1 Tamuwen

Mbuku 1 Tamuwen


Mbuku Tamuwen aa’nduk mbanak yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Mbuku Tamuwen aa’nduk mbanak yi, aap inowak loongga eekwi eyom paga nen nok, aap inendagembogut logonet eekwi eyom kuli, it Iterali eeko nogogwaarak abok aret liiru mbanak wonage.
 It aakumi Iterali mendek ina koonogo piigo nogogwaarak inoweewi ineebe kenagan:
 Ambi, Ala yoge kagak yoraga Tamuwen Ambi, endagembogut Tawun Ambi, endagembogut Ndawut nogo aret At Ndawut Iterali inowe endagembogut aga’lek awo tawe logonet, eeke nagagerak nogo, it Tamuwen Tawun imbirak eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo, inom ndak-ndak liiru mbanak wonage. Mbuku yi paga iya lombok mbanak wonage nogo ti, mbuku ando aa’nduk mbanak paga ndak-ndak aret mbanak wonage. Mbuku ando aa’nduk mbanak wonage nogo ti, Ala mugurok nogwe iinok, obeelom eerogo piige, ndi, at oone taganggwi iinok, ambokan piige, eeke menggerak mbanak ti aret.

Wone iya mbuku yi paga mbanak wonage ti, pasal 2 ayat 30 paga mbanak wonage yi aret. Ala nen aap Ala unde Eli yoge logonet, “...aap ambi nen an tiyappanege kenok, an nen aap ti, tiyappege, ndi, aap ambi nen an meek eerogo panege kenok, an nen aap ti, meek eerogo pege, eeke minggirak o,” yinuk, yoreegerak mbanak ti aret.
Mbuku mbanak yi paga it aakumi Iterali iniki ambit eeppunuk, eeko logolik. Ata, inalitik-inalitak eeriyak mbakwi nogo mbanak wonage. It ando nen, “Nit Iterali ninowe endagembogut Ala aret,” mbakwi kwe, it aakumi abok aret nen, “Ninowe endagembogut ambi mippinaniyak,” mbakwi nogo paga mippereegerak mbanak wonage.
 Aap endagembogut inom, aakumi ugun inom, Ala abu’me mban wonogo logonet, at wone lengganogo yorage nogo, eerit nogo logorak iya mbanak wonage me pekkoorak nogo ti, pasal 2 ayat 7-10 aret.


1 TAMUWEN WONE

1 Tamuwen nda’nagagerak wone
 1 Aap ambi anebunu Eparayim mendek endage Tup. Tup nen Toku ndake, Toku nen Eliku ndake, Eliku nen Yerokam ndake, ndi, at Yerokam nen aput endage Elekana aret ndake, eereegwaarak. At Elakana nogo awi o Eparayim nggelok-nggobok endage Aramatayim-Topim aret wonagagerak.

2 Wonage logonet, at akuwi mbere wogonabeegerak me, kwe ambi endage Kana, ndi, ambi endage Penina aret wonogogwaarak. Wonogo logonet, at Penina nogo aagalogwe ndaganake nagagerak kwe, at Kana nogo perak, aagalogwe ndaganaka’lek aret wonagagerak.

3 Tahun ambi eekak paga aap Elakana nogo awi o Arama nen at Aliku Omaawi Lombok Menggerak ALA ake warogo wogoge logonet, endage tiyappege logokit nduk, aap Eli apuri mbere Kopini Pinekat imbirak Aliku ALA unde logonet, eeko menggam o Tilo time lagi wage nagagerak.

4 At Elakana nogo nen ambi warogo Ala wogoriyak eyom panggoni wage kenok, Ala ake pugu nogo wake nagaatik, mbanak ando akwe Penina aagalogwe aap inom, kumi inom, tumburirage logonet,

5 kwe Kana nogo perak, Aliku ALA nen ndariyak lek wubili agago pereegerak kagak kwe, iniki kundugu wonage me, mbanak nogo kumi mbere wogorogo mengga kwak nggwok aret wogoge nagagerak.
6 At kwe Kana nogo Aliku ALA nen ndariyak lek wubili agago pereegerak me, ndaka’lek kenok, Penina nen Kana iniki wakkolaawak nduk, eerogo pege nagagerak.

7 Tahun ambi eekak paga at Kana nogo, Aliku ALA alut eeko menggam awooliya wurik me wage nagaatik, at Penina nen kwe Kana nogo iniki wakkolaawak nduk, nabenak mban eerogo pege kenok, kwe Kana nogo le mban ari logonet, mbi nengga’lek kage nagaatik,

8 at ogonggelo Elakana nogo nen akwe Kana nogo yoge logonet, “Kat nonggop nduk mbi nengga’lek kiniki wakkolage logonet, le mban ari menggendak? An ta, meek, ndi, kaagalogwe 10 aap mban ndaganaburak kenok iya me nduk, ari menggendak?” yinuk, yoge nagagerak.

Kwe Kana Ala yoreegerak wone
9 Ne ambi paga it nogo o Tilo time, mbi inom, niyo inom, nonggo nogogwaarik, Ala unde Eli nogo at Aliku ALA awooliya wurik tunggambe paga kwi’ndak wonage kagak, at kwe Kana nogo mi’nanuk,

10 iniki abu puru yinuk, le ari logonet, Aliku ALA yoge, 11 “Ai, nogoba. Kat Komaawi Lombok Menggendak Kaliku ALA aret me, kayeloman niniki tebenak wonage yi, liippanege, ndi, an kayeloman kee’nggot aga’lek abe’nake, eeke logomenggendik, naagaluk aap ambi wo’niru o. Wo’nege keenok, at eenik kagak eeruwak mbangga’lek mondok-mondok Kaliku ALA kake leenogo teppagagin o,” yinuk, wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo Aliku ALA yoreegerak.

12-13 At kwe Kana nogo oone lek we inikime nen mban Aliku ALA yoge logonet, tamban nggorek eereegerak. Eeke logonet, ambe puruk-lenggek ari at Eli nen liippege nagagerik, “Kwe yi, amburu nenok kumili kunggerak kagi,”

1:11 Lin. 6:5

14 mbake nagagerik, yoge logonet, “Kat amburu kumili aganake nogo mendek nengge nagandik, kumili negen ari nogo ti, ne mande paga nengge logomunggun? Anggur amburu ti, ambinom nagun o.”

15 Yoge mbareegi, kwe nogo nen ari logonet, “Togop lek o, nogoba. An anggur amburu inom, amburu kumili aganaka inom, nenok ari lek o. Niniki abu puru agan unggwage logonet, niniki mbake nogo abok aret paganogo at Aliku ALA yoge me,

16 kayeloman an yi, Kwe yi maluk mendek nen ari o, yinuk, nombarugun o. An niniki aaninggin ndugu aago wonage kenok tamban eeke agarik o.”

17 Yoge mbareegi, at Eli nen, “Ti kenok op aret o. Kat nen Iterali inogoba Ala nen wo’niruwak, mba’nuk, yogendak nogo, wokkirigin aret me, kiniki teeluk obeelom paga aret kame nak o.”

18 Yoge mbareegi, kwe Kana nogo nen, “Kayeloman an aret me, nabuwa mbake logomunggun o,” yo’nuk, wundi nage nagagerik, mbi nengge, etenggen ogum aago wonagagerak nogo eya age, eereegerak.

Tamuwen nda’nage mbareegi, Ala wogoreegerak wone

19 Ko’lu o weege mbareegi, Elakana nogo akuwi apurilogwe inom ineenik ogo nogogwaarik, at Aliku ALA alut eeppunuk, iname o Arama time aret nogogwaarak. Nogo nogogwaarik, wonogwe me, Elakana nogo akwe Kana imbirak nogo yege mbareegi, kwe Kana tamban eereegerak nogo Aliku ALA abereegerak.

 20 Abeke mbareegi, logonuk negen kwe Kana nogo abila a’nuk, aagaluk aap aret ndake nagagerik, ari logonet, “An Aliku ALA nggino yogirak paga naagaluk wo’negerak me,” yinuk, endage Tamuwen aret tooneegerak.

 21 Ndi, aap Elakana nogo akuwi inom tahun ambi eekak paga Aliku ALA ake warogo wogogo menggaarak nogo mendek warogo wogoge, ndi, wone nggaruk togon kumbuk mbanogo yoreegerak nogo ndak-ndak wogoge, eeriyak eyom panggoni wage mbareegi, o Tilo lagi noorak nduk pipuk eeko mbareegwa,

22 at Kana nogo nen ogonggelo Elakana yoge, “Peebi Tamuwen yilak mbambunuk, at Ala alut eeko menggam awooliya wurik me time mondok-mondok logowak nduk, an nen Aliku ALA ake leenogo pi noorak me, yogondak ninom nagin lek o.”

23 Yoge mbareegi, at Elakana nen akwe nogo yoge logonet, “Kat eeriyak op mbakendak ti aret eeru o.” Yoge nagagerik, “Yilak mbaniyak tokkage keegak, Aliku ALA nen yokkegerak nogo ndak-ndak aret aruwak o.” Yoge nagagerik, at akwe-apuri ando nogo inom wogwe iigak, at Kana nogo oome logonet, aagaluk elak wogoge nagagerak. Ndi, yilak mbaniyak eyom panggoni wage mbareegi, yilak mbaneegerak.

24 At Tamuwen nogo yilak mbambunuk, agalo kwe Kana nogo nen tapi ngguunok ndarak kagak tahun 3 eerak ambi wagangge, gandum anggen yigirik aaninggin 10 wakkagak wagangge, ndi, yiiwak ndomba agabolo ogobakkigirik paga anggur amburu toolak wagangge, eeke nagagerik, Tamuwen nogo eebe awo mbuuluk kagak wonok Aliku ALA alut eeko menggam awooliya wurik me o Tilo woraanuk,


25 tapi nogo warogo Ala wogogo logonet, wulaga nogo aap Eli wogoruwok nduk, wo
nok wogo nogogwaarik,
26 kwe Kana nogo nen Eli yogo logonet, “Nogoba o. Kwe ambi aa’nduk yime mi’ndak logonet, Aliku ALA yoge kenegen kagagindak nogo ti, keenik keegak aret eeke neyareegindak me, an aret abet nombaru o.

27 Aliku ALA nen an naagaluk wo’niriyak nduk nggino yoreegirak a’me lik togon wo’negerak nogo wulaga yi aret o.

28 Togop me, wulaga yi, kangga’lek eenik wonage logonet, mondok-mondok Aliku ALA ake leenak logowak nduk, wogoriyak mbakirak me, an yogondak Aliku ALA aret wogogi o,” yinuk, yoge mbareegi, inendobanggun yindumbunuk, Ala endage alut eereegwaarak.

2 Kwe Kana tamban eereegerak wone

1 Eeko nogogwaarik, kwe Kana nogo tamban eeke logonet, “Kaliku ALA nen eeppanegendak paga Niniki ale’nggen ambik mbake agarik o. Kaliku ALA nen yeenggwa nege keegak, An nomaawi tiyak yigi o. Ninom ogoorak tebenogo piinok, Nagap ndareegindak me, Nale’nggen nen wogoppake agarik o.

2 Yugum kole itok menggi kwak, Ninogoba Ala kat togop aret wonage menggendak o. Kaliku ALA kikak nakeelik abu obeelom wonage kwak, Togop ambi wonage lek o. Kat wonage menggendak kwak, ambi wonage lek mban.

3 Kaliku ALA kat aret me, yi wone ndi wone abok aret keenu age, Aakumi nen yi eekak ndi eekak eekwi nogo, inowak loongge, Eeke menggendak me, It aakumi nen, Nit iya o, yinuk, tiyappatit nugwi, Wi niruwak o, yinuk, inoone paga wogoppatit nugwi, Eerugwaarik o.

4 It aap wakaa’ngget ineegin nogo muk kalenogo piige, Ineebe lebenak ya ngginnagak nugwi nogo perak, inomaawi eerogo piige, Eekendak o.

5 It aa’nduk mbi ndonggorogon nonggo nogogwaarak nogo, Mbi abu nen yabu kwaakwi, Ndi, it aa’nduk mbi abu wonogogwaarak nogo, Yogondak inambi ndonggorogon nunggwi, Eeko agaarik o. Kwe aa’nduk wubili wonagagerak nogo, Yogondak aagalogwe 7 ndaganake kagak kwe, At aa’nduk aagalogwe apit ndaganake nagagerak nogo, Yogondak elege ndake menggim nggilit agaarak wonage o.

6 Kaliku ALA nen it aakumi kambuwak nduk eeppiige, Ineenik logowak nduk eeppiige, Kambunuk nogo menggam nappiige, Time nen mippiige, Eeke menggendak o.

7 Kaliku ALA nen mban aakumi ineenggi lek eerogo piige, Ineenggi warak eeppiige, Iniki wogoppakwi iinok tebeppiige, Iniki tebeppakwi iinok, tiyappiige, Eeke menggendak o.

8 It aap abu meek liirubu paga, Ndenen warak wonogwe nogo pilanogo mippiige, Iniki aaninggin nen purok lengge eerak wonogwe nogo, Iniki obeelom eerogo piige, Eerogo piinok, Aap inendagembogut inapuri nogo inom nugu logowak nduk piige, Inayuk warak logowak nduk, yabu unde eeppiige, Eeke menggendak. Kaliku ALA nen aret nggween alom yi, O eyak kwak wurake nagagindik, Nggween ogombaga ndoonogo kwippereegindak me,

2:1-10 Luk. 1:46-55


 9 It aakumi abet mbako menggaarak nogo, Nggween ti paga iniyok pit nogwe iigak, inarum wonage, It inogogun ambik maluk eekwi iinok perak, o apit me time inoone lek eerogo piige, Eeke logomunggun o. Aap ambit-ambi, An nomaawi paga ndogop eerikit o, Koonggetak nogo aret ageelik me,

10 It Kaliku ALA kinom ogoorak wonogwe nogo, Yigirik-noonom eerogo piige, Ngguurubu oone eeke menggi kwak, Kaliku ALA mbogut paga koone ari, It aakumi o irip-irip abok aret inowak loongge, Eerumunggun me, At aap inowe endagembogut logowak nduk, Mippereegindak nogo omaawi wogoge, Kat leenogo punuk, amburu eeppereegindak nogo, Omaawi kaawak nduk tiyappege, Eerumunggun o,” yinuk, tamban eereegerak.

11 Eeke mbareegi, at Elekana akuwi-apurilogwe inom o Arama iniyokan nogwe iigak kwe, at Tamuwen nogo perak, aap Ala unde Eli abu’me logonet, at Aliku ALA enggaanom paga eeke nagagerak.

Eli apurilogwe maluk eeko nogogwaarak wone
12 At Eli apuri nen Aliku ALA inagabiti mbaka’lek inobaabut abu maluk lombok aret wonogogwaarak.

13 Aakumi Iterali mendek nen tapi-ndomba Ala ake wogori wogwe iinok, warogo togolowa’na lakugak, aap Ala unde ayeloman nen paando negen yigirok eyak kenagan eenggime wonok wage nagaatik,

14 enggaanggum togolowa’na ilik, ndoonogo laka kuwalina ilik, pandina ilik, lakwi iigak, ayeloman nogo nen ndanunogo wonok wungge kenok, it Ala unde nen, “Ti nit ninake o,” yinuk, waganggo nogogwaarak. It aakumi Iterali apit aret Ala ake wonok o Tilo wogwe iinok, liirogon aret eeko nogogwaarak kwe, it Eli apuri nogo nen perak,

15 ndomba-tapi warogo amok leenogo Ala ake kani kunogo wogoriyak nogo, awo kani kungga’lek kagak, Ala unde ti, inayeloman nogo nen wage nagaatik, it aap Ala ake warogo wogogwi nogo yorage logonet, “It nogobamini Ala unde nogo ndomba-tapi enggaanggum niyo paga larak wogorogwe nogo ineebi me, worarogo nawak nduk, ki aret wo’ninip o.”

16 Yorage kenok, it nen yogo logonet, “Ndomba-tapi amok leenogo aa’nduk kani kunggwi niinok, it uugwe mbakwi nogo aret waamunggun o,” yogaatak kwe, it Ala unde inayeloman nogo oone omaawi paga yorage logonet, “Lek o. Yogondak aret wo’ninip o. Wo’nugwi lek kiinok, an nalik nen aret waagin o,” yinuk, yorage nagagerak.

17 It Eli apuri mbere nen togop eeriyak inayeloman yogo nogogwaarak nogo ti, Aliku ALA ake warogo wogogwi abu meek mba’nuk, yogo nogogwaarak me, Aliku ALA enegen kagak maluk nggwok lombok eeko nogogwaarak.

Tamuwen o Tilo wonagagerak wone
18 Togop aret eekwi iigak kwe, Tamuwen nogo perak, wulaga awo mbuuluk kagak ayum ligi yawenak amuni mbanak paga penggaarak agale warak epod nogo yippunuk, Ala alut eeko menggam awooliya wurik me ake eeke nagagerak.

19 Ndi, tahun ambi eekak paga Tamuwen agalo nogo ogonggelo imbirak Aliku ALA ake warogo wogoriyak nogo wogori wogo logonet, at agalo nogo nen yum nggorek ambi at Tamuwen ake penggaarogo wogori wagak eeke nagagerak.

 20 Wogori wagak eeke kenok, at Eli nen Elakana akwe imbirak keyage warogo ale’nggen inoba piige logonet, aap Elakana nogo yoge, “Kakwe yi nen, Naagaluk wo’niriyak o, yinuk, Aliku ALA yoreegerak wogoge mbareegi, Aliku ALA wogoreegerak nogo obaane’me kapuri ambinom wokkege logogin o,” yorage kenok, at Elakana akwe imbirak iniyokan iname o Arama aret nogo nogogwaarak.

21 Togop eekwi iigak, at Aliku ALA nen kwe Kana nogo abuwa mbake mbareegi, aagalogwe wologwe kenagan ndaganake, ndi, komologwe mbere ndaganake, eereegerak. Ndi, Tamuwen nogo Aliku ALA awooliya wurik me enggaanom paga ake eeke kagak, eebe tawe aret age nagagerak.

Eli apurilogwe inom eeko nogogwaarak wone
22 Ndi, aap Eli abu anggok agagerak wonage kagak, at apuri nen it aakumi Iterali abok aret maluk mendek eeppiinet nugwi, ndi, komologwe Ala inom lambungge menggim ooliya wurik tungga arum menggaarak nogo inom nogo yugwi, eekwi nogo at Eli aruk konengge nagagerik,

23 it yorage logonet, “Kit maluk eerit nugwi nogo aakumi apit aret yo’niri wagak mban eekwi konengge ti, kit nonggop nduk togop eerit nogo ogotik?

24 Kit eerit nugwi paga Aliku ALA apuri nen, Nit maluk togop aret eerit nogo logowok o, yinuk, wiganit nogwe konenggirak me, Togop ambinom eerugup o, napuri!

25 Aap ambit ambi nen ore maluk eeppege kenok, at Ala nen inowak loonogo inawone mbaniyak op aret kwe, at Aliku ALA maluk eeppege kenok perak, aap ti, ta nen awone mbanigin mbakop? Lek aret me,” yinuk, yoragagerak kwe, at Aliku ALA nen Eli apuri inooriyak iniki kooneegerak me, inogoba inaruk wake nogo liirogon konengga’lek aret wonogogwaarak.

26 Ndi, wulaga Tamuwen nogo perak, eebe tawe age kagak, Ala inom, aakumi inom, iniki ale’nggen ombako nogogwaarak. (Luk 2:52)

Ala nen yoge kagak yoraga nen aap Eli kurumbi yori wagagerak wone
27 Ne ambi paga aap Ala wone liirogon eeka ambi nen Eli owagam wage nagagerik, yoge logonet, “At Aliku ALA nen yegerak nogo yokkiri o. At Eli ombomini o Metit time Pirawun abu’me tebembiirogo wonage kagak, an kenom paga aret nigiya wagagirak nogo lek a?

28 Nigiya wage logonet, it aakumi Iterali inanebunu lombok iigak, at lombok ombo nen neebe unde logonet, ndomba-tapi nake warogo wo’nege, obari abe kaga mendek kani kungge, it aap neebe unde inayum agale warak epod nogo yippunuk, nimbirak wone mbani unggwage, eeke logowak nduk, leenogo mippereegirak. It aakumi Iterali mendek nen ndomba- tapi warogo an nake kani kuniyak mendek nogo kunduk, at ombo wiganak unde eeppiyareegirak kwe,

29 an nawooliya wurik me time it aakumi Iterali nake warogo kani kunggwi, iniki ale’nggen paga yi mendek ndi mendek we wo’nugwi, Eeko logonip o, yinuk, yoragagirak nogo, nonggop nduk miyuk-meya eerogo pogo agaarik? Ndi, it napuri Iterali mendek nen ndomba-tapi warogo nake kani kunggwi iinok, apuri nen enggaanggum mbanak abe kenok inaanoma’le andi lek nunggwi ti, nonggop nduk it iya, ndi, an meek, nomba’nuk, inaruk waka’lek teppiige agaarik?

30 At togop aret eeke me, Naliku Iterali inogoba an Ala nen, At apuri inom, at anebunu mendek inom, it aap neebe unde a’nuk nawi wurik nenggaanom paga mondok-mondok nake-

2:26 Luk. 2:52 2:28 Wund. 28:1-4, Unde 7:35-36   
eeko logowak o, yinuk, noone abuk nggaruk togon yoragagirak kwe, yogondak nen wone ti eeriyak abu meek aret aga o. Aap ambit nen an tiyappanege kenok, an nen aap ti aret tiyappege, ndi, aap ambit nen an meek eerogo panege kenok, an nen aap ti meek eerogo pege, eeke minggirak me,

 31 at apuri inom, anebunu mendek inom, ambik kenok iya ombakwi nogo, lek eerogo piyoorak eyom abu panggoni wagaarak wonage me, at paga wiganak ambi li a’nuk kanggo logogun mondok lek o.

32 An nen aakumi Iterali inanebunu alik mendek obeelom eeppiige at enegen iige logomenggerik, ari logonet, It mban eeppiige yi, Ao, yinuk, iniki wakkolamenggerak kwe, at paga wiganak ambi li a’nuk kanggo logogun lek o.

33 It an nake warogo kani kunggo menggam eekwi iigak, inoorigin kwe, ando inooka’lek teppiige neenok, eerit nugwi paga at le ari logonet, enegen mbuk age, iniki wakkolage, eerigin o. Ndi, at mendek wiganak nogo abok aret ineebe awo obate paga aret kanggo logogun o.

34 An ari yi nogo, Abet aret arigin, eenu aruwak nduk, at apuri mbere Kopini Pinekat imbirak ne ambit paga aret kambugun o.

35 Aap ambi nen an eeriyak mbake inom, niniki koongge inom, neebe unde logonet, mondok liippunuk, ndak-ndak eeke logowak nduk, leenogo mippatigin o. Mippake logominggirik, at apuri wiganak wogoriminggirak mondok nu’lek logonet, at ambi leenogo amburu eerogo punuk, mippigin nogo, enggaanom mondok-mondok ake eeke logogin o.

 36 Ti eeke neenok, at apuri wiganak ineenik wonogwe nen aap mippigin nogo, owagam wogo logomenggaarik, inendobanggun yindumbunuk, Ai, ninogoba. Nit mbi abu me, wu a, mbi a, kolaawok nduk, aap Ala unde ineyabu ambi eeriyak yo’niret o, yinuk, yori wagak eeko logogun, yegerak o, yinuk, yokkigi o,” yoreegerak.


3 Aliku ALA nen Tamuwen wiireegerak wone

1 At wulaga Tamuwen nogo awo tawe kagak, Eli abu’me logonet, Aliku ALA eyabu eeke nagagerak. At eyabu eeke ti eyom paga at Aliku ALA nen oone paga inom, inabinggaanggo paga inom, ne ambiriluk mban yorage nagagerak.

2 Aap Eli nogo abu anggok enegen ogut agagerak me, ne ambi oonikiya paga nogo yege menggim nogome nogo yege,

3 ndi, at Tamuwen nogo Aliku ALA alut eeko menggam awooliya wurik aloobut mbanak menggim aken nggwe kagak endekem nggwe nogome ndi wuninik Ala awooliya wurik me eya eeka nogo, awo noguk yaga’lek kagak nogo yege, eekwi me,
4 at Aliku ALA nen Tamuwen wiireegerak. Wiige mbareegi, Tamuwen nen, “An yime agarik o, nogoba,” yinuk,

5 mi’nanuk, mbe agan Eli wonage me nage nagagerik, yoge logonet, “Kat wii’nege mbaken, wagarak yime agarik o, nogoba.” Yoge mbareegi, Eli nen, “Lek o, naput. An nen wiigirulik me, nogo yi nak o,” yoge mbareegi, Tamuwen iyokan nogo yi wagagerak.

6-7 Nogo yege me, at Aliku ALA nen, “Tamuwen wae,” yinuk, ambinom wiige mbareegi, Tamuwen nogo mi’na’nuk, Eli wonage me nage nagagerik, yoge logonet, “Kat nen wii’nege mbaken, wagarak yime agarik o, nogoba.”

2:34 1Tam. 4:11
  Yoge mbareegi, at Eli nen, “Lek o, naput. An nen wiigirulik me, nogo yi nak o,” yoreegerak. Aliku ALA nen ti eyom kuli Tamuwen imbirak wone awo mbangga’lek wonagagerak me, at Tamuwen nogo, “Yi Aliku ALA nen aret yo’nege kagi,” mbaka’lek wonagagerak.

8    Aliku ALA nen wulaga Tamuwen ne mbere wiige nagagerik, ambinom wiige mbareegi, at Tamuwen nogo mi’na’nuk, aap Eli wonage me nage nagagerik, “Kat nen wii’nege mbaken, wagarak yime agarik o, nogoba.” Yoge mbareegi, ne kenagan yoreegerak ti paga at Eli nogo nen, “Wulaga yi, Aliku ALA nen aret wiige kagi o.”

9 Mbake nagagerik, Tamuwen nogo yoge, “Kiyokan nogo yi nak o. Ndi, nogo yege me, at ambinom wiigege kenok, kat nen, Kaliku nogoba ALA o. An kayeloman naruk konengge me, yo’niru o, yinuk, yorumunggun o.” Yoge mbareegi, at Tamuwen nogo, nogo yege menggim nogome nogo yi wagagerak.

10 Nogo yege me, at Aliku ALA time aret mi’nari wage nagagerik, yoge nogo ambinom yoge logonet, “Tamuwen wae! Tamuwen wae!” Yoge mbareegi, at Tamuwen nen, “An kayeloman konengge me, yo’niru o.

11 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Tamuwen yoge, “An nen aakumi Iterali inenggela’me ambi eeriminggirak paga it aakumi abok aret inaruk konenggo logomenggaarik, pi wako logonet, iniki lek age iyaamunggun o.

12-14 An nen Eli yoge logonet, Kapuri nogo nen Naliku ALA meek eerogo panugwi nogo, keenu aret kwe, inaruk waka’lek mbo piigendak ti paga kat kapuri wiganak kinom aaninggin mondok-mondok kinoba pinagage logogin o, yinuk, yoge nagagirik, wone ambi yoge logonet, Kat kapuri kinom maluk nggwok eekwi nogo lek aruwak nduk, ndomba warogo nake wo’niri wogwe, yi mendek ndi mendek we wo’niri wogwe, eerumonggotak kwe, kinomaluk ti, lek arigin lek mondok itok kinoba aret logogin o, yinuk, kumbuk mbanogo yoreegirak me, ti eyom paga, Kat kapuri togop eeppiyaagin o, yinuk, alom paga nen nok, irip paga Eli yoreegirak nogo abok aret eeppiyaagin o,” yinuk, Tamuwen yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, Tamuwen ambinom nogo yege menggim windak wonage kagak, o weege mbareegi, Aliku ALA alut eeko menggam awooliya wurik me tungga paarogo punuk, Ala nen abinggaanggo paga yoreegerak nogo agabiti nen Eli yori naga’lek wonage me,

16 at Eli nen Tamuwen wiireegerak nage mbareegi, yoge logonet, “Naput wae.” Yoge mbareegi, at Tamuwen nen, “Yu o, nogoba.”

17 Yoge mbareegi, at Eli nen Tamuwen yoge logonet, “At Aliku ALA nen nano yokkegerak o? At wone yokkegerak nogo, ambi teppuurak lek apit aret yo’niru o. Ala nen yokkegerak kagak ambi yo’nega’lek teppege keenok, Ala nen onggo eeppagarak nogo ti, mondok iya tit eeppagage kaamunggun o.”

 18 Yoge mbareegi, at Tamuwen nen wone nogo ambit-ambi teppuulik abok aret mbininogo Eli yoreegerak. Yoge mbareegi, at Eli nen, “At Aliku ALA aret me, at eeriyak op kage kenok mban aret eeruwak o,” yinuk, yoreegerak.

 19 Ndi, Tamuwen nogo tawe age kagak Aliku ALA imbirak wonagagerak me, Ala nen yi wone ndi wone yegetak nogo mbo puulik li’luk aret eeke nagagerak.

20 It aakumi Iterali o Ndan nen nok-nok, Mberetiyeba kuli wonogogwaarak nogo abok aret, “Aap Tamuwen nogo Aliku ALA nen yoge kagak yoraga logowak nduk, abet aret mippegerak kogo o,” yinuk, mbako nogogwaarak.

21 Ndi, at Aliku ALA nogo nen o Tilo taati eebe nikka wagak eeke logonet, Tamuwen imbirak wone mbanggo nogogwaarak paga, “Ala ndogop o,” yinuk, eenu agagerak o. Ndi, at Tamuwen wone ari nogo it aakumi Iterali mendek abok aret konenggo nogogwaarak.

4 Ala aloobut mbanak it Pilitin mendek nen ndineegwaarak wone

1 Ne ti eyom paga it aap Iterali nen aakumi Pilitin inom wim namburuwok nduk, wundi nogo nogogwaarik, o Eben-Kayetet aret inawooliya wukkologwe, ndi, it Pilitin mendek nogo o Apek time aret inawooliya wukkologwe, eereegwaarak.

2 Eeko nogogwaarik, it Pilitin mendek nen aap Iterali mendek inom perenggolaawok nduk, nappiya wogogwaarak inom wim nambuko logonet, it aap Iterali mendek tebenogo piinok, aap empat ribu negen aret wim tinime time inoorogo piyareegwaarak.

 3 Inooko mbareegwa, it Iterali inawuri ineegin warak nogo iniyokan inawooliya wurik me wogo nogogwaarik, aap Iterali inoweewi it mban-mban yogo logonet, “It aap Pilitin mendek nen ninooruwak nduk, at Aliku ALA nen nonggop nduk teppinanegerak mbakop? Aliku ALA ninom logonet, ninawim ineenggime nen ndinninake logowak nduk, Aliku ALA aloobut mbanak wone yugu yonggolak o Tilo wonage nogo wa nawok o.”

4 Yogo nogogwaarik, at Ala aloobut mbanak irip-irip malayikat negen kerub ogut ogobakkigirik kagak, oolo time at Aliku Omaawi Lombok Menggerak ALA wone yugu yonggolak nogo aakumi Iterali nen wa nawak nduk, nappiigo mbareegwa, aap Eli apuri ineebe mbere, Kopini Pinekat imbirak nogo inom nen wonok wogogwaarak.

5 Aliku ALA aloobut mbanak wone yugu yonggolak nogo wonok inawooliya oore’nggam nogome unggwi wogo mbareegwa, aakumi Iterali nogo abok aret inale’nggen nen keekok piyanggogo mbareegwa, nggween apit nuk yereegerak.

6 Keekok piyanggogogwaarak nogo, it aap Pilitin mendek inaruk konenggo nogogwaarik, it mban-mban yogo logonet, “It aap Iberani mendek inawooliya oore’nggam nogome keekok yogwe ti, nonggop nduk, yogo agaarik o?” Yogo nogogwaarik, “Lek o. Aliku ALA aloobut mbanak nogo wonok Iterali inawooliya oore’nggam pi wogo nagaarik, yogo agaarik o,” yinuk,

7 yogwe nogo konembunuk, inagabiti nen yogo logonet, “It Iterali inagugiwak ambi inawooliya oore’nggam pi wagaarak wonage kenok, o maan nen nok-nok yogondak kuli togop eeka’lek aret wonagaarak kwe, yogondak eeke me, maluk eeppinanigin aret kogo o.
 8    It inagugi omaawi mondok iya me, ineenggime nen ta nen ninagap ndarigin o. It aakumi Metit mendek o karume aaninggin-paaninggin inoba piyareegerak kambit nogo nogogwaarak nogo, inagugi ti nen aret inooke nagagerak me,

 9 kit Pilitin mendek yi wae. Kit apit wakaa’- ngget a’nuk, wim eeko logonip o. Togop eekwi lek kiinok, it Iberani mendek nit ninayeloman wonogogwaarak nogo pogom nit it inayeloman logukwak, wim abu wakaa’- ngget a’nuk nambuko logonip o.”

