abatalom ambo’me mendek kwe Kagit aagaluk endage Aroniya nogo, etenggen abu kigirikwe wonagagerak kwe, ogoba nen, “Kobaabut ndogop o,” yinuk, aruk waka’lek wonagagerak me, iniki wogoppake logonet, “An inowe nendagembogut arikit o,” mbake nagagerik, nggweendo wim eeka pipuk eerogo pege, it aap kuda paga yarugu noorak punogo piige, inaa’nduk mbe agan noorak aap ineebe 50 leenogo piige, eereegerak.

7 Eeke nagagerik, kwe Teruya aagaluk Yowap kunduk, aap Ala unde Abiyatat kunduk, inom wone mbambunuk, it nen, “Kat koonggendak ti, op aret o,” yoreegwaarak kwe,
8 Ala unde Tarok inom, Yoyara aput Mbenaya inom, Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, aap Timeyi inom, Ereyi inom, it aap Ndawut arum menggaarak inom, it nen, aap Aroniya kooneegerak nogo, “E o,” yinuk, inom ari noolik.

9 Ne ambi paga at Aroniya nogo niyo eneerime En-Orogen koorok o endage, Yugum Waalo, time Ala alut eeriyak nduk, kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, tapi aagalogwe abu inamok warak inom, inoorogo laago lake logonet, at oreewi aap endagembogut apuri abok inom, it aap Yekura mendek Ndawut inom yabu eeko menggaarak abok aret inom, woraawak nduk, inayonggo piige logonet kwe,

10 aap Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, Mbenaya inom, it Ndawut arum menggaarak inom, awuluk Talomo inom, it perak, inayonggo piyoolik teppiyareegerak.

11 Togop eeke mbareegi, at Natan nogo nen Talomo agalo kwe Mbatiyeba owagam nage nagagerik, yoge logonet, “At ninowe endagembogut Ndawut eenggo’lek kagak, kwe Kagit aagaluk Aroniya ninowe endagembogut agaarak nogo, kat muk konenggendak ilik, lek a?

12 Togop aret me, kat kagap ndakkolage, ndi, kaagaluk Talomo agap ndake, eerenok nduk, an nen wone yi yokkiri o.

13 Kat yogondak mbet-mbet aret ninowe endagembogut Ndawut wonage me nage logomenggendik, wone yoge logonet, Kat nogoba kendagembogut nen wone kumbuk mbanogo an kayeloman yo’nege logonet, An aakumi inowe nendagembogut wonage nobaane’me naput Talomo aret inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logogin o, yinuk, yo’nereegindak nogo lek a? Togop aret kwe, nonggop nduk yogondak at Aroniya nen aret aakumi inowe endagembogut mi’nariyak eeke agaarik o? yinuk,

14 ninowe endagembogut awo yoge keegak, an kunduk wone kat yoge ti, omaawi eerogo yorikit nduk, keya unggwi woraagin o,” yinuk, yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, at Ndawut nogo abu anggok agagerak kagak, kolaga tawe Tunem mendek Abitak nogo ake eeke wonage me, at Mbatiyeba nen aap endagembogut ko ogoorak aken nggwe wonage me ka unggwagagerak.

16 Ka unggwage nagagerik, aap endagembogut abu’me tebe yinuk, endobanggun yindumbunuk ayuk wuke mbareegi, aap endagembogut nen kwe nogo yoge, “Kat wone ambi wonage ilik?”

17 Yoge mbareegi, kwe Mbatiyeba nen at yoge, “Nogoba wae. Kayeloman an yo’nege logonet, An aakumi inowe nendagembogut wonage nobaane’me naput Talomo aret inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logogin o, yinuk, at Aliku kogoba Ala endage paga wone kumbuk mbanogo yo’nereegindak kwe,

18 yogondak kat ninogoba kendagembogut keenggo’lek keegak, at Aroniya nogo aap inowe endagembogut mi’nariyak nduk, eeke logonet,

19 lembu-tapi inom, tapi aagalogwe inamok warak kero inom, kambinndomba inom, ambik aret inoorogo lake logonet, it kat kapuri abok inom, aap Ala unde Abiyatat inom, aap ineegin warak inowe Yowap inom, inayonggo piigerak kwe, kayeloman Talomo perak, ayonggo puulik teppegerak o.

20 Togop me nogoba kendagembogut wae. It aakumi Iterali abok nen kat nogoba kendagembogut logonet, wone lengganogo yorage menggenom kobaane’me ta mippuurak ari keyaamun? yinuk, kat ari keyo mban tokkeego agaarik o.

21 Kat wone amburu mbanogo yo’nirumunggun lek kenok, kombomini kambunuk nogogwam kinom tat yonggonggolaanok nduk, nage keegak, an naagaluk Talomo nimbirak aap inobaabut maluk kenok eeppiigo mengga kwak, eerogo pinanogo logogun o,” yinuk, yoreegerak.
22 Aap endagembogut nogo kwe Mbatiyeba imbirak awo wone mbanggwi wonogwe me, aap Ala nen yoge kagak yoraga Natan nogo aret wagagerak.

23 Wage mbareegi, “Aap Ala nen yoge kagak yoraga Natan wagaarak o,” yinuk, yogo mbareegwa, kwe Mbatiyeba nogo wungge kagak, at Natan nogo unggwi wage nagagerik, aap endagembogut owagam taati nggween paga enete wanduk yinuk, ayuk wureegerak.

24 Ayuk wuppunuk, yoge logonet, “Nowe kendagembogut wae. Kat nen, An aakumi inowe nendagembogut wonage nobaane’me at Aroniya endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logogin o, yinuk, yereegindak ilik, lek a?

25 Togop ari keyoolik kwe, o yogondak yi paga at Aroniya nen lembu-tapi inom, tapi aagalogwe inamok warak kero inom, kambinndomba inom, ambik aret inoorogo lake logonet, it kat kapuri inom, aap ineegin warak inoweewi inom, aap Ala unde Abiyatat inom,


inayonggo pege nagaarik, inom mbi-niyo nonggo logonet, Aroniya aret ninowe endagembogut mippako o, yinuk, keekok yogo agaarik o!

26 Togop aret kwe, an kayeloman yi inom, aap Ala unde Tarok inom Yoyara aput Mbenaya inom, kayeloman Talomo inom, ninayonggo puulik teppinanggerak o.

27 Wone yi agaarak nogo ti, aakumi inowe kendagembogut logonet wone lengganogo yorage menggenom kobaane’me, Aap ndi aret logowak o, yinuk, kat ninom yabu eeko monggoorak kayeloman mini yi yo’niroolik at yogendak paga eeke agaarik ilik?” yinuk, yoreegerak.

Ndawut nen Talomo inowe endagembogut mippereegerak wone

28 Yoge nagagerik, wundi nage kagak, aap endagembogut Ndawut nen, “Kwe Mbatiyeba unggwi woraawak nduk yo’nip o.” Yorage mbareegi, yoreegwaarak aap endagembogut wonage me unggwage nagagerik, owagam taati mi’ndak aret wonagagerak.

29-30 Mi’ndak wonage kagak, aap endagembogut Ndawut nen kwe nogo yoge, “An nen kat yokkege logonet, An aakumi inowe nendagembogut nobaane’me kat kaagaluk Talomo aret endagembogut a’nuk Iterali wone lengganogo yorage logogin o, yinuk, at Aliku Iterali inogoba Ala endage paga wone kumbuk mbanogo yokkereegirak nogo, o yogondak aret mippigin abet mba’nok nduk, aaningginpaaninggin noba wonage me, nagap ndaka eenik menggerak Aliku ALA endage paga yokkigi o.”

31 Yoge mbareegi, kwe Mbatiyeba nogo aap endagembogut owagam taati endobanggun yindumbunuk, enete nggween paga wanduk yinuk, yoge logonet, “Nogoba kendagembogut wa! Kendage mondok-mondok ki aret logogin o.”

32 Yoge mbareegi, aap endagembogut Ndawut nen ari logonet, “Aap Ala unde Tarok inom, aap Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, Yoyara aput Mbenaya inom, woraawak nduk wiiraanip o.” Yorage mbareegi, wiirogogwaarak wogo mbareegwa,

33 aap endagembogut nen yorage logonet, “It aap ninom yabu eeko menggaarak kinom nen an naput Talomo nogo, naguda paga kwippogo logomonggotik, wonok niyo eneeri wungge menggim Nggikon time nanip o.

34 Nogo logomonggotik, kat aap Ala unde Tarok inom, kat Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, kimbirak nen, At Talomo aakumi Iterali inowe endagembogut logowak o, yinuk, mippunuk, amburu eeppogo logomonggotik, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeko logonet, Talomo nogo ninowe endagembogut aret mippako o, yinuk, keekok yumunggup o.

35 Ndi, it Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage logowak nduk, mippigirak me, kit apit aret at eebe wonok an aakumi inowe nendagembogut logonet, wone lengganogo yorage minggim nobaane’me yorage logowak nduk, pi woraamunggup o.”

36 Yorage mbareegi, at Yoyara aput Mbenaya nen aap endagembogut nogo yoge logonet, “Wone ti abet aret yagandak me, wa! At Aliku kat nowe kendagembogut kogoba Ala nen wone ti, omaawi aret eerogo pege logogin o.

37 At Aliku ALA nen kat nowe kendagembogut karum wonage logonet, kendage tiyappagage nagagerak kwe, mbuuluk negen o. At Talomo perak, arum wonage logonet, endage nggwok lombok tiyappege logowak o,” yinuk, yoreegerak.

38 Yoge nagagerik, aap Ala unde Tarok inom, Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, Yoyara aput Mbenaya inom, aap Kereti mendek inom, Peleti mendek inom, it nen at Talomo nogo aap endagembogut Ndawut aguda paga kwippogo nogogwaarik, wonok niyo eneeri wungge menggim Nggikon nogome aret nogogwaarak.

39 Nogo nogogwaarik, aap Ala unde Tarok nen aakumi amburu eerogo mippiiga toolak Ala awooliya wurik me nen wonok nagagerak nogo, at Talomo anobak paga kilippunuk, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeko logonet, “Aap Talomo ninowe endagembogut mippogo o,” yinuk, keekok yogo nogogwaarik,

40 it aakumi abok aret nen at Talomo nogo aa’nduk punuk ambo’me wogo logonet, iniki ale’nggen kani omoonuk negen nggelok yinuk, nggawiwak mbanak oone eerit keekok agan wogwe iigak, nggween nuk eereegerak.

41 Ti yogwe nogo at Aroniya inom, it laago inom noorak nduk inayonggo pereegerak abok aret inom, laago lareegerak nogo awo nenok wonogwe me, aakumi keekok yogwe nogo inaruk koneneegwaarak. Ndi, at Yowap nogo nen oone nggwok eeka trompet oone pu eekwi aruk konengge nagagerik, it yorage logonet, “O kota paga aakumi keekok abu yogolik mendek yogwe ti, nonggop nduk yogwe o?”

42 Awo ari wonage me, at Ala unde Abiyatat aput Yonatan nogo nage mbareegi, at Aroniya nen, “Unggwi mok o.” Yoge nagagerik, “Kat aap kiniki abu warak keege minggirak me, wone obeelom wone wonok wage keegi o.”

43 Yoreegerak kwe, at Yonatan nen, “Abu lek o. At ninowe endagembogut Ndawut nen Talomo aap endagembogut logowak nduk, muk aret mippegerak o.

44 Mippege nagaarik, aap Ala unde Tarok inom, Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, Yoyara aput Mbenaya inom, aakumi Kereti mendek inom, Peleti mendek inom, it abok aret nen at Talomo nogo aap endagembogut aguda paga kwippogo nagaarik, wonok niyo eneeri wungge menggim Nggikon, Nanip o, yoragaarak

45 wonok nogo nagaarik, aap Ala unde Tarok inom, Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, nogo nen niyo eneeri wungge menggim Nggikon time nen at ninowe endagembogut aret logowak nduk, amburu kilippogo nagaarik, iniyokan wogo logonet, inale’nggen nen keekok yagaarak o kota abok aret ndak wake nogo karuk konenggendak o.

46 Togop me, o yogondak nen ninowe endagembogut logonet wone lengganogo yo’nirage obaane’me at Talomo nogo aret kwi’nari unggwigi o.

47 Ndi, aap endagembogut Ndawut inom yabu eeko menggaarak nogo, ninowe endagembogut Ndawut owagam nogo nagaarik, Ninogoba wa! yinuk, keyage wappogo logonet, at yogwi, Kogoba Ala nen kendagembogut tiyappagage logonet, kat wone lengganogo yorage menggenom nggwok aret eerogo pagage nagagerak kwe, mbuuluk negen o. Ndi, at kaput Talomo perak, endage tiyappege logonet, at wone lengganogo yorage logowam abu nggwok lombok eerogo pege logogin o. Yogo mbaka, aap endagembogut Ndawut nogo, nogo yege menggim nen ena wanduk yinuk, Ala alut eeke logonet,

48 At Aliku Iterali inogoba Ala nen o ne yogondak yi paga, Endagembogut logonet, wone lengganogo yorage menggim obaane’me mippege neyaawak o, yinuk, nombakerak nogo, o yogondak yi paga nobaane’me mippegerak kagarak me, endage tiyappege agarik o, yinuk, yoge kagarak o,” yoreegerak.

49 Ti yoreegerak paga at Aroniya inom laago noorak inayonggo pereegerak nogo, inogut nggigik yinuk, inalitak lombok ma’nogogwaarak.

50 Ma’nogwe iigak, at Aroniya nogo Talomo eebe paga agabiti ambik age nagagerik, mbe agan warogo wogogo menggam ogobakkigirik owak mippugu irip-irip to ari wonage nogo, eenggi piga wagagerak.

51 “At Aroniya nogo kat kendagembogut Talomo keebe paga agabiti nen warogo wogogo menggam ogobakkigirik owak mippugu irip-irip to ari nogo, eenggi piga nanuk, ari logonet, Aap endagembogut Talomo nen at ayeloman an yi, Wooluwak paga warigin lek o, yinuk, o yogondak yi aret wone kumbuk mbanogo yo’niruwak o,” yinuk, ari nogo, aap Talomo yori wogo mbareegwa,

52 at Talomo nen ari logonet, “At Aroniya iniki abu warak logonet, eerit nage kenok ti, at eeruwak ambiriluk ambi nggween paga wambigin lek kwe, maluk eeriyak koongge yelok kogwe kenok perak, at eebe teppuurak lek mondok aret wariyak o.”

53 Ari nagagerik, at Aroniya nogo warogo wogogo menggam time wonage me wa nawak nduk nappiyareegerak wonok wogo mbareegwa, at Aroniya nogo aap endagembogut Talomo wonage me unggwi wage nagagerik, abu’me enete wanduk yinuk, ayuk wuke mbareegi, at Talomo nen at yoge, “Kame nak o,” yoreegerak.

2 Ndawut awo kangga’lek logonet, irip paga
Talomo eeke logorak yoreegerak wone

1 At Ndawut nogo kambuurak eyom abu panggoni wage mbareegi, aput Talomo eeke logorak awoneninu kilirireegerak nogo yi aret.

2 “O nggween paga yime yi mendek ndi mendek abok aret lek age menggi kwak, an kogoba yi, kilu yuurak eyom panggoni wagaarak me, kat kiniki mondok kogogumbuk eeppatinuk logonet, aap wakaa’ngget mengga kwak logonu o.

3 Aap wakaa’ngget negen logonet, wone lengganak inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu inom, wone eeko logorak yugu inom, maluk eekwi iyo yorage menggerak inom, eeko logorak wone yugu mbuku Muta liiru mbaneegerak paga inom mbanak wonage nogo, abok aret nggirik-nggerok porogo logonet, at Aliku kogoba Ala nen eeke logorak yokkereegerak nogo abu liirogon eerit nage logonu o. Ti eeke keenok, yi o ndi o yi eekak ndi eekak eerit nege keegak, keenggime ngget-ngget aago mban wonage,

4 ndi, at Aliku ALA nen an eeriyak wone abuk nggaruk togon yo’nege logonet, Kat kapuri-kombowologwe nen it eerit nugwi nogo liippunuk, iniki inom, ineebe inom, abok aret noba panggombunuk, wone an yorage nogo ndak-ndak liirogon aret eekwi iinok, it Iterali inoweewi inendagembogut logonet, wone lengganogo yorogo menggam aap alik ambi mi’narigin lek kapuri-kombowologwe mban aret kobaane’me mi’narit wundi wogo logogun o, yinuk, yo’nereegerak nogo a’me nggelok ari, eeke kaamunggun o.

5 Ndi, at kwe Teruya aagaluk Yowap nen an eeppaneegerak nogo kat keenu aret o. At Yowap nen it Iterali ineegin warak inoweewi aap Net aput Abenet inom, aap Yetet aput Amata inom, wim nambuko logonet mban inooko menggaarak kwe, wim nambuka’lek it imbirak ugun wonogwe iigak, inooreegerak inamiya kiluk ari mbareegi, kambeegwaarak ti paga, at agabee’le paga inom, iyok ogut paga inom, inamiya yibuk-labuk eerak aret wonage me,

6 kat kiniki warak nen eeriyak mbake nogo eeppege logonet, at eeruwak kenen mbambunuk, aakumi kambunuk nogo menggam enaani nawak nduk, teppuurak mage o.
7 Togop eeppege logonet kwe, aap Nggileyat mendek Mbaritilayi apuri iinok perak, kat koweeluk Abatalom nen nooriyak nduk eerit nage kenok, an kole mbagangge mbareegi, it nen wo’nabeegwaarak me, it kat kinom mbi nunggwi nogo inom nonggo logowak nduk koonogo piige, inabuwa nen obeelom eeppiige, eeke logonu o.

8 Ndi, aap anebunu Mbeniyamin awi Mbakurim mendek, Nggera aput Timeyi perak, an o Makanayim nage me, puluk-pelak eerogo paneegerak kwe, ti’nuk, at nen an niyo Yoraran aa’nggi paga wonage me wo’nabi nage mbareegi, at Aliku ALA endage paga wone kumbuk mbanogo yoge logonet, An nawooluwak paga koorigin lek o, yinuk, yoreegirak kimbirak wonage nogo o.
9 An togop aret yoreegirak kwe, kat aap kiniki warak me at eeppuurak mbaremenggendak nogo eeppege logonet, at eeppaneegerak wonage kagak, kat nen, Oba lek o, yinuk, teppege keenok, iniki ugun nege logomenggerik, at eeruwak kenen mbambunuk, kambunuk nogo menggam enaani nawak nduk, teppuurak mage o. Ata, amiya tene agan aret unggwi nawak nduk, eeppunu o,” yinuk, yoreegerak.

Ndawut kambeegerak wone

10-11 At Ndawut nogo aap endagembogut age nagagerik, Iterali wone lengganogo yorage kagak, tahun 40 eereegerak. O Keboron wone lengganogo yorage kagak, tahun 7 eeke, ndi, o Yerutalem wone lengganogo yorage kagak, tahun 33 eeke, eereegerak. Eeppunuk, kangge nagagerik, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, at Agota kanggwi piya unggwogo menggam nogome eebe pi unggwogogwaarak.

12 Pi unggwogo mbareegwa, at ogoba Ndawut endagembogut logonet Iterali wone lengganogo yorage nagagim obaane’me aput Talomo kwi’nari unggwage logonet, Ndawut abu’me piige nagagim nogo, at unde a’nuk, wonage kagak, omaawi aret agagerak.

Talomo inarum wonage menggim omaawi eerogo pateegerak wone

13 Ne ambi paga kwe Kagit aagaluk Aroniya nogo Talomo agalo Mbatiyeba ka nage mbareegi, at Mbatiyeba nen Aroniya yoge, “Kat kiniki ugun aret pe’neya wagan ilik?” Yoge mbareegi, at Aroniya nen, “E o. Niniki ugun aret wagi o.” Yoge nagagerik, 14 ambi yoge logonet, “Wone mbuuluk ninikime wagarak ambi yokkiriyak wonage o.” Yoge mbareegi, at agalo nogo nen, “Yo’niru o.”

15 Yoge mbareegi, at Aroniya nen kwe Mbatiyeba yoge, “Nogoba Ndawut obaane’me an aret Iterali inowe nendagembogut logorak keenu aret o. It aakumi Iterali mendek abok nen inowe nendagembogut logorak nombakaarak kwe, ena laganogo nawuluk Talomo aret nogoba obaane’me endagembogut agaarak ti, Aliku ALA iniki koonggerak paga agaarak o.
16 Togop agaarak me, wone ambiriluk ambi yokkiriyak mbakirak me, yokkege neenok, Neebi, yugun o.” Yoge mbareegi, at Mbatiyeba nen, “Yo’niru!”

17 Yoge mbareegi, at Aroniya nen, “Nagalo o. Kat nen aap endagembogut Talomo yoremenggendak ti, Neebi, yokkirigin lek me, kwe awi Tunem mendek Abitak nogo, an aret kolaakit nduk, Talomo yoru o.”
18 Yoge mbareegi, at Mbatiyeba nen, “Op aret o. Kat yo’negendak me, kake nen aap endagembogut Talomo nogo yori nagin o.”

19 Yoge nagagerik, at Mbatiyeba nen Aroniya iniki mbareegerak nogo, yorikit nduk, aap endagembogut Talomo owagam ka nage mbareegi, aap endagembogut Talomo nen agalo keyage wappikit nduk, mi’nage nagagerik, abu’me etenggen wanduk yinuk, ayuk wureegerak. Ayuk wuppunuk, at aap endagembogut logonet wone lengganogo yorage menggim nogome kwi’na’nuk, kwi’nagak ambi eenggi abe’nggan pa’nggwe agalo kwi’nariyak ake, “Pi wa’nip o,” yoragagerak pi wogo mbareegwa, agalo nogo ti paga kwi’nagagerak.

20 Kwi’nage nagagerik, at Talomo yoge logonet, “An wone mbuuluk ambi ninikime wonage me yokkege neenok, Keebi, nombariyak ti, mage o.” Yoge mbareegi, aap endagembogut Talomo nen, “Yo’nege logot o, nagalo. Yo’nege keenok, an, Neebi, kombarigin lek o.”

21 Yoge mbareegi, at Mbatiyeba nen, “At kwe awi Tunem mendek Abitak nogo koweeluk Aroniya akwe aret kolaawak o.”

22 Yoge mbareegi, aap endagembogut Talomo nen at agalo yoge, “Kwe Tunem mendek Abitak ti, at Aroniya koloorak, nonggop nduk yo’nege agandik? At noweeluk aret me, nobaane’me ninowe endagembogut ariyak ti kunduk, op mba’nuk, yo’nege agandik? Ndi, ti yo’nege logomenggendik, aap Ala unde Abiyatat inom, kwe Teruya aagaluk Yowap inom, it kunduk, at abu’me mban logorak yo’niriyak mbakendak ya?”

23 Yoge nagagerik, “At Aroniya wone yo’negerak yi, onggo eebe aret warigin me, Aliku ALA owak mbanggi o. Ndi, owak mbanggirak yi, eeka’lek neenok, at Ala aaninggin alik lombok noba paniyak op aret o.

24 An nogoba Ndawut endagembogut logonet, wone lengganogo yorage nagagim obaane’me nendagembogut nu’lek logowak nduk, eeppanege, ndi, at wone abuk nggaruk togon yoreegerak nogo napuri ndarak paga mban aakumi inoweewi inendagembogut logowak nduk, eerogo panege, eereegerak Aliku ALA eenik menggerak endage paga at Aroniya ti, o yogondak yi paga aret kambuwak nduk, warogo pigin o,” yinuk,
25 aap endagembogut Talomo nen Aroniya waruwak nduk, aap Yoyara aput Mbenaya yoreegerak warogo pege mbareegi, aret kambeegerak.

Abiyatat eyabu lek eerogo pege, Yowap wake, eereegerak wone

26 At Talomo nen aap Ala unde Abiyatat nogo yoge logonet, “Kat eekendak paga kooke neenok, kambuurak op aret kwe, an nogoba Ndawut nage me, kaa’nduk a’nuk, at Aliku ninogoba ALA Itok Menggerak aloobut mbanak eewu’nuk nage, ndi, nogoba aaninggin-paaninggin oba wonage nogo, kat kimbirak ndak-ndak aret kage, eereegindak me, yogondak koorigin lek teppagagi o. Teppagagirak kwe, kat yime logorak lek kawi alom paga o Anatot time nak o,” yoreegerak.

27 At Talomo nen Aliku ALA unde wonagagerak Abiyatat eyabu lek eerogo pereegerak nogo ti, at Aliku ALA nen aap Ala unde Eli apuri inom o Tilo logonet eekwi iinok, yoragagerak nogo a’me lik yereegerak.

28 Ndi, at Yowap nogo Abatalom nen Ndawut tebenogo puwak nduk, inom iniki ambit a’nuk koonulik kwe, at Aroniya perak, imbirak iniki ambit a’nuk, kooneegerak me, at Talomo nen Aroniya wake, ndi, Abiyatat ame nappege, eereegerak wone nogo Yowap aruk konengge nagagerik, nggare agan Aliku ALA awooliya wurik me unggwi nage nagagerik, warogo wogogo menggam ogobakkigirik owak mippugu irip-irip to ari nogo eenggi pigaganeegerak.

29 “At Yowap nogo Aliku ALA awooliya wurik me time nage nagaarik, warogo wogogo menggam eraanu time wonage o,” yinuk, Talomo yogo mbareegwa, at nen Yoyara aput Mbenaya nogo yoge, “Aap Yowap ti, warogo pi nak o.”

30 Yoge mbareegi, at Mbenaya nogo Aliku ALA awooliya wurik me nogome unggwi nage nagagerik, Yowap yoge, “Aap endagembogut nen kat yime logorak lek wundi woraayok, yokkege agaarik o.” Yoge mbareegi, at Yowap nen, “Lek o! An yime kambuurak op aret o.” Yoge mbareegi, at Mbenaya nogo nen wone yoreegerak nogo wonok aap endagembogut nogo yori wage logonet, “Wone an yogop yoge mbaki, at nen ndogop yo’negerak o.”

31 Yoge mbareegi, aap endagembogut Talomo nen Mbenaya yoge logonet, “At Yowap nen alom lek kagak, aap inooreegerak inamiya an inom, an nowe-nawot inom, ninoba lenggenak wonage nogo lek aruwak nduk, at yegerak nogo ndak-ndak taati aret warogo punuk, nggween taambumunggun o.

32 At Yowap nen an nogoba Ndawut eenggo’lek kagak, aap Iterali ineegin warak inowe Net aput Abenet inom, aap it Yekura ineegin warak inowe Yetet aput Amata inom, at Yowap obaabut ndak-ndak lek it imbirak inobaabut abu abe li’lak mban eeko menggaarak iigak, at awooluwak paga inooreegerak me, inamiya kilireegerak ti, inane’me at Aliku ALA nen at aret eeppigin o.

33 It inamiya kilireegerak onggo at Yowap inom, at apuri-ombowologwe inom, mondok-mondok inoba luurik aret wonage logogin kwe, at Ndawut inom, ombowologwe inom, aaganapuri inom, endagembogut logonet wone lengganogo yorage menggim inom, at Aliku ALA nen iniki ugun tayenak mondok-mondok logowak nduk, eerogo piige logogin o,” yoreegerak.
34 Yoge mbareegi, at Yoyara aput Mbenaya nogo, Yowap wonage me nage nagagerik, wooluwak paga polonogo wareegerak kambeegerak me, eebe at ame karume endekem time aret nggween taambi nogogwaarak. 35 Ndi, aap inowe endagembogut Talomo nen at Yoyara aput Mbenaya nogo Yowap obaane’me ineegin warak inowe logowak nduk mippege, ndi, at Tarok nogo Ala unde logowak nduk, at Abiyatat obaane’me mippege, eereegerak.

Timeyi wareegerak wone

36 Eeke nagagerik, aap endagembogut nen, “Timeyi omok, yori nanip o,” yoragagerak yori nogogwaarak wage mbareegi, yoge logonet, “Kat o Yerutalem yime o wuppunuk logonet, endekem wundi naga’lek o Yerutalem yime mban logomunggun o.

37 Ndi, o Yerutalem mbo punuk niyo Kiriron nggaruppegak wunda namunggun kenok, Nooremenggaarak kambigin aret, mbake logonu o. Ndi, kooremenggaarak kamiya ti, kat kobaalombok koba lenggenak aret logogin o.”

38 Yoge mbareegi, at Timeyi nen aap endagembogut yoge, “Kat yo’negendak ti, op aret me, kat nowe kendagembogut nen an kayeloman yo’negendak ti, ndak-ndak aret eerikit o.” Yoreegerak nogo ndak-ndak at Timeyi nogo ambime naga’lek o Yerutalem time mban puk aret wonagagerak.

39 Ti’nuk, tahun 3 abu aret eeppunuk perak, at Timeyi ayeloman mini mbere mbaganit aakumi o Nggat mendek inowe endagembogut Maaka aput Akit wonage me nogogwaarak wonogwe iinok, “Kayeloman mini nogo o Nggat time wonogwe o,” yinuk, aap Timeyi yogo mbareegwa,

40 at Timeyi nogo wogonabi naakit nduk, ageledai amborowak paga kwi’nagak nogo mendek ageledai amborowak paga ndoombege nagagerik, ti paga kwi’na’nuk aap Akit o Nggat wonage me nage nagagerik, ayeloman mini nogo time wonogo mbareegwa, wogoren iyokan ame wagagerak.

41 “At Timeyi nogo, o Yerutalem nen o Nggat nage nagaarik, iyokan wagaarak o,” yinuk, Talomo yogo mbareegwa,

42 at Talomo nen, “Timeyi wii’nip o,” yoragagerak wiireegwaarak wage mbareegi, yoge logonet, “Kat kagabiti nen abeke logonok nduk, an aa’nduk wone yokkege logonet, Kat o Yerutalem mbo punuk endekenggwe wundi nage keenok, ti eyom paga aret kooremenggaarak kambumunggun me, wone kumbuk mbanogo yo’niru o, yokkege mbareegi, kat nen an yo’nege logonet, Kat yo’negendak ti op aret me, an ndak-ndak aret eerigin o, yinuk, kumbuk mbanogo an yo’nereegindak nogo lek a?

43 Togop aret yo’nereegindak kwe, at Aliku ALA endage kumbunuk, wone kumbuk mbaneegindak nogo nonggop nduk taganogo punuk, an eeriyak yokkereegirak nogo eeka’lek mbo pegendak?”

44 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “An nogoba Ndawut maluk ambik aret eeppereegindak nogo kat lombok keenu aret o. Kat ti eereegindak nogo at Aliku ALA nen kat koba aret eeppagagin kwe,
45 nendagembogut an Talomo perak, ale’nggen noba panege logonet, Ndawut endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage nagagim nogo, Aliku ALA enegen logogin me, mondok-mondok omaawi aret logogin o,” yoreegerak.

46 Yoge nagagerik, aap endagembogut Talomo nen Yoyara aput Mbenaya nogo yoge mbareegi, at Mbenaya nogo wundi nage nagagerik, aap Timeyi nogo warogo pereegerak aret kambeegerak. Ti eereegerak paga Ndawut endagembogut logonet, abu’me piinok, wonagagim nogo at Talomo inarum wonage kagak, nu’lek omaawi aret agagerak.

3 Talomo nen, “Niniki warak eerogo panu o,” yinuk, Ala yoreegerak wone
(2Mbin. 1:1-13)

1 Ti’nuk, at Talomo nogo aap endagembogut Metit mendek Pirawun apuluk kolaga waganeegerak paga, imbirak kunggolage nagagerik, Pirawun apuluk nogo wonok Ndawut Agota nogome pi wagagerak time wonage kagak, at awi o nggwok abe inom, Aliku ALA awi inom, yugum pak o Yerutalem yendok-wandok inom, abu aret wurogo pereegerak.

