Lingginegwaarak

Mbuku Lingginegwaarak


Mbuku Linggineegwaarak yi, eebe mbanak
pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Linggineegwaarak wone yi, it aakumi Iterali mendek puut Tinayi paga Ala nen, “Nggween wokkiraagin o,” yoragagim o Kanan oonegen lagi wage menggim pa’nggwe kuli paga ari wogwe iigak, tahun 40 eereegwaarak wone inom, awo waga’lek logonet Muta owe Karun imbirak nen it aakumi Iterali ineenggi linggimbiinok inendage liiru mbaneegwaarak wone inom, peebi o Mowap ari wogo nogogwaarik, niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe aa’nduk inendage liiru mbaneegwaarak nogo ndak-ndak, it peebi ndarak inendage liiru mbaneegwaarak wone inom, it peebi ndarak inendage awo liiru mbangga’lek kagak o Kanan o ame unggwi nage menggim pa’nggwe o Karet-Mbareneya ari woraanuk o Kanan unggwi woraawak nduk wakkagak eereegwaarak kwe, meek agagerak wone inom, o Karet-Mbareneya inaagan-ambokan yengget-wangget nugwi iigak, yi tahun ndi tahun wonogogwaarik, niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe time nogo nogogwaarik, it ando time iigak, ando o Kanan unggwi woraawak nduk pipuk eereegwaarak wone inom, abok mbuku yi paga liiru mbanak wonage o.

It aakumi Iterali mendek iniki laakit-laakot mbakwi, aaninggin inoba age kenok iniki lek ogwe, Ala nen, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yorage nogo eeka’- lek mbo pugwi, at Ala nen Muta yoge kenok, yorage nogo, “Nineebi o,” yinuk, taganogo pugwi, ineebe ndeyak negen wonogwe, eekwi iigak kwe, at Ala nen mbo piiga’lek liirogon ndegeninake, it Iterali inobaabut eekwi paga Muta mbetmbet anini age kwe, “Ala ake aret eeke me,” yinuk, iniki nu’lek logonet inarum wonage, eeko nogogwaarak nogo abok aret mbuku Linggineegwaarak yi paga mbininogo liiru mbanak wonage o. ----
---------------------------

Iterali aa’nduk ineenggi linggininabeegwaarak wone

11 It aakumi Iterali mendek o Metit nen wundi wogo nogogwaarik, karume puut Tinayi paga wonogwe iigak, tahun mbere eeppunuk, tut ambi penembunuk, ambi penengge tanggal 1 paga at Muta nogo Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me wonage me, at Aliku ALA nen at yoge logonet,

2 “It aakumi Iterali mendek abok aret inanebunu ndarak lenok lombok aap mban apit aret keenggi linggimbunuk, inendage liiru mbaniyak me,

3 it ndarak iigak, tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam iinok mban, inanebunu ndegek inalitak lombok Karun kimbirak nen inendage liiru mbaninip o.
4 Inendage mbanggwi ti paga yeenggwa kirogo logonet, it inanebunu ndegek lombok ndegeninako logowak nduk, Iterali inanebunu ndegek lombok wonogwe me inenggela’me nen aap ambit nggigik eerogo mippiyaanip o.

 5 Yeenggwa kirogo logorak leenogo mippiyoorak nogo inendage yi o. Anebunu Uruben mendek ti, aap Tiyereyut aput Elitut mippugwi,

6 Anebunu Timeyon mendek ti, aap Turitiyarayi aput Telumiyen mippugwi,
7 Anebunu Yekura mendek ti, aap Aminarap aput Nakaton mippugwi,
8 Anebunu Itakat mendek ti, aap Tuwat aput Netanen mippugwi,
9 Anebunu Tebulon mendek ti, aap Kelon aput Eliyap mippugwi,

10 At Yutup apuri wiganak anebunu Eparayim mendek ti, aap Amikut aput Elitama mippugwi, Ndi, anebunu Manate mendek ti, aap Peratut aput Nggamaliyen mippugwi,

11 Anebunu Mbeniyamin mendek ti, aap Nggireyoni aput Abiran mippugwi,
12 Anebunu Ndan mendek ti, aap Amitiyarayi aput Akiyetet mippugwi,

13 Anebunu Atet mendek ti, aap Okaran aput Pagiyen mippugwi,
14 Anebunu Nggat mendek ti, aap Erekuwen aput Eliyatap mippugwi,
15 Anebunu Natali mendek ti, aap Enan aput Akira mippugwi, eerumunggup o,” yinuk, yoreegerak.
16 Yoge mbareegi, it aakumi Iterali inenggela’me nen inanebunu ndegek lombok inoweewi leeninabeegwaarak ti, inombomini ndarak mugurok mban aakumi Iterali ndegeninako logowak nduk leenogo mippiyareegwaarak nogo ti aret o.

17 Mippiigo mbareegwa, Muta Karun imbirak nen inoweewi leenogo mippiyareegwaarak nogo wiirogo nogogwaarik, wogo mbareegwa, yorogo logonet,

18 “Tut ambi penembunuk, ambi penenak tanggal 1 ti paga aakumi Iterali mendek abok aret kuwak eeppiinok, inanebunu tigitogon ndarak lenok lombok aap ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak kero, inendage liiru mbaninip o,”yinuk, yorogo mbareegwa, it aap leeninabeegwaarak nogo nen Iterali mendek abok aret kuwak eeppiigo nogogwaarik, aap mban ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak kero, inalitik-inalitak inendage liiru mbaneegwaarak.

19 At Aliku ALA nen yoreegerak nogo ndak-ndak, at Muta o karume Tinayi time wonage logonet, it yorage kagak ineenggi lingginogo inendage liiru mbaneegwaarak nogo yi aret.
20-21 Aap Iterali aput manggu ndarak Uruben aret me, at anebunu Uruben mendek ti, inanebunu ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ambit nggigik eerogo ineebe empat puluh enam ribu lima ratus aret inendage liiru mbanggwi,

22-23 Anebunu Timeyon mendek ti, inanebunu ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ambitak nggigik eerogo ineebe lima puluh sembilan ribu tiga ratus aret inendage liiru mbanggwi,

24-25 Anebunu Nggat mendek ti, inanebunu ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ineebe empat puluh lima ribu enam ratus lima puluh aret inendage liiru mbanggwi,

26-27 Anebunu Yekura mendek ti, inanebunu ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ineebe tujuh puluh empat ribu enam ratus aret inendage liiru mbanggwi,

28-29 Anebunu Itakat mendek ti, inanebunu ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ineebe lima puluh empat ribu empat ratus aret inendage liiru mbanggwi,

30-31 Anebunu Tebulon mendek ti, inanebunu ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ineebe lima puluh tujuh ribu empat ratus aret inendage liiru mbanggwi,

32-33 At Yutup aput Eparayim inanebunu mendek ti, ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ineebe empat puluh ribu lima ratus aret inendage liiru mbanggwi,

34-35 Ndi, at Yutup aput Manate inanebunu mendek ti, ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ineebe tiga puluh dua ribu dua ratus aret inendage liiru mbanggwi,

36-37 Anebunu Mbeniyamin mendek ti, inanebunu ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ineebe tiga puluh lima ribu empat ratus aret inendage liiru mbanggwi,

38-39 Anebunu Ndan mendek ti, inanebunu ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ineebe enam puluh duaribu tujuh ratus aret inendage liiru mbanggwi,

40-41 Anebunu Atet mendek ti, inanebunu ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ineebe empat puluh satu ribu lima ratus aret inendage liiru mbanggwi,

42-43 Anebunu Natali mendek ti, inanebunu ndarak ndegek lombok ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak wim namburiyak inobam kero, ineebe lima puluh tiga ribu, empat ratus aret inendage liiru mbanggwi, eereegwaarak.

44 Muta Karun inom, it aap ineebe 12 inanebunu ndegek lombok ndegeninako logowak nduk mippiyareegwaarak nogo inom, nen aap ineenggi lingginogo inendage liiru mbaneegwaarak nogo ti aret o.

45 Ndi, it aap Iterali mendek inanebunu ndarak ndegek lombok wim namburiyak inobam kero, ndarak iigak tahun 20 nen aginggwe eerit nagaarak kenok mban inendage liiru mbaneegwaarak nogo

46 ineebe lambunik lingginik ti, enam ratus tiga ribu lima ratus lima puluh aret o.
47 Ndi, it inanebunu ndegek inendage liiru mbaneegwaarak kwe, anebunu Lewi mendek perak, inendage liiru mbanulik.

48 Inendage mbanulik ti, at Aliku ALA nen,
49 “It aakumi Iterali mendek keenggi linggimbiinok, inendage liiru mbangge logonet, aap anebunu Lewi mendek kenok inom inendage liiru mbangge, keenggi linggininake, eeriyak mage o.
50 Ata, it unde eeppiigirak ti, an nawooliya wurik inom, wone yugu naloobut mbanak me yonggolak wonage nogo inom, nawooliya wurik me eeko menggaarak wonage nogo inom, arum logonet, nawooliya wuriyak yi mendek ndi mendek inom, wurik me eeko menggaarak inom, inuum paga piyaninuk nugwi, wuriyak ena koonggwi, inawooliya yendok-wandok wukko’net nogwe,

51 ambime nogwe kenok minogo waganggwi, ari nanuk wukwi, eeko logowak nduk, ineyabu ti aret unde eeppiyet o. Ti eekwi me, aap we lek inowagam koorok panggo yi wogwe iinok, mondok inoorogo piigo logomunggup o.

52 Ineenu agak eyo paga yinik mugurok mban it aakumi Iterali mendek an nawooliya wurik me yendokwandok tayorogon inanebunu ndegek lombok mban inawooliya wukkologo logowak o.

53 Ndi, it aakumi Iterali mendek panggorogon wogwe iinok, nanini inoba piyookwak, it aap Lewi mendek mban wone yugu naloobut mbanak me yonggolak nawooliya wurik me yendok-wandok koorok panggorogon inawooliya wukko’net nogo logowak o. It aap Lewi mendek nen mban wone yugu naloobut mbanak me yonggolak nawooliya wurik me wonage nogo arum logonet, liirogon aret ndegenggo logowak o,” yinuk, Muta yoreegerak paga it Lewi mendek inendage liiru mbanulik o.

54 Ndi, Aliku ALA nen Muta lengganogo yoreegerak nogo abok aret it aakumi Iterali mendek nen ndakndak aret eerit nogo nogogwaarak.

2 Iterali inanebunu ndegek inawooliya wuppatinuk, wogo logorak wone

1 At Aliku ALA nen Muta Karun imbirak yorage logonet,
2 “Aakumi Iterali nogo ti, an ninom lambungge minggim nawooliya wurik mangga wagak tayorogon yengget-wangget inanebunu lombok liiru mbanak eyo yinik mugurok mban inawooliya wuppatinuk, logonuk, nogo logowak nduk, yoret o.” Yorage mbareegi, yorogogwaarak nogo yi aret.

3-4 “Oonegen wundi wage menggim pa’nggwe inawooliya wuppatinuk, logonuk, nogo logorak nogo ti,it Yekura mendek inawuri lombok eerak ineebe tujuh puluh empat ribu enam ratus ineenggi lingginik me, aap Aminarap aput Nakaton inowe a’nuk, at Yekura endage liiru mbanak eyo yinik mugurok inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe,

5-6 At awuri eerak ineraanu it Itakat mendek inawuri lombok eerak ineebe lima puluh empat ribu empat ratus ineenggi lingginik me, aap Tuwat aput Netanen inowe a’nuk, inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe,

7-8 At awuri eerak ineraanu it Tebulon mendek inawuri lombok eerak ineebe lima puluh tujuh ribu empat ratus ineenggi lingginik me, aap Kelon aput Eliyap inowe a’nuk, inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe, eeko logowak o.

9 It aap Yekura endage mugurok inawooliya wuppatinuk, logonuk, nogo logorak inawuri lombok eerak ineebe lambuk togon aap mban ineenggi lingginik ti, seratus delapan puluh enam ribu empat ratus aret me, inaa’nduk nogo logowak o.

10-11 O ame pa’nggwe inawooliya wuppatinuk, logonuk, nogo logorak nogo ti, it Uruben mendek inawuri lombok eerak ineebe empat puluh enam ribu lima ratus ineenggi lingginik me, aap Tiyereyut aput Elitut inowe a’nuk, at Uruben endage liiru mbanak eyo yinik mugurok inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe,

12-13 At awuri eerak ineraanu it Timeyon mendek inawuri lombok eerak ineebe lima puluh sembilan ribu tiga ratus ineenggi lingginik me, aap Turitiyarayi aput Telumiyen inowe a’nuk, inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe,

14-15 At awuri eerak ineraanu it Nggat mendek inawuri lombok eerak ineebe empat puluh lima ribu enam ratus lima puluh ineenggi lingginik me, aap Erekuwen aput Eliyatap inowe a’nuk, inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe, eeko logowak o.

16 It aap Uruben endage mugurok inawooliya wuppatinuk, logonuk, nogo logorak ineebe lambuk togon aap mban ineenggi lingginik ti, seratus lima puluh satu ribu empat ratus lima puluh aret me, it Yekura inambokan a’nuk, nogo logowak o.

17 It aa’nduk nogwe, it peebi wogwe, eekugak oolo a’nuk nogo logorak ti, it Lewi mendek nen aret inawooliya wurik mimbunuk, wonok nogo logonet, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik nogo wonok nogo logowak o. Inendage liiru mbanak eyo yinik mugurok inawi wuppatinuk, logonuk, nogo logorak koonak nogo ndak-ndak, tu nogo logonet kunduk, togop aret nogo logowak o.

18-19 Oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe inawooliya wuppatinuk, logonuk, nogo logorak nogo ti, it Eparayim mendek inawuri lombok eerak ineebe empat puluh ribu lima ratus ineenggi lingginik me, aap Amikut aput Elitama inowe a’nuk, it Eparayim endage liiru mbanak eyo yinik mugurok inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe,

20-21 At awuri eerak ineraanu it Manate mendek inawurilombok eerak ineebe tiga puluh dua ribu dua ratus ineenggi lingginik me, aap Peratut aput Nggamaliyen inowe a’nuk, inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe,

22-23 At awuri eerak ineraanu it Mbeniyamin mendek inawuri lombok eerak ineebe tiga puluh lima ribu empat ratus ineenggi lingginik me, aap Nggireyoni aput Abiran inowe a’nuk, inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe, eeko logowak o.

24 It aap Eparayim endage mugurok inawooliya wuppatinuk, logonuk, nogo logorak inawuri lombok eerak ineebe lambuk togon aap mban ineenggi lingginik ti, seratus delapan ribu seratus aret me, Lewi mendek nogwe inambokan a’nuk nogo logowak o.

25-26 O omarip paga pa’nggwe inawooliya wuppatinuk, logonuk, nogo logorak nogo ti, it Ndan mendek inawuri lombok eerak ineebe enam puluh dua ribu tujuh ratus ineenggi lingginik me, aap Amitiyarayi aput Akiyetet inowe a’nuk, it Ndan endage liiru mbanak eyo yinik mugurok inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe,

27-28 At awuri eerak ineraanu it Atet mendek inawuri lombok eerak ineebe empat puluh satu ribu lima ratus ineenggi lingginik me, aap Okaran aput Pagiyen inowe a’nuk, inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe,


29-30 At awuri eerak ineraanu it Natali mendek inawuri lombok eerak ineebe lima puluh tiga ribu empat ratus ineenggi lingginik me, aap Enan aput Akira inowe a’nuk, inawooliya wuppatinuk, logonuk nogwe, eeko logowak o.

31 It aap Ndan endage mugurok inawuri inawooliya wuppatinuk, logonuk, nogo logorak ineebe lambuk togon aap mban ineenggi lingginik ti, seratus lima puluh tujuh ribu enam ratus aret me, at endage mbanak mugurok age yobok nogo logowak o,” yinuk, yorogogwaarak o.
32 Aakumi Iterali mendek inanebunu lombok mugurok ineenggi lingginik nogo ti aret. Inawuri lombok eerak ndegek inawooliya wuppatinuk, logonuk, nogo logorak ineebe lambunik ti, enam ratus tiga ribu lima ratus lima puluh aret o.

33 It aap Lewi mendek perak, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak, it Iterali inom lingginogo piyoolik, mbo piyareegwaarak.

34 Aliku ALA nen Muta wone lengganogo yoreegerak nogo it Iterali mendek nen ndak-ndak aret inendage liiru mbanak eyo yinik mugurok mban inawooliya wuppatinuk, logonuk inanebunu ndegek inom, ndarak ndegek lombok inom, nogo nogogwaarak nogo ti aret.
3 It aap Lewi mendek wone

1 At Muta karume puut Tinayi paga wonage me, at Aliku ALA nen Muta Karun imbirak it mendek wiganak paga eeko logorak yoreegerak nogo yi aret o.

2 At Karun apuri ndaganabeegerak nogo inendage ti, manggu Narap. Narap ambo’me Abiku, Abiku ambo’me Eleyatat, ndi, Eleyatat ambo’me Itamat.

3 At Karun apuri yi nen Ala unde logonet, eeko logowak nduk, amburu kilirogo piinok, inanobak tebeneegerak.

4 Togop aret kwe, it Narap Abiku imbirak nogo nen karume puut Tinayi paga time Aliku ALA ake kani kunggo logonet, Ala aga’ninogo paga lek kani kunik alik mendek waganogo kunggo mbareegwa, at Aliku ALA enggaanom paga imbirak taati aret kambeegwaarak. Ndi, it imbirak inapuri ndaganabulik inayome lek aret me, inogoba Karun nogo awo kangga’lek eenik kagak, at apuri Eleyatat Itamat imbirak mban Ala unde wonogo logonet, yabu eeko nogogwaarak.

Aap Lewi mendek Aliku ALA unde logowak nduk, leenogo piyareegerak wone

5 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
6 “It aap inanebunu Lewi mendek nen an neebe unde Karun yeenggwaago logowak nduk, owagam woraawak nen yoret o.

7 It nen Karun yeenggwaagwi, an nawooliya wurik me ninom lambungge minggim time it aakumi Iterali mendek abok aret inake eekwi, eeko logowak nduk, mippiigwi iinok, it ineyabu ti aret eeko logowak o.
8 An ninom lambungge minggim nawooliya wurik me, yi mendek ndi mendek eeko menggaarak unde wonogwe, ndi, aakumi Iterali inake eekwi, eeko logonet, nawooliya wurik me eeko logowak nduk, mippiyamenggaarak nogo aret eeko logowak o.

9 Karun apuri inom yeenggwaarogo logowak nduk, it inanebunu Lewi mendek mban Iterali inenggela’me nen leenogo Karun wogoru o.

10 Ndi, at Karun apuri inom mban an neebe unde logonet, ineyabu eeko logowak nduk, unde eeppiyet o. Unde eeppiyamenggendak eekwi me, aakumi we ugun mendek nen wogwe iinok, ineebe mondok inoorogo piige logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.

11 Yoge nagagerik, at Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet,

12-13 “Manggu nda’nogwe iinok ti, an unde aret me, kumi Iterali mendek inaagalogwe manggu aap ndarak eerukwak inobaane’me it Lewi mendek nen an nake eeko logowak nduk, it Iterali inenggela’me nen leenogo piigirak me, inanebunu Lewi mendek ti, an unde aret o. An nen it Metit mendek inapuri manggu ndarak inooke logonet, it Iterali inapuri manggu ndarak inom, inaanggumi aa’nduk ndarak inom, inoorulik, inili eerogo nake leenogo pateegirak me, inapuri manggu ndarak inom, inaanggumi iyaalok ndarak inom, ti an unde aret logowak o, yinuk, Naliku an ALA nen aret yagi o,” yinuk, yoreegerak.

Lewi mendek inendage liiru mbaneegwaarak wone

14 Yoge nagagerik, Muta nogo karume puut Tinayi paga wonage me, Aliku ALA nen at yoge logonet,
15 “It aap inanebunu Lewi mendek mogonak nogo inom, ineebe ndarak lenorogon inom, ndarak iigak, tut ambit penenggerak kuli nen nugwa agi penenit noorak kuli abok aret aap mban inendage liiru mbanu o.”

16 Yoge mbareegi, at Muta nogo at Aliku ALA nen yoreegerak nogo ndakndak aret inendage liiru mbaneegerak.
17 At Lewi apuri ndaganabeegerak inendage ti, Nggeroton, Kekat, Merari aret.
18 Ndi, at Nggeroton nen apuri Libini Timeyi imbirak ndaganake,

19 at Kekat nen apuri Amaram, Yitakat, Keboron, Utiyen ndaganake,
20 ndi, at Merari nen apuri Makili Muti imbirak ndaganake, eerit wundi wogo logonet, anebunu Lewi mendek ambik wigannogogwaarak nogo ndarak ndegek lombok inendage ti aret o.
21 At Nggeroton paga nen aap Libini mendek wiganogo piige, aap Timeyi mendek wiganogo piige, eereegerak me, aap Nggeroton paga wiganak it ti aret.

22 It ndarak iigak, tut ambit penenak kuli nen nok, aginggwe penenit nagagerak kuli abok aret aap mban ineebe ineenggi lingginik ti, tujuh ribu lima ratus aret.

23 It aap Nggeroton paga wiganak ti, punogo piyareegerak ndak-ndak, Ala awooli-ya wurik ambokan oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe inawooliya wuppatinuk, logonuk, wogo nogogwaarak.