4:4 Wund. 25:22
10 Yogo nogogwaarik, it aakumi Iterali inom wim perenggologo logonet, mondok tebenogo piinok, it ineegin warak ineebe ambik lombok tiga puluh ribu aret inooko mbareegwa, aakumi Iterali ando nogo inalitik-inalitak iname lombok mbaganit wogwe iigak,

11 Ala aloobut mbanak nogo ndinggologwe, ndi, it Eli apuri mbere, Kopini Pinekat imbirak inookwi, eereegwaarak.

Eli kambeegerak wone
 12 Eeko mbareegwa, ne ti eyom paga aap anebunu Mbeniyamin mendek ambi nen ayum nibinogo pege, anobak paga nggween labuk-mbabuk eerogo pege, ee’nuk, wim nambukwi me nen mbe agan o Tilo wage nagagerik,

13-15 “Ndogop aret ninookaarak o,” yinuk, it aakumi o Tilo mendek wone mbininogo yorage mbareegi, it aakumi o tini time mendek abok aret yiyi-wowo yogo logonet, le yereegwaarak. Ndi, at Eli nogo ndarak kagak tahun 98 eeke nagagerik, enegen ogut yi mendek ndi mendek enegen koorak meek me, Ala aloobut mbanak ndinggologwe iyo, iniki aaninggin nen at ageyo ndoonak tu ambet paga kwi’- ndak arum wonage me, it le yiyi-wowo yogwe nogo aruk konengge nagagerik, “Nanonduk le yiyi-wowo yogo agaarik o?” ari kagak, aap wone wonok wagagerak nogo Eli yorikit nduk mbe agan owagam wagagerak.

16 Owagam wage nagagerik, at nen Eli yoge logonet, “An yogondak yi aret wim nambukwi me nen mbaganit wagi o.” Yoge mbareegi, at Eli nen, “Nonggop age mbaki, wagan o, naput?”
17 Yoge mbareegi, aap wone wonok wagagerak nogo nen, “Lek o, nogoba. It aakumi Iterali nogo nen aap Pilitin mendek iinok, mbaganit wogwe iigak, nit aakumi Iterali mendek nogo apit aret ninooko logonet, kat kapuri Kopini Pinekat imbirak inookwi, ndi, Ala aloobut mbanak nogo ndinggwi, eekaarak o,” yinuk, yoreegerak.

18 Yoge mbareegi, at Eli nogo Ala aloobut mbanak ndineegwaarak nogo konengge nagagerik, at ageyo ndoonak tunggambe paga kwi’ndak wonage nogo, abut loguk togon wangge logonet, at aap anggok eebe kole aaninggin ambik me, uut koguk togon kambeegerak. At Eli nogo nen aakumi Iterali mendek inarum wonage logonet, inowak loongge kagak tahun 40 eereegerak.

Pinekat akwe kambeegerak wone

19 Ndi, at Eli ayinggelo Pinekat akwe nogo abila abu koorok nda’nariyak aret wonage me, Ala aloobut mbanak ndineegwaarak wone inom, ayinggelo Eli kambeegerak wone inom, at ogonggelo Pinekat wareegwaarak wone inom, aruk konengge nagagerik, iniki wakko’nok kambikit nduk, andi yagan wake logonet, aagaluk perak togon aret ndareegerak.

20 Ndappunuk, kwe nogo abu kambuurak eeke kagak, it kumi elege ndaganaka nogo nen at yogo logonet, “Kagabiti arugun o. Kaagaluk aap aret ndakendak me,” yinuk, yoreegwaarak kwe, wone nogo liippege, onggo yorage, eeka’lek kangge logonet,

21-22 “Ala aloobut mbanak ndinggwi, nayinggelo nogonggelo imbirak kanggwi, eekaarak me, Ala eya abinak aago Iterali inenggela’me wonage nogo lek aret aga o,” yinuk, aagaluk endage Ikabot toombunuk, “Ala aloobut mbanak ndinggaarak me, Ala eya abinak aago Iterali paga lek agaarak o,” ari nagagerik, aret kambeegerak.

5 Ala aloobut mbanak aakumi Pilitin wonogwe me wonagagerak wone

1 It aakumi Pilitin nen Ala aloobut mbanak nogo aakumi Iterali wonogwe me nen ndininuk, o Eben-Kayetet nen wonok iname o Atorot pi nogogwaarak.

2 Pi nogo nogogwaarik, inagugi Ndagon awi wurik me nogome mambunuk, inagugi Ndagon eraaninu peenok taati kwippereegwaarak. Kwippogo nogogwaarik, nogo yinuk, ko’lu kuubondendok, aakumi Atorot mendek nogo nen inagugi awi wurik nogome pekka unggwogo nogogwaarik, inagugi Ndagon nogo at Aliku ALA aloobut mbanak enaame enete wanduk nggween paga ngginnagagerak wonage kogogwaarak. Kogo nogogwaarik, obaane’me mippereegwaarak kwe,

4 nogo yinuk, ko’lu kuubondendok pekka wogo nogogwaarik, Aliku ALA aloobut mbanak enaame ambinom enete wanduk nggween paga ngginnage logonet, eebe longgo warak mban taati kagak, eenggi anobak kalenogo tunggambe paga mbo nappi wagagerak kogogwaarak.

5 Ti eereegerak mbareegi, it aap inagugi Ndagon unde inom, it aakumi alik mendek inom, inagugi Ndagon awi wurik me, o Atorot wonage nogome unggwi wogo logonet, inagugi eenggi anobak kalenak tungga paga wambeegim taa’nogo iniyok mbaanggokwak nduk, obaga mbo unggwi wogo nogogwaarak me, yogondak kuli togop eekwi wonogwe aret o.

 6 Ndi, at Aliku ALA nen aakumi Atorot mendek inom, inawi inaagan-ambokan wonogwe nogome inom, abok aret aaninggin inoba piige logonet, inawin ineebe paga piirik-kunik eerogo piige, inawi paga maluk mendek eerogo pege, eeke nagagerak.

7 Ndi, aap Atorot mendek nogo nen aaninggin-paaninggin inoba piige nogo kogo nogogwaarik, yogo logonet, “Iterali inogoba Ala nogo nen nit nineebe paga inom, ninagugi Ndagon nogo paga inom, aaninggin-paaninggin eerogo ninoba pinanegerak me, it Iterali inogoba Ala aloobut mbanak ti, nit yime ninom logorak mondok lek nappuwok aret o.”

8 Yogo nogogwaarik, aakumi Pilitin mendek inoweewi inendagembogut woraawak nduk, wiirogogwaarak kuwak ari wogo mbareegwa, wone yorogo logonet, “Iterali inogoba Ala aloobut mbanak yi, nonggop eeruwok o?” Yogo mbareegwa, it aap inendagembogut nogo nen yorogo logonet, “Aakumi Iterali inogoba Ala aloobut mbanak yi, o Nggat aret pi nanip o.” Yorogo mbareegwa, Aliku ALA aloobut mbanak nogo o Nggat aret pi nogogwaarak.

9 Pi nogo mbareegwa, at Aliku ALA nen aakumi o Nggat mendek aaninggin- paaninggin inoba piige logonet, wologwe-mbuulogwe nen nok, aap koleewak kuli, inawin piirik-kunik eerogo piyareegerak paga it aakumi time mendek nen, “Nano nen ee’ninake, ia!” yinuk, noone-koone agan nogo nogogwaarak.

10 Noone-koone agan nogwe iinok, Ala aloobut mbanak nogo wonok o Ekoron time nappereegwaarak. Nappereegwaarak awo wonok unggwi nogwe iigak, it aakumi Ekoron mendek nen inoone nggwok yogo logonet, “Nit inom, ninapuri inom, apit ninooriyak nduk, Iterali inogoba Ala aloobut mbanak ninowagam pi wogwe yi, Nineebi o,” yogwe iigak,

11-12 inenggela’me pi nogo mbareegwa, at Ala nen aakumi o Ekoron mendek aaninggin-paaninggin mondok nggwok abu alik negen inoba piige mbareegi, aakumi apit aret kanggwi, kangga’lek teppiige nogo inawin piirik-kunik agago piige, eereegerak paga andi nen yobak-nggolak yogo logonet, inoone yereegwaarak mbogut polok ari mbareegi, inoweewi inendagembogut Pilitin mendek abok aret wiirogogwaarak wogo mbareegwa, yorogo logonet, “Nit inom, nit Pilitin mendek inom, ambinom ninoorukwak, aakumi Iterali inogoba Ala aloobut mbanak yi, yime nen aa’nduk wonage menggim iyokan aret pi nawak nduk, yoraanip ubi!”yinuk, yorogogwaarak.

6 Ala aloobut mbanak Iterali wonogwe me nappi wogogwaarak wone

1 At Aliku ALA aloobut mbanak aakumi Pilitin iname wonage kagak, tut 7 penengge mbareegi,
 2 it aakumi Pilitin mendek nogo nen aap kugi unde inom, it tili pagangga inom, woraawak nduk, wiirogogwaarak wogo mbareegwa, yorogo logonet, “Aliku ALA aloobut mbanak yi, nonggop eeruwok o? Iyokan wonagagim nappuurak kenok, nonggop agago nappuurak, yo’niraanip o.”

3 Yorogo mbareegwa, it nen yorogo logonet, “Aakumi Iterali inogoba Ala aloobut mbanak ti, nappuurak kenok, we nappuurak lek o. Ata, wonok wogotak ti, maluk aret eekotak me, it inogoba ti nen, kinomaluk lek eerogo pinagawak nduk, onggo inom aret nappuurak o. Ti eekwi kiinok, andi eekkinake nogo lek age, ndi, at nen nanonduk aaninggin-paaninggin kinoba pinagage nogo kineenu ogwe, eerumunggup o.”

4-5 Yorogo mbareegwa, it aakumi Pilitin mendek nen it yorogo logonet, “Maluk eeko nogoorak nogo, at nen lek eerogo pinanuwak nduk, nano mendek inom nappuwok o?” Yorogo mbareegwa, it aap nogo nen yorogo logonet, “Kit inom, kinogobamini aap inendagembogut nogo inom, ambugwi ndak-ndak kinawin piirik-kunik eekkinakerak me, kit kineebe inom, kinagugi inom, kinanggween inom, maluk eerogo pinagage yi, Iterali inogoba Ala ayuk wukwi kiinok, lek aruwak nduk, kinogobamini kinarum menggaarak ineengge ndak-ndak mbuti emas paga kinawin kumbi piirik ndak-ndak wakkagak 5 inom, ndi, ambeya nen kinanggween maluk eerogo pinagage nogo wakkagak 5 inom, ogobakkigirogo pinip o.

 6 O maan aap Pirawun inom, it aakumi Metit mendek inom, iniki omaawi eeppunuk wonogogwaarak kokwak, kit nonggop nduk togop aret kiniki omaawi eeppunuk ogotik? It iniki omaawi wonogwe iinok, Iterali nappiya woraawak nduk, inogoba Ala nen andi-pandi mondok iya it Metit mendek inoba piyareegerak nogo lek a?

7 Togop aret eeppiyareegerak me, nggweendo ngget mendek ogobakkigirik inom, tapi kooli mbere inaagalogwe yilak awo nunggwi nogo nggweendo nikkenok nawak nduk, enggaanok paga keele awo yilunogo pega’lek inom, waganogo nggweendo nogo paga mbarenogo piinok, inaagalogwe waganogo anggenogona mambiigo logomonggotik,

8 Aliku ALA aloobut mbanak nogo waganogo nggweendo ogobakkigirik nogo paga kwippugwi, ndi, kinomaluk onggo puurak nduk, yi mendek ndi mendek mbuti emas paga ogobakkigirik at ake nappuurak nogo, peti ambi yonggologo punuk, inom kwippugwi, eeppunuk, it tapi inalik aret nawak nduk, nappiinok nogwe iigak,

9 kinigen wogonako logonip o. Tapi nogo nen nok-nok, wonok o Mbet-Temet wonagagim time pi nogwe iinok, Iterali inogoba Aliku ALA nogo nen aret andi-pandi ee’ninabuwak nduk, nappi wagaarak kagi, mbakwi, ndi, nggweendo ogobakkigirik nogo nok-nok, time nage lek kenok perak, andi ee’ninakerak nogo, at nen ee’ninabulik, we alik en ee’ninakerak aret kagi, mbakwi, eeruwok o,” yinuk, yorogogwaarak.

10 Yorogo mbareegwa, togop aret eeko logonet, tapi ineebe mbere nogo inaagalogwe anggenogona mambiinok, inagalomini ineebe waganogo nggweendo paga mbarembiigwi,

11 Aliku ALA aloobut mbanak nogo nggweendo paga kwippugwi, inawin kumbi piirik ogut wakkagak aago nogo inom, ambeya ogut wakkagak mbuti emas paga ogobakkigirik nogo inom, peti enoona yonggologo punuk, nggweendo paga kwippugwi, eeppunuk, nappi wogogwaarak.

12 Nappi wogo mbareegwa, tapi mbere nogo yinomo-nanomo yaga’lek inalik nen inoone “Mu,” agan o Mbet-Temet tu nggwok paga nok-nok, aret wogwe iigak, it Pilitin inoweewi inendagembogut 5 nogo, “Tu ngge paga nogwe iyaamun?” yinuk, inigen wogoren inambokan o Mbet-Temet kuli paga ari wogogwaarak.

13 Ari wogo mbareegwa, it aakumi Mbet-Temet mendek nogo nen o kobappaga time gandum anggen yugu mbanggwi me, inigen pila yogo nogogwaarik, Aliku ALA aloobut mbanak nogo wonok wogwe inigen kogo nogogwaarik, inale’nggen nggwok mbareegwaarak.

14-15 Inale’nggen nggwok mbakwi wonogwe iigak, nggweendo wonok wogwe nogo aap ambi endage Yotuwa o Mbet-Temet mendek eyabume yugum nggwok lunik wonage me taa’- nogo puk ari wogogwaarak. Puk ari wogo mbareegwa, it aakumi Lewi mendek nogo nen Aliku ALA aloobut mbanak inom, peti mbuti emas ogut wakkagak aago yonggolak inom, nggweendo paga nen waganogo yugum nggwok ogombaga kwippogo mbareegwa, ne ti paga aret it aakumi Mbet-Temet mendek inale’nggen nen tapi nogo Aliku ALA ake warogo kani kuniyak nduk, eyo nggweendo ogobakkigirik nogo kalik-kalok agago tapi mbere nogo Aliku ALA ake warogo taati aret kani kunggo logonet, alik ambinom ake warogo kani kuneegwaarak.

16 Aakumi Iterali mendek ti eekwi nogo it aap Pilitin mendek inendagembogut 5 nogo nen inigen iigo nogogwaarik, ti eyom paga aret iniyokan iname o Ekoron aret nogogwaarak.

17 It aakumi Pilitin mendek nen maluk eereegwaarak nogo Aliku ALA nen lek eerogo piyaawak nduk, inawin kumbi piirik ogut wakkagak agago mbuti emas paga ogobakkigireegwaarak nogo ti, aakumi ambi Atorot mendek, ambi Nggata mendek, ambi Atekelon mendek, ambi Nggat mendek, ndi, ambi Ekoron mendek, inake aret nappi wogwe,

18 ndi, mbuti emas paga ambeya ogut wakkagak ogobakkigireegwaarak nogo ti, it aap inendagembogut ineebe 5 o inalitak lombok unde menggam nogo owa’nagat wurik yaga’lelo lombok inom ndak-ndak inake ogobakkigirogo nappi wogwe, eereegwaarak. Ndi, wonok aap Mbet-Temet mendek endage Yotuwa eyabume yugum nggwok paga Aliku ALA aloobut mbanak kwippereegwam nogo ti, ineenu agak o yogondak wonage aret o.

 19 It aap Mbet-Temet mendek ando nen Aliku ALA aloobut mbanak me nogome ina mannogo mbareegwa, Ala nen ineebe 70 aret inooreegerak. Inooke mbareegi, “At Aliku ALA nen abu iya lombok eeppinanegerak kogo o,” yinuk, leenggu maako nogogwaarak.

20 Leenggu maako mbareegwa, it aap Mbet-Temet mendek nogo nen, “At Aliku ALA nogo ti, abu kikak nakeelik at Ala alik leenak menggerak me, ta nen at enggaanom paga eenik logorak mbakop? Meek aret me, Ala aloobut mbanak ti, nit wonogwe me yime logorak lek wonok nggeeme pi nawok o?”

7:1 2Tam. 6:2-4, 1Mbin. 13:5-7

21 Yogo nogogwaarik, it aakumi Kiriyat-Yeyarim mendek nogo wone agago nappiigo logonet, “Aliku ALA aloobut mbanak nogo it aap Pilitin mendek nen muk iyokan nappi wagaarak yime wonage me, kiname time pi namunggup nduk, wa woraanip o,” yinuk, yonggo nappiyareegwaarak.
 
Pasal 7
1Yonggo nappiigo mbareegwa, it aap Kiriyat-Yeyarim mendek nogo wogo nogogwaarik, at Aliku ALA aloobut mbanak nogo wonok aap endage Abinarap ame puurom time pi nogo nogogwaarik, at apuluk Eleyatat nogo, Aliku ALA aloobut mbanak arum logowak nduk, leenogo mippereegwaarak.

AAKUMI PILITIN MENDEK O MITAPA TIME INOOROGO PIYAREEGWAARAK WONE

 2 Ndi, Ala aloobut mbanak nogo o Kiriyat-Yeyarim time mban wonage kagak, tahun 20 aret eereegerak. Time wonage kagak, it aakumi Iterali mendek abok aret iniki wakkologo logonet, “Aliku ALA mugurok nawok lak, ao,” yinuk,

3 mbakwi iigak, at Tamuwen nen aakumi Iterali mendek abok aret yorage logonet, “Kit kiniyokan at Aliku ALA abu’me abet aret ari woroorak mbakwi kiinok, kugigwe Atitoret inom, Ala obaane’me it aakumi alik mendek inagugi inayuk wukwi nogo mendek inom, abok aret mbo punuk, melak togon kiniki Aliku ALA wogo’nuk, at mban mugurok nogwe kiinok, aakumi Pilitin mendek ineenggime nen kinagap ndarigin o.”

4 Yorage mbareegi, it Iterali mendek nogo inagugi Mba’an mendek inom, Atitoret mendek inom, mbo pogo nogogwaarik, at Aliku ALA mban ayuk wuko logonet, mugurok nogo nogogwaarak.
5 Ti eeko mbareegwa, at Tamuwen nen, “Kit Iterali mendek abok aret o Mitapa taati kuwak ari nogwe kiinok, an nen kinake Aliku ALA yorikit o.”

6 Yorage mbareegi, it apit aret o Mitapa taati kuwak ari nogo nogogwaarik, niyo toologo Aliku ALA enggaanom paga kilirogo punuk, ne ti eyom paga inambe mage negen logonet, “Nit at Aliku ALA maluk nggwok eeppogoorak o,” yinuk, paganggo nogogwaarak. O Mitapa inomaluk paganggwi iinok, at Tamuwen nogo nen aret inowak loonogo, “Yogop ee’nip o,” yinuk, yorage nagagerak.

7 Ndi, it aakumi Iterali mendek o Mitapa kuwak ari nogogwaarak nogo it Pilitin mendek nen inaruk konenggo nogogwaarik, it aap inendagembogut Pilitin mendek nen, “Aakumi Iterali ninom wim namburi nawok o,” yinuk, “Wogwe o,” yogwe nogo aakumi Iterali mendek inaruk konembunuk, it Pilitin ineebe paga inagabiti nen 8 Tamuwen yogo logonet, “At Aliku ninogoba Ala nen it Pilitin ineenggime nen ninagap ndaruwak nduk, kat puk aga’lek koone nggwok paga ninake tamban mban eeke logot o.”

9-10 Yogo mbareegwa, at Tamuwen nogo ndomba aagaluk awo yilak nengge ambi warogo enaani aret Aliku ALA ake kani kungge logonet, oone nggwok paga Iterali inake Aliku ALA yoge kagak, it Pilitin mendek nen Iterali inom perenggolaawok nduk, panggo yi wogwe iigak, Tamuwen nen Aliku ALA yoge nogo konembunuk, it Pilitin mendek inagabiti mbaruwak nduk, mbogut paga ngguurubu eeke logonet, mbogut telangge mbareegi, iniki ma’nogo nogogwaarik, Iterali inigen iigak, mbaganit nogo mbareegwa,

11 aap Iterali ineegin warak nogo o Mitapa nen mbe agan wundi nogo nogogwaarik, Pilitin mendek nogo muguren-magaren inoorit o Mbet-Kat kagak kuli tayorogon time aret piya nogogwaarak.

12 Inoorogo piinet nogo nogogwaarik, at Tamuwen nen yugum ambi waganogo o Mitapa o Yetana oolo taa’nogo mippunuk, “Aliku ALA nen yeenggwa niranet o yi kuli aret pinani wagaarak me,” yinuk, yugum mippereegim nogome endage, Eben Kayetet aret o, yinuk, toonogo pereegerak.

13 It aap Iterali mendek nen aakumi Pilitin mendek togop aret tebenogo piyareegwaarak me, inooriyak nduk, Iterali iname ambinom unggwi waga’lek aret wonogogwaarak. Ndi, at Tamuwen eenik wonage kagak, at Aliku ALA nen it aakumi Pilitin mendek tebembiirogo wonagagerak me,

14 yi o ndi o, o Ekoron kuli nen Nggat kuli it aap Pilitin mendek nen aakumi Iterali ineenggime nen ndineegwaarak nogo abok aret iyokan it aakumi Iterali mendek nen kologwe, ndi, nggween enaagan-ambokan nogo aakumi Pilitin mendek ineenggi omaawi pippunuk wonogwe me, Iterali nen ndinggologwe, eeko nogogwaarik, it aakumi Iterali mendek inom, aakumi Amori mendek inom, inom ambit lambunik op aret wonogogwaarak.

AAP TAMUWEN NOGO AAKUMI ITERALI INOWAK LOONGGE NAGAGERAK WONE
15 Ndi, aap Tamuwen kangga’lek eenik wonage kagak, aakumi Iterali mendek inarum logonet, inowak loongge nagagerak.

16 At nogo tahun ambi eekak paga o Mbeten nen o Nggilagan nage, o Nggilagan nen o Mitapa nage, eeke logonet, aakumi Iterali inenggela’me wone ambi agaatak kenok, inowak loongge nagaatik,

 17 o Arama ti, at ame aret me, iyokan wage nagaatik, time logonet, aakumi Iterali inowak loongge nagagerak. Ndi, time logonet, at Aliku ALA ake warogo kani kunggo logowam ogobakkigirogo pereegerak.

8 AAP ENDAGEMBOGUT INARUM LOGORAK YOREEGWAARAK WONE

1 Tamuwen abu anggok age nagagerik, at apuri wologwe nen aakumi Iterali inowak loonggo logowak nduk, mippiyareegerak.

 2 At apuluk manggu endage Yowen, ndi, awuluk endage Abiya. Imbirak o Mberetiyeba time logonet, inowak loongga wonogogwaarak kwe,

3 inogoba eeke nagagerak nogo liirogon woppunuk eeko logolik. Ata, wu kolaawok nduk, aakumi inambokan laganggwi, wu wogorogwe iinok, inoone yaga-kaga eerogo abe inowak looninaka’lek teppiigwi, eeko nogogwaarak.

4 Togop eeko mbareegwa, it aap Iterali mendek inoweewi nogo apit aret kuwak eeppunuk, Tamuwen o Arama wonage me ka wogo nogogwaarik,

5 at yogo logonet, “Ninogoba wae. Kat abu kanggok agandak keegak kwe, kapuri nogo kat eeke menggendak ndak-ndak eekwi lek me, it aakumi inanebunu alik mendek inoweewi inendagembogut inarum wonogwe ti pogom, nit ninowe endagembogut ninarum logowak nduk, aap ambi leenogo mippinanu o.”

6 “Ninowe endagembogut ninarum logowak nduk, aap ambi leenogo mippinanu o,” yinuk, yoreegwaarak nogo, at Tamuwen konengge nagagerik, “It aap yogwe yi, ao!” yinuk, at Aliku ALA yoreegerak.
  8:5 Pel. 17:14

7 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen at yoge logonet, “It aakumi Iterali ti, kat mbo pagulik o. An inenggela’me logonet, nendagembogut logorak ineebi nen mbo panegaarak me, it yokkugwi nogo, karuk konengge logomenggendik, aret eeppiyet o.”

8 Yoge nagagerik, “An nen o maan aakumi Iterali o Metit nen wogoren wundi wagagirak kuli nen nok, yogondak kuli an mbo paninuk, nobaane’me alik mendek mugurok nogwe nogo ndak ndak, yogondak kat mbo pagarak nduk, eekwi me,

9 it yokkugwi nogo liirogon konengge logomenggendik, aap inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logonet, eeke logorak nogo ineenu aruwak nduk, liirogon mbininogo yoret o.”

10 Aliku ALA nen Tamuwen yoreegerak nogo, at Tamuwen nen it aakumi, “Ninowe endagembogut mippuurak o,” yinuk, at yori wogogwaarak nogo, abok aret mbininogo yorage
logonet,

11 “Aap endagembogut ambi mippugwi kiinok, kinarum logonet, eeke logorak nogo ti, yi aret o. At nen kinapuri abok aret wogonake logomenggerik, wim nambuko logowak nduk, eegu nggweendo paga nogo logorak koonogo piige, eegu nggweendo peebi nage kagak, eegu iniyok paga nggare agan inaa’nduk nogo logowak nduk, koonogo piige, eegu kuda paga yarugu nogo logowak nduk koonogo piige, eerigin o.

12 Eeke logomenggerik, kinaput ambi it aap ineegin warak ineebe seribu inarum logowak nduk mippege, ambi ineebe 50 inarum logowak nduk mippege, eegu yabu eeko logowak nduk leenogo piige, eegu anggen mbanogo kuwak eeko logowak nduk leenogo piige, ndi, eegu yigin-maale wukwi, nggweendo wim eekak yuurak ogobakkigikwi, eeko logowak nduk, leenogo piige, eeke logogin o.

13 Eeke logomenggerik, kinapurilogwe komologwe kenok, obari abe ineebe paga eeka nogo mendek at ake ogobakkigiko logowak nduk mippiige, ando lakak yuwak nduk mippiige, ando oroti worako logowak nduk mippiige, eeke logogin o.

14 Aap endagembogut mippumonggotak ti nen kinambi yarak inom, anggur awi yarak inom, eyo tayitun awi yarak inom, abu obeelom kero, at mban unde age logomenggerik, awuri at inom eyabu eeko menggaarak nogo tumburirage,

15 kinambi yarak inom, anggur anggen mbanak inom, 10 kuli wonage kenok nogome nen ambit nggigik eerogo aap at awuri inom yabu eeko menggaarak inom, aap at ake eeko menggaarak inom, nogo tumburirage, eeke logogin o.

16 At eyabu eeppiigak yuurak nduk kit kinayeloman kumi-aap wogonake, kinaanggumi tapi-keledai abu obeelom kero mban wagangge,

17 kinaanggumi kambin-ndomba 10 wonage kenok ambit nggigik eerogo at kolage, ndi, kit kineebe kunduk, at ayeloman ariyak mban eerogo pinagage, eeke logogin o.

18 Aap endagembogut mippumonggotak nogo nen aaninggin-paaninggin togop aret eeppinagit wage ti eyom paga kit nen Aliku ALA yogo logonet, Aap endagembogut mippogoorak nogo nen yogobi eeppinanege me, yeenggwa niret o, yorumonggotak kwe, kinoone at Aliku ALA konenigin mondok lek aret mbako logonip o,” yinuk, yoragagerak.

 19 Yoragagerak kwe, it aakumi nogo nen, at Tamuwen oone ari koneniyak ineebi mbako logonet, “Ti yagandak kwe, lek o. Aap endagembogut ninarum logowak nduk, mippinaniyak aret o.

20 Mippinanege keenok, nit yi aakumi ndi aakumi inanebunu alik inoweewi inendagembogut inarum wonogwe ti pogom logonet, ninawone mbangge, wim namburiyak nduk, lengganninake, eeke logogin o.”
21 Yogo mbareegwa, at Tamuwen nen it wone yoreegwaarak nogo konengge nagagerik, mbininogo Aliku ALA yoge mbareegi,

22 Aliku ALA nen, “It aakumi nggino yokkugwi ti, konengge logomenggendik, aap inowe endagembogut ambi inake mippu o,” yinuk, yoreegerak. Yoge mbareegi, at Tamuwen nen aap Iterali nogo yorage logonet, “Kiname lombok aret nanip o,” yinuk, nappiyareegerak.

9 TAMUWEN NEN AAP TAWUN ENDAGEMBOGUT MIPPEREEGERAK WONE

1 Aap ambi anebunu Mbeniyamin mendek endage Apiya. At Apiya nen Mbekorat ndake, Mbekorat nen Terot ndake, Terot nen Abiyen ndake, Abiyen nen aput Kiti ndake, eereegwaarak. At Kiti nogo eenggi warak aret wonagagerak.

2 At aput wulaga ambi endage Tawun wonagagerak. At enete abu kigirikwe it Iterali inenggela’me at kokwak ambi logolik it abok aret at uum abu’me mban wonogwe iigak, at anggup nggorek inirimbaga lombok tawe wonagagerak.

3 Ne ambi paga Tawun ogoba aap Kiti nogo aanggumi keledai kobak ogo mbareegwa, at Kiti nen apuluk Tawun nogo yoge, “Nayeloman ambi kimbirak keledai nogo kwaaginabi nanip o.”
4 Yorage mbareegi, imbirak nen o Eparayim nggelok-nggobok me kwaarinabeegwaarak mendek lek mbareegwa, o Talita enaagan-ambokan kwaarinabit nogogwaarak mendek lek mbareegwa, o nggween Takalim nogome kwaarinabit nogogwaarak mendek, lek mban mbareegwa, aakumi Mbeniyamin mendek iname kwaaginabi nogogwaarak mendek, ineebe abu lek aret iyareegwaarak.

5 Lek aret iigo nogogwaarik, o Tup time unggwi nanuk, Tawun nogo nen ayeloman imbirak wonage nogo yoge, “An nogoba nogo nen keledai paga iniki lunik lek nit paga iniki lunik logukwak me, niniyokan oome nawok nduk omok o.”

6 Yoreegerak kwe, at ayeloman nen ari logonet, “Puk o, nogoba. Aap Ala wone liirogon eeka ambi o kota yime wonage me, at wone yegetak nogo abet mban age kenok, aakumi nen ayuk wuko menggaarak me, at nen, Time kwaarinabi nanip o, yinuk, yo’niraawak nduk, at aa’nduk pekka nawok o.”

7 Yoge mbareegi, at Tawun nen ayeloman nogo yoge logonet, “Ninambi ninayuma lek age, ndi, aap Ala wone liirogon eeka ti, ninawu wogoriyak lek mban me, pekka noorak kenok, nano wonage me wogoriyak mbaken?”

8 Yoge mbareegi, at ayeloman nen yoge logonet, “Aap Ala wone liirogon eeka nogo nen, Tu time kwaarinabi nanip o, yo’nirage kenok, onggo wogoriyak an wu mbuti perak ambiriluk ambi wonage me, pekka nawok mban o.”

9-11 Yoge mbareegi, at Tawun nen ari logonet, “Op aret yagandak me, nawi o.” Yoge nagagerik, o kota aap Ala wone liirogon eeka wonage me time unggwi nawok nduk, elan me laganggwi me, komologwe niyo tooliyak wogogwaarak inom lambunggo nogogwaarik, yorogo logonet, “Aap obagari yaga nogo wonage ilik, lek a?” yinuk, yorogogwaarak. Wone, Obagari yaga, yorogogwaarak nogo ti, o maan ti eyom paga aap Ala nen yorage kagak yoraga kenok, aakumi Iterali nen endage, Obagari o, yogo nogogwaarak me, aap ambi Ala yoriyak mbake kenok, “Aap obagari yaga nogo pekka nawok o,” yinuk, yogo nogogwaarak kenok, komologwe nogo togop aret yorogogwaarak.

12 Nogo yorogo mbareegwa, it komologwe nogo nen, “Wonage aret o. Kit peebi wogwe kiigak, at aa’nduk, o kota time yogondak iluk unggwi nage kagak wogoorak me, mugurok nanip o. O yogondak aret aakumi apit puurom paga Ala ake warogo kani kunggo logonet,


13 at nen, Wo’niragandak Ala wa, yinuk, Ala yoge kenok, it aap inom eeriyak inayonggo piigaarak nogo Tamuwen inom mbi noorak me, nengga’lek tokkogo logukwak me nduk, mbet-mbet nage kero, o kota tu unggwogo menggam taati wonage me, ka namunggup nduk, mbet-mbet aret nanip o.”

14 Yorogo mbareegwa, at Tawun ayeloman imbirak o kota nogome unggwi nawok nduk, tu unggwogo menggam ari nogwe me, at Tamuwen nogo puurom paga alut eekwi me time lagi naakit nduk wundi wage nagagerik, inom lambuneegerak.