2 Aliku ALA endage tiyappogo logowam Ala awi awo wuka’lek kenok, it aakumi ake warogo wogogo menggam puut-puut time inalitik-inalitak ake warogo wogogo nogogwaarak.

3 At Talomo nogo nen Aliku ALA iniki kunik kaawak nduk, ogoba Ndawut nen eeke logorak wone lengganogo yoreegerak nogo, ndakndak eeke nagagerak kwe, warogo wogogo menggam puut-puut time warogo wogoge, obari abe kaga nogo mendek inom wogoge, eeke nagagerak.

4 O Nggibeyon nogo ti, puut paga ake warogo wogogo menggam mondok nggwok lombok wonagagerak me, ne ambi paga at Talomo nogo, warogo wogoriyak nduk time nage nagagerik, ake warogo kani kunggo menggaarak mendek seribu kuli wappunuk, ake warogo wogogo menggam nogo paga kani kuneegerak.

5 Kumbunuk o Nggibeyon nogome awo wonage logonet, ne ambi paga oonikiya nogo yege me, at Aliku ALA eebe aap Talomo nikka wage nagagerik, abinggaanggo paga yoge logonet, “Talomo wae. Kat nen, An nano mendek wo’niriyak, nombake kenok, wokkirikit nduk, nggino yo’niru o.”

6 Yoge mbareegi, at Talomo nen Aliku ALA yoge logonet, “Kayeloman an nogoba Ndawut nogo, kat kenggaanom paga li’lak mban eeke, iniki koonak wonage logonet, abe mban eeke, eeke kenok, at abuwa mba’nuk obeelom eeppit wundi wage logonet, aakumi inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage nagagim obaane’me yorage logowak nduk, aput wogoreegindak nogo yogondak neebe wonage yi aret o.

7 Togop aret me, Kaliku nogoba Ala wae. Nogoba Ndawut obaane’me kayeloman an aret inowe nendagembogut logokit nduk, mippanggendak kwe, an neebe awo tawe me, nendagembogut logonet, yi eekak ndi eekak eeke logorak an neenggo’- lek tit o.

8 Ndi, it aakumi kat kapuri Iterali miirogo piyareegindak, Ineebe yi kuli o, yinuk, ineenggi lingginiyak meek woneemaluk wonogwe yi, an kayeloman inenggela’me wonage minggirak me,

9 it kapuri aakumi Iterali ineebe woneemaluk wonogwe yi, ta nen inawone op mbangge logorak mbaken? An meek aret me, inawone mbangge logonet, Yi maluk, yi obeelom, liippunuk, inawone mbangge logokit nduk, an kayeloman niniki warak lombok eerogo panu o,” yoreegerak.

10 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Talomo nggino yoge nogo, “Abu op lombok aret yo’nege kagi,” mbake nagagerik,

11 at yoge logonet, “Kat nen nggino yo’negendak nogo ti, keenik nggorek logorak inom, keenggi warak eekkoloorak inom, kawim anggen kumbunuk inooriyak inom, eeppagarak nduk nggino yo’negembok. Ata, aakumi inawone amburu mbangge logonet, alom liippunuk mbangge logorak, Eeppanu o, yinuk, yo’negendak me,

12 kat mi’naga’lek keegak wonogogwaarak inom, mi’nagandak keegak logorak inom, ti kat ndak-ndak ambi lek aret o. Kat nggino yo’negendak ndak-ndak kiniki warak inom, yi wone ndi wone liippunuk yelok kage logorak inom, eeppagagin o.

13 Ti eeppagage logonet, kat kangga’lek awo keenik wonage keegak, eeppagaminggirak paga aap inendagembogut inenggela’me kat kokwak ambi arigin lek kat inirimbaga tiyanak logonok nduk, nggino yo’nirulik mendek keenggi warak ariyak inom, kendage tiyanak logorak inom, oba lunogo eeppagagin o.

14 Ndi, an yokkege minggirak nogo mugurok nage, eeko logorak wone inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu inom, kogoba Ndawut liirogon eeke nagagerak nogo kat ndak-ndak eeke, eeke keenok, keenik mondok nggorek logonok nduk eeppagagin o,” yinuk, yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, at Talomo nogo eenik age nagagerik, “Yi Ala nen aret nabi paga yo’negerak kagi,” mbake nagagerik, iyokan o Yerutalem woraanuk, Aliku ALA aloobut mbanak wone yugu yonggolak wonage me enaame taati mi’ndak logonet, Ala ake warogo wogogwi nogo mendek warogo kani kungge, Ala inom lambunik logorak ake warogo wogoge, eeke nagagerik, at awuri inom yabu eeko menggaarak nogo inake laago nggwok lareegerak.

Talomo nen kumi mbere inawone amburu mbaneegerak wone

16 Ne ambi paga kumi ya wuginakak mendek ineebe mbere aap endagembogut Talomo wonage me unggwi wogo nogogwaarik, owagam taati mi’ndak logonet,

17 kwe ore kwak nogo nen, “Nogoba o. Kwe yi, nimbirak ninawi ambit me wonogo logonet, naagaluk ndakirak o.

18 Ndappunuk, wonage neegak, nogo mbere yippunuk, nogo ambi yugwi paga kwe yi kunduk, aagaluk ndakerak o. Ndi, o time aakumi alik ambi ninom wonogolik at kwe yi, nimbirak ninalik mban monggoorak me, ti eyom nimbirak ninalik aret wonogoorak o.

19 Ninalik aret wonogoorak me, oonikiya nogo yugu logonet, at kwe yi aagaluk wimbegerak ami a’nuk nogobubu aan lebenggerak me, aret kanggerak o.

20 Kangge mbaki, oonikiya nogo iniki mbere eeke paga, an kayeloman nogo yege neegak, at aa’nduk eenik a’nuk, at aagaluk kanggerak nogo waganogo an nogome nggeloppi wage nagaarik, naagaluk eenik wonage nogo waganogo at ogome lamooppatinuk, puk agaarak o.

21 Puk agaarak me, an neenik age nagarik, an naagaluk nelak kunikit nduk eekirak mendek, elege yi, muk aret kanggerak kagarak o. Kage nagarik, ko’lu o weege mbaki, elege yi enete malik-malok eeke nagarik, Yi an naagaluk ndakirak etenggen lek aret kagarak o.”

22 Yinuk, awo yoge kagak, at kwe ore nogo nen, “Lek o. Eenik wonage ti, an naagaluk. Kanggerak ti, kat kaagaluk.” Ari mbareegi, kwe aa’nduk yoreegerak nogo nen, “Lek! Kanggerak ti, kat kaagaluk aret! Eenik wonage yi, an naagaluk aret,” yinuk, imbirak, “An naagaluk kat kaagaluk,” yogo logonet, at Talomo enggaanom paga taati wone wareegwaarak.

23 Wone wako mbareegwa, at endagembogut Talomo nen yorage logonet, “Kat ambi nen, Elege eenik yi, an naagaluk. Kanggerak ti, kat kaagaluk, ari. Ndi, kat ambi nen, Lek! Kanggerak ti, kat kaagaluk. Eenik ti, an naagaluk, ari, yinuk, yogwe kiigi o.”

24 Yorage nagagerik, “Paloowi ambi waganogo an nowagam ya’i pi woraanip o.” Yoragagerak pi wogo mbareegwa,
25 “Elege eenik wonage ti, paloowi paga oolo muundak poo’- nip o. Pooppunuk, peenok kwe ore wogogwi, peenok kwe ore wogogwi, ee’nip o,” yinuk, awuri yoragagerak.

26 Yorage mbareegi, kwe aagaluk eenik wonage nogo nen aagaluk abuwa nggwok lombok mbake nagagerik, aap endagembogut Talomo yoge logonet, “Ai, nogoba. Elege eenik wonage ti, wariyak mondok mage o. Ata, kwe ti aret wogoru o.” Yoreegerak kwe, kwe ore nogo nen, “Op aret yegerak me, poorogo puwak aret. Poorogo pege kenok, kat inom, an inom, nimbirak terak togon ninaagalogwe lek aret logowok o.”

27 Yoge mbareegi, at endagembogut Talomo nen, “Elege ti, wariyak mage o. At kwe aa’nduk oone yegerak ti, aagaluk aret me, elege eenik wonage ti, at aret wogo’nip o,” yinuk, yoragagerak.

28 At endagembogut Talomo nen kumi ti inawone mbaneegerak paga it aakumi Iterali mendek abok aret konenggo nogogwaarik, “Ala nen aakumi inawone amburu mbangge logowak nduk, iniki warak eeppereegerak ninowe endagembogut yi, Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

4 Talomo awuri inom eeko nogogwaarak wone

1 At Talomo nogo aakumi Iterali mendek abok aret inowe endagembogut age nagagerik, wone lengganogo yorage kagak,
2 it aap inendage tiyanak at inom eeko nogogwaarak nogo yi aret. At Tarok aput Atariya nogo ti, Ala unde wonage,

3 At aap Tita apuri Elikorep Akiya imbirak ti, o nogome wone ambi age kenok, liiru mbangga wonogwe, Akilut aput Yotapat ti, o nogome ake wu pugwi nogo porogo wonage,

4 At Yoyara aput Mbenaya nogo ineegin warak inowe wonage, It Tarok Abiyatat imbirak nogo Ala unde wonogwe,

5 At Natan aput Atariya ti, it aap o alitik-alitak unde menggaarak nogo inowe wonage, Natan aput Tabut ti, Ala unde logonet, aap endagembogut imbirak wone koongga wonage,
6 At Akitat ti, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik arum wonage, Ndi, at Abara aput Aroniram ti, it aap yabu eekwi oone omaawi paga wone lengganogo yoraga wonage, eeko nogogwaarak.

7 It aakumi Iterali wonogo menggam unde menggaarak abok aret nen, aap endagembogut ake inom, at ame yabu eeko menggaarak inake inom, tahun ambi tut ambit penengge paga at ambi nen mbi kuwak eerogo pi wagak, at ambi nen mbi kuwak eerogo pi wagak, eeko logowak nduk, at Talomo nen aap o unde ineebe 12 leenogo mippiyareegerak.

8 It aap ti inendage yi aret o. Aap Mben-Kut nen puut nggeloknggobok o Eparayim nogome wone lengganogo yorage,

9 Aap Mben-Ndeket nen o Makat inom, Taalibim inom, Mbet- Temet inom, Elon-Mbet-Kanan inom, wone lengganogo yorage,

10 Aap Mben-Ketet nen o Arubot logonet, o Toko inom, nggween Kepet abok aret unde me, wone lengganogo yorage,
11 Aap Mben-Abinarap Talomo apuluk kolaga Tapat kolagagerak nogo nen o Ndot puutpuut nogome wone lengganogo yorage,

12 Aap Akilut aput Mbaana nen o Taanak inom, o Megiro inom, o Yiteren ogu o Taratan peenok nggwe o Mbet-Teyan nen nok, Aben-Mekola nen nok, ene nggwe o Yokemeyan time inom, apit aret wone lengganogo yorage,

13 Aap Mben-Nggebet nen o kota Aramot-Nggileyat inom, aap Manate aput Yayit mendek yi awi ndi awi o Nggileyat wonogo menggam inom, o nggwok Mbatan o mbuuluk Aregop kota 60 mondok nggwok yugum yagat wurik, pak ambe mbuti tembaga paga mban mbanak wonagagerak nogome inom, wone lengganogo yorage,

14 Aap Indo aput Akinarap nen o Makanayim nogome wone lengganogo yorage,
15 Aap Akimaat Talomo apuluk kolaga endage Mbatamat kolagagerak nogo nen o Natali wone lengganogo yorage, 16 Aap Kutayi aput Mbaana nen o Atet inom, Alot inom, wone lengganogo yorage,

17 Aap Paruwa aput Yotapat nen o Itakat wone lengganogo yorage,
18 Aap Ela aput Timeyi nen o Mbeniyamin wone lengganogo yorage,
19 At Uri aput Nggebet nen it aap Amori mendek inowe endagembogut Tikon arum wonagagim inom, it o Mbatan mendek inowe endagembogut Ok arum wonagagim inom, o Nggileyat nogome alik aret wone lengganogo yorage, eeko nogogwaarak nogo ti aret o.

Talomo endage tiyak yereegerak wone

20 It aakumi Yekura mendek inom, Iterali mendek inom, ineebe lambunik mbini-kale’ngga niyo aa’nggi paga wonage nogo kokwak wonogo logonet, inambi inom, inagi inom, iniki ale’nggen paga nonggo nogogwaarak.

21 Ndi, at Talomo nogo, niyo Eparat wappunuk nok, aap Pilitin wonogo menggam nen, o Metit kuli, yi aap ndi aap inabu’me piinok wonogo menggam abok aret inowe endagembogut logonet wone lengganogo yorage nagagerak. At Talomo kangga’lek eenik wonage kagak, it aakumi o time wonogwe apit aret nen at Talomo abu’me logonet, at oone mban konenggwi, inarum wonage onggo wogori wogwe, eeko nogogwaarak.

22 At Talomo nogo, nogo ambit paga nenggak ake wonagagerak nogo yi aret. Tepung abe yigirik mendek karun kole me yonggolak seratus tiga puluh karun inom, tepung abe yigirik lek mendek karun kole me yonggolak dua ratus enam puluh karun inom,

23 tapi inanggenogona menggaarak inamok warak 10 inom, tapi inigen wogoren nugu menggaarak 20 inom, kambinndomba 100 inom, rusa inom, rusa owak nggorek nogo mendek inom, owak kuwagaluk inom, uuni enggaanok nggorek amok warak inom, ti mendek abok aret ne ambi paga mban nengge nagagerak.

24 At Talomo nogo niyo Eparat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe yibagan o Tipata panggombunuk nok, Nggata kuli, yi aap ndi aap inabu’me piinok wonogo menggam abok aret inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, o time abok aret abolok lek obeelom aret wonagagerak.

25 Abolok lek obeelom aret wonagagerak me, at Talomo kangga’lek eenik wonage kagak, it aakumi Yekura mendek inom, it Iterali mendek inom, o Ndan nen nok, o Mberetiyeba kuli, eyo anggur inom, eyo wuli inom, inalitik-inalitak unde wonogo logonet, iniki tayenak inale’- nggen paga aret wonogogwaarak.

26 At Talomo aguda nggweendo nikkenok nega inanggenogo empat ribu wurik wonage, ndi, awuri ineegin warak kuda paga nega ineebe dua belas ribu aret wonogwe, eeko nogogwaarak.

27 It aap inoweewi wone lengganogo yorogo menggam lombok nen aap endagembogut Talomo ake inom, at awuri inom mbi nonggo menggaarak inake inom, “Tut ambit, ndi penenak paga wonok ira wogo logorak,” yugu nogo, yi mendek ndi mendek ambi yobonogo wuppogo logolik abok aret li’luk ee’nuk ira wogo nogogwaarak.

28 At Talomo aanggumi kuda kwi’na’- nuk nega inake inom, kuda nggweendo nikkenok nega inake inom, “Iri’ngga yogop mbaninuk wogo logonu o,” yugu nogo ndak-ndak aret waabuk negen jelai anggen inom, owak inom, wonok, “Ndime pi wogo logonu o,” yugu nogome aret pi wogo nogogwaarak.

Talomo iniki warak logonet, eeke nagagerak wone

29 At Talomo nogo iniki warak inom, yi wone ndi wone mbet-mbet yelok koorak inom, ndi, mbini niyo aa’nggi paga neyanak menggi kwak, yi wone ndi wone alom abok eenu ariyak inom, Ala nen eeppereegerak me,

30-31 it aap oonegen lagi wage menggim pa’nggwe inom, it aap Metit mendek abok aret inom, at Eteraki mendek Etan inom, at Makon apuri Keman inom, Kalikon inom, Ndarara inom, it yi aap ndi aap abok aret iniki warak yi wone ndi wone abok aret ineenu kwe, at Talomo kwak ambi wonogo logolik o. At Talomo nogo ti, iniki warak yi wone ndi wone abu iya negen eenu wonagagerak me, endage yi aakumi ndi aakumi enaagan-ambokan wonogwe me nogome wiganinuk nage nagagerak.

32 Wone eegu elaarogo ari nagagerak alom nogo ti, ambik lombok tiga ribu aret. Ndi, ndawi pereegerak nogo ti, seribu lima aret wonagagerak.

33 Ndi, eyo-kale eeke menggerak inom, iri’ngga-kale’ngga mbuulogwembaalogwe wungge menggerak inom, abok aret eenu me, eyo kole nggabina puut Libanon paga wonage nogo kuli nen nugwa wumokot yugum paga lenggenak abok aret inawone mbiningge, wam inom, towe-pagi inom, yi mendek ndi mendek inaanogum paga nugu menggaarak inom, yi yikwe ndi yikwe inom, abok aret inawone mbiningge, eeke nagagerak me,

34 yi aap ndi aap inendagembogut o nggween paga menggaarak abok aret, Talomo iniki warak nen ari nogo konembunuk, at Talomo yi wone ndi wone ari nogo inaruk liirogon konenuwak nduk, inawuri nappiya wogo nogogwaarak.

5 Talomo Ala awi wuriyak pipuk eereegerak wone
(2Mbin. 2:1-18)

1 It aakumi o Tirut mendek inowe endagembogut Kiram nen Ndawut imbirak iniki kunik wonagagerak me, “At Talomo nogo ogoba Ndawut obaane’me endagembogut logowak nduk, amburu eerogo mippegaarak o,” yogwe nogo aruk konengge nagagerik, awuri inom eeko menggaarak nogo, Talomo wonage me nappiya wagagerak.

2 Nappiya wagagerak at Talomo owagam wogo mbareegwa, at nen aap Kiram wone yori nawak nduk, wone eerogo nappiige logonet,

3 “An nogoba Ndawut inom wim mbanak menggerak nen tu andogon-andogon abok aret at inom wim eeriyak nduk, mugurok nugwi iinok, inom wim eeke nagagerak kwe, at Aliku ALA nen at awim tebenogo piyoolik me, Aliku ogoba Ala endage ki logowak nduk, at awi wurulik nogo kat keenu aret o.

4 Togop aret kwe, o yogondak at Aliku nogoba Ala nen an wonage minggim nenaagan-nambokan o abolok lek ugun logowak nduk, eerogo paneegerak me, an ninom wim eekwi, aaninggin ambi noba age, eekwi lek aret o.

5 Togop aret me, at Aliku ALA nen an nogoba Ndawut yoge logonet, Peebi kat kobaane’me kaput nen inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logowak nduk, mippiminggirak nen nendage ki logowak nduk, nawi wuke logogin o, yinuk, yoreegerak nogo ndakndak, Aliku nogoba Ala endage ki logowak nduk, awi ti, an aret wurikit lak, ao, yinuk, niniki koonit nage agarik o.

6 Togop aret me, it aap o Tiron mendek eyo muukwi ineenu mengga kwak, aap nit ninenggela’me yime togop ambi muukwi ineenggo’lek nogo ti, kat keenu aret me, an nake eyo nggabina puut Libanon wonage nogo, kat kawuri nen muuppunuk, mbanogo panugo logowak nduk, yoret o. Mbanogo panugwi iinok, an nawuri nen kat kawuri yeenggwaarogo logogun me, kawuri yabu eeremenggaarak onggo, Yogop kuli wogoroorak o, yo’nege keenok, aret wokkirigin o,” yinuk, wone eerogo nappiyareegerak.

7 At Talomo nen wone eerogo nappiyareegerak nogo, at Kiram yori nogogwaarak konengge nagagerik, iniki ale’nggen abu alik negen age logonet, “At Aliku ALA nen aakumi ambik aret wonogwe ti, inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage logowak nduk, Ndawut aput iniki warak lombok eeppegerak me, an yogondak Aliku ALA endage alut eeke agarik o.”

8 Ari nagagerik, at Kiram nen Talomo wonage me wone eerogo nappiya wage logonet, “Eyo nggabina inom, kilu-kilu inom, nake pipuk eeru o, yinuk, wone eerogo nappiya wagandak nogo, an muk konenggirak me, kat mbakendak ti, ndak-ndak aret pipuk eeke logogin o.

9 Pipuk eerogo punuk, nawuri puurom Libanon nen wonok niyo nggwok yenggenak laut paga pi wambi wogwe iinok, keele maarogo niyo ogombaga lumbunuk, wonok pi woroorak yo’negenom time aret keele piinogo endekem wumbi wage neenok, kat nen wonok namunggun o. Ndi, it an name ninom minggirak inake, Inambi ndogop wo’niriyak o, ari neenok, nogo aret pipuk eerogo panege logomunggun o,” yinuk, eerogo nappiya wagagerak.

10 Wone eerogo nappiya wage nagagerik, at Kiram nen Talomo uugwe mbareegerak nogo ndak-ndak eyo nggabina inom, kilu-kilu inom, abok aret nappiya wagak eeke nagagerak.

11 Nappiya wagak eeke mbareegi, at Talomo nen Kiram ame menggaarak inake gandum karun kole yonggolak empat puluh empat ribu karun inom, tayitun amburu mburunogo togolowak yele-kole nderom dua ribu lima ratus me toolak inom, tahun ambi eekak paga nappiya wagak eeke nagagerak.

12 Ndi, at Aliku ALA nen, “Kiniki warak eeppagagin o,” yinuk, Talomo yoreegerak nogo ndak-ndak aret eeppereegerak me, at Kiram Talomo imbirak iniki ambit eeppunuk, “Nit yogop aret eeko logowok o,” yinuk, wone koonogo pereegwaarak.

13 Ndi, aap endagembogut Talomo nen oone omaawi paga lengganogo yorage kagak, eeko logowak nduk, aakumi Iterali inanebunu abok aret inenggela’me nen ineebe tiga puluh ribu aret leenogo piyareegerak.

14 Leenogo piyareegerak nogo yabu eekwi iigak, tut ambit penengge, ndi, iname wa’nuk wonogwe iigak, tut mbere penengge, eeko logowak nduk, ineebe sepuluh ribu mban nappiigak eeke nagagerak. Ti eekwi iigak, oone omaawi paga lengganogo yorage logorak inowe Aroniram aret mippereegerak.

15 Ndi, puut nggelok-nggobok paga yugum nggaganggo logorak ineebe delapan puluh ribu leenogo piige, ndi, yi mendek ndi mendek kaganggo logorak ineebe tujuh puluh ribu leenogo piige, eeppiinok,

16 it yabu eekwi iigak inarum logonet wone lengganogo yoragak eeko logowak nduk, ineebe tiga ribu tiga ratus aret leenogo piyareegerak.

17 Ndi, Ala awi owak kwippuurak yugum yo’nggok mondok omaawi mendek loonogo punuk, wonok woraawak nduk, at endage mbogut nogo nen wone lengganogo yoragagerak.

18 It o wuka at Talomo awuri inom, Kiram awuri inom, it aap o kota Nggeban mendek inom, it nogo nen Ala awi wuriyak nduk, yugum inom, eyo inom, pipuk eerogo pereegwaarak.

6 Talomo nen Ala awi wureegerak wone
(2Mbin. 3:1-14)

1 Aakumi Iterali mendek nogo o Metit mbo punuk wundi wogogwaarak iigak, tahun empat ratus delapan puluh eereegerak me, at Talomo nogo aakumi Iterali inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun kenagan eeppunuk, ambi eeke tut ambi penembunuk, tut ambi endage Tiwi penengge paga at Talomo nen Aliku ALA awi wurikit nduk, eereegerak.

2 Ndi, wuke logonet, irip nggorek agi-ogu nogo ti, metet 27 paga wakkagak wuke, ambe aru-ogwe ti, metet 9 paga wakkagak wuke, ndi, oolo kirin nggorek nogo ti, metet 13 eeppunuk, ambi oolo paga wakkagak mippege, eeke nagagerik,

3 o ko kole ogoorak akem kagak enaame endekenggwe wone mbanggak wuke logonet, o wurik ambe aru-ogwe ndakndak metet 9 paga wakkagak eerogo wuke, irip nggorek agi-ogu nogo ti, metet 4 eeppunuk, ambi oolo paga wakkagak eerogo wuke, eereegerak.

4 Eeppege nagagerik, pugagi ambe mbangge logonet, kobat endekem pa’nggwe ambe nggeloorak kagak, oome nggwe mban ambe wiganogo mambi wagagerak.

5-6 Mambi wage nagagerik, o ko kole ogoorak inom, mage lombok logowam inom, kobat endekem nabenak eraanu peenok-peenok inom, ambokan inom, ta’mban-mban kenagan wurogo punuk, ko ogoorogo pit nagagerak. Ogooke nagagerik, o ogu nggween paga wureegerak nogo ambe aru-ogwe ti, metet mbere eeppunuk, ambi oolo abu’me negen paga wakkagak wuke, o oolo wureegerak nogo ti, metet mbere eeppunuk, ambi oolo irimbaga wakkagak wuke, ndi, o oolo irimbaga wureegerak nogo ti, metet kenagan paga wakkagak wuke, eeke logonet, o wurik kobat nabenak eno pelenogo pit nookwak, eyo abo at paga kwippit nawak nduk, kobat nabenak eraanu yendok-wandok yugum nabenogo pit nagagerak.

7 Ala awi ti wuke logonet, yugum yanggunggo menggam time nen abu loonak amuni mbanogo pugu paga wukwi me, matelo inom, mbuti tegewa inom, mbuti mendek ogobakkigirik inom, ti mendek paga ogobakkigirogo wukwi, oone luk eekwi, ambi konengga’lek aret wonogogwaarak.

8 O nggween paga ogoorogo wureegerak tungga o ame unggwi nage menggim pa’nggwe mbaneegim nogo paga aakumi unggunuk, o oolo wurik me laganggak yuurak nduk, ya’na wurogo pege, ti’nuk, o oolo nen irimbaga laganggak ya’na wurogo pege, eereegerak.

9 Eeppege nagagerik, Ala awi eebe wurik pelan nippereegerak inom, oo’ngget negen eyo poorak paga yendok-wandok maareegerak inom, ti eyo nggabina paga mban mondok paalo eerogo wureegerak.

10 Eeke nagagerik, o eebe wurik eraanu ta’mbanmban wureegerak ogu nggween paga inom, oolo inom, irimbaga inom, alitak ogu nen agi metet mbere eeppunuk, ambi oolo abu’me negen wakkagak eerogo wureegerak nogo ti, oo’ngget negen eyo nggabina paga mban nabenogo pereegerak.

11 Ti abu aret eeke mbareegi, Aliku ALA nen Talomo yoge logonet,
12 “Kat o wuke yime logonet, eeke logorak wone ambi yokkiri o. Wone lengganak nogo mugurok nage, eeko logorak wone yugu nogo eerit nage, ndi, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu nogo abok aret liirogon porogo logonet mugurok nage, eeke keenok, kat kogoba Ndawut eeppuurak koonogo yoreegirak nogo aret eeppagage logogin o.

13 Eeppagage logonet, an napuri aakumi Iterali mendek nogo mbo piinok mbaganigin lek inenggela’me ninom aret logogin o,” yinuk, yoreegerak.

Ala awi wurik inikime ogobakkigireegerak wone

14 At Talomo nen Ala awi eebe wurogo pege nagagerik, inikime amuni mbaneegerak nogo yi aret.
15 O wurik inikime ti, eyo nggabina poorak paga nggween paga nen nabenit agi pelan warak kuli pege, ndi, eyo kilu-kilu kole poorak nogo paga, nggween paga ndoongge, eereegerak.
16 Eeke nagagerik, o wurik irip me akem time Ala inom lambunggak o mage lombok logowak nduk, metet 9 paga wakkagak ogoorogo punuk, nggween paga nen nok, pelan warak kuli eyo nggabina poorak paga nabenogo pit laganeegerak.

17 Ko irip me ogooreegerak enaame nggwe ko nggwok nogo ti, metet 18 aret wakkagagerak. 18 Ndi, o inikime nogo abok aret yugum paga wurik kin kookwak, eyo nggabina nogo paga mban nabenogo pit nage logonet, nggiyo ogut wakkagak ayo waganogo pege, iri’ngga anggen laambu kwak ayo waganogo pege, eereegerak.

19 Ndi, o wureegerak irip akem Ala inom lambunggak mage lombok logowam ogooreegim nogome Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak nogo, time logowak nduk, pipuk eerogo pege logonet,

20 agi-ogu inom, aru-ogwe inom, agi nippereegerak inom, abok ndak-ndak metet 9 mban wakkanet nagagerak. Wakkanet nage nagagerik, kobat akem nogo ti, mbuti emas at mendek paga mban tabak-tabak eerak paga nabenogo pege, obari abe kani kunggak eyo nggabina paga ogobakkigirik nogo paga nabenogo pege,

21 ko irip me ogooreegim inikime abok aret emas at mendek paga mban nabenogo pege, tungga mbaneegim nogome mbuti emas paga yonggon-yonggon yarogo tugunogo wurabit wage, eerogo pege nagagerik,

22 o wurik nogo inikime abok aret obari abe kunggo logorak Ala inom lambunggak o mage lombok logowam endekenggwe wonagagerak nogo inom, mbuti emas paga mban nabenogo pit nagagerak.

23 Ala inom lambunggak mage lombok logowam akem lombok ogoorogo pereegim nogome eyo tayitun paga malayikat negen kerub inogut mbere inanggup metet 4 eeppunuk, ambi oolo paga wakkagak ogobakkigirogo piyareegerak.

24 Eerogo piinok, kerub ambi a’naabit ambi a’naabit irip imbirak kunogo wakkagagerak ti, metet 4 eeppunuk, ambi oolo paga wakkagagerak me, a’naabit abeenok ti, metet mbere negen age, ndi, a’naabit abeenok ti, metet mbere negen age, eereegerak.

25 Ndi, kerub ore nogo ti, kerub aa’nduk wakkagagerak nogo ndakndak metet 4 eeppunuk, ambi oolo aret wakkagagerak me,
26 imbirak inanggup ndak-ndak metet 4 eeppunuk ambi oolo paga wakkagak ogobakkigirogo piyareegerak.

27 Kerub inogut ogobakkigirik mbere nogo, ina’naabit wiganak iigak, Ala awi wurik irip me lombok ogooreegim inikime kwippiyareegerak. Kwippiyareegerak nogo ti, at ambi a’naabit irip kobat nabenak paga kunogo pege, at ambi a’naabit irip kobat abeenok paga kunogo pege, eeppunuk, ina’naabit peenok imbirak irip kumbunuk logowak nen eerogo piyareegerak.

28 Eerogo piige nagagerik, malayikat negen kerub inogut mbere nogo ti, mbuti emas paga mban nabik-nabek eerogo piyareegerak.

29 Ogobakkigirogo piinok, o wurik ko irip me akem ogoorak inom, ko endekem oolo ogoorak inom, abok aret yendok-wandok kerub inom, eyo nggabu inom, iri’ngga anggen laambu inom, inogut wakkagak ayo waganogo pit nage,

30 ndi, o wurik ko irip me akem ogoorak inom, ko endekem oolo ogoorak inom, eyo nggween paga ndoonak nogo paga inom, mbuti emas paga mban nabenogo pit nage, eereegerak.