24 Ndi, it aap Nggeroton paga wiganak inowe ti, aap Layen aput Eliyatap aret.
25 It Nggeroton mendek nen Ala inom lambungge menggim awooliya wurik ndegenggo logorak unde eeppiyareegwaarak ti, ooliya wurik inom, oo’ngget lumba-lumba agabolo mbiganogo maaka nogo inom, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik tu unggwogo menggam yum tabak tugungga inom,

26 oore’nggam yengget- wangget yum tugunit naga inom, awooliya wurik oore’nggam tu unggwogo menggam yum tugungga inom, Ala ake warogo wogogo menggam inom, keele abok aret inom, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me eeko menggaarak yi mendek ndi mendek abok aret unde wonogogwaarak.

27 At Kekat nen aap Amaram mendek inom, aap Yitakat mendek inom, aap Keboron mendek inom, aap Utiyen mendek inom, wiganogo piyareegerak me, Kekat paga wiganak nogo, it ti aret.
28 It ndarak iigak tut ambit penenak kuli nen nok, agi penenit nagagerak kuli abok aret aap mban ineebe lingginik ti, delapan ribu enam ratus aret. It aap Kekat paga wiganak ti, ooliya wurik ko mage menggim ndegenggo logorak unde eeppiyareegwaarak.

29 Aap Kekat mendek paga wiganak ti, punogo piyareegerak ndak-ndak Ala awooliya wurik o ame pa’nggwe inawooliya wuppatinuk, logonuk, wogo nogogwaarak.

30 Ndi, it aap Kekat paga wiganak inowe ti, aap Utiyen aput Elatapan aret.
31 It ndegenggo logorak unde eeppiyareegwaarak nogo ti, Ala aloobut mbanak inom, oroti pegak eyo ndoonak inom, ndi wuninogo pegak inom, Ala ake warogo wogogak inom, mage menggim aakumi inake eeko logonet, eekak yi mendek ndi mendek inom, yum oolo tugungga inom, mage menggim logonet, eekak yi mendek ndi mendek apit aret it unde wonogogwaarak.
  32 Ndi, aap Lewi mendek inarum logorak inowe tiyanak lombok nogo ti, aap Ala unde Karun aput endage Eleyatat aret me, it mage menggim ndegenggo logorak unde nogo, “Op eekwi ilik, lek a?” yinuk, liippiige nagagerak.

33 At Merari nen aap Makili mendek wiganogo piige, aap Muti mendek wiganogo piige, eereegerak me, aap Merari paga wiganak nogo, it ti aret.

34 It ndarak iigak, tut ambit penenak kuli nen nok, agi penenit nagagerak kuli abok aret aap mban ineebe lingginik ti, enam ribu dua ratus aret.

35 It aap Merari paga wiganak mendek inowe ti, aap Abikayin aput Turiyen aret. Ndi, punogo piyareegerak ndak-ndak Ala awooliya wurik o omarip paga pa’nggwe inawooliya wuppatinuk, logunuk, wogo nogogwaarak.

36 It Merari mendek nen Ala awooliya wuko logonet, eekak unde eeppiyareegwaarak nogo ti, kobat inom, eyo karo-karo nappegak inom, owak mippegak inom, owak mippegak iyok inom, ooliya wuko logonet eeko menggaarak abok aret unde wonogwe,

37 ndi, owa’nagat yendok-wandok wurit nogo logonet, owak mippegak inom, owak mippegak iyok inom, keele puguni nagak yinggak eyo inom, keele inom, abok aret unde wonogwe, eeko nogogwaarak.

38 Ala inom lambungge menggim awooliya wurik enaame oonegen lagi wage menggim pa’nggwe time punogo piyareegerak ndak-ndak Muta Karun inapuri inom nen inawooliya wuppatinuk, logonuk, wogo nogogwaarak. It nen Iterali inake eekwi o mage menggim time eeko logorak unde eeppiyareegwaarak me, aakumi ugun mendek nen o mage menggim time panggo yi nogwe iinok, inoorogo piyoorak yogo nogogwaarak.

39 Aliku ALA nen Muta Karun imbirak yoragagerak ndak-ndak it aap Lewi mendek ndarak iigak, tutambiret penenak kuli nen nok, agi penenit nagagerak kuli abok aret inanebunu mugurok aap mban ineebe lingginogo piyareegwaarak nogo ti, dua puluh dua ribu aret.
40 Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Aakumi Iterali mendek aap manggu ndarak iigak tut ambit penenak kuli nen nok, agi penenit nagagerak kuli abok aret ineebe lingginogo piinok, inendage liiru mbanogo piyet o.

41 Ndi, an ti, Naliku ALA aret me, it Iterali mendek inapuri aap manggu ndarak inobaane’me it aap Lewi mendek wogonake, ndi, it aap Iterali mendek inaanggumi iyaalok ndarak obaane’me it aap Lewi inaanggumi wagangge, eeru o,” yinuk, yoreegerak.
42 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen yoreegerak nogo ndak-ndak at Muta nen aap Iterali mendek manggu ndarak abok aret inendage liiru mbanogo pereegerak me,

43 aap manggu ndarak iigak tut ambit penenak kuli nen nok, agi penenit nagagerak kuli abok aret aap mban inendage liiru mbanogo pereegerak ineebe lambunik ti, dua puluh dua ribu dua ratus tujuh puluh tiga aret.

44 Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
45 “It Iterali mendek aap manggu ndarak abok aret inobaane’me it aap Lewi mendek wogonake, it Iterali mendek inaanggumi iyaalok ndarak inobaane’me it Lewi mendek inaanggumi wagangge, eeru o. Ndi, an ti, Naliku ALA aret me, it aap Lewi mendek ti, an napuri nake eeka aret o.

46 It Lewi mendek inom, it Iterali mendek aap manggu ndarak inom, ineebe ineenggi lingginogo wakkogo logonet, it Lewi mendek ndak-ndak arulik Iterali mendek ineebe ambik dua ratus tujuh puluh tiga agaarak me,

47 Ala awooliya wurik me syikal ambiret onggo puurak wone yugu ndak-ndak aaninggin wakkogo logonet, wu 20 gera aret me, ineebe dua ratus tujuh puluh tiga ambik agaarak obaane’me inalitak wu syikal 5 aret wagangge logot o.
48 Wagangge logomenggendik, it Iterali aap manggu ndarak ineebe ambik arit nogwe iinok, inobaane’me wu ti aret pogo logorak me, pugu nogo aap Karun apuri inom wogoraamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

49 Yoge mbareegi, it aakumi Lewi mendek inobaane’me Iterali mendek aap manggu ndarak ineebe ambik agagerak inobaane’me wu pugu nogo, at Muta nen aret waganeegerak.
50 Ala awooliya wurik me syikal ambit onggo puurak wone yugu mugurok Iterali manggu ndarak inobaane’me inawu pereegwaarak ti, wu mbuti perak aaninggin 15 aret agagerak.

51 At Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak Muta nen aakumi inobaane’me wu waganeegerak nogo, at Karun apuri inom wogoragagerak.

4 Aap Kekat paga wiganak nen eeko logorak wone

1 Aliku ALA nen Muta Karun imbirak yorage logonet,
2 “It Lewi mendek eegu mogonak it Kekat mendek inanebunu inom, ndarak ndegek inom, ineebe kineenggi linggininakwi,

3 ninom lambungge minggim nawooliya wurik me, yabu eekwi inom eeko logowok nduk wogwe nogo, ndarak iigak, tahun 30 eerak kuli nen nok, agi tahun 50 eerak kuli aap mban kineenggi linggininakwi, eeko logonip o.

4 Ninom lambungge minggim nawooliya wurik me it aap Kekat mendek nen ineyabu eeko logorak ti, yi mendek ndi mendek abu alik leenak nogo ndegenggo logowak o.

5 Kit kinawooliya minogo pit nanuk, ambime noorak age kenok, at Karun inom, apuri inom, nen nawooliya wurik me unggunuk, yum oolo tugunik nogo nggoorogo waganggo logomenggaarik, an noone yugu naloobut mbanak yonggolak nogo, obaga lenggenogo punuk,
6 lumba-lumba agabolo ogombaga lenggenogo pugwi, yum maa’ngga tele eerak nogo ogombaga wunom mbiganogo pugwi,eerogo punuk, eyo eewu’nuk naga nogo nonggonogo puwak o.

7 An neebe wonage me nduk, oroti nake pugwi eyo ndoonak nogo paga oroti wonage kagak yum maa’ngga amu kunik ndoonogo punuk, pirinpirin inom, niyo kombet waka inom, togolowak amburu tookak inom, nake amburu kilirogo puurak togolowak inom, at paga eerogo punuk,
8 yum maa’ngga anggup kunik obaga lenggenogo pugwi, ti’nuk, lumba-lumba agabolo ogombaga wunom lenggenogo pugwi, eerogo punuk, eyo eewu’nuk naga nogo nonggonogo puwak o.

9 It nen yum maa’ngga amu kunik woppunuk, eya eekak ndi wuninogo pegak inom, ndi elaganggin-elaganggen wunabak inom, keele irip mbangga inom, ndi paga eekak yi mendek ndi mendek inom, ndi wuniniyak yigani toolak yi togolowak ndi togolowak inom, obaga lenggenogo punuk,

10 ti’nuk, ndi wuninogo pegak inom, yi mendek ndi mendek wuninggo logonet, eekak inom, lumbalumba agabolo paga nggerenogo punuk, wonok noorak eewurogo puwak o.

11 An nake warogo wo’niriyak mbuti emas paga ogobakkigirik nogo, yum maa’ngga amu kunik paga obaga lenggenogo pugwi, ti’nuk, lumbalumba agabolo ogombaga wunom lenggenogo pugwi, eeppunuk, eyo eewu’nuk naga nogo nonggonogo puwak o.

12 O mage menggim paga eeri unggwogo logonet, eekak yi mendek ndi mendek abok aret waganggo logomenggaarik, yum maa’ngga amu kunik paga nggerenogo pugwi, ti’- nuk, lumba-lumba agabolo paga ogombaga wunom lenggenogo pugwi, eeppunuk, wonok noorak eewurogo puwak o.

13 Nake warogo wo’negak mbuti tembaga paga ogobakkigirik me, wun wangge nogo, koorogo mbo wumbunuk, yum maa’ngga kunik paga obaga lenggenogo puwak o.

14 Eerogo punuk, nake warogo wo’nogo logonet eekak yi mendek ndi mendek kaninggen ndoonggak inom, enggaanggum pelaakak paando inom, wun ndoonggak elabe inom, niyo ndik-ndik eekak niyoowak inom, at paga lumbunuk, lumba-lumba agabolo paga ogombaga lenggenogo pogo logomenggaarik, eewu’nuk noorak eyo nonggonogo puwak o.
  15 Aap Karun apuri inom nen mage menggim yi mendek ndi mendek wonage nogo li’luk eerogo pugwi, mage menggim yi eekak ndi eekak eeko menggaarak alik leenak nogo, abok aret nggerenogo pugwi, eeppunuk, it Iterali inawooliya minogo punuk, ambime noorak eekwi iinok, it Kekat mendek nen yi mendek ndi mendek wonok nawak nduk, wa ungguwak o. Wa unggwogo logonet perak, kambukwak me, yi mendek ndi mendek eekak ake leenak nogo ti, mbaanggagwaarik o. Yi mendek ndi mendek eekak ninom lambungge minggim wonage nogo, it aap Kekat mendek nen mban wonok nogo logowak o.
  16 Ndi wuniniyak yigani inom, obari abe kaga inom, anggen yigirik pogo menggaarak nake pugu inom, aap mippiigo logonet amburu eeppiiga inom, nogo ti, aap an neebe unde Karun aput Eleyatat nen aret unde logowak o. At nen mban Ala awooliya wurik inom, mage menggim yi mendek ndi mendek inikime wonage nogo inom, yi mendek ndi mendek eekak alik leenak inom, abok aret unde logowak o,” yinuk, yoragagerak.

17 Aliku ALA nen Muta Karun imbirak yorage logonet,
18 “Aap Kekat mendek paga wiganak ndegek lombok eerak ambi nen eeriyak mage yugu kagak eekwi iinok, it aap Lewi mendek inenggela’me nen inenggaawak lek eerogo piige neyo, liippiigo logonip o.

19 It Kekat mendek nen yi mendek ndi mendek alik leenak wonage me panggo yi wogwe iinok, kangga’lek ineenik logowak nduk, kitnen eeko logorak nogo yi aret. At Karun apuri inom nen mban mage menggim inaa’nduk unggwi nanuk, ineyabu inalitak eeko logorak inom, yi mendek ndi mendek piyaninuk noorak inom, punogo piinet nogo logowak o.
20 Togop eeriyak kwe, it Kekat mendek nen yi mendek ndi mendek abu alik leenak nogo, we inigen anggu’nggat kogwe iinok, kambugun aret me, pekkaawok nduk, o time unggwi nagwaarik o,” yinuk, yoragagerak.

Aap Nggeroton paga wiganak nen eeko logorak wone

21 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
22 “It Nggeroton mendek inanebunu inom, ndarak ndegek inom, mugurok ineebe keenggi linggininake,
23 ninom lambungge minggim nawooliya wurik me yabu eekwi inom eeko logowok nduk, wogwe nogo, ndarak iigak tahun 30 eerak kuli nen nok, agi tahun 50 eerak kuli aap mban keenggi linggininake, ee’nu o.

24 It Nggeroton paga wiganak nen ineyabu eeko logonet, yi mendek ndi mendek aaninggin kenok wonok nagak eeko logorak nogo ti,

25 nawooliya wurik me yum tugunik nogo inom, an ninom lambungge minggim yum tugunik nogo inom, nawooliya wurik oo’ngget ndomba agabolo negen lenggenak inom, ti irimbaga lumba-lumba agabolo oo’ngget maarak inom, ninom lambungge minggim nawooliya wurik me tu unggwogo menggam yum tugunik inom,

26 nawooliya wurik eebe inom, nake warogo kani kunggo menggam eerak inom, mangga wagak yengget-wangget owa’nagat yum tugunik nogo inom, nawooliya wurik oore’nggam tu unggwogo logorak yum tugunik inom, eyo paga puguni naga keele inom, nawooliya wurik me eeko menggaarak yi mendek ndi mendek abok aret wonok nogo logorak it aret unde wonogwe, yi mendek ndi mendek eekak ti paga ambi eeriyak age kenok, ti paga it nen aret eekwi, eeko logowak o.

27 Aap Nggeroton mendek nen ineyabu eerit nogo logonet, yi mendek ndi mendek wonok nogwe a, yabu alik mendek yorogwe iinok, eekwi a, nogo ti, at Karun apuri inom inarum wakwi iigak, eeko logowak o. Yi mendek ndi mendek abok aret piyaninuk noorak ti, it inobaalombok aret me, yorage logomunggun o.

28 Ninom lambungge minggim nawooliya wurik ndegenggo logonet, it Nggeroton paga wiganak eeko logorak ti aret me, aap Ala unde Karun aput Itamat nen wone lengganogo yorage kagak eeko logowak o,” yinuk, yoreegerak.

Aap Merari paga wiganak nen eeko logorak wone

29 Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Kat nen it aap Merari mendek inanebunu inom, ndarak ndegek inom, mugurok aret ineebe linggininake,

30 ninom lambungge minggim nawooliya wurik me yabu eekwi inom eeko logowok nduk, wogwe nogo, ndarak iigak tahun 30 eerak kuli nen nok, agi tahun 50 eerak kuli aap mban keenggi linggininake, ee’- nu o.

31 Ninom lambungge minggim nawooliya wurik me ndegenggo logonet, it eeko logorak ineyabu ti, kobat inom, eyo karo-karo nappegak inom, owak mippegak inom, owak mippegak iyok inom, piyaninuk noorak it aret unde wonogwe,

32 owa’nagat yendok-wandok wuko logonet, owak mippegak inom, owak mippegak iyok inom, keele puguni nagak yinggak eyo inom, keele inom, nawooliya wuko logonet eeko menggaarak abok aret piyaninuk noorak it aret unde wonogwe, eeko logorak me, Yi mendek aret wonok nogo logonip o, yinuk, inalitak lombok puninake logomunggun o.

33 Ninom lambungge minggim nawooliya wurik ndegenggo logonet, it Merari paga wiganak eeko logorak ti aret me, aap Ala unde Karun aput Itamat nen wonelengganogo yorage kagak, eeko logowak o,” yinuk, yoreegerak.

Aap Lewi mendek ineebe linggininabeegerak wone

34 Yoge mbareegi, Muta inom, Karun inom, it Iterali mendek wonogwe abok aret inoweewi inom, nen it Kekat mendek inanebunu inom, ndarak ndegek inom, mugurok aret ineebe linggininabeegwaarak me,

35 Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me eekwi inom eeko logowok nduk, wogo nogogwaarak nogo, ndarak iigak tahun 30 eerak kuli nen nok, tahun 50 eerak kuli abok aret aap mban
36 inanebunu mugurok ineebe lambunik ineenggi lingginik ti, dua ribu tujuh ratus lima puluh aret.
37 Aliku ALA nen it yoraawak nduk, Muta yoreegerak nogo ndak-ndak, it aap Kekat paga wiganak mendek Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me, eeko nogogwaarak abok aret ineebe lambuk togon Muta Karun imbirak nen ineenggi linggininabeegwaarak nogo ti aret.

38 It aap Nggeroton mendek inanebunu inom, ndarak ndegek inom, mugurok aret ineebe linggininabeegwaarak me,

39 Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me eekwi inom eeko logowok nduk wogo nogogwaarak nogo, ndarak iigak tahun 30 eerak kuli nen nok, tahun 50 eerak kuli abok aret aap mban
40 inanebunu inom, ndarak ndegek lombok inom, mugurok ineebe lambunik ineenggi lingginik ti, dua ribu enam ratus tiga puluh aret.

41 Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak, it aap Nggeroton paga wiganak mendek Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me eeko nogogwaarak ineebe lambuk togon at Muta Karun imbirak nen ineenggi linggininabeegwaarak nogo ti aret.

42 It aap Merari mendek inanebunu inom, ndarak ndegek inom, mugurok aret ineebe linggininabeegwaarak me,

43 Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me eekwi inom eeko logowok nduk, wogo nogogwaarak ndarak iigak tahun 30 eerak kuli nen nok, tahun 50 eerak kuli abok aret aap mban
44 inanebunu mugurok ineebe lambunik ineenggi lingginik ti, tiga ribu dua ratus aret. 45 Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndakndak, it aap Merari paga wiganak Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me eeko nogogwaarak ineebe lambuk togon at Muta Karun imbirak nen ineenggi linggininabeegwaarak nogo ti aret.

46 Muta inom, Karun inom, it Iterali inoweewi inom, nen it aap Lewi mendek inanebunu inom, ndarak ndegek inom, mugurok aret ineebe linggininabeegwaarak me,

47 Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me eekwi, ambime noorak age kenok, eebe piyaninuk nogwe, eeko logowok nduk, eeko nogogwaarak nogo, ndarak iigak tahun 30 eerak kuli nen nok, tahun 50 eerak kuli abok aret aap mban ineebe lambuk togon

48 ineenggi lingginik ti, delapan ribu lima ratus delapan puluh aret.
49 Aliku ALA nen Muta yoreegerak ndak-ndak, Ala awooliya wurik me ndegenggo logonet, ineyabu eekwi, mininuk wonok noorak yorogwe iinok, wonok nogwe, eeko logowak nduk, inalitak lombok punirogo nogogwaarak. Aliku ALA nen Muta yoreegerak ndak-ndak aret ineebe ineenggi lingginogo piyareegwaarak nogo ti aret.

5 Maluk mendek inoba age kenok, eeko logorak wone

1 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “Aap ambi nen awin aaga’ne age, oona mendek paga anggore’na wungge, aap kambemenggerak mbaanggage kenok lu kolage, eeke kenok, inawooliya wurik me nen endekem wumbogo logowak nduk, wone lengganogo it Iterali mendek yorage,

3 it aakumi inawooliya wuppatinuk, wonogwe me, anninom wonage nogome maluk eerogo pukwak, kumi inom, aap inom, eeppiyoorak ndak-ndak me, aakumi inawooliya wuppatinuk wonogwe me nen wumbiigo logowak nduk, yorage, eeke logot o,” yinuk, yoreegerak.
4 Yorage mbareegi, it Iterali mendek nogo nen togop aret eeko logonet, Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak, it aakumi togop mendek aganake kenok, inawooliya wuppatinuk, wonogwe me nen endekem wumbiigo nogogwaarak.

Aap inoreewi maluk eeppiinok, eeko logorak wone

5-6 Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “It Iterali yoroorak nogo yi aret. Aap nen ilik, kumi nen a? Naliku ALA noone yugu nogo liippega’lek oreeluk ambi maluk eeppege logonet, amendek woppunuk, yale-pale eerogo pege kenok,

7 ore maluk eeppemenggerak nogo enggaanom paganogo punuk, awi yakkage logonet, obaga lunogo ambinom seperlima aret aap maluk eeppemenggerak nogo wogoruwak o.

8 Togop aret eeko logorak kwe, aap amendek wamenggerak nogo, kambemenggerak kenok, at mendek koorok ambi wogoroorak kwe, ineebe wonogwe lek me, onggo puurak nogo ti, Naliku ALA namendek aret me, at aap an neebe unde wogora nawak o. Ndi, wogora nage logonet, aap maluk eeppememenggerak omaluk lek eerogo punuk, ninom lambunik logorak nggami aanggo wakwi kwak nake wariyak ndomba ngguunok ambi nogo, inom wogora nage logowak o.