15 At Tawun nogo Tamuwen imbirak lambungga’lek kagak, o kobit at Aliku ALA nen Tamuwen yoge logonet,

16 “It aakumi Iterali mendek nen, Ai-ao, yogo logonet, Yeenggwa niret o, yinuk, leenggu maakwi iigirak me, it aakumi Pilitin mendek ineenggime nen inagap ndake logowak nduk, o ko’lu oonegen yogop paga aret aap ambi anebunu Mbeniyamin mendek nappi woraminggirak kimbirak lambumbunuk, an napuri aakumi Iterali inowe inarum logowak nduk, amburu anobak paga kilippunu o,” yoreegerak.

17 Yoreegerak nogo ndak-ndak at Tamuwen nen Tawun imbirak lambuk yogo mbareegwa, at Aliku ALA nen at Tamuwen yoge, “Kii’me an yokkigirak nogo aap yi aret o. At yi nen aret an napuri Iterali inarum logonet, wone lengganogo yorage logogin o.”

18 Yoge mbareegi, at Tawun nogo nen Tamuwen owagam tungga pak ambe paga panggo yi nage nagagerik, yoge logonet, “Ai, nogoba. Aap obagari yaga nogo awi ngge o?”

19 Yoge mbareegi, at Tamuwen nen, “Aap obagari yaga ti, an aret me, o yogondak yi eyom paga kat nimbirak mbi noorak nduk, kaa’nduk Ala yogo menggam puurom time lagi nage logot o. Mbi nenok, ko’lu o weege kenok, wone kat kiniki mbake nogo yokkege neenok, kiyokan kame aret nanok o.

20 Ndi, kat kaanggumi keledai kobak agaarak kagak, nogo kenagan yegendak nogo ti, muk kwaaginakaarak me, kiniki piirik logogun o. It aakumi Iterali abok iniki mbakwi nogo, Ta nen eeke logogin o, yinuk, kwaakwi nogo, kat inom, kowe-kawot inom, liippinagaga’lek mbake agandik?”

21 Yoge mbareegi, at Tawun nen, “An nanebunu nogo ti, Mbeniyamin mendek nogo lek a? Aakumi Iterali inanebunu alitik-alitak nggwok aret iigak, an nanebunu Mbeniyamin mendek ti, abu mbuuluk aret o. Ndi, nombomini ndarak kunduk, abu meek lombok tebenak aret me, wone yi nonggop nduk yo’negen o?”

22 Yoreegerak kwe, at Tamuwen nen Tawun ayeloman nogo imbirak laago nonggo menggam o wurik me wogoren unggwi nage nagagerik, it aakumi mbi nawak nduk, yorogogwaarak ineebe 30 negen kwi’ndak iigak, enaame nggwe aap nggwok kwi’nogo menggam nogome kwippiige nagagerik,

23 aap laago lakak unde nogo yoge, “An enggaanggum larak wokkege logonet, yi ambi eeriyak me, ya nimippu o, yokkigirak nogo wonok omok o.”

24 Yoge mbareegi, aawi mbanak yi mendek ndi mendek obaga lunik nogo inom aret wonok Tawun owagam pi wage mbareegi, at Tamuwen nen Tawun nogo yoge logonet, “An aap ninom mbi nawok nduk, yoragarak o, ari mbaki, kake leenogo pagagerak me, nunggwi iigak, kat yi namen o.” Ari mbareegi, ne ti eyom paga at Tawun Tamuwen imbirak nunggugwaarak.

25 Nonggo nogogwaarik, puurom lako menggam time nen wambi woraanuk, o kota Tamuwen ame nogome unggwi nogo nogogwaarik, tilaabaga wone mbanggwi nogo yereegwaarak.

 26 O weerikit nduk kilim nagake kagak, at Tawun tilaabaga nogo yege me, Tamuwen nen Tawun yoge logonet, “Nappagi naakit nduk, keenik aru o.” Yoge nagagerik, imbirak aret oome nen wundi nogo nogogwaarik,

 27 o kota wundi nawak nduk, eeko logonet, Tamuwen nen Tawun yoge, “Ala nen yegerak nogo yokkirikit nduk, ya’i puk age keegak, kayeloman nage logowak nduk, yoru o,” yoreegerak.

10 TAMUWEN NEN TAWUN AMBURU EEPPEREEGERAK WONE
 1Yoge mbareegi, ayeloman nogo nappereegerak nage kagak, aap Tamuwen nogo nen eyo tayitun amburu yiiwa’na toolak nogo wagangge nagagerik, Tawun anobak paga kilippunuk keyage wake, agandin eyak mbangge, eeke nagagerik, wone yoge logonet, “Ala apuri iniki kundugu Iterali nogo inarum logonet, inawone mbangge logonok nduk at Aliku ALA nen kat aret leenogo mippagagerak keenu a’nok nduk, amburu kilippagagi o.

2 An ya neegak, yogondak aret kwe Araken nggween taambereegwam it Mbeniyamin wonogo menggam kuli o Teleta taa’nogo ari namenggendak me, aap mbere ambi kinom lambungge keenok, it nen yokkogo logonet, Keledai kwaarinabit nege nagandak nogo muk kagaarak kwe, yogondak kogoba nen, Naanggumi ngge o? yinuk, iniki lunik wonage lek o. Ata, Naput nonggop aga o, yinuk, iniki piirik wonage, yokkirugun o.

3 Yokkugwi iinok, kat time nen nok-nok, eyo teno alome o Tabot nogome nage logomenggendik, time aap ineebe kenagan nen, ambi kambin aagalogwe kenagan wagangge, ambi nen oroti kenagan wagangge, ndi, ambi nen ndomba agabolo paga anggur amburu toolak wagangge, ee’nuk, o Mbeten Ala alut eeriyak nduk nogwe me, kinom lambungge keenok,

4 it nen keyage wappaganuk, oroti mbere wokkugwi iinok, ti aret kolaamunggun o.

5 Kolage logomenggendik, o Nggibeya it aakumi Pilitin mendek inawooliya wuppunuk wonogwe me, Ala abuut nogo paga lagi namunggun o. Lagi nage logomenggendik, o kota unggwogo menggam tu paga ari namenggendak me, it aap Ala nen yorage kagak yoraga ambi eerak Ala ake warogo wogogo menggam puut paga nen luu’ngget inom, nggitat inom, togolowak oone lobale inom, nggawiwak inom, oone eekwi, Ala wone yogwe, eerit wambi wogwe me, kinom lambungge keenok,
6 ne ti eyom paga at Aliku ALA Aberiniki omaawi koba age mbaremenggi, Ala wone it agan wogwe nogo kinom ari, ndi, kobaabut aap alik mendek negen age, eerumunggun o.

7 Eeriyak yokkigirak yi apit aret a’me lik ari kenok, Ala nimbirak wonage, mba’nuk, kat eeriyak mbaremenggendak nogo ndak-ndak eeke logomunggun o.”

8 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “At Ala ake warogo kani kungge, Ala ninom lambunik logowok nduk, at ake warogo wogoge, eerikit nduk, nogo 6 yippunuk, ko’lu o Nggilagan nagin me, kat kaa’nduk time namenggendak to’nake wonage me, keya wage logominggirik, kat eeke logorak time nen yokkirigin o,” yinuk, yoreegerak.

9-10 Yoge mbareegi, at Tawun nogo nen Tamuwen teppunuk, woraakit nduk, ena nomo ari me, Ala nen obaabut alik mendek eeppege mbareegi, Tawun ayeloman nogo, imbirak o Nggibeya aap Ala wone yaga ambi eerak wogwe nogo, inom lambunggo mbareegwa, o ti eyom paga aret at Tamuwen nen yi eeriyak ndi eeriyak yoreegerak nogo, a’me lik ari kagak, Ala Aberiniki omaawi Tawun oba age mbareegi, it Ala nen yorage kagak yoraga nen wone agan wogwe nogo, inom aret agan wagagerak.

11 It Ala wone agan wogwe nogo Tawun inom agan wage aakumi aa’nduk Tawun ineenu nogo nen inigen kogo nogogwaarik, ambi nen ambi yogak eeko logonet, “Aap Kiti aput Tawun nogo ti, nonggop aga o? At kunduk, Ala nen yorage kagak yoraga inom a’nuk ari mbakop?”

12 Yogo mbareegwa, aap time mendek ambi nen yorage logonet, “It Ala nen yorage kagak yoraga ti, inogoba ta mbakop?” yoragagerak. Ndi, “At Tawun kunduk, aap Ala nen yorage kagak yoraga inom a’nuk ari mbakop?” yinuk, wone yoragagerak nogo aret aakumi nen agan nogo nogogwaarak.    10:12 1Tam. 19:23-24

13 Ti’nuk, at Tawun nogo Ala nen yoge kagak yoraga kwak ari nagagerik, Ala ake warogo wogogo menggam puut paga time lagi nagagerak.

14 Lagi nage nagagerik, ayeloman imbirak iname wogwe at Tawun ogo baluk nen enegen iige nagagerik, it yorage, “Kit ngga nen wogop?” Yorage mbareegi, Tawun nen ari logonet, “Keledai kobak agaarak nogo kwaarinabit nogoorak mendek, lek iinok, at Tamuwen eegwa’me wa nogo nogoorik, wogo o.”

15 Yogo mbareegwa, at ogobaluk nen yorage logonet, “At Tamuwen nen yokkiragaarak nogo yo’ninip o.”

16 Yorage mbareegi, at Tawun nen ari logonet, “Keledai nogo muk kwaaginakaarak wonogwe o,” Tamuwen nen yoreegerak wone nogo mban yoreegerak kwe, Tawun aap inowe endagembogut logorak wone yoreegerak nogo perak, yorulik.

Tawun Aap Endagembogut Logorak Leenogo Mippereegwaarak Wone

17 Ti’nuk, at Tamuwen nen aakumi Iterali mendek nogo at Aliku ALA enggaanom paga o Mitapa kuwak ari woraawak nduk wiiragagerak.

18 Wiiragagerak kuwak ari wogo mbareegwa, it yorage logonet, “At Aliku kit Iterali kinogoba Ala nen, Aakumi Iterali nogo it Metit mendek ineenggime nen ndiniren wundi wage, yi aakumi ndi aakumi tebembiirogo wonogwe me, wondet agago piige, eereegirak nogo ti, inogoba Ala an aret o, yinuk, yereegerak kwe,

19 abera’lek me, aaninggin kinoba ngginnage, andi-pandi kinoba age, eeke kenok, kinagap ndake menggerak kinogoba Ala nogo mbo pogo nogotik, Ninowe endagembogut ambi mippinanu o, yo’nogotak me, kinanebunu loguk lombok kinogoba Aliku ALA enggaanom paga ya’i wa’nip o,” yoragagerak.

20 Yorage nagagerik, at Tamuwen nogo nen aap Iterali inanebunu lombok abok aret owagam woraawak nduk, yoragagerak wogo mbareegwa, “Ta oba age kaamun?” yinuk, iri’ngga wakkogo nogogwaarik, anebunu Mbeniyamin mendek aret inoba agagerak.

21 Inoba age mbareegi, inanebunu Mbeniyamin mendek nogo ndarak logok wogoren owagam piya wa’nuk, it aap Materi mendek ndarak logok nogo inoba age mbareegi, Kiti aput Tawun nogo aret oba agagerak me, kwaareegwaarak kwe, eebe lek kogogwaarak.

22 Lek kenok, it aakumi nogo nen at Aliku ALA yogo logonet, “Ai, ninogoba. Aap ti nogo, yime wagaarak wonage ilik?” Yogo mbareegwa, Aliku ALA nen ari logonet, “Eebe wagaarak wonage aret kwe, yi mendek ndi mendek enggela’me kumaarak wonage o,” yoragagerak.

 23 Yorage mbareegi, mbe agan aap Tawun wa nogo nogogwaarik, wonok wogo mbareegwa, it aakumi nogo at uum abu’me kuli iigak, at alik anggup nggorek tiyarogon mi’ndak inenggela’me wonage kogogwaarak.

24 Kogwe iigak, at Tamuwen nen it aakumi nogo yorage logonet, “At Aliku ALA nen aap leenogo mippegerak yi kogop a? At pogom ambi nit ninenggela’me wonogwe abu lek o.” Yorage mbareegi, it nogo nen, “Ninowe endagembogut mondok-mondok logorak nogo yi aret o!” yinuk, keekok piyanggogogwaarak.

25 Yogo mbareegwa, Tamuwen nen aap inowe endagembogut logonet, awuri eeppiige logorak nogo kenom paga yorage nagagerik, mbuku pirikperek aago nogo paga liiru mbanogo Ala awooliya wurik me at enggaanom paga time aret pereegerak. Pege nagagerik, it aakumi nogo iname inalitik-inalitak nawak nduk, nappiyareegerak.

26 Nappiige mbareegi, at Tawun kunduk, ame o Nggibeya nogome nage me, it aap wakaa’ngget inom nawak nduk Ala nen inikime eeppiyareegerak nogo, inom aret nogogwaarak.

27 Nogwe iigak kwe, it ndugwi iyak wuka nogo mendek nen yogo logonet, “Aap ninake leenogo mippegaarak yi, ninarum op aret logogin mbakop? Ha!” yinuk, miyuk-meya eerogo pogo logonet, yi mendek ndi mendek ambi abu wogorulik mbo pereegwaarak. Togop eekwi iigak kwe, at Tawun nogo aruk logu mbakak oone lek puk agagerak.

11 AT TAWUN NEN YABETI MENDEK INAGAP NDAREEGERAK WONE
1Ti’nuk, aap Amon mendek endage Nakat nogo, awuri inom o Yabeti Nggileyat nogo nogogwaarik, inawooliya wuppunuk, aakumi time mendek inooriyak nduk, yengget-wangget eeko mbareegwa, it aap Yabeti mendek abok aret nen Nakat yogo logonet, “Nit nen kabu’me logonet, yo’nirage keenok, eeko logowok nduk, wone mbanuwok o.”

  2 Yoreegwaarak kwe, aap Amon mendek Nakat nogo nen wone onggo it yorage logonet, “Kit nen, Nit Iterali mendek abok aret ninenggali aruwok nduk, ninalitik-ninalitak ninigen abe’- nggan pa’nggwe kilirogo pinaniyak op aret o, mbakwi kiinok, ninom wone mbaniyak op aret kwe, togop mbakwi lek kiinok perak, an ninom wone mbaniyak lek aret o.”

  3 Yorage mbareegi, it aap Yabeti mendek inoweewi nen wone onggo at yogo logonet, “Nit nen it aakumi wonogwe me ilin-ilin abok aret yeenggwa nira woraawak nduk, yonggo nappiigwi niigak, ne 7 paga iluk to’ninake logot o. Ndi, yeenggwa nira wogwe lek iinok perak, nit eeriyak meek me, kabu’me aret ari woraagun o.”

  4 Yogo nogogwaarik, it nappiya wogogwaarak nogo Tawun wonage menggim o Nggibeya nogome ari woraanuk, wone yereegerak nogo it aakumi Iterali yorogo mbareegwa, it abok aret inoone nggwok paga leenggu maareegwaarak.

  5 Leenggu maakwi me, at Tawun nogo eyabume nen aanggo tapi wonok awo wage nagagerik, “Nonggop agaarak kenok, it aakumi ti, leenggu maako agaarik?” Yorage mbareegi, it aap o Yabeti nen wone wonok yora wogogwaarak nogo mbininogo yoreegwaarak.

  6 Yoreegwaarak nogo at Tawun aruk konembunuk, Ala Aberiniki omaawi oba age nagagerik, anini ambik kani kunik negen age logonet,

  7 tapi mbere wagangge nagagerik, wappunuk mbanogo aakumi Iterali wonogwe me nappege logonet, “Aap ambi an inom, Tamuwen inom, nimbirak mu’niren nogwe lek iinok, at aanggo togop aret mbanogo ndi wuruwok o.” Ari mbareegi, it aakumi Iterali mendek nogo, “Ala nen nonggop eeppinanigin,” yogo logonet, inagabiti nen ambi puk agak eerulik ambugwi aret,

  8 o Mbetek Tawun wonage me, kuwak ari wogogwaarak. Kuwak ari wogogwaarak nogo at Tawun nen eenggi linggininake logonet, it Iterali mendek ineebe tiga ratus ribu iige, ndi, it Yekura mendek ineebe tiga puluh ribu iige, eereegerak.

9 Eeke nagagerik, it Iterali mendek nen aap Yabeti mendek yonggo nappiya wogogwaarak nogo yorogo logonet, “Ko’lu o mo mbigarogon kinagap ndari woraagun me, wone ti wonok it Yabeti Nggileyat mendek yora nanip o.” Yorogogwaarak nogo wonok yora nogo mbareegwa, iniki ale’nggen ambik ogogwaarak.

10 Iniki ale’nggen ogo nogogwaarik, aap Nakat nogo yogo logonet, “Nit nen eeriyak ninomaawi lek kenok, ko’lu kabu’me tebe yi wogwe me, eeppinaniyak kiniki koonggendak nogo eeppinaniyak op aret o,” yoreegwaarak.

11 Yo’nuk wonogwe iigak, ko’lu kuuben at Tawun nogo awuri kenagan eerogo piige nagagerik, o kilim nagake kagak, aakumi Amon mendek inawooliya wuppunuk wonogwe me, inoba kwi’nogo logonet, inoorit nugwi iigak, o wulik liingge aret agagerak. Ndi, inoorit nogwe iigak, mbaganeegwaarak nogo ti, mbere lunik lek inalitak aret mbaganit nogogwaarak.    

12 Mbaganit nogwe iigak, it aakumi Iterali mendek nogo nen Tamuwen yogwi, “At Tawun ninowe endagembogut logonet, ninarum logorak op mbakop? yagaarak nogo taani o? Nit nen inooruwok nduk, waganogo wo’niret o.”
 13 Yoreegwaarak kwe, at Tawun nen ari logonet, “At Aliku ALA nen o yogondak kit aakumi Iterali mendek kinagap ndakerak me, ne yi paga aap ambit-ambi wariyak abu mage o,” yoragagerak.

  14 Yorage mbareegi, at Tamuwen nen it aakumi nogo yorage logonet, “At Tawun ninowe endagembogut logowak nduk, o Nggilagan nogome ambinom nggwok paga mippuwok nduk, nawok o.”

  15 Yorage mbareegi, it aakumi nogo abok aret o Nggilagan nogo nogogwaarik, at Tawun nogo inowe endagembogut logowak nduk, at Aliku ALA enggaanom nggwok paga mippunuk, Ala inom lambunik logowak nduk, Aliku ALA ake warogo wogogo logonet, at Tawun aakumi Iterali mendek abok aret inom inale’nggen nggwok eereegwaarak.

12 TAMUWEN NOGO PUK ARIKIT NDUK IT ITERALI INARUK WAREEGERAK
    WONE
1Ti’nuk, at Tamuwen nen it aakumi Iterali mendek abok aret yorage logonet, “Kit nen, Ninowe endagembogut ninarum logowak nduk, mippatuwok o, yinuk, nggino yo’nogotak nogo, naruk konengge nagarik, ndak-ndak aret kinake mippinagagirak me,

 2 at nen aret kinowe endagembogut logonet, kinarum logogin o. Ndi, an nogo, wulaga mbuuluk paga nen nok-nok, yogondak kuli, kinarum neegak, neebe aakelo age, neeruwak kenen wungge, ndi, napurilogwe kunduk, kit kinenggela’me ndarogo piige, eekirak yi, neyaanip o.

 3 Ndi, yogondak at Aliku ALA inom, aap leenogo amburu kilippogotak inom, inenggaanom paga an mi’ndak wonage me, an maluk eeppinagage logonet, aap ambi aanggo lembu wagangge, aap ambi aanggo keledai wagangge, aap ambi wi-wi eeppege, aap ambi tebenogo pege logonet, noone omaawi yoge, aap ambi eekerak kagaarogo pikit nduk, wu wo’niri wage kenok wagangge, ti mendek ambi eeke neegotak nogo yo’nugwi kiinok, an nen obaane’me pikit nduk, yo’ninip o.”

 4 Yorage mbareegi, it aakumi nogo nen wone onggo at yogo logonet, “Abu lek o, ninogoba. Kat nen wi-wi eeppinanege, tebenogo pinanege logonet, koone omaawi yo’nirage, ninamendek ugun wagangge, togop abu eeke logolik o.”

 5 Yogo mbareegwa, at Tamuwen nen yorage logonet, “Kat maluk ambi eeppinanege logulik o, yinuk, at Aliku ALA enggaanom paga inom, aap leenogo amburu kilippogotak enggaanom paga inom, yo’nogotak ineenu me, it imbirak nen kinenggali wappinagago logonet yokkirogo logogun o.” Yorage mbareegi, it nen yogo logonet, “E o. Yogoorak nogo at Aliku ALA nen liippinanegerak me, at nen mban yo’nirage logowak o,” yinuk, yoreegwaarak.

  6 Yogo mbareegwa, at Tamuwen nen wone ambinom it abok aret yorage logonet, “It Muta Karun imbirak at Aliku ALA nen aret leenogo mippiige nagagerik, kinombomini o Metit nen wogoren wundi wagagerak.

  7 Togop aret me, kit inom, kinombomini inom, at Aliku ALA nen yokkiragagerak nogo a’me nggelok obeelom eeppinagage nagagerak nogo, lik togon yokkiraakit nduk, kit Aliku ALA enggaanom paga yime mi’nari woraanip o.”

  8 Yoragagerak wogo mbareegwa, at nen it nogo yorage logonet, “Aap Yakup apuri inom o Metit nogogwaarak wonogwe me, aakumi Metit mendek nen it tebembiinok, wonogo mbareegwa, at Aliku ALA yeenggwaaraawak nduk, nggino yogo mbareegwa, Aliku ALA nen Muta Karun imbirak nappiyareegerak nogo nogogwaarik, kinombomini o Metit nen wogoren, o yime aret ye mbambatinuk logowak nduk, piya wogogwaarak.

12:6 Wund. 6:26 12:8 Wund. 2:23 12:9 Owak 3:12, 4:2, 13:1

  9 Piya wogogwaarak kwe, it nogo nen at Aliku inogoba Ala nogo, kobak
eerogo mbo pogo mbareegwa, Aliku ALA nen aap o Katot mendek ineegin warak inowe endage Titera aap Pilitin mendek nogo inom, aap Mowap mendek inowe endagembogut nogo inom, nen inooruwak nduk, ineenggime piige mbareegi,

 10 it nen inoone nggwok paga Aliku ALA yogo logonet, Nit kat mbo paganuk, kobaane’- me kugi Mba’an inom, Atitoret inom, mippunuk, mugurok nogo nogoorak ti, maluk lombok aret eekoorak me, yogondak it aap ninawim ineenggime nen ninagap ndarogo pinangge kenok, kat mban mukkeren wogo logogun o, yinuk,

 11 Aliku ALA yogo mbareegwa, at Aliku ALA nen aap Yeru-Mba’an inom, aap Mbarak inom, aap Yepata inom, an Tamuwen inom, nappinaneegerak ninawim ninaaganambokan wonogwe nogo, ineenggime nen ndinogo pinagareegurak paga kiniki ugun tayenak obeelom aret ogotik o.

 12 Togop aret kwe, it Amon mendek inowe endagembogut Nakat nogo nen kinooriyak nduk mukkeren wage kinigen kogo nogotik, at Aliku kinogoba Ala nogo ti, kinowe endagembogut aret kagak, mbo punuk, an yo’nogo logonet, Aap ambi endagembogut ninarum logowak nduk, ambi mippatuwok o,

 13 yinuk, nggino yo’nogo nogotik, kinowe endagembogut miikkologotak nogo, at Aliku ALA nen mippinagagerak yi aret me, kinigen kaanip o.

 14 At Aliku ALA nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yokkirage nogo, Nineebi o, yinuk, mbo pega’lek ayuk wuko logonet, at oone mban konembunuk eekwi, at mban mugurok nogwe, eeko logonet, at kinarum logowak nduk, kinowe endagembogut mippogotak nogo, kinom aret at Aliku kinogoba Ala mban mugurok nogwe kiinok, op aret logomunggup o.

 15 Ndi, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yokkirage nogo konembunuk, eeka’lek mbo pugwi kiinok perak, kinombomini eeppiige nagagerak ndak-ndak, at Aliku ALA nen kit inom, kinowe endagembogut inom, maluk eeppinagage logogin o.

 16 Yogondak at Aliku ALA nen kit kinenggaanom paga eerubok mendek iya tit ambi eerigin me, kinabolok lek kinigen mi’ndak logonip o.

 17 O yogondak gandum anggen mbanggwi eyom nogo lek a? Mbanggwi eyom o kibi aret kwe, kit nen Aliku ALA mbo punuk, Aap ninowe endagembogut ambi mippinanu o, yogotak nogo ti, Aliku ALA enggaanom paga maluk nggwok eekotak kineenu arumunggup nduk, o ngguurubu eeke, mayu wuppi wage, eeruwak nduk, an nen at Aliku ALA yori o,” yinuk, yoragagerak.
 18 Yorage nagagerik, at Tamuwen nogo nen Aliku ALA yoge mbareegi, ne ti eyom paga aret o ngguurubu eeke, mayu wuppi wage, eeke mbareegi, it aakumi abok aret Aliku ALA inom, Tamuwen inom, it paga inagabiti nen, “Ia!” mbareegwaarak.

 19 Mbako nogogwaarik, it aakumi abok nen Tamuwen yogo logonet, “Nit ninomaluk aa’nduk eeko nogoorak wonage kagak, Aap ambi ninowe endagembogut logowak o, yinuk, nggino yokkogoorak nogo ti, maluk ambinom aret eekoorak me, nit kambukwak, kayeloman mini ninake at Aliku kogoba Ala yoru o.”

12:10 Owak 10:10-15 12:11 Owak 4:6, 7:1, 11:29, 1Tam. 3:20 12:12 1Tam. 8:19

 20 Yogo mbareegwa, at Tamuwen nen wone onggo yorage logonet, “Kit maluk eekotak nogo ti, abet aret kwe, kinagabiti nen Aliku ALA oone ari nogo mbo pugup o. Ata, kiniki-kineebe abok aret Aliku ALA mban wogo’nuk, mugurok nogo logonip o.

  21 Ala mbo punuk, obaane’me kugiwak inayuk wuko logonet, mugurok nogwe nogo inomaawi lek aret me, yeenggwa kirogwe, kinagap ndakwi, eekkinabugun lek kagak we aanom warogo mugurok nogwe me, mugurok nogo logorak mage o.

 22 At Aliku ALA endage abu tiyanak lombok logowak nduk at Aliku ALA nen inikilom kinombake logonet, apuri iniki kundugu lombok eekkinabeegerak me, mbo pinagagin mondok lek o.

23 Ndi, an nen perak, kit kinake Aliku ALA yoge lek neenok ti, Aliku ALA maluk eeppuurak aret me, kinake tamban eeke, ndi, obeelom eekkoloorak wone inom, tu koonak paga nogo logorak wone inom, mamungginake, eeke logogin aret kwe,

24 kit nen Aliku ALA kinagabiti mbako logonet, kiniki-kineebe abok aret Aliku ALA wogo’nuk, at mban kulinik- kalinik liirogon mugurok nogwe, ndi, at nen yi eekak ndi eekak kit kinake iya tit eeppinagage nagagerak nogo abekwi, eeko logonip o.

25 Ndi, kit maluk mban eerit nogwe kiinok perak, kit inom, kinowe endagembogut  inom, Ala nen mondok lek agago pinagagin o,” yinuk, yoragagerak.

13 Tamuwen Nen Tawun Aruk Wareegerak Wone
1 At Tawun nogo ndarak kagak tahun 30 eeppunuk, inowe endagembogut mippereegwaarak wone lengganogo yorage kagak, tahun mbere eereegerak.

2 Eeppunuk, at Tawun nen aakumi Iterali inenggela’me nen aap ineebe tiga ribu leeninake nagagerik, ineebe dua ribu kuli, at inom o Mbeten puut nggelok-nggobok me inom, o Mikamat inom, nogome wonogwe, ndi, it ineebe seribu ti, aput Yonatan inom aap Mbeniyamin wonogo menggam o Nggibeya nogome nogwe, eekwi iigak, it aakumi eegu nogo iname lombok nappiyareegerak.

3 Ti’nuk, at Yonatan nogo nen aap Pilitin mendek ineegin warak ando o Nggeba time wonogwe me, inoba kwi’nage logonet, inooreegerak. Inooreegerak wone nogo it Pilitin mendek inaruk konenggo mbareegwa, Tawun nen yi o ndi o aakumi Iterali wonogwe me, oone nggwok eeka trompet nogo oone eerit nawak nduk, yoragagerak oone eerit nogo logonet, “Kit Iterali mendek abok aret kinaruk logonip o.

4 At Tawun nen aakumi Pilitin mendek ineegin warak ando inooke paga nit Iterali mendek abok aret ninendage maluk eerogo nggelenogo pinanegerak me, ninoori wogwe iyo, nit apit aret Tawun ninom o Nggilagan nogome kuwak eeri nawok o,” yoranet nogo mbareegwa, konenggo nogogwaarik, it abok aret kuwak ari nogogwaarak.

5 Kuwak ari nogwe iigak, it aap Pilitin mendek nogo Iterali inom wim namburiyak nduk, kuwak eeppogo nogogwaarik, ineebe tiga ribu nggweendo wim eeka ogobakkigirik paga laganggwi, aap ineebe enam ribu kuda amborowak paga kwi’nogwe, it ineegin warak ineebe mbini niyo ambet paga wonage menggi kwak iniyok paga nogwe, eeko nogogwaarik, o Mbet-Awen oonegen wundi wage menggim pa’nggwe o Mikamat taa’nogo aret inawooliya wukkola wogogwaarak.

 6 Wukkola wogo mbareegwa, it Iterali nen inigen iigo nogogwaarik, “It nen abu kup mbanninaburak eekwi me, nonggop eeruwi o?” yinuk, iniki ma’nogo nogogwaarik, mbaganit ndoome inom, yugum enoona inom, puut abu’me inom, mbuun ambena inom, niyo nggween kabunik me inom, kumaa’narit nogogwaarak.

7 Ndi, it Iberani mendek eegu mbaganit niyo Yoraran enebaga wunda nanuk, o Nggat inom, o Nggileyat inom, kumaa’narit nogogwaarak. At Tawun nogo o Nggilagan wonage me, it at inom wonogwe nogo inagabiti nen inaganak nugirage nagagerak.

8 At Tawun nogo Tamuwen woroorak yereegerak nogo wage kero nduk, ne 7 paga tokkagagerak mendek, Tamuwen nogo o Nggilagan waga’lek mbareegi, Tawun awuri eegu at Tawun teppunuk, ambit nggigik mbaganggo mbareegwa,

9 at Tawun nen it yorage, “Kit Ala ake warogo kani kuniyak mendek inom, Ala ninom lambunik logowok nduk, ake warogo wogoriyak mendek inom, wonok niri woraanip o.” Yoragagerak nogo pi wogo mbareegwa, Ala ake warogo kani kuneegerak.
13:8 1Tam. 10:8

10 Awo kungge nagagerik, wonage me, Tamuwen nogo nage mbareegi, at Tawun nen keyage wappikit nduk ka wage me,

 11 at Tamuwen nen yoge logonet, “Kat nano eekendak o?” Yoge mbareegi, at Tawun nen onggo yoge logonet, “It aap Pilitin mendek nogo o Mikamat nogome kuwak ari wogwe, ndi, an nawuri nogo ambit nggigik mbaganit nogwe, eekwi iige, ndi, kat woroorak yagandak nogo paga waga’lek keege, eeke nagarik,

 12 an niniki mbake logonet, At Aliku ALA nen nabuwa mba’nuk, yeenggwa niruwak nduk, awo yoga’lek neegak, it aakumi Pilitin mendek nogo, an o Nggilagan wonage me, noba kwi’nari wogwe iyo, nagabiti mbake kwe kagak, nogogumbuk aret Aliku ALA ake warogo kani kunggirak o.”

13 Yoge mbareegi, at Tamuwen nen at Tawun yoge logonet, “Kat aap wirogon aret eekendak keegi o. At Aliku kogoba Ala nen wone lengganogo yokkegerak nogo aret liirogon ee’netak nen, aakumi Iterali inowe kendagembogut mondok-mondok inarum logonok nduk, koonogo paganetak kwe,

14 Aliku ALA nen wone lengganogo yokkegerak nogo liirogon eerulik me, yogondak aakumi Iterali inowe kendagembogut ambinom inarum logomunggun lek o. Ata, aap alik ambi Aliku ALA iniki mbake ndak-ndak eeke menggerak kero, at apuri inarum logowak nduk, leenogo mippigin o,” yoreegerak.

15 Yoge nagagerik, at Tamuwen nogo o Nggilagan mbo punuk, nugwa aakumi Mbeniyamin mendek inanggween paga o Nggibeya nogome unggwi nagagerak. Unggwi nage kagak, at Tawun nogo, “Nawuri mande iyaamun?” yinuk, eenggi linggininake nagagerik, ineebe enam ratus negen aret wonogwe iyareegerak.