31 Ndi, o ko akem Ala inom lambunggak mage lombok logowam unggwogo logorak tungga ti, eyo tayitun paga ogobakkigirogo pege nagagerik, tu ambe mbanak inom, ambe peenok-peenok eyo mippugu inom, nogo ti, metet mbere negen paga wakkagak mbaneegerak.
32 Tungga eyo tayitun paga mbere ogobakkigirik nogo paga malayikat negen kerub inom, eyo nggabu inom, iri’ngga anggen laambu inom, inogut wakkagak ayo waganogo pege nagagerik, kerub inogut inom, eyo nggabu ogut inom, mbuti emas tabak-tabak eerogo punuk, nabenogo pit nagagerak.

33 Ti eereegerak ndak-ndak eyo tayitun paga ko nggwok ogoorogo pereegim tu unggwogo logowam ambe nogo ti, metet mbere eeppunuk ambi oolo abu’me negen wakkagak mbaneegerak.
34 Mbangge nagagerik, eyo kilu-kilu paga tungga mbere ogobakkigirogo punuk, nakwi-paakwi eeko logowak nduk, tungga mbere nogo irip agi-ogu pulu kunogo pereegerak.

35 Eerogo pege nagagerik, malayikat negen kerub inom, eyo nggabu inom, iri’ngga anggen laambu inom, inogut wakkagak ayo waganogo pege nagagerik, mbuti emas aan libik-lebek eerogo ayo wogo nogo paga nabenogo pit nagagerak.

36 Ti eerogo punuk, owa’nagat akem wurogo manabeegerak nogo ti, yugum loonak amuni mbanak paga ogowa kenagan endekenggwe wuke nagagerik, ogowa ambi akem nggwe eyo nggabina abe tabenak paga wureegerak.

37 At Talomo nen Aliku ALA awi wureegerak nogo ti, at endagembogut logonet, aakumi Iterali inarum wonage kagak, tahun kenagan eeppunuk, ambi eeke tut endage Tiwi penembunuk, owak kwippege, 38 ndi, inowe endagembogut logonet inarum wonage kagak, tahun 10 eeppunuk, ambi eeke tut 7 penembunuk, tut ambi endage, Mbun, penengge paga, “Ala awi ndogop aret wurikit o,” yinuk, iniki kooneegerak nogo abok aret li’luk age yobok togon wurogo pereegerak. Wuke kagak, tahun 7 -67 aret eereegerak.

7 At Talomo awi nggwok abe wukkolagagerak wone

1 At Talomo nen awi o nggwok abe age yobok togon wukkolage kagak, tahun 13 aret eereegerak.

2 Ndi, o nggwok ambi wureegerak endage, O Libanon Eyonggaame o, yinuk, toonogo pereegerak nogo wuke logonet, irip agi-ogu metet 46 wakkage, ambe aru-ogwe metet
23 wakkage, ndi, kirin mippereegerak nogo ti, metet 13 eeppunuk, ambi oolo wakkage,
eerogo punuk, eyo nggabina Libanon mendek paga eyak loonogo owak yerek-nggorek 4 kuli mbiginogo wurabit nagagerak. Eyo owak 4 kuli mbiginogo wurabak nogo paga eyo nggabina abe poorak muundu at paga karo-karo nagabit nagagerak.

3 Eyak wurabak paga muundu karokaro nagabeegerak nogo paga pelan 45 nappit nagagerak ti, oolo we kenagan wonage ti paga, alitak eyo pelan 15 mban aret nappit nagagerak. Nappit nage nagagerik, ogombaga eyo nggabina poorak paga oo’ngget maareegerak.

4 O wurik peenok-peenok pugagi kenagan-kenagan mban aruogwe ndak-ndak mban tiyarogon mbanogo pit nagagerak

. 5 Pugagi kenagan- kenagan aru-ogwe ndak-ndak mbanogo pit nagagerak nogo ti, ambe agi-ogu, aru-ogwe, abo ndakndak mbangge, tungga mbaneegerak nogo ti, ambe agi-ogu, aru-ogwe, abo ndak-ndak mbangge, eereegerak.
6 Ti eeppunuk, o wurik enaame wone mbanggak eyo eyak ambik mippit wundi wagagerak irip agi-ogu ti, metet 23 wakkage, ndi, aru-ogwe ti, metet 13 eeppunuk, ambi oolo paga wakkage, eerogo punuk, enaame eyak paga mban awe kole negen eerogo pege, tu unggwagak iniyok pegak ogobakkigirogo pege, eereegerak.

7 Eerogo pege nagagerik, at Talomo logonet aakumi inawone amburu mbanogo inowak loongge logowam o nogo eegu kunogo wuppunuk, ogu nggween paga ndooneegerak nen nok agi pelan wareegerak kuli, eyo nggabina poorak paga mban nabenit lagi nagagerak.

8 Ti eerogo punuk, o wurik kagak ambokan tayorogon time Talomo awi o nggwok abe logowam wureegerak nogo ti, o aakumi inowak loongge logowam inikime eyo nabeneegerak ti ndak-ndak nabenogo pege nagagerik, ti’nuk, at akwe aap Pirawun apuluk waganeegerak awi nogo ti, inowak loongge logowam inikime eyo nabeneegerak nogo ndak-ndak mban aret nabenogo pereegerak.

9 Owa’nagat ambokan wurik nen enaame wurik kuli, o oolo wurit nagagerak nogo abok aret ogowa pugu nen nugwa irip kuli ti, yugum mondok omaawi iya mendek abo mbaniyak yugu ndak-ndak nggege paga endekem-akem mbanogo punuk, wureegerak.

10 Ndi, wurit nage logonet, ogowa yugum nggwok omaawi mendek ando metet 4 eeppunuk, ambi oolo paga wakkagak kwippit nage, ando metet 3 eeppunuk, ambi oolo paga wakkagak kwippit nage, eereegerak.

11 Ndi, ogowa pugu irimbaga ti, yugum abu omaawi mendek abo mbaniyak yugu ndakndak mbanak inom, eyo nggabina poorak inom, nogo paga wureegerak.
12 Ndi, owa’nagat nggwok yendokwandok yugum abe loonak ogowa kenagan endekem nggwe wurogo pege, ogowa ambi akem nggwe eyo nggabina abe tabenak paga wurogo pege, eereegerak. Ndi, Aliku ALA awi wurik owa’nagat ti inom, wone mbangga enaame wurik inom, togop ndak-ndak aret wurogo pereegerak.

Yi mendek ndi mendek Ala awi wurik me logowak nduk,
pereegwaarak wone
(2Mbin. 2:13-14)

13-14 Aap ambi endage Kuram, o Tirut wonagagerak. At agalo kwe togwe me, anebunu Natali mendek. Ndi, ogoba awi kunduk, Tirut mendek me, at nogo mbuti tembaga paga yi mendek ndi mendek ogobakkigike nagagerak. Ndi, aput Kuram kunduk, mbuti tembaga paga yi mendek ndi mendek ogobakkigike eenu logonet, eenggi amburu abu alik negen wonagagerak me, wa nawak nduk, at endagembogut Talomo nen aap nappiyareegerak wonok wogo mbareegwa, eeke logowak nduk, aap endagembogut Talomo nen unde eeppereegerak nogo abok aret eeke nagagerak.

Mbuti tembaga paga eyak mbere ogobakkigireegerak wone
(2Mbin. 3:15-5:1)

15 O awe eyak mbere mbuti tembaga paga agi nggorek metet 8 paga wakkagak ogobakkigike, eyak nogo eebe yendok-wandok metet 5 eeppunuk, ambi oolo wakkagak ogobakkigike, eerogo pege nagagerik,
16 eyak mbere nggorek ogobakkigireegerak irip nogo paga kwippuwak nduk, mbuti tembaga paga metet mbere eeppunuk, ambi oolo abu’me negen ogobakkigirogo eyak irip mbere nogo paga kwippege, eeke nagagerik,

17 eyak mbere mippuurak irip mbuti tembaga paga ogobakkigirik kwippugu nogo paga, mbuti omanggen paga yum ogut negen yigogo eyak ambit paga 7 tugunogo pege, ambit paga 7 tugunogo pege, eerogo pit nage nagagerik,

18 eyak kwippugu nogome etenggen abe aruwak nduk, yum ambit tugunik nogo paga eyo delima anggen ogut wakkagak ne mbere yendokwandok eerogo pit nage, ambit tugunik nogo paga eyo delima anggen ogut wakkagak ne mbere yendokwandok eerogo pit nage, eerit yum 7 tugunik nogo paga togop mban eerogo pit nagagerak.

19 Ndi, o nggwok wone mbanggo logowam wureegerak enaame eyak mippuurak irip me kwippereegerak eebe nogo ti, waambi anggen negen ogobakkigirik nggorek metet mbere negen aret me,

20 eyak mbere mippuurak irip kwippugu me yum yugu tugunogo pereegerak eraanu mangkok ambe paganak negen obogum ku eerogo pereegerak irimbaga eyo delima anggen ogut wakkagak dua ratus kuli yendok-wandok eerogo pege, eeke nagagerik,

21-22 eyak mippuurak irip me mbuti tembaga paga waambi anggen negen logowam peenokpeenok mippereegerak. Ambi o ame pa’nggwe eyak mippereegerak nogo endage, Yakin, toonogo pege, ndi, ambi o omarip paga pa’nggwe mippereegerak nogo endage, Mbowat, toonogo pege, eereegerak.

Mbuti tembaga paga togolowak kole ogobakkigireegerak wone

23 Nogo eerogo pege nagagerik, togolowak endage, Niyo Yenggenak, mbuti tembaga paga ogobakkigike logonet, eebe kole yimun-namun aago ambe yibagan-enebagan metet 4 eeppunuk, ambi oolo wakkagak eerogo pege, irip agi tiyanak nogo metet mbere eeppunuk, ambi oolo wakkagak eerogo pege, ndi, keele yendokwandok metet 13 eeppunuk, ambi oolo wakkagak eerogo pege, eeke nagagerik,

24 togolowak ambe abu’- me nggiyo yugu negen ne mbere yendok-wandok eerogo pit nage logonet, metet oolo ari nage kenok nggiyo 10 yugu kwak eerogo pege, metet oolo ari nage kenok nggiyo 10 yugu kwak eerogo pege, eerit yendokwandok eerogo pit nagagerak.

25 Pit nage nagagerik, lembu inogut 12 eerogo punuk, inakom ambit me akem mban eerogo piinok, kenagan ti, ina o omarip paga pa’nggwe nappiige, kenagan nogo ti, ina oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe nappiige, kenagan nogo ti, ina o ame pa’nggwe nappiige, ndi, kenagan ti, ina oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nappiige, eerogo piige nagagerik, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak nogo, waganogo lembu ogut eerak nogo inali’luk paga kwippereegerak.

26 Togolowak obogum kumbin pereegerak nogo ti, aakumi ineenggi tabak kokwak aret. Ndi, ambe ti, mangkok ambe waambi anggen awo ambe pagangge menggi kwak aret me, togolowak nogome niyo tooliyak kenok ti, nderom dua ratus dua puluh me, tooliyak pogom aret wonagagerak.

Mbuti tembaga paga ineenggi kookak wonok
negak ogobakkigireegerak wone

27 Ti eeke nagagerik, niyo toolak wonok negak mbuti tembaga paga 10 kuli ogobakkigike logonet, inambe agi-ogu inom, aru-ogwe inom, ti metet mbere paga mban wakkage, inirip nggorek metet ambit eeppunuk, ambi oolo abu’me negen wakkage, eereegerak.

28 Ti eereegerak nogo ti yogop aret. Niyo toolak wonok negak nogo ti, owak unggutunggut mippunuk, eyo tabak paga eeben agi-ogu aru-ogwe nabenogo pege,
29 owak unggut-unggut mippugu eyo tabak nabenak nogo paga inom, owak unggut-unggut mippugu nogo paga inom, singa kwak, lembu kwak, malayikat negen kerub kwak, inogut eerogo pit nage nagagerik, singa-lembu inogut irimbaga-abu’me mbuti tembaga paga iri’ngga anggen yugu kwak ayo waganogo pit nage,

30 niyo toolak wonok negak nogo abok aret abena mbuti tembaga paga owak ogobakkigirogo karo-karo nappunuk, iniyok 4 mban mbuti tembaga paga ogobakkigirogo punuk, owak karo-karo irip-irip nogo paga limbege, ndi, togolowak yelek togon wangge kero, ko warak logorak 4 mippunuk, togolowak at paga panggonogo kwippit nanuk, mippugu ti paga iri’ngga anggen yugu kwak ogobakkigirogo pit nage,

31 niyo toolak wonok negak ambe yimun-namun eerak inikime ogu metet oolo wakkagak togolowak akom kwippunuk, mbuti tembaga paga yengget-wangget komaarogo pege, komaarogo pugu paga nen nok, irip agi ti, metet oolo irimbaga negen pereegerak me, ambe yimunnamun eerak paga ayo waganogo pege, ndi, eyo peenok-peenok nabenak nogo ti, yimun-namun eerak lek aanunggut yinggak-unggwagak eerogo pege, eereegerak.

32 Ndi, niyo toolak wonok negak nogo, abena owak tembaga paga karo-karo nappunuk, iyok 4 ti paga linik irip nogo ti, metet oolo irimbaga negen aret eereegerak.

33 Eeke logonet, iyok ogobakkigireegerak nogo inom, iyok nen nombok-kombok eeke logorak karo-karo nappugu inom, iyok irip-irip inom, iyok paga mbuti omanggen nappet-wappet eerak inom, iyok oolo amun wogo inom, abok aret nggweendo wim eeko menggaarak iyok ogobakkigirik kokwak eerogo pereegerak.

34 Niyo toolak wonok negak alitikalitak unggut 4 nogo paga ineenggi pigaganggak irip to eerogo pege,
35 ndi, eyo agi-ogu, aru-ogwe nabenak irimbaga yendok-wandok komaarogo nappereegerak nogo ti, metet abu teberogon wakkagak eerogo pege nagagerik, ko warogo mippugu inom, eyo nabenak inom, at paga etenggen ambit kunogo pege,

36 ko warak mippugu inom, eyo nabenak inom, nogo paga tenak wonage kenok, malayikat negen kerub kwak, singa kwak, eyo nggabu kwak, ayo waganogo punuk, iri’ngga anggen yugu kwak yendokwandok ayo waganogo pit nage, eereegerak


. 37 Niyo toolak wonok negak 10 ogobakkigireegerak nogo ti, eeluando lek etenggen inom, irip inom, abok ndak-ndak eerogo ogobakkigireegerak nogo ti aret.

38 Ti abu aret eeppege nagagerik, togolowak tenggap kwak tembaga paga 10 kuli ogobakkigirogo pege logonet, ambe kole metet mbere wakkagak eerogo pege, inikime tooliyak ti, 4 nderom me, tooliyak kwak aret ogobakkigirogo pege, eerogo pit nage nagagerik, niyo toolak wonok negak 10 ogobakkigireegerak nogo paga eengge ndak-ndak aret kwippit nagagerak.

39 Kwippit nage nagagerik, 5 waganogo Ala awi wurik me o ame pa’nggwe pege, ndi, 5 nogo waganogo o omarip paga pa’nggwe pege, eeke nagagerik, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, ogobakkigireegerak nogo, waganogo Ala awi wurik irip me oonegen lagi wage, o ame unggwi nage, eeke menggim pa’nggwe puulik oolo taati aret kwippege, eereegerak.

40 Ti eerogo pege nagagerik, togolowak tenggap kwak inom, nggween tege inom, togolowak niyo kilirogo pit nagak inom, ogobakkigirogo pereegerak. Ala awi wurik me yi mendek ndi mendek logorak endage liiru mbaneegerak wone At Kiram nen Aliku ALA awi wurik me logorak yi mendek ndi mendek eeriyak aap endagembogut Talomo nen yoge mbareegi, wobok togon eereegerak nogo yi aret.

41 Eyak yo’nggok mbere mippereegerak inom, eyak mbere irip kwippuurak mangkok ambe paganak kwak ogobakkigireegerak inom, eyak irip kwippugu mangkok ambe paganak kwak nogo paga etenggen abe kaawak nduk, yum yugu tugunik negen ayo waganeegerak inom,

42 yum yugu tugunik ayo wogo eyak mbere irip mangkok negen eerogo kwippugu nogo paga etenggen abe kaawak nduk, eyo delima anggen empat ratus paga ne mbere yendok-wandok eerogo pit nagagerak inom,
43 niyo toolak wonok negak 10 kuli togolowak tenggap kwak eengge ndak-ndak ogobakkigireegerak inom, 44 lembu 12 inali’luk paga togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, kwippereegerak inom,

45 togolowak tenggap kwak eege, nggween tege eege, togolowak niyo kilirogo pit nagak eege, ogobakkigireegerak inom, yi mendek ndi mendek Aliku ALA awi wurik me logorak at Kuram nen eeruwak nduk, aap endagembogut Talomo nen yoge mbareegi, mbuti tembaga paga mban ogobakkigirogo pit nagagerak nogo ti aret.

46 Aap endagembogut Talomo nen yi mendek ndi mendek, “Eeru,” yoreegerak nogo ti, o Tukot inom, Taratan inom, aru-ogwe nakkagak niyo Yoraran kobappaga time nen nggween nggabok paga yi mendek ndi mendek ogobakkigiriyak nogo, wakkagak eerogo punuk, mbuti tembaga amburu eerak nogo, wakkagak eerak me time kilirogo punuk ogobakkigireegerak.

47 Yi mendek ndi mendek at Talomo nen, “Eeru,” yoge mbareegi, mbuti tembaga paga eereegerak nogo ti, ambik mbuti tembaga aaninggin wakkoorak meek aret me, at Talomo nen aaninggin wakkoolik mbo pereegerak aret o.

48 At Talomo nen yi mendek ndi mendek abok aret Aliku ALA awi wurik me logorak ogobakkigireegerak nogo ti, mbuti emas paga Ala ake warogo wogogo logowam inom, mbuti emas paga Ala wonage mbaruwak nduk, oroti worarogo pegak eyo ndoonak inom,
49 mbuti emas at mendek paga mban ndi wuninik alom ogobakkigirik o ko ogoorak Ala inom lambunggak akem manggagak endekenggwe eenggi abe’nggan pa’nggwe 5 pege, eenggi kwaare’nggan pa’nggwe 5 pege, eereegerak nogo inom, mbuti emas paga iri’ngga anggen yege menggi kwak eerak eege, ndi wunanggak eege, paando eege, ogobakkigirik inom,
50 mbuti emas at mendek paga mban niyo tookak eege, ndi abo mbanggak waruk eege, niyo kilirogo pit nagak togolowak eege, niyo kombet waka eege, kaninggen ndoongga eege, ogobakkigirogo pereegerak inom, ndi, mbuti emas paga o ko akem Mage Lombok Menggim tungga nabeneegerak nggelenggele eege, Ala awi wurik ko kole me unggwagak tungga ambe nggele-nggele eege, eereegerak inom, nogo ti aret.

51 Yi mendek ndi mendek Aliku ALA awi wurik me logorak nogo at endagembogut Talomo nen abu li’luk eerogo wuppege nagagerik, at ogoba Ndawut nen Ala ake leenogo pereegerak mbuti perak inom, mbuti emas inom, yi mendek ndi mendek Ala awi wurik me eekak inom, abok aret waganogo Aliku ALA awi wurik me pogo logowam nogome pi unggwagagerak.

8 Ala aloobut mbanak Ala awi wurik me pi unggwagagerak wone
(2Mbin. 5:2-6:2)

1Ne ti eyom paga aap endagembogut Talomo nen Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak Ndawut Agota o Tiyon wonage nogo, piyaninuk woraawak nduk, aakumi Iterali inoweewi inom, it Iterali inogobamini wone kenaaka inom, it Iterali ndarak ndegek lombok inarum menggaarak inom, abok aret, “Nowagam o Yerutalem wa’- nip o,” yinuk, yoragagerak.

2 Yorage mbareegi, tut 6 penembunuk, ambi penenak endage Etanim nogo paga inale’nggen nen laago lariyak eyom panggoni wage mbareegi, it aakumi Iterali abok aret at endagembogut Talomo owagam kuwak ari wogogwaarak.

3-4 It aap Iterali inoweewi nogo abok aret kuwak ari wogo mbareegwa, it aap Ala unde kunduk, it Lewi mendek kunduk, nogo nen Aliku ALA aloobut mbanak inom, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik inom, yi mendek ndi mendek inikime leenak menggerak inom, abok aret piyaninuk,

5 aap endagembogut Talomo inom, it Iterali at owagam kuwak eeri wogogwaarak nogo abok aret inom, wonogwe me, inowagam pi wogo mbareegwa, it apit nen inaanggumi kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, Ala ake warogo wogoreegwaarak. Wogoreegwaarak nogo ti, ambik aret me, ineenggi lingginggwi, “Yi kuli o,” yinuk, yogwe, eeriyak mondok meek aret agagerak.

6 Ti eeppunuk, it aap Ala unde nogo nen Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak nogo wonok, Ala awi wurik ko akem abu mage alik leenak logowam ake ogoorogo pereegim nogome, pi unggwogo nogogwaarik, malayikat negen kerub inogut aago ina’naabit wiganak abu’me time pereegwaarak.
7 Pogo mbareegwa, Ala aloobut mbanak inom, eyo eewu’nuk negak inom, pereegwam irimbaga malayikat negen kerub inogut aago nogo ina’naabit peenokpeenok wigambunuk, nobapporogo wonogogwaarak.

8 Eyo eewu’nuk nogo menggaarak nogo, nggorek lombok me, ko akem manggagak endekenggwe mage menggim pugu me, irip kin kogo nogogwaarak kwe, mage menggim endekem nen inigen kaga’lek aret wonagagerak me, o yogondak kuli togop aret wonage o.
9 Ala aloobut mbanak nogome ti, alik ambi inom yonggolak logolik. Ata, it aakumi Iterali mendek o Metit nen wundi wogo nogogwaarik, puut Korep paga ari wogogwaarak wonogwe me, at Aliku ALA nen aakumi Iterali inom wone koonogo pereegerak yugum tabak mbere paga mbanak Muta yonggoleegerak nogo mban aret wonagagerak.

10 It aap Ala unde nogo mage menggim nen endekem wundi wogo mbareegwa, Aliku ALA awi wurik me ndugwi yagabit eerogo pi unggwagagerak.

11 Ndugwi ti, Aliku ALA abinak aret me, at awi wurik me yagabit aago mbareegi, it aap Ala unde nogo nen Ala awi wurik me yabu eeriyak meek aret agagerak.

12 Togop aret age mbareegi, at Talomo nen Aliku ALA yoge, “Kaliku ALA nen ari logonet, An o ndugwi yumaak aago enggela’me wonage minggirak, yereegindak me,

13 kat kawi wurik me mondok-mondok logonok nduk, kake kawi abu abe alik negen aret wurogo pagagirak yi ket o,” yinuk, yoreegerak.

Ala nen Ndawut yoreegerak a’me nggelok ari kenok,
ale’nggen inoba piyareegerak wone (2Mbin. 6:3-11)

14 It aakumi Iterali wonogwe abok aret awo mi’ndak wonogwe me, at Talomo nen ena mela yinuk, ale’- nggen inoba piige logonet,

15 “At Aliku aakumi Iterali inogoba Ala oone lombok paga nen nogoba Ndawut koonogo yoreegerak nogo, at nen aret a’me nggelok togon eerogo pereegerak me, endage tiyappuwok o.

16 At Aliku ALA nen ari logonet, O aa’nduk an napuri aakumi Iterali o Metit nen wogoren wundi wagagirak kuli nen aakumi Iterali inanebunu lombok abok aret inenggela’me o kota an nendage ki logorak nawi wuriyak ambi leenogo puulik kwe, endagembogut logonet, napuri Iterali inarum logowak nduk, at Ndawut aret leenogo mippigirak o, yinuk, yereegerak nogo o.

17 Togop aret me, nogoba Ndawut nen Aliku Iterali inogoba Ala endage ki logorak awi wuriyak iniki kooneegerak Aliku ALA nen nogoba Ndawut yoge logonet, An nendage ki logorak nawi wuriyak kiniki koonggendak nogo ti, abu op aret koonggendak kwe,

19 kat nen wurumunggun lek o. Ata, nendage ki logorak nawi wuriyak nogo ti, kat lombok kaput ndaremenggendak nen aret wurigin o, yinuk, yoreegerak o.

20 At Aliku ALA nen wone koonogo yoreegerak nogo, a’me nggelok ari logonet, at Aliku ALA yoreegerak ndak-ndak, an nogoba Ndawut obaane’me age nagarik, napuri Iterali nabu’me piinok, inawone koongge minggirak me, Aliku aakumi Iterali inogoba Ala endage ki logowak nduk an nen aret at awi wukirak yi o.

21 Aliku ALA nen nit ninombomini o Metit nen wogoren wundi wage logonet, wone inom koonogo pereegerak aloobut mbanak me yonggolak wonage nogo logorak awi wukirak o,” yinuk, yoragagerak.

Talomo nen tamban eereegerak wone
(2Mbin. 6:12-42)

22 Yorage nagagerik, at Talomo nogo Aliku ALA ake warogo wogogo logowam ogobakkigirik me enaame taa’nogo mi’nari nage nagagerik, aakumi Iterali wonogwe abok aret inenggaanom paga eenggi mbogut paga nippege nagagerik,

23 Aliku ALA yoge logonet, “Kaliku Iterali inogoba Ala wae. Mbogut paga inom, nggween paga yime inom, kat Ala kokwak ambi wonage abu lek aret o. It kayeloman mini nen iniki inom, ineebe inom, mondok nggaruk togon kat paga panggombunuk, kenggaanom paga liirogon eerit nogo menggaarak nogo, kiniki kunik aganake logonet, kinom wone koonogo pereegindak nogo mbeyok yukwak, a’me nggelok eeke menggendak me, wa!

24 Kat kayeloman nogoba Ndawut koonogo yoreegindak nogo, a’me nggelok eeke, ndi, koone paga lombok koonogo yoreegindak nogo, kat nen aret eerogo pege, eekendak nogo ti, o yogondak yi aret aga o.

25 Togop aret me, Kaliku aakumi Iterali inogoba Ala wae. Kat kayeloman an nogoba Ndawut yoge logonet, Kat an nenggaanom kiniki koonak obeelom mban eeke menggendak kokwak, kapuri ndaganabemenggendak ndak-ndak liirogon mban eekwi iinok, an nenggaanom paga aakumi Iterali inarum logonet, wone lengganogo yorage logorak nogo ti, kat kapuri mban aret inendagembogut logonet, eeko logogun o, yinuk, wone koonogo yoreegindak nogo, a’me nggelok yuwak nduk, liirogon aret eeke logomunggun o.

26 Togop aret me, aakumi Iterali inogoba Ala wae. Kayeloman nogoba Ndawut wone koonogo yoreegindak nogo, o yogondak aret kin aruwak nduk, eerit nage logot o.

27 Togop aret kwe, kat Ala o nggween paga yime logorak op mbaken? O mbogut paga inom, mbogut irimbaga kunduk inom, abok aret ti nggwok aret wonage kwe, kat logorak endak lek me, kat logorak kawi wurogo pagagirak yi ti, abunuk mbuuluk aret o.

28 Togop aret kwe, Kaliku nogoba Ala wae. An kayeloman nen nggino yokkege logonet, tamban eeke yi, kena koonogo pe’neege, o yogondak kenggaanom paga an kayeloman nabuwa nggo-nggo logonet yokkege yi, karuk konengge, eeru o.

29 Kat nen ari logonet, Time nen nendage ki logowam, yereeginom wurik yi, o liingge-oonikiya kenegen wagangge logot o. Kenegen wagangge wonage me, an kayeloman nena o wurik me yime na’nari wa’nuk, tamban eeke neenok, karuk konengge logomunggun o.
30 An kayeloman nggino yokkege, ndi, kapuri aakumi Iterali ina o wurik me yime na’nari wa’nuk, tamban eekwi, eekwi niinok, kat menggenom mbogut paga wonage logonet, karuk konenu o. Ndi, konengge logomenggendik, ninomaluk lek eerogo pinanumunggun o.

31 Ndi, aap ambi nen oreeluk ambi maluk eeppege kenok, An maluk eeppuulik o, yinuk, kat kawi wurik me kake warogo wokkegak ogobakkigirik enaame taati nen wone kumbuk mbani woraawak nduk, yoruwak o.

32 Ndi, kumbuk mbani wage kenok, kat mbogut paga wonage logonet, karuk konembunuk, it kat kayeloman mini inowak looninake logonet, at ambi maluk abet aret eeke kenok, at eeremenggerak onggo ndak-ndak oba kwippege, ndi, at ambi maluk eerulik kin kaawak nduk, Kat maluk eerulik o, yinuk, yoge, eerumunggun o.

33 It kapuri Iterali mendek nen kat maluk eeppagamenggaarak paga inawim nen tebenogo piya unggwogwe iinok, it iniki yungguk togon kat kawi wurik me yime unggwi woraanuk, Kendage maluk eerogo pagago o, yinuk, inomaluk paganggwi, tamban eekwi, nggino yokkugwi, eekwi iinok,

34 kat mbogut paga wonage logonet, inoone karuk konembunuk, kapuri Iterali inomaluk lek eerogo piinok, it inombomini logowam inanggween wogoragaginom nogome iniyokan piya woraamunggun o.

35 Ndi, kat kapuri Iterali yi, maluk eeppagamenggaarak paga aaninggin inoba piige logonet, o mayu wage kero, mbogut narogo pege keenok, o wurik me yime ina na’nari wa’nuk, Kendage maluk eerogo pagago o, yinuk, inomaluk paganogo mbo pugwi iinok,

36 kat mbogut paga logonet, inoone karuk konembunuk, kayeloman mini aakumi Iterali inomaluk nogo lek eerogo piige, it abe mban eerit nogo logowak nduk yorage, eeke logomenggendik, kapuri Iterali yate kwak inanggween wogoragaginom nogome mayu wuppi woraamunggun o.

37 Ndi, o yime mbi noogelo inom, kugi mburuk inom, yi mendek ndi mendek yarak engga paga kane’nep eerogo pega inom, mbi engga paga wun kunogo pit naga inom, wurin inom, yibila inom, o nggween yi, maluk eerogo pege kenok ilik, inawi kota ambi inawim nen tebenggolaawok nduk, wim eeri unggwogwe, aaningginpaaninggin inoba age, yi andi ndi andi inoba kwi’nage, eeginake kenok a,

38 aap ambitambi nen ilik, it kat kapuri Iterali yi abok aret nen a, it inalitak lombok maluk eeremenggaarak nogo paga iniki andi negen logonet, ineenggi kawi wurik me yime pa’nggwe nappi woraanuk, tamban eekwi, nggino yokkugwi, eekwi iinok,

39-40 yi aakumi ndi aakumi abok aret iniki keenu me, kat wonage menggenom mbogut paga nen inoone karuk konembunuk, o it ninombomini logowam wogoragaginom nogome wonogo logonet, kat paga inagabiti kombako logowak nduk, it inalitak lombok iniki keenu me, maluk eeremenggaarak ti mugurok inowak loongge, inomaluk lek eerogo piige, eeke logomunggun o.

41-42 Kat kendage abu tiyanak lombok inom, keenggi omaawi lombok paga yi eekak ndi eekak eeke menggendak nogo inom, ambi eeriyak nduk, keenggi titik eeke inom, yogwe yi aakumi ndi aakumi konenggo logogun me, kat kapuri Iterali mendek lek aap nggiru ambi awi o nda nen kat Ala kabok yogwe ti, aruk konembunuk, wage logomenggerik, kawi wurik me yime ina na’nari woraanuk, tamban eeke kenok,

43 kat wonage menggenom mbogut paga wonage logonet, oone karuk konembunuk, yokkege nogo aret eeppege logomunggun o. Togop aret eeppege keenok, it kapuri aakumi Iterali nen kendage tiyanak kenok, kayuk wukwi nogo ineenu ogwe, ndi, an o wukirak yi, Ala awi wurik aret o, yinuk, ineenu ogwe, eekwi nogo ndak-ndak, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogwe yi abok aret ineenu ogo logogun o.