9 It Iterali mendek nen, Ala ake o, yinuk, nggomoorogo pemenggaarak abok aret aap an neebe unde wogora wogwe nogo ti, it an neebe unde inamendek aret logowak o.

10 Aap ambi nen, An nake Ala wogori o, mba’nuk pi wage ti, at obaalombok aret. Ndi, aap an neebe unde ira wogwe ti perak, it aap an neebe unde nogo inobaalombok me, it nen aret koonggo logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

“Nakwe wuken,” yogwe iinok, eeko logorak wone

11 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
12 “It aakumi Iterali wone yoroorak nogo yi aret. Kwe ambi ogonggelo imbirak liirogon wonaga’lek mbo punuk,

13 aap alik ambi imbirak nogo yit nage nogo ogonggelo eenu age, at kote maluk eekko’net nage nogo, aakumi nen yelok kogwe, ndi, eeke me inigen kogwe, eeka’lek me, ogonggelo ugun wonage kagak kwe,

14 ne ambi paga ogonggelo nogo iniki nen, Nakwe yi, aap alik ambi imbirak nogo yit nage kwa? yinuk, eebi mbake ilik, at akwe maluk eeka’lek kagak, ogonggelo nen, Aap alik ambi imbirak nogo yit nage kwa? yinuk, eebi nen punu negen mbake a? eeke kenok,

15 aap ogonggelo nogo nen akwe nogo wonok, at aap an neebe unde wonage me pi nawak o. Pi nage logonet, akwe ake waabuk negen jelai yigirik 2 liter negen woppunuk, Aap nen, Nakwe yi, aap nen wukwi kwa? mbake nogo, akwe maluk eekerak kero, liippuwak nduk, ake pi wogo logorak nogo mendek aret me, tayitun amburu inom amok mbangge, obari abe kaga nogo mendek inom pege, eeka’lek kagak pi nawak o.

16 Pi nage kenok, at aap an neebe unde nogo nen, kwe nogo wonok, Naliku an ALA nenggaanom paga pi woraanuk, ena koonogo na’neyaawak nduk, yoge logomenggerik,

17 ena koonogo na’neege kagak, aap an neebe unde nen niyo abu alik leenak niyoowak nggween nggabok paga ogobakkigirik me toolak nogo wagangge logomenggerik, nawooliya wurik me time liirubu nggween paga wonage nogo, waganogo niyo toolak me yumbunogo wuppuwak o.

18 At neebe unde nogo nen kwe nogo Naliku ALA wonage me ena koonogo na’neyaawak nduk, yoremenggerak ena abu na’neege kenok, kwe ti, eeruwakpiinogo wuppunuk, niyo ale toolak nunggwi iinok, pulunggologo menggaarak nogo mendek eenggime porogo wonage logonet, Nakwe aap nen wukwi kwa? mbake ake anggen yigirik nake pugu paga kwe abeke logorak nogo eenggime puwak o.

19 Pege logomenggerik, at aap neebe unde nogo nen kwe nogo kumbuk mbanuwak nduk, yoge logonet, Kat kogonggelo wonage kagak aap ambi kimbirak nogo yege, tu alik paga nomo agan nage me, aap nen maluk eerogo pagagwi, eerulik kenok, kat pulunogo pagarak niyo ale yi, nengge keenok koba arigin lek o.

20 Ndi, kogonggelo wonage kagak tu nomo agan nage logonet, kogonggelo lek aap alik kimbirak nogo yit nege nagandak paga maluk eekkolagandak kenok perak, Abet aret eekirak o, yinuk, pagangge, ndi, lek kenok, Eerulik o, yinuk, kumbuk mbangge, eeru o.

21-22 Yoge logomenggerik, at an neebe unde nogo nen kwe nogo kumbuk mbangge logonet, pulunogo patiyak wone yuurak nogo yi aret. An eekirak kagak, naana’le mbanggolage neenok, an pulunogo paniyak niyo yi nengge paga naanogum piike, nambulok togo’mbet nabe eerogo pege, eeruwak o. Ndi, nambulok togo’- mbet nabe eerogo pege, naanogum piirogo pege, eeke kenok, niriwi nen pulunogo panugwi, Kwe yi, mbabilu o, yinuk, yo’nugwi, eeko logowak nduk, Aliku ALA nen eeppiyoorak ti, op aret o, yinuk, kumbuk mbanggi o, yinuk, yuwak nduk, yoruwak o. Yoremenggerak kwe nogo nen, Togop eeriyak op aret, ari kenok,

 23 aap an neebe unde nogo nen pulunogo puurak wone nogo mbuku pirik-perek aago paga liiru mbanogo punuk, ti’nuk, liiru mbanak nogo koorogo niyo ale toolak me nogome wuppuwak o.

24 Koorogo wuppunuk, niyo ale pulunogo puurak toolak ti, kwe nogo nawak nduk, wogoremenggerak namenggerak inikime ndogu agan unggwage logonet, andi lombok kaagin o.

25 Nakwe aap nen wukwi kwa? mbake ake anggen yigirik nake pugu eenggime wonage nogo, an neebe unde nen wagangge logomenggerik, Naliku ALA kaakit nduk, titik eerogo nippunuk, nake warogo pi wogo menggam eerak nogome lunogo puwak o.

26 Pege logomenggerik, at an neebe unde nogo nen kwe nogo abeke logowak nduk, anggen yigirik nogo, eenggime woppunuk, nake warogo wo’negak ogobakkigirik nogo paga kani kumbege logomenggerik, niyo ti, kwe nogo nawak nduk, wogoruwak o.

27 Kwe nogo ogonggelo imbirak liirogon wonaga’lek mbo punuk, aap alik inom eerit nege paga endage maluk eekkolagagerak kenok, niyo ale pulunogo puurak toolak nogo namenggerak inikime ndogu agan unggwage logonet, ale nen andi kaagin o. Andi nen aanogum piirogo pege, ambulok togo’mbet nabe eerogo pege, eerigin me, iriwi inenggela’me pulunik aret nege logogin o.

28 Ndi, kwe ti, maluk eekkolaga’lek ogonggelo ake mban porogo wonage kenok perak, niyo ti, namenggerak kwe, maluk eekkolaagin lek aagalogwe kuurik me aret ndaganake logogin o.

29 Nakwe wuken, yinuk, eeko logorak wone koonak nogo ti aret o. Kwe ambi ogonggelo wonage kagak mbo punuk, aap ugun inom eerit nege paga maluk eekkolage ilik,

30 ogonggelo iniki nen, Nakwe yi, aap nen wukaarak kwa? yinuk, punu negen kwaake a? eeppunuk, eeko logorak wone nogo ti aret. Aap ambi akwe togop eeke mbake kenok, akwe nogo wonok Naliku an ALA nowagam pi wa’nuk, at aap neebe unde nen ena koonogo na’neyaawak nduk, yoge logomenggerik, ena koonogo na’neege kagak, at eeppuurak wone yugu ti abok aret kwe nogo eeppogo logowak o.

31 Ndi, ogonggelo nogo maluk eeppuurak lek we teppuurak kwe, akwe ti perak, at maluk eeremenggerak onggo at obaalombok aret kaagin, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

6 Ala ake leenak logowak nduk ineeruwak
mbangga’lek teppogo nogogwaarak wone

1 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “It aakumi Iterali wone yoroorak nogo yi aret. Aap ambi nen, An Aliku ALA ake aret leenak logokit o, yinuk, kumbuk mbangge menggi kwak, aakumi Iterali mendek aap a, kumi a, ineenik logonet, An Aliku ALA ake leenak aret logokit o, yinuk, kumbuk mbangge kenok,
3-4 anggur amburu inom, amburu kumili kunggo menggaarak mendek inom, ti mendek paga amburu alik aago inom, anggur anggen mbanogo aambiranogo punuk toolak inom, anggur anggen obeelom mendek inom, anggur anggen woloonak mendek inom, yi mendek ndi mendek eyo anggur eebe paga inom, anggen paga inom, ti paga ogobakkigirik abok aret at kumbuk mbanemenggerak ti kuli nen nok, kuli pi namenggerak nogo paga nengge logorak mondok mage o.

5 Ndi, at nen, An Aliku ALA ake leenak aret logokit o, yinuk, kumbuk mbanemenggerak kuli nen nok kuli pi namenggerak nogo paga eeruwak mbangge, amboro mbangge, eeriyak mondok mage o. Ata, An Aliku ALA ake leenak logokit, yemenggerak kuli ari naga’lek kagak, Naliku ALA nake leenak logonet, eeruwak inom, amboro inom, mbangga’lek aret logowak o.

6 At nen, An Aliku ALA ake leenak logokit o, yinuk, kumbuk mbanemenggerak kuli nen nok pi namenggerak kuli paga nen at aakumi kambemenggaarak wonogwe me koorok panggorogon noorak mondok mage o.

7 At eeruwak ti, an Ala nake leenak wonage yelok kogo logowak nduk eerak wonage me, at agalo kambemenggerak a, ogoba kambemenggerak a, ata, oreeluk kwe a, aap a, ambi kambemenggerak a, mbaanggage kenok, lu kologo mengga kwak eebe maluk eekkolookwak, enegen pekka noorak mondok mage o.

8 Ala ake leenak logorak kumbuk mbanemenggerak nogo kuli ari naga’lek kagak Naliku ALA nake aret leenak logowak o.

9 Ndi, aap ambi nen, An neebe ti, Ala ake leenak me, neeruwak mbanigin lek o, yinuk, kumbuk mbanemenggerak nogo wonage kagak, enggaanom paga aap alik ambi yinip-panip kangge logonet, obari aap nogo eeruwak paga ninggiremenggerak wonage kagak nogo 6 yippunuk, obeelom nege logowak nduk, ko’lu paga eeruwak inom, amboro inom, mbanogo nappuwak o.
 10 Ndi, nogo 7 yippunuk, ko’lu paga towe puume mbere a, towe kurona mbere a, wonok an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me aap an neebe unde wonogwe me pi woraawak o.
 11 Pi wage kenok, it an neebe unde nogo nen towe ambi nogo wappunuk aap nogo omaluk lek eerogo pikit nduk, wo’nege, ndi, towe ambi nogo aap kambemenggerak obari eeruwak paga ninggiremenggerak nogo maluk aret aremenggerak me, lek eerogo punuk, ninom lambuniyak nduk, nggami aanggo wakwi kwak, warogo kani kungge, eeppunuk, ne ti eyom paga aret eeruwak nogo obaane’me obeelom wunduwak nduk, an nake leenogo pege logowak o.

12 Ndi, at nen, An Aliku ALA ake leenak neegak ne ti kuli aret ari nawak o, yinuk, kumbuk mbanemenggerak nogo paga ndakndak ari naga’lek kagak maluk eeremenggerak nogo aberak mban wonage kenok, lek eerogo pikit nduk, ndomba aagaluk ndarak kagak tahun ambit eerak kenok, wonok an nake warogo kani kumbunuk, ne ambinom eebe Naliku ALA nake leenogo patuwak o.

13 Aap ambi nen, An Aliku ALA ake mondok leenak logokit o, yinuk, kumbuk mbanemenggerak nogo kuli paga abu aret ari nage kenok, at eeke logorak wone lengganogo yoriyak nogo yi aret. At kumbuk mbanemenggerak kuli abu ari nage kenok, ataap ti, wonok an ninom lambungge minggim nawooliya wurik tungga paga pi woraawak o.
14 Pi wogwe iinok, at aap nogo nen ndomba ngguunok ndarak kagak tahun ambit eerak awinde-obaande eerak lek obeelom kenok warogo kani kuniyak nduk wagangge, ndomba kooli ndarak kagak tahun ambit eerak awinde-obaande aago lek obeelom kenok, omaluk lek eerogo pikit nduk wagangge, ndi, ndomba ngguunok ambi ndarak kagak tahun ambit eerak awinde-obaande aago lek obeelom kenok, ninom lambunik logowak nduk, wagangge,

15 oroti ragi pugu lek, gandum abe yigirik amburu inom nenggelak-kenggelak aago ligilogom eeppunuk worarak inom, kuwe ragi pugu lek tabak amburu obaga labunogo punuk worarak inom, muun yarak me yonggolak wonage nogo wagangge, yi mendek ndi mendek anggen yigirogo nake kani kunggwi nogo mendek wagangge, amburu nake kilirogo puurak nogo wagangge, eeke logomenggerik, apit aret lambunogo Naliku ALA nake puwak nduk, aap an neebe unde nogo wogoruwak o.

16 Ndi, wogoge kenok, at aap an neebe unde nogo nen wonok nowagam wage logomenggerik, Naliku ALA nenggaanom paga aap nogo omaluk lek eerogo pikit nduk, ndomba kooli nogo nake pege, ndi, ndomba ngguunok nogo warogo nake kani kungge, eeruwak o.
17 Ti eeppunuk, ndomba ngguunok an ninom lambuniyak nduk kani kunggwi nogo mendek warogo Naliku ALA nake kani kungge logonet, oroti ragi pugu lek worarak muun yarak me wonage nogo, Yi Kaliku ALA kake o, yinuk, nake pege, gandum anggen yigirogo nake pege, amburu nonggo menggaarak nake kilirogo pege, eeruwak o.

18 An Aliku ALA ake leenak logokit o, yinuk, yemenggerak yelok kaawak nduk, eeruwak mbangga’lek teppemenggerak nogo ninom lambungge minggim nawooliya wurik tungga paga taati nen eeruwak mbanogo punuk, nimbirak lambunik logokit nduk, nake warak kani nengge me, time mambuwak o.

19 Naliku ALA nake leenak yelok kaawak nduk, eeruwak mbangga’lek logomenggerak nogo nen eeruwak mbanogo mambege kenok, aap an neebe unde nen ndomba obaak kinik larak wagangge, oroti ligilogom eerak inom, kuwe tabak inom, oroti ragi pugu lek worarak muun yarak me yonggolak wonage nogo ambitak wagangge, eeke logomenggerik, aap eeruwak mbanemenggerak nogo eenggi paga punuk,

20 Yi Ala ake o, yinuk, titik eerogo wo’nugwi nogo mendek, Yi Kaliku ALA kake o, yinuk, titik eerogo wo’nege logomenggerik, aawi inom, ape uruwak inom, titik eerogo wo’nugwi nogo mendek obaak ti inom alik leenak aap an neebe unde inake aret me, wogorogo logowak o. Ti abu eekwi iinok, aap, An Aliku ALA ake leenak logokit o, yinuk, kumbuk mbanemenggerak nogo, anggur amburu nengge logorak op aret o.

21 Aap ambi, An Aliku ALA ake leenak ndogop logokit o, yinuk, kumbuk mbanemenggerak nogo, awo ari naga’lek kagak, maluk eekkolamenggerak onggo an Ala nen yereegirak kagak ambi inom oba lunogo pi woroorak mbake kenok, ti op aret kwe, Naliku ALA yagarak onggo pi wage logonet, eeke logorak wone yugu nogo ti aret. At kumbuk mbangge logonet, Ndogop eeke logokit o, yinuk, yemenggerak nogo ndak-ndak aret eeke logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Ala ale’nggen inoba piigo logorak wone

22-23 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “At Karun apurilogwe inom nen an nale’nggen aakumi Iterali inoba piigo logonet, wone yoroorak nogo yi aret.

24 Aliku ALA ale’nggen kinoba pinagage,Liirogon aret ndegengginake,
25 Aliku ALA pekkiige logonet, eya eerogo pinagage, Kinabuwa nen onggo lek we aret wokkirage,
26 Aliku ALA ena koonogo pekkiige, Kiniki ambit lambunik nu’lek logomunggup nduk, eeppinagage, Eeke logogin o, yinuk,

27 an nendage kunogo it aakumi Iterali togop yorogwe iinok, an nale’nggen mondok-mondok it inoba piige logogin o,” yinuk, yoreegerak.

7 Ala awooliya wurik leenogo pogo logonet eereegwaarak wone

1 At Muta nogo Ala awooliya abu aret wuke nagagerik, ooliya wurik inom, yi mendek ndi mendek inikime akem time inom, Ala ake warogo kani kunggo logowam inom, yi mendek ndi mendek eekak yuurak ti paga inom, abok aret alik leenak logowak nduk, amburu werenogo pit nagagerak.

2-3 Werenogo pit nage mbareegi, aakumi Iterali inoweewi inanebunu lenorogon ndegeninaka inawuri ineenggi linggininako nogogwaarak nogo nen Ala ake puwak nduk aap inowe ambit ake tapi eebe ambit punogo pugwi, ndi, aap inoweewi mbere inake nggweendo ambit punogo pugwi, eeppogo nogogwaarik, tapi ineebe 12 waganggwi, ndi, nggweendo 6 waganggwi, eeppunuk, wonok at Aliku ALA enggaanom paga awooliya wurik enaame taati Ala ake pi wogogwaarak.

4 Pi wogo mbareegwa, Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
5 “An nake pi wagaarak ti, abok aret wamen o. Wagangge logomenggendik, it aap Lewi mendek an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me nen yabu eeko logonet, it inalitak lombok eeriyak mbakwi kenok eeko logowak nduk, wogoret o.”

6 Yoge mbareegi, at Muta nen nggweendo inom, tapi inom, wagangge nagagerik, it Lewi mendek nogo wogorage logonet,

7 nggweendo mbere inom, tapi 4 inom, it inanebunu Nggeroton mendek eeriyak mbakwi nogo ndak-ndak eeruwak nduk wogorage,

 8 nggweendo 4 inom, tapi 8 inom, it inanebunu Merari mendek aap Karun Aliku ALA unde aput Itamat nen inowe a’nuk inarum logonet, eeriyak mbakwi nogo ndak-ndak aret eeko logowak nduk, wogorage, eereegerak kwe,

9 it aap inanebunu Kekat mendek perak, yi mendek ndi mendek alik leenak Ala awooliya wurik me logorak unde eeppiyareegerak nogo inuum paga piyaninuk nugu logorak me, it ambi wogoroolik teppiyareegerak.

10-11 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “It aap Iterali inoweewi nogo nen an Ala nake warogo kani kunggo logowam alik leenogo amburu kilirogo puurak kenok, ne ambi paga at ambi wonok wage, ne ambi paga at ambi wonok wage, eeko logowak o,” yinuk, yoreegerak nogo yorage mbareegi, Ala ake warogo kani kunggo logowam alik leenogo amburu kilirogo puwak nduk, yi mendek ndi mendek wonok kani kunggo logowam enaame time Ala ake pi wogogwaarak nogo inendage yi o.

12-83 Ala ake aa’nduk pi wagagerak nogo yi o. Aap anebunu Yekura mendek endage Aminarap aput Nakaton nen aret pi wage, Nogo yinuk, ko’lu aap anebunu Itakat mendek inowe Tuwat aput Netanen nen aret pi wage, Nogo yinuk, ko’lu aap anebunu Tebulon mendek inowe Kelon aput Eliyap nen aret pi wage, Nogo yinuk, ko’lu aap anebunu Uruben mendek inowe Tiyereyut aput Elitut nen aret pi wage, Nogo yinuk, ko’lu aap anebunu Timeyon mendek inowe Turitiyarayi aput Telumiyen nen aret pi wage, Nogo yinuk, ko’lu aap anebunu Nggat mendek inowe Ereku-wen aput Eliyatap nen aret pi wage, Nogo yinuk, ko’lu aap anebunu Eparayim mendek inowe Amikut aput Elitama nen aret pi wage, Nogo yinuk, ko’lu aap anebunu Manate mendek inowe Peratut aput Nggamaliyen nen aret pi wage, Nogo yinuk, ko’lu aap anebunu Mbeniyamin mendek inowe Nggireyoni aput Abiran nen aret pi wage, Nogo yinuk, ko’lu aap anebunu Ndan mendek inowe Amitiyarayi aput Akiyetet nen aret pi wage, Nogo yinuk, ko’lu aap anebunu Atet mendek inowe Okaran aput Pagiyen nen aret pi wage, Ndi, age yobok pi wagagerak nogo ti, aap anebunu Natali mendek inowe Enan aput Akira nen aret pi wage, eereegwaarak.
    Yi mendek ndi mendek inalitik-inalitak ambo’me-ambo’me wonok pi wogogwaarak nogo yi o. Ala ooliya wurik me onggo koonak wonage nogo ndak-ndak wakkagak tenggap mbuti perak paga ogobakkigirik aaninggin nogo ti, ambit eeppunuk, ambi oolo ari nage nogo inom, Niyo tookak togolowak mbuti perak paga ogobakkigirik aaninggin nogo ti, ambit negen inom, imbirak waganogo Gandum anggen abu obeelom yigirik amburu inom nenggelak- kenggelak aago yonggolak Ala ake titik eerogo pugwi nogo mendek inom, Niyo kombet waka mbuti emas mendek paga ogobakkigirik me obari abe kaga yonggolak nogo aaninggin abu mbuuluk, seratus sepuluh gram inom, Ala ake warogo kani kuniyak nduk tapi ngguunok ambi inom, Ndomba ngguunok ambi inom, ndomba ngguunok ndarak kagak tahun ambit eerak ambi inom, Ndi, inomaluk lek eerogo piyoorak nduk, Ala ake warogo puurak kambin ngguunok ambi inom, Ala inom lambunik logowak nduk warogo Aliku ALA ake wogoriyak tapi mbere inom, Ndomba ngguunok 5 inom, kambin ngguunok 5 inom, ndomba ngguunok ndarak kagak tahun ambit eerak 5 inom, inalitik-inalitak pi wogogwaarak nogo ti aret.