Iterali Ineegin-Inomaale Lek Wonogogwaarak Wone
16 Ndi, it aap Pilitin mendek nogo o Mikamat nogome inawooliya wuppatinuk wonogwe iigak, at Tawun awuri inom, aput Yonatan inom, aakumi Mbeniyamin mendek inanggween paga o Nggeba nogome inawooliya wuppatinuk wonogogwaarak.

17 Wuppatinuk wonogwe ti eyom paga it aap Pilitin mendek abera’lek me aakumi inamendek ndingga ineebe kenagan aago inawooliyana nen wundi woraanuk, ambi aago o Tiyuwan yaga’lelo Opara pa’nggwe wogwe,

18 ambi aago o Mbet-Koron pa’nggwe nogwe, ndi, ambi aago karume nogo menggam o Teboyim kobappaga nakkagak nggween kuli paga time pa’- nggwe wogwe, eereegwaarak.

19 It aakumi Pilitin mendek nen, “It Iterali nogo mbuti wooluwak mendek inom, mbuti maale mendek inom, ogobakkigikkologo logukwak, aap mbuti paga yi mendek ndi mendek ogobakkigika kinenggela’me logorak mage o.” Yorogo nogogwaarak me, aap ti mendek inenggela’me wonogwe lek iinok,

20 it Iterali mendek abok nen mbuti tege inom, yeguwok inom, yembuti inom, paloowi inom, engget ogobakkigiriraawak nduk, it aap Pilitin mendek inowagam wonok nogo nogogwaarak.

21 Wonok nogo nogogwaarik, mbuti tege inom, yeguwok inom, engget ogobakkigirirogwe onggo ti, wu mbuti perak onggo nggwok mbere pugwi, ndi, nggween tege inom, yembuti inom, lembu teega irip mbuti ogobakkigirik inom, engget ogobakkigirirogwe onggo ti, mbuti perak onggo nggwok ambit aret pugwi, eeko nogogwaarak.

22 Togop aret me, wim nambukwi ti eyom paga mbuti wooluwak inom, mbuti maale inom, Tawun awuri inom wonogwe nogo, ineenggime lek iigak kwe, Tawun aput Yonatan imbirak mban ineenggime porogo wonogogwaarak.

yonatan nen pilitin mendek inom wim eereegerak wone  13:14 Nap. 13:22
 23 Porogo wonogwe iigak, it Iterali mendek wogwe iyo, it Pilitin mendek puut o Mikamat aanenggen me time tum wako nogogwaarak.

14 YONATAN NEN PILITIN MENDEK INOM WIM EEREEGERAK WONE

1 Ne ambi paga at Yonatan nen wulaga tawe at eegin wonok nega nogo yoge, “It aap Pilitin mendek enebaga tum wakwi me wunda nawok nduk, omok o.” Yoge nagagerik, ogoba yo’nuk lek aret wunda nagagerak.

2 Ne ti eyom paga at Tawun nogo o Nggibeya irip me o Migoron eyo wuli abu’me kwi’ndak wonage me, aap ineebe lambunik enam ratus negen aret inom wonogogwaarak.

3 Ndi, it inenggela’me time aap ambi Aliku ALA unde o Tilo wonagagerak Eli nogo, ombooluk Pinekat aput Ikabot oreeluk Akitup aput Akiya nogo, Ala unde inayum agale warak epod nogo mendek yirik ne ti eyom paga time aret wonagagerak. Ndi, at Yonatan nogo aap Pilitin wonogwe me nagagerak nogo it Tawun awuri inom ineenggo’lek aret wonogogwaarak.

4 Ugun wonogwe iigak, at Yonatan nogo tu aanenggen me aap Pilitin mendek tum wako menggam nogome lomboppiya naakit mbakenom nogome ti, yugum nggwok peenok-peenok wonage nogo, ambi endage Mbotet, ndi, peenok nggwe nogo endage Tene wonagagerak.

5 Yugum ambi ti, o Mikamat o omarip paga pa’nggwe wukkagak yime pa’ne wonage, ndi, yugum ore nogo ti, o Nggeba o ame pa’nggwe nikkagak time pa’ne wonage, eerak wonagagerak.

6 At Yonatan imbirak puut ti paga ari nanuk, aap tawe eegin wonok nega nogo yoge, “Aliku ALA nen aakumi mbereeluk kenok, Aaninggin o, yinuk, mbo piigeelik mbereeluk aago inom, apit aago inom, ndak-ndak aret yeenggwaarage menggerak me, ninom a’nuk, it aap inagabolo mbana’lek Pilitin mendek tum wako menggam wonogwe me time nawok nduk, omok o.”

7 Yoge mbareegi, at eegin wonok nega nogo nen, “Kat eeriyak kiniki mbakendak nogo ti, an kunduk ndak-ndak aret mbakirak me, eeke logot o.”

 8 Yoge mbareegi, at Yonatan nen ari logonet, “Ti kenok omok o. Nit nen aap Pilitin wonogwe me, inigen niyaawak nduk, wunda nawok o.

9 Wunda nogwe niinok, inigen niigo logomenggaarik, yo’nirogo logonet, Nit wogwe me, kit time puk logonip o, yo’nirogwe iinok, nit it wonogwe me noorak lek yime aret puk ogwe,
10 ndi, it nen, Nit wonogwe me yime woraanip o, yo’nirogwe iinok perak, wone yo’nirogwe ti paga Aliku ALA nen nineenggime pinanggerak nineenu a’nuk, pegiya nogwe, eeruwok o.”

11 Yoge nagagerik, at Yonatan eegin wonok nega imbirak aap Pilitin mendek inigen iyaawak nduk, kin ogo mbareegwa, it Pilitin mendek nen inigen iigo nogogwaarik, yogo logonet, “It Iberani mendek nggween enoona kumaarak wonogwe nogome nen wundi wogwe yi, pegiyaanip o.”

12 Yogo nogogwaarik, it aap Pilitin tum wakwi nogo nen Yonatan eegin wonok nega imbirak yorogo logonet, “Nit nen wone ambi yokkiraawok nduk, yime lagi woraanip o.” Yorogo mbareegwa, at Yonatan nen at eegin wonok nega nogo yoge logonet, “At Aliku ALA nen it aap ti, nit Iterali nineenggime pinanegerak me, an time nage me mu’neren lagi omok o,” yoreegerak.

13 Yoge nagagerik, at Yonatan eegin wonok nega imbirak yigeebu me ineenggi iniyok paga yabegak-ndabegak agi laganggo nogogwaarik, at Yonatan nen mbuti wooluwak paga aap Pilitin mendek inoorit nage, ndi, wulaga at eegin wonok nega nogo ambokan nen mondok miin aret inoorogo piinet nage, eereegwaarak.

     14 At Yonatan at eegin wonok nega imbirak nen aa’nduk inooreegwaarak nogo ti, aap ambi awuri inom yabu ne ambit wonet ambe kuli pi nogo mengga kwak ti ndak-ndak, aap ineebe 20 nggween ambit me taati aret inoorogo piyareegwaarak.

15 Ti inooreegwaarak paga it aakumi Pilitin mendek nogo kogo nogogwaarik, inawooliyana wonogwe inom, ineyabume wonogwe inom, it tum wakwi wonogwe inom, it aakumi inamendek ndingga nogo inom, abok aret inaganak warit nage, nggween inom nuk-nuk eeke, eereegerak. Ti eereegerak nogo ti, Ala nen aret eereegerak.

AAKUMI PILITIN MENDEK PIN INOOREEGWAARAK WONE
16 Ndi, Tawun awuri tum waka it Mbeniyamin mendek inanggween paga o Nggibeya wonogwe nogo nen it Pilitin mendek ineegin warak nogo iniki ma’na’nuk, agi nagak ogu nagak agan nugwi inigen iigo nogogwaarik,

17 Tawun yogo mbareegwa, at Tawun nogo nen it aap inom wonogwe nogo yorage logonet, “Kit yime, Ta lek, kaamunggup nduk, kinigen yomboppiyaanip o.” Yorage mbareegi, lomboppiigo nogogwaarik, at Yonatan eegin wonok nega imbirak aret lek iyareegwaarak.

18 Ne ti eyom paga Ala aloobut mbanak nogo Iterali inenggela’me wonagagerak me, at Tawun nen aap Akiya nogo yoge logonet, “Ala aloobut mbanak nogo wonok omok o,”

19 Yoreegerak wonok pi wage mbareegi, at Tawun nogo nen aap Ala unde imbirak wone awo mbanggwi me, aakumi Pilitin mendek inawooliya wurik me nen inoone ya-kwa yogwe nogo nggwok wiganinuk wundi nage konengge nagagerik, aap Ala unde nogo yoge, “Ala yoriyak lambek o.”

20 Ari nagagerik, wim namburuwok nduk, at Tawun awuri abok aret inom kuwak eeppunuk, wim tinime nogo nogogwaarik, it Pilitin mendek nogo mbuti wooluwak paga it mban-mban wat-wat agan nogo logonet, inoone ya-kwa yogwe iyareegwaarak.

21 It aakumi Iberani mendek aakumi Pilitin inenggela’me time wonogogwaarak aap Pilitin mendek inom a’nuk, wim eeri nogo nogogwaarak nogo, melak togon it Iterali inom, Tawun Yonatan imbirak inom, iniyok me ari wogogwaarak.

22 Ndi, it aakumi Iterali mendek o Eparayim nggelok- nggobok time kumaa’nari nogogwaarak wonogwe nogo nen, “It Pilitin mendek mbaganit nogwe o,” yogwe nogo inaruk konembunuk, Tawun awuri muguren inoorit nogwe me, inom ari woraanuk, it nogo muguren inoorit nogogwaarak.

23 At Aliku ALA nen aakumi Iterali mendek nogo, ne ti eyom paga inagap ndake kagak, inoorit o Mbet-Awen kagak-kagak tayorogon ari nogogwaarak.

YONATAN NEN NGGIIN AMBURU NENGGEGERAK WONE
24 Wim namburuwok nduk, awo eekwi iigak, at Tawun nen awuri yorage logonet, “It ninawim nen eeppinanggwi nogo, onggo nini tayongga’- lek niigak, nit ambi nen oonegen awo kilu yi naga’lek kagak mbi nunggwi niinok, pulunik aret logogun o, yinuk, wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanuwok o.” Yorage mbareegi, kumbuk mbaneegwaarak me, at awuri nogo ne ti eyom paga mbi nengga’lek muguren mban nogwe iigak, inowak abu lobak yereegwaarak. Inowak lobak ari kagak, it apit aret eyonggaame ari nogo nogogwaarik, nggiin amburu nggween paga wonage inigen kogogwaarak.

26 Eyonggaame nggiin amburu nggalo-nggalo wangge inigen kogogwaarak kwe, at Tawun nen kumbuk mbanuwak nduk, yoragagerak nogo inagabiti nen nggiin amburu nogo ambiriluk ambi ineenggi paga tamunogo noolik mbo pereegwaarak kagak,
27 at Yonatan nogo perak, ogoba Tawun nen aakumi kumbuk mbanuwak nduk yoragagerak nogo, konenulik me, waanggun eenggi paga wonage nogo irip paga nggiin amburu nogo ndanunogo punuk, ambeme piit eerogo nenggegerak. Nengge nagagerik, iniki lik ari logonet, enegen awi yakkolagagerak.

 28 Enegen awi yakkolage mbareegi, aap ineegin warak ambi nen at yoge logonet, “Nit apit aret mbi abu nen nineebe libinik-lebenak ee’ninakerak kwe, kat kogoba nen, Ne yi paga mbi nunggwi kiinok ti, pulunik aret logomunggup o, yinuk, kumbuk mbanuwok nduk, yo’nirage mbaki, abu abet aret kumbuk mbanggoorak me, nengga’lek aret ogoorik o.”

29 Yoge mbareegi, at Yonatan nen ari logonet, “An nogoba nen nit aakumi Iterali mendek yi, yigeebu wuppinaniyak nduk, eekerak kagi o. An nggiin amburu mbuuluk yi, nengge nagarik, niniki lik yegerak wonage yi neyaanip o.

30 Nit yogondak ninawim inoorit nogo logonet, iya negen inoorit nogoorak kwe, inambi kugun waganogo nanetak nen perak, it Pilitin mendek ambik lombok inoorit nanetak nogo lek a?” yinuk, yoragagerak.

31-32 Ti eyom paga it Iterali nen aap Pilitin mendek kolaa’nggut negen mbanogo o Mikamat nen nok-nok, Ayalon kuli aret inoorogo piya nogo nogogwaarik, inowak abu lobak ari mbareegi, inawim inagugun wogo nogo, nili-kili kologo nogogwaarik, ndomba-tapi inom, tapi aagalogwe inom, warogo nggween paga punuk, amiya ti ari kagak ki aret nunggugwaarak.

33 Nonggo nogogwaarik, aap ambi nen Tawun yoge, “Nogoba wae. It aakumi nen enggaanggum amiya ti ari kagak nunggwi yi, at Aliku ALA aret maluk eeppugwi yi, iyet o.” Yoge mbareegi, at Tawun nen it yorage logonet, “Kit wone taganogo kiniki yunggup melak eekwi yi, yugum kole ambi mbet-mbet lagak-mbagak agago nappi woraanip o.”

34 Yoragagerak nappi wogo mbareegwa, ambinom yorage logonet, “At Aliku ALA aret maluk eerogo pukwak, it aakumi abok aret, Enggaanggum amiya ti ari kagak, noorak mage o. Ata, inalitik-inalitak tapi inom, ndomba inom, wonok yime warogo punuk, larogo nonggo logowok o, yinuk, yoranet nanip o.” Yoragagerak nogo yoranet nogo mbareegwa, aakumi nogo abok aret tapi kugun waganeegwaarak nogo oonikiya ti eyom paga aret wonok wogo nogogwaarik, taati aret warogo pereegwaarak.

35 Wako mbareegwa, at Tawun nen Aliku ALA ake warogo wogogak yuurak nduk, ogobakkigirogo pereegerak. At Tawun nen Aliku ALA ake warogo wogogak yuurak nduk, iyaalok lombok ogobakkigireegerak nogo ti aret.

36 Ti’nuk, at Tawun nogo nen awuri yorage logonet, “Oonikiya yi paga aret aakumi Pilitin mendek ineenik ambi teppiiga’lek tigitogon inoorogo piinok, inagugun waganggwi niigak, o aret ninoba weeruwak nduk, kit apit aret woraanip o.” Yorage mbareegi, it nen yogo logonet, “Kat eeriyak mbakendak nogo aret eeruwok o.” Yoreegwaarak kwe, at aap Ala unde ambi nen ari logonet, “Ala nen yo’niraawak nduk, aa’nduk at nggino yoruwok o.”

37 Yorage mbareegi, Tawun nogo nen Ala yoge, “An aakumi Pilitin mendek yi, muguret noorak op ilik, Ndi, kat nen it ineebe waganogo nit aap Iterali nineenggime pinanumunggun ilik, lek a?” yoreegerak kwe, ne ti eyom paga Ala nen wone onggo yorulik puk agagerak.

38 Yoga’lek aret mbareegi, at Tawun nogo nen, “Kit aap ineegin warak inoweewi yi wae. O yogondak yi paga maluk ambi eekoorak kero, kwaaruwok nduk, kit apit aret yime kuwak ari woraanip o.”

39 Yoragagerak nogo kuwak ari wogo mbareegwa, yorage logonet, “Aap ambi maluk eekerak kwaako logonet, kin age kenok, an naput Yonatan aret kwe kagak, kambuwak nduk, warogo pugun aret o, yinuk, Iterali inagap ndaka at Aliku ALA eenik menggerak endage kunogo abet aret yokkiragi o.” Yoragagerak kwe, aap ambit-ambi nen wone onggo ambi yorulik puk aret ogogwaarak.

40 Puk ogo mbareegwa, at Tawun nogo nen ambinom Iterali apit aret yorage, “An naput Yonatan nimbirak abeenok nggwe yime mi’ndak niigak, kit apit aret peenok nggwe time mban mi’nari nanip o.” Yorage mbareegi, it nen yogo logonet, “Kat eeriyak op kagandak nogo aret eeru o, ninogoba.”

14:33 Wak. 9:4, Unde 7:26-27, 17:10-14, 19:26, Pel. 12:16-23, 15:23 lek a?

41 Yogo mbareegwa, at Tawun nogo nen at Aliku Iterali inogoba Ala yoge logonet, “Kat o yogondak yi paga an kayeloman yokkigirak nogo onggo nonggop nduk yo’nega’lek agandik? Maluk agaarak nogo ti, an paga ilik, an naput Yonatan paga a, agaarak kenok ti, onggo yugum Urim paga kin agago pu o. Ndi, it kat kapuri Iterali nen eekaarak kenok ti, onggo yugum Tumim paga kin agago pu o.” Yoge mbareegi, it aakumi nogo eerulik at Tawun Yonatan imbirak eereegwaarak kin eeppereegerak.

42 Kin eeppege mbareegi, at Tawun nen ari logonet, “An eekirak a, Yonatan eekerak a, nineenu aruwok nduk, yugum ti paga titi’niyet o.” Yoge mbareegi, Yonatan eereegerak aret kin eeppereegerak.

43 Kin eeppege mbareegi, Tawun nen Yonatan yoge, “Kat nano eekendak? yo’niru o.” Yoge mbareegi, at Yonatan nen ari logonet, “An nen nowaanggun irip paga nggiin amburu ndanunogo pege nagarik, amburu we mbuuluk piit eerogo ninggirak kwe, an kambuurak op aret o.”

44 Yoge mbareegi, at Tawun nen yoge logonet, “Kat kambenok nduk, koorogo pagarak lek kenok, an noorigin me, kat Yonatan mondok aret koorogo pagawok o.”

45 Yoge mbareegi, it aakumi nogo apit nen Tawun yogo logonet, “At Yonatan nen aakumi Iterali mondok iya tit ninagap ndakerak nogo ti, meek mba’nuk, Yonatan wariyak yagan ya? Ala nen yeenggwaage kagak, ne yogondak yi paga eekerak me, at Yonatan eeruwak ambiriluk ambi nggween paga wambuurak mondok lek o, yinuk, Aliku ALA eenik menggerak endage kumbunuk, yokkogo o.” Yoreegwaarak ti paga Yonatan warulik ili eerogo teppereegwaarak.

46 Ndi, at Tawun awuri inom nen it aakumi Pilitin mendek nogo ambinom muguren noolik iniyokan iname wogwe iigak, it Pilitin nogo kunduk, iname menggam nogogwaarak.

TAWUN APURI INOM EEREEGWAARAK WONE
14:41 Lin. 27:21, 1Tam. 28:6
47 At Tawun nogo it Iterali inowe endagembogut a’nuk logonet, Iterali inawim yi o ndi o abok aret tebenogo piyareegerak nogo ti, aap Mowap mendek inom, Amon mendek inom, Erom mendek inom, o Toba mendek inoweewi inendagembogut inom, aap Pilitin mendek inom, abok aret inoorit nage nagagerak. Yi o ndi o inoorit nage logonet, awim tebenogo piinok, at eegin mondok tiyanak aret wonagagerak.

48 Tawun nogo ogogumbuk wakaa’ngget a’nuk, it aap Amalek mendek tebenogo piige, ndi, it aakumi nen Iterali inamendek ndinggola wagak mban eeko logonet, tebenogo
piigwi nogo ineenggime nen inagap ndarogo piige, eereegerak.

49 At Tawun apurilogwe wologwe inendage ti, Yonatan, Yitiwi, Malikituwa aret. At apurilogwe komologwe ti, manggu endage Merap. Ndi, awuluk endage Mikan aret wonogogwaarak.

 50 Ndi, at akwe ti, aap Akimaat aput endage Akinowam aret. Tawun awuri ineegin warak inowe ti, Tawun ogobaluk Net aput Abenet aret.

51 Tawun ogoba Kiti inom, aap Abenet ogoba Net inom, it imbirak ti, aap Abiyen apuri aret o.
52 Ndi, at Tawun eenik wonage logonet, anggon-panggon tit kagak, aap Pilitin mendek inom wim kulinik-kalinik mondok iya tit eeke nagagerak. Eeke logonet, it aap Iterali mendek wakaa’ngget kero mban at awuri ineegin warak logowak nduk, enegen yomboonogo leeninake nagagerak.

15 AAKUMI AMALEK MENDEK INOM WIM NAMBUREEGWAARAK WONE
1 Ne ambi paga at Tamuwen nen Tawun yoge, “At Aliku ALA apuri Iterali inowe kendagembogut logorak amburu eerogo mippagakit nduk, Aliku ALA nen an aret nappani wagagerak me, yogondak Aliku ALA nen wone yokkege yi, konengge logot o.

2 At Aliku Omaawi Lombok ALA nen ari logonet, It aakumi Iterali o Metit nen wundi wogwe me, aakumi Amalek mendek nen inaru non mbambiyareegwaarak nogo paga an nen yogondak onggo aaninggin inoba piyaagin me,

3 it Amalek mendek tebenogo piinok, inamindik-inamendek wonage nogo, abok aret yigirik-noonom eerogo punuk, aap inom, kumi inom, inapurilogwe inom, awo ngget ndarak inom, inaanggumi tapi-ndomba inom, unta-keledai inom, ambiriluk ambi teppuurak lek tigitogon aret inoorogo piyaawak, yegerak o.”

4 Yoge mbareegi, at Tawun nen awuri ineegin warak nogo woraawak nduk, inayonggo piyareegerak o Telayim kuwak ari wogo mbareegwa, it Iterali ineegin wonok iniyok paga nugwi ti, dua ratus ribu aret linggininake, ndi, it Yekura mendek sepuluh ribu aret linggininake, eereegerak.

5 Ti eeke nagagerik, at Tawun awuri nogo inom aap Amalek iname kota tu nggelo’me time enaa’nari nogogwaarak.

6 Nogo nogogwaarik, at Tawun nogo nen it aakumi Keni mendek yorage logonet, “Nit Iterali mendek o Metit nen wundi wogwe me, kit Keni mendek nen nit Iterali mendek ninabuwa nen wo’ninabeegutak me, it Amalek inoorit nogo logonet, kit kinom kinoorukwak, it Amalek mendek wonogwe me, mbo piinok, o yime nen wundi nanip o.” Yorage mbareegi, it Amalek inenggela’me nen wundi nogogwaarak.

7 Wundi nogo mbareegwa, at Tawun awuri inom nen it aakumi Amalek mendek inom wim perenggologo logonet, o Kawila nen inoorit nok o Tiyut pa’nggwe nen oonegen wundi wage menggim o Metit kuli piya nogogwaarak.

8 At Tawun awuri inom nen Amalek mendek inoorit nogo logonet, aap Amalek mendek inowe endagembogut Agak nogo eenik nggengge aret pigaganeegwaarak kwe, at apuri Amalek mendek nogo abok aret inawooluwak paga inoorogo piyareegwaarak.

9 Piigo nogogwaarik, aap Amalek inowe endagembogut Agak nogo eenik teppugwi, tapi-ndomba abe mendek inom, inaagalogwe piirigalo mendek inom, “Yi abeme, inooriyak lek o,” yinuk, ineenik teppiigo logonet, mbi inikime waka’lek ineebenowak ko aago kenok, tigitogon aret inookwi, eereegwaarak.

Aliku Ala Nen Tawun Endagembogut Logorak Eebi Mbareegerak wone
15:1 1tam. 10:1 15:2 Wund. 17:8-14, Pel. 25:17-19

10 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Tamuwen yoge logonet,
11 “At Tawun nogo, Yogop eeke logot o, yogirak nogo, eeka’lek an mbo paninuk, alik eekerak paga, At endagembogut logorak nanonduk mippigirak o? yinuk, niniki wakkolage agarik o.” Yoge mbareegi, at Tamuwen nogo iniki puru ari logonet, oonikiya oone nggwok paga Aliku ALA yoge kagak, o aret weereegerak.

12 Ko’lu o kuubondendok at Tamuwen nogo Tawun imbirak lambuniyak nduk, pekka nage mbareegi, aap ambi nen at yoge logonet, “At Tawun nogo o Karemen time at eekerak endage ki logowak nen yugum logonogo patiyak nduk, nage nagaarik, logonogo patinuk, yogondak o Nggilagan nagaarak o,” yoreegerak.

13 Yoreegerak at Tamuwen nogo Tawun imbirak lambuni nage mbareegi, at Tawun nen Tamuwen yoge, “At Aliku ALA nen, Togop eeru, yo’- negerak nogo ndak-ndak aret eekirak me, at Aliku ALA ale’nggen koba logowak o.”

14 Yoge mbareegi, at Tamuwen nen yoge logonet, “Wone yugu abu ndak-ndak aret eekirak yagandak kwe, kambin-ndomba inom, tapi-lembu inom, inoone yogwe naruk konengge ti nonggop o?”

15 Yoge mbareegi, Tawun nen onggo yoge logonet, “An nawuri nen it Amalek mendek inaanggumi ndomba inom, tapi inom, abu obeelom kero, at Aliku kogoba Ala ake warogo wogoriyak nduk, ineenik wogonako logonet, ineebe apit aret mondok lek eerogo piigaarak o.”

16 Yoge nogo at Tamuwen konengge nagagerik, Tawun yoge logonet, “Koone puk aru! Oonikiya paga at Aliku ALA wone yo’negerak nogo yokkiri o.” Yoge mbareegi, “Yu o,” yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, Tamuwen nen yoge logonet, “An aap abu meek o, mbake keegak, aakumi Iterali inanebunu lombok inowe agagindak nogo lek a? Togop mbake keegak kwe, at Aliku ALA nen aakumi Iterali inowe kendagembogut logonok nduk, kat aret leenogo pagage mbareegi, amburu eeppagareegwaarak o.

18 Amburu eerogo mippagago mbareegwa, Aliku ALA nen kat yokkege logonet, It aakumi Amalek inobaabut maluk mendek ti, kinom wim nambuke logonet, ineebe mondok pup eerogo inoori nak o, yinuk, nappagagerak nogo lek a?

19 Nappagagerak aret kwe, at Aliku ALA nen yokkegerak nogo nonggop nduk, eerulik mbo pegendak? Kat nonggop nduk Aliku ALA enegen kagak, maluk eeke logonet, kugun waganggendak?”

20 Yoge mbareegi, at Tawun ari logonet, “Aliku ALA nen, Eeriyak, yo’negerak nogo ndak-ndak aret eekirak o. Eeke logonet, it aakumi Amalek mendek abok aret inoorogo piinok, aap Amalek inowe endagembogut Agak nogo perak, pigagangge nagarik, wonok wagarak o.

21 Wonok wagarak kwe, it nawuri nen perak, inaanggumi kugun yumbunik nogo apit aret inooko logonet, we tapindomba obeelom kero, o Nggilagan paga at Aliku kogoba Ala ake warogo wogoriyak nduk, wogoren wagaarak o.”

22 Yoge mbareegi, at Tamuwen nen wone onggo yoge logonet, “Kambin-ndomba Aliku ALA ake warogo kani kunggwi inom, We iniki ale’nggen mbaruwak nduk, wogogwi inom, Ti Aliku ALA inikilom nggwok mbake, Ndi, at oone konembunuk eekwi ti, inikilom mbuuluk mbake, Eeke menggerak mbaken? Kambin-ndomba warogo ALA wogogwi ti, op aret kwe, At oone konembunuk ndak-ndak eekwi ti perak, mondok iya lombok o. Ndi, kambin-ndomba ngguunok amok warak ti, obeelom aret kwe, At oone liippunuk, ndak-ndak eekwi ti perak, abu alik mondok iya lombok aret o.

 23 Aliku ALA yegetak, Neebi o, yinuk, mbo pugwi nogo ti, Aap tili pagangga inowagam nogwe iinok, Maluk eekwi nogo ndak-ndak aret o. Ndi, iniki wogoppatit nogwe nogo ti, Ala obaane’me kugiwak ayuk wukwi iinok, Maluk eekwi ndak-ndak aret o. Togop aret me, Kat nen Aliku ALA oone liirogon eerulik mbo pegendak ti paga Kat aakumi inowe kendagembogut wonage nogo Aliku ALA nen lek eerogo pagagi o,” yinuk, yoreegerak.

24 Yoge mbareegi, at Tawun nogo nen Tamuwen yoge logonet, “An abet aret maluk eekirak o. Aliku ALA nen, Yogop eeru o, yinuk, yo’negerak nogo inom, nogoba kat nen yo’negendak nogo inom, taganogo pege nagarik, an nawuri ineebe paga nagabiti nen inoone yo’negaarak nogo konembunuk, eekirak o.

25 Togop aret kwe, Nomaluk ti, lek eerogo panu o, nogoba. Lek eerogo pangge kenok, an Aliku ALA alut eerikit nduk nimbirak niyokan o Nggilagan nawok o.”

26 Yoreegerak kwe, at Tamuwen nen Tawun yoge, “Kat Aliku ALA oone mbo pegendak paga at Aliku ALA nen aakumi Iterali inowe kendagembogut logorak lek mbo pagagerak me, kat an nimbirak noorak mondok lek o,” yoreegerak.

 27 Yoge nagagerik, ena logurogon naakit nduk eeke me, at Tawun nogo nen Tamuwen ayum pigagangge mbareegi, aret nibik yereegerak.

 28 Nibik ari mbareegi, Tamuwen nen at yoge, “Eekerak ti kokwak, o yogondak yi paga aret at Aliku ALA nen kat kendagembogut logonet, aakumi Iterali kabu’me piinok wonage nogo ndinogo koreeluk aap obeelom kenok wogogerak o.

29 At abu tiyanak Iterali inogoba ti, aakumi iniki koonggaatak nogo alik age kenok alik ambi koonggo mengga kwak lek me, at oone pilit ari, at koonggetak alik age kenok, alik ambi koongge, mondok eekeelik o,” yoreegerak.

     30 Yoge mbareegi, at Tawun nen onggo yoge logonet, “An abet aret maluk eekirak kwe, napuri Iterali mendek inoweewi inenggaanom paga inom, aakumi Iterali abok inenggaanom paga inom, nendage op wonage neyaawak nen, at Aliku kogoba Ala alut eeruwok nduk, nimbirak nawok o, nogoba.”

31 Yoge mbareegi, at Tamuwen nogo Tawun imbirak o Nggilagan nogome nogo nogogwaarik, at Tawun nogo time Aliku ALA alut eereegerak.

32 Eeke mbareegi, at Tamuwen nen, “Aap Amalek mendek inowe endagembogut Akat ti, wonok woraanip o.” Yorage mbareegi, aap Akat nogo nen iniki koongge logonet, “Nooriyak niniki aaninggin wonagarak nogo lek aret agaarak kagi,” yinuk, iniki teeluk aret Tamuwen owagam wagagerak kwe,

33 Tamuwen nen ari logonet, “Kat kawooluwak paga it kumi inooke logonet, inaagalogwe a’nggan waganogo piyareegindak ti kokwak, Yi kumi ndi kumi inenggela’me nen kat kagalo alik aagaluk ambi lek aret kaagun o.” Yoge nagagerik, Tamuwen nen aap Akat nogo Aliku ALA enggaanom paga o Nggilagan time aret warogo pereegerak.

34 Warogo pege nagagerik, Tamuwen nogo o Arama nage, ndi, at Tawun nogo ame o Nggibeya nage, eereegwaarak.

35 Ne ti kuli nen at Tamuwen nogo Tawun imbirak lambungga’lek logonet, abuwa nen le ari kagak, at Tamuwen nogo kambuurak eyom aret panggoni nagagerak. Ndi, at Aliku ALA nen aap Tawun Iterali inowe endagembogut logorak, “Nonggop nduk mippigi?” yinuk, iniki wakkolage nagagerak.

16 Ndawut Endagembogut Logowak Nduk Amburu Kilippereegerak Wone
1 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Tamuwen yoge, “At Tawun nogo ti, it aakumi Iterali inowe endagembogut logorak an mbo pigirak neegak, at paga kat kiniki wakkolage keegak, ne mande logomunggun o? Yogondak eyo tayitun amburu togolowa’na toologo wonok, o Mbe’lekem aap endage Itayi wonage me nage logomenggendik, at apuri ambit-ambi Iterali inowe endagembogut logowak nduk, an muk leenogo pigirak me, amburu oba kilippi nak o.”

2 Yoge mbareegi, at Tamuwen nen ari logonet, “Ti eeriminggirak at Tawun aruk konengge logomenggerik, an nooriyak aret me, time nonggoti na o.” Yoge mbareegi, Aliku ALA nen at yoge, “Tapi awooluk ambi wonok nage logomenggendik, it aakumi time yorage logonet, Aliku ALA ake warogo wogorikit nduk wagi o.

3 Yorage logomenggendik, tapi Naliku ALA nake warogo wo’ninuk, lake logonet, aap Itayi woraawak nduk, yorumunggun o. Yoge keenok, at time woramenggerak me, Aap yi aret mippu o, yokkege neenok, at aret amburu oba kilippumunggun o,” yoreegerak.