44 Ndi, kat kapuri aakumi Iterali yi, inom wim mbanak inom namburuwok nduk, wundi nogwe iinok, Ndime nanip o, yinuk, nappiyamenggendak nogo logomenggaarik, o kota leenogo pereeginom kat kendage ki logorak kawi wukim yime ina na’nari wa’nuk, Kaliku ALA yokkugwi iinok,

45 kat mbogut paga logonet, it tamban eekwi, nggino yokkugwi, eekwi nogo, inoone karuk konembunuk, Eeppinanuwak lak, ao, mbakwi nogo aret eeppiige logomunggun o.

46 Aakumi maluk eekulik ambi wonogwe lek abok maluk eeka mban aret me, it kapuri maluk eeppagagwi nogo, kanini inoba piige logonet, ineebe waganogo inawim ineenggime piige keenok, keele maageren iname lombok o ndaanda ilik, koorok a, time aret piya namenggaarak

47 keele maarak wonogo logonet, Nit abu maluk lombok eekoorak o, mba’nuk, iniki yungguk togon inomaluk mbo punuk, o keele maarogo piya namenggam nogome nen kat yokkogo logonet, Ninogoba o. Nit maluk lombok eekwi, ninobaabut maluk lombok logonet, ninggin-nanggin eekwi, eekoorak o, yinuk,

48 it inawim nen keele maageren piya namenggam time nen iniki inom, ineebe inom, abok aret yungguk togon kat mukkeren wogo logonet, o nggween inombomini wogoragaginom kota leenogo pereeginom kendage ki logowam kawi wukim yime ina na’nari woraanuk, tamban eekwi iinok,

49 kat wonage menggenom mbogut paga nen it tamban eeko logonet, nggino yokkugwi nogo inoone karuk konembunuk, Eeppinanuwak lak, ao, mbakwi nogo ndak-ndak aret eeppiige logomunggun o.

50-51 Eeppiige logonet, it kapuri maluk eeppagagun nogo inom, inogogumbuk logonet koone tagambunuk maluk eerugun nogo inom, abok aret lek eerogo piige, ndi, it kapuri keyate kwak kiniki kundugu o Metit paga mbuti kani worako mengga kwak eeginakwi me, wogoren wagagindak nogo, it wogoren namenggaarak nen inabuwa mbaruwak nduk, eeppiige, eeke logomunggun o.

52-53 Kaliku nogoba ALA wae. Nit ninombomini o Metit nen wogoren wundi wage logonet, kayeloman Muta nen it yoraawak nduk yoreegindak nogo ndak-ndak, it yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime wonogwe iigak, inenggela’me nen it mban kat kapuri keyate kwak kiniki kundugu aruwak nduk, leenogo piyareegindak me, it kapuri aakumi Iterali yi inom, an kayeloman inom, nit nggino yokkugwi nogo liippinanege, ndi, it kapuri inoone nggwok paga yokkugwi iinok, inoone konengge, eeke logomunggun o,” yinuk, tamban eereegerak.

Talomo ale’nggen Iterali inoba piyareegerak wone
(2Mbin. 7:1-3)

54 At Talomo nogo Aliku ALA ake warogo kani kunggak enaame taati endobanggun yindumbege nagagerik, eenggi mbogut paga nippunuk, tamban eeke, Aliku ALA nggino yoge, eeke nogo abok aret yoge nagagerik, mi’na’nuk,

55 oone nggwok paga aakumi Iterali kuwak eerak nogo abok aret ale’nggen inoba piige logonet,
56 “At Aliku ALA nen, Ndogop eeppiyaagin o, yinuk, at ayeloman Muta wone obeelom mendek mban koonogo yoge mbareegi, nit yo’niragagerak nogo ndak-ndak, ambit-ambi yobonogo mbo puulik a’me lik togon aret eeke logonet, nit at apuri Iterali yonggonggologo logowok nduk, eereegerak me, Aliku ALA endage tiyappogo logowok o.

57 At Aliku ninogoba Ala nen teppinanege, eraangge mbo pinaninuk mbagangge, eerigin lek ninombomini inom wonagagerak ndak-ndak at ninom aret wonage,

58 at mbake nogo nit eerit nogo logorak nina koonogo pinanege, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, ninombomini yoragagerak nogo, abok aret nit liirogon porogo logonet, mugurok nogo logowok nduk, eeppinanege,

59-60 yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogwe yi abok aret, Ala alik ambi lek at Aliku ti, Ala aret, ineenu aruwak nduk, an inom, kit at apuri Iterali inom, nit ambi lek kenok, ko’lu-kii’me liippinanege logonet, at eeppinaniyak mbake ndak-ndak eeppinanege, ndi, Aliku ALA enggaanom paga an wone yogirak yi, liingge-oonikiya Aliku ninogoba Ala aberak wonage, eeke logonet, eeppinanege logowak o.

61 Togop aret me, wone lengganak inom, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu inom, Mugurok nogo logowok o, yinuk, kiniki inom, kineebe inom, at Aliku ninogoba Ala mondok nggaruk togon wogo’- nuk, yogondak eekwi yi kokwak aret eerit nogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Ala awi wurik tu paarogo laago lako logonet,
inale’nggen eereegwaarak wone
(2Mbin. 7:4-10)
62-63 Nogo yorage nagagerik, Ala awi wurik tu paaruwok nduk, aap endagembogut inom, it aakumi Iterali wonogwe abok aret inom, nen Aliku ALA inom lambunik logowak nduk, lembu-tapi dua puluh dua ribu inom, kambin-ndomba seratus dua puluh ribu inom, Aliku ALA enggaanom ake warogo wogogo logonet, Aliku ALA awi wurik tu paareegwaarak nogo ti aret.

64 At Aliku ALA ake warogo kani kunggo logowam mbuti tembaga paga ogobakkigirik nogo mbuuluk aret me, ake warogo kani kuniyak inom, waabuk negen yi mendek ndi mendek yigirik wogoriyak inom, inom lambunik logowak nduk, warak amok inom, ti paga kani kuniyak meek aret age mbareegi, o ne ti eyom paga aret aap endagembogut nen at Aliku ALA awi wurik enaame oore’nggam oolo time Ala ake leenogo punuk, ake warogo kani kuniyak mendek inom, waabuk negen yi mendek ndi mendek yigirik inom, Ala inom lambunik logorak warak amok inom, abok aret taati nen Aliku ALA wogoreegerak.

65 At Aliku awi wurik tu paarogo laago lakwi iigak, ne 7 wonogogwaarik, ne ti eyom paga mban at Talomo nen ooliya-ooliya wurit wogogwaarak aberogo laago lariyak koongge mbareegi, it aakumi Iterali agi tu o Kamat unggwi nogo menggam nen nok, ogu niyo Metit kuli nen mondok iya yogolik mendek aret kuwak ari wogogwaarak nogo abok aret aap endagembogut inom Aliku ninogoba Ala enggaanom paga inale’nggen nen laago lakwi iigak, ne 7 ambinom aret wonogogwaarak. Inale’nggen nen laago mbere ti lakwi iigak, lambuk togon ne 14 aret wonogogwaarak.

66 Ndi, ne 14 wonogogwaarik, ko’lu paga at Talomo nen, “Kiname nanip o.” Yorage mbareegi, inale’nggen at Talomo oba pogo nogogwaarik, nogo logonet, “At Aliku ALA nen ayeloman Ndawut inom, nit inom, mondok iya negen obeelom eeppinanggi o,” yinuk, iniki ale’nggen mbakwi, keyage wakwi, eerit iname nogogwaarak.

9 Aliku ALA nen Talomo ambinom nikka wagagerak wone
(2Mbin. 7:11-22)

1 At Talomo nen Aliku ALA awi inom, at endagembogut awi o nggwok abe inom, abu aret wurogo pege, ndi, at eeriyak iniki kooneegerak nogo abu ndak-ndak aret li’luk eerogo pege, eeke mbareegi,

2 at Aliku ALA nen Talomo o Nggibeyon wonage me nikka wagagerak nogo ndak-ndak ambinom aret nikka wage nagagerik,

3 yoge logonet, “Kat tamban eeke logonet, nggino yo’negendak nogo, an muk naruk konenggirak me, nendage mondok-mondok ki logorak nawi wukendak yi, nake leenogo pakirak o. Leenogo pakirak me, niniki mondok-mondok time wonage logonet, nenegen wagangge logogin o.

4 Togop aret me, kat perak, kogoba Ndawut iniki koonak wonage logonet, an nenggaanom abu obeelom mban eeke nagagerak nogo ndak-ndak, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yokkege nogo abok aret eerit nage, ndi, wone lengganak inom, wone eeko logorak yugu nogo inom, liirogon porogo logonet, mugurok nage, eeke keenok,

5 an nen kogoba Ndawut wone abuk nggaruk togon yoge logonet, Kat kapuri ndaganabeme- nggendak nen mban aakumi Iterali inoweewi inendagembogut logonet, wone lengganogo yoranet wundi wogo logogun o, yinuk, yoreegirak nogo ndakndak, kat mondok-mondok aakumi Iterali inowe kendagembogut logonet, yorage logonok nduk, eerogo pagagin o.

6 Togop eeppagagin kwe, kat ilik, kapuri a, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu inom, wone lengganak inom, an yokkiragagirak nogo eeka’lek taganogo mbo punuk, melak togon an Ala nalut eekwi nobaane’me kugi eerit nogo logonet, inayuk wukwi kiinok perak,
7 it aap Iterali inanggween wogoragagim nogome nen kineebe lek eerogo wumbinagage, ndi, an nendage ki logorak nawi wurik leenogo pakirak yi, lek eerogo mbo pege, eerigin o. Ti eeriminggirak paga yi aakumi ndi aakumi abok aret nen it Iterali in wakkagak yogwe, inagi’ndok kanggwi, eeko logogun o.

8 Ndi, an nawi mondok iya wurik yi, langgu-langgu aago wonage kenok, aakumi tu ti paga nogo logonet, inigen kogo logomenggaarik, inogut nanuk, yogo logonet, At Aliku ALA nen nggween yi inom, at awi wurik yi inom, nonggop nduk togop eerogo pereegerak wonage mbakop? Ha! yinuk, yogo logogun o.

9 Yogwe iinok, it aakumi ando nen wone onggo yorogo logonet, Lek o. It aakumi yi, inombomini o Metit nen wogoren wundi wagagerak Aliku inogoba Ala nogo, mbo punuk, obaane’me kugi eerit nogo logonet inayuk wurit nogo nogogwaarak alom ti paga at Aliku ALA nen o yi maluk eerogo pereegerak, yorogo logogun o,” yinuk, yoreegerak.

Talomo Kiram imbirak iniki ambit eeppunuk eereegwaarak wone
(2Mbin. 8:1-18)

10 At Talomo nogo Aliku ALA awi inom, at endagembogut awi o nggwok abe inom, wuke kagak, tahun 20 aret eereegerak.

11 Eeke mbareegi, aap Tirut endagembogut Kiram nogo nen eyo nggabina inom, eyo kilu-kilu inom, mbuti emas inom, at Talomo uugwe mbake ndak-ndak li’luk eerogo wogogak eeke mbareegi, at endagembogut Talomo nen o Nggalileya kota 20 kuli aap Kiram nogo wogoreegerak.

12 Wogoge mbareegi, o kota 20 at Kiram wogoreegerak nogo enegen yomboonit naakit nduk, o Tirut nen woraanuk, kota-kota nogo enegen yomboonit nage nagagerik, inikilom lek aret kagagerak.

13 Kage nagagerik, at Kiram nen Talomo yoge logonet, “Nore o. O kota-kota an wo’negendak nogo enete yogobi kagak aret wo’negendak ya?” yoreegerak. Ti yoreegerak kenok, o ti endage, Abe Lek o, yinuk, tooneegerak nogo yogondak yogwe wonogwe aret o. 14 At Kiram nen mbuti emas aaninggin empat ribu Talomo nappiya wagagerak kagak eereegerak.

Talomo nen yabu ando eerit nagagerak wone

15 At endagembogut Talomo nen oone omaawi paga aakumi leenogo piige nagagerik, yorage kagak, Aliku ALA awi inom, at endagembogut awi o nggwok abe inom, o Yerutalem owa’nagat inom, wurogo pugwi, o Yerutalem wurik eraanu endekenggwe nggween pit laganggwi, ndi, o kotakota Katot, Megiro, Nggetet omaawi eerogo pit nogwe, eereegwaarak nogo ti aret o.

16 Aap Metit mendek inowe endagembogut Pirawun nen o Nggetet tebeni unggwage logonet, aakumi o Kanan mendek time wonogwe nogo inooke, inawi kani mbelanogo piige, eereegerak me, at apuluk kolaga Talomo akwe nogo, at kolage eyom paga iniki ale’nggen nen o kota nogo apuluk kolaga ti, wogoge mbareegi,
17 at Talomo nen o Nggetet nogome obaane’me wureegerak. Wuke nagagerik, ti’nuk o Mbet-Koron peenok ogu pa’nggwe inom,

18 o Mbaalat inom, o Yekura karume kota Tamat inom,
19 yi mendek ndi mendek pegak kotakota inom, nggweendo wim eeka logorak kota-kota inom, nikkenok nega kuda logorak inawi kota-kota inom, o Yerutalem ilik, puut Libanon paga a, at endagembogut logonet, unde menggim nogome abok aret at wuriyak mbaketak nogo aret wurogo pit nage nagagerak.

20-21 Ndi, it aakumi Iterali mendek o Kanan tebeni unggwogo logonet, it ando inooriyak meek kenok teppiyareegwaarak inapuri wiganak Iterali mendek lek it inanebunu Amon mendek inom, Ket mendek inom, Perit mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, abok aret at Talomo nen oone omaawi yorage kagak, eyabu eeko logowak nduk, ayeloman eeppiyareegerak me, o yogondak kunduk eekwi wonogwe aret.

22 Togop eeginake nagagerak kwe, it aakumi Iterali mendek perak, ayeloman eeginake logolik. It Iterali mendek nogo ti, ineegin warak logorak inom, at inom yabu eeko logorak inom, inoweewi inendage warak logorak inom, ineegin warak inoweewi logorak inom, nggweendo wim eeka unde logorak inom, nikkenok nega kuda unde logorak inom, ti mendek unde eeppiyareegerak.

23 It unde eeppiyareegerak ineebe lambunik lima ratus lima puluh aret me, at Talomo nen yabu eeriyak mbake nogo it aakumi nen eekwi iigak, it inoweewi ti nen inarum aret wonogogwaarak.

24 Kwe Pirawun apuluk nogo, Ndawut Agota nen ake awi o nggwok abe Talomo wureegim nogome ari wagagerak wonage kagak, at Talomo nogo nen o Yerutalem wurik eraanu endekenggwe nggween pit laganeegerak.

25 At Talomo nen tahun ambit aago ne kenagan paga Aliku ALA ake warogo wogogo logorak ogobakkigireegerak nogo paga Aliku ALA ake warogo kani kungge, Ala inom lambunik logorak ake warogo wogoge, eeke nagagerak. Ti eeke logonet Aliku ALA enggaanom paga obari abe kaga nogo inom kani kungge nagagerak. Ti eereegerak nogo ti, Aliku ALA awi wuppunuk, eeko logorak wone yugu nogo ndak-ndak aret eereegerak.

26 Aap endagembogut Talomo nen o Erom niyo kole yenggenak Laut Merah aa’nggi paga o Elot koorok kota Etiyon-Nggebet nogome yi yiiro ndi yiiro ogobakkigirogo nigake nagagerak.

27 Ndi, at Kiram apuri nogo ti, laut paga yiiro wonok nugwi ineenu me, at Talomo apuri yi yiiro ndi yiiro wonok nogwe iinok, inom wonok nawok nduk, at Kiram nen apuri nappiya wage mbareegi, wogo nogogwaarik,

28 Talomo apuri inom o endage Opit ari nanuk, mbuti emas aaninggin empat belas ribu lima ratus wakkagak waganggo nogogwaarik, wonok aap endagembogut Talomo nogo wogori wogogwaarak.

10 Kwe nggwok o Tiyeba nen Talomo pekka wagagerak wone
(2Mbin. 9:1-12)
1 At Talomo nen Aliku ALA endage tiyappege logonet, eerit nage paga endage wiganinuk nage nogo, kwe nggwok o Tiyeba mendek aruk konengge nagagerik, “At Talomo eeke yogwe ti, nonggop ari kaamun? Abut mbani na,” mbake nagagerik,

2 aap apit aago inom o Yerutalem wogo logonet, yi mendek ndi mendek ombat abe eeka inom, mbuti emas ambik inom, yugum onggo nggwok mendek inom, apit aret unta amborowak paga nippunuk wonok, aap Talomo wonage me ka wogo nogogwaarik, yi wone ndi wone, “Nonggop togon eeke,” mbake nogo abok aret at Talomo kin wakkagagerak.

3 Kin wakkage mbareegi, at Talomo nen kwe wone yoreegerak nogo, ambi yoriyak meek kenok teppuulik abok li’lak aret yoreegerak.

4 At kwe nggwok Tiyeba mendek nogo nen at Talomo iniki warak lombok nen wone yoge, ndi, at awi o nggwok abe wuppunuk wonage,

5 nunggwi mendek ageyo ndoonak paga koonogo pege, at inom yabu eeko menggaarak ina koonogo kwippiige, ayeloman mini inayum nggorek abe yirik logonet, ake eeko logowak nduk koonogo piige, niyo toologo iri woraawak nduk yorage, Aliku ALA awi wurik me ake warogo kani kungge, eeke nogo kage nagagerik, oone mondok lek aret agagerak.
6 Oone abu lek age nagagerik, at endagembogut nogo yoge, “Yi mendek ndi mendek eerit nage menggendak inom, kiniki warak lombok logonet ari menggendak inom, yo’nugwi name logonet naruk konengge nagarak nogo ti, mondok abet aret kagi o.

7 Name logonet, aakumi nen yo’nugwi nogo ti, Abet aret yaga, mbarulik kwe, an neebe nduk aret wage nagarik perak, kiniki warak inom, keenggi warak inom, nenegen abe nen kage nagarik, Mondok iya alik negen wonage kagak, name wonage me yo’negaarak nogo ti, ando mbuuluk mban yo’negaarak kagi, yinuk, yogondak abet aret mbake agarik o.
8 Togop aret me, it kaaganapuri inom, it kawuri kake yabu inaruk konok eeko menggaarak inom, kat kiniki warak nen yorage konenggwi nogo inale’nggen alik negen wonogwe iigi o.

9 At Aliku kogoba Ala nen inikilom kombake logonet, aakumi Iterali inowe kendagembogut logonet wone lengganogo yorage logonok nduk, mippagareegerak me, endage tiyappogo logowok o. At Aliku ALA nen it Iterali mondok-mondok iniki kunik eeginake menggerak me, it abe mban koonggwi, li’lak mban eekwi, eekwi iigak, inarum logonok nduk, kendagembogut mippagareegerak o,” yinuk, yoreegerak.

10 Yoge nagagerik, mbuti emas aaninggin empat ribu inom, yi mendek ndi mendek ombat abe eeka apit aret inom, yugum abinak ambik onggo nggwok mendek inom, aap endagembogut nogo wogoreegerak. At kwe nggwok Tiyeba mendek nen yi mendek ndi mendek ombat abe eeka at endagembogut Talomo wogori wagagerak nogo ti, ambik mondok iya lombok wogori wagagerak me, peebi aap ambi nen at togop wogori woroolik aret o.

11 Ndi, aap Kiram ayiiro nogo paga o endage Opit nen mbuti emas inom, eyo ndiindi ambik lombok inom, yugum onggo nggwok nogo mendek inom, wonok at Talomo wogori wogo nogogwaarak.

12 Eyo ndiindi nogo paga aap endagembogut Talomo nen Aliku ALA awi wureegerak nogo inom, at endagembogut awi o nggwok abe wureegerak nogo inom, awe eerit nage, ndi, it ndawi yaga nen eeko logorak nggitat mbuuluk mendek inom, nggwok mendek inom, inake ogobakkigike, eereegerak. Eyo ndiindi wonok Talomo wogori wogo nogogwaarak nogo ti, ambik mondok iya lombok wogori wogo nogogwaarak me, ambik togoti wonok wogwe, inigen kogwe, eeka’lek o yogondak kuli wonage aret.

13 Ndi, at endagembogut Talomo nogo nen endagembogut logonet amendek ambik agagerak me, oona ngginik kagak, kwe nggwok Tiyeba mendek wogoge logonet, kwe nogo nen uugwe mba’nuk, nggino yoreegerak nogo inom aret wogoge mbareegi, wonok awuri nogo inom aret iname nogogwaarak.

At Talomo eenggi warak wonagagerak wone
(2Mbin. 1:14-17, 9:13-28)

14 Tahun ambi eekak paga mbuti emas Talomo wogori wogo nogogwaarak ti, aaninggin dua puluh tiga ribu aret age nagagerak.

15 Ndi, it aap yi mendek ndi mendek toko kunggo menggaarak nen pugwi inom, inamendek onggo-onggo kunit nugwi nogo nen pugwi inom, aap inendage-mbogut o Arap mendek abok nen wogori wogwe inom, it aap o unde menggaarak inoweewi nen wogori wogwe inom, ti inom lambunik linggingga’lek aret wonagagerak.

16 At aap endagembogut Talomo nen mbuti emas aan libik-lebek eerogo nggeemu yele-kole dua ratus ogobakkigike logonet, ambiret ti, mbuti emas aaninggin kenagan wakkaanuk, ambi oolo wakkagak ogobakkigike,

17 ndi, mbuti emas aan libik-lebek eerogo nggeemu mbuulogwe tiga ratus ogobakkigike logonet, ambiret ti, mbuti emas aaninggin mbere negen wakkagak ogobakkigirogo pege, eeke nagagerik, wonok o nggwok wurik endage, O Libanon Eyonggaame o, yinuk, tooneegim nogome pi unggwagagerak.

18 Ti eeke nagagerik, at endagembogut Talomo nen kwi’ndak logonet, wone lengganogo yorage logorak kole ambi gajah eyak paga ogobakkigike nagagerik, mbuti emas abe paga nabenogo pit nage,

19 kwi’nari lagangge logonet, iyok pit laganggak 6 kuli pege, amborowak kemberak logowam ena yomonogo ogobakkigike, peenok-peenok eenggi lumbegak eerogo punuk, singa ogut mi’ndak eraanu peenok-peenok eerogo mippege,

20 ndi, iyok pit laganggak 6 nappugu nogo, irip aru-ogwe singa ogut 12 eerogo pit lagangge, eereegerak. At Talomo ti eereegerak nogo aap inendagembogut inabu’me piigo menggam togop ambi wonageelik mendek aret eereegerak.

21 At endagembogut Talomo aniyo nenggak aniyoowak nogo ti, mbuti emas paga ogobakkigike, ndi, o nggwok wurik endage, O Libanon Eyonggaame o, yinuk, tooneegim yi mendek ndi mendek wonagagerak nogo ti, mbuti emas ti mendek paga mban ogobakkigike, eereegerak. At Talomo wonage ti eyom aap nen, “Mbuti perak onggo mbuuluk,” mbako nogogwaarak me, yi mendek ndi mendek mbuti perak paga ambi ogobakkigirulik mbuti emas paga mban ogobakkigike nagagerak aret.

22 At endagembogut Talomo inom, at aap Kiram inom, yi mendek ndi mendek kunik wonok nagak-wagak eekak yuurak inayiiro ambik wonagagerak me, inayiiro nogo wonok wundi nogo nagaatik, mbuti emas inom, perak inom, gajah eyak inom, kera inom, towe yaawi inom, kunogo yiiro paga manabit nugwi iigak, tahun kenagan eeppunuk, wonok wagak eeko nogogwaarak.

23 Ndi, aap endagembogut Talomo nogo ti, iniki warak logonet, eenggi warak mondok iya alik negen aret wonagagerak me, it yi aakumi ndi aakumi inoweewi inendagembogut o nggween paga wonogwe abok aret at kokwak ambi wonogo logolik aret.

24 Togop aret me, at Ala nen Talomo iniki warak eeppereegerak paga yi aakumi ndi aakumi o nggween paga abok aret, “Ari kaawok o,” yinuk, owagam wogo nogogwaarak.

25 Ndi, pekka wogo logonet, inalitik-inalitak yi mendek ndi mendek mbuti emas paga ogobakkigirik inom, perak paga ogobakkigirik inom, yum nggorek abe inom, yigin inom, yi mendek ndi mendek ombat abe eeka mendek inom, kuda inom, kuda kwak bagal inom, yi tahun ndi tahun onggo lek we aret Talomo wogori wagak eeko nogogwaarak.

26 Ti eekwi iigak, at Talomo nen nggweendo wim eeka ineebe seribu empat ratus inom, kuda wim eeka ndua belas ribu inom, kuwak eeppiige nagagerik, o kota-kota nggweendo wim eeka logorak wureegim nogome piige, at wonage me o Yerutalem piige, eereegerak.

27 Aap endagembogut nogo nen yugum nggininik kwak mbuti perak o Yerutalem ambik aret eerogo pege, ndi, eyo ndoolu puut ogobak-ogobak ambik pit nagagerak kwak, eyo nggabina ambik aret eerogo pege, eereegerak.

28 At Talomo ake kuda o Metit nen wonok wogwe, ndi, it at ake yi mendek ndi mendek kunggo menggaarak nogo o Kewe nen kuda kumbunuk wonok wogwe, eeko nogogwaarak.

29 Nggweendo wim eeka ogobakkigirik o Metit nen wogori wogogwaarak nogo ambiret onggo ti, mbuti perak aaninggin 7 pugwi, ndi, kuda ambiret onggo ti, mbuti perak aaninggin mbere negen pugwi, eeko nogogwaarak. It Iterali mendek nen nggweendo wim eeka ogobakkigirik inom, kuda inom, aap alik inoona kuninuk wonok wogwe iinok, it aakumi Ket mendek inoweewi inendagembogut inom, aakumi Aram mendek inoweewi inendagembogut inom, nogo nen Iterali inoba kuni wogo nogogwaarak.

11 Talomo nen akuwi ambik wogonabeegerak wone

1Aap endagembogut Talomo nogo Pirawun apuluk iniki kunik wonage kagak, kumi Iterali lek kumi alik it Mowap mendek inom, Amon mendek inom, Erom mendek inom, Tiron mendek inom, Ket mendek inom, apit aret iniki kunik eeginabeegerak.
2 At Aliku ALA nen aakumi Iterali yorage logonet, “Kit nen it mendek wogonakwi, ndi, it nen kit mendek wokkinakwi, eerumonggotak paga it nen kiniki nomongginakwi iinok, an Ala nobaane’me it inagugi nogo kinom eerit noorak eekkinabukwak me, togop eeriyak mage o,” yoragagerak kagak, at Talomo nogo kumi ti mendek iniki kunik eeginake nagagerik, it paga iniki perenggolagagerak.

3 Perenggolage nagagerik, akuwi aap inendagembogut inapuri tujuh ratus aret wogonake, ndi, akuwi luulu wogo ti, tiga ratus wogonake, eereegerak paga iniki nomoneegerak.

4 Togop aret eereegerak me, at Talomo abu anggok ari nage kagak, akuwi nogo nen Ala mbo punuk, at Ala obaane’me kugi eerit nawak nduk, iniki nomoninuk nogo mbareegwa, ogoba Ndawut iniki inom, eebe inom, Aliku ogoba Ala panggombunuk, mugurok nage nagagerak ti kokwak, at eeke logolik.

5 Ata, it aakumi Tiron mendek inagugigwe Atitoret inom, it Amon mendek inagugi ogole warak Molok inom, mugurok nage nagagerak.

6 Talomo nogo ogoba Ndawut iniki inom, eebe inom, Aliku ALA oba panggombunuk, mugurok nage nagagerak nogo ndak-ndak eeke logolik. Ata, Aliku ALA enegen kagak maluk lombok eeke nagagerak.

7 Eeke logonet, it Mowap mendek inagugi ogole warak Kamot inom, it Amon mendek inagugi ogole warak Molok inom, inaanggo warogo wogoragak o Yerutalem oonegen lagi wage menggim pa’nggwe puut paga time ogobakkigirogo pi nage,

8 ndi, at akuwi kumi Iterali mendek lek aakumi alik mendek wogonabeegerak inagugi inaanggo warogo wogorogwe, obari abe kaga nogo mendek inake kani kunggwi, eeko menggaarak nogo nen eeko logowak nduk, inake togop aret ogobakkigirogo piige, eereegerak.
9-10 At Aliku ALA nen, “An mu’neren nage nobaane’me kugi mugurok nage logorak ti mage o,” yinuk, Talomo yoreegerak nogo kagak, at liirogon pippunuk eerulik. At ne mbere paga nikka wagagerak Aliku it Iterali inogoba Ala nogo mbo punuk, nomoninuk inagugi mugurok nage nagagerak ti paga, Aliku ALA nen anini at oba pereegerak.

11 Anini oba punuk, yoge logonet, “Wone lengganak inom, wone ninom koonogo pereegurak nogo inom, kat liirogon woppunuk eerulik kobaabut maluk logonet, yokkereegirak taganggendak me, kabu’- me piinok wonage menggenom nogo, An unde logokit, mbake keegak, ndik togon eerogo kinom eeke menggendak kawot ambi wogorigin o.
12 Ti eerigin ti, kat paga nen eerigin lek o. Ata, kogoba Ndawut niniki kunik wonagagirak me, kat kaput unde wonage kagak aret kwe, ndik togon eerogo kawot ambi mendek nogo wogorigin o.

13 Wogoriyak nogo ti, kaput abu’me piinok wonage menggim ti, abok aret ndinogo wogorigin lek o. Ata, nayeloman Ndawut niniki kunik eeke, ndi, o Yerutalem miirogo pake, eereegirak me, anebunu ambiriluk ambi at porogo wonage kagak, inanebunu Iterali mendek abok aret kawot ambi unde logowak nduk, wogorigin o,” yinuk, yoreegerak.

Talomo inom ogoorak nen eereegwaarak wone

14 At Aliku ALA nen aakumi Erom inoweewi inendagembogut mendek wiganak ambi endage Karat nogo, Talomo imbirak ogoorak logowak nduk, inikime eeppereegerak.

15-16 Inikime eeppereegerak nogo ti, maan aa’nduk Ndawut nen aakumi Erom mendek inom wim nambuke wonage me, awuri ineegin warak inowe Yowap nogo nen inoorak nogo nggween taambiyaakit nduk, nage nagagerik, aap Erom mendek ineegin warak abok aret inoorogo piinok, at aakumi Iterali abok aret inom nen eegu yumbunik nogo, aap kero ambi teppiiga’lek abok aret inoorit nogwe iigak, tut 6 peneneegerak.

17 Inoorogo piinet nogwe iigak, at Karat nogo awo wulaga mbuuluk me, it aap at ogoba inom eeko menggaarak nogo o Metit nen o wunarok kole nogwe me,

18 inom o Miriyan nen o Paran nogo nogogwaarik, it aap time mendek, “Ninom aret nawi o,” yinuk, inom o Metit aap endagembogut Pirawun wonage me nogogwaarak. Nogo mbareegwa, at Pirawun nen aap Karat nogo awi inom, anggween inom, wogoge nagagerik, ambi nengge logorak inom punogo piyareegerak.