84 At Aliku ALA ake warogo kani kunggo logowam alik leenogo amburu kilirogo puwak nduk, it aakumi Iterali inoweewi nen yi mendek ndi mendek wonok Ala ake pi wogogwaarak nogo ti, tenggap mbuti perak paga ogobakkigirik 12 inom, niyo toologo werenggak mbuti perak paga ogobakkigirik 12 inom, niyo kombet waka mbuti emas paga ogobakkigirik 12 inom, wonok pi wogogwaarak.

85 Ndi, tenggap ambit aaninggin nogo ti, ambit eeppunuk, ambi oolo negen, ndi, niyo tookak ambit aaninggin nogo ti, oolo negen aret me, tenggap inom, niyo tookak inom, mbuti perak paga ogobakkigirik nogo apit lambunik aaninggin wakkogo logorak Ala awooliya wurik o magame koonak wonage nogo ndak-ndak aret wakkogo logonet, aaninggin 28 age,
86 ndi, niyo kombet waka emas paga ogobakkigirik obari abe kaga toolak ambit aaninggin wakkogo logorak Ala awooliya wurik o magame koonak wonage nogo ndak-ndak aret wakkogo logonet, aaninggin mbuuluk, seratus sepuluh gram aret me, lambunik nogo ti, aaninggin ambit eeppunuk ambi oolo negen age, eereegerak.

87 Ndi, Ala ake warogo kani kuniyak nduk, tapi ngguunok 12 inom,ndomba ngguunok 12 inom, ndomba ngguunok ndarak kagak tahun ambit eerak 12 inom, inomaluk lek eerogo piyoorak nduk Ala ake warogo wogoriyak kambin 12 inom, wonok wogo logonet, gandum anggen yigirik Ala ake wogoriyak inom aret pi wogogwaarak.

88 It aakumi Ala inom lambunik logowok nduk, warogo wogoriyak lambunik ti, tapi ngguunok 24 inom, ndomba ngguunok 60 inom, kambin ngguunok 60 inom, ndomba ngguunok ndarak kagak tahun ambit eerak 60 inom, ti abok aret Ala ake warogo kani kunggo logowam alik leenogo amburu kilirogo pogo logonet, Ala ake warogo wogoreegwaarak nogo ti aret.

89 Abu aret eeko mbareegwa, at Muta nogo at Aliku ALA imbirak wone mbaniyak nduk, Ala inom lambungge menggim ooliya wurik me time unggwi nanuk wonage kenok, Ala wone yugu aloobut mbanak me yonggolak abiringga narak irimbaga Ala inom lambungge menggim malayikat pogom kerub mbere aru-ogwe wonogwe iigak, Aliku ALA nogo oolo taati wambi wage nagaatik, wone Muta yoge nogo at Muta konengge nagagerak.
8 Ndi pugu logorak yoreegerak wone

1 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “Aap Karun nen ndi eno’mbak 7 nogo, wuninogo pegak ogobakkigirik irip paga kumbit nage kenok, eya enaame nggwe eerogo nappege logowak nduk, ena koonogo pit noorak yoru o.”
3 Yoreegerak nogo Muta nen Karun yoge mbareegi, Aliku ALA nen Muta wone lengganogo yoreegerak nogo ndak-ndak aret eeke logonet, ndi eno’mbak 7 wuninogo pegak ogobakkigirik irip paga kumbit nage logonet, eya enaame nggwe eerogo nappege logowak nduk, ena koonogo pereegerak.

4 At Aliku ALA nen, “Ndi ti, wuninogo pegak etenggen yogop aret ogobakkigiru o,” yinuk, at Muta titik ireegerak nogo abu ndak-ndak aret ndi wuninogo pegak iyok nen nok, agi irip me ten ambit-mbit warak kwak eerogo puurak yoreegerak nogo ti, mbuti emas aan libik-lebek eerogo ogobakkigirogo pereegerak.

Aap Lewi mendek leenogo piyareegwaarak wone

5 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
6 “It aap Lewi mendek ti, Iterali mendek aret kwe, it inenggela’- me nen leenogo piige logomenggendik, inabin koorogo piyet o.

7 Ti eerogo piyoorak nogo yi aret. Inabin koo’naruwak nduk, niyo waganogo inoba werenogo piinok, ineeruwak inom, inomoori inom, inagabolo paga wonage abok aret mbanggologwe, inayum kookkologwe, eeruwak nduk, yoramenggendak eekwi iinok, inabin abu koorak aret arugun o.

8 Ti eeppunuk, tapi awooluk ngguunok warogo gandum yigirik abu abe tayitun amburu inom nenggelak-kenggelak eerogo punuk, ake puurak waganggwi, inomaluk lek eerogo piyoorak ake tapi ngguunok awooluk alik ambi waganggwi, eeruwak nduk, yoramenggendak ee’nuk, wonok wogwe iinok,

9 it aap Lewi mendek ti, an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me tu unggwogo menggam time piya wa’nuk, it Iterali mendek abok aret time kuwak eeri woraawak nduk, yoraamunggun o.

10 Yoramenggendak time kuwak eeri wogwe iinok, it aap Lewi mendek Naliku ALA nenggaanom paga wonogwe iigak, it aakumi Iterali nen ineenggi it inanobak tebembiyaawak nduk, yoraamunggun o.

11 Inanobak tebembiinok, at Karun nen, Kaliku ALA kake eeko logowak o, yinuk, it Iterali mendek nen leenogo piyamenggaarak nogo yi aret o, yinuk, titik niremenggerak ti paga Naliku ALA nake eeko logowak nduk, eerogo piyaagin o.

12 Ti eeke kenok, it aap Lewi mendek nen tapi ngguunok imbirak inanobak paga ineenggi tebenogo piinok, ambi warogo inomaluk lek eerogo piyoorak ake pugwi, ambi warogo it Lewi mendek Naliku ALA ninom lambunik logorak ake pugwi, eeruwak o.

13 Ti eekwi iinok, it Lewi mendek nogo Karun apuri inom inowagam mippiinok, It aap yi, Kaliku ALA kake eeko logorak nogo yi aret o, yinuk, an titi’nirumunggun o.

14 Ti eeremenggendak paga it Lewi mendek ti, Iterali mendek aret kwe, Iterali inenggela’me nen leenogo piyamenggendak nake eeko logorak napuri aret logogun o.

15 Kat nen it Lewi mendek ti, inabin abu aret koorogo piige, It aap yi, Kaliku ALA kake o, yinuk, titi’nege, eeke keenok, ninom lambungge minggim nawooliya wurik me unggunuk, ineyabu unde eeppiyamenggendak nogo aret eeko logowak o.

16 It Lewi ti, Iterali mendek aret kwe, Iterali inenggela’me nen ineebe ambi yiluk ari kenok puk aga’lek mbelek togon nake eeko logorak it aret. It kumi Iterali inalitik-inalitak inaagalogwe aap manggu ndarak inobaane’- me it Lewi mendek ti aret wogonabeegirak o.
17 O Metit mendek inapuri manggu ndarak inooke ne ti eyom paga Iterali inapuri manggu ndarak nake logowak nduk, leenogo piyareegirak me, it Iterali inapuri manggu ndarak inom, inaanggumi iyaalok ndarak inom, abok aret ti, an unde aret o.

18 Ndi, Iterali inapuri manggu ndarak abok aret inobaane’me aap Lewi mendek wogonabeegirak o.
19 An ninom lambungge minggim nawooliya wurik me akem time it Iterali mendek inake eekwi, it Iterali mendek o mage menggim nogome panggo yi wogwe iinok, kugilengga inoba age kero, Iterali nogo inomaluk lek eerogo punuk, ninom lambunik logokit nen koonogo piigwi, eeko logowak nduk, it Lewi mendek nen aap Karun apuri inom yeenggwaarogwe iinok, inale’nggen mbaruwak nduk, leenogo piyareegirak o,” yinuk, yoreegerak.
20 Yoge mbareegi, at Muta inom, Karun inom, Iterali wonogwe abok aret inom, nen, Lewi mendek eeppiigo logorak Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak, it Lewi mendek togop aret eeppiyareegwaarak.

21 Eeppiigwi iigak, inalitak lombok inabin kookkologwe, inayum kookkologwe, eeko mbareegwa, aap Karun nen, “Aap yi, Kaliku ALA kake leenak aret o,” yinuk, Aliku ALA titik ege nagagerik, inomaluk lek eerogo punuk, Ala inom lambunik logowak nduk, inabin koorogo piyareegerak.
22 Ti abu aret eeke mbareegi, it aap Lewi mendek ti, yabu eeko logowok nduk, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me unggwogo mbareegwa, eeko logorak Aliku ALA nen Muta yoreegerak ndak-ndak, it Karun apuri inom inarum wonogo logonet, yorogwe iinok, eeko nogogwaarak.
23 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
24 “It aap Lewi mendek eeko logorak yoroorak nogo yi aret. Aap ndarak iigak tahun 25 eerak kuli nen nok, aginggwe ari noorak ti, ninom lambungge minggim nawooliya wurik me yabu eeko logowak o.
25 Ndi, it tahun 50 age kenok perak, it yabu eekwi ti, ambinom eeko logorak mage me, we logowak nduk, teppiyet o.

26 An ninom lambungge minggim nawooliya wurik me inoreewi ineyabu eekwi me, it yeenggwaarogo logorak op aret kwe, ineyabu ambi unde a’nuk eeko logorak ti perak, mage o. Aap Lewi mendek nen eeko logorak unde eeppiyoorak yoroorak nogo ti, togop aret o,” yinuk, yoreegerak o.

9 Obagambo nagagerak aberogo laago lako logorak wone

1 It aakumi Iterali mendek nogo o Metit nen wundi wa’nuk, tahun ambi eeppunuk, ambi eeke tut aa’- nduk penenak paga at Muta nogopuut Tinayi paga wonage me, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2-3 Tanggal 14 tut yi paga o kiyoma age kenok, Obagambo Nagagirak laago lako logorak koonogo pereegirak nogo lako logonet, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu inom, wone lengganak inom, mondok liippunuk, ndakndak aret inale’nggen paga lako logowak nduk, it aakumi Iterali yoret o.”

4 Yoge mbareegi, at Muta nen it aakumi Iterali mendek Obagambo Nagagerak laago nogo inale’nggen paga laruwak nduk, yorage mbareegi,

5 tut aa’nduk penenak tanggal 14 o kiyoma paga Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak, Obagambo Nagagerak laago nogo aret lareegwaarak.

6 Lareegwaarak kwe, it aap ando aap kambak mbaaninabeegwaarak paga lu kologo mengga kwak, ineebe maluk agagerak kenok, Obagambo Nagagerak laago lako logonet, “Ne yi paga kit lariyak lek,” yorogo mbareegwa, it nen ne ti eyom paga Muta Karun imbirak inowagam wogo nogogwaarik, yorogo logonet,

7 “Nit aap kambak eebe paga lu kologo mengga kwak, nineebe maluk agaarak ti abet aret kwe, Obagambo Nagagerak laago koonogo pugu nogo lako logonet, Aliku ALA ake warogo lariyak nogo, Kit ninom lariyak lek, yo’nirogwe ti, nonggop nduk yo’niraga o?”

8 Yogo mbareegwa, at Muta nen it onggo yorage logonet, “Kit nonggop eeriyak nogo, at Aliku ALA nen yo’- nege kenok mban yokkiraagin me, puk logonip o.”

9 Yorage mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
10 “Kat nen it aakumi Iterali mendek yoroorak nogo yi aret. Aap ambi it inenggela’- me wonage inom, inapuri-inombowologwe wigannarit nogo logogun nogo mendek inom, nogo nen aap kambemenggerak eebe mbaanggogwe, tu nda nen awo wogwe, eeremenggaarak kwe, Naliku ALA abe’- nako logonet, laago Obagambo Nagagirak inale’nggen paga lakwi iinok, it kunduk lako logorak op aret o.
11 Ndi, inale’nggen paga lariyak nogo ti, tut ambit penembunuk, ambi penengge tanggal 14 ti paga o kiyoma age kenok mban, laago Obagambo Nagagirak ndomba nogo warogo lako logonet, oroti ragi pugu lek worarak inom, mbiingga ale mendek larak inom, nonggo logowak o.
12 Nonggo logonet, larak eegu ndiinogo pemenggaarak kagak o weege, ndi, owak iluk ambi kalukkogwe, eeriyak mondok mage o. Ata, laago Obagambo Nagagirak inale’nggen paga lako logonet, eeko logorak wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, lengganogo yoragagirak nogo ndak-ndak aret eeko logowak o.

13 Ndi, aap ambi lu kologo mengga kwak, eebe maluk age, tu nda nen awo wage, eerulik kagak, ne laago lako logorak yugu nogo eyom Naliku ALA nake warogo laka’lek kenok, at aap ti, oreewi wonogwe inenggela’- me nen enggaawak lek eerogo endekem wumbuwak o. At maluk eeremenggerak nogo ti, aaninggin at obaalombok aret oba logowak o.

14 It aap nggiru mendek inenggela’- me wonogwe nogo nen Naliku ALA abe’nako logonet, Obagambo Nagagirak laago lakwi me, An kunduk larikit, mbake kenok, lake logonet, eeko logorak wone yugu inom, wone lengganak inom, ti ndak-ndak aret eeke logowak o. Iterali inaworak inom, it aap nggiru inom, abok ndak-ndak wone yugu ambit ti mban aret eeko logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

O ndugwi abinak paga wogoren nege nagagerak wone

15-16 Ala wone yugu aloobut mbanak me yonggolak logorak awooliya nogo abu aret wurogo pogo mbareegwa, ne ti paga aret Aliku ALA awooliya wurik paga ndugwi lenggeni wage logonet, oonikiya nen kuubondendokkuli ti, kani wuninik abinak negen ooliya wurik irimbaga wonage, ndi, liingge ti, ndugwi pogom obaga lenggenak wonage, eeke nagagerak.

17 Ndi, ndugwi nogo Ala awooliya wurik paga lenggenak wonagaatik, lagi nanuk wage kenok, it aakumi Iterali mendek ndugwi nogo mugurok wogwe, ndi, puk age kenok, inawooliya time aret wuppunuk wonogwe, eerit nugu logonet,

18 at Aliku ALA nen, “Ooliya wu’nip o,” yorage kenok wukwi, ndi, “Nanip o,” yorage kenok nogwe, ndugwi nogo ooliya wurik irimbaga puk age kenok, it inawooliyana time aret puk ogwe, eerit nugwi iigak,

19 o ndugwi nogo naga’lek ooliya wurik irimbaga taati mondok aret wonage kenok, it aakumi Iterali nogo kagak aret, “Nawi o,” yogo logolik, ata, “Aliku ALA nen yo’nirage kenok, Nawok o,” yinuk, time aret wonogwe,

20 ndi, ne mande negen ta logowak nduk, Ala nen ndugwi nogo awooliya wurik irimbaga, “Taati logot o,” yoge kenok time inawooliya wuppunuk wonogwe, ndi, “Nanip,” yorage kenok nogwe, eerit nugu nogogwaarak.

21 Eerit nugwi iigak, ne ambi paga ndugwi nogo o kiyoma nen puk agaatak wonagaatik, o weege paga lagi nanuk nage kenok, it aakumi Iterali mendek nogwe, eerit liingge-oonikiya ndugwi nogo ena koongge kenok, mugurok mban nugu nogogwaarak.

22 Ndi, ndugwi nogo ooliya wurik irimbaga naga’lek nogo mbere a, tut ambi a, tahun ambi a, taati wonage kenok, it Iterali mendek nogo, nogo logolik, time aret wonogo nagaatik, ndugwi nogo ooliya wurik me nen lagi nanuk nage kenok perak, nogwe, eerit nugu nogogwaarak.
23 At Aliku ALA nen, “Puk a’nip o,” yorage kenok, inawooliya wuppunuk puk ogwe, ndi, “Nanip o,” yorage kenok nogwe, eerit nugu nogogwaarak. Ti eerit nugu nogogwaarak nogo ti, at Aliku ALA nen Muta yoge kagak, it Iterali yorage nogo ndak-ndak aret eerit nugu nogogwaarak.

10 Trompet paga oone pu eeke kenok, eeko logorak wone

1 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “It Iterali mendek wiirogwe, tu noorak nduk yorogwe, eerit nogo logowak nduk, mbuti perak aan libik-lebek eerogo punuk, oone nggwok eeka trompet mbere ogobakkigiru o.

3 Ogobakkigirogo punuk, trompet mbere nogo paga oone pu eekwi iinok, it Iterali mendek abok aret ninom lambungge minggim nawooliya wurik tungga paga time kat kowagam kuwak ari wogwe,

4 ndi, trompet ambit paga oone pu eeke kenok ti, it Iterali kuwak eerak inarum menggaarak inoweewi nogo kat wonage me keya wogwe,

5 ndi, trompet oone ne ambit pu eeke kenok ti, it aakumi oonegen lagi wage menggim pa’nggwe inawooliya wuppunuk wonogwe nogo nogwe,

6 ndi, trompet oone ne mbere pu eeke kenok ti, it aakumi o ame pa’- nggwe inawooliya wuppunuk wonogwe nogo, oone ti eeke konembunuk nogwe,

7 ndi, trompet oone pu kunik-kunik aret eeke kenok perak, it aakumi Iterali apit aret kuwak eerak nogo kuwak ari wogwe, eeko logowak o.

8 Ndi, trompet oone pu eeko logorak ti, it an neebe unde Karun apuri nogo nen mban eeko logowak o. Wone yi ti, kit inom, kinapuri nda’- narit nogo logogun inom, mondokmondok eeko logobagip nduk, lengganogo yokkigi o.

9 Kit kiname wonogwe me, it kinawim nen kinooriyak eekwi nogo muguret wundi nogo logonet, trompet oone pu eekwi kiinok, Naliku kinogoba Ala an nen kinoba abeppunuk kinagap ndarigin o.

10 Ne yi eyom ndi eyom kiniki ale’nggen paga laago lakwi, tut ambi penengge kenok eekwi, ndomba warogo nake kani kunggwi, an Ala ninom lambunik logowok nduk, nake warogo wo’nugwi, eeko logonet, trompet oone pu eeppunuk mban eeko logonu o. Ti eeko logorak ti, an kinogobaAla nen niniki abekkinake logokit nduk, eeko logorak wone nogo ti aret o, yinuk, Naliku kinogoba Ala an nen aret yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

Puut Tinayi mbo punuk, woraawak nduk, koonogo piyareegerak wone

11 Tahun ambi abu eeppunuk, ambi eerak tut ambi penembunuk, ambi penenak tanggal 20 ti paga, ndugwi nogo wone yugu aloobut mbanak me yonggolak Ala awooliya wurik paga lenggenak wonagagerak nogo wonok lagangge mbareegi,

12 it aakumi Iterali mendek nogo, inawot lombok ndegen-ndegen aago woroorak yugu nogo ndak-ndak aret mugurok wogwe me, ndugwi nogo o karume Paran time puk age mbareegi, it nogo time aret puk ogogwaarak.

13 At Aliku ALA nen Muta yoge kagak, Muta nen Iterali yorage mbareegi, aa’nduk lombok wogogwaarak nogo yi aret.

14 It inanebunu Yekura mendek inawot lombok aago nogo, at Aminarap aput Nakaton nogo nen inowe a’nuk, ineenu agak eyo paga pugunik wonok inaa’nduk lombok ogwe,

15 at Tuwat aput Netanen nogo nen inowe a’nuk inanebunu Itakat mendek inawot lombok aago nogo wogoren inambokan ogwe,

16 at Kelon aput Eliyap nogo nen inowe a’nuk it inanebunu Tebulon mendek inawot lombok aago nogo wogoren inambokan ogwe,

17 it inanebunu Nggeroton mendek inom, Merari mendek inom, Ala awooliya wurik nogo minogo inuum paga piyaninuk inambokan ogwe,

18 Ti’nuk, at Tiyereyut aput Elitut nogo inowe a’nuk it inanebunu Uruben mendek inawot lombok aago nogo, ineenu agak eyo paga pugunik wonok inambokan ogwe,

19 at Turitiyarayi aput Telumiyen nogo inowe a’nuk it inanebunu Timeyon mendek inawot lombok aago wogoren inambokan ogwe,

20 at Erekuwen aput Eliyatap nogo inowe a’nuk it inanebunu Nggat mendek inawot lombok aago wogoren inambokan ogwe,

21 it ando awo ari waga’lek iigak, Ala awooliya wuko logowak nduk, it aap Kekat mendek inawot lombok aago nogo, yi mendek ndi mendek obeelom alik leenak mendek Ala awooliya wurik me wonage menggerak nogo, inuum paga piyaninuk, oolo time ogwe,
22 Ti’nuk, at aap Amikut aput Elitama nogo nen inowe a’nuk it inanebunu Eparayim mendek inawot lombok aago nogo, ineenu agak eyo paga pugunik wonok inambokan ogwe,
23 at Peratut aput Nggamaliyen nen inowe a’nuk it inanebunu Manate mendek inawot lombok aago nogo wogoren inambokan ogwe,

24 at Nggireyoni aput Abiran nen inowe a’nuk it inanebunu Mbeniyamin mendek inawot lombok aago nogo wogoren inambokan ogwe,

25 Ti’nuk, inaa’nduk ndegek lombok aago wogwe iigak inambo’me age yobok ineebe ambi aago wogogwaarak nogo ti, aap Amitiyarayi aput Akiyetet nogo nen inowe a’nuk it aap inanebunu Ndan mendek nogo, ineenu agak eyo paga pugunik wonok inambokan ogwe,

26 at Okaran aput Pagiyen nogo nen inowe a’nuk inanebunu Atet mendek inawot lombok aago nogo wogoren inambokan ogwe,

27 at Enan aput Akira nen inowe a’nuk inanebunu Natali mendek inawot lombok aago nogo wogoren inambokan ogwe, eeruwak nduk koonogo piyareegwaarak.