4 Yoge mbareegi, at Tamuwen nogo at Aliku ALA nen yoreegerak nogo ndak-ndak aret, o ti eyom paga o kota Mbe’lekem wambi nage mbareegi, it aap o kota wonogwe inoweewi nogo nen inaganak nugiranet Tamuwen inom lambumbunuk, at yogwi, “Ninogoba wae. Kat yime op eeppinaniyak nduk wagan a?”
5 Yogo mbareegwa, at Tamuwen nen ari logonet, “E o. An niniki yanggonak paga ninom Aliku ALA ake warogo wogoruwok nduk, wagi o. Togop aret me, kit apit aret Aliku ALA ake warogo wogo’nuk, ninom laruwok nduk, kinalitak lombok kinoba mbeenogo patinuk, woraanip o.” Yorage mbareegi, at Itayi inom, apurilogwe inom, it kunduk inoba mbeenogo patinuk woraawak nduk, wiiragagerak.

6 Wiiragagerak kuwak ari wogo mbareegwa, Tamuwen nen Itayi aput Eliyap kage nagagerik, iniki mbake logonet, “At Aliku ALA nen amburu kilirogo mippuurak mbakerak nogo, at enggaanom paga mi’ndak wonage yi aret kagi,” mbake me,
15:27-28 1Tam. 28:17, 1End. 11:30-31

7 Aliku ALA nen Tamuwen yoge, “An nen aap ti, miirulik me, kat nen aap etenggen inom, eebe nggorek paga inom, liippunuk, mippugun o. An liippege minggirak nogo ti, aakumi nen liippiigo menggaarak ndak-ndak lek o. It aakumi nen ineebe paga liippiigo menggaarak kwe, an perak, aakumi inikime lombok liippiige minggirak o,” yoreegerak.

8 Yoge mbareegi, ti’nuk, aap Itayi nen apuluk Abinarap nogo wiireegerak, “Tamuwen owagam nak o,” yoreegerak. Yoreegerak nage mbareegi, at Tamuwen nen, “At yi kunduk, Aliku ALA nen miirulik o,” yereegerak.

9 Ari mbareegi, at Itayi nen aput Tiyama nogo, “Tamuwen owagam nak o,” yoreegerak. Yoreegerak nage mbareegi, at Tamuwen nen, “At yi kunduk, Aliku ALA nen miirulik o,” yereegerak.

10 Ari mbareegi, at Itayi nen apurilogwe ineebe 7 nogo at Tamuwen owagam nappiigak mban eereegerak kwe, at Tamuwen nen at yoge logonet, “It yi kunduk, Aliku ALA nen miirinabulik o.”

11 Yoge nagagerik, Itayi ambinom yoge logonet, “Kat kapurilogwe aap ndarak nogo, yi abok aret ilik, ambi wonage a?” Yoge mbareegi, at Itayi nen wone onggo yoge logonet, “Ambiret enabooluk ndarak wonage kwe, ndomba ndegeninake wonage o.” Yoge mbareegi, at Tamuwen nen, “At waga’lek kagak, nit mbi nagun lek me, woraawak nduk, wiiru o,” yoreegerak.

12 Yoge mbareegi, at Itayi nogo nen aap ambi apuluk wa nawak nduk, nappereegerak wonok wage mbareegi, etenggen teretak eebe abu kigirikwe mondok yelok abe wonage mbareegi, at Aliku ALA nen Tamuwen yoge, “An miikkirak nogo yi aret me, mi’na’nuk, amburu oba kilippu o.”

13 Yoge mbareegi, at Tamuwen nogo mi’na’nuk, eyo tayitun amburu toolak nogo wagangge nagagerik, oweewi inenggaanom paga at Ndawut nogo anobak paga amburu kilippereegerak. Kilippege mbareegi, ti eyom paga aret at Aliku ALA Aberiniki omaawi Ndawut oba agagerak mondok-mondok wonage kagak, at Tamuwen nogo iyokan o Arama aret wagagerak.

Ndawut Nogo Tawun Ame O Nggwok Obeelom Wurik Me Wonagagerak Wone

14 At Aliku ALA Aberiniki Tawun oba wonagagerak nogo tayo ari kagak, kugi maluk mendek nen piyakkage logowak nduk, Aliku Ala nen oba nappi wagagerak.
15 Nappi wagagerak piyakkage kagak, at Tawun ake eeko menggaarak nen at yogwi, “Ninogoba wae. Ala nen kugi maluk kat piyakkeege logowak nduk, nappi wagaarak kinikime wonage ti, pekkolet o.

 16 Kat kugi maluk kinikime unggwi wagaarak nogo nen piyakkake kenok, aap nggitat eeke kagak, kiniki yanggonuwak nduk, aap nggitat obeelom eeke menggerak kero, ambi nit kayeloman mini nen ninogoba kat kwaakkiruwok nduk, yo’niret o.”

 17 Yogo mbareegwa, at Tawun nen at ake eekwi nogo yorage logonet, “Op aret o, aap nggitat abu obeelom togon eeke menggerak kero, kwaako logomonggotik, an wonage me wonok woraanu o.”

     18 Yorage mbareegi, at ayeloman ambi nen yoge logonet, “Aap Itayi o Mbe’lekem mendek apuluk ambi nggitat abu obeelom eeke menggerak eenu kagarak o. Aap ti, wim nambuka wakaa’ngget kalu-kalu menggerak aret me, eebe abu kigirikwe, wone liippunuk mbangge menggerak o. Ndi, at Aliku ALA imbirak wonage o,” yoreegerak.

 19 Yoge mbareegi, at Tawun nen Itayi wonage me, yori nawak nduk, wone eerogo nappiige logonet, “Kat kapuluk ndomba ndegeninake menggerak Ndawut nogo an nowagam nappi mok o,” yinuk, nappiyareegerak nogo nogogwaarik, yogo mbareegwa,

 20 at Itayi nen oroti inom, ndomba agabolo paga yiiwak ogobakkigirik me, anggur amburu toolak inom, kambin aagaluk ambi inom, keledai amborowak paga pege nagagerik, apuluk Ndawut nen Tawun wogori nawak nduk, nappi wagagerak.

21 Nappi wagagerak Tawun owagam wage nagagerik, ayeloman a’nuk, ake eeke kagak, Tawun nen Ndawut iniki mondok kunik eeke nagagerik, at eegin wonok nega nogo mendek eerogo pereegerak.

22 Eerogo pege nagagerik, at Tawun nen Itayi yori nawak nduk, wone agago nappege logonet, “At Ndawut yi, an ninikilom aret me, nimbirak logonet, nake eeke logorak, Op aret, yo’niru o,” yinuk, eerogo nappereegerak.

23 Ndi, at Ala nen kugi maluk mendek Tawun piyakkagak eeke logowak nduk, nappi wagak eeke nagagerak nogo, piyakkagak eeke kenok, at Ndawut nen anggitat nogo waganogo eeke kagak, kugi nogo tayo ari nagagerak. Tayo ari kagak, at Tawun iniki yanggo yinuk, ugun obeelom aret wonagagerak.

17 Nggoliyat Nen Iterali Mendek Meek Eeppiyareegerak Wone
1 Ne ambi paga it aap Pilitin mendek nen wim namburuwok nduk, inawuri ineegin warak, Kuwak ee’nip o, yinuk, yoragagerak aap Yekura inanggween o Toko paga kuwak eeri wogo nogogwaarik, o Toko yime pa’nggwe, ndi, o Ateka aru pa’nggwe, kagak, oolo o Epet-Ndamim taati inawooliya wukkologogwaarak.

2 Ndi, wukkologo mbareegwa, at Tawun inom, awuri Iterali mendek inom, kuwak eeppunuk, o Ela kobappaga time inawooliya wukkologo nogogwaarik, aap Pilitin inom wim namburuwok nduk,

3 o Ela kobappaga oolo kagak, it Pilitin mendek puut ene nggwe kuwak eekwi, ndi, Iterali mendek nogo, puut yibaga nggwe inena koonogo Pilitin wonogwe me wunnogwe, eeppunuk, wonogogwaarak.

4-7 Wonogwe iigak, aap Pilitin mendek wakaa’ngget lombok awi Nggat mendek endage Nggoliyat nogo, anggup abu nggorek lombok metet kenagan negen aap wuriya wagak aret wonagagerak. At nen wim namburi naakit nduk, anobak paga warukwak abetagi mbuti tembaga mendek yirikkolage, arin mbuti tembaga paga yarak aaninggin 57 negen yirikkolage, owak mbelan imbirak mbuti tembaga paga yarak nabenogo pake, uum oolo paga paloowi mbuti tembaga paga ogobakkigirik awina yonggolak yirikkolage, ndi, awooluwak nogo ti, o omaawi logowak nduk muundu nappogo menggaarak obate nogo ti kokwak me, engget ti, mbuti linik aaninggin 7 negen aret wagangge, eeke nagaatik, nage kagak, at awot ambi nen nggeemu wonok aa’nduk a’nuk, nege nagagerak. Aap Nggoliyat togop aret wonagagerak me, ne ambi paga it Pilitin inawooliya wuppunuk, wonogwe me nen wundi wage nagagerik,

8 puut nogo paga mi’ndak logonet, it aap ineegin warak Iterali mendek nogo oone nggwok paga yorage logonet, “Kit wim eeruwok nduk, koonogo punuk, wundi wogo nogotik, nonggop nduk wim nambuka’lek time wonogo ogotik? An nogo ti, Pilitin mendek lek mbakop? Ndi, kit ti, aap Tawun awuri nogo lek a? Togop aret me, aap ambi kinenggela’me nen leenogo punuk, an wonage me wuppi woraanip o.

9 Wuppi woramonggotak at nimbirak nambukkolage logonet, at nen an noorogo panege kenok, nit Pilitin mendek kit kinayeloman ogwe, ndi, an nen at tebenogo punuk, wake neenok, kit Iterali mendek nit ninayeloman agago tebembinaganuk, wonogwe, eeruwok o.”

10 Yorage nagagerik, at Pilitin mendek nogo nen ambinom ari logonet, “Kit Iterali kineegin warak ti, eeriyak meek aret kinombake kwe, o yogondak yi paga aret an nimbirak wakkaawok nduk, aap ambi leenogo pinip o,” yoragagerak.

11 Yorage mbareegi, at Tawun inom, Iterali mendek abok aret inom, aap Pilitin mendek wone yereegerak nogo inaruk konenggo nogogwaarik, inagabiti ambik a’nuk, inomanggen tayok yereegerak.

NDAWUT WIM TINIME NAGAGERAK WONE
12 Aap Ndawut nogo ti, o Yekura, kota Mbe’lekem aap Eparata mendek endage Itayi aput aret wonagagerak. At Itayi nogo, apuri aap mban 8 ndaganabeegerak me, at ndarak kagak, yi tahun ndi tahun eeppunuk, abu anggok agagerak kagak, Tawun nogo aap endagembogut wonagagerak.

13-14 Aap Itayi apuri inaa’nduk ndarak ineebe kenagan nogo at Tawun inom wim eeri nogo nogogwaarak. Eeri nogo nogogwaarak nogo ti, manggu ndarak Eliyap. Ndi, ambo’me ndarak Abinarap. Ndi, ambo’me ndarak Tiyama. Ndi, enabooluk ndarak endage Ndawut. At apuri kenagan aa’nduk ndarak nogo, Tawun inom wim eeri nogwe iigak,

15 at Ndawut nogo ogoba aanggumi ndomba ndegeninake logowak nduk, ogoba Tawun wonage me nen, o Mbe’lekem nagak eeke nagagerak.

16 At Nggoliyat nogo kuuben inom, kiyoma inom, it Iterali nen inigen kaawak nduk, kin agak eeke logonet, miyuk-meya eerogo piige kagak, nogo 40 yereegwaarak.

17-19 Ne ambi paga Itayi nen aput Ndawut yoge logonet, “Kat koweewi nogo ti, aap Iterali mendek abok aret Tawun inom o Ela kobappaga time aap Pilitin mendek inom wim nambukwi wonogwe me, gandum anggen worarak aaninggin 10 wakkagak eerak yi wagangge, ndi, oroti worarak 10 yi wagangge, eeke logomenggendik, kowewologwe inawooliyana wonogwe nogo wogorage, ndi, yilak amburu longgo warak 10 kuli yi, it ineegin warak ineebe seribu inowe nogo wogoge, eeke logomenggendik, it kowewologwe ineebe op aret wonogwe ilik? Kin wogiige logomenggendik, Ndogop wonogwe o, yogwe iinok, wone wonok yo’niri woraanok nduk, mbet-mbet nak o,” yinuk, yoreegerak.

20 Yoge mbareegi, ko’lu kuubondendok at Ndawut nogo eenik a’nuk, aanggumi kambin-ndomba nogo, aap ambi arum logowak nduk, pege nagagerik, at ogoba yoreegerak nogo ndak-ndak wonok owewologwe inawooliya wuppunuk, wonogwe me nogome unggwi nage kagak, it aap Iterali ineegin warak nogo wim namburuwok nduk, ina koonogo mannogo logonet, “Ninawim o,” yinuk, nggomooreegwaarak.

21 Nggomooppunuk, it aap Pilitin mendek inom, Iterali mendek inom, wim endok kuniyak nduk, it panggo agan, it panggo agan, ambe paga mondok li’luk eekwi, iyareegerak.

22 Iige nagagerik, at Ndawut nen yi mendek ndi mendek wonok nagagerak nogo, it ineegin warak inamendek arum wonage me nogome pege nagagerik, at owewologwe wim nambukwi me nogome mbe agan nage nagagerik, owewologwe keyage wappiyareegerak.

23 Keyage wappiige kagak, at aap Pilitin mendek wakaa’ngget lombok awi Nggat mendek endage Nggoliyat nogo, it aap Pilitin mendek mbiginik inenggela’me nen wundi wa’nuk, ari nagagerak togo’nogo aret miyuk-meya eerogo piige nogo at Ndawut aruk koneneegerak.

 24 Ndi, it aakumi Iterali ineegin warak nogo Nggoliyat inigen kogo nogogwaarik, inagabiti ambik aganake mbareegi, kole mbaganeegwaarak.

25 Mbaganggo logonet, Iterali ti’nen yogwe, “Aap kulinik-kalinik nit Iterali mendek miyuk-meya eerogo pinanege yi, at ninowe endagembogut nen wone ari logonet, Aap ambi ta nen Nggoliyat wake kenok, eenggi warak eerogo pege, akwe kolaawak nduk, apuluk kolaga wogoge, ndi, at agaloogoba inarum wonogwe onggo wu pugwi nogo, Pogo logorak lek, yorage, eerigin, yegerak nogo, aap eebe ombaga yi kogop a?”

26 Yogo mbareegwa, at Ndawut nen it aap time inom mi’ndak wonogwe nogo yorage, “Aap agabolo mbana’lek Pilitin mendek ti, At ta me, nduk, agabiti mbaka’lek at Ala eenik menggerak awuri ineegin warak miyuk-meya eerogo piige mbakop? Nit Iterali ninenggali wappinanege yi, lek aruwak nduk, aap ambit-ambi nen aap Pilitin mendek ti, warogo pege kenok, aap ti nonggop eeppuurak?”

27 Yorage mbareegi, it aakumi nogo nen wone yogo logonet, “Aap ti wake kenok, Onggo ndogop eeppuurak o,” yinuk, yogo nogogwaarak nogo aret mbininogo yoreegwaarak.

28 Yogo mbareegwa, at Ndawut it aap ineegin unde inom wone mbangge nogo at oweeluk Eliyap konengge nagagerik, anini ambik a’nuk, Ndawut mberege logonet, “Kat nonggop nduk yime wagandak? Kaanggumi kambin-ndomba mbereret karume wonogwe nogo ta unde wake kagak wagandak? Kat kiniki maluk kagak, an iya mbakak nege menggendak nogo an neenu me, Wim nambukwi nonggop iyaamun? yinuk, wagandak keegi o.”

29 Yoge mbareegi, Ndawut nen onggo ari logonet, “An nano eekirak me, yo’nege agandik? An we wone kin waganggirak ti, maluk mba’nuk yagan a?” yinuk,

30 ena logu ari nagagerik, it aap ineegin warak ando wone ti mban aret kin wogiyareegerak kwe, it ando nen wone aa’nduk yoreegwaarak nogo mban aret yoreegwaarak.

31 It aakumi nen Ndawut oone wungge nogo konenggo nogogwaarik, at Tawun nogo yori nogo mbareegwa, woraawak nduk, wiireegerak.

32 Wiige mbareegi, Ndawut nogo wage nagagerik, Tawun yoge, “Nit Iterali mendek nen aap Pilitin mendek ti, eebe paga niniki ma’nariyak lek o. An kayeloman nen aap ti, nimbirak nambukkola naakit o.”
33 Yoreegerak kwe, at Tawun nen Ndawut yoge, “Aap Pilitin mendek ti, wulaga awo mbuuluk paga nen wim nambuke menggerak me, kat wulaga awo tawe aret me, at kimbirak namburiyak kobambok aret keegi o.”

34 Yoreegerak kwe, Ndawut nen Tawun yoge logonet, “An kayeloman yi, nogoba aanggumi kambin-ndomba ndegeninake logonet, nggeewo anini warak singa inom, anini warak beruang inom, wogo nagaarik, nandomba inenggela’me nen ambi ineyak nggereninuk wunggwi me,

35 an nen muguren nage nagarik, wake logonet, ndomba nogo singa ambeme nen ndingge neegak, singa nogo nen an nooriyak eeke mbaki, ondogowak paga eeruwak neenggi pippunuk, warogo pigirak o.

 36 Kayeloman an nen singa inom, beruang inom, imbirak inookirak ti ndak-ndak, aap agabolo mbana’lek Pilitin mendek yi, at eenik menggerak Ala awuri ineegin warak miyuk-meya eerogo piige me, an togop aret warigin o.

37 At Aliku ALA nen singa inom, beruang inom, ineenggabit paga nen nibinnake kero, nagap ndakerak ndak-ndak, yogondak at aap Pilitin mendek eenggime nen togop aret ndinogo nagap ndarigin o.” Yoge mbareegi, at Tawun nen Ndawut yoge logonet, “Op aret o. At Aliku ALA kimbirak aret nak o,” yinuk, yoreegerak.

38 Yoge nagagerik, Ndawut nogo wim eeri nawak nduk, at Tawun nen wim nambuke logonet, yirike menggerak ayum nogo yirippege, arin mbuti paga yarak nogo yirippege, abetagi mbuti tembaga paga ogobakkigirik nogo yirippege, eeke mbareegi,

39 at Ndawut nogo nen Tawun obaloowi yonggolak nogo yum wim nambuka yirippereegerak nogo paga nggerenggolage nagagerik, tu noorak nduk wakkagagerak kwe, togop eerak negeelik me, at Ndawut nen Tawun yoge logonet, “An yi mendek yirikeelik me, yi paga yirippunuk, noorak meek o.” Yoge nagagerik, nggoorogo pereegerak.

40 Nggoorogo pege nagagerik, owaanggun ndomba ndegeninake menggerak nogo wagangge, yugum anggen eraabin tu aago niyoome mendek 5 kuli waganogo ndomba ndegeninake logonet wonok nega ayumogina nogome yonggoke, yugum nggelembunuk, nombok-kombok eerogo nappuurak keele nogo eenggime wagangge, eeke nagagerik, aap Pilitin mendek wonage me nagagerak.

NDAWUT NEN NGGOLIYAT WAREEGERAK WONE
41 Nage mbareegi, aap Pilitin mendek nogo nen at anggeemu wonok nage menggerak nogo aa’nduk eeppunuk, Ndawut owagam panggo yi wage nagagerik,

 42 aap Pilitin mendek nogo nen ena koonogo Ndawut pekkage nagagerik, at awo tawe etenggen teretak eebe abu kigirikwe kage nagagerik, Meek, ombake logonet,

43 Ndawut yoge, “An nggeewo aret nombake nagandik, nooriyak kowaanggun ti, wonok wagandak?” Yoge nagagerik, agugi endage paga Ndawut pulunogo pereegerak.

44 Pulunogo pege nagagerik, Ndawut nogo wone ambinom yoge logonet, “Kat nimbirak wakkaawok nduk mbet panggo yi omok nda! Kat kenggaanggum ti, towe wiga agan nugu menggaarak inom, nggwiya karume nugu menggaarak mendek inom, nawak nduk, wogoraakit nen, kat an nowagam ya’i panggo yi omok o.”

45 Yoge mbareegi, at Ndawut nen aap Pilitin mendek nogo yoge logonet, “Kat an nooriyak nduk, paloowi inom, mbuti wooluwak inom, wolurege inom, li’luk ee’nuk, an nowagam wagandak kwe, an perak, at Aliku Omaawi Lombok Menggerak awuri ineegin warak Iterali inogoba Ala mbelappege menggendak nogo endage paga kowagam wagi o.

46 Ne yi eyom paga at Aliku ALA nen keebe waganogo an neenggime wo’nege yi aret me, koorogo paganuk, kanobak mbanogo wagangge logonet, kawuri ineegin warak Pilitin mendek abok aret kinom towe wiga agan nugu menggaarak inom, nggwiya eyonggaame menggaarak inom, kineebe kinoorak nawak nduk, wogoraagin o. Ti eeriminggirak paga aakumi o nggween paga yime menggaarak abok nen, Aakumi Iterali inogoba Ala wonage aret kogo o, yinuk, ineenu arugun.

47 Ndi, ineegin tiyak ari, tebek ari, eeruwak nduk, koongge menggerak nogo ti, at Aliku ALA aret me, kit kineebe apit aret nit nineenggime pinanigin ti paga it aakumi apit ya’i kuwak eeri wagaarak wonogwe yi, at Aliku ALA nen paloowi paga inom, wooluwak paga inom, inagap ndakeelik ineenu arugun o,” yinuk, yoreegerak.

 48 Yoge mbareegi, aap Pilitin mendek nogo nen warikit nduk, Ndawut wonage me panggo yi wage kagak, Ndawut nogo nen imbirak perenggolaakit nduk, it aap Pilitin mendek pipuk aago wonogwe me mbe agan panggo yi nage logonet,

49 yugum anggen ayumogina yonggolak nogo kilirogo eenggime wagangge nagagerik, yugum nogo keele paga nggelembunuk, nombok-kombok eerogo nappege nagagerik, aap Pilitin mendek nogo enggaawak telak togon wareegerak yugum nogo lobok yi unggwage mbareegi, enete wanduk nggween paga ngginnagagerak.

50-51 Enete wanduk ngginnage mbareegi, at Ndawut nogo mbe agan aap Pilitin mendek warak wonage me, owagam mi’nari nage nagagerik, aap Pilitin mendek obaloowi awina wonage nogo nggiginogo eebe warogo punuk, anobak mbanogo waganeegerak. Ti eereegerak nogo ti, wooluwak eenggime lek we yugum anggen paga inom, keele paga yugum nggelembunuk nappuurak nogo paga inom, aap Pilitin mendek nogo warogo pege nagagerik, eegin tiyak yereegerak. Ndi, it aap Pilitin mendek apit aret inowe wakaa’ngget endage tiyanak nogo, kangge enegen kogo nogogwaarik, kole mbaganit nogogwaarak.

52 Mbaganit nogo mbareegwa, it aakumi Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, ya-kwa agan it Pilitin mendek muguren nogo mbareegwa, it nogo pelen-pelen mbaganit nogwe me, Iterali mendek nen o Nggat inom, o Ekoron inom, tu Taarayim nogo menggam inoorogo piinet o Nggat koorok tu o Ekoron unggwogo menggam taati kuli piya nogogwaarak.

 53 Piya nogo nogogwaarik, it aap Iterali mendek nogo iniyokan wogo logonet, it Pilitin inamendek inawooliyana punuk, mbaganeegwaarak nogo inagugun waganggak wogogwaarak.

54 Ndi, at Ndawut nogo aap Pilitin mendek anobak mbanak wonok, o Yerutalem punuk, at Pilitin mendek obaloowi inom, awooluwak inom, nogo perak, wonok at awooliyana lombok nogome pereegerak.

 55 At Ndawut nogo nen aap Pilitin mendek imbirak wim namburiyak nduk nage at Tawun enegen kage nagagerik, at Tawun awuri ineegin warak inowe Abenet nogo yoge logonet, “Abenet wae. At wulaga tawe ti, ta aput?” Yoge mbareegi, Abenet nen yoge logonet, “Nowe kendagembogut kat aret keegak, an pilit yokkiriyak meek me, an neenggo’lek o.”

 56 Yoge mbareegi, at Tawun nen, “Wulaga tawe ti, Ta aput? yoranet nak o,” yoreegerak.

 57 Ndi, at Ndawut nogo nen aap Pilitin mendek nogo abu aret warogo punuk, anobak mbanak nogo eenggime wonok iyokan wage me, at Abenet imbirak lambumbunuk, anobak ti eenggime kagak, Abenet nen Ndawut nogo wonok Tawun owagam pi wagagerak.

58 Owagam pi wage mbareegi, at Tawun nen Ndawut yoge, “Wulaga yi wae. Kat ta apuluk?” Yoge mbareegi, at Ndawut nen onggo yoge logonet, “At kayeloman Itayi o Mbe’lekem mendek nogo aput an aret o,” yinuk, yoreegerak.

18 NDAWUT YONATAN IMBIRAK EEREEGWAARAK WONE
                      17:50 2Tam. 21:19
 1 At Ndawut nogo Tawun imbirak wone abu aret mbanggo mbareegwa, Yonatan nen at iniki kunik eekkolage menggi kwak, Ndawut nogo togop aret iniki kunik eeke nagagerik, imbirak iniki ambit aret eekkologogwaarak.

2 Ne ti eyom paga aret Tawun nogo nen Ndawut ogoba wonage me, nawak nduk, nappuulik imbirak logokit nduk, teppereegerak.

3 Teppereegerak imbirak wonage me, at Yonatan nogo nen at iniki kunik eekkolage menggi kwak, Ndawut nogo togop aret iniki kunik eeke logonet, “Kat an nimbirak niniki-kiniki kunik logowok o,” yinuk, wone mondok abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo pereegwaarak.

 4 Kumbuk mbambunuk, at Yonatan nen ayum nggorek nogo nggoorogo at Ndawut wogoge nagagerik, ayum wim nambuke logonet yirike menggerak nogo inom, awooluwak inom, eegin-omaale inom, agabee’le inom, apit aret at mban wogoreegerak.

5 Ndi, at Tawun nen Ndawut, “Yogop eeri nak o,” yinuk, nappegetak nogo nage nagaatik, op mban ee’nuk wagak eeke kenok, at Tawun nen at ineegin warak inowe logowak nduk, mippereegerak. Mippege mbareegi, it aakumi Iterali mendek inom, at Tawun inom yabu eeko menggaarak inom, abok aret, “Op aret kogo o,” mbareegwaarak.

 AT TAWUN NEN NDAWUT EEBI MBAREEGERAK WONE
6 At Ndawut nen aap Pilitin mendek Nggoliyat nogo, wappunuk, it aap ineegin warak nogo iniyokan iname wogwe me, it kumi Iterali mendek o kota-kota Iterali wonogo menggam nogome nen abok aret Tawun inom lambuniyak nduk, wundi wogo nogogwaarik, inale’nggen nen ndawi wakwi, oone lobale eekwi, nggitat mendek kecapi oone eekwi, eeko logonet, kwirabik-kwirabok yogo nogogwaarak.

7 Yogo logonet, “Tawun nen ninawim apit negen inookerak kwe, At Ndawut nen inookerak nogo perak, ineenggi lingginiyak abu meek aret o,” yinuk, ndawi paga wako nogogwaarak.

8 Wakwi nogo at Tawun konengge nagagerik, anini nen iniki mi’nage logonet, “An nen inookirak kenok, mbereeluk yogwe, ndi, at Ndawut nen inookerak kenok, apit togon yogwe, eeko logonet, at endage tiyappugwi me, nendagembogut wonage yi, at aret oba age kagi,” mbake nagagerik,

9 ne ti eyom paga at Tawun nen Ndawut paga eebi lombok ombareegerak.

10 Ko’lu at Tawun nogo awooluwak eenggime ame wonage me, kugi maluk Ala nen nappi wagagerak nogo inikime lik yi unggwage mbareegi, aap kumili kunik yogo mengga kwak ari kagak, at Ndawut nogo nggitat negen eeke menggerak togo’nogo aret eeke me,

11 at Tawun nen, “Ndawut kobat inom polok togon aret warikit o,” mbake nagagerik, awooluwak paga Ndawut wariyak nduk eereegerak mendek, Ndawut ne mbere paga molok togon woppateegerak.

12 Ti eeke mbareegi, Tawun iniki mbake logonet, “At Aliku ALA nen an mbo paninuk, at Ndawut mban imbirak wonage kagi,” yinuk, agabiti mbareegerak.

13 Mbake nagagerik, Ndawut nogo aap ineegin warak ineebe seribu kuli inowe logowak nduk, mippege nagagerik, wim nggoguk ari kenok, awuri wogoret wim eeri nagak eeke logowak nduk, o ambime nappereegerak.

14 Nappege mbareegi, at Aliku ALA nen imbirak wonage me, yiru-ndiru nege logonet, eeriyak mbake nogo a’me nggelok mban eerit nage nagagerak.

 15 At Ndawut a’me nggelok mban eerit nage nogo at Tawun enegen kage nagagerik, agabiti ambik mbake nagagerak kwe,
16 it aakumi Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, nogo perak, abok aret at Ndawut nen wim nggoguk ari kenok, wogoren nege nagagerak me, Ndawut iniki kunik eeko nogogwaarak.

TAWUN NEN APULUK KOLAGA NDAWUT WOGOREEGERAK WONE
                                 18:7 1Tam. 21:11, 29:5
 17 Togop eeko mbareegwa, at Tawun iniki mbake logonet, “Ndawut ti, an neenggi paga nen warigin lek o. Ata, it aap Pilitin mendek nen aret waruwak,” mbake nagagerik, ne ambi paga at Tawun nen Ndawut yoge, “An napuluk kolaga manggu ndarak Merap nogo, kat kakwe kolaanok nduk, wokkirigin me, an nake wim wakaa’ngget a’nuk Aliku ALA awim ti mban nambuke logomunggun o.”

18 Yoreegerak kwe, at Ndawut nen Tawun yoge logonet, “An yi ta o? Ndi, nowe-nawot ti taani o? Aakumi Iterali inenggela’me nen an nogobamini kunduk ngge o? An aap abu meek aret me, nonggop togon aap kendagembogut karugelo ariyak nduk yo’negen o?”

19 Yoreegerak kwe, Tawun apuluk kolaga Merap nogo Ndawut wogoriyak eyom panggoni wage kagak, kolaga nogo aap alik ambi awi Mekola mendek endage Andiriyen kolaawak nduk, wogoreegerak.

20 Wogoge mbareegi, Tawun apuluk kolaga Mikan nogo, Ndawut iniki pereneegerak me, Tawun yogo mbareegwa, at Tawun nen, “Koloorak op aret o,” mbareegerak.

21 Mbake nagagerik, at Tawun nen iniki koongge logonet, “An napuluk Mikan nogo, pagi keele pugu kwak Ndawut yilinogo kolamenggerak paga it aap Pilitin mendek nen waruwak nduk, wogorikit aret,” mbake nagagerik, at Tawun nen Ndawut yoge logonet, “Aa’nduk naru ariyak yokkigirak nogo lek agaarak me, ne yogondak yi paga kat naru ariyak op aret o,” yinuk, yoreegerak.

22 Yoreegerak kwe, “E,” yaga’lek kenok, awuri inom yabu eeko menggaarak wone yori nawak nduk, nappiige logonet, “Kit Ndawut wonage me nogo logomonggotik, alik me yogo logonet, Kat kowe endagembogut Tawun inom, awuri inom yabu eekwi nit inom, kat eerit nage paga ninikilom kombakoorak me, kat ninaru ariyak op aret, yorumunggup o,” yinuk, wone eerogo nappiyareegerak.

23 Nappiyareegerak at Ndawut yori nogo mbareegwa, at Ndawut nen wone onggo yorage logonet, “Wone yi, aaninggin lek teeluk aret mba’nuk at endagembogut aru ariyak nombako logonet, yo’nogo ogotik? An aap neenggi lek nendage abu tebenak aret me, meek o.”

24-25 Yorage mbareegi, at Tawun awuri inom yabu eeko menggaarak nogo nen Ndawut yereegerak nogo Tawun yori wogo mbareegwa, at Tawun nen Ndawut yori nawak nduk, wone ambinom yorage logonet, “Kat kowe endagembogut nen kolaga nogo awu puurak mbarulik o. Ata, at inom wim mbanak anini mbake nogo tayok yuwak nduk, it aap Pilitin mendek inayo ambiragap 100 kuli mbanogo niri woroorak kombakerak o,” yinuk, yori nawak nduk, nappiyareegerak.

 26 At Tawun wone yereegerak nogo, at awuri inom yabu eeko menggaarak nen Ndawut yori nogo mbareegwa, at Ndawut nen, “An nowe endagembogut aru ariyak op aret,” mbareegerak. Mbake nagagerik, kwe koloorak Tawun yereegerak nogo, eyom abu panggoni wage kagak,

27 at Ndawut nogo owe endagembogut aru arikit nduk, awuri inom o Pilitin iname unggwi nogo nogogwaarik, aap Pilitin mendek ineebe dua ratus kuli inooppunuk, inayo ambiragap mbanogo aap endagembogut Tawun nggino yereegerak nogo ndak-ndak wogori wogo mbareegwa, at apuluk Mikan nogo akwe kolaawak nduk, Ndawut aret wogoreegerak.