19 At Pirawun nen aap Karat nogo inikilom mbake nagagerik, at akwe lombok kwe nggwok endage Tapenet awuluk at ebeniluk nogo, Karat kolaawak nduk, wogoreegerak.

20 At Tapenet awuluk nogo nen ogonggelo Karat obaane’me aagaluk wulaga Nggenubat ndareegerak. Ndake mbareegi, kwe Tapenet nogo nen tawe eeke kagak, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik nogome Pirawun apuri lombok inom wonagagerak.

21 Ndi, “At Ndawut ombomini kambunuk nogogwam wonogwe me inom yonggonggola nage, ndi, awuri ineegin warak unde inowe Yowap nogo kunduk kangge, eekaarak o,” yogwe at Karat nogo aruk konengge nagagerik, aap Pirawun nogo yoge, “An nawi alom paga noorak mbakirak me, E, yo’niru o.”

22 Yoge mbareegi, at Pirawun nen, “Kat yime nano mendek lek kenok, kawi alom paga noorak yagan?” Yoge mbareegi, at Karat nen, “Namendek lek kenok ari lek kwe, name naakit nduk, E, yo’niru o,” yinuk, yoge mbareegi, ame o Erom wage nagagerik, wonage me, Aliku ALA nen Talomo imbirak ogoorak logowak nduk, inikime eeppereegerak ti aret.
23 Ndi, ti’nuk, ambi Talomo imbirak ogoorak logorak Aliku ALA nen inikime eeppereegerak nogo ti, aap Eliyara aput Ereton aret. At ogoba it Toba mendek endagembogut Kararetet mbo punuk, kole mbagangge nagagerik,

24 aakumi a’nggan wogonaka mendek kuwak eeppiinok, inowe a’nuk, eerit nage me, at Ndawut nen inoorogo piige mbareegi, it kole o Ndamitik ari nanuk, o unde eeppatinuk logonet, aap Ereton nogo inowe endagembogut mippereegwaarak.

25 Mippogo mbareegwa, aakumi o Aram mendek wone lengganogo yorage logonet, Iterali eebi lombok mba’- nuk, aap Karat piyaganakak mban eeke nagagerak kokwak, aap Ereton nogo nen Talomo wonage kagak, Iterali inom ogoorak logonet, piyakpayak eerogo piige nagagerak.

Ala nen aap Yerobeyam wone abuk nggaruk togon yoreegerak wone

26 Aap Eparayim mendek Nebat aput Yerobeyam Talomo imbirak yabu eeke menggerak awi Terena wonagagerak. At agalo ti, kwe togwe me, endage Teruya aret. Aap ti nogo kunduk, aap endagembogut Talomo eebi mbake nagagerak.

27 Aap endagembogut eebi mbake logonet, eereegerak nogo yi aret. At Talomo nogo nen o Yerutalem wurik eraanu endekenggwe nggween pit lagangge, ndi, ogoba Ndawut agota pak wurit nage, eerit nage logonet,

28 at Yerobeyam nen yabu omaawi ambik eeke enegen kage nagagerik, Yutup apuri wiganak yabu eekwi nogo abok aret inarum logonet, lengganinake logowak nduk, mippereegerak.

29 Mippege mbareegi, o ne ti eyom paga at Yerobeyam nogo o Yerutalem nen wundi nage me, aap Ala nen yoge kagak yoraga awi Tilo mendek endage Akiya nen ayum nggorek ngget mendek yi’nuk tu paga wage imbirak abuk a’nuk, o aakumi lek me inalik wonogo logonet,

30 aap Akiya ayum nggorek ngget mendek yi’nuk wagagerak nogo, nggooppege nagagerik, 12 kuli nibinogo pereegerak.

31 Nibinogo pege nagagerik, Yerobeyam yoge, “At Aliku Iterali inogoba Ala nen ari logonet, Aap Talomo abu’me piinok wonage menggim nogo, An unde logokit, mbake kagak, ndik togon eerogo Iterali inanebunu 10 kat wokkirigin, yegerak me, yum 10 kuli nibinogo pigirak yi, wamen o.

32 At Aliku ALA nen, Ti eerigin kwe, nayeloman Ndawut niniki kunik eeke, ndi, aakumi Iterali inanebunu abok aret inawi kota-kota kagak, o Yerutalem mban miirogo pake, eereegirak me, at Talomo anebunu ambit mban unde logowak nduk, teppigin o.

33 An togop eerigin nogo ti, at Talomo ogoba Ndawut nen niniki mbake nogo eerit nage, nenegen neegak abe mban eerit nage, eeko logorak wone yugu inom, wone lengganak inom, liirogon porogo logonet mugurok nage, eeke nagagerak kokwak, eeka’lek an mbo paninuk, aakumi Tiron mendek inagugigwe Atitoret inom, aap Mowap mendek inagugi Kamot inom, aap Amon mendek inagugi Molok inom, ti mban mugurok nage kenok, togop aret eerigin o.

34 Togop aret eerigin kwe, at abu’- me piinok wonage menggim abok aret eenggime nen ndinigin lek o. An miireegirak nayeloman Ndawut, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, eeko logorak wone yugu inom, liirogon eeke nagagerak paga Talomo kangga’lek eenik awo wonage kagak wone lengganogo yorage logorak mippereegirak me, mbet-mbet ndinigin lek o.

35-36 Ata, ndi wuninik menggi kwak nendage time mondok-mondok ki logorak miireegim o Yerutalem nenggaanom paga an nayeloman Ndawut endage ki logowak nduk, at Talomo kangge kagak aput obaane’me mi’naremenggerak nogo, anebunu ambiret unde wonage kagak, eenggime nen inanebunu 10 nogo ndinogo kat wokkirigin o.
37 Togop me, kat aakumi Iterali inowe kendagembogut logonet, yi o ndi o wone lengganogo yorage logorak mbake kenok, eeke logonok nduk, eeppagagin o.

38 Ndi, an nayeloman Ndawut eeke nagagerak kokwak, kat nen an wone lengganogo yokkege nogo eeke, niniki mbake nogo mugurok nage, an nenegen neegak wone lengganak inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, eerit nage logonet, obeelom mban eeke, eeke keenok, at Ndawut apuri wiganak nen mban inendagembogut mi’narit wundi wogo logowak nduk, koonogo yoreegirak nogo kokwak, kat kapuri nen mban aakumi Iterali inendagembogut mi’narit wunggo logowak nduk, eeppagagin o.

39 Ndi, at Talomo maluk eerit nage paga Ndawut ombowologwe tebenogo piyaagin kwe, mondok-mondok tebenak logogun lek, yegerak o,” yinuk, yoreegerak.

40 Yoreegerak nogo konengge nagagerik, at Talomo nen Yerobeyam wariyak nduk, eereegerak mendek, Yerobeyam nogo mbaganit aap Metit mendek inowe endagembogut Titak o Metit wonage me nage nagagerik, time wonage kagak Talomo nogo aret kambeegerak.

Aap endagembogut Talomo nogo kambeegerak wone
(2Mbin. 9:29-31)

41 Ndi, at Talomo nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, yi eekak ndi eekak eerit nage nagagerak inom, iniki warak logonet ari nagagerak inom, ando abok ti, at eeke nagagerak ambuku liiru mbanak nogo paga, inom mbanak wonage nogo lek a?
42 Aap Talomo nen o Yerutalem logonet, aakumi Iterali abok aret inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 40 eereegerak.

43 Eeke nagagerik, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, ogoba Ndawut agota kanggwi piya unggwogo menggam nogome eebe pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me at aput Erekabeyam inowe endagembogut aret agagerak.

12 Iterali ogooppunuk, inoweewi inendagembogut
inalitak mippiyareegwaarak wone
(2Mbin. 10:1-19)
1 Ti’nuk, it aakumi Iterali nogo abok aret aap Erekabeyam inowe endagembogut logorak mippuwok nduk, o Tikem kuwak ari nogogwaarak me, aap Erekabeyam nogo o time aret nagagerak.

2-3 Ndi, aap Nebat aput Yerobeyam nogo, aap endagembogut Talomo wonage me nen mbaganit o Metit ari nagagerak wonage me, ti kuwak eekwi nogo, aruk konembunuk wonage me, at woraawak nduk, yonggo yori nogo mbareegwa, o Metit nen iyokan wagagerak. Wage nagagerik, Iterali kuwak eerak nogo inom nen aap Erekabeyam nogo ka nogo nogogwaarik, wone yogo logonet,
4 “Kat kogoba Talomo nen eyo aaninggin tapi uut paga kwippunuk, wonok nogwe kwak, aaninggin ninoba pinanege nagagerak kwe, eeriyak mondok meek aaninggin lombok ninoba wonage yi, kat nen teeluk eerogo pinanege kenok, nit kayeloman mini logonet, kake eeko logowok o,” yoreegwaarak.

5 Yogo mbareegwa, aap Erekabeyam nogo nen wone onggo yorage logonet, “Niniki koongge neegak, nogo kenagan yinuk, ko’lu neya woraabagip nduk, nanip o,” yorage mbareegi, aret nogogwaarak.

6 Nogo mbareegwa, at endagembogut Erekabeyam nogo nen Iterali inoweewi at ogoba Talomo wonage kagak inom eeko nogogwaarak nogo, wone ambi at yoruwak nduk yorage logonet, “It aakumi ti, wone onggo nonggop yoroorak nogo yo’ninip o.”

7 Yorage mbareegi, it nen wone onggo yogo logonet, “Kat o yogondak yi paga aakumi ti, Inayeloman a’nuk inake eerikit, mba’nuk yokkugwi nogo, wone onggo obeelom yorage keenok, it nen mondok-mondok kayeloman mini aret logogun o,” yinuk, yoreegwaarak.
8 Yoreegwaarak kwe, it aap inoweewi nen wone aap Erekabeyam yoreegwaarak nogo, at nen mbo punuk, at inom ndak-ndak tawe ogogwaarak inom yabu eekwi nogo, yorage logonet,

9 “Eyo aaninggin tapi uut paga kwippunuk, wonok nugwi kokwak, kat kogoba nen yabu aaninggin ninoba pinaneegerak nogo, teeluk eerogo pinanu o, yo’nugwi yi, wone onggo ngge yoroorak mbakop? Yoroorak nogo yo’ninip o.”

10 Yorage mbareegi, it aap inom ndak-ndak tawe ogogwaarak nogo nen at yogo logonet, “Eyo aaninggin tapi uut paga kwippunuk, wonok nugwi kokwak, kogoba nen aaninggin ninoba pinaneegerak nogo, teeluk eerogo pinanu o, yinuk, yokkugwi nogo wone yogop yoret o.

11 An nogoba obate ti, nggwok aret kwe, mbuuluk negen. An neenggi anopa yi perak, nggwok lombok me, eyo aaninggin tapi uut paga kwippunuk, wonok nugwi kokwak, nogoba aaninggin kinoba pinagareegerak nogo ti, teeluk negen aret kwe, an nen aaninggin abunuk nggwok lombok kinoba pinagage, nogoba nen muun ya’mbiran nggora eerogo kinooke nagagerak kwe, an nen perak, poondo alok paga ngguurikndaganak eerogo kinooke, eerigin, yoraanu o,” yinuk, yoreegwaarak.

12 Ndi, aap endagembogut nen, “Nogo kenagan yinuk, ko’lu neya woraabagip o,” yoragagerak nogo ndakndak, nogo kenagan yinuk, ko’lu aap Yerobeyam inom, it aakumi Iterali abok aret inom, nen aap Erekabeyam ka wogo mbareegwa,

13-14 it Iterali inoweewi nen, “Yogop yoraamunggun o,” yoreegwaarak nogo aap endagembogut Erekabeyam nogo nen mbo punuk, it aap tawe nen yoreegwaarak nogo aret oone omaawi paga yorage logonet, “Eyo aaninggin tapi uut paga kwippunuk, wonok nugwi nogo kokwak, nogoba nen aaninggin kinoba pinagareegerak nogo ti, teeluk negen aret kwe, an nen aaninggin abunuk nggwok lombok kinoba pinagage, ndi, nogoba nen muun ya’mbiran nggora eerogo kinooke nagagerak kwe, an nen perak, poondo alok paga ngguurik-ndaganak eerogo kinooke, eeke logogin o,” yinuk, yoragagerak.

15 It aakumi nen aap endagembogut wone yogwi liippega’lek wonagagerak nogo ti, Aliku ALA nen eerit nogwe nogo, ena koonogo pege logonet, aap Tilo mendek Akiya yoge mbareegi, aap Nebat aput Yerobeyam yoreegerak nogo, a’me nggelok yuwak nduk, wone ti, liippega’lek aret wonagagerak.

16 It aakumi Iterali abok aret nen aap endagembogut yoreegwaarak nogo, koneniyak eebi mbake kogo nogogwaarik, aap endagembogut nogo yogo logonet, “At Ndawut nen nit ambi eeppinanege, Aap Itayi aput nen nineyate wo’nirage, Eerigin lek aret me, Aakumi Iterali yi wae. Kinalitak lombok kinawooliyana nogwe, Ndi, kit Ndawut apuri-ombowologwe yi wae. O yogondak kinobaalombok koonggologwe, Eeko logonip o,” yinuk, it Iterali mendek iname nogogwaarak.

17 Ti nogwe iigak, aap Erekabeyam nogo aakumi Iterali mendek inawi o kota-kota Yekura wonogwe nogo mban inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage nagagerak.

18 Ti’nuk, aap endagembogut Erekabeyam nogo nen aap Aroram oone omaawi paga yabu lengganinake logorak mippereegerak nogo, it Iterali iniki yanggoninabuwak nduk, nappege mbareegi, it aakumi Iterali nen yugum paga wareegwaarak aret kambeegerak. Warogo punuk, aap endagembogut Erekabeyam wariyak nduk eeko mbareegwa, mbaganit woroorak meek aret kwe, kagak, mbetmbet aret anggweendo paga lagangge nagagerik, mbaganit o Yerutalem wagagerak.

19 Ti eyom paga nen nok, o yogondak kuli it Iterali mendek nogo nen, “Aap Ndawut ombowologwe wiganak mendek ninarum logorak nineebi o,” yinuk, yogwe wonogwe aret.
20 Ndi, it Iterali mendek nogo at Yerobeyam iyokan wagagerak inaruk konenggo nogogwaarik, it Iterali wonogwe nogo abok aret inom wone mbanuwok nduk, yonggo yori wogogwaarak nage mbareegi, Iterali inowe endagembogut logowak nduk, mippereegwaarak. It aakumi Yekura mendek nen mban, “Aap Ndawut ombowologwe wiganak mendek nen ninowe endagembogut logowak o,” yinuk, mbako nogogwaarak.

Ala wone liirogon eeka Temaya nen eeriyak yereegerak wone
(2Mbin. 11:1-4)

21 Aap Erekabeyam nogo o Yerutalem ari wage nagagerik, “An Talomo aput aret me, aakumi Iterali nabu’me piirogo logokit nen tebenogo piya naakit o,” yinuk, it Yekura mendek abok aret inom, inanebunu Mbeniyamin mendek inom, inawuri wim eeka kero mban ineebe seratus delapan puluh ribu aret kuwak eeginabeegerak.

22-23 Kuwak eeginabeegerak kwe, at Ala nen aap Ala wone liirogon eeka Temaya wone yoreegerak yi aret. “Talomo aput it Yekura inowe endagembogut Erekabeyam inom, it aakumi Yekura mendek inom, Mbeniyamin mendek inom, it inanebunu ambik Iterali ando nogo inom, wone yora nanok nduk yokkiri o.

24 At Aliku ALA nen ari logonet, Aakumi Iterali ando ti, it mendek aret me, inom wim namburi noorak abu mage o. Wone yi agaarak nogo ti, an nen aret eerogo piigirak me, inalitak lombok iname nawak, yegerak, yora nak o,” yinuk, yoreegerak nogo yora nage mbareegi, konembunuk, Aliku ALA nen wone lengganogo yoragagerak ndak-ndak aret iname nogogwaarak.

Aap Yerobeyam nen Ala mbo pereegerak wone

25 Ti’nuk, aap Yerobeyam nogo nen o Eparayim puut nggelok-nggobok me kota Tikem nogome omaawi eerogo punuk, wonagagerik, wundi nanuk, kota Penuwen kunduk omaawi eerogo pereegerak.

26-27 Eeke nagagerik, aap Yerobeyam nogo inikime mban mbake logonet, “O yogondak yi paga it aakumi yi, o Yerutalem Aliku ALA awi wurik me ake warogo wogori nogo logomenggaarik, it Yekura mendek inowe endagembogut Erekabeyam nogo, Ninowe endagembogut aret logowak o, yinuk, an nooppunuk, at ka nogwe iinok, it aakumi an nabu’me piinok wonage minggim yi, Ndawut ombooluk abu’me ari nagun mbaki,”

28 yinuk, oreewi inom wone mbambunuk, at Yerobeyam nen mbuti emas paga tapi aagalogwe inogut mbere ogobakkigippunuk, it aakumi Iterali yorage, “Kit Iterali mendek yi wae. Kit o Yerutalem Ala ake alut eeri noorak tu nda aret me, o Metit nen wokkiren wundi wagagerak nogo kinogoba Ala kwak alut eeko logorak yi aret me, kinigen pekkaanip o.”

29 Yorage nagagerik, tapi ogut ogobakkigirik ambi o Mbeten pi nage, ndi, ambi o Ndan pi nage, eereegerak.

30 Eeke mbareegi, aakumi o Ndan kuli nen tapi ogut ogobakkigirik nogo alut eerit nogo nogogwaarak paga maluk nggwok aret eereegwaarak.

31 Ndi, aap Yerobeyam nogo nen ti eeke nagagerik, inalut eeko logowam o puut-puut paga wurogo pit nage, ndi, ti unde logowak nduk, it Lewi mendek lek aakumi ugun mendek mippiige,

32 ndi, tut 6 penembunuk, ambi penenak tanggal 15 paga, it Yekura nen inale’nggen paga laago lako mengga kwak, inale’nggen nen laago lako logowak nduk, koonogo pege, eeke nagagerik, o Mbeten tapi aagalogwe ogut ogobakkigirik inake warogo wogogo menggam nogome inake warogo wogorage, o Mbeten puut paga alut eeko logowam unde logowak nduk, aap mippiige, eereegerak.

33 “Tut yi paga eeriyak o,” yinuk, koonogo pereegerak tut 6 penembunuk, ambi penenak, tanggal 15 o Mbeten tapi aagaluk ogut wakkagak aago nogo, ake warogo wogogak ogobakkigireegerak paga, warogo wogoreegerak nogo ti, it aakumi Iterali nen inale’nggen paga eeko logorak koonogo pereegerak kenok, warogo wogogak ogobakkigireegerak ti paga ake warogo wogoreegerak.

13 Ala wone liirogon eeka o Yekura nen Yerobeyam yoreegerak wone

1 Aap Yerobeyam nen obari abe kaga nogo kani kunikit nduk kani kunggo menggam taati mi’ndak wonage me, aap Ala wone liirogon eeka ambi at Aliku ALA nen, “Wone yi yori nak o,” yinuk, yoreegerak nogo yoriyak nduk, o Yekura nen Mbeten nagagerak.
2 Nage nagagerik, Aliku ALA yoge kagak oone nggwok paga kani kunggak ogobakkigirik nogo, wone yoge logonet, “Kat kani kunggak yi wae. Kat kani kunggak yi wae. At Aliku ALA nen ari logonet, At Ndawut paga wiganak nen ombooluk wulaga endage Yotiya aret ndarigin o. Ndake kenok, it aap puut-puut alut eeko menggam unde wonogwe nen kat paga warogo kani kunggo menggaarak nogo, at nogo nen ineebe inoorogo kat paga kani kuninake, aakumi kambak inowak nenenak kunduk, kat paga mban kani kungge, eerigin o,” yinuk, yoreegerak.

3 Ne ti eyom paga mban aap Ala wone liirogon eeka nogo nen ineenu agak ambi eeriyak nduk ari logonet, “Aliku ALA nen, Ineenu agak eerigin, yegerak nogo yi o. Warogo kani kunggak ogobakkigirik ti, yangguk ari logonet, wun a’nggan yumbu-yumbu wambigin, yegerak o,” yinuk, yoreegerak.

4 Aap Ala wone liirogon eeka nen warogo kani kunggak ogobakkigirik o Mbeten yoge nogo, aap endagembogut Yerobeyam aruk konengge nagagerik, warogo kani kunggak eenggi pippunuk wonagagerak nogo, yungguk togon aap nogo titik ege logonet, “Aap ti pigaanip o,” ari kagak, eenggi titik ari nogo mbuuluk arit unggwage logonet, mbaro-mbaro eerogo pereegerak me, yunggukkoorak mondok meek aret agagerak.

5 Ndi, at Aliku ALA nen ineenu agak eeriyak aap Ala wone liirogon eeka yoge kagak, yoreegerak nogo ndak-ndak, warogo kani kunggak ogobakkigirik nogo kunduk yangguk ari logonet, wun nogo a’nggan yumbuyumbu wambeegerak.

6 Ti eeke mbareegi, aap endagembogut nogo nen aap Ala wone liirogon eeka nogo yoge, “An neenggi wonage menggi kwak obeelom ee’nabuwak nduk, nake tamban eeke logonet, kabuwa warak nggo-nggo Aliku kogoba Ala yoru o.” Yoge mbareegi, abuwa warak nggo-nggo logonet Aliku ALA yoge mbareegi, eenggi wonage menggi kwak obeelom aret agagerak.

7 Obeelom age mbareegi, aap endagembogut nogo nen aap Ala wone liirogon eeka nogo yoge, “Nimbirak an name nawok nduk mok o. Nogo logomonggoorik, mbi nimbirak nenok, onggo ambi wokkirigin o.”

8-9 Yoge mbareegi, aap Ala wone liirogon eeka nogo nen aap endagembogut nogo yoge, “At Aliku ALA nen an yo’nege logonet, Kat nen oroti inom, niyo inom, nengge, ndi, tu kat namenggenom ti paga kiyokan wage, eeriyak mage o, yinuk, yo’negerak me, kat nen kamendek kame wonage nogo mogonogo wo’- nirimenggendak kwe kagak, kat kame nimbirak nage, mbi nimbirak nengge, eerigin lek aret o,” yinuk, yoreegerak.

10 Yoge nagagerik, tu o Mbeten nagagim nogo paga woroolik. Ata, tu alik paga ame wagagerak.

Aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga ambi o Mbeten wonagagerak wone

11 Aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga ambi o Mbeten wonagagerak. Wonage me, at apuri nen aap Ala wone liirogon eeka nen o Mbeten ne ti eyom paga eereegerak inom, aap endagembogut wone yoreegerak inom, abok aret inogoba mbininogo yori wogogwaarak.
12 Yogo mbareegwa, inogoba nen apuri nogo yorage, “Tu ngge paga nage kogotak?” Yorage mbareegi, at apuri nogo nen aap Ala wone liirogon eeka o Yekura nen wagagerak tu nagagerak nogo, inogoba yogo mbareegwa,

13 apuri nogo yorage logonet, “An kwi’nagak nake keledai amborowak paga ndoonogo paninip o.” Yorage mbareegi, apuri nogo at keledai amborowak paga kwi’nagak nogo ndoonogo pogo mbareegwa, ti paga kwi’na’nuk,

14 aap Ala wone liirogon eeka nogo ambokan mugurok eyo teno nggwok alome kwi’ndak wonage me, ka wage nagagerik, iniki kwaake logonet, “Aap Ala wone liirogon eeka o Yekura nen wagaarak nogo kat aret ilik?” Yoge mbareegi, “Yagandak ti, an aret o.”

15 Yoge mbareegi, aap nogo nen, “Mbi nawok nduk, nimbirak name nawok o.”

16-17 Yoreegerak kwe, aap Ala wone liirogon eeka nogo nen yoge, “At Aliku ALA nen an yo’nege logonet, Kat nen oroti inom, niyo inom, wokkugwi iinok nengge, ndi, tu kat namenggenom kiyokan wage, eeriyak mage o, yinuk, yo’negerak me, an niyokan kat nimbirak nogwe, ndi, nogo logomonggoorik, kat nimbirak mbi inom, niyo inom, nunggwi, eeriyak ti meek o.”

18 Yoge mbareegi, aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen wone pilit aret yoge logonet, “An kunduk Ala nen yo’nege kagak yoraga kat pogom aret me, Aliku ALA ayonggo malayikat nappi wagaarak nogo nen an yo’nege logonet, Aap ti, oroti inom, niyo inom, nawak nduk wonok kame kimbirak nak, yo’negerak o.”

19 Yoge mbareegi, aap Ala wone liirogon eeka nogo imbirak iniyokan at ame nogo nogogwaarik, mbi inom, niyo inom, nunggugwaarak.

20 Mbi nonggo menggam imbirak kwi’na’nuk, mbi nunggwi me, Aliku ALA nen aap Ala wone liirogon eeka wonok nagagerak aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga nogo, wone yoge mbareegi,

21-22 oone nggwok paga aap Ala wone liirogon eeka o Yekura nen nagagerak nogo yoge logonet, “At Aliku ALA nen an yo’negerak nogo yokkiri o. At Aliku ALA nen yokkege logonet, Kat o time nage logomenggendik, mbi inom, niyo inom, noorak mage o, yokkereegim yime wage nagandik, mbi inom, niyo inom, nenggendak nogo ti, at nen, Eeru, yokkegerak nogo, Eeriyak neebi o, yinuk, Aliku ALA oone taganogo pegendak me, kat kooremenggerak keebe kombomini kambeegwaarak piya nogogwam nogome pagi unggugun mondok lek aret o, yinuk, yo’negerak me yokkigi o,” yoreegerak.

23 Ndi, aap Ala wone liirogon eeka nogo nen mbi inom, niyo inom, abu aret nengge mbareegi, aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen aap wonok nagagerak nogo ageledai amborowak paga kwi’nagak ake ndoonogo pege mbareegi,

24 at paga kwi’- na’nuk tu paga wage me, singa nen worak mbo wundinuk, warogo tu nggwok paga mbo wuppereegerak kangge kagak, keledai singa nogo imbirak warak me taati aret arum negen wonogogwaarak.


25 Ndi, it aakumi tu ti paga nogo logonet, aap eebe warak tu paga mbo pugu wonage kagak singa taati mi’ndak wonage inigen kogo nogogwaarik, o kota aap anggok wonage menggim nogome wone mbininogo yoranet nogogwaarak.

26 Ndi, aap tu paga wage me wonok nagagerak aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga nogo, aruk konengge nagagerik, ari logonet, “Aliku ALA nen yoreegerak eebi mba’nuk, taganogo pegerak aap Ala wone liirogon eeka nogo aret o. Aliku ALA nen kurumbi yogerak ndak-ndak singa wogoge mbaki, eyak nibinogo pegerak kanggerak kagi o.”

27 Ari nagagerik, at apuri nogo yorage, “An kwi’nagak ti, nake keledai amborowak paga ndoonogo paninip o.” Yoragagerak eeko mbareegwa, 28 keledai amborowak paga kwi’na’- nuk, wage nagagerik, aap nogo warak tu paga mbo pugu wonage kagak singa nen aap warak nogo nengge, keledai nogo eyak nibinogo nengge, eeka’lek keledai imbirak taati mi’ndak we arum wonogwe negen iyareegerak.

29 Iige nagagerik, aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen, aap Ala wone liirogon eeka warak nogo aleenggu maako logonet nggween taambuwok nduk, eebe piyanogo ageledai amborowak paga punuk, wonok at agota lombok pi nagagerak.

30 Pi nage nagagerik, eebe at pati ungguurak ogobakkigirogo pateegim nogome aret pi unggunuk, “Norinore o. Kabuwi-kabuwa o,” yinuk, aleenggu maako nogogwaarak.

31-32 Nggween taambunuk, apuri yorage, “At Aliku ALA nen o Mbeten warogo kani kunggo menggam eeriyak yoreegerak inom, o Tamariya kota-kota endekenggwe puut-puut alut eeko menggam eeriyak yoreegerak nogo inom, abet aret arigin me, an peebi neebe kangge neenok ti, at Ala wone liirogon eeka taambogom time nimbirak tabonogo aret taambanugo logonu o,” yinuk, yoragagerak.

Yerobeyam maluk eereegerak wone

33 Ti agagerak nogo at Yerobeyam kagagerak kwe, eraambe maluk nogo, “Mbo pikit,” mbaka’lek maluk abunuk nggwok lombok eeke logonet, puut-puut alut eeko menggam unde logowak nduk, aakumi ugun mippiinet nagagerak. Aap ambi nen, “An puut-puut alut eeko menggam unde a’nuk eeke logokit,” ari kenok, at Yerobeyam nen ugun-ugun inanobak lebenogo mippiinet nage nagagerak.

34 At Yerobeyam nogo nen maluk ti eerit nagagerak paga at apuri wiganak inom inendage lek arit wambi nogo logonet, o nggween paga yime nen inenggaawak mondok lek aret ogo nogogwaarak.

14 Ala nen Yerobeyam eeppuurak Abiya yoge kagak, yoreegerak wone

1 Ne ti eyom paga Yerobeyam aput Abiya nogo andi eereegerak.
2-3 Eeke mbareegi, Yerobeyam nen akwe nogo yoge, “It aakumi nen, Yi at Yerobeyam akwe, yelok kwaakkeegwi iyo, kayumkenete nobakko’nok, oroti 10 worarak inom, kuwe inom, nggiin amburu togolowa’na toolak inom, wagangge logomenggendik, It aakumi Iterali inowe kendagembogut arumunggun o, yo’nereegerak aap Ala nen yoge kagak yoraga Akiya o Tilo wonage me, pekka nak o. Pekka nage keenok, wulaga Abiya yi nonggop arigin nogo yokkege kaamunggun o.”
4 Yoge mbareegi, at Yerobeyam akwe wone yoreegerak nogo ndakndak eeke nagagerik, at Akiya nogo, abu anggok a’nuk, enegen ogut agagerak yi mendek ndi mendek enegen koorak meek, ame o Tilo wonage me nagagerak.

5 Nage kagak, Aliku ALA nen aap Akiya yoge logonet, “At kwe Yerobeyam akwe ti, aagaluk wulaga andi eekerak kenok, yogop-ndogop yorenok nduk, kwe alik mbaruwak eeppunuk, keya wage agaarik o,” yoreegerak.

6 Yoreegerak wonage me, aap Akiya nen kwe nogo, iyok oone agan awo tungga paga ungguurak nduk eeke konengge nagagerik, kwe nogo yoge, “Yerobeyam akwe yi wae. Kat nonggop nduk, kwe alik negen eeppatinuk wagan o? Mbet unggwi omok o!” Yoreegerak unggwi wage mbareegi, yoge logonet, “Wone aaninggin mendek yoru, yo’negerak kenok, an yokkiri o.

7 At Aliku Iterali inogoba Ala yegerak nogo, aap Yerobeyam yori nanok nduk, yokkiri o. Aakumi Iterali inenggela’me nen an napuri Iterali inarum logowak nduk, at Yerobeyam mippege nagarik,

8 napuri Iterali Ndawut paga wiganak aput abu’me piinok wonagagerak nogo, An unde logokit, mbake kagak, ndinogo at Yerobeyam wogoreegirak kwe, nayeloman Ndawut iniki mondok noba panggombunuk, nenegen neegak abe mban eerit nage logonet, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu nogo liippunuk, mugurok nage nagagerak kokwak, at togop eeke logolik.