28 It Iterali mendek tu paga nogo logonet inawuri ndegek lombok aago nugu logowak nduk, koonogo piyareegerak nogo ti aret o.

29 Eeko mbareegwa, at Muta aru aap Miriyan mendek Erekuwen aput Kobap nogo Muta nen yoge, “At Aliku ALA nen, Nggween wokkiraagin o, yinuk, yereegim nogome nogwe me, nit ninom nawok nduk omok o. Ninom nogo logomonggoorik, Aliku ALA nen nit aakumi Iterali obeelom eeppinaniyak, yo’niragagerak nogo obeelom eeppinanege ke-nok, nit nen kat obeelom eerogo pagagun o.”

30 Yoge mbareegi, Kobap nogo nen onggo yoge, “Lek o, naru. Op aret yo’negendak kwe, an nawi alom paga niyokan nowe-nawot iniya nagi o.”

31 Yoge mbareegi, at Muta nen aru nogo yoge, “Nit o karume yime ninawooliya wurit noorak nineenggo’lek me, kat keenu nen, yo’niranet ninom noorak me, mbo pinaniyak ti mage ubi!
32 Ninom nogwe kenok, at Aliku ALA nen nit obeelom eeppinanege nogo nit nen kat obeelom eerogo pagagun o,” yinuk, yoreegerak.

Aakumi Iterali wogogwaarak wone

33 Yoge mbareegi, it aakumi Iterali nogo at Aliku ALA abuut nogo mbo pogo nogogwaarik, Aliku ALA wone yugu aloobut mbanak me yonggolak wonage nogo aa’nduk inengga loolo punuk, inawooliya wuppunuk logorak kwaarit nogo logonet, nogo kenagan yit wogogwaarak.

34 Ooliya wuppunuk wonagaatik, ti’nuk, woraawak nduk wogwe iigak, o liingge paga Aliku ALA andugwi nogo it inirimbaga wonage nagagerak.

35 Ndi, Ala aloobut mbanak nogo piyaninuk woraawak nduk eekwi iigak, at Muta nen, “Kaliku nogoba ALA wae. It aap kinom wim mbanak menggendak nogo ma’nogwe, It ineebi kombako menggaarak nogo mbaganggwi, Eeruwak nduk, Kat komaawi tiyak yu o,” yinuk, yoge,
36 ndi, Ala aloobut mbanak nogo taati porogo puk ogwe iinok, at Muta nen, “Kaliku nogoba ALA wae. Yogondak kapuri Iterali mendek ineenggi lingginiyak meek yi, Inoba nabi mok o,” yinuk, yoge, eeke nagagerak.

11 ALA nen kani kunik inoba wuppi wagagerak wone

1 Ne ambi paga it aakumi Iterali mendek nogo nen, “Nonggop eekkoloobok,” eeginake mbareegi, iniki piirik logonet, at Aliku ALA ineebi-ineeba yogo nogogwaarak. Yogwi nogo Aliku ALA konembunuk, anini mi’nage nagagerik, kani mbogut paga nen it Iterali wonogwe me wuppi wagagerak wunuk agan nage logonet, inawooliya ambet paga taa’nogo kani nenet nagagerak.

2 Nenet nage mbareegi, it aakumi Iterali mendek inoone nggwok paga Muta yogo mbareegwa, at Muta nen Aliku ALA yoge mbareegi, kani nogo, noguk yereegerak.

3 Ndi, “At Aliku ALA nen kani omoonuk it aakumi Iterali inenggela’me wuppit wagagerak me,” yinuk, o taati endage, Kani Nenggigim o, yinuk, toonogo pereegwaarak.

At Ala nen towe nggimabut wogoragagerak wone

4 It aap ndugumbagik-perambagik mendek Iterali inenggela’me inom wonogogwaarak nogo nen wam kinduwak aret me, “Wam enggaanggum kwak nane,” yogwe iinok, it Iterali kunduk le yogo logonet, “Nit ta nen wam enggaanggum wo’niraagin o?

5 Nit o Metit time logonet, ikan inom, nggilu-nggiyo inom, bawang engga laka prei inom, bawang putih inom, bawang merah inom, onggo lek we aret nonggo nogogurak kwe,

6 yogondak nit abe mendek ambi nengga’lek, mana mban nonggo logonet, kinik lek ee’ninake me, ambinom pekkoorak nineebi o,” yogo nogogwaarak.

7 Mana nogo ti, anggen mbuulogwe kumulinggen kokwak kwe, etenggen kundali longgo warak negen kirik-kerek aago wonagagerak.

8-9 Oonikiya paga mbi mana nogo mbogut paga nen miinanggen wambi wage me enggela’me inawooliya wuppunuk wo-nogwe me inawoore’nggam taa’nogo wuppit wage kenok, it nen kuwak eerogo yigippunuk a, aambiranogo punuk a, lilom eerogo togolowak ndoonak paga worako nagaatik, tayitun amburu paga worarak ombat kokwak me nonggo nogogwaarak.

10 It aakumi Iterali inowe-inawot leenok lombok inawooliya wurik tungga paga wonogo logonet leenggu maakwi at Muta aruk konengge nagagerik, “It aakumi yi, Aliku ALA anini nggwok lombok wundiyak, yogwe yi, ai,” mbareegerak.

11 Mbake nagagerik, at Aliku ALA yoge logonet, “Kat nonggop nduk an kayeloman yi, maluk eerogo panege agandik? It Iterali mendek wogoren wage, inawone mbangge, eerit nege minggirak kwe, nabuwa mbaka’lek an nonggop eekirak paga it yogwe ti, Kat kobaalombok koonu o, yinuk, mbo panege agandik?

12 It aakumi yi, an ninikime nen logongge, an nen aret ndaganake, eekirak mbaken? It aakumi yi, kat nen nombomini inanggween, Wokkiraagin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yoragagim nogome, elege ngget ndarak inaani yaruguren nugu mengga kwak, Wogoren nak o, yinuk, nonggop nduk yo’negendak?

13 It aakumi yi abok aret, Enggaanggum wo’niret o, yinuk, le yogo logonet, nggino yo’nugwi yi, an enggaanggum ngga nen kwaarogo wogora o?

14 Aakumi ambik lombok yi, aaninggin ambik me, an nalik nen yaruginaburak meek ee’naki o.
15 Aaninggin yogobi mban eeppanege logonet, irip paga maluk noba ariyak neebi me, nggarurogon kambikit nduk yogondak aret nabuwa nen nooru o,” yinuk, yoreegerak.

16 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge, “Kat nen it aap Iterali inoweewi iniki warak inenggela’me nen aakumi inarum menggaarak inom, inawot lombok eerak ndegeninaka inom, keenu kero, ineebe 70 paga kuwak eeppiinok, an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me tungga paga taati kinom mi’nari woraanip o.

17 Mi’nari wogwe kiinok, an kiniya wambi wage logominggirik, nimbirak wone mbangge logonet, Aberiniki koba pagareegirak nogo ndak-ndak it inoba piige neenok, it kinom yeenggwa-yeenggwa eekwi paga kat kalik mban aaninggin kage menggendak nogo lek aret eekkake kaamunggun o.

18 It aakumi Iterali wone yoroorak nogo yi o. It nen yogo logonet, Nit o Metit time wonogo logonet, op wonogogurak kwe, yime wogoorak paga enggaanggum lek me, Enggaanggum nawok lak, ao, yinuk, le yogwe nogo Naliku an ALA muk konengge nagarik, it enggaanggum nawak nduk, wogoroorak mbakirak me, o ko’lu wogoraakit nduk, iniki pipuk eeppatinuk logowak o.

19 Ndi, enggaanggum noorak nduk wogoraagin nogo ti, we ne ambit iluk, ne mbere iluk, ne 5 iluk, ne 10 iluk, ne 20 iluk, noorak ake wogoraagin lek o.

20 Ata, Naliku an ALA it inenggela’me ninom wonage nogo mbo paninuk, yogo logonet, Nonggop nduk nit o Metit nen wo’niren wundi wagagerak, yinuk, le yogwe nogo muk iigirak me, enggaanggum wogoraminggirak nunggwi aret iigak, tut ambit penenigin me, nunggwi iigak, inaanoma’le nen peyak wuriyak eeginake logonet, inogobak me kilu-kilu wambigin, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

21 Yoge mbareegi, at Muta nen, “An nen it Iterali mendek wogoren nege nogo ineebe aap mban lambuk togon enam ratus ribu aret kwe, kat nen ari logonet, Enggaanggum yi wogoraminggirak nunggwi iigak, tut ambit aret warugun yagandak ti nonggop o?

22 Ndi, aakumi ineebe ambik lombok yogobi paga kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, warogo punuk, wogorage, ndi, yi yikwe ndi yikwe laut inikime wonage nogo abok aret pigogo wogorage, eeriyak ndak me, yinuk, yagan ya?”

23 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Naliku an ALAnen eeriyak nobam lek nomba’nuk yagan ya? An yagarak ti, abet aret eeke neyaamunggun ilik, lek a? kenegen kaamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

Aap inoweewi iniki warak ineebe 70 mippiyareegerak wone

24 Yoge mbareegi, at Muta nogo endekem wundi nage nagagerik, Aliku ALA nen, “Yogop yo’nigi o,” yinuk, it aakumi Iterali mendek abok aret paganogo yoragagerak. Yorage nagagerik, it Iterali mendek inoweewi iniki warak ineebe 70 wogoren Aliku ALA awooliya wurik me, tungga paga taa’nogo kuwak eeppiinok, inom mi’ndak wonogo mbareegwa,

25 at Aliku ALA nogo mbogut paga nen ndugwi enggela’me wambi wage nagagerik, Muta imbirak wone mbaneegerak. Wone mbambunuk, Aberiniki at Muta oba wonage nogo ndak-ndak it aap inoweewi ineebe 70 nogo inoba piige mbareegi, it nen aap Ala wone yaga nen yorogo mengga kwak aret yorogogwaarak kwe, ambinom yoroolik ne ti eyom paga mban aret yorogogwaarak.

26 It aap Iterali inoweewi ineebe 70 nogo Ala awooliya wurik me nogwe iigak, aap ineebe mbere inendage Elarat Merat imbirak nogo inom inendage mbanak aret kwe, Ala awooliya wurik me nogome noolik, it inawooliya wurik oore’nggam aret wonogwe me, it nogo kunduk Aberiniki inoba age mbareegi, Ala nen yorage kagak yorogo mengga kwak taati aret yorogogwaarak.

27 Yorogo mbareegwa, wulaga tawe ambi nen wone wonok mbet-mbet aret Muta yori wage logonet, “Aap Elarat Merat imbirak nen aap Ala nen yorage kagak yorogo mengga kwak inawooliya oore’nggam nen yorogo agaarik o.”

28 Yoge mbareegi, at Nun aput Yotuwa awo tawe paga Muta ayeloman wonagagerak nogo nen Muta yoge logonet, “It aap ti, Kinoone mage, yoret o, nogoba.”

29 Yoge mbareegi, at Muta nen yoge logonet, “At nen mban yoraawak, nomba’nuk, ari agandik? An mbake logonet, At Aliku ALA Aberiniki it at apuri abok aret inoba wuppi woramenggerak paga aap Ala nen yorage kagak yorogo mengga kwak yuurak op aret mbake agaarik o.”
30 Yoge nagagerik, it aap Iterali inoweewi nogo inom, at Muta inom, inawooliyana nogogwaarak.

Ala nen towe nggimabut nappi wagagerak wone

31 At Aliku ALA nen o wiya nggwok ambi nappi wagagerak wage logonet, towe nggimabut nogo niyo laut paga pa’nggwe time nen wogoren it Iterali mendek inawooliya wurik paga inom, inawoore’nggam paga inom, piya wagagerak lenggak-penggak agan nugu nogogwaarak nogo ti teberogon ogu nen agi kuli metet ambit negen age, ndi, ambe kuli pi nagagerak nogo ti, nogwe iigak, nogo mbere yuurak kuli kwak aret age, eereegerak.

32 Towe nggimabut nogo lenggak-penggak agan nugwi me, it aakumi Iterali mendek nogo ne ti paga liingge inom, oonikiya inom, ko’lu inom, towe nogo piginako nagaatik, it inalitak lombok kologo logonet, aaninggin seribu agi nggwe kuli inom kuwak eerogo patinuk, inawooliya wurik paga yendokwandok woloonogo patit nogogwaarak.

33 Patit nogo nogogwaarik, towe enggaanggum nogo lunggunogo wuraka’lek awo ineyak laganggwi iigak, at Ala iniki aagi ka’luk negen mi’nage logonet, it aakumi Iterali mendek andi mondok alik mendek inoba kwippiyareegerak.

34 It aakumi Iterali mendek towe kinduwak me, wa nanuk nenggak mban eeko nogogwaarak kero kambit nogo mbareegwa, o time nggween taambiigo nogogwaarak me, o nogo endage, Kiborot-Taawa, ti nit ninoone paga, Inaanoma’le Ndenok Yinuk Kambeegwam o, yinuk, tooneegwaarak.

35 Ndi, it aakumi nogo o Kiborot- Taawa nogome mbo punuk nogo nogogwaarik, o Katerot time inawooliya wuppatinuk wonogogwaarak.

12 Miriyam Karun imbirak Muta abok mbaneegwaarak wone

1 At Muta nogo kwe anebunu Kuti mendek waganeegerak paga it Karun Miriyam imbirak nen Muta abok nggarik-nggarek eerogo pogo logonet,

2 “At Aliku ALA nen Muta alik yoge kagak, nit yo’nirage menggerak mbakop? Lek o. Nit kunduk Aliku ALA nen yo’nirage kagak yorogo monggoorak nogo lek a?” yinuk, at Muta abok mbanggwi nogo Aliku ALA aruk koneneegerak.

3 Aakumi nggween paga menggaarak abok aret inenggela’me nen aap iniki yanggonak lombok wonagagerak ti, at Muta alik aret o.

4 It yogwe nogo at Aliku ALA konengge nagagerik, abera’lek me Muta yoge logonet, “Kat inom, Karun inom, Miriyam inom, kit kineebe kenagan an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me time nanip o,” yorage mbareegi, it ineebe kenagan nogo time aret nogo mbareegwa,
5 at Aliku ALA nogo ndugwi logonak enggela’me nen wambi wage nagagerik, ooliya wurik tungga paga taa’- nogo mi’ndak logonet, “Kit Karun Miriyam kimbirak yime panggo yi woraanip o,” yorage mbareegi, imbirak panggo yi nogo mbareegwa,

6 at Aliku ALA nen it yorage logonet, “An wone yokkirage yi, kinaruk logonip o. Aap ambi Naliku ALA noone yoge neegak yorage menggerak kinenggela’me wonage nogo, An nen abinggaanggo paga neebe nikkage, abi paga yoge, Eeke minggirak o.

7 Togop eeke minggirak kwe, an nayeloman Muta perak, Nimbirak togop eeka’lek minggirak o. At Muta ti, an napuri abok wonogwe iigak, Alik mban noone abu liirogon woppunuk eeke menggerak me,

8 Wone eegu elaarogo paga yogeelik o. Ata, at nimbirak nengga kunna’- nuk, wone mbangge logonet, Kin paga aret yoge minggirak o. At nen Naliku ALA neebe neege menggerak kagak, Kit nonggop nduk kinagabiti mbaka’lek nayeloman Muta nogo Abok nggarik-nggarek yogo ogotik?”

9 Yorage nagagerik, it ineebe mbere nogo eereegwaarak paga at Aliku ALA anini alik negen age nagagerik, mbo piinok, nagagerak.

10-11 Nage kagak, ndugwi nogo Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me irimbaga wonage nogo lagangge kagak, at Miriyam nogo agabolo awin maaluget kunik yanggwi negen lan ari mbareegi, at Karun nogo ena logorogon Miriyam pekkage nagagerik, awin maaluget agagerak mbareegi, Muta yoge logonet, “Ai, nogoba! Nit wi negen aret yogoorak nogo ti, maluk aret yogoorak me, ninomaluk onggo aaninggin ninoba pinaniyak ti mage o.
12 Elege agalo inikime nen kambak obari agaatak nda’nage menggi kwak, at togop teppuurak ti mage ubi!”

13 Yoge mbareegi, Muta nen at Aliku ALA yoge logonet, “Ala wae! At eebe obeelom eerogo pu o, nogoba.”

14 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “At ogoba nen etenggen paga owoori lenggek togon nappege kenok enggali nen nogo 7 kuli yigin nogo lek a? Togop aret me, aakumi inawooliya wurik me nen endekem wumbemenggendak wonage kagak nogo 7 kuli yege kenok, ti’- nuk, iyokan waganogo mambi wa’nu o.”

15 Yoge mbareegi, at Miriyam nogo inawooliya wurik me nen endekem wumbereegerak wonage kagak, nogo 7 kuli aret wonagagerak. Ndi, at Miriyam nogo eebe awo waganogo ma-mbi waga’lek kagak, it aakumi Iterali nogo naga’lek time aret puk wonogogwaarak.

16 Ndi, mambi wa’nuk, it aakumi Iterali nogo o Katerot mbo punuk, o Paran karume time nogo nogogwaarik, inawooliya wuppatinuk wonogogwaarak.

13 O Kanan inigen yombooni nogogwaarak wone

1 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “It Iterali mendek inanebunu lombok inenggela’me nen inoweewi inarum menggaarak nogo ambit nggigik eerogo nggween an nen wogoraawam o Kanan nogome inigen yombooni nawak nduk nappiyet o.”

3 Yoge mbareegi, at Muta nen Aliku ALA yoreegerak nogo ndak-ndak Iterali inenggela’me nen inoweewi ambitak nggigik eerogo o Paran karume nen nappiyareegerak nogo

4 inendage yi aret. Inanebunu Uruben nen Takut aput Tiyamuwa,
5 Inanebunu Timeyon nen Kori aput Tapat,
6 Inanebunu Yekura nen Yepune aput Kalep,
7 Inanebunu Itakat nen Yutup aput Yigan,
8 Inanebunu Eparayim nen Nun aput Oteya,
9 Inanebunu Mbeniyamin nen Arapu aput Paliti,
10 Inanebunu Tebulon nen Tori aput Nggariyen,

11 Inanebunu Yutup mogonak mendek Manate nen Tuti aput Nggari,
12 Inanebunu Ndan nen Nggemali aput Amiyen,
13 Inanebunu Atet nen Mikayen aput Tetut,
14 Inanebunu Natali nen Wopiti aput Nakibi,
15 Inanebunu Nggat nen Maki aput Ngguwen.
16 At Muta nen it aap o inigen yombooni nawak nduk nappiyareegerak nogo inendage ti aret o. Ndi, Nun aput Oteya nogo at Muta nen endage peebi Yotuwa tooneegerak.

17 At Muta nen it nogo o Kanan inigen yombooni nawak nduk yorage logonet, “Kit yime nen o Kanan o ame pa’nggwe karume unggwagak puut nggelok-nggobok pa’nggwe time aret lagi nanu o.
18 Ndi, lagi nogo logomonggotik, it aakumi time ti, ineebe ambik wonogwe ilik, mbuuluk wonogwe a? Inomaawi ambik wonogwe ilik, lebenak wonogwe a?

19 Ndi, o ti nonggop o? O ti, abu obeelom wonage ilik, maluk wonage a? O taganak kota time ti nonggop o? Pak wurik wonage ilik, pak wurik lek wonage a?

20 Ndi, nggween ti perak, nonggop wonage o? Amburu warak kaamunggup ilik, amburu lek kaamunggup a? Yabu pena obeelom kaamunggup ilik, lek a? kinigen yomboonit nugu logomonggotik, kiniki kwippunuk, anggen time mendek ambi kero, mbaninuk wa’nu o,” yinuk, yoragagerak. Anggur anggen mbaninuk wa’nu o, yoragagerak nogo ti, anggur anggen iyaalok mbanggwi eyom paga aret me, yoragagerak.

21 Nogo yorage mbareegi, nogo nogogwaarik, o Tin karume time nen inigen yomboonit, nok o Erekop nen tu Kamat nogo menggam time kuli nogo nogogwaarik,

22-25 o Kanan o ame yime pa’nggwe karume unggwagak, nok o Keboron kuli aap Enak ombowologwe wiganak Akiman inom, Tetayi inom, Talamayi inom, wonogo menggam nogome unggwi nogogwaarak. Unggwi nogo nogogwaarik, inigen yomboonit o Etokon kobappaga nogome unggwi nanuk, anggur eno’mbak ambit paga anggen luurikmaarak yugu nogo mbanogo eewurogo waganggo logonet, eyo delima anggen inom, eyo wuli anggen inom, mbanogo inom wonok iniyokan wogogwaarak. O nogome inigen yomboonit nugwi iigak, nogo 40 yereegwaarak. O Etokon ti, aap Iterali nen eyo anggur anggen mbaneegwaarak me, o nogo endage, Etokon Kobappaga o,yinuk, yogo nogogwaarak. Ndi, nit ninoone paga ti, Anggen Luurik Yugu Me Mbaneegwam o. Ndi, o Keboron time wurik tahun 7 wonage kagak, o Metit nggween Towan taganak paga o wurik lek we aret wonagagerak.