28 Wogoge nagagerik, at Tawun nen at Aliku ALA Ndawut imbirak wonage, ndi, apuluk Mikan nogo nen Ndawut iniki kunik lombok mbake, eekwi kage nagagerik,

29 at Tawun nogo Ndawut paga abunuk agabiti mbake logonet, imbirak ogoorak mban kagak, kambuurak kuli aret ari nagagerak.

30 Ndi, it Pilitin mendek ineegin warak inoweewi nen wim namburiyak nduk, wundi wogo nagaatik, Iterali inom wim eekwi iigak, at Tawun awuri inom nen we ambitak mban inookwi, ndi, at Ndawut awuri inom perak, ambik lombok inookwi, eeko nogogwaarak paga at Ndawut endage tiyak yereegerak.

19 Tawun Nen Ndawut Mugurok-Magarok Eerit Nege Nagagerak Wone
18:18 1tam. 9:21. 19:9 1tam. 18:10
1 At Tawun aput Yonatan inom, awuri inom yabu eeko menggaarak nogo inom, abok aret nen Ndawut mondok warogo puwak nduk, Tawun nen yoragagerak kwe, at Tawun aput Yonatan perak, Ndawut iniki kunik lombok wonagagerak me,

2 Ndawut kurumbi yoge logonet, “An nogoba Tawun nen kat kooriyak nduk, wakkanet nege me liippu o.” Yoge nagagerik, “Kat ko’lu kuubondendok o nobarak me nogome kumaa’nari nanuk, wonage me,

 3 an nogoba nimbirak kat kumaarak wonage me taati ari woraanuk, kat nano eeppagarak mbakerak nogo ari kenok, an nen yokkege neyaamunggun o.”

4 Yoge nagagerik, Yonatan nogo nen Ndawut ake wone koonogo at ogoba endagembogut Tawun yoge logonet, “Nogoba o. Kat nen kayeloman Ndawut maluk eeppuurak ti mage o. At nen kat maluk ambi eeppagageelik, kake abu obeelom mban eeppagage menggerak nogo lek a?
5 At Ndawut nen aap Pilitin mendek Nggoliyat nogo, wake logonet, at iniki mondok nggaruk togon, Nooruwak, mbake nagagerik, wareegerak paga at Aliku ALA nen nit Iterali mendek abok aret nineegin tiyak yuwak nduk, eeppinaneegerak nogo, kat togon kenegen kage nagagindik, kale’nggen mbareegindak kwe, Ndawut maluk eerulik ugun wonage kagak, alom nano eekerak paga wariyak ari agandik?” yinuk, yoreegerak.

6 Yoge mbareegi, at Tawun nogo aput Yonatan nen wone yoreegerak nogo konengge nagagerik, ari logonet, “At eenik menggerak Aliku ALA endage paga an Ndawut warigin lek o,” yinuk, wone kumbuk mbaneegerak.

7 Kumbuk mbangge mbareegi, at Yonatan nen Ndawut wiireegerak wage mbareegi, wone ogoba imbirak mbaneegwaarak nogo abok aret mbininogo yoge nagagerik, Ndawut nogo wonok Tawun owagam pi wage mbareegi, at Ndawut nen Tawun ake aa’nduk eeke nagagerak nogo ndakndak aret eeke nagagerak.

8 Ti’nuk, aakumi Pilitin mendek nogo inom wim nggagambunuk, at Ndawut nen wundi nage nagagerik, inoba kwi’na’nuk, mondok alik negen inoorit nage mbareegi, it Pilitin mendek nogo kole mbaganit nogogwaarak.

9 Ne ambi paga at Tawun nogo awooluwak eenggime oome kwi’- ndak wonage kagak, Ndawut nen nggitat negen kecapi eeke wonage me, at Aliku ALA nen kugi maluk mendek nappi wagagerak Tawun inikime lik ari mbareegi,

10 at Tawun nen awooluwak paga Ndawut kobat imbirak polok togon wariyak nduk eereegerak mendek, Ndawut melak togon woppake kagak, wooluwak nogo kobat kundugu age mbareegi, Ndawut nogo oonikiya ti eyom aret kole mbaganeegerak.

11 Mbagangge mbareegi, ko’lu kuubondendok wariyak nduk, Ndawut nogo ame wonage kero, lomboppi nawak nduk, Tawun nen awuri nappiyareegerak lomboppi nogo mbareegwa, at Ndawut akwe Mikan nogo nen ogonggelo yoge, “Kat oonikiya yi paga mbaganumunggun lek kenok, ko’lu kuubondendok mondok koori woraagun o,” yoreegerak.

12 Yoge nagagerik, at Mikan nen Ndawut nogo pugagi ambe mbanak me wumbege mbareegi, at Ndawut nogo wundi nage nagagerik, we kurik me aret mbaganeegerak.

13 Mbagangge kagak, at kwe Mikan nogo nen Ala obaane’me it ayuk wuko menggaarak ogut aago ambi waganogo at Ndawut nogo yege menggim nogome aret wimbege nagagerik, kambin eeruwak yonggologo anep mbambunuk, nogoyum waganogo lenggembereegerak.

14 Lenggembunuk wonage me, at Tawun nen Ndawut pigoorak nduk, awuri nappiyareegerak yori nogo mbareegwa, at kwe Mikan nogo nen, “At andi eekerak wonage o,” yoragagerak.

 15 Yorage mbareegi, it iniyokan Tawun yori wogo mbareegwa, at Tawun nogo nen it yorage, “Kit nogo logomonggotik, at eebe wonage kenok, an nen warikit nduk, at eebe ndoonak nogo yege menggerak inom enaani aret piyaninuk woro o.”

16 Yorage mbareegi, it nogo, nogo nogogwaarik, oome unggunuk, Ala obaane’me it ayuk wuko menggaarak ogut aago inom, kambin eeruwak anep mbanak nogo inom, at Ndawut nogo yege menggim nogome wonage kogogwaarak.

17 Kogo nogogwaarik, Tawun nogo yori wogo mbareegwa, at Tawun nen Mikan yoge, “Kat nen an nawim nogo mbaganuwak nduk, wumbege nagandik, kat nonggop nduk koone pilit kogoba an nambokan laganggendak o?” Yoge mbareegi, at kwe Mikan nogo nen at Tawun yoge, “At Ndawut nen ari logonet, An nen kat kooriyak, nomba’nuk, pippanogo agandik? Naakit nduk, teppanu o, yo’nege mbaki, aret wumbigirak o,” yoreegerak.

18 Ndi, at Ndawut nogo, we kurik me aret mbaganit Tamuwen ame o Arama nogome unggwi wage nagagerik, Tawun nen at eeppereegerak nogo abok aret mbininogo Tamuwen yoreegerak. Yoge mbareegi, at Tamuwen imbirak o Nayot nogo nogogwaarik, time aret wonogogwaarak.

19 Time ari nogogwaarak wonogwe me, aakumi nen Tawun yogo logonet, “Ndawut nogo o Arama korotok Nayot time wonage o,” yoreegwaarak.

 20 Yogo mbareegwa, at Tawun nen Ndawut pigoorak nduk, aap nappiya wagagerak kwe, aap Ala nen yorage kagak yoraga mendek time kuwak eeppiinok, at Tamuwen nen inowe a’nuk, Ala wone yorage inigen kogo mbareegwa, at Tawun awuri nappiya wagagerak nogo Ala Aberiniki inoba age mbareegi, it kunduk, Ala nen yorage kagak yoraga negen a’nuk, inom aret yogo nogogwaarak.

21 Yogwe nogo at Tawun yogo mbareegwa, at awuri ambinom nappiya wagagerak kwe, it nogo kunduk, Ala nen yorage kagak yoraga negen a’nuk, inom yogo mbareegwa, ti’nuk peebi, at awuri ne mbere paga nappiinok ambinom nappiya wagagerak nogo, togop mban aret Ala nen yorage kagak yoraga negen a’nuk, yogo nogogwaarak.

22 Eeko mbareegwa, at Tawun nogo eebe ndunik aret o Arama wagagerak. Wage nagagerik, niyo nggween kole kabunik me o Teku time ari woraanuk, it aakumi time yorage, “Tamuwen Ndawut imbirak nggeeme wonogwe o?” Yorage mbareegi, it nen yogo logonet, “O Arama koorok Nayot time wonogwe o,” yoreegwaarak.

23 Yogo mbareegwa, o Arama koorok Nayot time naakit nduk nage me, Ala Aberiniki oba a’nuk, Ala nen yorage kagak yoraga negen a’nuk, Ala wone agan o Arama koorok Nayot time ari nagagerak.

24 Time ari nage nagagerik, at Tawun nogo ayum nggurik-nggorok eerogo punuk, Tamuwen enggaanom paga it yogwe togop agan nggween paga ngginnari nanuk, ayum yirik lek o liingge inom, oonikiya inom, taati windak kagak, o weereegerak. Ti eereegerak paga it aakumi nen, “A puk! At Tawun nogo kunduk, Ala nen yorage kagak yoraga mendek agaarak mbakop?” yinuk, yogo nogogwaarak.






20 Yonatan Ndawut Imbirak Wone Abuk Nggaruk Togon Mbaneegwaarak Wone
19:11 Nda. 59:1. 19:24 1Tam. 10:11-12 20:5 Lin. 28:11
At Ndawut o Arama Nayot time nen mbaganit Yonatan ka nage nagagerik, yoge logonet, “Kat kogoba nen an nenggaawak lek eeppaniyak eeke ti, nano eeppiigirak? An maluk eekirak ngge? Ndi, ngge eekirak paga eeke agaarik?”

2 Yoge mbareegi, at Yonatan nen, “Togop yagandak ti kwe, kat koorigin lek o. An nogoba nen yi mendek ndi mendek mbuuluk a, nggwok a, eeke logonet, an yo’nega’lek kagak, eekeelik me, kat nen, Eeppanigin, yagandak nogo ti, an yo’nega’lek kagak, eeppagarak mbaken? Ti lek aret mbaki o.”

 3 Yoge mbareegi, at Ndawut nen ari logonet, “Kat an niniki kunik wonage nogo kogoba abu eenu aret me, at nen ari logonet, An nen Ndawut eeppuurak mbake nogo Yonatan iniki wakkolookwak, eenu eeppuurak lek, mbake me, kat yokkega’lek kagak, an niyok ambi punuk, Ambi pi, ari paga aret noorigin o, yinuk, Aliku ALA eenu me, kat togon keenu a’nok nduk abet aret yokkigi o.”

4 Yoge mbareegi, at Yonatan nen Ndawut yoge, “Kat nen an eeppagarak kiniki mbakendak nogo ti, eeppagakit nen an yo’niru o.”

5 Yoge mbareegi, Ndawut nen at yoge logonet, “Ko’lu tut ngget penengge paga ninale’nggen nen laago lako logonet, an Tawun nimbirak kwi’na’nuk, mbi noorak koonak kwe, kagak an penaame naminggirak time kumaarak neegak, ko’lukwak kiyoma ari nawak nduk, E, yu o.

 6 Penaame naminggirak wonage neegak, kat kogoba nen, Ndawut wonage lek nonggop nduk? Yokkege kenok, kat nen kogoba yoge logonet, At mbet-mbet ame kota Mbe’lekem time owe-awot tahun ambi eekak paga Ala ake warogo wogogo menggaarak nogo wogogwi me, Na o, yinuk, an yo’nege nagaarik, nagaarak, yo’nu o.

7 Yoge logomenggendik, at Tawun nen, Op aret o, yokkege kenok, an kayeloman yi, Op aret logogin, nombarumunggun kwe, at nen anini mbet-mbet wungge kenok perak, an maluk eeppaniyak koonggerak nogo abet aret mbarumunggun o.
8 Togop aret me, Aliku ALA enggaanom paga an kayeloman nimbirak wone koonogo pogoorak me, an maluk ambi eekirak noba wonage kenok, wo’neren kogoba wonage me, pani noorak lek o. Ata, nabuwa mba’nuk, kat nen aret noorogo panumunggun o.”

9 Yoge mbareegi, Yonatan nen, “Yagandak ti, togop abu lek o. An nogoba nen kat maluk eeppagarak koonggerak nogo neenu logonetak en, kat yokkenetak lek mbaken?”

10 Yoge mbareegi, at Ndawut nen Yonatan yoge logonet, “Kat kogoba yoremenggendak wone onggo, oone omaawi yokkege kenok, ta nen an yo’nirigin o?”

11 Yoge mbareegi, Yonatan nen Ndawut yoge, “Nimbirak penaame time nawok nduk omok o.” Yoge mbareegi, imbirak penaame aret nogogwaarak.

 12-13 Nogo nogogwaarik, at Yonatan nogo nen Ndawut yoge logonet, “An nogoba wonage me nage logominggirik, kat eeppagarak koonggerak nogo liippunuk, kat ambi eeppagarak lek op aret kenok, kat keenu a’nok nduk, ko’lu ilik, ko’lukwak a, oonegen yogondak yi ndak-ndak wone agago nappi woraagin o.
      Ndi, nogoba nen maluk eeppagarak mbake kage kenok perak, kagap ndakko’nok mbaganenok nduk, yokkiri woraagin mban. Yokkiri wage lek neenok ti, Aliku ALA nen an aret nooruwak o, yinuk, at Aliku Iterali inogoba Ala endage paga abet aret yokkigi o. Togop aret me, at Aliku ALA nen an nogoba aa’nduk imbirak wonagagerak nogo pogom kimbirak togop aret logowak o.

 14 Kimbirak togop aret logogin me, an kangga’lek awo neenik wonage neegak, at Aliku ALA nen yi aakumi ndi aakumi mbo piigeelik mondok-mondok inabuwa mbake menggi kwak, an togop aret nabuwa mbake,

 15 an napuri wigannaremenggaarak nogo mbo piiga’lek mondok-mondok inabuwa mbake, ndi, at Aliku ALA nen o nggween paga yime kinom wim mbanak menggendak nogo lek eerogo piige kenok kunduk, an abe’nake, eeke logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.

 16 Yoreegerak ti paga Ndawut apuri-ombowologwe nen at Yonatan ili yogo logowak nduk, at Yonatan nen Ndawut yoge logonet, “Wone yogoorak yi, taganogo punuk, an nenggaawak lek eerogo panugwi iinok, Aliku ALA nen kat kawim eeppiyamenggerak paga namee’nggo kat aret maluk eeppagago logowak o,” yinuk, wone abuk nggaruk togon mbanogo pereegwaarak.

17 Wone kumbuk mbanogo pereegwaarak nogo ti, at Yonatan iniki kunik eekkolage menggi kwak, at Ndawut iniki kunik wonage menggerak me, alom ti paga at Yonatan nen Ndawut ne ambinom kumbuk mbanuwak nduk, yoreegerak ti aret.

18 Ti yoge nagagerik, at Yonatan nen Ndawut yoge, “Ko’lu tut ngget penengge paga ninale’nggen nen laago nonggo logonet, kat kwi’ndak menggenom keebe lek keenok, At eebe ngge, yugun aret me,

19 ko’lukwak o kiyoma wone yi, iyaalok agagerak paga kumaarak wonagaginom nogome nage logomenggindik, yugum Etin ambo’me time to’nake wonage me,

20 an nen maale ne kenagan paga yugum ti, wake yuwak eraaninu namburogo nappunuk,

21 nayeloman yoge logonet, Maale namburik ti, wa nak o. Yoriminggirak nage logomenggerik, kwaarit nege kagak, Time lek o. Maale namburik ti, yime pa’nggwe wonage me, wonok omok o. Ari neenok, kat nen, At eenik menggerak Aliku ALA endage paga pilit lek abet aret yo’nege me, maluk ambi eeppaniyak lek op aret nagin kagi, mba’nuk, woraamunggun o.

22 Ndi, an nen wulaga nogo yoge logonet, Time lek o. Maale namburik nogo ti, aru pa’nggwe tayorogon time wonage o, yoge neenok perak, Aliku ALA nen, An o ena time nggwe nappanege, kagi, mba’nuk, time aret namunggun o.

 23 Ndi, kat nimbirak eeko logorak wone yogoorak nogo ti, kat yagandak inom, an yagarak inom, Aliku ALA enggaanom paga yogoorak me, at nen mban ninenggali wappinanege logokwak, mondok-mondok porogo logowok o,” yinuk, yoreegerak.

24-25 Yogo nogogwaarik, at Ndawut nogo iri’nggaame time kumaa’nari nagagerak kagak, tut ngget penenak laago noorak eyom panggoni wage mbareegi, aap endagembogut nogo mbi nawak nduk, at kwi’nage menggim obaane’me kobat eraaninu time kwi’nage, ndi, at Yonatan nogo Tawun engga loolo kwi’nage, ndi, aap Abenet nogo Tawun eeben abeenok kwi’nage, eereegwaarak kwe, at Ndawut kwi’nage menggim perak, tenak aret wonagagerak.

26 Tenak aret mbareegi, at Tawun nen iniki mbake logonet, “Ndawut yi, maluk ambi oba age nagaarik, lek aga’lek kenok, puk agaarak abet aret kagi o,” mbake nagagerik, ne ti eyom paga oone ambi yuulik puk agagerak kwe,

27 ko’lu laago lappunuk, nonggo logonet, Ndawut kwi’nage menggim tenak aret mbareegi, at Tawun nen aput Yonatan yoge, “At Itayi aput Ndawut nogo, o kobit inom, yogondak inom, ninom nawok nduk, waga’lek mban ti, nonggop nduk puk aga?”

28-29 Yoge mbareegi, at Yonatan nen Tawun yoge logonet, “Ndawut nen, An nowe-nawot o kota Mbe’lekem time Ala ake warogo wogogo logonet, nayonggo pegaarak me, nowe-nawot pegiya naakit nen, E, yo’niru o. Yo’nege mbaki, E o, yoge neenok, nagaarak me, alom ti paga kendagembogut kimbirak mbi noorak nduk, woroolik o,” yinuk, yoreegerak.

30 Yoge mbareegi, at Tawun anini ambik a’nuk, Yonatan mberege logonet, “Wone liirogon waganggeelik ya wukak aagaluk kat yi, Itayi aput kimbirak a’nuk, agan nege ti paga kat inom, kagalo inom, kineebe maluk eerogo pakop o.

31 At Itayi aput eenik wonage kagak, kat kendagembogut age, ndi, kabu’me piige logowam nggwok age, eerigin lek nogo kat keenggo’lek a? Togop aret me, an warikit nduk, eebe wonok niri woraawak nen, aap ambi nappiyet.”

32 Yoge mbareegi, at Yonatan nen wone onggo ogoba yoge logonet, “At nonggop nduk wariyak? At maluk nano eekerak?”

33 Yoge mbareegi, at Tawun nen Yonatan mondok warikit nduk, awooluwak paga wondep wureegerak. Wondep wureegerak ti paga at Yonatan nen, “Nogoba nen Ndawut abet aret wariyak mbake kagi,” yinuk, eenu agagerak.

34 At ogoba Tawun nogo nen enggali lek Ndawut meek eerogo pege paga, at Yonatan iniki wakkolage logonet, anini ka’luk aagi negen mi’nage nagagerik, tut ngget penenak ne ambi lakwi ti paga inom mbi noolik mbo punuk, wundeegerak.

35 Wungge nagagerik, ko’lu kuubondendok at Yonatan Ndawut imbirak wone mbaneegwaarak nogo, a’me lik yuwak nduk, wulaga mbuuluk ayeloman imbirak Ndawut iri’nggaame wonage me nogome aret nogo nogogwaarik,

36 at Yonatan nogo nen wulaga nogo yoge, “Maale namburogo nappege yi, mbe agan wa nak o.” Yoge mbareegi, mbe agan nage kagak, maale nogo obaga mbo namburogo nappereegerak.

37 Nappege mbareegi, at ayeloman nogo maale namburik wambeegim taa’nogo awo ari nage me, at Yonatan nogo nen oone nggwok paga yoge logonet, “Wulaga yi wae. Maale namburik nogo ti, o nda-anda aru time nappigirak nogo lek a?

 38 Time wonage me, puk arugun o. Mbet-mbet wa nak o.” Yoge mbareegi, ayeloman nogo nen maale nogo wonok ogoba Yonatan iri wagagerak.

39 At ayeloman nogo ti, “Yi nonggop nduk eeke?” mbarulik kwe, Yonatan Ndawut imbirak mban ineenu wonogogwaarak.

40 Maale nogo Yonatan iri wage mbareegi, Yonatan nen at ayeloman yoge, “Yigin maale yi, wonok kiyokan o kota time nak o.”

41 Yoreegerak wage kagak, Ndawut yugum lunik ambo’me o ame pa’- nggwe nen wundi wage nagagerik, Yonatan owagam endobanggun yindumbunuk, ne kenagan paga etenggen nggween paga wanduk yagak eeke nagagerik, imbirak linggik-kambuk yogo logonet, le yereegwaarak. Le yogo logonet, at Ndawut nogo perak, iniki abu puru agan nagak mban eeke mbareegi, le nggwok yereegerak.

42-43 Le ari mbareegi, at Yonatan nogo nen Ndawut yoge logonet, “Kat nimbirak niniki-kiniki kunik eeko logowok o, yinuk, at Aliku ALA endage kumbunuk, wone mbanggoorak nogo ti, at Aliku ALA enggaanom paga yogoorak me, at nen ninenggali wappinanege logokwak, kat inom, an inom, kat kapuri ndaganabemenggendak inom, an napuri ndaganabigin inom, mondok-mondok porogo logowok o,” yinuk, yogo nogogwaarik, Ndawut nogo ambime nage kagak, Yonatan nogo ame kota nogome wagagerak.
 20:15 2Tam. 9:1

21 NDAWUT NOGO O NOP LOGONET EEREEGERAK WONE
1At Ndawut nogo aap Ala unde endage Akimelek o Nop wonage me ka nagagerak. Ka nage mbareegi, at Akimelek nogo aganak nugirit ka wungge logonet, at yoge, “Kat aap ambi kinom lek kalik mban yime nonggop nduk wagan o?”

2-3 Yoge mbareegi, at Ndawut nen wone onggo Ala unde Akimelek nogo yoge logonet, “At ninowe endagembogut nogo nen ambi eeke logokit nduk, noba paninuk, yo’nege logonet, Kat unde eeppagagirak nogo eebe eeke logonet, aakumi ineenu eeppiyoorak mage o, yinuk, yo’negerak me, an yokkiriyak meek o. Ata, ninom eeriyak nawuri, O ndime ninom lambunuwok o, yinuk, inaa’nduk nappiigirak me, wogoroorak nduk, kat nano mendek wonage o? oroti 5 ilik, nano mendek ambi wonage kero, wo’niru o.”

4 Yoge mbareegi, at Ala unde Akimelek nogo nen Ndawut yoge, “An oroti wee’lek mendek ambi wonage abu lek kwe, oroti Ala ake pugu leenak mban wonage me, kawuri kumi inom lambunggulik kenok, wogora nanok nduk, wokkiriyak op aret o,” yoreegerak.

5 Yoge mbareegi, at Ndawut nen ari logonet, “Nit wim eeri wunggo logonet, kumi ninom lambungga’lek kagak, wim eeri nogo monggoorak me, yogondak ti, lambungga’lek aret ogoorik o. Wim ugun eeko logonet, nawuri ninom maluk ninoba lenggenak lek abu obeelom logonet, eeko monggoorak me, yogondak ti, ambi alik lombok eeriyak ninoba pinanegerak wonage me, nineebe abunuk maluk ninoba lenggenak lek obeelom aret ogoorik o.”

6 Yoge mbareegi, at Ala unde nogo nen oroti Aliku ALA wonage mbaruwak nduk, ake kii’me pugu leenak Aliku ALA awooliya wurik me enggaanom paga wonage nogo, waganogo alik me pege nagaatik, oroti ngget worarak obaane’me pege menggerak me, oroti wee’lek mendek lek kenok, kii’me alik me pugu nogo aret waganogo Ndawut wogoreegerak.

7 At Tawun aanggumi ndegeninako menggaarak inowe Tawun awot endage Ndowek awi Erom mendek nogo nen ambi eeriyak nduk, Aliku ALA awooliya wurik me nagagerak ti eyom paga time aret wonagagerak.

8 Ndi, at Ndawut nen Akimelek yoge logonet, “Nogoba o. At ninowe endagembogut nen wone eeriyak yo’negerak nogo koorok panggok ari mbaki, nawooluwak inom, neeginnomaale inom, li’luk eekko’nok lek we aret wagarak me, an wonok naakit nduk, tege wooluwak ilik, paloowi a, yime ambi wonage ilik, lek a?”

9 Yoge mbareegi, at Aliku ALA unde nogo nen Ndawut yoge, “Ti mendek yime wonage lek o. Ata, kat o Ela kobappaga time aap Pilitin mendek Nggoliyat wareegindak obaloowi nogo, yum agale warak epod wonage ambo’me taati yum paga perenogo pigirak ti mban aret wonage me, kat ti aret woorak mbakendak kenok, aret wamen o.” Yoge mbareegi, at Ndawut nen, “Paloowi togop mendek ambi wonage lek me, ti aret wo’niru o,” yoreegerak.

 NDAWUT O NGGAT WONAGAGERAK WONE
10 Ne ti eyom paga aret Ndawut nogo at Tawun nen wake kero, mbaganit aap o Nggat mendek inowe endagembogut Akit wonage me ka nagagerak.

11 Ka nagagerak me, it aap Akit awuri inom eekwi nogo nen inowe endagembogut nogo yogo logonet, “Iterali inowe endagembogut aap Ndawut yi aret nogo lek a? It kumi Iterali mendek nen ndawi kwirabik-kwirabok yogo logonet, Tawun nen ninawim apit negen inookerak kwe, At Ndawut nen inookerak nogo perak, ineenggi lingginiyak abu meek aret o, yinuk, ndawi anep pogo menggaarak nogo, at yi aret lek a?” yoreegerak.

 12 Wone yogwe nogo at Ndawut liippege nagagerik, iniki piirik logonet, aap endagembogut o Nggat mendek Akit eebe paga agabiti ambik agagerak.

13 Agabiti age mbareegi, at Ndawut nogo, it aakumi ti, inom wonage logonet, inenggaanom paga pilit-pilit kumili negen ari logonet, ambe amburu nggaru-nggaru amboro paga wangge kagak, tunggambe paga eenggabit kobo-kobo eeke kenok,

 14 at aap endagembogut Akit nogo nen awuri yorage, “Aap yi, kumili kunik kagak, liippega’lek logonet, nonggop nduk an nowagam wonok wogotak?
15 Aap kumili kunik an wonage me yime ambi wonage lek, yogonok, aap iniki mbanak yi, wonok wogotak ya? Aap yogobi mendek an name nimbirak logorak op mbakop?” yinuk, -yoragagerak.

22  NDAWUT NOGO O ARULAM NDOOME WONAGAGERAK WONE
21:1-6 Mat. 12:3-4, Mrk. 2:25-26, Luk. 6:3 21:6 Unde 24:5-9 21:9 1Tam. 17:51 21:11 1Tam. 18:7

1 Ti’nuk, at Ndawut nogo o Nggat mbo punuk, o Arulam ndoome time aret kumaa’nari nagagerak wonage me, at owe-awot inom, agalo-ogoba inom menggaarak inom, nen at time wonage inaruk konembunuk ka nogogwaarak.

2 Ndi, it aakumi wone ambi inoba age kenok, iniki piirik wonogwe nogo mendek inom, inanomat mbanak mendek inom, iniki ale-pale aago mendek inom, it aap togop mendek kero mban, ineebe lambunik empat ratus negen at wonage me kuwak ari nogo nogogwaarak iigak, at Ndawut nogo inowe a’nuk, wonagagerak.

3 Wonage logonet, ne ambi paga at Ndawut nogo ndoome nogome nen o Mowap yaga’lelo Mitapa nage nagagerik, aap Mowap mendek inowe endagembogut yoge logonet, “At Ala nen an eeriyak nombake nogo yo’niruwak nduk, tokkage neegak, an nagalo-nogoba kat kinom logorak piya woroorak nduk, yokkiri wagi o.”

4 Yoge nagagerik, wogoren aap endagembogut Mowap mendek owagam piya nanuk, ndo yugum pak wurogo pereegim nogome ari wagagerak wonage kagak, agalo-ogoba aap endagembogut nogo inom aret wonogogwaarak.

5 Wonogwe iigak, aap Ala nen yoge kagak yoraga endage Nggat nen Ndawut pekka nage nagagerik, yoge logonet, “Kat ndo yugum pak wurogo pereegim yime logogun o. Aakumi Yekura iname time nak o.” Yoge mbareegi, at Ndawut nogo eyonggaame o Keret time nagagerak.

TAWUN NEN ALA UNDE O NOP MENDEK INOOREEGERAK WONE
21:12 Nda. 56:1 21:13 Nda. 34:1 22:1 Nda. 57:1, 142:1 22:9-10 1Tam. 21:7-9, Nda. 52:1

6 At Ndawut awuri inom time wonogwe nogo, at Tawun konengge nagagerik, puut endage Nggibeya eyo tamarika alom me time awooluwak eenggime kwi’ndak logonet, at awuri inom eeko menggaarak nogo, owagam yendok-wandok aago wonogwe nogo yorage logonet,

7 “Kit aap Mbeniyamin mendek yi, kinaruk koneninip o. Aap Itayi aput ti nen yabu aago inom, anggur awi yarak inom, wokkiraagin mbakop? Kit aap ineegin warak ineebe seribu a, 100 a, inoweewi wim lenggangga logomunggup nduk, kit abok aret mippinagagin mbakop?

8 Alom ti paga kit abok aret kiniki ambit eeppunuk, an tebenogo paniyak nduk, eekwi nogo lek a? An naput Yonatan nen Itayi aput imbirak wone nggaruk togon kumbuk mbanggwi, ndi, yogondak Ndawut enaarak wonage nogo ti, an naput nen, Nogoba warenok nduk, enaarak logot o, yinuk, an lombok nayeloman inikime pege, eekerak nogo, an nabuwa nen yo’niriyak op aret kwe, yo’nega’lek ti, nonggop nduk, ogotik?”

9 Yorage mbareegi, aap Erom mendek endage Ndowek nogo, Tawun inom yabu eeko menggaarak inom mi’ndak taati wonage logonet, Tawun yoge, “At Ndawut nogo aap Akitup aput Akimelek ame o Nop nogome wagaarak me,
10  at Akimelek nogo nen Ndawut ake at Aliku ALA yoge nagaarik, mbi kambu inom, aap Pilitin mendek Nggoliyat obaloowi nogo inom, wogoge kagarak o,” yinuk, yoreegerak.

 11 Yoge mbareegi, aap endagembogut Tawun nogo nen aap Akitup aput Ala unde Akimelek nogo inom, owe-awot o Nop paga Ala unde wonogogwaarak nogo inom, woraawak nduk, wiirage mbareegi, abok aret at owagam wogo mbareegwa,

12 Tawun nen at Akimelek yoge, “Kat Akitup aput yi wae. Wone yokkege yi, karuk liirogon konenu o.” Yoge mbareegi, at Akimelek nen, “Yo’niru o, nogoba.”

13 Yoge mbareegi, Tawun nen at yoge, “An tebenogo panubagip nduk, at Itayi aput kimbirak kiniki ambit a’nuk, oroti inom, paloowi inom, wogoge, at ake Ala yoge, eekendak ti paga nimbirak eeke logorak eebi mba’nuk, o yogondak noorikit nduk, enaarak wonage ti, nonggop nduk, eekendak o.”

14 Yoge mbareegi, at Akimelek nen aap endagembogut nogo yoge logonet, “At Ndawut iniki kwi’ndak abu li’lak eeke menggerak togoti ambi it kinom eeke menggendak inenggela’- me wonage mbaken? At nogo ti, kat karugelo aret. Ndi, it karum waka inowe at aret me, kat kame menggaarak abok aret, At iya o, yinuk, endage tiyappugwi nogo lek a?

15 Ndi, an nen at ake Ala yogirak nogo ti, we yogondak yi mban eekirak mbaken? Lek o. Eeke minggirak aret me, wone alom yi agaarak nogo ti, an kayeloman neenggo’lek aret me, kat ninogoba kendagembogut nen kayeloman an inom, nowe-nawot inom, wone yi ninoba lenggenugun o,” yinuk, yoreegerak.

16 Yoreegerak kwe, aap endagembogut nogo nen Akimelek yoge logonet, “Lek o. Kat kowe-kawot kinom abok aret kinooriminggirak kambumunggup o.”

17 Ari nagagerik, awuri at arum waka koorok taati mi’ndak wonogwe nogo yorage, “Aap Aliku ALA unde yi nen Ndawut inom a’nuk, at eebe mbaganit nege nogo, ineenu logonet kwe, an yo’nugwi lek me, kit nen mondok aret inoo’nip o.” Yoragagerak kwe, at awuri nogo nen aap Aliku ALA unde mendek nogo inooriyak ineebi nen puk ogogwaarak.