9 At endagembogut awo aga’- lek kagak it aa’nduk inendagembogut ogogwaarak nogo nen maluk eeko nogogwaarak ti, nggwok aret eeko nogogwaarak kwe, at perak, abunuk maluk mondok alik negen eerit nage logonet, At iniki wakkolaawak, nombake nagagerik, ambokan mbo paninuk, nobaane’me kugi inogut mbuti paga ogobakkigippatinuk, alut eerit nage agaarik o.

10 Togop eeke kenok, at Yerobeyam apuri wiganak paga aaninggin nggwok lombok inoba kwippiyaagin me, at paga wiganak wologwe inendage warak inom, inendage lek inom, abok aret inaan ineenggi paga lenggennagaatak obari kenok niyo mbilikmbelek koorogo nappogo mengga kwak, it togop aret lek eerogo piyaagin o.

11 It Yerobeyam paga wiganak o kota kanggwi iinok, nggeewo nen ineebe nunggwi, ndi, it o kota endekem kanggwi iinok, towe wiganinuk nugu menggaarak nen nunggwi, eerugun o, yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkigi o.

12 Ndi, kat perak, kiyokan kame nak o. Ndi, nage logomenggendik, kawi kota kiyok awo pi unggwage keegak, kaagaluk ti, kambigin o.

13 Kangge kenok, it aakumi Iterali mendek abok aret aleenggu maako logomenggaarik, at eebe waganogo kanggwi piya unggwogo menggam pi unggugun o. At Aliku it Iterali inogoba Ala nen Yerobeyam paga wiganak at wulaga ti mban obeelom eeke kage nagagerak me, at mban eebe pi unggugun o.

14 At Aliku ALA nen at Yerobeyam paga wiganak inoorogo piyaakit nduk, inobaane’me aap alik ambi Iterali inowe endagembogut at ake eeke logorak mippigin o. Mippigin nogo muk panggoni wagaarak me, yogondak yi aret aga o.

15 At Aliku ALA anini mbaruwak nduk, inagugigwe Atiyera eyo arelen yinit nogogwaarak paga niyo nen mbereewak nuk-nuk eeke menggi kwak, at Aliku ALA nen it Iterali aaninggin inoba piige logonet, inombomini nggween obeelom wogoragagim yime nen nggiginogo niyo Eparat enebagan mak eerogo wumbiyaagin o.

16 At Yerobeyam nen maluk eerit nage paga it aakumi Iterali mendek maluk eerit nogwe me, Aliku ALA nen it Iterali mbo piyaagin o,” yinuk, yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, at Yerobeyam akwe nogo mi’nage nagagerik, o Tirata agagerak. Nage nagagerik, awo arungga paga iyok pi unggwage kagak, aagaluk nogo aret kambeegerak.

18 Kangge mbareegi, nggween taambunuk, at Aliku ALA nen ayeloman Ala yoge kagak yoraga Akiya yoreegerak nogo ndak-ndak, it aakumi Iterali mendek abok aret erabun ndoombunuk, aleenggu maako nogogwaarak.

Yerobeyam kambeegerak wone

19 At Yerobeyam nogo endagembogut logonet, wone lengganogo yorage nagagerak inom, wim eeke nagagerak inom, ando abok ti, it aakumi Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo paga inom liiru mbanak wonage o.
20 At Yerobeyam nogo Iterali inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 22 eeke nagagerik, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, obaane’me aput Narap inowe endagembogut aret agagerak.

It Yekura inowe endagembogut Erekabeyam eeke nagagerak wone
(2Mbin. 12:1-16)

21 Aap Talomo aput Erekabeyam nogo ndarak kagak tahun 41 age paga aakumi Yekura inowe endagembogut age mbareegi, at Aliku ALA nen endage ki logowam aakumi Iterali inawi kota-kota abok aret wonogwe iigak, at leenogo pereegim kota Yerutalem nogome logonet, it Yekura mendek wone lengganogo yorage kagak, tahun 17 eereegerak. At agalo ti, kwe Amon mendek endage Naama aret.

22 It aakumi Yekura mendek inombomini maluk nggwok aret eeko nogogwaarak paga Aliku ALA eebi mbake logonet, iniki laakot inombake nagagerak kwe, it inombowologwe mendek yi perak, Aliku ALA enegen kagak maluk mondok iya lombok aret eeko nogogwaarak.

23 Eerit nogo logonet, puut-puut paga inagugi eeko menggam ogobakkigikwi, yugum paga inagugiwak ogobakkigirogo pugwi, puut-puut paga inom, eyo wiganak alome inom, abok aret kugigwe Atiyera eyo arelen yinogo mippit nogwe,

24 o time inagugi eeko logonet, aap mban-mban wut-wut yogwe, eeko nogogwaarak. At Aliku ALA nen aa’nduk a’nuk, yi aakumi ndi aakumi o Kanan mugogo wumbiyareegerak nen maluk ogole warak lombok eeko nogogwaarak nogo, it Yekura togop aret eerit nogo nogogwaarak.

25 Aap endagembogut Erekabeyam mi’ndak kagak, tahun 4 eeppunuk, ambi eeke paga at aap Metit mendek inowe endagembogut Titak nogo o Yerutalem inom wim eereegerak.

26 Wim eeke logonet, yi mendek ndi mendek onggo iya mendek Aliku ALA awi wurik me wonage nogo inom, aap endagembogut amendek onggo iya mendek awi o nggwok abe wurik me wonage nogo inom, Talomo nen mbuti emas paga nggeemu ogobakkigireegerak inom, abok aret kugun wonok nagagerak.

27 Wonok nage mbareegi, nggeemu ogobakkigirik wonok nagagerak nogo, obaane’me at endagembogut Erekabeyam nen mbuti tembaga paga ogobakkigirogo punuk, it aap inowe endagembogut awi o nggwok abe wurik tungga paga arum menggaarak inoweewi nogo nggeemu ti, unde eeppiyareegerak.

28 Ndi, aap endagembogut nogo Aliku ALA awi wurik me unggwi nage kenok, it aap unde eeppiyareegerak nogo nen nggeemu nogo wonok, milininuk unggwi nogo nagaatik, wundi wage kenok, milininuk ame pi woraanuk, nggeemu nogo obaane’me wonage menggim nogome pi unggwagak eeko nogogwaarak.

29 Aap Erekabeyam nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eerit nagagerak ando abok ti, it aakumi Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak wonage nogo paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

30 Erekabeyam Yerobeyam imbirak wim mondok-mondok kunik aret eeko nogogwaarak.

31 Ti eeko nogogwaarik, at Erekabeyam nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, ombomini kambeegwaarak Ndawut agota piya unggwogogwam nogome inom pi unggwogogwaarak. At agalo ti, kwe Amon mendek endage Naama aret. Ndi, at Erekabeyam obaane’me aput Abiyam nogo inowe endagembogut agagerak.

15 It Yekura inowe endagembogut Abiya nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 13:1-14:1)

1 At Nebat aput Yerobeyam nogo Iterali inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 17 eeppunuk, ambi age paga at Abiya nogo it Yekura inowe endagembogut age nagagerik,

2 o Yerutalem logonet, it Yekura wone lengganogo yorage kagak, tahun kenagan aret eereegerak. Ndi, at Abiya agalo ti, aap Abitalom apuluk kwe Maaka aret.

3 At Abiya nogo, ombo Ndawut ogoba Aliku ALA iniki oba panggombunuk, abu liirogon eeke nagagerak ndak-ndak, at togop eeke logolik. At mi’naga’lek kagak, ogoba yi maluk ndi maluk eerit nage nagagerak kokwak, at maluk togop aret eerit nage nagagerak.
4 Togop aret eeke nagagerak kwe, at Ndawut eerit nage nagagerak paga, Ndawut ogoba Aliku ALA nen ndi wuninik kwak Ndawut endage o Yerutalem time ki logowak nduk, obaane’me aput wiganak mendek ambi mippege, ndi, o Yerutalem omaawi eerogo pege, eereegerak.

5 At Ndawut nogo kangga’lek eenik wonage logonet, Aliku ALA nen, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yoge nogo, ambi taganogo pege logolik Aliku ALA enegen kagak, abok ndak-ndak aret eeke nagagerak kwe, ambiriluk maluk eereegerak ti, aap Ket mendek Uriya akwe paga maluk eereegerak.

6 Aap Abiya endagembogut wonage kagak, it Erekabeyam Yerobeyam imbirak wim mondok kunik aret eeko nogogwaarak.

7 At Abiya endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet eeke nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo paga, inom mbanak wonage nogo lek a? Aap Abiya Yerobeyam imbirak wim nambuko nogogwaarak.
8 Ndi, at Abiya nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, ombomini kambunuk, piya unggwogogwam ogoba Ndawut agota nogome eebe pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Ata inowe endagembogut agagerak.

It Yekura inowe endagembogut Ata nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 14:2-16:14)

9 At Yerobeyam nogo Iterali inowe endagembogut wonage kagak, tahun 19 eeppunuk, ambi age paga at Ata nogo Yekura inowe endagembogut age nagagerik,

10 o Yerutalem logonet it Yekura wone lengganogo yorage kagak, tahun 41 aret eereegerak. Ndi, at owogolo ti, at aap Abitalom apuluk kwe Maaka nogo aret.

11 At Ata nogo, ombo Ndawut obeelom mban eeke nagagerak kokwak, Aliku ALA enegen kagak, at togop aret obeelom mban eeke nagagerak.

12 Eeke logonet, it aap mban-mban wut-wut yogo logonet, inagugi eeko nogogwaarak nogo o time nen wumbiige, at mi’naga’lek kagak ombomini nen kugiwak ogobakkigirogo pit nogogwaarak nogo, mondok lek eerogo pege,

13 at owogolo Maaka nen ogole warak mendek kugigwe Atiyera ageyo arelen ogobakkigirogo mippereegerak paga owogolo aret kagak, “Kat kwe nggwok logorak lek o,” yinuk, eyo arelen yinik nogo mbanogo niyo Kiriron aa’nggi paga time kani kungge, eereegerak.
14 At Ata nogo puut-puut paga kugi inake warogo wogogo menggam ogobakkigirik ando abok lek eerogo puulik kagak kwe, kangga’- lek eenik wonage logonet, iniki mondok Aliku ALA oba panggombunuk, liirogon aret eerit wundi wage nagagerak.

15 Ti eeke logonet, at inom, at ogoba inom nen, Ala ake leenogo pereegwaarak mbuti emas inom, mbuti perak inom, yi mendek ndi mendek ogobakkigirik ando alik mendek inom, wonok Aliku ALA awi wurik me pi unggwagagerak.

16 Ndi, it Yekura inowe endagembogut Ata inom, Iterali inowe endagembogut Mbayeta inom, inendagembogut logonet, imbirak wim mbanak aret wonogogwaarak me,

17 it Iterali inowe endagembogut Mbayeta nogo nen it Yekura inom wim eerikit nduk, Yekura inowe endagembogut Ata inarum menggim nogome yinggwiunggwogwe eekwi iyo, o Arama nogome omaawi eerogo pereegerak.

18 Ndi, at Ata nogo nen mbuti perak-emas Aliku ALA awi wurik me pogo menggam wonage nogo inom, at endagembogut ame o nggwok abe wurik me wonage nogo inom, waganogo at inom eeko menggaarak nen wonok aap Tabirimon aput Mben-Karat, Ketiyon ombooluk nogo, it Aram mendek inowe endagembogut o Ndamitik logonet, inarum wonage nogo, wogori nawak nduk, wone eerogo nappiige logonet,

19 “An nogoba inom, kat kogoba inom, imbirak nen yogo logonet, Nimbirak ogoorak logorak lek o, yinuk, wone koonogo pereegwaarak nogo ndak-ndak, kat nimbirak wone togop aret koonogo punuk, it Iterali inowe endagembogut Mbayeta kimbirak wone koonogo pogotak nogo, woronogo punuk, an wonage me nen wundi noorak onggo mbuti emas inom, perak inom, kake nappi wagarak ti kolet o,” yinuk, eerogo nappiyareegerak.

20 At Ata nen eerogo nappiyareegerak nogo, aap Mben-Karat konengge nagagerik, “Op aret,” mba’nuk, awuri wim eeka ineegin warak inoweewi o kota-kota Iterali wonogwe nogo, tebenogo piyaawak nduk, nappiya wagagerak wogo logonet, o Iyon inom, Ndan inom, Aben-Mbet-Maaka inom, o Kineret abok aret inom, o Natali abok aret inom, tebenogo piinet wogogwaarak.

21 Tebenogo piinet wogogwaarak nogo, at Mbayeta nen konengge nagagerik, o Arama omaawi eerogo pit nage nogo teppunuk, o Tirata ari nanuk, time aret wonagagerak.

22 Ari nagagerak wonage nogo at Ata konengge nagagerik, it aakumi Yekura wonogwe nogo, “Kit ambi puk ariyak lek abok aret aap Mbayeta nen yugum inom, eyo inom, nogo paga o Arama omaawi eerogo pereegerak nogo wa nanip,” yoragagerak wonok wogo mbareegwa, at endagembogut Ata nogo nen o Mbeniyamin kota Nggeba inom, Mitapa inom, omaawi eerogo pereegerak.

23 At Ata endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, eerit nage paga endage nggwok agagerak inom, kota-kota omaawi eerogo pit nagagerak inom, ando abok nogo ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo paga, inom liiru mbanak wonage nogo lek a? Ti eerit nage nagagerak kwe, anggok ari nage eyom paga iyok imbirak andi eereegerak wonagagerak.

24 Ndi, Ata nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, eebe nogo, ombomini kambeegwaarak ombo Ndawut Agota piya unggwogogwam nogome inom pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Yotapat inowe endagembogut agagerak.

It Iterali inowe endagembogut Narap nen eeke nagagerak wone
25 At Ata nogo aakumi Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun ambiret eeppunuk, ambi age paga at Yerobeyam aput Narap nogo, Iterali inowe endagembogut age nagagerik, Iterali wone lengganogo yorage kagak, tahun mbere eereegerak.

26 At Narap nogo ogoba eerit nage logonet, maluk eeke nagagerak paga Iterali maluk eeko nogogwaarak nogo ndak-ndak, at Narap nogo togop aret Aliku ALA enegen kagak, maluk aret eerit nage nagagerak.

27 Maluk eerit nage kagak, aap Itakat paga wiganak mendek Akiya aput Mbayeta nogo nen at Narap wariyak oreewi inom wone mbangge nagagerik, aap Narap nogo it Iterali mendek abok aret inom aakumi Pilitin inawi kota Nggibeton oonda mbani unggwogwe me, at Mbayeta nen Narap nogo warogo pereegerak.

28 At Mbayeta nen Narap warogo pereegerak nogo ti, aap Ata Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun mbere eeppunuk, ambi age paga warogo pereegerak. Warogo punuk, obaane’- me at Mbayeta aret inowe endagembogut agagerak.
29-30 Endagembogut a’nuk, wone lengganogo awo yorage logonet, at Yerobeyam maluk eeke nagagerak paga it aakumi Iterali abok aret maluk eeruwak nduk, eeke, ndi, Aliku Iterali inogoba Ala anini wunduwak nduk, eeke, eereegerak nogo paga, Aliku ALA nen ayeloman aap o Tilo mendek endage Akiya yoreegerak nogo ndakndak, aap Mbayeta nen at Yerobeyam owe-awot inapuri wiganak inom ambiriluk ambi ineenik logowak nduk teppiyoolik tigitogon lek eerogo piyareegerak.

31 At Narap endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo paga, inom liiru mbanak wonage nogo lek a?

32 It Yekura inowe endagembogut Ata inom, Iterali inowe endagembogut Mbayeta inom, inoweewi inendagembogut wonogo logonet, imbirak wim mondok kunik aret eeko nogogwaarak.

Iterali inowe endagembogut Mbayeta nen eeke nagagerak wone

33 At Ata nogo aakumi Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun mbere eeppunuk, ambi age paga at Akiya aput Mbayeta nogo o Tirata time Iterali inowe endagembogut age nagagerik, wone lengganogo yorage kagak, tahun 24 eereegerak.

34 Inarum wonage logonet, aap Yerobeyam eerit nage nagagerak paga Iterali maluk eeko nogogwaarak nogo ndak-ndak, at Mbayeta kunduk, Aliku ALA enegen kagak, maluk mban aret eeke nagagerak.

16 Iterali inowe endagembogut Mbayeta eeke nagagerak wone

1 Maluk mban aret eeke me, at Aliku ALA nen aap endagembogut Mbayeta eeppuurak aap Kanani aput Yeku yoge logonet,

2 “Napuri Iterali mendek inarum logonet ndegeninake logowak nduk, an nen aap Mbayeta liirubu enggela’- me nen pilanogo mippereegirak kwe, aap Yerobeyam maluk eeke nagagerak ndak-ndak eerit nage logonet, it an napuri Iterali mendek maluk eekwi paga nanini aruwak nduk, kini wuppiinet nage nagagerak me,

3 an nen at Mbayeta paga wiganak inom apit aret inenggaawak lek eerogo piyaakit mbakirak me, aap Nebat aput Yerobeyam paga wiganak inom lek eerogo piyareegirak kokwak, it togop aret inenggaawak lek eerogo piyaagin o.

4 At Mbayeta aap at mendek o kota paga kambemenggaarak nogo nggeewo nen nunggwi, ndi, o kota endekem kambemenggaarak ti, towe wiganinuk nugu menggaarak nen nunggwi, eerugun, yegerak, yoru o,” yinuk, yoreegerak.

5 At Mbayeta endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, eerit nage paga endage nggwok agagerak inom, ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom liiru mbanak wonage nogo lek a?
6 At Mbayeta nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, at eebe o Tirata kanggwi piya unggwogo menggam nogome pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Ela endagembogut aret agagerak.

7 At Mbayeta nen Aliku ALA enegen kagak maluk ambik eerit nage paga Aliku ALA anini mbaruwak nduk, eeppereegerak kenok, aap Yerobeyam paga wiganak inom maluk eerit nogwe iinok, Aliku ALA nen inenggaawak lek eerogo piyareegerak nogo ndak-ndak, aap Mbayeta paga wiganak inom eeppiyoorak Aliku ALA nen aap Kanani aput Yeku yoreegerak nogo ndak-ndak, inenggaawak lek eerogo piyareegerak ti aret.

Iterali inowe endagembogut Ela nen eeke nagagerak wone

8 At Ata nogo aakumi Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 25 eeppunuk, ambi age paga at Mbayeta aput Ela nogo, aakumi Iterali inowe endagembogut a’nuk, o Tirata logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun mbere eereegerak.

9 Yorage wonage me, aap at inom yabu eeke menggerak anggweendo wim eeka ando unde wonagagerak endage Timini nogo nen at Ela wariyak nduk, oreewi inom wone mbaneegwaarak. Wone mbambunuk, wonogwe iigak, at Ela nogo aap endagembogut awi o nggwok abe wurik o Tirata wonage unde aap Arata ame nogome, amburu kumili aganaka mendek nengge me,

10 at Timiri nogo wage nagagerik, oome nogome unggunuk, aap Ela nogo warogo punuk, at obaane’me endagembogut aret agagerak. Ti wareegwaarak nogo ti, aap Ata aakumi Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 26 eeppunuk, ambi age paga aret wareegerak.

11 At Timiri nogo abu aret endagembogut age nagagerik, wone lengganogo yorage menggim ari laganuk, aap Mbayeta owe-awot inom, oreewi inom, aap ambi yumbunogo teppiyoolik abok wundugun-naagun aret inoorogo piyareegerak.

12-13 Aap Mbayeta aput Ela imbirak maluk eerit nogwe iinok, it aakumi Iterali kunduk, maluk eerit nogo logonet, it obeelom eeginaburak lek mendek inagugiwak tiyappugwi paga Aliku inogoba Ala anini mbareegerak me, aap Mbayeta eeppuurak Ala nen yoge kagak yoraga Yeku yoreegerak nogo ndak-ndak, at Timiri nen aap Mbayeta owe-awot abok aret pup eerogo piyareegerak.

14 Ndi, at Ela endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom liiru mbanak wonage nogo lek a?

Iterali inowe endagembogut Timiri nen eeke nagagerak wone

15 Aap Ata nogo aakumi Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 26 abu eeppunuk, ambi age paga at Timiri nogo, Iterali inowe endagembogut a’nuk, o Tirata logonet, wone lengganogo yorage kagak, nogo 7 aret yereegerak. Ndi, ne ti eyom paga it Iterali ineegin warak nen aap Pilitin inawi kota Nggibeton nogome oonda mbaninabi ungguwok nduk, o Nggibeton koorok inawooliya wuppunuk, wonogogwaarak.

16 Inawooliya wuppunuk wonogwe me, “Aap Timiri nogo nen aap endagembogut wariyak wone mbambunuk, wakerak o,” yogwe nogo konembunuk, it ineegin warak inowe Omiri nogo aakumi Iterali inowe endagembogut logowak nduk, ne ti eyom paga time nen aret mippereegwaarak.

17 Mippogo mbareegwa, aap Omiri nogo aakumi Iterali inom abok aret o Nggibeton mbo punuk, o Tirata nogome oonda mbaninabi unggwogogwaarak.

18 O Tirata nogo abu aret tebeneegwaarak aap Timiri nen enegen kage nagagerik, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik ko ogoorak ambi akem time unggunuk, awi kani inom pateegerak.
19 Aap Yerobeyam obaabut maluk logonet, eerit nage nagagerak paga it Iterali mendek abok maluk eeko nogogwaarak nogo ndak-ndak, at Timiri nen Aliku ALA enegen kagak maluk togop aret eerit nage nagagerik, o kani inom pateegerak ti aret.

20 Ndi, at Timiri nogo aap endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando inom, ndi, aap Ela wariyak nduk, oreewi inom wone mbambunuk eereegerak inom, ando abok it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom liiru mbanak wonage nogo lek a?

Iterali inowe endagembogut Omiri nen eeke nagagerak wone

21 Ne ti eyom paga it aakumi ando nen aap Ngginat aput Tibini mippuurak yogwe, ndi, it ando nen Omiri mippuurak yogwe, eeko logonet, Iterali oolo mogonggologogwaarak.

22 Mogonggologo nogogwaarik, at Omiri inom ogogwaarak nogo inomaawi tiyak yogo logonet, it Ngginat aput Tibini inom ogogwaarak nogo tebenogo piyareegwaarak aap Tibini nogo kangge mbareegi, aap Omiri nogo inowe endagembogut agagerak.

23 Ti agagerak nogo ti, aap Ata nogo it Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 30 abu eeppunuk, ambi age paga at Omiri nogo it Iterali inowe endagembogut age nagagerik, wone lengganogo yorage kagak, tahun 6 eeke, ndi, ame Tirata logonet, Iterali wone lengganogo yorage kagak, tahun 6 eeke, eereegerak. Ndi, lambuk togon ti, tahun 12 aret Iterali wone lengganogo yorage nagagerak.

24 Wone lengganogo yorage logonet, puut endage Tamariya aap Temet abuut me, wu mbuti perak aaninggin 70 wakkaanuk nogo paga kumbege nagagerik, puut nogo paga o tini nggwok nappunuk, at aap abuut unde Temet endage toonak ndak-ndak, O kota Tamariya aret o, yinuk, tooneegerak.

25 Omiri nogo endagembogut awo aga’lek kagak, it inaa’nduk inendagembogut ogogwaarak maluk eeko nogogwaarak ti, nggwok aret eeko nogogwaarak kwe, at Omiri perak, Aliku ALA enegen kagak, abunuk maluk mondok iya lombok eeke nagagerak.

26 At Nebat aput Yerobeyam nogo, yi maluk ndi maluk eeke nagagerak paga it Iterali kunduk maluk eerit nogo logonet, obeelom eeginaburak lek mendek inagugiwak tiyappugwi paga at Aliku inogoba Ala anini mbareegerak nogo kokwak, at Omiri nogo togop aret eerit nage nagagerak paga Aliku Ala anini mbareegerak.

27 Ndi, at Omiri endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, eerit nage paga endage nggwok agagerak inom, ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak mbuku paga liiru mbanak wonage nogo paga, inom liiru mbanak wonage nogo lek a?

28 At Omiri nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, o Tamariya kanggwi piya unggwogo menggam eebe pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Akap inowe endagembogut aret agagerak.

Iterali inowe endagembogut Akap nen eeke nagagerak wone

29 Aap Ata nogo aakumi Yekura inowe endagembogut wonage kagak tahun 37 eeppunuk, ambi age paga aap Omiri aput Akap nogo aakumi Iterali inowe endagembogut a’nuk, o Tamariya logonet, Iterali wone lengganogo yorage kagak tahun 22 aret eereegerak.

30 Aap Omiri aput Akap endagembogut aga’lek kagak it aakumi Iterali inoweewi inendagembogut maluk eeko nogogwaarak nogo ti, nggwok aret eeko nogogwaarak kwe, aap Omiri aput Akap perak, Aliku ALA enegen kagak maluk mondok iya lombok eeke nagagerak.
31 At Omiri aput Akap nen aap Nebat aput Yerobeyam maluk eeke nagagerak nogo, eerit nage logonet, “Abu eeki,” mbaka’lek aakumi Tiron mendek inowe endagembogut Etebaan aput kolaga Iteben nogo wagangge, kugi Mba’an mugurok nage logonet alut eeke, eeke nagagerak.

32 Eeke logonet, kugi Mba’- an awi wureegim o Tamariya nogome kugi Mba’an aanggo warogo wogogak ogobakkigike,

33 kugigwe Atiyera agago arelen yinit nage, eeke logonet, at endagembogut aga’lek kagak, it aakumi Iterali inoweewi inendagembogut nen maluk eeko nogogwaarak ti, nggwok aret kwe, at Akap perak, mondok iya lombok maluk eerit nage nagagerak paga Aliku Iterali inogoba Ala anini ambik mbareegerak.
34 Aap Akap wonage eyom paga aap awi Mbeten mendek Kiyen nogo nen o Yeriko obaane’me wuriyak nduk, eyak wurake logonet, o onggo mbanogo aput manggu Abiram aret wake, ndi, abu wuppunuk, tu unggwogo logorak ogobakkigike logonet, onggo mbanogo aput enabooluk Tegup aret wake, eereegerak. Ti eereegerak nogo ti, at Aliku ALA nen aap Nun aput Yotuwa yoge kagak yoragagerak nogo aret eereegerak.


17 Towe nen Eliya ambi wogori wagagerak wone

1 Aap awi o Nggileyat yaga’lelo Titebe mendek Eliya nogo nen aap Akap yoge logonet, “An yaga’lek neegak yi tahun ndi tahun paga mayu wage, miinanggen luurogo pege, eeka’lek aret kaamunggun o, yinuk, at ake eeke minggirak Aliku Iterali inogoba Ala eenik menggerak endage kumbunuk, yokkigi o,” yoreegerak.

2 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Eliya nogo yoge,
3 “O ya’i mbo punuk, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe nage logomenggendik, niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe niyo mbuuluk endage Kerit aa’nggi paga time kumaa’nari nak o.

4 Time wonage logonet, niyo mbuuluk Kerit nage nogo nengge me, towe ya’nggeya’ngge nen kambi wokkiri wogo logowak nduk, yoragarak o.”

5 Yoge mbareegi, Eliya nogo Aliku ALA nen yoreegerak ndak-ndak, niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe niyo Kerit nage aa’nggi paga nogome puk ari nagagerak.

6 Puk ari nagagerak time logonet, niyo mbuuluk nage nogo paga nengge, ndi, kuubondendok kenok, kiyoma kenok, towe nen oroti inom, enggaanggum inom, wogori wogwe nogo nengge, eeke nagagerak.

Eliya kwe togwe imbirak o Tarabat eereegwaarak wone

7 Ti eeppunuk, ne mande negen wonage kagak, mayu ambi woroolik me, niyo mbuuluk Kerit nage nogo porok yereegerak.
8 Porok ari mbareegi, Aliku ALA nen Eliya yoge, 9 “Kwe togwe ambi o Tiron yaga’lelo Tarabat mendek nen kambi wokkege logowak nduk, an nen yogirak me, time logonok nduk, o yogondak time nak o.”

10 Yoge mbareegi, at Eliya nogo o Tarabat nogome nage nagagerik, kota tu unggwogo menggam panggo yi nanuk, kwe togwe ambi kani aretop anebenggolage enegen kagagerak. Kage nagagerik, kwe togwe nogo yoge, “Ai, nagalo! An niyo naakit nduk, mbuuluk ambi toolak wonage kero, wo’niri mok o.”

11 Yoge mbareegi, kwe nogo niyo wa nage me, at Eliya nen yoge logonet, “Kwe yi wae! Mbi oroti ambi inom wo’niri mok o.”

12 Yoge mbareegi, at kwe togwe nogo nen onggo yoge, “At Aliku kogoba Ala eenik menggerak endage paga abet aret yokkiri o. An nambi oroti abu lek me, tepung we ne ambit woorak iluk togolowa’na yonggolak inom, wam amburu togolowa’na o’lu iluk inom, ti mban wonage me, kani aretop anebenggo’nok name nage logominggirik, kani yi paga oroti worarogo naagaluk nimbirak nenok kambuwok nduk, eeke agarik o.”

13-14 Yoge mbareegi, Eliya nogo nen kwe nogo yoge, “Kagabiti mbarugun o. At Aliku Iterali inogoba Ala nen ari logonet, Tepung togolowa’na yonggolak nogo ti lek age, wam amburu toolak ti kunduk lek age, eeka’lek kagak, Naliku ALA nen o nggween paga yime mayu wuppi woraagin, yegerak me, kame nage logomenggendik, eerit noorak yagandak ti, op aret kwe, kagak, mbuuluk iluk wonage yagandak nogo, waganogo an aa’nduk nake oroti mbuuluk ambi worarogo niri wa’nuk, ti’nuk, kaagaluk kimbirak kinake worappatinuk namunggup o,” yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, kwe togwe nogo ame nage nagagerik, aap Eliya nen yoreegerak nogo ndak-ndak eereegerak me, Eliya inom, kwe nogo aagaluk imbirak inom, netik-netak worarogo nunggwi iigak,

16 at Aliku ALA nen Eliya yoge kagak, Eliya nen yoreegerak nogo ndak-ndak, tepung yonggolak nogo lek age, ndi, wam amburu toolak nogo lek age, eeka’lek aret wonagagerak.
17 Ndi, ti’nuk, peebi kwe awi unde aagaluk wulaga nogo andi eereegerak. Andi nggwok lombok eerit unggwage logonet, iniki apit a’nuk, kambeegerak.

18 Kangge mbareegi, kwe togwe nogo nen Eliya yoge, “Ala wone liirogon eeka yi wae. An ngge eekirak paga, Keebi, nomba’nuk yi eeppanggendak? An nomaluk nogo Ala nen abeppunuk naagaluk wulaga nogo waruwak nduk, neya wagandak ya?”

19 Yoge mbareegi, Eliya nen kwe nogo yoge, “Kaagaluk ti, wonok niri omok o.” Yoreegerak iri wage mbareegi, Eliya nen wulaga nogo agalo eenggime nen wagangge nagagerik, wonok tilaabaga at nogo yege menggim lagangge nagagerik, at nogo yege menggim eyo ndoonak paga wimbunuk,

20 oone nggwok paga Aliku ALA yoge logonet, “Kaliku nogoba Ala wae. Kwe togwe nen waganogo ame mambani wagaarak kagak aaninggin oba pege logonet, aagaluk kambuwak nduk, eekendak?”

21 Yoge nagagerik, wulaga windak wonage me ne kenagan paga obaga lenggennagak eeke logonet, “Kaliku nogoba Ala wae! Wulaga yi, iniki obaane’me mambi mok o,” yinuk, Aliku ALA yoreegerak.