Inigen kogogwaarak nogo yora wogogwaarak wone

26 It aap o Kanan yombooni nogogwaarak nogo at Muta inom, Karun inom, it aakumi Iterali mendek abok aret inom, o Kareti Paran karume nogome wonogwe me, iya wogo nogogwaarik, it o inigen kogogwaarak nogo mbininogo yorogo logonet, anggen mbaneegwaarak nogo titik irogogwaarak.

27 Titik irogo nogogwaarik, it nen wone mbininogo Muta yogo logonet, “O time kinigen pekka nanip o, yo’niragandak nogo abok aret ninigen yomboonggo nogoorik, nggween abu amburu warak me, nggiin amburu inom, yilak amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim abu iya lombok kogoorak me, anggen yugu eebe kenegen kaanok nduk wonok wogoorak yi ket o.

28 Togop aret kwe, o time nogo yi kota ndi kota mondok nggwok lombok wonogwe, ndi, it aakumi time wonogwe nogo ti, mondok inomaawi mban wonogwe, inawi pak kunduk yugum paga mban wurik me, it aap Enak ombowologwe wiganak nogo inom time aret wonogwe, eekwi iigoorak o.

29 It aap Amalek mendek nogo o Kanan o ame yime pa’nggwe karume wonogwe, ndi, it Ket mendek inom, Yebut mendek inom, Amori mendek inom, o puut nggelok-nggobok me wonogwe, ndi, it aap Kanan mendek nogo niyo laut ambet paga inom, niyo Yoraran andirok time inom wonogwe, eekwi iigoorak o,” yinuk, mbininogo yoreegwaarak.

30 Yogwi nogo it aakumi konenggo nogogwaarik, iniki piirik wonogwe nogo tayok yuwak nduk, at Kalep nen Muta enggaanom paga yorage logonet, “Nit nen it ndak aret tebenogo piinok, ninanggween unde eekkola unggugun aret me, nawok aret o.”

31 Yorage nogo it aap inom nogogwaarak nogo nen yogo logonet, “It aakumi time mendek inomaawi ambik wonogwe iigoorak me, nit ninom wim eeriyak ninobam lek o,” yorogo nogogwaarik,

32 wone it Iterali iniki a’nggan wo’naruwak nduk yoranet nogo logonet, “O time nogo nit abok aret ninigen yomboonit nogoorak kwe, it aakumi time nogo ineebe abu yerek-nggorek lombok me, it wundi wogo logonet, inambeme yonggo’ninaburak negen iigoorak o.
33 Ndi, ti mban lek kwe, aap inanebunu Enak ombowologwe wiganak ti, ineebe abunuk yerek-nggorek aakumi wuriya wagak tawe iigo nogoorik, nit nen mbako logonet, Nit ti, yibila pogom aret mbakoorak. Ndi, it kunduk ndak-ndak aret ninombakwi iigoorak me, meek o,” yinuk, aakumi nogo yoranet nogo nogogwaarak.

14 Ineebi-ineeba yogo nogogwaarak wone

1 Yorogo mbareegwa, ne oonikiya ti eyom paga it aakumi Iterali wonogwe nogo abok aret noone-koone yogo logonet, leenggu maako nogogwaarak.

2 Togop yogologonet, it aakumi Iterali wonogwe abok aret nogo nen Muta Karun imbirak ineebi-ineeba yorogo logonet, “Nit o Metit time aret kanggwi, o karume akuna taati kanggwi, eeriyak op aret kagak,

3 nonggop nduk at Aliku ALA nen o yime wo’niren pinani wagaarak? Pinani wagaarak me, nit ninooko logonet, ninakuwininapurilogwe ninawim nen kugun wogoren nookwak, nit o Metit niniyokan nawok o,” yinuk,

4 at ambi nen at ambi yogak eeko logonet, “Nit ninowe ambi nen wo’niren o Metit pinani nawak nduk miirogo punuk, leenogo patuwok o,” yinuk, yereegwaarak.

5 Yogo mbareegwa, at Muta Karun imbirak it aakumi Iterali wonogwe abok aret inenggaanom paga enete wanduk ngginnogogwaarak.

6 Ngginnogo mbareegwa, it aap inom inigen yombooni nogogwaarak at Nun aput Yotuwa inom, Yepune aput Kalep inom, it imbirak inayum nibinogo pako nogogwaarik,

7 aakumi Iterali wonogwe nogo abok aret yorogwe, “O nit ninigen yomboombunuk wogoorak nogome ti, nggween mondok amburu warak iya lombok kogoorak o.

8 Ndi, at Aliku ALA nen inikilom ninombake kenok, time wo’niren pinani nanuk, nggween nggiin amburu inom, yilak amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim time aret wo’niraagin o.

9 Togop aret me, kit nen at Aliku ALA kineebi-kineeba yogwi, it aakumi time wonogwe nogo paga kinagabiti mbakwi, eerugup o. It inagugi inomaawi wogorogo menggaarak nogo teppiinok mbaganggwi iigak, nit perak, Aliku ALA ninarum wonage kagak, aakumi ti, ninambeme yonggorinabugun me, it ineebe paga kinagabiti mbarugup o,” yinuk, yorogogwaarak.

Muta nen aakumi Iterali inake tamban eereegerak wone

10 Yorogo mbareegwa, it aakumi Iterali mendek abok nen it aap ineebe mbere nogo yugum paga inooriyak nduk wone mbanggwi iigak, Aliku ALA inom lambungge menggim awooliya wurik nogo paga abinak pindanogo pege kogogwaarak.

11 Kogwe iigak, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “It aakumi Iterali yi, inenggela’me eerubok mendek iya tit eerit wagagirak kwe, it iniki abet nombariyak, Nineebi o, yinuk, miyukkayuk eerogo panugwi iigak, ne mande logogun?

12 Togop me, it aakumi yi, inomaawi nggwok ineebe ambik aret kwe, andi inoba piyaminggirak paga inenggaawak lek ogwe iigak, kat perak, komaawi nggwok lombok age, kanebunu ambik lombok wigak ari, eeruwak nduk, teppagagin o,” yinuk, yoreegerak.

13-14 Yoge mbareegi, at Muta nen Aliku ALA yoge, “Kat komaawi paga it aakumi Metit mendek inenggela’me nen wogoren wundi wagagindak kwe, kat ti eeke keenok, it aakumi Metit mendek nen konenggo logomenggaarik, it nen aakumi yime wonogwe nogo kat kabok mbininogo yorogo logogun o. Ndi, kat Kaliku ALA nen wo’niren wundi wage logonet, ninarum wonage, Kaliku ALA ninom ninengga kunna’nuk, wone mbanggwi, kandugwi ninirimbaga logonet, o liingge paga wo’niren nage, oonikiya kandugwi logonak abinak nirimbaga wonage nogo nage kenok, mugurok nogwe, eerit wogwe nogo it aakumi yime mendek muk keegaarak me,

15 kat nen it aakumi Iterali mendek yi, abok aret ne ambit liingge lek eerogo inoorumunggun kenok, it aakumi yime nen inaruk konembunuk yogo logonet,

16 At Aliku ALA nen, It Iterali yi, o Kanan wokkiraagin o, yinuk, kumbuk mbanogo yoragagim nogome piya naakit nduk wogoren wundi nage mbakoorak kwe, o karume yime aret inoorogo piigerak yi, Ala omaawi lek obambok aret kogo o, yinuk, yugun o.

17-18 Togop me, kat nen ari logonet, Naliku ALA niniki yanggo punukwonage, aakumi inabuwa nggwok lombok mbake, it an noone taganggwi inom, maluk eekwi inom, inomaluk lek eerogo piige, eeke minggirak kwe, it maluk mban eekwi iinok perak, teppiigeelik, maluk eekwi onggo it inoba piige logonet, inapuri inom, inombowologwe inom, it paga peebi nda’nariyak nogo inom, abok aret aaninggin inoba piige minggirak o, yinuk, ari menggendak nogo ndak-ndak aret eeke keyaawi o, nogoba!

19 Kat nen kapuri o Metit nen wogoren wundi wagagindak kuli nen yogondak yi kuli inabuwa nggwok lombok mbake logonet, inomaluk lek eerogo piigak mban eeke menggendak pogom yogondak aret inomaluk yi, lek eerogo piyet o, nogoba.”

20 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen ari logonet, “Kat nen nggino yo’negendak nogo ndak-ndak aret inomaluk lek eerogo pigi o.

21-23 Togop eekirak kwe, o Metit paga time inom, o karume yime inom, nomaawi paga eerubok mendek iya tit eeke neenok, Wi, yinuk, pi wa’nako logonet kwe, ne 10 kuli an nabut mbaniyak nduk eeko logonet, noone konengga’lek tagambunuk maluk mban eerit wundi wogwe me, it inombomini nggween wogoroorak noone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagim nogome piya naakit lak, it aakumi yi, an meek eerogo panugwi me, ambiriluk ambi o time inigen kaagun mondok lek o, yinuk, o nggween paga yime menggaarak abok nen Naliku an ALA eeke neenok, Wi! nugwi an mondok neenik minggirak nendage paga nowak mbanogo yokkigi o.

24 Togop aret kwe, an nayeloman Kalep perak, alik mban iniki koonak logonet, noone konembunuk liirogon aret eeke menggerak me, o at enegen kenok wagam time an nen wonok pi nage, ndi, at apuri wigannarit nagun paga nen o time unde eeppiige, eerigin o.

25 It Amalek mendek inom, Kanan mendek inom, o kobappaga time wonogwe me, kit ko’lu kinena yungguninuk o karume niyo Laut Merah pa’nggwe time ari nanu o,” yinuk, yoreegerak. Iterali neebi-keebi yogo mbareegwa, aaninggin inoba piyareegerak wone 26 At Aliku ALA nogo nen Muta Karun imbirak yorage logonet,

27 “It aakumi abu maluk mendek yi nen ineebi-ineeba yo’nugwi yi, ne mande paga yo’nogo logogun o. It ineebiineeba yo’nugwi an abu konenggirak me,

28 it Iterali wone yoroorak nogo yokkira o. It nen nenggaanom paga yogwe iigirak nogo an abu konenggirak me, Abet aret eeppinanigin, yegerak, kagi, mbaruwak nduk, an mondok neenik minggirak Naliku ALA nogo nen aret nendage kunogo yora o.

29 It nen inoone wukot-laakot mban yo’nugwi me, ndarak iigak tahun 20 nen agi nggwe eerit nagaarak ineebe lingginogo punuk, inendage mbanggaarak nogo abok aret o karume yime kambit namenggaarak inowak nggininit nagin o.

30 Kit logowam o Kanan wokkiraagin o, yinuk, neenggi nippege logonet, kumbuk mbaneegim nogome inigen ka nagun mondok lek o. Ata, Yepune aput Kalep inom, Nun aput Yotuwa inom, it mban unde eekkolaagun o.

31 It ando nogo nen yogo logonet, Nit ninapuri abok aret kugun wogoren nagun o, yagaarak nogo, O nit noorak nineebi o, yinuk, miyuk-meya eerogo pegam nogome it inapurilogwe mban wogoren piya nage neenok, iniki ale’nggen mbakak wonogo logogun o.
32 Ndi, it perak, o karume yime kambit namenggaarak inowak nggininit nagin o.
33 It an noone liirogon konembunuk, eerulik me, inomaluk onggo inapurilogwe inoba pege neegak, o karume yime aret ndomba ndegeninabit yagak-ndagak nugwi iigak, tahun 40 paga inogobamini kambitnamengga-namengga irip paga it ambi kambuurak yugu nogo aret ari nagin o.

34 O inigen yombooni nogwe iigak, nogo 40 aret yegaarak nogo ti, nogo ambit yegaarak ti, tahun ambit eeriyak kwak aret me, an nambot iige ineenu aruwak nduk, inomaluk onggo inoba piyaminggirak aaninggin piyaninuk nugwi iigak, tahun 40 aret eerigin o.

35 It aakumi maluk mendek yi, abok aret noone taganiyak iniki ambit a’nuk wone mbanggaarak me, wone yokkirage yi ndak-ndak o karume yime kambit nogo logonet, inenggaawak lek aret arugun o, yinuk, Naliku an ALA aret me, abet aret eerigin, yegerak, yoret o,” yinuk, yoragagerak.

36 Yorage mbareegi, it aap o inigen yombooni nawak nduk Muta nen nappiyareegerak iniyokan wogo nogogwaarik, wone maluk-maluk it Iterali mendek abok aret yora wogo mbareegwa, Muta ineebi-ineeba yogo nogogwaarak nogo,

37 kugi andi ogo nogogwaarik, at Aliku ALA enggaanom paga taati aret kambeegwaarak. 38 It aap inigen yombooni nogogwaarak nogo abok aret kambit nogwe iigak kwe, at Nun aput Yotuwa inom, Yepune aput Kalep inom, it imbirak mban inili eerogo ineenik teppiyareegerak.

39 At Ala nen Muta yoreegerak nogo at Muta nen it aakumi apit aret yorage mbareegi, iniki abu maluk a’nuk, leenggu maako nogogwaarak.

Mage yugu kagak, wim eeri nogogwaarak wone

40 Ko’lu kuubondendok, puut nggelok- nggobok time lagi nawok nduk eeko logonet, “Nit maluk eekoorak aret kwe kagak, at Aliku ALA nen nggween wo’niroorak yo’niragagerak nogome nawok a!”

41 Yogo mbareegwa, Muta nen, “Kit nonggop nduk Aliku ALA wone yugu taganiyak nduk, yogo ogotik? Unggwi noorak nduk, eerumonggotak kwe, meek aret kaamunggup o.
42 At Aliku ALA kinom namunggup lek mbo pinagagerak me, kit kinawim nen wundi wogo logonet, tebenogo pinagukwak, nagup o.

43 Kit nen at Aliku ALA mbo pogotak kagak namunggup kenok, it aakumi Amalek mendek inom, Kanan mendek inom, time nen wundi wogo logonet, wooluwak paga kit kineebe kinoorogo pit namenggaarak kambumunggup aret o.”

44 Wone togop yorage kagak, “A! We yikkolage me kagak nawok a!” yinuk, Aliku ALA wone yugu aloobut mbanak yonggolak nogo inom, Muta inom, aakumi inawooliya wurik me time teppiinok, iniki teeluk aret puut nggelok-nggobok time inalik mban aret nogwe me,
45 it aap Amalek mendek inom, Kanan mendek inom, puut nggelok-nggobok wonogwe nogo nen wundi wogo logonet, it nogogwaarak nogo muguren-magaren inoorit o Koroma kuli aret piya wogogwaarak.

15 Aliku ALA ake pi wogo logorak wone

1 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “It aakumi Iterali wone yoroorak nogo yi aret. An nen o wogoraawam time it unggwi nogo logomenggaarik, wonogo logonet,

3 Naliku ALA nake warogo kani kunggwi, Aliku ALA wogorikit o, yinuk, kumbuk mbanggo logonet pugwi, onggo lek we aret wo’nugwi, laago lariyak koonak nogo paga inale’- nggen nen lariyak nduk pugwi, togop eeriyak nduk, nake pi woroorak kenok, obari obeelom kage logonet, niniki ale’nggen mbarikit nduk, lembu- tapi ilik, kambin-ndomba a, pi wogo logonet,

4 gandum anggen abu abe yigirogo 2 liter negen waganogo tayitun amburu 1 liter negen nenggelak- kenggelak aago inom wonok Naliku ALA nake pi wogo logowak o.

5 Ndi, ndomba ambiret paga nake warogo kani kunggwi ilik, inale’- nggen paga warogo nake pi wogwe a, eeko logonet, nonggo menggaarakanggur amburu nake kilirogo puurak nogo mendek 1 liter inom wonok pi wogwe,

6-7 ndomba ngguunok paga nake warogo wo’nogo logonet, gandum anggen abu abe yigirogo 5 liter negen waganogo tayitun amburu 1 liter irimbaga negen inom nenggelakkenggelak eerogo punuk, nonggo menggaarak anggur amburu nake kilirogo pegak pi woroorak nogo mendek 1 liter irimbaga negen inom wonok, Naliku an ALA obari abe kage logonet, niniki ale’nggen kaakit nduk, nake pi wogwe,

8 ndi, Aliku ALA wogorikit o, yinuk, kumbuk mbanemenggaarak nogo ndak-ndak Naliku ALA nake pi wogwe ilik, ninom lambunik logokit nduk, Naliku ALA nake warogo wo’nugwi a, eeko logonet, tapi ngguunok ambi nake warogo kani kunggwi nogo mendek kani kuni wogwe ilik, we inale’nggen paga warogo nake pi wogwe nogo mendek pi wogwe a, eekwi kenok,

9 tapi ngguunok nogo wonok wogo logonet, gandum anggen abu abe yigirik 5 liter irimbaga negen waganogo tayitun amburu 2 liter negen inom nenggelak-kenggelak eerogo punuk,
10 Naliku an ALA obari abe kage logonet, niniki ale’- nggen kaakit nduk, nonggo menggaarak anggur amburu nake kilirogo puurak nogo mendek 2 liter negen inom an nake pi wogwe, eeko logowak o.

11 Tapi ngguunok ilik, ndomba ngguunok a, kambin ilik, ndomba a, an nake warogo wo’niriyak mbakwi kenok yagarak ti ndak-ndak aret eeko logowak o.

12 Inaanggumi mande negen nake warogo wo’nogo logonet, inaanggo ambiret nogo paga togop mban eeko logowak o.

13 Ndi, Naliku an ALA it aakumi Iterali inaworak inalitik-inalitak abok nen nake warogo kani kunggo logonet kenok, obari obeelom kage logonet, niniki ale’nggen kaakit nduk, togop mban aret eeko logowak o.

14 It aap nggiru mendek a, aakumi alik mendek ambi a, it Iterali inenggela’me time inom wonogwe nogo nen Naliku an ALA obari obeelom kage logonet, nale’nggen kaakit nduk nake warogo kani kunggwi iinok ti, it Iterali eekwi ti ndak-ndak aret eeko logowak o. It Iterali inapuri nda’narit nogo logogun inenggela’me logonet kunduk, ndak-ndak aret eeko logowak o.
15-16 Ti eeko logorak ti, it Iterali kuwak aago inom, it aap nggiru mendek inenggela’me wonogwe ti inom, Naliku an ALA nen ndak-ndak aret iige me, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yorage yi inom, wone lengganogo yorage inom, it Iterali inaworak inom, aap nggiru mendek inenggela’- me wonogwe inom, wone ambit yi mban aret eeko logowak o. Wone yi ti, inapuri nda’narit nogo logogun nogo kunduk mondok-mondok ndakndak aret eeko logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

17 Yoge nagagerik, at Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet,
18 “It aakumi Iterali yoroorak nogo yi aret. An nen it o wogoren piya nawam nogome unggwi nogo logomenggaarik,

19 yabu eeppunuk, anggen mbanogo nawok nduk, eeko logonet, ando Naliku ALA nake puurak aret me,
20 gandum anggen yigiko logonet, aa’nduk yigirik an nake pogo mengga kwak, yabu eeremenggaarak anggen aa’nduk yugu mendek yigirogo oroti ligilogom agago worarogo punuk, an nake pi wogo logowak o.

21 It inom, inapuri-inombowologwe nda’narit wundi nogo logogun nogo inom, gandum anggen aa’nduk yigirik mendek Naliku ALA nake mondokmondok pi wogo logowak o,” yinuk, yoreegerak.

At oone yugu ineenggo’lek logonet maluk eeppunuk, eeko logorak wone

22-23 Yoge nagagerik, wone ambi yoraawak nduk, yoge logonet, “At Aliku ALA nen wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, Muta yoge kagak,yoragagerak paga nen nugwa inapuriinombowologwe peebi nda’narit nogo logogun kuli abok aret it ambi nen, Wone yi taganogo pigin, mbaka’lek kagak eekwi iinok, eeko logorak yi aret.

24 Aakumi Iterali mendek ugun iigak, it ambi nen an noone yugu ineenggo’lek logonet, maluk eekwi kenok, Naliku an ALA obari obeelom kage logonet, nale’nggen kaakit nduk, it Iterali mendek abok aret nake warogo kani kuniyak tapi ngguunok ambi waganggwi, gandum anggen yigirik inom, amburu nonggo menggerak mendek inom, nake kilirogo puurak koonak nogo waganggwi, ndi, inomaluk lek eerogo puwak nduk, nake warogo wo’niriyak kambin ngguunok ambi waganggwi, eerogo nake pi wogwe iinok,

25 iniki mbarulik kagak perak togon maluk eeremenggaarak nogo, lek eerogo piyaakit nduk, an nake warogo kani kunggwi nogo mendek inom, inomaluk lek eerogo pikit nduk, an nake wo’niriyak mendek inom, wonok woramenggaarak nogo it an neebe unde nen ninom lambuniyak nduk, nggami aanggo wakwi kwak, warogo wo’nugwi kenok, inomaluk ti, lek eerogo mbo pigin aret o.

26 At ambi an noone yugu nogo eenggo’lek logonet, maluk eeremenggerak nogo paga it aakumi Iterali mendek inom, it aap nggiru inenggela’me wonogwe nogo inom, inom abok aret maluk inoba aremenggaarak me, inomaluk lek eerogo piyaakit nduk, nake pi wogwe iinok, it abok aret inomaluk lek eerogo mbo pigin aret o.