18 Puk ogo mbareegwa, at Tawun nen Ndowek nogo yoge, “Kalik nen mban aret inoori omok o.” Yoge mbareegi, at Ndowek nogo wage nagagerik, inoorogo piyareegerak. Ne ti eyom paga inoorogo piyareegerak nogo ti, it aap yum agale warak epod yiriko menggaarak nogo ineebe 85 aret.

19 Inoorogo piige nagagerik, it aap Ala unde menggam o kota Nop nogome nage nagagerik, kumi-aap inom, wologwe-komologwe inom, elege awo yilak nunggwi inom, inaanggumi tapi-keledai inom, kambin-ndomba inom, apit tigitogon aret wooluwak paga inoorogo piyareegerak.

 20 Inoorogo piige kagak, aap Akitup ombooluk Akimelek aput Abiyatat nogo kole mbaganit at Ndawut inom a’nuk, nege logokit nduk, Ndawut ka nage nagagerik, yoge logonet,

21 “At Tawun nen it Aliku ALA unde abok aret inookerak o,” yinuk, Ndawut yoge mbareegi,

22 at Ndawut nen Abiyatat yoge logonet, “An kiniya nagarak nogo eyom paga at Erom mendek Ndowek time wonage nenegen kage nagarik, Aap yi nen aret
Tawun yorigin, kagi, mbakirak me, kat kagalo-kogoba inom, it inom menggaarak nogo inom, abok aret inookerak ti, aaninggin an noba aret wonage o.

 23 Togop aret me, aap kat kooriyak ari ti, an kunduk nooriyak aret ari me, nimbirak logonet, kagap ndarak logomunggun me, kagabiti mbarugun o,” yinuk, yoreegerak.

23 NDAWUT NEN AAKUMI KEKILA MENDEK INAGAP NDAREEGERAK WONE
1 Ne ambi paga aap ambi nen Ndawut yoge, “Aakumi Pilitin mendek o Kekila nogome wim nambuko logonet, gandum menenggo menggam anggen mbanak nogo abok aret kugun waganggwi iinok, yokkiri wagi o.”

2 Yoge mbareegi, at Ndawut nen at Aliku ALA yoge logonet, “An aap Pilitin mendek ninom wim namburi noorak op ilik, lek a?” Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen wone onggo yoge, “E o. Aakumi Kekila mendek inagap nda’nok nduk, it Pilitin mendek ti, kinom namburi nak o,” yoreegerak.

3 Yoreegerak kwe, it Ndawut awuri nen at yogo logonet, “Nit o Yekura yime logonet, ninookwi iyo, ninagabiti ambik mbakwi me, it aap wim nambuka Pilitin mendek ninom o Kekila wim namburi nogwe niinok ti, abunuk ninagabiti ambik ariyak me, noorak meek o,” yoreegwaarak.

4 Yogo mbareegwa, at Ndawut nogo Aliku ALA ambinom nggino yoge mbareegi, at Aliku ALA nen onggo yoge logonet, “Aap Pilitin mendek ti, an nen waganogo kineenggime pinagagin me, o Kekila time nanip o.”

5 Yoge mbareegi, at Ndawut awuri inom o Kekila unggwi nogo nogogwaarik, inom nambuko logonet, aap Pilitin mendek mondok iya lombok inoorogo piinok, inaanggumi kugun ko’nok wogwe, ndi, aakumi o Kekila mendek nogo inagap ndake, eereegerak.

 6 Aap Akimelek aput Abiyatat nogo mbaganit at Ndawut o Kekila wonage me ka nage logonet, yum agale warak epod nogo eenggime wonok nagagerak.

7 Ndi, “At Ndawut nogo o Kekila wonage o,” yinuk, aap Tawun yogo mbareegwa, at Tawun nen ari logonet, “Ndawut o kota tungga pak narak me unggwi nagaarak ti, at alik en keele maarogo negen pakerak me, at Aliku ALA nen nanonggwan aret neenggime panegerak o.”

8 Ari nagagerik, Tawun nogo nen at Ndawut awuri inom o Kekila wonogwe me, inoori nawok nduk, awuri wim eeka nogo, “Woraanip o,” yinuk, kuwak eeppiyareegerak.

9 Awuri kuwak eeppiinok, Ndawut wariyak koongge nogo, at Ndawut eenu age nagagerik, aap Ala unde Abiyatat nogo yoge logonet, “Yum agale warak epod nogo wonok omok o.”

10 Yoreegerak wonok wage mbareegi, at Ndawut nogo nen ari logonet, “Kaliku Iterali inogoba Ala wae. An kayeloman yime wonage neebe paga at Tawun awuri inom nen, O Kekila yime wogo logomenggaarik, o kota yi lek eerogo puurak, yegerak abet aret konenggirak me,

11 At Tawun woraagin, an kayeloman konenggirak nogo ti, abet aret wage, ndi, it aakumi Kekila mendek nen an neebe waganogo at Tawun eenggime pugwi, eerugun ilik, lek a? yinuk, Kaliku Iterali inogoba Ala kat nen an kayeloman yi, yo’nenok nduk, kin wokkeegi o.” Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Tawun nogo woraagin aret o.”

12 Yoge mbareegi, at Ndawut nen Aliku ALA ambinom yoge logonet, “It aakumi Kekila mendek nen an neebe inom, an nawuri inom, Tawun eenggime pugun ilik, lek a?” Yoge mbareegi, ne ambinom Aliku ALA nen wone onggo yoge logonet, “Kineebe eenggime pugun aret o,” yinuk, yoreegerak.

13 Yoge mbareegi, at Ndawut nogo awuri ineebe enam ratus negen inom o Kekila nogo mbo punuk, ambime nen ambime agak eerit nugu nogogwaarak. Ndi, Ndawut nogo o Kekila nen muk kole mbaganggerak, Tawun yogo mbareegwa, Tawun time wim eeri noolik puk agagerak.

 NDAWUT NOGO O TIP KARUME WONAGAGERAK WONE
14 Ndi, at Ndawut nogo karume yugum ambe nggaganak me inom, puut nggelok-nggobok yugum pak wurogo pit nagagim o Tip karume inom, nogome kumaa’narit nege me, at Tawun nen netik-netak Ndawut kwaarit-mberaarit nege nagagerak kwe, Ala nen Ndawut eebe waganogo Tawun eenggime puulik.

15 Ti eyom paga at Ndawut karume Tip o Korep nogome wonage me, “At Tawun nen kat kooriyak nduk kwaakkake agaarik o,” yogwi nogo konembunuk, wonage me,

16 at Tawun apuluk Yonatan nogo nen, “Ndawut iniki Ala oba panggombunuk logowak nduk, iniki eyak wappi na o,” yinuk, at Ndawut o Korep time wonage me ka nagagerak.

17 Ka nage nagagerik, Yonatan nen at Ndawut yoge logonet, “An nogoba Tawun nen pikkabi woraagin abu lek o. Kat nimbirak Iterali inarum logonet, kat kendagembogut keegak, an kat kabu’me logorak nogo neenu aret o. Ndi, nogoba Tawun kunduk, eenu aret me, kagabiti mbarugun o,” yinuk, yoreegerak.

 18 Yoge nagagerik, at Ndawut imbirak at Aliku ALA enggaanom paga wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanggo nogogwaarik, at Ndawut o Korep time wonage kagak, Yonatan nogo ame aret wagagerak.

 19 Ti’nuk, it aap Tip mendek ambi nen at Tawun o Nggibeya wonage me pekka wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “At Ndawut nogo o karume o ame pa’nggwe puut Akila yugum pak wurogo pereegim o Koret nit wonogwe me time kiraarak wonage me,

20 ninowe wae. Ne ndiyom paga piga noorak, mbake keenok, pigogo wokkiriyak nogo ti, nit ninobaalombok aret me, kat ninowe kendagembogut namunggun aret o.”

 21 Yogo mbareegwa, at Tawun nen it yorage logonet, “Kit nabuwa nombakotak me, at Aliku ALA ale’nggen kinoba pinagage logowak o.

 22 At aap ti, obaabut abu penenak lombok menggerak yo’nugwi me, at eebe nggeeme wonage? ndi, taamini nen inigen kogwe? eeko menggaarak nogo liippunuk, an yo’niri woraamunggup nduk, nanip o.

 23 At kumaa’narit nege menggim abok aret abu liippogo logomonggotik, wone lik togon wonok an yo’niri wogwe kiinok, an kit ninom nogo logomonggoorik, eebe wonage kenok, it aakumi Yekura ineebe ambik togon wonogwe inenggela’me iyok mugurok-magarok eerit pigaakit o,” yinuk, yoragagerak.

 24 Yorage mbareegi, at Tawun nogo peebi punuk, it iniyokan o Tip nogogwaarak. Ndi, at Ndawut awuri inom o karume nggwok nenaarogo pereegim o ame pa’nggwe o Mawon karume aap Yekura iname time wonogwe iigak,

 25 at Tawun awuri inom Ndawut kwaarit nugwi nogo Ndawut yogo mbareegwa, at Ndawut nogo yugum kole lunik karume o Mawon time puk ari nagagerak wonage me, at Tawun nogo konengge nagagerik, Ndawut mugurok o Mawon karume time aret nagagerak.

 26 Ndawut awuri inom puut abeenok time nggwe eraanu mbaganggwi, Tawun awuri inom puut ena peenok yime nggwe eraanu piginabuwok nduk panggo yi nogwe, eekwi iigak,

27 aap ambi nen yonggo Tawun wonage me wage nagagerik, yoge logonet, “Aakumi Pilitin mendek nen ninawinda mbanggwi me, nit mbet-mbet togon aret nawi o.”

28 Yoge mbareegi, at Tawun nen Ndawut mugurok nege nagagerak nogo mbo punuk, it aap Pilitin mendek inom wim namburuwok nduk, wagagerak me, ti eereegerak paga puut ti endage, Kole Mbaganggo Menggam o, yinuk, yogo nogogwaarak.

 29 Ndi, at Tawun nogo awuri inom wogwe iigak, aap Ndawut o time nen mbaganit o En-Nggeri  nage nagagerik, yugum pak wurogo pit nagagim ndo nogome kumaa’narit nege nagagerak.

24 NDAWUT NEN TAWUN WARULIK TEPPEREEGERAK WONE
23:18 1Tam. 18:3 23:19 Nda. 54:1. 24:3 Nda. 57:1, 142:1 24:6 1Tam. 26:11

1 At Tawun nogo aap Pilitin mendek inom wim nambuppunuk, ame wage mbareegi, aap ambi nen at yoge logonet, “At Ndawut o En-Nggeri karume time wonage o.”

2 Yoge mbareegi, at Ndawut awuri inom kwaaginabit nawok nduk, at Tawun nen aap Iterali mendek ineebe tiga ribu kuli leenogo wogonake nagagerik, wogoren puut endage Kambin Nggwiya Nugu Menggam, time wonogwe iyo, kwaaginabi nogogwaarak.

3 Puut paga ndomba anggenogo wurik me taati ndoome ambi wonage me, at Ndawut awuri inom ndoome time ari unggunuk, ilin me wonogwe iigak, at Tawun omayo mbooniyak nduk, unggwi nage nagagerik, mboongge me,

4 at Ndawut awuri nogo nen at yogwi, “At Aliku ALA nen, Kawim eeppuurak mbakendak nogo eeppege logonok nduk, keenggime pagagin o, yereegerak nogo yogondak nanonggwan yi aret aga o.” Yogo mbareegwa, Ndawut nogo mbawok aret Tawun wonage me wage nagagerik, ayum abo irip mbanogo waganeegerak.

5 Mbanogo waganeegerak ti paga at Ndawut iniki aaninggin age mbareegi,

6 awuri yorage logonet, “An nogoba yi, at Aliku ALA nen leenogo pege mbareegi, amburu eeppereegerak me, Aliku ALA nen leenogo mippereegerak kagak, an neenggi teeluk a’nuk, maluk eeppuurak mbake neyo, Aliku ALA nen non mbannake logowak o,” yinuk, yoragagerak.
 7 Wone ti yoragagerak paga at awuri nogo nen Tawun warulik teppereegwaarak. Teppogo mbareegwa, at Tawun nogo ndoome nen wundi wage nagagerik, nagagerak.

 8 Nage kagak, at Ndawut ndoome nen wundi wage nagagerik, oone nggwok paga Tawun yoge logonet, “Nogoba kendagembogut wae.” Yoge mbareegi, Tawun nen enegen ambo’me logurogon na’nari wage mbareegi, at Ndawut nen nggween paga wanduk yinuk, ayuk wureegerak.

9 Ayuk wuke nagagerik, Tawun yoge logonet, “Ndawut nen maluk eeppagarak ari o, yinuk, aakumi nen yokkugwi nogo, nonggop nduk konengge agandik?

10 Kat yogondak aret ndoome wonage keegak, at Aliku ALA nen kat keebe an neenggime panege mbaki, nawuri nen, Yogondak aret waru ubi! yo’nogo mbaka, an nen it yorage logonet, At Aliku ALA nen amburu eerogo mippereegerak me, neenggi teeluk a’nuk, nogoba wariyak lek o, yinuk, teppagagirak ti, keenu aru o.

11 Kooka’lek teppagage logonet, kayum irip mban mbuuluk mbanogo waganggirak neenggime wonage yi, pekket o, nogoba. An tebenogo pagakit nduk, koone taganit nage, an maluk eeppagage, eekirak noba wonage lek yum yi paga keenu aru o. Kat perak, an nooriyak nduk, mu’neren-ma’neren nege menggendak ti,

12 An maluk a, kat maluk a, at Aliku ALA nen mban ninowak loonigin o. Kat maluk eeppanege menggendak ti, onggo an neenggi paga nen maluk eeppagagin lek o. Ata, Aliku ALA nen aret eeppagage logogin o.

13 It aap inanggok nen wone laarogo yogo logonet, It aap maluk eeka nogo nen maluk aret eeko menggaarak o, yinuk, yogo menggaarak nogo ndak-ndak an nen neenggi teeluk a’nuk, kat maluk eeppagagin lek o.

14 An nggeewo kanggetak kwak, inabi pogom wonage neegak, kat aap Iterali inowe kendagembogut, ta kimbirak wim namburiyak nduk, wundi wage, aap ta mugurok-magarok nege, eeke agandik?

15 At Aliku ALA nen ninowak loongge, nawone mbanogo punuk onggo ndak-ndak eeppinanege, naana’le mbangge logonet, kat keenggime nen ndinogo nagap ndake, eeke logowak o,” yinuk, yoreegerak.

 16 At Ndawut nen wone nogo abok aret Tawun yoge mbareegi, at Tawun nen, “Kat naput Ndawut koone aret a?” Ari nagagerik, le oone nggwok paga yereegerak.

 17 Le ari nagagerik, Tawun nen Ndawut yoge logonet, “Kat nen abu obeelom mban eeppangge keegak, an yi, maluk lombok aret eekkabit nege me, kat abu obeelom aret keegak, an perak, maluk aret kagi o.

18-19 Aap inawim inom lambunggwi kenok ti, abu teppiigulik mondok aret inooko menggaarak kwe, at Aliku ALA nen neebe waganogo kat keenggime pagagerak kwe, an noorulik, Obeelom aret eeppagagirak, yogondak yo’negendak nogo ti, abet aret o. Abet aret me, kat yogondak eeppanegendak onggo at Aliku ALA nen aret wokkege logogin o.

 20 Ndi, kat abet aret aakumi Iterali inowe kendagembogut age, ndi, aakumi Iterali kabu’me piirogo mondok nu’lek aret wonage, eeke logomunggun nogo, an neenu aret me,

21 kat nen an napuri wigannaremenggaarak nogo, inenggaawak lek eerogo piige, ndi, an nowe-nawot inenggela’me nendage ki logorak nogo, lek eerogo pege, Eerigin lek o, yinuk, at Aliku ALA owak mbanogo yo’niru o.”

 22 Yoge mbareegi, at Ndawut nen, “Op aret yagan o,” yinuk, Ala owak mbaneegerak. Mbangge mbareegi, Tawun nogo ame iyokan wage kagak, at Ndawut awuri inom iniyokan yugum pak wurogo pereegim nogome aret unggwi nogogwaarak.

25 TAMUWEN KAMBEEGERAK WONE
1 At Tamuwen nogo kangge mbareegi, it aakumi Iterali mendek abok aret kuwak eeppunuk, aleenggu maako nogogwaarik, eebe wonok at ame Arama time nggween taambi nogogwaarak.

 Kwe Abigayin Eereegerak Wone

Ndi, at Ndawut nogo o Mawon karume time nagagerak.

 2-3 Nage nagagerik, wonage kagak, aap ambi awi Mawon anebunu Kalep mendek endage Naban. Ndi, at akwe endage Abigayin. Akwe Abigayin nogo eebe abu kigirikwe iniki warak lombok wonagagerak kwe, at ogonggelo Naban nogo perak, ogogun ambik obaabut mondok maluk aret wonagagerak. O Karemen time anggween nggwok eenggi warak lombok me, aanggumi ndomba tiga ribu kuli, ndi, kambin seribu kuli aret wonagagerak. Ne ti eyom paga ndomba ineeruwak mbangge me,

4 at Ndawut nogo o karume time logonet, “Aap Naban ndomba ineeruwak mbangge o,” yogwe nogo aruk konengge nagagerik,

5 wologwe tawe ineebe 10 o Karemen time nappiyaakit nduk, wone yorage logonet, “Kit aap Naban o Karemen wonage me nogo logomonggotik, yoriyak nogo yi o. At Ndawut nen, Wa, yokkege agaarik o.

6 Kat keebe li a’nuk kangge, kakwe kapuri kinom kineebe obeelom aret wonogwe, ndi, kamindik-kamendek ti, inaani amuni mbanak aret wonage, eeko logomunggup o.

7-8 Nit nogo kat kaanggumi ndegeninaka o Karemen time ninom wonogo logonet, kamendek ambi waganggwi, maluk ambi eeppiigwi, eerulik kat kayeloman mini ineenu me, abet aret yogwe iyaamunggun o. Yogondak kaanggumi ndomba ineeruwak mbangge konenggirak me, ndi, mbanggo logonet, kinale’nggen nen laago lakwi nogo, an nayeloman mini inom, kaput Ndawut an inom, ninabuwa nen nano mendek ambi wonage kenok, wo’niret o,” yinuk, wone eerogo nappiyareegerak.               

9 Eerogo nappiyareegerak nogo nogogwaarik, Ndawut wone agago nappiyareegerak nogo abok aret Naban yoreegwaarak. Yogo nogogwaarik, at Naban nen wone onggo yoraga’lek kenok, tokkogo nogogwaarak.
24:14 1Tam. 26:20
10 Tokkogwe me, Naban nen Ndawut awuri nogo yorage logonet, “O yime aap inayeloman mini apit aret inogobamini mbo piinok, mbaganit nogwe me, at Ndawut ti, ta? Ndi, Itayi apuluk ti, ta?

11 An nagi inom, nambi oroti inom, nayeloman mini ndomba ineeruwak mbanggwi inake warogo pigirak inom, waganogo it aap an neenggo’lek mendek o ngga nen wogwe iinok, wogoroorak op mbakop?” yinuk, yoragagerak.

12 Yorage mbareegi, at Ndawut awuri nogo iniyokan at Ndawut wonage me wogo nogogwaarik, aap Naban nen wone yereegerak nogo Ndawut mbinuk-mbenak eerogo yoreegwaarak.

13 Yogo mbareegwa, at Ndawut nen awuri yorage logonet, “Kinalitak lombok kinobaloowi awina yonggoppunuk, kinobate paga nggerenggolaanip o.” Yoragagerak nggerenggologo mbareegwa, at kunduk togop aret nggerenggolage nagagerik, awuri ineebe dua ratus yi mendek ndi mendek arum logowak nduk, piinok, ineebe empat ratus Ndawut inom aap nogo wonage me nogogwaarak.

14 Aap Naban nen Ndawut awuri wone yoragagerak nogo Ndawut yori wogwe iigak, Naban ayeloman ambi nen Naban akwe Abigayin nogo yoge logonet, “At Ndawut karume logonet, ninogoba, Wa, yoruwak nduk, awuri nappiya wagaarak kwe, at ninogoba nen miyuk-meya eerogo piige kagarak o.

15 O karume tena’me time ninom wonogwe niigak, maluk ambi eeppinanggwi, ninamendek ambi waganggwi, eerulik abu obeelom aret eeppinanggo logonet,

16 nit ninaanggumi ndomba-kambin ndegeninakwi niigak, o liingge-kii’me it nen pak wurik negen eerogo pinaninuk wonagaarak me,

17 nano eeruwi o? At ninogoba yi, amiya maluk ogogumbuk me, nit ninogoba ninom monggoorak nogo, ninom maluk ninoba age kero, kat ninagalo ninake ngge eeriyak kiniki koonu o,” yinuk, yoreegerak.

18 Yoge mbareegi, at kwe Abigayin nogo elaambirik logolik mbet-mbet aret mbi oroti dua ratus wagangge, ndomba agabolo paga yiiwak ogobakkigirik anggur amburu toolak mbere wagangge, ndomba 5 larak wagangge, gandum worarak aaninggin 17 wakkagak wagangge, anggur anggen woloonak longgo warak 100 wagangge, eyo wuli anggen woloonak longgo warak dua ratus wagangge, eerogo keledai inamborowak paga nippege nagagerik,

19 ayeloman yorage logonet, “An mukkiren kinambo’me woraakit nen kit kinaa’nduk wonok nogo logonip o,” yinuk, yoragagerak wogwe iigak, ogonggelo Naban yoga’lek logonet, inambokan aret wagagerak.

20-22 Kwe Abigayin nogo keledai amborowak paga kwi’ndak wage nagagerik, puut ambi paga wambi wage kagak, at Ndawut nogo awuri inom puut ene paga wambi nogo logonet, awuri wone yorage, “Aap yi, o karume time at mendek ambiriluk ambi kobak arukwak, liirogon arum logonet, obeelom eeppege nagarak nogo, onggo negen maluk eeppanege me, an eeppege nagarak nogo ti, we aanom warogo aret eeppege nagarak kagi o. Togop aret me, an nen at Naban inom menggaarak aap ambiriluk ambi teppega’lek tigitogon inooriyak aret me, inooka’lek neegak, oonegen wundi wage kenok ti, Ala nen an aaninggin alik negen noba panukwak, inoori nawi aret o.” Agan wambi nogwe me,

23 kwe Abigayin nogo aap Ndawut enegen kage nagagerik, imbirak lambumbunuk, keledai amborowak paga nen mbet-mbet wangge nagagerik, Ndawut abu’me etenggen nggween paga wanduk yinuk,

24 Ndawut yoge logonet, “Ai, nogoba. An kayeloman wone yokkege yi, liirogon konenu o. Wone agaarak nogo ti, an noba aret aruwak o.

25 At Naban nogo ti, obaabut abu maluk me, yegerak liippuurak ti mage o, nogoba. At endage ti, Wi Yuundurak, aret me, endage ndak-ndak wi negen aret agan nege menggerak. Ndi, an nogo, nogoba kat kawuri nappiigendak nogo, an kayeloman nenegen abu iyoolik o.

26 Togop aret me, Maluk eeppagagerak onggo eeppiyaakit, koongge logonet, aakumi inamiya wunabu kwak, at Aliku ALA nen non mbambagagaarak me, it kawim inom, it kat nogoba maluk eeppagarak mbakwi nogo inom, at Naban kwak aret logowak o, yinuk, kat keegak, at eenik menggerak Aliku ALA endage kumbunuk yagi o.

27 Ndi, yi mendek ndi mendek kat nogoba kake an kayeloman wonok wagarak yi, it aap kinom wonogwe yi, wogorage,

28 ndi, an kayeloman maluk eeppagagirak nogo mari eerogo panege, eeru o. Kat nen at Aliku ALA awim eeke menggendak me, kat nogoba kapuri ndaganabemenggaarak kinom Iterali mondok unde wogonako logomunggup nduk, Aliku ALA nen aret eeppagagin o. Togop aret me, kat kangga’lek keenik logonet, maluk eeka’lek obeelom mban aret eeke logomunggun o.

29 Aap ambi nen kat kooriyak nduk, mukkeren woramenggerak kwe, aap ambi amendek nggerenogo kumaappatinuk menggi kwak, yi aap ndi aap iigak, at Aliku kogoba Ala nen togop aret kumaappaganuk wonage, ndi, aap ambi yugum keele paga nabembunuk, namburogo nappege menggi kwak, kawim togop aret mugogo nappiige, eeke logogin o.

 30 At Aliku ALA nen yi mendek ndi mendek obeelom eeppagarak yokkegerak nogo, kat nogoba abu ndak-ndak aret eeppagage, ndi, it Iterali inowe kendagembogut logonok nduk, mippagage, eeke mbaremenggi,

31 kat nogoba kiniki mbake logonet, Alom lek kagak amiya wumbege, maluk eeppanegerak nogo onggo eeppiige, eerulik me, niniki aaninggin nen puru agago wonage lek tayenak aret agarik o, yinuk, mbake logomunggun o. Ndi, at Aliku ALA nen obeelom eeppagage kenok, an kayeloman yi, noba abe’nake logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.

32 Yoge mbareegi, Ndawut nen kwe Abigayin nogo yoge logonet, “O yogondak yi paga at Aliku aakumi Iterali inogoba Ala nen kat nimbirak lambuniyak nduk, nappagi wagaarak me, Aliku ALA wa, yogi o.

33 Aakumi inamiya wumbiige, ndi, maluk eeppanegaarak onggo eeppiige, eerit nage neyo, kiniki warak lombok nen o yogondak yi paga pi’nakendak me, Aliku ALA ale’nggen koba pagage logowak o.

34 Kat yogondak mbet-mbet nimbirak lambuni woranetak lek nen, aap Naban inom wonogwe nogo aap ambiriluk ambi teppega’lek tigitogon aret inooppunuk, wonage neegak, o aret wee’netak o. Ndi, an nen kat kunduk, kooke neyo, at eenik menggerak Aliku Iterali inogoba Ala nen non mbambanegerak nogo endage paga abet aret yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

35 Yoge nagagerik, at kwe Abigayin nen yi mendek ndi mendek wonok wagagerak nogo, wagangge nagagerik, at yoge logonet, “Wone yo’negendak nogo konengge nagarik, abu aret waganggirak me, kagabiti mbaka’lek kiniki ugun aret kame nak o,” yoreegerak.

36 Yoge mbareegi, kwe Abigayin nogo iyokan ame nage nagagerik, at Naban nogo aap endagembogut logonet, laago nggwok lako mengga kwak lappunuk, anggur amburu toolak nenok, kumili kuneegerak wiganinuk nege me, kwe nogo ka nage nagagerik, wone ambiriluk ambi at Naban yoga’lek kagak o aret weereegerak.

37 Ko’lu kuubondendok aap Naban nogo aap iniki age mbareegi, akwe nogo nen wone Ndawut yereegerak nogo inom, at eereegerak nogo inom, abok aret Naban yoge mbareegi, iniki apit a’nuk, eebe nugut lek yugum pogom agagerak wonage kagak,

38 nogo 9 yippunuk, ko’lu at Aliku ALA nen wake mbareegi, aret kambeegerak.

39 At Naban kambeegerak nogo Ndawut aruk konengge nagagerik, ari logonet, “At Naban nen miyuk-meya eerogo panege mbaki, warikit nduk, eeke neegak, Aliku ALA nen pi’nake nagaarik, naana’le mbangge logonet, at maluk eeppanegerak nogo onggo iniki nen aret wakkolaawak nduk, eeppegerak me, at Aliku ALA endage tiyappege agarik o,” yereegerak. Ari nagagerik, at Ndawut nogo nen kwe Abigayin kolaakit nduk ayeloman mini yonggo nappiyareegerak.

40 Nappiyareegerak o Karemen unggwi nogo nogogwaarik, Abigayin yogwi, “Ninagalo wae. At Ndawut nen kat at wokkaburak nduk nappinani wagaarak me wokkabi wogo o.”

41 Yogo mbareegwa, at kwe Abigayin nogo nen mi’na’nuk, inabu’me etenggen nggween paga wanduk yinuk, yorage logonet, “An yi, nogoba Ndawut ayeloman aret me, kit at ayeloman mini kiniyok kooriyak nduk, aret agarik o.”

42 Yorage nagagerik, mbet-mbet amendek kolage nagagerik, keledai amborowak paga kwi’nage mbareegi, ayeloman mini komologwe ineebe 5 at ndegenit wogwe iigak, at Ndawut nen yonggo nappiyareegerak nogo, inom aret wogo mbareegwa, kwe nogo Ndawut aret kolagagerak.

43-44 At Tawun nogo nen apuluk Mikan Ndawut akwe nogo ndinogo aap o Nggalim mendek Layit apuluk Paliti wogoge mbareegi, at Ndawut kwe o Yiteren mendek endage Akinowam aa’nduk waganeegerak wonage me, kwe Abigayin nogo inom aret kolagagerak.

26 NDAWUT NEN NE AMBINOM TAWUN WARULIK, TEPPEREEGERAK WONE
          25:44 2Tam. 3:14-16 26:1 Nda. 54:1. 26:11 1Tam. 24:6
1 Ne ambi paga it aap Tip mendek nen Tawun o Nggibeya wonage me, wogo nogogwaarik, at Tawun yogo logonet, “At Ndawut nogo o karume nakkagak puut Akila time kumaarak wonage o.”
2 Yogo mbareegwa, at Tawun nogo mbet-mbet aret aakumi Iterali mendek wim nambuka kero ineebe tiga ribu leeninake nagagerik, Ndawut kwaaruwok nduk, wogoren o Tip karume time wambi nogo nogogwaarik,

 3 o karume nakkagak puut Akila tu ambet paga taati inawooliya wuppatinuk wonogwe iigak, at Ndawut nogo o karume time aret wonagagerak. Wonage logonet, Tawun awuri inom mugurok nogogwaarak karume wonogwe konengge nagagerik,

4 “Tawun awuri inom abet aret wagaarak wonogwe ilik?” yinuk, inigen lomboppiyaawak nduk, nappiya wagagerak wogo nogogwaarik, abet aret wonogwe iinok, Ndawut yori nogogwaarak.

5 Yori nogo mbareegwa, at Ndawut nogo Tawun awuri inom inawooliya wuppunuk wonogwe me, enegen wu’ nari wage nagagerik, at Tawun inom, aap Tawun awuri ineegin warak inowe aap Net aput Abenet nogo inom, ooliya oolo wurik me time windak iigak, it aap ineegin warak nogo, inawooliya endekem yendok-wandok wurik me wonogwe iyareegerak.

 6 Iige nagagerik, at Ndawut nen aap o Ket mendek endage Akimelek inom, kwe Teruya aagaluk aap Yowap oreeluk Abitayi inom, yorage logonet, “At Tawun awooliya wurik me ta nimbirak wambi noorak?” Yorage mbareegi, at Abitayi nen, “An nimbirak aret wambi nawok o.”
7 Yoge mbareegi, oonikiya at Ndawut imbirak Tawun awuri wim nambuka inawooliya wurik me time wambi wogo nogogwaarik, at Tawun awuri nogo inawooliya yendok-wa
ndok aago endekem nggwe wurik iigak, at Tawun awooluwak nogo anobak me yindumbunuk, awooliya oolo wurik me nogo yege kagak, Abenet awuri inom yendok-wandok eeppunuk, nogo yugwi,

8 iigo nogogwaarik, at Abitayi nen Ndawut yoge, “Ala nen kat kawim o yogondak oonikiya yi paga keenggime pagagerak me, an nawooluwak yi paga eebe ne mbere lek ne ambit mban nggween inom mondok polok togon warikit nduk yo’niru o.”

9 Yoreegerak kwe, at Ndawut nen ari logonet, “At Aliku ALA nen leenogo piige kenok amburu eeppiigaatak aap ambi nen wake kenok, aaninggin oba arigin lek ti lek, arigin aret me, wariyak mage o.  

 10 At anggok a’nuk kambigin ilik? Wim eeke me warugun a? At Aliku ALA nen mban eeppigin, abet aret mbake logonok nduk, at eenik menggerak Aliku ALA endage kumbunuk, yokkigi o.

 11 Togop aret me, at Aliku ALA nen leenogo pereegerak amburu eeppugu nogo, an nen wake neyo, Aliku ALA nen non mbambanege logowak o. Awooluwak inom, agiiwak inom, anobak me wonage nogo, ti mban waganggo logomonggoorik, nawok nduk, waawok o.”

 12 Yoge nagagerik, at Ndawut nen Tawun awooluwak inom, agiiwak inom, anobak me wonage nogo wonok nagagerak. Ndi, wonok nagagerak nogo ti, Aliku ALA nen Tawun awuri inom nogo pili yuwak nduk, eeppiyareegerak me, it ambi nen ineenik ogwe, inigen kogwe, ineenu ogwe, eerulik aret o.