22 Eliya nen tamban eereegerak nogo Aliku ALA aruk konengge nagagerik, wulaga nogo iniki obaane’me mambi wage mbareegi, eenik aret agagerak.

23 Eenik age mbareegi, aap Eliya nogo nen wulaga nogo tilaabaga nen wonok agalo owagam wambi wage nagagerik, yoge logonet, “Kwe yi wae! Kaagaluk nogo muk eenik agaarak yi o,” yoreegerak.
24 Yoge mbareegi, kwe nen Eliya yoge logonet, “Kat Ala wone liirogon eeka logonet, Aliku ALA nen yokkege kagak ari menggendak nogo ti, o yogondak yi paga abet aret neenu aga o,” yinuk, yoreegerak.

18 Aap Obaya Eliya imbirak lambuneegwaarak wone
1 Ti’nuk peebi logonuk negen, tahun mbere eeppunuk, ambi eerak paga Aliku ALA nen Eliya yoge, “An o yime mayu wuppi woraagin me, aap Akap keyaawak nduk, pekka nak o,” yoreegerak.

2 Yoge mbareegi, Eliya nogo pekka wagagerak. Ne ti eyom paga o Tamariya nogome mbi noogelo abu iya lombok agagerak me,

3 at Akap nen at awi o nggwok abe wurik arum menggerak Aliku ALA abet mba’nuk agabiti mbake menggerak aap Obaya nogo, woraawak nduk, wiireegerak.

4 Ti eyom paga kwe Iteben nen aap Aliku ALA nen yorage kagak yoraga ambik inoorit nage kenok, at Obaya nen it aap Ala wone yoraga nogo ineebe 100 wogoren ndo ambime 50 kumaappiige, ndi, ndo ambime 50 kumaappiige, eeke nagagerik, inambi- inagi wogorage nagagerak.

5 Togop eeke me, Akap nen Obaya wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Nit ninaanggumi kuda inom, kuda kwak bagal inom, wonogwe yi, mbi abu nen nit warogo noorak age kero, ineenik logowak nduk, niyo ambet paga inom, niyo eneerime inom, iri’- ngga mili wonage kero, o yime ninigen yomboonit nugu logowok o.”

6 Yogo nogogwaarik, “An yime nage me, Kat time nak o,” yinuk, at Akap nogo o abeenok ambime nage kagak, Obaya nogo abeenok ambime nage me,

7 Eliya imbirak lambuneegerak. Lambumbunuk, aap Obaya nogo Eliya aret kage nagagerik, abu’me tebe yinuk, ayuk wuke logonet, Eliya yoge, “Kat nogoba Eliya aret ilik?”

8 Yoge mbareegi, Eliya nen, “E o. An Eliya aret me, Eliya time wonage, kogoba yori nak o.” 9 Yoge mbareegi, aap Obaya nogo nen Eliya yoge logonet, “An maluk nano eekirak paga an kayeloman nooruwak nduk, neebe waganogo Akap wogoriyak yagan o?”

10 Yoge nagagerik, “Aliku kogoba Ala eenik menggerak endage paga abet aret yokkiri o. An nogoba Akap nen yi aakumi ndi aakumi wonogo menggam inom, aap inoweewi inendagembogut inabu’me piigo menggam inom, inenggela’me time ambiriluk ambi lek lek abok aret kwaakkabuwak nduk, awuri nappiigaatak yora nogo nagaatik, Eliya eebe yime lek o, yogwi iinok, Eebe abet aret lek yogotak kenok, kumbuk mbaninip o, yorogwe iinok, wone kumbuk mbanggo nogogwaarak.

11 Togop me, yogondak, Eliya time wonage, kogoba yori nak, yo’negendak nogo ti,

12 yori nage neegak, Aliku ALA Aberiniki nen kat wokkeren o an neenggo’lek me pagi namenggerak wonage keegak, aap Akap pekkeya wage logomenggerik, keebe lek keenok, an noorigin aret o. Nooriyak aret kwe, an kayeloman yi, wulaga mbuuluk paga nen aret Aliku ALA mugurok nage minggirak me, op aret o.

13 Ndi, mugurok nage neegak, kwe Iteben nen Aliku ALA nen yorage kagak yoraga nogo inoorit nage kenok, ineebe 100 wogoren ndo ambime 50 kumaappiige, ndo ambime 50 kumaappiige, eeppiinok, inambi-inagi wogora nage minggirak nogo kat konengga’lek ya?

14 Togop aret me, Eliya time wonage, kogoba yori nak, yo’negendak nogo ti, yori nage neenok, an noorigin aret o.”
15 Yoge mbareegi, aap Eliya nogo nen, “An ya’i aret wonage me, o yogondak yi paga aap Akap nen pe’neya woroorak abet mbarenok nduk, an ake eeke minggirak at Mondok Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA endage paga yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

Eliya Akap imbirak lambuneegwaarak wone

16 Yoge mbareegi, aap Obaya nogo at Akap pekka wage nagagerik, yoge mbareegi, aap Akap nen Eliya imbirak lambunikit nduk, nage nagagerik,
17 enegen kenok yoge logonet, “It Iterali naalop-kaalop eerogo piiga nogo kat aret a?”

18 Yoge mbareegi, at Eliya nen at yoge logonet, “An nen Iterali naalop-kaalop eerogo piigeelik o. Ata, at Aliku ALA nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu taganogo punuk, kugi Mba’an nogo mugurok nogwe paga kat inom, kowe-kawot inom, kit nen aret Iterali naalopkaalop eerogo piigo monggotak me,

19 it aakumi Iterali abok aret puut Karemen ti paga nowagam kuwak eeri nawak nduk yorage, ndi, kwe Iteben inom mbi nonggo menggaarak kugi Mba’an awone unde ineebe empat ratus lima puluh inom, kugigwe Atiyera awone unde ineebe empat ratus inom, it kunduk wogoren nage, eeru o,” yoreegerak.

Eliya puut Karemen paga eereegerak wone
18:18 1End. 16:33, 21:25

20 Yoge mbareegi, aap Akap nogo nen it Iterali wonogwe me abok aret inayonggo piyareegerak inom, ndi, kugi Mba’an wone unde nogo inom, puut Karemen nogo paga kuwak ari nogogwaarak-

21 wonogwe me, aap Eliya nogo inowagam panggo yi nage nagagerik, yorage logonet, “Kiniki mbere niyo kom engga paga yenggenak negen wonogwe kiigak, ne mande logomunggup o. At Aliku ti, kinogoba Ala aret kenok, at aret mugurok nogwe, ndi, kugi Mba’an ti, kinogoba Ala kenok, at aret mugurok nogwe, ee’nip o.” Yorage mbareegi, it aakumi nogo inoone ambiriluk ambi yaga’lek puk aret ogogwaarak.

22 Inoone lek puk aret wonogwe me, at Eliya nen it yorage logonet, “It Aliku ALA nen yorage kagak yoraga nogo mendek an nalik iluk mban mbo panegaarak wonage. Ndi, it kugi Mba’an wone unde ineebe empat ratus lima puluh aret wonogwe me,

23 kit tapi ngguunok mbere nira woraanip o. Nira wogwe kiinok, it kugi Mba’an wone unde nen tapi ambi woppunuk, warogo mbambunuk, kani ndoonemenggaarak paga nippuurak kwe, kani paariyak perak, mage o. Ndi, tapi ore nogo ti, an nen waganogo wappunuk, kani ndooniminggirak paga pigin kwe, kani paarigin lek mban o.

24 Ti eeko logomonggoorik, kit kinogoba kugi Mba’an endage kunogo wiigwi, ndi, an kunduk, nogoba Aliku ALA endage kunogo yoge, eeruwok o. Eekwi niinok, ninogobamini inalut eeko monggoorak lombok ambi nen ninoone konembunuk, kani paari wage kenok perak, ninogoba Ala ti aret mbaruwok o.” Yorage mbareegi, it aakumi abok aret, “Yagandak ti, op aret me, eeruwok o.”

25 Yogo mbareegwa, at Eliya nen it aap kugi Mba’an wone unde nogo yorage logonet, “Kit kineebe ambik me, kinaa’nduk tapi ngguunok ambi miippunuk, pipuk eerogo pogo logomonggotik, kani paaka’lek kagak, kit alut eeko monggotak kinogoba wiirumunggup o.”

26 Yorage mbareegi, tapi nogo wa nanuk wonok wogora wogo mbareegwa, warogo kani ndoonak paga nippunuk, o kuubondendok nen nok, liingge inagugi Mba’an endage kunogo wiigo logonet, “Ninogoba Mba’an wae. Ninoone konenu o,” yinuk, inoone nggwok paga yogak mban eekwi, kani ndoonak yendok-wandok yagan yobaknggolak yogwe, eereegwaarak kwe, inogoba nogo oone ari, wone onggo yorage, eeka’lek aret wonagagerak.

27 Wone onggo yoraga’lek mban kagak o liingge ari wage mbareegi, at Eliya nen it meek eerogo piige logonet yorage, “At Mba’an ti, kinogoba nogo lek a? At awo iniki koongge, iniki taganak eerit nage, o ambime nage, nogo yege me, eenik eeppuurak nduk, tokkiige, eeke kero, kinoone omaawi togon wii’nip o.”

28-29 Yorage mbareegi, inoone abunuk omaawi paga yogwi, it eeko menggaarak ndak-ndak, kumili negen inobaloowi paga, inawooluwak paga, inagabolo paga inamiyarimbo eerogo patit nogwe, eerit nogwe iigak, o kiyoma Ala ake warogo wogogo menggam aret ari nagagerak kwe, inagugi nogo nen oone ari, wone onggo yorage, liippiige, eeka’lek aret wonagagerak.

30 Eeka’lek aret mbareegi, at Eliya nen it aakumi abok aret yorage logonet, “Nowagam ya’i panggo yi woranip o.” Yoragagerak owagam wogo mbareegwa, at Eliya nogo nen Aliku ALA ake warogo wogogak langguk yereegerak nogo ogobakkigike logonet,

31 at Aliku ALA nen, “Kat kendage Iterali aret yokkogo logogun o,” yoreegerak aap Yakup apuri inanebunu ndak-ndak yugum 12 waganogo
32 at Aliku ALA endage kumbunuk, ake warogo wogogak ogobakkigippege nagagerik, niyo
15 liter kiliriyak ndak-ndak, ambo’me-enaame time pu mbanogo pege,
33 ti’nuk, kani ndoonogo pege, tapi ngguunok nogo wappunuk, mbanogo kani nogo paga pi lagangge, eeke nagagerik, it yorage logonet, “Niyoowak kole 4 ti paga niyo tooppunuk, tapi warak paga inom, kani ndoonak paga inom, kilirogo pinip o.”

34 Yoragagerak kiliko mbareegwa, “Ne ambinom ee’nip o.” Yoragagerak eeko mbareegwa, “Ne ambi paga ee’nip o.” Yoragagerak ne kenagan paga eeko mbareegwa,
35 niyo kilireegwaarak nogo Ala ake warogo wogogak nogo paga taganinuk wangge logonet, pu mbanak nogome yenggenogo pit laganeegerak.

36 Ndi, Ala ake warogo wogogo menggam abu kiyoma ari wage mbareegi, aap Ala nen yoge kagak yoraga Eliya nen mi’na’nuk, tamban eeke logonet, “Abarakam inom, Itak inom, Iterali inom, inogoba Kaliku Ala wa! It Iterali inenggela’me inogoba Ala kat aret wonage ineenu ogwe, ndi, an kayeloman eeke yi, abok aret kat yo’nege keenok, eeke ineenu ogwe, eeruwak nduk,

37 noone yokkege yi, konenu o. It aakumi yime wonogwe yi, Kaliku ti Ala aret wonage, ndi, inomaluk mbo punuk, iniki yungguk togon kowagam ari woraawak nduk eeppiige, eeke ti, kat aret ineenu aruwak nduk noone yokkege yi, Kaliku ALA karuk konembunuk, onggo yo’- nege logot o, nogoba.”

(38 )Nogo awo yoge kagak, at Aliku ALA mbogut paga nen kani wuppi wagagerak paga ake warak inom, kani ndoonak inom, yugum ogobakkigirik nogo inom, nggween inom, pu mbanak me yi yenggenak inom, abok aret kani pup eerogo nenggegerak.

39 Pup eerogo nengge nogo it aakumi inigen kogo nogogwaarik, ina nggween paga yinduk-wanduk a’nuk yogo logonet, “At Aliku ti, Ala aret o. At Aliku ti, Ala aret o,” yinuk, yereegwaarak.
40 Yogo mbareegwa, at Eliya nen, “It aap kugi Mba’an wone unde nogo mbaganggwi iyo, abok aret piginabinip o.” Yoragagerak piginako mbareegwa, at Eliya nogo nen wogoren niyo Kiton aa’nggi paga piya nanuk, abok aret inoorogo piyareegerak.

O mayu wagagerak wone

41 Inoorogo piige nagagerik, at Eliya nen aap Akap nogo yoge logonet, “O mayu nggwok woraakit nduk, oone ari negen konengge me, mbi inom, niyo inom, mbet na nak o.”

42 Yoge mbareegi, Akap nogo mbi inom, niyo inom, na nage kagak, at Eliya nogo puut Karemen kirin paga lagi nage nagagerik, nggween paga endobanggun peenok-peenok yindumbunuk, ena oolo wuragik wonagagerik,

43 wulaga ayeloman nogo yoge logonet, “Puut ogobak ti paga lagi nanuk, niyo yenggenak laut pa’nggwe time kenegen na’naru o.” Yoge mbareegi, enegen nakkanuk, wage nagagerik, “Ambi koolik o.” Yoge mbareegi, at Eliya nen, “Ambinom pekka nak o.” Yoge mbareegi, pekka nagak mban eeke kagak, ne 6 kuli aret agagerak.

44 Ne 6 kuli aret age mbareegi, ne ambi paga pekka nanuk, iyokan wage nagagerik, Eliya yoge logonet, “Ndugwi mbuuluk ambi aap ineenggi ogut kwak niyo yenggenak laut pa’nggwe time nen lagangge kagarak o.” Yoge mbareegi, aap Eliya nen ayeloman nogo yoge, “Aap Akap nogo o mayu nen aru non mbanogo pukwak, waga’lek kagak anggweendo paga lagangge logomenggerik, o yime nen wambi nawak nduk, yori nak o.”

45 Yoreegerak nogo yori nage kagak, mbogut paga o ogum eeke, o wiya wake, eeke logonet, mayu lubu-lubu wambi wage kagak, aap Akap nogo anggweendo paga lagangge nagagerik, o Yiteren mbe agan wage me,
46 aap Eliya nogo Aliku ALA omaawi oba age mbareegi, agabee’le nggerenggolage nagagerik, nggare agan aap Akap peebi eeppegak aa’nduk o Yiteren aret ari wagagerak.

19 Eliya nogo mbaganit puut Korep paga ari nagagerak wone

1 Aap Akap nogo ame wage nagagerik, at Eliya nen eerit nagagerak inom, it at kugi Mba’an wone unde nogo paloowi paga inoorogo piyareegerak nogo inom, abok aret kwe Iteben mbininogo yoge mbareegi,

2 kwe Iteben nogo nen Eliya yori nawak nduk, aap ambi wone eerogo nappege logonet, “At Eliya waka’lek neenok, kit nen aaninggin noba paniyak kenok, noba panugwi, ndi, nooriyak kenok, nookwi, eeriyak op aret o, yinuk, nagugi yoragarak me, at Eliya nen it aap kugi Mba’an wone unde eerogo piigerak kokwak, an ko’lu oonegen yogobi paga ari naga’lek kagak, at ndak-ndak eerogo pigin, yegerak, yori nak o,” yinuk, eerogo nappereegerak.

3 Wone nogo eerogo nappereegerak yoge mbareegi, at Eliya nogo agabiti nen agap ndakko’nok ayeloman wulaga nogo imbirak kole mbaganit aakumi Yekura iname o Mberetiyeba time nogo nogogwaarik, wulaga nogo time kagak,

4 at Eliya nogo, o ne ambit weege paga nogo mengga kwak, o karume unggwi nage nagagerik, eyo Lo alome kwi’na’nuk, kambikit mba’- nuk, tamban eeke logonet, “Kaliku nogoba ALA wae. Nombomini abu eeppunuk, kambit nogogwaarak nogo kwe, an iya negen eeka’lek neegak teppanege agandik? Mage o. An togon abu eekirak me, kambikit nduk, niniki wamen o.”
5 Yoge nagagerik, eyo alome nogome winna’nuk, nogo yereegerak. Nogo yege me, malayikat ambi abera’lek me Eliya owagam wage nagagerik, eebe mbaanggage logonet yoge, “Keenik a’nuk, mbi yi namen o.”

6 Yoge mbareegi, eenik a’nuk, enegen ambo’me-enaame ari logonet, anobak me taati oroti worarak kani anggen paga wonage, niyo toolak wonage, enegen kage nagagerik, oroti inom, niyo inom, nengge nagagerik, ti’nuk, ambinom winnagagerak.

7 Winna’nuk, nogo yege me, Aliku ALA ayonggo malayikat nogo ambinom wage nagagerik, Eliya eebe mbaanggage logonet yoge, “Tu nda noorak me, mbi nengga’lek keenok, kowak lek arukwak, mi’na’nuk, mbi yi namen o.”

8 Yoge mbareegi, Eliya nogo mi’nanuk, oroti inom, niyo inom, nenok, omaawi eekkolage nagagerik, nage tit kagak, nogo 40 yit Ala abuut, Puut Korep nogo paga ari nagagerak.

9 Ari nage nagagerik, ndo ambime nogo yikit nduk, unggwi nagagerak.

Aliku ALA nen Eliya nikka wagagerak wone
Unggwi nanuk, nogo yege me, Aliku ALA nen at yoge logonet, “Eliya wae. Kat yime nano eeke agandik?”

10 Yoge mbareegi, at Eliya nogo nen wone onggo yoge logonet, “Nogoba o. Kaliku Komaawi Lombok Menggendak Ala kake nanggena luk togon eerit nage minggirak kwe, it kapuri Iterali nogo nen wone kinom koonogo pereegindak nogo mbo punuk, kake warogo wokkegak ogobakkigirik nogo minogo pugwi, inobaloowi paga it kat yorage keegak yoraga nogo inookwi, eeko logonet, nalik aret mbo panggaarak me, yogondak an inom aret nooriyak nduk eeko mbaka, yime agarik o.”

11 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen Eliya nogo yoge, “Naliku ALA kat keegak keraanu nagin me, mi’na’- nuk, wundi wage logomenggendik, Naliku ALA nenggaanom puurom yi paga mi’nari mok o.” Yoge nagagerik, Aliku ALA nen o wiya mondok omaawi oone pu eerogo nappi wagagerak wage logonet, puut-puut nggaganogo nappit nage, yugum lunik yanggunogo wuppit wage, eereegerak kwe, at Aliku ALA eebe perak, o wiya enggela’me time logolik. O wiya abu aret wake mbareegi, o mi nuk-nuk eereegerak kwe, Aliku ALA eebe o mi enggela’me logolik.

12 O mi abu eeke mbareegi, kani wunuk agan wagagerak kwe, at Aliku ALA nogo kani omoonuk enggela’me time logolik mban. Ndi, kani wunuk agan wage mbareegi, oone mbuuluk yanggik-yanggok agan wagagerak.

13 Oone yanggik-yanggok agan wage Eliya aruk konembunuk, ayum enete paga nobakkolage nagagerik, ndo ambe paga taa’nogo puk ari wundeegerak wonage me, oone ambi at yoge logonet, “Eliya wae. Kat yime nano eeke agandik?” yoreegerak.

14 Yoge mbareegi, at Eliya nogo nen wone onggo yoge logonet, “Nogoba o. Kaliku Komaawi Lombok Menggendak Ala kake nanggena luk togon eerit nage minggirak kwe, it kapuri Iterali nogo nen wone kinom koonogo pereegindak nogo mbo punuk, kake warogo wokkegak ogobakkigirik nogo minogo pugwi, inobaloowi paga it kat nen yorage keegak yoraga nogo inookwi, eeko logonet, nalik aret mbo panggaarak kwe, yogondak an inom aret nooriyak nduk, eeko mbaka, yime agarik o,” yinuk, yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen Eliya yoge, “Kat tu waganom kiyokan nanuk, karume Ndamitit aakumi Aram mendek wonogwe me, time nage logomenggendik, aap Katayen ti, inowe endagembogut logowak nduk, amburu eerogo mippege,

16 ndi, aap Nimiti aput Yeku it aakumi Iterali inowe endagembogut logowak nduk mippege, ndi, aap awi Aben- Mekola mendek Tapat aput Elita ti, kat kobaane’me an nen yoge neegak yoraga logowak nduk mippege, ee’nu o.

17 Ti eeke keenok, aap Katayen nen awooluwak paga inooriyak eeke kenok mbaganggwi nogo, aap Yeku nen aret inooke, ndi, Yeku nen awooluwak paga inooriyak eeke kenok mbaganggwi nogo, Elita nen aret inooke, eerugun kwe,

18 it aakumi Iterali kugi Mba’an inendobanggun yindumbunuk, ayuk wukwi, at ogut nogo ineyak mbanggwi, eerulik kenok ineebe tujuh ribu inili eerogo piigirak wonogwe o,” yoreegerak.

Ala nen Elita leenogo pereegerak wone

19 Yoge mbareegi, aap Eliya time nen wage nagagerik, aap Tapat aput Elita nogo tapi mbere’mbo lambunik ineenggi lingginik 12 me, it ando 11 paga yabu eekwi iigak, at Elita nogo ambi 12 paga eeke me, Eliya owagam wage nagagerik, ayum nggorek nogo nggoorogo Elita oba lenggembereegerak.

20 Oba lenggembege mbareegi, at Elita nen aanggumi tapi nogo mbo piinok, nggare agan Eliya ka wage nagagerik, yoge logonet, “Aa’nduk nagalo-nogoba keyage warogo inagandin neyak mbambiinok, nimbirak nawok o.” Yoge mbareegi, at Eliya nen, “An nano eeppagagirak paga mu’neren wagan. Kiyokan nak o.”

21 Yoge mbareegi, at Elita nogo Eliya mbo punuk, iyokan nage nagagerik, aanggumi tapi mbere’mbo paga yabu eeke nogo, inooppiinok, yabu eeruwak nduk, eyo panggoniren nege nagagerak nogo paga lappege nagagerik, owe-awot inom nunggugwaarak. Abu aret nonggo nogogwaarik, Elita nogo imbirak nege logonet, ake eeke logokit nduk, Eliya ka wagagerak.

20 Aap Mben-Karat o Tamariya wim eereegerak wone

1 Aakumi o Aram mendek inowe endagembogut Mben- Karat nen awuri ineegin warak abok aret kuwak eeppiinok, it aap inendagembogut 32 inaguda inom, inanggweendo wim eeka inom, inom lambumbunuk, o Tamariya tebenggolaawok nduk, wogo nogogwaarik, wanggeppunuk, wakkagak eeko logonet,

2 o kota aap Iterali inowe endagembogut Akap wonage me yori ungguwak nduk, yorage, “At aap endagembogut Mben-Karat nen ari logonet,
3 At Akap amendek mbuti perak-emas inom, akuwi-apuri abu kigirikwe kero inom, ti an namendek aret aga, yegerak, yori nanip o,” yinuk, yoragagerak yori unggwogo mbareegwa,

4 Iterali inowe endagembogut Akap nen wone onggo yorage logonet, “Nowe endagembogut wone yegerak, yo’nogotak ti ndak-ndak, an neebe inom, namendek wonage abok aret inom, at unde aret aga o.”

5 Yoragagerak aap Mben-Karat yori wundi nogo mbareegwa, at Mben- Karat nogo nen wone ambinom yoruwak nduk, yoragagerak iniyokan aap Akap yori unggwogo logonet, “Aap Mben-Karat nen, At Akap amendek mbuti perak-emas inom, akuwi-apuri inom, abok aret, an kola o, yegerak, yokkogoorak nogo kagak kwe,

6 ambinom ari logonet, O yogondak yi ndak-ndak ko’lu kuubondendok an nawuri ninom eeke minggirak mambiya woraminggirak unggwi wogo logomenggaarik, at awi o nggwok abe wurik me inom, it at inom eeke menggerak inawi wurik me inom, kwaarit-mberaarit nogo logonet, onggo nggwok nano mendek wonage kenok, abok aret kabe’nuk wundi woraagun, yegerak me, yokkogo o,” yinuk, yoreegwaarak.

7 Wone ti yoreegwaarak nogo aap Iterali inowe endagembogut Akap nogo konengge nagagerik, o time inoweewi abok aret inayonggo piyareegerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “At aap ti, an nakuwi-napuri inom, namendek mbuti perak-emas inom, abok aret wo’niriyak, yegerak o, yinuk, aap nappiya wagaarak nen yo’nogo mbaka, an lek yoroolik, Op aret, yoragarak kwe, kagak aap ti nabenak mban ari yi kogop a? At nano paga yilinogo maluk eeppinanikit, mba’nuk ari me, nit nonggop eeruwok o?”

8 Yorage mbareegi, it aap inoweewi nogo inom, it aakumi abok aret inom, nen at yogo logonet, “At oone karuk konengge, at eeriyak mba’nuk yokkegerak nogo, E o, yoge, eeriyak mondok mage o.”

9 Togop yogo mbareegwa, at Akap nen it Mben-Karat nappiya wagagerak nogo yorage logonet, “Kit nogo logomonggotik, nowe endagembogut yogop yo’nip o. Wone aa’nduk yo’negerak abok aret ti, ayeloman an yi, ndak-ndak eerigin kwe, peebi eerogo nappani wagaarak ti perak, an waganggibok, yegerak o, yinuk, yo’niragaarak yori nanip o.” Yorage mbareegi, Mben-Karat yori wundi nogogwaarak.

10 Yori wundi nogo mbareegwa, ti’nuk, at Mben-Karat nen aap Akap paga wone ambinom yori ungguwak nduk, awuri yorage logonet, “Nawuri ineegin warak nogo logomenggaarik, at ame o Tamariya yigirogo pemenggaarak aan nogo nggwok negen me, nawuri ninom nege nogo inalitak endak aret ineenggi ambit paga kabu’nuk wogwe iinok ti, Nagugi nen aaninggin lombok noba pangge ilik, nooke a, ti op aret o, yinuk, yogirak me, yigirogo pugu aan nogo abu mbuuluk aruwak nduk, o Tamariya mondok alik negen yigirik-noonom eerogo pi woraagun, mbake logowak, yegerak, yori nanip o,” yinuk, yori unggwogogwaarak.

11 Yori unggwogo mbareegwa, at aap Iterali endagembogut nen wone onggo yorage logonet, “Aap wappunuk mban wooluwak nutik nugu logorak op aret kwe, waka’lek kagak nutik nugulik, yegerak, yori nanip o,” yoragagerak.

12 At Mben-Karat nogo aap inendagembogut inom inawooliyana niyo kumili aganaka awo nunggwi me, wone yoragagerak nogo aruk konengge nagagerik, at awuri ineegin warak wone lengganogo yorage logonet, “O kota yi, yigiri ungguwok nduk, aap ogobak wa’nip o.” Yorage mbareegi, ogobak wareegwaarak.

13 Ogobak wakwi iigak, aap Ala nen yoge kagak yoraga ambi Iterali inowe endagembogut Akap wonage me owagam ari wa’nuk, yoge logonet, “At Aliku ALA nen yegerak nogo yokkiri o. Aap ineebe nggwok aago wonogwe ti, aap Akap nen enegen iigerak ilik, lek a? Naliku ALA an aret, Akap eenu aruwak nduk, it abok waganogo eenggime pigin, yegerak o.”

14 Yoge mbareegi, at Akap nen, “Ta nen wim eerigin o?” Yoge mbareegi, aap Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen, “Aliku ALA nen ari logonet, Aap inoweewi o lombok unde logonet, Akap abu’me menggaarak inawuri nen aret eerugun, yegerak o.” Yoge mbareegi, Akap nen ambinom yoge, “Ndi, ta nen aa’nduk a’nuk, wim endok kuni unggwigin o?” Yoge mbareegi, “Kat aret o,” yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, at Akap nen it inoweewi o lombok unde logonet abu’me menggaarak inawuri nogo, eenggi lingginik ineebe dua ratus tiga puluh dua inayonggo piige, ndi, it Iterali mendek ando abok aret eenggi lingginik ineebe tujuh ribu kuwak eeppiige, eeke mbareegi,

16-17 o liingge it aap inoweewi o lombok unde inawuri nogo, inaa’nduk nogwe iigak, aap inoweewi inendagembogut 32 at Mben-Karat inom ogogwaarak nogo, inom inawooliyana niyo kumili aganaka mendek nonggo nogogwaarik, kumili negen kuneegwaarak wonogwe me, it Iterali wogwe iyo at Mben- Karat nen awuri nappiya wagagerak nogo, owagam nogo nogogwaarik, yogo logonet, “Aap o Tamariya nen wundi wogo agaarik o.”

18 Yogo mbareegwa, at Mben-Karat nen awuri nogo yorage logonet, “It wogwe ti, ninom lambunik logowok nduk wogwe iigak a, ninom wim eeriyak nduk wogwe iigak a, kagak aret it abok ineenik ngge-ngge piginabinip o.”

19 Nogo awo yorage wonage me, it Iterali inoweewi o lombok unde menggaarak inawuri nogo inaa’nduk a’nuk, ineegin warak abok inom o Tamariya nen wundi nogo logonet,
20 inom wim mbanak inawuri inalitak lombok inowagam wogogwaarak nogo inooko mbareegwa, aap Aram mendek kole mbaganit nogwe me, Iterali mendek nen muguren nagak inookwi iigak, aap Aram inowe endagembogut Mben-Karat awuri nogo inaguda paga kwi’na’nuk mbaganit nogwe me, at nogo aguda paga kwi’- na’nuk, inom mbaganeegerak.

21 Mbaganit nogwe me, at Iterali inowe endagembogut Akap nogo nen it Aram mendek muguren-magaren eeginabit nage logonet, inanggweendo wim eeka yigirogo pege, inaguda inom, aap Aram mendek ineebe inom, mondok iya lombok inoorogo piige, eereegerak.
22 Ti inoorogo piinet nage mbareegi, at Ala nen yoge kagak yoraga nogo Iterali inowe endagembogut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Peebi eyo anggup lake eyom paga aap Aram inowe endagembogut nen mi’nage logomenggerik, kat kimbirak wim eerigin me, Wogwe iinok, an yogop aret eerikit o, yinuk, kiniki liippunuk koongge, kiniki nu’lek eeppunuk wonage, eeke logot o,” yoreegerak.

O Apek paga wim eereegwaarak wone

23 Togop eeke wonage kagak, aap Aram inowe endagembogut inom eeko menggaarak awuri nogo nen at yogo logonet, “It Iterali inagugi ti, puut-puut menggaarak kugi eerimbo nen inomaawi ambik eeppiigwi me, nit nen tebenogo piyoorak meek iigoorak kwe, o kobappaga it ninom wim eekwi niinok perak, nit ninomaawi ogo logonet, it tebenogo piyaagun o.

24 Tebenogo piyaagun me, kat yogop eeru o. It ninoweewi inendagembogut inawuri wim eeka wone lengganogo yorogwe ti abok aret kwippiinok, inobaane’me kawuri ineegin warak inoweewi mippiyet o.