27 Ndi, aap ambi nen an noone yugu nogo eenggo’lek logonet maluk eeke kenok perak, omaluk lek eerogo pikit nduk, kambin kooli tahun ambit eerak kero, Naliku ALA nake pi woraawak o.


28 Pi wage kenok, at eenggo’lek logonet maluk eeremenggerak nogo, omaluk lek eerogo punuk nimbirak lambunik logokit nduk, ndomba wonok woramenggerak nogo aap an neebe unde nen nggami aanggo wakwi kwak, Naliku ALA nenggaanom paga nake warogo pege kenok, omaluk lek eerogo pigin o.

29 Wone eeko logorak nogo ti, it aap Iterali mendek inaworak inom, it aap nggiru Iterali inenggela’me wonogwe nogo inom, an noone yugu ineenggo’lek logonet, maluk eekwi iinok, eeko logorak wone yugu ti, elu-ando lek ambit ti aret eeko logowak o.

30 Ndi, it aakumi Iterali mendek inaworak inom, it nggiru inenggela’me wonogwe inom, Maluk eerikit aret o, yinuk, iniki koombunuk eekwi iinok perak, Aliku ALA ti, meek aret mba’- nuk, maluk eeremenggaarak me, it inowe-inawot inenggela’me nen inenggaawak mondok lek eerogo piigo logowak o.

31 It aap ti, Naliku an ALA meek nombako logonet, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, noone yugu taganogo pemenggaarak me, maluk eeremenggaarak onggo it inobaalombok aret inenggaawak lek eerogo patugun, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Yonggonggologwe paga eekwi iinok, eeko logorak wone

32 It Iterali mendek karume wonogo logonet, nogo 6 yinuk, ko’lu yonggonggologwe paga aap ambi kani wurit nage kwaakkogo nogogwaarik,

33 aakumi apit kuwak aago inom, Muta Karun inom, inowagam wonok wogogwaarak. 34 Wonok wa’nuk, aaninggin nano mendek oba puurak nogo wone awo mbangga’lek logonet, eebe keele maarogo punuk wonogwe me,

35 at Aliku ALA nen Muta yoge, “Aap ti, ooliya wurik me nen wonok endekem wundi nanuk, kambuwak nduk, it aakumi Iterali mendek abok aret nen yugum paga toguurit waruwak o.”
36 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndakndak it aakumi kuwak aago nogo abok nen ooliya wurik me nen wonok wundi nogo nogogwaarik, kambuwak nduk, yugum paga toguurit warogo pereegwaarak.

Inayum paga pugu’ndalek eeko logorak wone

37 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
38 “It aakumi Iterali mendek wone yoroorak yi aret. It inom, inapuri- inombowologwe nda’narit nogo logogun inom, ligi kibu-kibu mendek inayum paga pugu’ndalek eerogo wurabit nogo logowak o.

39 Ligi kibukibu inayum irip paga pugunik nogo ti, Naliku an ALA nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu nogo taganogo punuk, aap ambi akwe mbo punuk, ugun eerit nage menggi kwak, it Iterali mendek iniki nengge kenok, mugurok nogwe, inigen kogwe kenok, eerit nogwe, eeko logokwak aberak logowak nduk pugunik aret me, inigen pekkagak eeko logowak o.

40 Inigen pekkagak eeko logonet, an nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu nogo aberogo liirogon eerit nogwe iinok, inogoba Ala an nake mondok alik leenak aret logogun o.

41 An nen it inogoba Ala logokit nduk, o Metit nen wogoren wundi wagagirak Naliku inogoba Ala an aret me, Naliku inogoba Ala an nen aret yagi o, yinuk, yegerak, yoret o,” yoreegerak.

16 It aap Kora, Ndatan, Abiram nen iniki mi’nogogwaarak wone

1 Anebunu Uruben mendek at Eliyap apuri Ndatan, Abiram, imbirak inom, Pelet aput On inom, it kenagan ti nen anebunu Lewi mendek wiganak Kekat aput Yitakat ombooluk Kora inom iniki mi’nogo nogogwaarik,

2 “Muta tebembuwok,” mba’nuk, it Iterali mendek nen, “Ninawone koonggo logowak o,” yinuk, inoweewi mippiyareegwaarak abu ineenu wonogwe ineebe dua ratus lima puluh nogo inom a’nuk,
3 Muta Karun imbirak wonogwe me, inowagam nogo nogogwaarik, mberirogo logonet, “At Aliku ALA nen it aakumi Iterali mendek inalitik- inalitak abok aret leenogo piinok, inenggela’me inom aret wonage menggerak me, kit nonggop nduk it Aliku ALA apuri kuwak aago nogo tebenogo piinok, Nit mban iya, mbako monggotak? Yogondak kinoone yuurak lek puk aret a’nip o.”

4 Wone ti yogwe nogo Muta aruk konengge nagagerik, enete wanduk ngginnagagerak.

5-7 Ngginna’nuk, aap Kora it aakumi inom kuwak eereegwaarak nogo yorage logonet, “Kit Lewi mendek yi, kinoone yaga’lek puk aret a’nip o. Aliku ALA nen at apuri ake leenogo piige nogo at owagam koorok ka noorak op aret me, Aliku ALA nen ta miirogo pegerak owagam ka noorak op aret kin age kaamun liippuwok nduk, o ko’lu kuubondendok Aliku ALA nen yo’niraagin me, kat Kora inom, it aap apit kinom wagandak yi inom, o ko’lu kuubondendok togolowak kaninggen ndoongga nogo waganogo kani kunik punuk, obari abe kaga nogo obaga pogo logomonggotik, Aliku ALA owagam nogwe kiinok, Aap yi aret leenogo pigi o, ari kenok, aap ti aret Aliku ALA nen leenogo pegerak, mbaruwok o.”

8 Yorage nagagerik, Muta nen at Kora awuri inom wone ambinom yorage logonet, “Kit aap Lewi mendek yi, wone an yokkirage yi kinaruk liirogon konenggo logonip o!

9 Aliku ALA awooliya wurik me yabu eekwi, it Iterali inake eeko logorak unde wonogwe, eeko logobagip nduk, it aakumi Iterali mendek abok aret wonogwe iigak kwe, Iterali inogoba Ala nen kit aret leenogo pinaganuk, at owagam logorak op mbake kagak ti we meek mba’nuk yogo ogotik ya?

10 Kit Lewi mendek aret me, at Aliku ALA nen Lewi mendek kinom ndakndak aret at owagam pinagi wagaarak wonage kagak, meek mba’nuk, yogondak it aap Aliku ALA unde inamunggat inoba wonage nogo ndinogo koloorak nduk eeko ogotik?

11 Aap Karun ti, ta me nduk at eebe paga kineebi-kineeba ogo ogotik? At paga kineebi mbakwi lek o. Ata, kat Korainom, it kinom wonogwe yi inom, kiniki ambit eeppunuk, at Aliku ALA kinom aret ogooriyak nduk, eekwi kiigi o.”

12 Ti yorage nagagerik, aap Eliyap apuri Ndatan Abiram imbirak woraawak nduk, wiiragagerak kwe, “Nit noorak nineebi o,” yinuk, yogo logonet,

13 “Nggiin amburu inom, yilak amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim Metit nen wo’niren o karume yime aret kambuwok nduk eraanggi aret pinani wagaarak ti, meek mba’nuk, yogondak ninowe ariyak nduk ari agaarik a?

14 Nggiin amburu inom, yilak amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim time pinani nanuk, nineyabume anggur yariyak inom, ninanggween inom, nit unde ariyak nduk wo’niren pinani naga’lek logonet, it aakumi ti, inigen mbuk negen eerogo piyoorak nduk, eeke me, nit ka noorak lek o,” yereegwaarak.

15 Yogo mbareegwa, at Muta nogo anini ambik age nagagerik, Aliku ALA yoge logonet, “An nen it inaanggo keledai ambit-ambi wagangge, it mendek ambi maluk eeppiige, eeka’- lek neegak yogwe me, it nen kat kake warogo wokkugwi iinok, woorak lek o, nogoba.”
16 Yoge nagagerik, at Muta nen Kora nogo yoge logonet, “Kat inom, Karun inom, it aakumi kinom wonogwe inom, abok aret ko’lu kuuben at Aliku ALA enggaanom paga ake puurak nduk,

17 it kinom wagandak inalitak lombok togolowak kaninggen ndoongga ineengge ndak-ndak dua ratus lima puluh waganggwi, ndi, kat Karun kimbirak togop mban kineengge ndakndak waganggwi, eeppunuk, nogo paga kani kunik ndoombunuk, obari abe kaga obaga pogo logomonggotik, wonok ko’lu kuubondendok Aliku ALA enggaanom paga ooliya wurik me nogome pi woraamunggup o.”

18 Yorage mbareegi, ko’lu kuuben it aakumi nogo inalitik-inalitak inaganinggen ndoongga nogo waganggo nogogwaarik, kani kunik inom, obari abe kaga inom, time pogo nogogwaarik, Aliku ALA awooliya wurik tungga paga taati, it Muta Karun inom mi’- nari nogogwaarak.

19 At Kora nen it aakumi at inom Muta Karun imbirak ineebi mbareegwaarak nogo abok aret kuwak eeppiinok, Aliku ALA inom lambungge menggim ooliya wurik tungga paga mi’nari nogogwaarak nogo taati wonogwe iigak, Aliku ALA eya abinak lombok kwindagala eeke it aakumi Iterali kuwak aago abok aret inigen kogogwaarak.

20 Kogwe iigak, at Aliku ALA nen Muta Karun imbirak yorage logonet,
21 “It aakumi kuwak aago kinom wonogwe ti, ne yogondak yi paga aret lek eerogo piyaagin me, kinom logorak lek tayorak logonip o.”

22 Yoragagerak kwe, at Muta Karun imbirak nen inete wanduk ngginna’- nuk, Ala yogo logonet, “Ninogoba Ala wae. Aakumi ineenik unde menggendak kat Ala aret me, aap ambit maluk eekerak paga aakumi kuwak aago yi abok aret nonggop togon lek eerogo piyaamunggun o?”
23 Yogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
24 “It aakumi kuwak aago abok aret ti, at Kora inom, Ndatan inom, Abiram inom, inawooliya wurik me time logorak lek ineebe tayorogon time arit nawak nduk yoret o.”

25 Yoge mbareegi, it aakumi Iterali inoweewi nogo Muta inom Ndatan Abiram imbirak wonogwe me, nogo nogogwaarik,

26 at Muta nen it aakumi apit aret kuwak aago nogo yorage, “It aakumi maluk eeko menggaarak yi, it inomaluk paga inooke logonet, kinom nggelengginabukwak, it inamendek ambi mbaangga’lek logonet, inawooliya wurik me mbo piinok, tayorogon time ari nanip o.”
27 Yorage mbareegi, it aakumi nogo at Kora inom, Ndatan inom, Abiram inom, inawooliya wurik me nogome nen mbo piinok, nogo mbareegwa, at Ndatan Abiram imbirak inakuwi inom, inapurilogwe inom, elege mbuulogwe inom, inawooliyana nen wundi wa’-nuk, tungga paga mi’ndak wonogwe iigak,

28 at Muta nen ari logonet, “An eeke minggirak nogo ti, nalik niniki koombunuk nen eekeelik, Aliku ALA nen aret, Eeru o, ari kenok eeke minggirak nogo kineenu arumunggup nduk, yogondak yi eeriyak nogo yokkira o.

29 It aakumi yi, we aakumi kanggo mengga kwak aret kanggwi iinok perak, At yi, Aliku ALA nen nappi woroolik, alik iniki mba’nuk, yo’nirage kogo o, yinuk, nombarumunggup o.
30 Ndi, ne yogondak yi paga Aliku ALA nen eeke ambi kogolik mendek eeke logonet, nggween yi, ambe nggagambege logomenggerik, it aakumi yi inom, inamindik-inamendek inom, abok inaani aret it aakumi kambeegwaarak wonogwe me, inom logowak nduk, ineenik nggengge aret ambeme yonggorinake kenok perak, It aap yi, at Aliku ALA miyuk-meya eerogo pegaarak nogo paga eeginake kogo o, yinuk, kineenu arumunggup o.”
31 Yinuk, wone awo yorage kagak, it aakumi wonogwe me taa’nogo aret nggween ambe nggagangge logonet,
32 it aakumi ti, inakuwi-inapuri inom, it aakumi Kora inom wonogwe inom, inamindik-inamendek inom, abok aret nggween nen ambeme yonggorinabeegerak.

33 Ti eereegerak nogo ti, aakumi ineebe inom, inamindik-inamendek inom, abok aret, it aakumi aa’nduk kambeegwaarak wonogwe me, inom logowak nduk, ineenik nggengge nggween nen ambeme yonggorinake nagagerik, nggween ambe kagaarogo piyareegerak nogo ti aret. Ti eereegerak nogo it aakumi Iterali kuwak aago inenggela’me nen inenggaawak lek ogogwaarak.

34 Ndi, it aakumi Iterali mendek time inom wonogwe nogo nen it kwa yogwe inaruk konenggo nogogwaarik, “Nit ninom nggween nen ambeme yonggo’ninake kero,” yinuk, mbaganit nogogwaarak.

35 Mbaganit nogwe iigak, at Aliku ALA nen it aakumi ineebe dua ratus lima puluh obari abe kaga kani kunggwi nogo ne ambit ti eyom paga aret kani omoonuk paga lek eerogo piyareegerak. 


Kani kunggo menggam ogobakkigirik wone 


36 Ti eeke nagagerik, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,

37 “Togolowak kaninggen ndoongga ogobakkigirik ti, abu leenak mage lombok me, it kani nenggaarak kaninggen wonage ti, aap an neebe unde Karun aput Eleyatat nen ndoongge logomenggerik, koorok time pukwak, nda mbo pi nawak o.

38 Mbo pi nage logomenggerik, an eeppiigirak it aakumi Iterali mendek ineenu ogo logowak nduk, it aap maluk eekaarak paga onggo ineebe lek eekkolagaarak togolowak kaninggen ndoongga pi wagaarak wonage ti, an nenggaanom paga obari abe kaga nake pi wogo mbaka, leenogo pigirak me, tabak-tabak eerogo punuk, nake pi wogo menggam nabenogo puwak nduk, yoru o.”

39-40 It aap Karun apuri-ombowologwe nda’narit nogo logogun nogo mendek lek we aakumi ugun mendek nen obari abe kaga Aliku ALA enggaanom paga kani kuni wogwe iinok, it aap Kora awuri inom inooreegerak pogom eeginabukwak, it Iterali mendek ineenu agak abeko logowak nduk, Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aap Ala unde Eleyatat nogo nen togolowak kaninggen ndoongga mbuti tembaga paga ogobakkigirik it kani nunggugwaarak wonok wogogwaarak nogo kuwak eeppunuk, tabak-tabak eerogo Ala ake pi wogo menggam nogo paga nabenogo pereegerak.

Karun nen aakumi Iterali inagap ndareegerak wone

41 Ko’lu, it aakumi Iterali mendek abok aret, “Aap Muta Karun imbirak nen at Aliku ALA apuri aret kagak, inoorogo piigaarak kiraap!” yinuk, ineebi-ineeba yogo nogogwaarik,

42 kuwak eeppunuk, Muta Karun imbirak mberirogo logonet, Ala inomlambungge menggim awooliya wurik me ina logurogon na’nogo mbareegwa, o ndugwi nogo ooliya wurik nogo paga nobari wambi wage logonet, Aliku ALA abinak pindanggage inigen kogogwaarak.
43 Kogo nogogwaarik, at Muta Karun imbirak nogo mbe agan Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me enaame taati aret nogo mbareegwa,

44 at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
45 “An nen it aakumi kuwak aago ti, ne ambit liingge lek eerogo piige yi aret me, it wonogwe me time nen mbo piinok nanip o.” Yorage mbareegi, Muta Karun imbirak inete wanduk ngginnogogwaarak.

46 Ngginna’nuk, at Muta nen Karun yoge, “At Aliku ALA anini kani wunuk agan nage menggi kwak mi’nage nagaarik, aakumi Iterali mendek andi inoba piyoorak nduk eeke me, kaga’- ninggen ndoongga nogo kat nen wagangge logomenggendik, kaninggen kani kunggo menggam nen ndoombunuk, obari abe kaga obaga punuk, it Ala inom lambunuwak nduk, nggami aanggo wakwi kwak mbet-mbet eeri nak o.”

47 Yoge mbareegi, at Karun nogo Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aret wonok mbe agan it aakumi Iterali kuwak aago inenggela’me nage nagagerik, andi nogo muk inoba piige kagak, Ala inom lambunuwak nduk, nggami aanggo wakwi kwak, obari abe kaga nogo kani kuneegerak.
48 At Karun nogo aakumi kambeegwaarak inom, ineenik wonogwe inom, inenggela’me mi’ndak wonage logonet, kani kuneegerak ti paga andi nogo ti kuli aret pereegerak.

49 Ndi, at aap Kora inom kambeegwaarak nogo ti, ineenggi lingginulik o. It aakumi andi nen kambeegwaarak nogo mban ineebe lingginik ti, empat belas ribu tujuh ratus aret.

50 Ndi, andi nogo kuli aret pege mbareegi, at Muta nogo Aliku ALA inom lambungge menggim ooliya wurik me tungga paga wonage me Karun nogo ka nagagerak.

17 Karun owaanggun agarip wundeegerak wone

1 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2-5 “It aakumi Iterali inanebunu 12 aret me, inoweewi inarum menggaarak inalitik-inalitak nen waanggun ambitak mban wonok wokkiri wogwe iinok, wanggun ti paga inoweewi lombok inendage liiru mbanogo pege, ndi, it inanebunu 12 paga inoweewi inowaanggun ambitak mban abok inendage mbaniyak me, it inanebunu Lewi mendek inowaanggun paga at Karun endage liiru mbanogo pege, eeke logomenggendik, waanggun ti abok aret wonok an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me noone yugu naloobut mbanak me yonggolak wonage enaame ninom lambunggo monggom taati pi nage keenok, aap an nen miirogo leeneminggirak nogo owaanggun mban agarip wundigin o. Ti wungge kenok, it aakumi Iterali nen ineebi-ineeba nabenak mban yokkugwi nogo an nen inoone lek eerogo piyaagin me, it aakumi Iterali mendek inoweewi inarum menggaarak nen waanggun ambitak mban wonok wokkiri woraawak nduk, yoret o.”

6 Yoge mbareegi, at Muta nogo it aakumi Iterali mendek wone ti, yorage mbareegi, it inoweewi inarum menggaarak nogo inanebunu 12 ndegek lombok waanggun ambitak mban wonok wogori wogo logonet, at Karun owaanggun nogo it inowaanggun enggela’me inom wogori wogogwaarak.

7 Wogori wogo mbareegwa, at Muta nen waanggun nogo abok aret waganogo Ala ooliya wurik me oone yugu aloobut mbanak me yonggolak wonage me, at Aliku ALA enggaanom paga taati pereegerak.

8 Ndi, at Muta nogo ko’lu Ala awooliya wurik me oone yugu aloobut mbanak me yonggolak wonage nogome unggwi nage nagagerik, at Karun anebunu Lewi mendek owaanggun nogo paga agarip wungge,ambit-mbit wake, ayo wake, tenonggen negen yege, eerak kagagerak.

9 Kage nagagerik, at Muta nen waanggun nogo abok aret kabe’nuk Aliku ALA enggaanom paga nen endekem pi wungge nagagerik, it aakumi Iterali mendek titik irage mbareegi, agarip wundeegerak nogo inigen kogo nogogwaarik, it inoweewi inarum menggaarak inowaanggun nogo inalitak lombok kologogwaarak.

10 Waganggwi iigak, at Aliku ALA nen Muta yoge, “It aakumi an noone taganogo pugwi yi, ineebi-ineeba yo’- nugwi paga kambukwak, an ambinom konenigin lek ineenu ogo logomenggaarik, inoone lek logowak nduk, at Karun owaanggun ti wagangge logomenggendik, iyokan an noone yugu naloobut mbanak me wonage me enaame taati pi nak o.”
11 Yoge mbareegi, at Muta nen, Aliku ALA yoreegerak nogo ndak-ndak aret eereegerak. 12 Eeke mbareegi, it aakumi Iterali mendek nogo nen Muta yogo logonet, “A o! Nit mondok ninenggaawak lek ogwe, kanggwi, eeriyak aret kogo o.

13 Ndi, aap ambi nen at Aliku ALA awooliya wurik me panggorogon namenggerak paga at kambigin aret o. Togop me, nit kunduk abok aret kambugun ilik?” yinuk, yoreegwaarak.

18 Ala unde inom, Lewi mendek inom, ineyabu li’lak eeko logorak wone

1 At Aliku ALA nen Karun yoge logonet, “O magame nogome maluk eerogo pugwi iinok, kat inom, kapurilogwe inom, kat kombomini ndarak logorogon inom, kit kinobaalombok kinoba aret logogin o. Ndi, an neebe unde logobagip nduk, kinamunggat kinoba wonage nogo, meek eerogo pugwi iinok perak, kat kapurilogwe kinom mban kinobaalombok kinoba aret logogin o.

2 Togop me, kat inom, kapuri inom, an nawooliya wurik me noone yugu naloobut mbanak me yonggolak wonage enaame nogome yabu eeko logonet, yeenggwa kiruwak nduk, kogobamini inom ndarak kowe-kawot kanebunu Lewi mendek yorogo logonu o.