 13 At Ndawut nogo Tawun awooluwak inom, agiiwak inom, wonok o kobappaga wunda nanuk, puut ogobak paga tayorogon taati puk ari nage nagagerik,
 14 Tawun awuri wim eeka inom, aap Net aput Abenet inom, oone nggwok paga yorage logonet, “Abenet wae. Kat an noone konengge agandik ilik, lek a?” Yoge mbareegi, at Abenet nen, “Kat ta nen aap endagembogut i’mbanege agandik o?”

15 Yoge mbareegi, at Ndawut nen onggo yoge, “Abenet wae. Kat aap aret nogo lek a? Ndi, Iterali inenggela’me nen abu wakaa’ngget kat kokwak ta o? Togop aret kwe, kat
nonggop nduk kowe endagembogut liirogon arum warulik eekendak? Aap ambi kat kowe endagembogut wariyak nduk, oonikiya kinawooliyana unggwi wage kagandak ilik, lek a?

16 At Tawun awooluwak inom, agiiwak inom, anobak me wonage menggerak nogo wonage ilik, lek a? Pekket! At Aliku ALA nen leenogo pereegerak amburu eeppugu kogoba nogo, arum logonok nduk mippagagerak kwe, liirogon arum logolik ti, maluk aret eekendak me, kat kawuri kinom aret kinagap mbugunggologotak abet aret mbarenok nduk, at eenik menggerak Aliku ALA endage kumbunuk, yokkigi o.”

17 At Tawun nogo Ndawut oone ari aret konengge nagagerik, “Kat naput Ndawut koone aret a?” Yoge mbareegi, at Ndawut nen Tawun yoge logonet, “E o, nowe kendagembogut. Ti an noone aret o.”

18 Ari nagagerik, “An maluk nano eekirak. Ndi, maluk ngge eeriyak koongge me, an kayeloman mu’neren-ma’neren nege agandik?

19 Nowe kendagembogut an kayeloman noone yokkege yi, konengge logot o. At Aliku ALA nen aret an nooriyak nduk, wone kinikime pege kenok, at Aliku ALA ake warogo wogoge obari ogobak me nage kenok, iniki yanggok yuwak nduk, warogo wogoru o. Ndi, aakumi nen nooriyak nduk, wone kinikime mambugwi iinok perak, Ala obaane’me kugi eerit nogwe nogo, Kinom aret eerit nage logot o, yinuk, yogwe ti paga at Aliku ALA yate kwak nggween mbanak wo’nireegim nogome nen mugogo wumbanugwi me, Aliku ALA nen it aret pulunogo piyaagin o.

20 Togop aret me, aap ambi towe wonde wariyak nduk, eyonggaame puurom kwaarit nege menggi kwak, an nggeewo abi kwak neegak, kat aakumi Iterali inowe kendagembogut nen aret nooriyak nduk, kwaa’nabit nege me, namiya nggween paga nda wambuurak lek o. Ata, Aliku ALA awooliya wurik me enggaanom paga aret wambuwak o,” yinuk, yoreegerak.

 21 Yoge mbareegi, at Tawun nen ari logonet, “Ai, Ndawut naput o. An eekkabit nege nogo ti, wi negen maluk lombok eekkabit nege abet aret kagi o. Kat oonikiya yi aret nooriyak kwe, Nogoba me, wariyak meek o, nomba’nuk, teppanegendak me, an nen peebi koorigin lek aret me, niname nawok o.”

22 Yoge mbareegi, at Ndawut nen yoge logonet, “Kat kawooluwak wonage yi, wa lagi woraawak nduk, wulaga ambi nippi lagi mok o.

23 It aap abe koonak li’lak eeko menggaarak kero, at Aliku ALA nen onggo obeelom eeppiige menggerak me, at Aliku ALA nen oonikiya yi paga kat keebe waganogo an neenggime panegerak kwe, At Aliku ALA nen leenogo pereegerak amburu eeppugu me, yinuk, an koorulik teppagagirak o.

24 O yogondak yi paga an nen, Nogoba aret me, yinuk, kat koorulik keenik teppagagirak ndak-ndak, an maluk noba age kero, at Ala nen, Naput aret me, yinuk, nagap ndarogo nili yuwak o,” yoreegerak.

25 Yoge mbareegi, at Tawun nen Ndawut yoge, “Naput o. Ala ale’nggen koba logogin o. Ale’nggen koba pemenggerak paga abok aret eerit nage keegak, a’me nggilik-nggelok arit nage logogin o,” yinuk, yoreegerak. Yoge mbareegi, at Ndawut nogo nage kagak, at Tawun nogo ame aret wagagerak.

27 NDAWUT NOGO AAP PILITIN INOM WONAGAGERAK WONE
1 Tawun ame wagagerak wonage kagak, Ndawut iniki koongge logonet, “Ne ambi paga at Tawun nen nenggaawak lek eerogo panigin aret me, Iterali inenggela’- me kwaa’nabit nege logonet, pi’nake kero, an mbaganit it Pilitin iname naminggirak ninom wonage neegak, op aret logogin,” mbake nagagerik,

2 at Ndawut nogo awuri ineebe enam ratus inom o kota Nggat mendek inowe endagembogut aap Mowak aput Akit wonage me ka nogogwaarak.

 3 Ka nogo nogogwaarik, Ndawut awuri nogo inalitak inakuwi-inapurilogwe inom, at Ndawut nogo akuwi mbere ambi Yiteren apuluk Akinowam, ndi, ambi aap Naban togwe waganeegerak kwe awi Karemen mendek Abigayin nogo imbirak inom, o Nggat aap Akit inom time aret ye mbambatinuk, wonogogwaarak.

4 “At Ndawut mbaganit o Nggat time nagaarak o,” yinuk, Tawun yoreegwaarak mendek, mugurok noolik puk agagerak.

5 Ti’nuk, at Ndawut nen aap Akit nogo yoge logonet, “An kayeloman o kota abe kat unde menggenom yime nimbirak nonggop togon logorak? Meek aret me, kat nabuwa nomba’- nuk, an logorak o kota mbuuluk nggween kobappaga ambi wonage kero, kuli mbanogo wo’niru o.”
 6 Yoge mbareegi, ne ti eyom paga aret aap Akit nen o tini Tikalak nogo at Ndawut aret kuli mbanogo wogoreegerak. Wogoreegerak me, o ti, it Yekura mendek aap inendagembogut kero, unde ogogwaarak yogondak kuli wonogwe o.

7 Ndi, at Ndawut nogo it aap Pilitin mendek inanggween paga time wonage kagak tahun ambit eeppunuk, tut kenagan peneneegerak.

8 It aakumi Nggetut mendek inom, Nggiriti mendek inom, Amalek mendek inom, it aap inanebunu ti mendek ti, maan o Tiyut kuli nen nok-nok, o Metit kuli inawi nenaarogo wuppatinuk wonogwe nogo, at Ndawut awuri inom inawi paga kwi’nari unggunuk, ineebe inoorogo piinet nogo nagaatik, inamendek ndinggologo nogogwaarak.

 9 Ti eerit nogo logonet, aap inom, kumi inom, ineenik ambi teppiigo logolik tigitogon inooko logonet, inaanggumi tapi-ndomba inom, keledai-unta inom, inayum inom, apit aret waganggo nagaatik, iniyokan aap Akit wonage me ka wogo nogogwaarak.

 10 Ka wogwe iinok, at Akit nen Ndawut yoge, “O yogondak nggeeme yigirogo piinok, wagan?” Yoge kenok, at Ndawut nen, “Karume nggwok o ame pa’nggwe aakumi Yekura iname a, karume nggwok aakumi Yeramen mendek iname a, karu nggwok aakumi Keni mendek iname a, nogome yigirogo piinok, wagi o,” yinuk, yoge nagagerak.
11 Ti eerit nege logonet, “Aap ambi eenik teppege neenok, at nen ninabok wonok o Nggat time yora nookwak,” mba’nuk, aap inom, kumi inom, ambi teppiige logolik tigitogon inooke nagagerak. At Ndawut aakumi Pilitin mendek inom logonet, togop aret eeke nagagerak.

12 At Ndawut nen togop aret yori wagak eeke kenok, at Akit iniki mbake logonet, “At Ndawut anebunu Iterali mendek nogo nen Ndawut eerit nage paga mondok ineebi ombako logonet, ogole yogwe me, at Ndawut ti, an nayeloman mondok-mondok aret logogin kagi,” yinuk, eerit nage logowak nduk, oba pereegerak.

28 TAWUN NEN KWE KUGI WIIRAGA O ENDOT WONAGE ME, YORI
     NAGAGERAK WONE
1 Ne ti eyom paga it aap ineegin warak Pilitin mendek nogo Iterali inom wim namburiyak nduk, li’luk eeko mbareegwa, at Akit nen Ndawut yoge, “Kat kawuri inom, an nawuri inom, lambumbunuk, Iterali ninom wim eeri noorak aret mbake logot o.”

2 Yoge mbareegi, at Ndawut nen, “Nambukwi paga mban an kayeloman eeke neyaamunggun o.” Yoge mbareegi, Akit nen onggo ari logonet, “Ti kenok, kat nen neebe narum mondok logonok nduk, mippagagi o,” yoreegerak.

3 At Tamuwen nogo kangge mbareegi, it aakumi Iterali mendek abok aret at ame lombok o kota Arama time aret nggween taambugwi, ndi, at Tawun nen it aakumi tili pagangga inom, aakumi inogoma wiiraga inom, Iterali inenggela’me nen mugogo wumbiige, eereegwaarak kagak,

4 ne ambi paga it aap Pilitin mendek nen wim eeruwok nduk, o Tunem koorok time inawooliya wukkola wogo mbareegwa, at Tawun kunduk awuri Iterali mendek abok aret kuwak eeppiige nagagerik, puut Nggilobowa time aret inawooliya wukkola nogogwaarak.

5 Wuppunuk logonet, at Tawun nogo aakumi Pilitin mendek ineegin warak nogo enegen iige nagagerik, agabiti nen aganak ambik wareegerak.

6 Wake mbareegi, at Tawun nen, “At Aliku ALA ambi yo’niruwak,” mba’nuk, nggino yoreegerak kwe, at Aliku ALA nen onggo abi paga inom, yugum Urim paga inom, aap Ala nen yorage kagak yoraga paga inom, wone ambi abu yorulik.

7 Yoga’lek mbareegi, at Tawun nen awuri inom eeko menggaarak nogo yorage, “Kwe ambi aakumi inogoma wiiraga owagam ka nage neenok, at nen wone ambi yo’niruwak nduk, kwaari nanip o.” Yorage mbareegi, it nogo nen, “Kwe inogoma wiiraga ti mendek ambi o Endot wonage o,” yoreegwaarak.

8 Yogo mbareegwa, at Tawun nogo aakumi yelok kookwak nduk, mbogoyum alik mendek yippunuk, oonikiya aret aap mbere inom kwe nogo ka nogogwaarak. Ka nogo nogogwaarik, at Tawun nen kwe nogo yoge, “An nen aap ambi endage ari neenok, kat kagugi nen kin eeppi woraawak nduk, wiiru o.”

 9 Yoge mbareegi, kwe nogo nen Tawun yoge logonet, “At Tawun nen eekerak nogo kat keenggo’lek a? It aap tili pagangga inom, aakumi inogoma wiiraga inom, lek eerogo piyareegerak nogo keenu aret kwe, pagi ta’na pugume wake menggi kwak, an nooriyak, mba’nuk, nonggop nduk, eeke agandik?”
10 Yoge mbareegi, Tawun nen at yoge logonet, “Kat yi eeke paga, Aaninggin ambi noba arigin mondok lek, abet aret mbarenok nduk, at eenik menggerak Aliku ALA owak o,” yinuk, kumbuk mbaneegerak.

11 Kumbuk mbangge mbareegi, kwe nogo nen, “Kat kake ta ogoma wiiri?” Ari mbareegi, Tawun nen, “Tamuwen aret neya woraawak nduk, wiiru o.”

12 Yoge mbareegi, wiireegerak kin age mbareegi, kwe nogo nen at Tamuwen aret enegen kage nagagerik, oone nggwok paga Tawun yoge logonet, “Kat Tawun aret kagak, nonggop nduk nambokan laganggendak?”

 13 Yoge mbareegi, at endagembogut Tawun nen kwe nogo yoge logonet, “Kagabiti mbarugun o. Kat kenegen ngge kage agandik?” Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Kugi ambi nggween enoona nen wundi wage kagi o.”

14 Yoge mbareegi, Tawun nen, “Enete nonggop negen kagan?” Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Aap anggok iluk me, ayum nggorek yirik wundi wage kagi o.” Ari mbareegi, at Tawun nen, “Ti Tamuwen aret kagi,” mbake nagagerik, endobanggun yindumbunuk, etenggen wanduk nggween paga ngginnagagerak.

 15 Ngginnage mbareegi, at Tamuwen nen Tawun yoge logonet, “Kat nonggop nduk, Keebe kin aru, yinuk, wii’nege logonet, piya’nake agandik?” Yoge mbareegi, at Tawun nen Tamuwen yoge logonet, “Ala nen an mbo panege mbaki, aakumi Pilitin mendek ninom wim nambukwi paga an niniki ma’nagagerak wonage logonet, it aap Ala nen yorage kagak yoraga paga inom, nabi paga inom, yo’niruwak nduk, yogitak kwe, yo’nega’lek mban kenok, nogoba kat nen an eeriyak yo’nenok nduk, wiigigirak o.”

16 Yoge mbareegi, at Tamuwen nen yoge logonet, “At Aliku ALA kimbirak kawim keenok, mbo pagareegerak kagak, an nonggop nduk kin wo’nege agandik?

 17 Aliku ALA nen, Aap Tawun ndogop eeppigin o, yinuk, yo’nege mbareegi, yokkireegirak nogo ndak-ndak, eeppagage logonet, kat kendagembogut logonet, aakumi Iterali inarum menggendak nogo, muk ndinogo koreeluk Ndawut aret wogoreegerak o.

 18 At Aliku ALA anini kani kunik negen age logonet, Aakumi Amalek mendek ndogop inoba piyaagin o, yinuk, koonogo yokkereegerak nogo konengga’lek mbo pereegindak ti paga Aliku ALA nen o yogondak eeppagage yi aret o.

19 At Aliku ALA nen kat inom, aakumi Iterali mendek inom, abok aret waganogo aakumi Pilitin mendek ineenggime piyamenggerak paga, ko’lu kat Tawun nogo kapuri kinom kinogoma an wonage me ninom aret wonogwe kiyaagin o. Ndi, it kawuri ineegin warak kunduk, togop mban ineenggime piyaagin o,” yinuk, yoreegerak.

20 Ne ti eyom paga o kuubondendok nen nok, oonikiya kuli, at Tawun nogo mbi abu noolik me, eebe lebenak eereegerak wonage me, at Tamuwen wone yoge nogo, aruk konengge nagagerik, agabiti nen kweyak togon nggween paga oone ndu ngginnagagerak.

 21 Ngginnage nagagerik, at Tawun ogut nggigik togon wungge logonet, iniki ma’nagagerak wonage kwe nogo enegen kage nagagerik, yoge logonet, “Nogoba wae. An kayeloman yi, eeriyak nggino yo’negendak nogo konembunuk, neenik nili yikkoloolik kat kake aret eekirak me,
22 an kayeloman noone yokkege yi, konenu o. Mbi nengge logomenggendik, komaawi eekko’nok kat noorak mbakenom time aret nanok nduk, mbi ambi wokkiriyak op aret ilik?”

23 Yoreegerak kwe, at Tawun nogo nen, “Mbi noorak neebi o.” Ari kagak, kwe nogo inom, Tawun inom eeko menggaarak nogo inom, nen yogo logonet, “Mbi namen o,” inoone nambeerit yogo mbareegwa, at Tawun nogo, “E o,” ari nagagerik, mi’na’nuk, eyo kwi’nogo menggaarak ndoonak paga kwi’nagagerak.

24 Kwi’nage mbareegi, kwe nogo tapi aagaluk piirigalo ambi ame wonage me, mbet-mbet wake nagagerik, mbanogo lake, ndi, gandum anggen yigirik waganogo amok mbanogo oroti piiruwak nduk, pugwi nogo mendek pega’lek kagak worake, eeke nagagerik,

 25 Tawun awuri inom nawak nduk, wogorage mbareegi, nonggo nogogwaarik, oonikiya ti eyom paga aret wogogwaarak.

29 IT PILITIN MENDEK NEN NDAWUT AME NAPPI WOGOGWAARAK WONE
1 It Pilitin mendek wim eeka nogo apit aret o Apek time kuwak eekwi, ndi, aakumi Iterali mendek nogo o Yiteren niyo eneerime koorok time inawooliya wukkologwe, eereegwaarak.

2 Eeppunuk, wonogwe iigak, it aap Pilitin mendek inawuri ineegin warak nogo, ambi awuri ineebe 100, at ambi awuri ineebe seribu, inoweewi inendagembogut inom ndegen-ndegen inaa’nduk wogwe iigak, at Ndawut awuri inom aap endagembogut Akit nogo inom a’nuk, inambo’me wogogwaarak.

3 Wogo logonet, aap Pilitin mendek ineegin warak inoweewi nogo nen Akit yogwi, “Aakumi Iberani mendek yi, nonggop nduk kinom wogwe?” Yogo mbareegwa, aap Akit nen it yorage logonet, “Aap Iterali inowe endagembogut Tawun imbirak eeke nagagerak aap Ndawut nogo yi lek a? Aap Ndawut aret kwe, Tawun mbo punuk, neya wagagerak nimbirak wonage kagak, tahun ambi eereegerak kwe, at Tawun mbo punuk, neya wagagerak nen yogondak kuli yi, at maluk ambi eekerak an koolik aret o.”

4-5 Yoragagerak kwe, it aap Pilitin ineegin warak inoweewi nogo nen at Akit nogo mberugo logonet, “It kumi Iterali mendek nogo nen kwirabik-kwirabok yogo logonet, Tawun nen ninawim apit negen inookerak kwe, At Ndawut nen inookerak nogo perak, ineenggi lingginiyak abu meek aret o, yinuk, Ndawut anep pereegwaarak eebe nogo yi aret lek a?

At nogo yi aret me, at ninom a’nuk, wim namburiyak nineebi o. At ninom a’nuk wim namburi nogwe kenok, at Ndawut nen, Nogoba mbo panegerak nogo wo’naburak nanonggwan aga o, mba’nuk, melak togon nit ninawuri inooppunuk, inanobak mbanak wonok ogoba iri nookwak, at anggween wogoreeginom nogome iyokan nage logowak nduk nappet o.”

 6 Yogo mbareegwa, aap Akit nen Ndawut wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Kat o maan an neya wagagindak nen yogondak kuli, maluk ambi eeka’lek logonet, kiniki abu koonak, aap abu obeelom lombok nawuri wim eeka kinom a’nuk, wim namburiyak op aret

28:6 Lin. 27:21 28:17 1Tam. 15:28./ 28:18 1Tam. 15:3-9 29:5 1Tam. 18:7, 21:11

keegirak nogo, abet aret mbake logonok nduk, at eenik menggerak Aliku ALA endage paga yokkege kwe, it aap Pilitin mendek inendagembogut eegu nen perak, ineebi kombakwi me,

 7 it aap Pilitin mendek inendagembogut yi nogo, abunuk inanini kombarukwak, ambi mbaaniiga’lek kiniki ugun kame aret namunggun o.”

8 Yoge mbareegi, at Ndawut nen, “An nano eekirak? Ndi, an kayeloman keya wagagirak nen nok, yogondak kuli, nano eekirak kwaa’neege nagandik, kat nogoba kendagembogut nen, An nawim ninom namburi noorak lek, yo’nege agandik?”

9 Yoge mbareegi, at Akit nen onggo yoge logonet, “It Ala yonggo malayikat mendek ninikilom mbake minggi kwak kat togop aret kombake minggirak ti, neenu aret kwe, it aap Pilitin ineegin warak inoweewi nogo nen, At ninom wim namburi noorak lek o, yagaarak me,

10 kit aa’nduk Tawun mbo punuk an neya wogotak nogo kineebe apit aret ko’lu o awo wigangge kagak, kineenik ogo logomonggotik, kiname aret namunggup o,” yinuk, yoreegerak.
11 Yoge mbareegi, o ko’lu kuubondendok ineenik a’nuk, at Ndawut awuri inom iniyokan iname aakumi Pilitin menggam nogome nogwe iigak, it aap Pilitin mendek nogo o Yiteren wogogwaarak.

30 Ndawut Nen It Amalek Mendek Pup Eerogo Piyareegerak Wone               
30:5 1Tam. 25:42-43 30:7 1Tam. 22:20-23

1 Nogo mbere yegak at Ndawut awuri inom o Tikalak nogwe iigak, it aap Amalek mendek a’nggan wogonaka nen o karume nggwok nenaarak o ame pa’nggwe inom, o Tikalak inom, oonda mbanogo inooko logonet, o Tikalak tebenogo piinok, inawi kani mbelanogo piyareegwaarak.

 2 Kani mbelanogo piinok, kumi inanggok inom, tawe inom, ambiriluk ambi inoorulik tigitogon aret kugun wogoren nogogwaarak.

3-5 Ndi, at Ndawut awuri inom o Tikalak unggwi nogo nogogwaarik, it aakumi Amalek mendek nen inawi kani pugwi, inakuwi inapurilogwe wologwe-komologwe inom kugun wogonakwi, ndi, Ndawut akuwi mbere ambi Akinowam o Yiteren mendek inom, ambi kwe Abigayin aap Naban awi Karemen mendek togwe pereegerak nogo inom, kugun wogonakwi, ee’nuk, nogogwaarak inigen kogo nogogwaarik, inoone nggwok paga leenggu mban maako logonet, inomaawi lek aganabeegerak me, le peebi yuurak meek aret agagerak.

 6 It Ndawut awuri nogo inakuwi inapurilogwe wologwe-komologwe wogoren nogogwaarak paga inanini agaket yogo logonet, Ndawut nogo yugum paga wariyak nduk koonggwi iinok, at Ndawut nogo iniki piirik agagerak kwe, at iniki Aliku ogoba Ala oba panggombunuk mondok nu’lek aret wonagagerak.

7 At Ndawut iniki nu’lek wonage logonet, Akimelek aput Ala unde Abiyatat nogo yoge logonet, “Yum agale warak epod nogo wonok niri omok o.” Yoreegerak wonok iri wage mbareegi,
    
8 Ndawut nen Aliku ALA yoge, “It aap a’nggan wogonaka nen ninakuwi-ninapuri wogoren nagaarak nogo ti, muguren na ilik? Ndi, muguren nage neenok, ninom lambunugun ilik?” Yoge mbareegi, Ala nen wone onggo yoge, “Muguren nak o. Muguren nage logomenggendik, kinom lambuk na’nuk, ndiniren woraamunggun me, nak o,” yoreegerak.
 9-10 Yoge mbareegi, at Ndawut awuri enam ratus nogo inom, niyo Mbetot aa’nggi paga ari nogo nogogwaarik, awuri eegu dua ratus nogo inowak lobak yereegerak me, niyo wunda noorak meek aganake mbareegi, taati iigak, eegu empat ratus nogo mban niyo Mbetot mbanogo pegak wunda nogo nogogwaarik, nok-nok aret muguren nogogwaarak.

 11-12 Nogo logonet, at Ndawut awuri inom aap Metit mendek ambi karume time mbi inom, niyo inom, nengga’lek nogo kenagan yereegerak inom lambunggo nogogwaarik, eyo wuli anggen longgo warak mbanak inom, anggur anggen woloonak longgo warak mbere inom, niyo inom, wogoreegwaarak nengge nagagerik, enegen awi yakkolagagerak.

13-14 Enegen awi yakkolage mbareegi, Ndawut nen at yoge, “Kat ngga nen wagan? Ndi, kogoba ta?” Yoge mbareegi, at aap nogo nen, “An aap Metit mendek aret me, aakumi Amalek mendek inayeloman minggirak o. Nit karume o nggwok nenaarak o ame pa’nggwe aakumi Kereti mendek wonogwe me inom, Yekura wonogwe me inom, it aap Kalep apuri wiganak inanggween o ame pa’nggwe wonogwe me inom, inawinda mbambunuk, inamindik-inamendek waganggo logonet, o Tikalak inom abok aret inawi kani mbelanogo piigoorak o. Piigo nogoorik, wogwe me, niinggiluk an andi ee’nake mbaki, nogoba nen mbo paninuk, mbaganggerak yime agarik o.”

15 Yoge mbareegi, Ndawut nen aap nogo yoge, “Kat nen an wo’neren it aap a’nggan wogonaka nagaarak wonogwe me time pani noorak op ilik?” Yoge mbareegi, aap nogo nen, “An op aret pagi noorak me, kat nen an nooke, ndi, an neebe waganogo nogoba eenggime pani nage, Eerigin lek, abet mbarikit nen Ala owak mbanogo kumbuk mbanu o,” yoreegerak.

16 Yoreegerak owak mbangge mbareegi, at aap nogo nen Ndawut awuri inom wogoren it aap Pilitin mendek inawi inom, Yekura mendek inawi inom, kani mbelanogo piinok, inamendek mondok iya kugun wonok nogogwaarak nogo, ale’nggen nen o karume time yagabit eeppunuk, laago lako nogogwaarik, nonggo logonet, ndawi wakwi me piya nagagerak.

17 Piya nage mbareegi, o ndonggo agan nage kagak, at Ndawut awuri inom nen it Amalek mendek nogo inoba kwi’nogo nogogwaarik, inoorit nogwe iigak, ko’lu o aret kiip ari nagagerak. Ndi, it aakumi apit aret inookwi iigak kwe, it aap tawe Amalek mendek ineebe empat ratus nogo mban unta paga yarugu mbaganit nogogwaarak.

18-20 Mbaganggwi iigak, at Ndawut awuri inom nen it aakumi Amalek mendek nen Ndawut akuwi mbere inom, aap inanggok kumi inanggok inom, wologwe-komologwe tawe inom, yi mendek ndi mendek inom, yi mendek ndi mendek mbuuluk a, nggwok a, kugun wogoneegwaarak nogo, ambiriluk ambi kobak arulik tigitogon aret ineenggime nen ndinogo wogonake nagagerik, at awuri nen kambin-ndomba inom, tapi-lembu inom, inaa’nduk piyareegerak wogoren wogo logonet, “Ndawut aanggumi kugun wogo nogo yi o,” agan,

 21 at Ndawut nen at awuri ineebe dua ratus inowak lobak yogo mbareegwa, niyo Mbetot aa’nggi paga piinok nogogwaarak nogo wonogwe me iya wogwe iigak, it nogo nen Ndawut awuri inom keyage wappiyoorak nduk, wunggo mbareegwa, at Ndawut awuri inom lambuni wogo nogogwaarik, “Nawuri wa,” yinuk, keyage wappiyareegerak.

22 Keyage wappiige mbareegi, it Ndawut awuri inom nogogwaarak nogo, eegu inobaabut maluk inogogun ambik nogo nen yogo logonet, “It aap ninom noolik nogo yi mendek ndi mendek kugun wonok wogoorak yi, ambi wogoroorak lek o. Ata, inakuwi inapurilogwe ti mban aret ko’nok nawak o.”

 23 Yereegwaarak kwe, at Ndawut nen wone onggo yorage logonet, “Ti yogotak kwe, lek o, nawuri! At Aliku ALA nen ninarum wonage logonet, ninooriyak nduk wagaarak nogo waganogo nineenggime pinanggerak me, at Aliku ALA nen wo’niragaarak wonok wogoorak yi, kit yogotak nogo togop eeriyak lek o. 
 24 It wim eeri nogwe inom, inamendek arum wonogwe inom, ndak-ndak aret me, kugun wogo nogo ndak-ndak aret tumbukkoloorak me, kit yogotak ti, aap ta nen kinoone konenigin? Lek aret o,” yinuk, yoragagerak.

 25 Ndi, at Ndawut wone yoragagerak nogo ti, it aakumi Iterali nen mondok eeko logowak nduk, lengganogo pereegerak me, nok-nok, yogondak kuli eekwi wonogwe aret o.

 Kugun Wogo It Yekura Inoweewi Paga Nappiyareegerak Wone
26 At Ndawut nogo o Tikalak unggwi wage nagagerik, at oreewi aap Yekura mendek inoweewi nogo kugun wogo ando wogora nawak nduk, nappiige logonet, “At Aliku ALA awim Amalek mendek inagugun wogo yi, kit aret kolaabagip nduk, nappinagi wagi o,” yinuk,

27 aap Yekura inoweewi o Mbeten wonogwe inom, karume o nggwok nenaarak o ame pa’nggwe o Aramot wonogwe inom, Yatit wonogwe inom,

28 Arowet wonogwe inom, Tipomot wonogwe inom, Etemowa wonogwe inom,

29 Arakan wonogwe inom, it aakumi Yeramen mendek inawi kota-kota wonogwe inom, it aakumi Keni mendek inawi kota-kota wonogwe inom,

30 o Korama wonogwe inom, Mboratan wonogwe inom, Atak wonogwe inom,
31 Keboron wonogwe inom, yi o ndi o at Ndawut awuri inom nugu nogogwam time abok aret kolaawak nduk, nappiinet nagagerak.

31 Tawun Apuri Inom Kambeegwaarak Wone
 (2Tam. 1:4-12; 1Mbin. 10:1-12)
1Ti eerit nogwe eyom paga aap Pilitin mendek nen puut Nggilobowa time aap Iterali mendek inom wim nambuko logonet, apit aret inookwi iigak, it Iterali mendek eegu nogo mbaganit wogogwaarak.

2 Mbaganit wogwe me, it Pilitin mendek nen Tawun apuri inom muguren- magaren eerit wogo logonet, Tawun apuri Yonatan inom, Abinarap inom, Malikituwa inom, inoorogo piyareegwaarak.

3 Inooko mbareegwa, at Tawun awuri inom wim namburiyak abu aaninggin ambik aret aganabeegerak wonogwe iigak, at Tawun nogo mugurok maale paga eenik wim wareegwaarak.

4 Wako mbareegwa, at Tawun nen aap at eegin wonok nega nogo, yoge logonet, “It aakumi inagabolo mbana’lek Pilitin mendek yi nen wogo logomenggaarik, meek eerogo paninuk, nagabolo andi-pandi eerogo nookwi iyo, kat kawooluwak waganogo ndanuk togon noori mok o!” Yoreegerak kwe, at aap at eegin wonok nega nogo, agabiti nen wariyak eebi mbake mbareegi, at Tawun alik nen awooluwak yindumbunuk, at paga ndanunggola wambeegerak. 5 Ndi, aap Tawun eegin wonok nega nogo, Tawun kambeegerak enegen kage nagagerik, at kunduk awooluwak paga togop mban ndanunggola wambeegerak me, at Tawun kambeegerak wonage me taati imbirak aret kambeegerak.

6 At Tawun inom, apuri kenagan inom, awuri wim eeka abok aret inom, at eegin wonok nega nogo inom, ambugwi ne ambit ti eyom paga aret kambeegwaarak.

7 Ndi, it aakumi Iterali mendek o kobappaga wonogogwaarak nogo inom, yi Yoraran enebaga time wonogogwaarak nogo inom, it nogo nen at Tawun apuri inom kanggwi, ndi, it Iterali ineegin warak abok aret mbaganit nogwe, eekwi iigo nogogwaarik, inawi kota-kota mbo punuk mbaganggwi iigak, it aap Pilitin mendek nogo, o nogome aret tebenggola unggwi na’nuk, time aret wonogogwaarak.

8 Ndi, ko’lu it Pilitin mendek nen puut Nggilobowa time it Iterali mendek inoorak inamendek kolaawok nduk, wogo nogogwaarik, at Tawun inom, apuri kenagan inom, inoorak wonogwe iyareegwaarak.

9 Iigo nogogwaarik, at Tawun anobak mbanogo waganggwi, eegin-ombambile waganggwi, eeko nogogwaarik, Tawun apuri inom kambeegwaarak wone it aap Pilitin mendek wonogwe me yorogwe, ndi, inagugi eeko menggam nogome yorogwe, eeko logowak nduk, o lombok yonggo nappiinet nogogwaarak.

10 Ndi, Tawun eegin-ombambile inom wonok it inagugi endage Atitoret awi wurik me time pugwi, ndi, at Tawun eebe nogo o Mbet-Teyan time yagat pak wurik paga paku warogo nabembugwi, eereegwaarak.

11 It Pilitin mendek nen Tawun eerogo pereegwaarak nogo, it aap o Yabeti-Nggileyat mendek nogo konenggo nogogwaarik,

12 it aap wakaa’ngget pekkagak kero mban ko waka’lek oonikiya ti paga nok-nok, o Mbet-Teyan unggwi wogo nogogwaarik, at Tawun apuri inom ineebe yagat pak wurik paga paku warak wonogwe nogo wogonako nogogwaarik, iniyokan iname Yabeti piya nanuk, kani kuninabeegwaarak.

13 Kani kuninako nogogwaarik, inowak nogo waganogo o Yabeti eyo tamarika alom me time nggween kabunogo taambiinok, mbi nengga’lek inambe mage negen wonogwe iigak, nogo 7 aret yereegwaarak. 1 Samuel 31 psl


Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...