25 Mippiinok, kawuri ineegin warak aa’nduk inooreegwaarak nogo kokwak, ambinom kuwak eeppiigwi, kuda inom, nggweendo wim eeka inom, aa’nduk wonagagerak nogo kokwak, ndak-ndak kuwak eeppiigwi, eeko logomonggoorik, Iterali ninom kobappaga time wim eekwi niinok, nit ninomaawi ogo logonet, it tebenogo piyaagun o.” Yogo mbareegwa, aap inowe endagembogut konembunuk, togop aret eereegerak.

26 Ti’nuk, peebi eyo anggup larit nage kagak, at Mben-Karat nen aap o Aram mendek kuwak eeppiige nagagerik, wogoren it Iterali inom wim eeruwok nduk, o Apek wogwe,

27 ndi, it aakumi Iterali nogo kunduk, aap ogobak wappiinok, inambi kambu wogorage mbareegi, it Aram mendek inom wim eeruwok nduk, wundi nogo nogogwaarik, inowagam koorok panggorogon inawooliya wuppunuk wonogwe, eereegwaarak me, it Aram mendek ineebe ambik aago o nogome yagabit eerak wonogwe iigak, it Iterali nogo perak, ineebe mbereeluk kambin mbere kombogonak kwak aago wonogogwaarak.

28 Togop aago wonogwe me, aap Ala wone liirogon eeka nogo wage nagagerik, aap Iterali inowe endagembogut nogo yoge, “At Aliku ALA nen yegerak nogo yokkiri o. It aakumi Aram mendek nen yogo logonet, Aliku ALA ti, kobappaga wonage lek o. Ata, puut paga mban menggerak, yogo menggaarak me, Naliku ALA an aret kat keenu arenok nduk, aap Aram mendek ineegin warak ineebe nggwok alik negen aago ti, keenggime pagagin, yegerak me, yokkigi o,” yoreegerak.

29 Ndi, it aap Aram mendek inom, Iterali mendek inom, wim eeruwok nduk, inawooliya wuppunuk, nogo 6 aret yogo nogogwaarik, ko’lu nogo paga wim eenggabit kumbunuk, nambuko logonet, Iterali inomaawi a’nuk, ne ti paga mban it Aram mendek iniyok paga nugu logonet wim eeka ineebe seratus ribu inoorogo piyareegwaarak.

30 Ndi, aap ando peberagangge aago kole o kota Apek unggwi nogwe me, yugum pak wurik langgu-langgu wangge logonet, ineebe dua puluh tujuh ribu aret aan lebeninabeegerak. Ndi, at Mben-Karat nogo perak, kole o kota unggwi nanuk, yigo-ndigo ogoorak kagak, oolo akem lombok ogoorak me kumaa’nari unggunuk, wonagagerak.

31 Wonage me, at inom eeko menggaarak awuri nogo nen at yogo logonet, “It aakumi Iterali mendek inoweewi inendagembogut iniki yanggonak aakumi inabuwa mbako menggaarak konenggoorak me, nit yum maluk nibinik mendek ninobate paga perenggologwe, keele ninenggaanok paga nggerenggologwe, ee’nuk, aap Iterali inowe endagembogut wonage me nogwe niinok, at nen kooka’lek teppagage kagak eerukwak, yori nawi o.”

32 Yogo nogogwaarik, yum maluk nibinik mendek inobate paga perenggologwe, keele inenggaanok paga nggerenggologwe, eeko nogogwaarik, Iterali inowe endagembogut wonage me nanuk, yogo logonet, “Kat kayeloman Mben-Karat nen ari logonet, An nooriyak lek neenik teppanuwak lak, ao, ari kenok yokkiri wogo o.” Yogo mbareegwa, at endagembogut nen, “At Mben-Karat ti, an nore aret me, eenik wonage me yogop a?”

33 “Nore aret,” yereegerak ti paga at Mben-Karat awuri nogo nen, “Warigin lek,” yelok kogo nogogwaarik, onggo mbet-mbet yogo logonet, “E o. Aap Mben-Karat ti, kat kore aret o.” Yogo mbareegwa, aap endagembogut Akap nen, “Wa nanip o,” yoragagerak wonok wogo mbareegwa, at Akap nen, “Nanggweendo paga lagi mok o.”

34 Yoge mbareegi, lagangge nagagerik, Akap yorage logonet, “O kota-kota kat kogoba unde wonage me, nogoba nen ndineegerak nogo iyokan waganogo wokkirigin o. Ndi, an nogoba o Tamariya yi mendek ndi mendek kunggo menggam eereegerak pogom, kat nen o Ndamitik time togop aret eeriyak op o.” Yoge mbareegi, Akap nen, “Togop kenok, kooriyak lek, teppagakit nduk nimbirak wone abuk nggaruk togon mbanuwok o,” yinuk, imbirak wone abuk nggaruk togon mbambunuk, nawak nduk, teppereegerak.

Ala nen yoge kagak yoraga nen
Akap maluk eeppuurak yoreegerak wone

35 Aap Ala nen yorage kagak yoraga inenggela’me nen ore ambi yoge logonet, “At Aliku ALA nen, Kooruwak o, yinuk, yo’negerak me, Nooru o,” yoreegerak kwe, warulik teppereegerak.
36 Teppege mbareegi, at Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen at yoge, “Aliku ALA nen yegerak kat karuk konembunuk, eerulik me, an wonage me nen nage keenok, singa eyak nibinggabigin o.” Yoge mbareegi, wundi nanuk nage me, singa imbirak abuk a’nuk eyak nibinogo pereegerak.

37 Ti’nuk, at Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen aap alik ambi imbirak lambungge nagagerik, yoge logonet, “Kat nen an nooru o.” Yoge mbareegi, amiya wunogo wareegerak. 38 Wake mbareegi, at aap Ala nen yoge kagak yoraga nogo, nage nagagerik, aap inowe endagembogut nogo wage kero, tokkage logonet, yelok kage kero, wun etenggen paga yikut eerogo punuk, mi’ndak tu paga taati wonagagerak.

39 Wonage me, aap inowe endagembogut nogo wage mbareegi, oone nggwok paga eereegerak nogo mbininogo yoge logonet, “An kayeloman yi, wim oolo lombok nambuke me, aap eegin warak ambi nen aap ninawim mendek ambi piganok wage nagaarik, yo’nege logonet, Aap yi, arum liirogon aret logot o. Ndi, kole mbagangge kenok ti, obaane’me kat aret koorogo pagarak a, kawu mbuti perak aaninggin 34 pumunggun a, yinuk, yo’nege mbaki,

40 an kayeloman yi, niniki taganak ambi eekak eerit nege neegak, aap nogo kole mbaganggerak o.” Yoge mbareegi, aap Iterali inowe endagembogut nen at yoge, “Kat eekendak onggo kalik nen aret nggelenggolagandak o.”

41 Yoge mbareegi, aap Ala nen yoge kagak yoraga nogo wun etenggen paga yikut eerak nogo kookkolage mbareegi, at Iterali inowe endagembogut nogo nen aap nogo Ala nen yoge kagak yoraga mendek yelok kagagerak.

42 Kage mbareegi, at nen aap inowe endagembogut nogo yoge, “At Aliku ALA nen wone yegerak nogo yokkiri o. Aap an wariyak mbakirak kagak, warulik teppegerak me, obaane’me at aret wake, ndi, at awuri ineegin warak inobaane’me at awuri ineegin warak ti aret inooke, eerigin, yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.
43 Yoge mbareegi, at aap Iterali inowe endagembogut nogo anini age nagagerik, etenggen aagi wu aago awi o nggwok abe wurik me o Tamariya aret nagagerak.

21 Aap Nabot eyabume anggur awi yarak wone

1 Ti’nuk peebi, aap awi Yiteren mendek endage Nabot eyabume anggur awi yarak paga agagerak wone nogo yi aret. At Nabot eyabume anggur awi yarak o Yiteren aap Tamariya mendek inowe endagembogut Akap awi o nggwok abe wurik koorok wonagagerak me,

2 ne ambi paga at Akap nen aap Nabot nogo yoge logonet, “Kat keyabume anggur awi yarak yi, an nawi o nggwok abe wurik koorok aret me, yi mendek ndi mendek awi yarikit nduk, wo’niru o. Wo’nege keenok, obaane’me an neyabume anggur awi yarak abe ambi wokkiriyak ilik, Wu wo’niriyak, mbake keenok, onggo ndak-ndak wu wokkiriyak a?”
3 Yoge mbareegi, at Nabot nogo nen onggo yoge logonet, “Nombomini ineyate nggween wo’nereegwaarak yi aret me, an togop eeriyak abu mbaka’lek me, Aliku ALA endage paga abet aret yokkigi o.”

4 Yoge mbareegi, aap Yiteren mendek Nabot nen, “Nombomini ineyate nggween wo’nereegwaarak nogo wokkirigin lek o,” yinuk, yoreegerak ti paga at Akap nogo ale’nggen lek a’nuk, iniki aagi wo agan ame nage nagagerik, nogo yege menggim winna’nuk, enete aagi wu eeppunuk logonet, mbi nengga’lek wonagagerak.

5 Togop aago wonage me, akwe Iteben nogo unggwi wage nagagerik, at Akap yoge logonet, “Nonggop nduk kenete aagi wu eeppunuk, mbi nengga’lek agandik?”
6 Yoge mbareegi, at Akap nen onggo yoge, “An nen aap Yiteren mendek Nabot nogo yoge logonet, Keyabume anggur awi yarak kunikit mbakirak me, wu wokkiriyak ilik, anggur awi yarak, Wo’niriyak, mbake keenok, obaane’me ti aret wokkiriyak a? Yogirak kwe, at nen, Neyabume anggur awi yarak ti, wokkirigin lek o, yo’nege mbaki, niniki aagi a’nuk agarik o.”

7 Yoge mbareegi, akwe Iteben nogo nen, “Kat aakumi Iterali inowe kendagembogut menggendak nogo lek a? Aap Yiteren mendek Nabot eyabume anggur awi yarak ti, an nen waganogo wokkirigin me, mi’na’nuk, kiniki ale’nggen paga mbi nengge logot o,” yinuk, yoreegerak.

8-10 Yoge nagagerik, kwe Iteben nogo nen aap Nabot awi kota inom menggaarak inoweewi inom, aap inendage warak inom, Akap endage paga liiru mbangge logonet, “Kinawuri inambe mage negen a’nuk logorak kuwak eeri woraawak nduk, yoramonggotak kuwak eeri wogwe iinok, aap Nabot ti, it inaame kwippunuk, aap inogogun ambik mbere at Nabot engga loolo kwippiyamonggotak nogo nen at yogo logonet, Ala inom, aap endagembogut inom, meek eerogo piigerak nogo yi aret o, yogwe iinok, wonok endekem wundi nanuk, kambuwak nduk, yugum paga togu eerogo waruwak o,” yinuk, liiru mbanogo aap endagembogut eenggi amburu pega paga eerogo nappereegerak.

11 It aap Nabot awi agota inom menggaarak inoweewi inom, aap inendage warak inom, liiru mbanak nogo waganggo nogogwaarik, kwe Iteben nen, “Ndogop ee’nip o,” yinuk liiru mbanogo nappereegerak nogo ndak-ndak eeko logonet,

12 inawuri inambe mage negen a’nuk logorak kuwak eeri woraawak nduk, yorogogwaarak kuwak eeri wogogwaarak nogo, aap Nabot it inaame kwippogo mbareegwa,

13 aap inogogun ambik mbere wogo nogogwaarik, Nabot engga loolo kwi’na’nuk, aakumi abok inenggaanom paga, “At Nabot yi, ndogop yegerak o,” yinuk, yogo logonet, “At aap yi, Ala inom, aap endagembogut inom, meek eerogo piigerak o,” yinuk, yogo mbareegwa, aakumi apit aret at eebe wonok o kota endekem wundi nanuk, yugum paga warogo pereegwaarak kambeegerak.

14 Warogo pogo nogogwaarik, “Aap Nabot nogo yugum paga wakoorak kanggerak o,” yinuk, kwe Iteben paga wone eerogo nappi wogogwaarak.

15 At kwe Iteben nogo nen, “Aap Nabot yugum paga wakaarak kanggerak o,” yogwe nogo aruk konengge nagagerik, aap Akap nogo yoge, “Aap Yiteren mendek Nabot eyabume anggur awi yarak onggo wogoriyak ari mbaken, Lek, yokkegerak nogo eenik wonage lek muk kanggerak me, mi’na’nuk, eyabu aago nogo kat unde eekkola nak o.”

16 Yoge mbareegi, at Akap nen, “Aap Nabot nogo muk kanggerak,” aruk konembunuk, eyabume anggur awi yarak nogo unde arikit nduk, mi’na’nuk, pekka nagagerak.

17 Pekka nagagerak wonage kagak, at Aliku ALA nen aap Titebe mendek Eliya nogo yoge,
18 “Aakumi Iterali inowe endagembogut o Tamariya logonet, inarum menggerak Akap nogo nen aap Nabot eyabume anggur awi yarak unde eekkolaakit nduk, nagaarak time wonage me, pekka nak o.

19 Pekka nage logomenggendik, wone yoriyak nogo yi o. Naliku ALA nen aap ambi warogo punuk, anggween ndinggolegerak at Akap aret nogo lek a? At togop aret eekerak me, nggeewo nen aap Nabot amiya inamili penak nunggo menggam time at amiya togop aret nagun o, yinuk, Aliku ALA nen yegerak, yori nak o.”

20 Yoreegerak nage mbareegi, Akap nogo Eliya nage enegen kage nagagerik, “Kat nimbirak ogoorak monggoorak yi, o yogondak aret kwaa’naken o.” Yoge mbareegi, at Eliya nen at onggo yoge, “Abet aret kwaakkeegi o. Maluk ayeloman arikit o, yinuk, miike nagandik, Aliku ALA enegen kagak, maluk eerit nage menggendak me,

21 Aliku ALA nen ari logonet, At Akap ti, aaninggin oba pege logonet, at apuri paga wiganak inom pup eerogo piige, owe-awot inendage warak inom, inendage lek inom, Iterali inenggela’me wonogwe aap mban abok aret inenggaawak lek eerogo piige,

22 ndi, maluk eerit nage paga Iterali kunduk, maluk eerit nogwe iinok, nanini mbareegirak me, aap Nebat aput Yerobeyam paga wiganak inom, aap Akiya aput Mbayeta paga wiganak inom, eeppiyareegirak kokwak, Akap paga wiganak inom togop aret eeppiige, eerigin, yegerak o.

23 Ndi, at Iteben eeppuurak Aliku ALA nen ari logonet, Kwe Iteben kunduk, o kota Yiteren yagat endekem nggeewo nen at eebe nibinogo nagun o.

24 It Akap aaganapuri o kota paga kanggwi iinok, nggeewo nen nibinogo nunggwi, ndi, o kota endekenggwe kanggwi iinok, towe wiganinuk nugu menggaarak nen nunggwi, eerugun, yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

25 Ti yoreegerak nogo ti, Akap akwe Iteben nen ogonggelo maluk eeruwak nduk, inikime manake kagak, Akap nen, “Maluk ayeloman arikit o,” yinuk, miike nagagerik, Aliku ALA enegen kagak maluk mban eerit nage nagagerak kokwak, aap togop ambi lek aret o.

26 At obaabut maluk lombok eekulik mendek eerit nage logonet, Aliku ALA nen Iterali inaame aa’nduk a’nuk aakumi Amori mendek wumbiyareegerak inagugiwak tiyappit nogo nogogwaarak nogo ndak-ndak, agugiwak tiyappit nage kenok, eeppuurak yoreegerak.

27 Eliya nen yoreegerak nogo aap Akap abu aret konengge nagagerik, ayum nibinogo patinuk, yum nibinik maluk mendek yikkolage nagagerik, mbi nengga’lek ambe mage negen logonet, yum nibinik maluk mendek nogo yirik winnage, mi’na’nuk nege logonet, iniki puru aago mbawok nege, eeke nagagerak.

28 Eeke kagak, Aliku ALA nen aap Titebe mendek Eliya nogo yoge,
29 “Aap Akap nogo nenggaanom paga iniki tebeppakerak kagandak ilik? Iniki tebeppakerak me, an aaninggin oba puurak yagarak nogo ti, at wonage kagak oba nappi woraagin lek o. Ata, at aput ndaremenggerak eenik wonage kagak, at paga wiganak inom inoba nappiya woraagin o,” yinuk, yoreegerak.

22 Ala nen yoge kagak yoraga Mika nen Akap kurumbi yoreegerak wone
(2Mbin. 18:1-27)
1 It Iterali mendek inom, Aram mendek inom, wim nambuka’lek iigak, tahun kenagan eereegerak.
2-3 Eereegerak me, aap Iterali inowe endagembogut Akap nogo nen at inom yabu eeko menggaarak nogo yorage logonet, “O Aramot-Nggileyat ti, nit ninanggween nogo kit kineenggo’lek a? Nit ninanggween aret me, aap Aram mendek inowe endagembogut eenggime nen ndinogo kolaga’lek nonggop nduk ogoorik o?” Yorage nagagerik, wonage me, tahun mbere eeppunuk, ambi eeke paga aap Yekura inowe endagembogut Yotapat nogo Iterali inowe endagembogut wonage me nagagerak.

4 Nage mbareegi, Akap nen Yotapat nogo yoge logonet, “Kat nimbirak o Aramot-Nggileyat time wim namburi noorak op aret ilik?” Yoge mbareegi at Yotapat nogo nen Iterali inowe endagembogut onggo yoge, “An nawuri inom, kat kawuri inom, an naguda inom, kat kaguda inom, ndak-ndak aret wonogwe me, kat an nimbirak lambumbunuk, wim eeri noorak op aret o.”

5 Yoge nagagerik, Akap ambinom yoge logonet, “Ti wonogwe aret kwe, nit aa’nduk Aliku ALA ari kaawok nduk, yoruwok o,” yoreegerak.

6 Yoge mbareegi, aap Iterali inowe endagembogut nen it aap peebi eeriyak wone yoraga ineebe empat ratus negen kuwak eeppiige nagagerik, yorage logonet, “An o Aramot-Nggileyat time wim eeri noorak op aret ilik, puk ari a?” Yorage mbareegi, it nogo nen, “At kogoba nen kendagembogut keenggime pigin me, wim eeri noorak op aret o,” yinuk, yoreegwaarak.

7 Yoreegwaarak kwe, aap Yotapat nogo nen, “At Aliku ALA yorage kagak yoraga nen yo’niraawak nduk, yime ambi wonage ilik?”

8 Yoge mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nen onggo Yotapat yoge logonet, “Ninake Aliku ALA yoriyak aap Yimila aput Mika wonage kwe, Wone yo’niru o, yoge neenok, at wone obeelom yo’nege lek maluk mban yo’nege kage me, aap ti mondok neebi o.” Yoge mbareegi, at Yotapat nen, “Kat kendagembogut aret me, togop yugun o.”

9 Yoge mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nen at inom yabu eeke menggerak ambi woraawak nduk wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Aap Yimila aput Mika nogo mbet wa nak o.”

10 Yoge mbareegi, wa nage kagak, it Iterali inowe endagembogut inom, it Yekura inowe endagembogut Yotapat inom, imbirak aap inendagembogut inayum yiriko menggaarak mendek yirippunuk, kota Tamariya tu unggwi wogo menggam gandum agabolo mbelanggo menggam taa’nogo wone lengganogo yorogo logonet, inageyo kwi’ndak menggaarak nogo paga kwi’ndak iigak, it aap peebi eeriyak wone yoraga nogo nen inenggaanom paga wone yorogwe me,

11 aap Kenaana aput Terekiya nogo nen tapi eyak kwak mbuti paga ogobakkigike nagagerik, Akap yoge, “At Aliku ALA nen ari logonet, Tapi eyak kwak ogobakkigirik yi paga it aakumi Aram mendek ndanuk eerogo inoorit nage kagak, ineebe pup eerogo piyaagin, yegerak o.”

12 Ari kagak, it peebi eeriyak wone yoraga nogo abok nen togop mban yogo logonet, “Aliku ALA nen o Aramot-Nggileyat ti, kendagembogut keenggime pigin me, inawi paga kwi’nari nak o,” yogo nogogwaarak.

13 Yogwe iigak, aap Mika wa nawak nduk nappereegerak nogo nen wonok wage logonet, Mika yoge, “An wone ambi yokkege me, liippu o. It peebi eeriyak wone yoraga nogo nen inoone ambit eeppunuk, aap endagembogut wim eeri noorak, Op aret, yogwi me, it yogwi ndak-ndak kat togon, Eeri noorak op aret, yorumunggun o.”

14 Yoreegerak kwe, at Mika nogo nen, “At Aliku ALA nen yo’nege kenok mban yorigin abet nombarenok nduk, at mondok eenik menggerak Aliku ALA endage paga yokkigi o,” yoreegerak.
15 Yoge nagagerik, Mika nogo aap endagembogut owagam wage mbareegi, aap endagembogut nen Mika yoge logonet, “Mika wae. Nit o Aramot-Nggileyat time it ninom wim eeri noorak op ilik, puk aruwi a?” Yoge mbareegi, at Mika nogo nen, “At Aliku ALA nen o Aramot-Nggileyat ti, kendagembogut keenggime pigin me, inawi paga kwi’nari nanip o,” yoreegerak.

16 Yoge mbareegi, aap endagembogut Akap nen Mika nogo yoge, “Kat ari nogo pilit lek abet aret yigi, mbarikit nen ne mande Aliku ALA endage paga wone kumbuk mbanogo yo’nege logonok nduk, yokkiri?”

17 Yoge mbareegi, at Mika nogo nen wone onggo yoge logonet, “Ndomba inanggembala lek pogom it aakumi Iterali mendek abok aret puut-puut paga mak aago wonogwe iige mbaki, Aliku ALA nen ari logonet, It aakumi ti, inogoba lek me, iniki ugun inalitak lombok iname nayok ari, kagarak o,” yinuk, yoreegerak.

18 Yoge mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nogo nen Yotapat yoge, “At yi, obeelom eeppaniyak yo’negeelik maluk eeppaniyak yo’nege menggerak yokkigirak nogo ari yi kagan a?”

19 Ari kagak kwe, aap Mika nogo nen, “Aliku ALA wonage me, eeke kagarak nogo yokkege me, karuk konengge logot o. At Aliku ALA agi mbogut paga taati wone lengganogo yorage menggim kwi’ndak wonage kagak, wim eeka mbogut paga mendek abok aret eenggi abeme-kwaare’me mi’ndak wonogwe iigirak o.

20 Iige me, at Aliku ALA nen ari logonet, Aap Akap o Aramot-Nggileyat time inawi paga kwi’nari unggwage kenok, eebe waruwak nduk, ta nen nduk-nduk irit nagin o? Ari mbaki, ambi nen, Yogop eeriyak ari, alik ambi nen, Ndogop eeriyak ari,

21 yogo mbaka, kugi ambi wage nagaarik, Aliku ALA enggaanom mi’na’nuk yoge logonet, An nen aret nduk-nduk irit nagin o.

22 Yoge mbaki, at Aliku ALA nen at kugi nogo yoge, Nano paga nduk-nduk irit namunggun o? Yoge mbaki, at kugi nogo nen, At eeriyak wone aap endagembogut yoga nogo nen pilit wone yogo logowak nduk, an wambi nage logominggirik, inikime lik yit nagin o. Yoge mbaki, Aliku ALA nen, Togop eeke keenok, nduk-nduk irit namunggun aret me, eeri nak, yoge kagarak o.

23 Ti kenok, Aliku ALA nen aaninggin lombok koba pagarak koongge nagaarik, it aap kat eeriyak yokkega yi nen pilit wone yokkogo logowak nduk, kugi inikime mambegerak paga yokkogo agaarik o,” yoreegerak.

24 Nogo awo yoge kagak, aap Kenaana aput Terekiya nogo Mika owagam wage nagagerik, agandin paga eenggi telak wake logonet, “At Aliku ALA Aberiniki nappi wagaarak an paga wonage nogo nonggop agago koba agaarak?”

25 Yoge mbareegi, at Mika nogo nen at yoge, “Kat o ambi inikime akem ko ogoorak me kumaa’nari unggwi namenggendak wonage logonet, keenu arumunggun o,” yoreegerak.
26 Ari mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nogo nen, “Aap Mika ti, pigaanip o. Pigaganggo logomonggotik, wonok iyokan o kota arum wonage Amon inom, nendagembogut naput at Yowat inom, wonogwe me, pi nanuk, imbirak yorogo logonet,

27 Aap endagembogut nen, Aap yi keele maarogo mambiigo menggam time mambogo logomenggaarik, oroti inom, niyo inom, mbuuluk wogoremenggaarak ti mban nengge kagak an obeelom aret woroorak kuli ari nawak, yegerak, yoraamunggup nduk, eebe pigaanip o.”

28 Yorage mbareegi, at Mika nogo nen, “Kat wim eeri nage logomenggendik, kiyokan obeelom aret wage keenok, an yokkigirak yi, At Aliku ALA nen yorulik kagak yo’negerak, mbarumunggun o.” Yoge nagagerik, “Kit aakumi apit yi wae. An yagarak ti, liippinip o,” yinuk, yoragagerak.

Akap wareegwaarak wone
(2Mbin. 18:28-34)

29 Abu aret yogo nogogwaarik, aap Iterali inowe endagembogut Akap inom, it Yekura inowe endagembogut Yotapat inom, o Aramot-Nggileyat nogome nogogwaarak.

30 Nogo logonet, it Iterali inowe endagembogut nen Yotapat yoge, “Nit wim namburuwok nduk, tinime unggwogo logonet, kat nen it aap inendagembogut inayum yiriko menggaarak nogo mendek yirippunuk, ungguurak op aret kwe, an perak, yelok neyookwak, yum ugun mendek yirippunuk, unggwikit o.” Ari nagagerik, at yelok kookwak ayum ugun mendek yirippunuk, wim tinime unggwi nogogwaarak.

31 Unggwi nogo mbareegwa, it aakumi Aram mendek inowe endagembogut nogo nen anggweendo paga wim eeka inoweewi yorage, “It aap ugun inendage warak inom, inendage lek inom, kinom namburiyak mage o. Ata, aap Iterali inowe endagembogut ti mban kinom namburi nanip o.”

32 Yorage mbareegi, it aap nggweendo paga wim eeka inoweewi nogo nen wim namburit nogo logonet, aap Yotapat nogo inigen kogo nogogwaarik, “Aap ti, Iterali inowe endagembogut aret o.” Yogo nogogwaarik, at wariyak nduk, eereegwaarak mendek, at Yotapat oone nggwok ari mbareegi,

33 it nggweendo paga wim eeka inoweewi nen, “Aap ti, Iterali inowe endagembogut lek,” yelok kogo nogogwaarik, mugurok noolik teppereegwaarak.

34 Teppunuk, wim namburit nogo logonet, Iterali inowe endagembogut nogo, aap ambi nen anggweendo paga wonok nage me, aap ambi nen omaale ugun namburogo nappereegerak arin yirik abo yobok me wake mbareegi, aap nggweendo paga wonok nege nogo yoge logonet, “An muk nookaarak me, wim nambukwi me yime nen nomoninuk wundi nak o.”

35 Yoge mbareegi, wonok wundi nanuk, tayorogon taati anggweendo wim eeka paga mippege mbareegi, it Aram mendek inom wim eenggabit kumbunuk nambukwi enegen wonage kagak, amiya nggweendo eyo ndoonak paga wambeegi-wambeegi o kiyoma ari nage kagak, kambeegerak.

36 Oonegen kilu yi nage kagak, it aap ineegin warak nogo nen, “Wologwe wae. Ninowe endagembogut wakaarak me, ninawi kota lombok nogwe, niname lombok nogwe, eeruwok o,” yinuk, noone-koone agan iname wogogwaarak.

37 Wogo logonet, aap endagembogut kambeegerak nogo wonok o Tamariya wogo nogogwaarik, kanggwi piya unggwogo menggam time pi unggwogogwaarak.

38 Pi unggwogo nogogwaarik, nggweendo wim eeka nogo kumi ya wurinakak ngguu’mo wako menggam niyo yenggenak o Tamariya nogome kookwi iigak, Aliku ALA yereegerak nogo ndak-ndak, amiya koorak wangge nogo nggeewo nen inamili penak nonggo nogogwaarak.

39 Aap Akap endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, awi o nggwok abe wuppunuk, gajah eyak nabenogo pit nagagerak inom, o kota-kota omaawi eerogo pit nagagerak inom, ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak wonage nogo paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

40 Ndi, aap Akap nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, obaane’me aput Akatiya inowe endagembogut agagerak.

It Yekura inowe endagembogut Yotapat nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 20:31-21:1)

41 Aap Akap it Iterali inowe endagembogut wonage kagak, tahun 3 eeppunuk, ambi age paga, aap Ata aput Yotapat nogo it Yekura inowe endagembogut agagerak.

42 At Yotapat nogo ndarak kagak, tahun 34 eeppunuk, ambi age paga it Yekura inowe endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 25 aret eereegerak. Ndi, agalo nogo ti, aap Tiliki apuluk kwe Atuba aret.

43 At ogoba Ata eerit nage nagagerak nogo, ambi mbo puulik Aliku ALA enegen kagak, obeelom mban eeke nagagerak kwe,

44 it aakumi puut-puut time kugi inake warogo wogorogo menggam eerak nogo perak, minogo mbo puulik teppereegerak paga it aakumi nen ti paga warogo wogogwi, obari abe kaga nogo kani kunggwi, eerit nogo nogogwaarak.

45 Aap Yotapat nogo Iterali inowe endagembogut imbirak wim eeka’lek op aret wonogogwaarak.

46 Ndi, aap Yotapat endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, eerit nage paga endage nggwok agagerak inom, wim eeke nagagerak inom, ando nggwok nogo ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

47 At ogoba Ata it Yekura inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage eyom paga aap mban-mban wut-wut yogo logonet, inagugi eeko nogogwaarak lek eerogo piyareegerak ando nogo, at aput Yotapat nen aret lek eerogo piyareegerak.

48 Ndi, o Erom nogome inowe endagembogut ambi logolik aret me, aap wone koongga inowe ambi nen inowe endagembogut negen a’nuk, inarum wonagagerak.

49 Aap Yotapat nen mbuti emas o endage Opit time wa nawak nduk, yi mendek ndi mendek wonok nagak yiiro ambik ogobak-kigirogo pereegerak kwe, awo wa naga’lek kagak, o Etiyon-Nggebet nogome yigirik-noonom eerogo pit nagagerak.

50 Togop eerogo pit nagagerak mbareegi, Akap aput Akatiya nen Yotapat yoge logonet, “An nawuri ti, kat kawuri yiiro paga inom wonok noorak op aret o,” yoreegerak kwe, at Yotapat nogo nen eebi mbareegerak.

51 Aap Yotapat nogo kangge nagagerik, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, ombomini kambeegwaarak ombo Ndawut agota paga piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Yoram inowe endagembogut agagerak.

Iterali inowe endagembogut Akatiya nen eeke nagagerak wone

52 Aap Yotapat it Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 16 eeppunuk, ambi age paga aap Akap aput Akatiya nogo, o Tamariya Iterali inowe endagembogut age nagagerik, Iterali wone lengganogo yorage kagak, tahun mbere eereegerak.

53 At Akatiya agalo-ogoba inom, Iterali maluk eeruwak nduk, eeke nagagerak aap Nebat aput Yerobeyam inom, maluk eerit nogo nogogwaarak nogo ndak-ndak, Aliku ALA enegen kagak, aap Akatiya maluk eerit nage nagagerak.

54 At ogoba nen kugi Mba’an mugurok nage logonet, alut eeke nagagerak paga Aliku Iterali inogoba Ala anini mbareegerak ndak-ndak, aput Akatiya nen togop aret eeke nagagerak.

1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...