3 It nogo ti, kit kinoone mban konenggwi, ndi, an nawooliya wurik me eeriyak nogo eekwi, eeko logowak o. Ndi, eeko logonet, kit inom, it inom, kineebe kambukwak, o magame yi mendek ndi mendek wonage me panggo yi wogwe, ndi, nake warogo kani kunggo menggam koorok panggo yi wogwe, eeriyak mage o.

4 An ninom lambungge minggim nawooliya wurik me time ndegenggak yuurak unde it aret me, ambi eeriyak age kenok, kinom eekwi me, it aakumi we lek mendek panggorogon kiniya woroorak mage o.

5 It aakumi Iterali mendek an nanini inoba piigirak kokwak ambinom inoba piyookwak, an nake warogo kani kunggo menggam inom, o magame inom, ndegenggak yuwak nduk, kalik mban unde eeppagagi o.

6 Yeenggwa niriyak ambi wo’niriyak, mbaka’lek keegak, an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me kinom nake eeko logobagip nduk, it kat koreewi inanebunu Lewi mendek yi, aakumi Iterali mendek inenggela’me nen leenogo wokkigi o.

7 Ndi, kat kapuri kinom perak, Togop eeppinaniyak, mbaka’- lek kiigak, an neebe unde logobagip nduk, namunggat kinoba pinagage nagarik, nake warogo kani kunggo menggam inom, yi mendek ndi mendek eeko menggaarak yum tugunik aken nggwe wonage nogo inom, kit mban neebe unde logonet eeko logobagip nduk, unde eeppinagagirak me, o magame nogome it aakumi ugun panggorogon wogwe iinok, kambuwak nduk, inoorogo piigo logomunggup o,” yinuk, yoreegerak.

It Ala unde nen Ala ake pugu eegu kologo logorak wone

8 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Karun yoge logonet, “It Iterali nen yi mendek ndi mendek alik leenak nake pi wogwe nogo ti, kat inom, kapuri inom,kinamendek aret me, kat Karun unde logonok nduk, an nen aret mippagagi o. Mippagagirak me, Eeriyak, wone yokkege yi, mondok-mondok aret eeke logonu o.

9 Gandum anggen yigirogo nake pi wogwe nogo inom, inomaluk lek eerogo pikit nduk, nake warogo pugwi nogo inom, noone taganemenggaarak aberak wonage nogo lek aruwak nduk, onggo pi wogwe nogo inom, yi mendek ndi mendek alik leenak mage lombok nake pi wogwe nogo abok aret kani kunggo menggam kunulik kenok ti, kat inom, kapuri inom, kinake aret me,

10 kinapuri aap mban kinom nonggo logonet, Yi Ala ake alik leenak mage lombok kagi, mba’nuk, nonggo logomunggup o.

11 Ndi, ambi it aakumi Iterali mendek nen, Yi Ala ake o, yinuk, titik eerogo wo’nugwi ando nogo ti kunduk, kit kinamendek aret me, kat inom, kapuri wologwe inom, komologwe inom, mondok-mondok nonggo logobagip nduk, kinake leenogo pinagagi o. Ndi, nonggo logonet, kit kinom monggotak ambi oba maluk lenggenak lek obeelom wonage kenok, kinom nonggo logorak op aret o.

12 Iyaalok mbanogo Naliku ALA nake leenogo pi wogo mengga kwak, anggen iyaalok aambiranak tayitun amburu inom, anggur amburu inom, ndi, gandum anggen inom, abu obeelom mendek kero, abok aret kit kinake leenogo pinagagi o.

13 Inanggween paga yaremenggaarak anggen iyaalok yemenggerak Naliku ALA nake pi wogwe nogo ti, kit kinake aret me, it aap ambi kit kinom monggotak oba maluk lenggenak lek obeelom wonage kenok ti, kinom nonggo logorak op aret o.

14 O Iterali wonogo menggam yi mendek ndi mendek abok aret Naliku ALA nake leenogo pemenggaarak wonage kenok ti, kit kinake aret me, kologo logomunggup o.

15 Aakumi a, kinaanggumi a, kinarowe-pagi a, agalo inikime nen aa’nduk nda’nage kenok, Naliku ALA nake leenogo pi wogwe nogo ti, abok kit kinake aret o. Togop kwe, inapuri manggu ndarak aap inom, inaanggumi noorak mage yugu nogo mendek aa’nduk ndarak ngguunok inom, ti kenok perak, obaane’me wu aret pogo logowak o.

16 Ndarak iigak, tut ambit penengge kenok, an nawooliya wurik me onggo, Ndogop puurak, koonak nogo ndak-ndak it inobaane’me onggo wu syikal mendek 5 aret pogo logowak o. Wu syikal ambit ti, aaninggin wakkogo logonet, wu 20 gera aret.

17 Togop aret eeko logonet kwe, tapi inom, kambin-ndomba inom, iyaalok ndarak abok aret ti, an nake leenak me, obaane’me wu puurak mage o. Ata, eebe warogo punuk, amiya nake kani kunggo menggam werenogo pit nogwe, ndi, amok kero, Naliku an ALA obari obeelom kage logonet, niniki ale’nggen kaakit nduk, nake warogo kani kunggwi nogo mendek me nduk, kani kunggwi, eeko logomunggup o.

18 Ndi, ape uruwak inom, aawi abe’nggan kinik inom, Yi Kaliku ALA kake o, yinuk, titik eerogo wo’ninuk, kit wokkirogwe nogo kokwak eebe mbanak ti kunduk, kit aret kologo logomunggup o.

19 Ndi, it aakumi Iterali mendek nen an nake leenak mendek wonok, Yi Kaliku ALA kake o, yinuk, pi wogwe nogo ti, kat inom, kapurilogwe wologwe inom, komologwe inom, kinake aret leenogo pinagagi o. Aap ambi imbirak wone mbambunuk, piyok yukwak nduk mayu eerogo punuk, nonggo mengga kwak, kat kombowologwe wiganak kinom wone yugu yi, piyok ari kero, Naliku ALA nenggaanom paga mondok-mondok koonak aret logowak o,” yinuk, yoreegerak.

It Lewi mendek ineyate koloorak wone

20 Yoge nagagerik, at Aliku ALA nen Karun yoge logonet, “O aakumi Iterali mendek unde logowam timeineyate negen nggween wogorage logonet, kit ambi unde logobagip nduk, wokkiraagin lek o. Iterali inenggela’- me logonet, kineyate kolookwak an neebe unde wonogwe paga aret nuurogo nonggo logomunggup o.

21 Ndi, inanebunu Lewi mendek ninom lambungge minggim nawooliya wurik me yabu eekwi onggo ti, it Iterali inamendek 10 wonage kenok, ambi yendenogo nake pi wogwe nogo abok aret it Lewi mendek ineyate negen aret wogoragi o.

22 Togop me, yogondak kuli nen it aakumi Iterali mendek an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me time koorok panggo yi wogwe iinok, ti inobaalombok maluk aret eekkolamenggaarak me, kanggwi iyo, woroorak mondok mage o.

23 It aap Lewi mendek mban an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me time yabu eekwi me, eeko logonet, nawooliya wurik maluk eerogo pugwi iinok ti, it inobaalombok aret o. Wone yi, kat kapurikombowologwe nda’narit nogo logogun nogo nen mondok-mondok eerit wundi wogo logorak nduk, lengganogo yokkigi o. Ndi, it Lewi mendek ti, aakumi Iterali ineyate kologwe kwak, it ambi kolaagun lek o.

24 It aakumi Iterali inamendek 10 wonage kenok ambi yendenogo Naliku ALA nake wo’niri wogwe nogo aret, it Lewi ineyate mendek me nduk wogoragi o. It Lewi mendek ti, aakumi Iterali ineyate kologwe kwak, it ambi kolaagun lek o, yinuk, yagarak o,” yoreegerak.

It Lewi mendek Ala ake alik leenogo pogo logorak wone

25 Yoge nagagerik, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
26 “It aap Lewi mendek wone yoroorak nogo yi aret. It aakumi Iterali nen inamendek 10 wonage kenok, ambi yendenogo an nake pi wogwe nogo ti, ineyate kologo mengga kwak wogoragarak me, waganggo logomenggaarik, it nen 10 wonage nogo ambi yendenogo Naliku ALA nake pegak eeko logowak o.

27 Ndi, it an nake yendenogo pegak eeko logorak nogo ti, It aakumi nen gandum anggen yigiko logonet, aa’- nduk yigirik nake pi wogwe, anggur anggen amburu aambiranggo logonet, amburu aa’nduk toolak mendek nake pi wogwe, eeko mengga kwak aret pogo ogoorik o, mbako logowak.

28 Togop ndak-ndak aret eeko logonet, it Lewi kunduk, an nake pogo logorak aret me, aakumi Iterali mendek nen 10 wonage kenok, ambi yendenogo an nake pi wogwe nogo ambi yendenogo Naliku ALA nake pogo logowak o. Ndi, pogo logomenggaarik, pugu nogo it Lewi mendek nen aap an neebe unde Karun wogogo logowak o.

29 It Iterali nen Lewi wogora wogwe iinok, it Lewi nen abu obeelom kero, leenogo punuk, an nake pogo logowak o.

30 Ndi, aap Lewi wone ambi yoroorak nogo yi o. It Lewi mendek nen yi mendek ndi mendek abu obeelom kero, an nake leenogo pogo logomenggaarik, gandum anggen yigiko logonet, yigirik ando ndiinogo pugwi, anggur anggen aambiranggo logonet, amburu toolak ando ndiinogo pugwi, eeko mengga kwak, It pi wagaarak nogo ndiinnagaarak yi aret kogo, mba’nuk,

31 an ninom lambungge minggim nawooliya wurik me yabu eekwi onggo it Lewi inom, it inom wonogwe inom, o magame lek ugun me nen nonggo logorak op aret o.

32 It aakumi Iterali mendek an nake leenogo punuk, pi woramenggaarak nogo, it Lewi nen abu obeelom kero, nake leenogo wo’nugwi iinok, wone yugu taganogo pugwi, it Iterali nake leenogo pi wagaarak nogo maluk eerogo pugwi, it kanggwi, eerugun lek, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

19 Inobari inoba aremenggerak kenok kooko logorak wone

1 At Aliku ALA nen Muta Karun imbirak yorage logo-net,
2 “Naliku an ALA nen wone mondok eeko logowak nduk leenogo pereegirak it aakumi Iterali mendek yoroorak nogo yi aret. Tapi kooli ambi awinde-obaande eerak lek agabolo maa’ngga kunik yabu eeruwak nduk, eyo aaninggin mendek enggaanok me kwippugulik ndugum kenok, wonok kira woraawak nduk yoraamunggup o.

3 Kira wogwe iinok, aap an neebe unde Eleyatat wogorumunggup o. Wogogwi kiinok, tapi nogo aakumi inawooliya wurik oore’nggam nen wonok endekem wundi nogo logomenggaarik, aap an neebe unde nogo enggaanom paga taati waruwak o.

4 Wakwi iinok, aap an neebe unde Eleyatat nogo nen amiya eenggi abit paga labungge logomenggerik, Naliku ALA ninom lambungge minggim nawooliya wurik enaame pa’nggwe ne 7 kuli amiya nogo werenogo nappit nawak o.

 5 Nappit nage logomenggerik, enegen wonage kagak, tapi warak nogo agabolo inom, enggaanggum inom, amiya inom, aanagale inom, yeregerak-peregerak abok aret kani kunuwak o.
6 Kunggwi iinok, aap an neebe unde nogo nen eyo nggabina inom, nggo’nggop engga inom, ndomba eeruwak laanak maa’- ngga kunik inom, wagangge logomenggerik, tapi kani nengge me oolome nogome mbo mambuwak o.

7 Ti eeppunuk, aap an neebe unde nogo ayum kookkolage, eebe niyo paga ngguu’mo wakkolage, eeke logomenggerik, o aakumi inawooliya wurik oore’nggam time unggwi noorak op aret kwe, obari oba aremenggerak nogo nggaru yaga’lek wonage kagak, oonegen kilu yi nawak o.
8 Ndi, aap tapi kani kunemenggerak nogo kunduk, ayum kookkolage, eebe niyo paga ngguu’mo wakkolage, eeke logomenggerik, obari oba aremenggerak nogo nggaru yaga’lek wonage kagak, oonegen kilu yi nawak o.

9 Ndi, aap ambi obari oba lenggenak lek obeelom kenok, tapi kani kunik wun nogo ndoonogo yagat endekem nggwe togop kenok pegak yuurak nduk, alik leenak menggim time pemenggerak me, it aakumi Iterali mendek maluk ambi eeko logomenggaarik kenok, inomaluk inoba wonage nogo lek aruwak nduk, wun ti paga niyo inom kooko logorak ake aret logowak o.
10 Ndi, aap wun pi namenggerak nogo ayum kookkolage logomenggerik, obari oba lenggenak wonage nogo nggaru yaga’lek wonage kagak oonegen kilu yi nawak o. Wone yi, it aakumi Iterali mendek inom, it aap nggiru mendek inenggela’me wonogwe nogo inom, mondok-mondok eeko logorak lengganogo yoraamunggup nduk yokkiragi,” yinuk, yoragagerak.

Aap kambemenggerak mbaanggogwe iinok, eeko logorak wone

11 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Aap ambi kambemenggerak mbaanggage kenok, obari oba lenggenemenggerak maluk aremenggerak wonage kagak, nogo 7 aret yuurak me,

12 nogo mbere yinuk, ko’lu niyo paga abin kookkolage, ti’nuk, nogo kenagan yinuk, ko’lu 7 paga niyo paga abin kookkolage, eeke kenok, oba maluk aremenggerak nogo lek aret arigin o. Togop eerigin lek kenok perak, oba maluk aremenggerak nogo lek arigin lek wonage aret logogin o.

13 Aap alik ambi nen aap ambi kambemenggerak mbaanggage logomenggerik, obari lenggenemenggerak oba maluk aremenggerak nogo lek aruwak nduk, niyo paga abin kooka’- lek kenok, Naliku ALA nawooliya wurik paga maluk eerogo pukwak, aap ti, it Iterali inenggela’me nen enggaawak lek eerogo endekem wumbuwak o. Oba maluk aremenggerak nogo lek aruwak nduk, niyo oba werenogo pega’lek kenok, oba maluk aret aremenggerak me, lek aga’lek oba lenggenak aret logogin o.

14 Aap ambi awooliya wurik me nen kambemenggerak kenok, eeko logorak wone yugu nogo yi aret. Aap ambi awooliya wurik me aap ambi kangge kenok a, aap alik ambi nen aap kambemenggerak nogo pekka unggwage kenok a, obari inoba lenggenemenggerak ineebe maluk aremenggaarak wonogwe iigak, nogo 7 kuli yuwak o.

15 Ndi, yi togolowak ndi togolowak abit lenggenak lek ponggonak logomenggerak kenok, ti paga obari abok aret lenggennarigin o.

16 Aap wooluwak paga warak kambemenggerak a, we ugun kambemenggerak a, aap owak nenenak a, aap nggween taana’me a, aap ambi nen mbaanggage kenok, aap ti, obari oba lenggenemenggerak maluk aremenggaarak wonage kagak nogo 7 yuwak o.

17 Ndi, aap kambemenggerak obari oba lenggenemenggerak maluk aremenggerak oba wonage nogo lek aruwak nduk, tapi kani kunemenggaarak wun nogo ambi waganogo, niyoowa’na yonggoppunuk, niyo eneeri wungge mendek toologo amok mbanogo pege kenok,
18 aap ambi obari oba lenggenna’lek nogo nen nggo’nggop engga paga niyo toolak nogo tamombunuk, aap kambemenggerak nogo awooliya wurik paga werenogo pit nage, yi mendek ndi mendek time logomenggerak paga werenogo pit nage, aakumi time logomenggaarak ineebe paga inom, werenogo piinet nage, ndi, wooluwak paga warak kambemenggerak a, we ugun kambemenggerak a, aap owak nenenak a, aap nggween taana’me a, aap ambi nen mbaanggamenggerak nogo oba werenogo pege, eeruwak o.

19 Ndi, oba maluk aremenggerak nogo obeelom aruwak nduk, nogo mbere yinuk, ko’lu amok mbanak nogo oba werenogo pege, ti’nuk, nogo kenagan yinuk, ko’lu paga werenogo pege, eeke kenok, ne 7 ti paga eeriyak koonak nogo abu aret eerogo pigin me, aap nogo ayum kookkolage, niyo paga ngguu’mo wake, eeke logomenggerik, oonegen kilu yi nage kenok, aap nogo obeelom aret arigin o.

20 Ndi, aap ambi obari oba lenggenemenggerak eebe maluk aremenggerak nogo obari aakumi inoba age kenok, lek aruwak nduk, niyo inabin kooko menggaarak nogo paga werenogo pega’lek kenok, oba maluk lenggenak awo wonage me, Naliku ALA nawooliya wurik o magame nogome maluk eerogo pukwak, aap ti, it aakumi wonogwe abok aret inenggela’me nen enggaawak lek eerogo endekem wumbogo logowak o.

21-22 Ndi, aap niyo inabin koorinaka paga werenogo piige logomenggerak nogo kunduk, niyo paga ayum kookkolaawak o. Ndi, niyo inabin koorinaka nogo aap ambi nen mbaanggage kenok, oba maluk aremenggerak kagak, oonegen aret kilu yi nawak o. Aap ambi obari oba lenggenak wonage nogo nen yi mendek ndi mendek mbaanggage kenok, yi mendek ndi mendek nogo maluk aret age, ndi, yi mendek ndi mendek maluk aremenggerak nogo aap ambi mbaanggage kenok, at kunduk, oba maluk aret age, eeremenggerak me, maluk oba aremenggerak wonage kagak, oonegen aret kilu yi nawak o. Wone yi, it Iterali mondok-mondok eeko logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoragagerak.

20 Niyo yugum me nen wundi wagagerak wone

1 Tut aa’nduk penenak paga it aakumi Iterali mendek abok aret o Tin karume time yaga’lelo Kareti ari nanuk, wonogwe me, kwe Miriyam nogo time kangge mbareegi, o nogome aret nggween taambereegwaarak.

2 Nggween taambogo nogogwaarik, it Iterali mendek nogo inaniyo noorak lek aret mbareegi, Muta Karun inom wone waruwok nduk, inowagam kuwak ari nogo nogogwaarik,
3 mberirogo logonet, “Nit ninoreewiat Aliku ALA enggaanom paga kanggam nogome ninom aret kambuwok lak,

4 nit Aliku ALA apuri kuwak aago yi inom, ninaanggumi inom, o karume yime aret kambuwok nduk nonggop nduk wo’niren wogotak?

5 O karume yime gandum inom, anggur inom, eyo delima inom, eyo wuli inom, abu lek. Ndi, niyo noorak kunduk lek me, o Metit nen wo’niren o maluk me yime nonggop nduk pinani wogotak?”
6 Yorogo mbareegwa, at Muta Karun imbirak aakumi Iterali kuwak aago nogo teppiinok, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me tungga paga taati nggween paga inete wanduk ngginna’nuk, wonogwe me, Aliku ALA abinak pindanogo inoba piyareegerak.

7 Piige nagagerik, Aliku ALA nen at Muta yoge logonet,
8 “Kat kowaanggun ti, wagangge logomenggendik, kowe Karun kimbirak aakumi ti abok kuwak eeppiinok, inigen iigak, yugum lunik time nen niyo wundi woraawak nduk, yoru o. Yoge keenok, niyo time nen aret wundi woramenggerak paga it aakumi ti inom, inaanggumi inom, abok aret nawak o.”

9 Yoge mbareegi, at Muta nogo Ala yoreegerak ndak-ndak Aliku ALA enggaanom paga waanggun nogo wagangge nagagerik,

10 owe Karun imbirak nen aakumi Iterali mendek abok aret yugum lunik enaame nogome kuwak eeppiinok, at Muta nen wone yorage logonet, “Kit wone tagangga yi, kinaruk logonip o. Nit yugum lunik yi paga nen niyo wumbinagi woraawak, mba’nuk, yogo ogotik?”
11 Yorage nagagerik, waanggun eenggime miiri nagak eereegi-eereegi ne mbere paga yugum nogo nggwinggagagerak. Nggwinggage mbareegi, niyo kilak togon wundi wagagerak paga it aakumi ineebe inom, inaanggumi inom, nunggugwaarak.

12 Togop eereegwaarak kwe, at Aliku ALA nen Muta Karun imbirak yorage logonet, “It aakumi Iterali wonogwe abok aret yi, an kikak nakeelik abu obeelom minggirak neyaawak nduk, eeriyak op kwe, kit abet nomba’nuk nayuk wuka’lek eekotak me, o an wogoraawam nogome wogoren unggwi namunggup mondok lek o,” yinuk, yoragagerak.

13 It aakumi Iterali nen at Aliku ALA mberugwi, ndi, Ala iniki kikaknakeelik omaawi menggerak nogo nigiige, eereegerak kenok, o nogo endage, Meriba aret o, yinuk, toonogo pereegwaarak. Nit ninoone paga ti, Ineebi-ineeba Yogo Nogogwam aret o.

Aap Erom nen, “Iterali tu yi paga woroorak mage,” wone

14 Ti’nuk, at Muta nogo o Kareti logonet, aap Erom inowe endagembogut wone yori nawak nduk nappiige mbareegi, nogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Kat koreewi Iterali mendek nen wone eerogo nappinani wagaarak nogo yokkiruwi o. Nit aaninggin- paaninggin ninoba arit wage nogo kat ninogoba muk keenu aret o.

15 Ndi, nit ninombomini o Metit time nogo nogogwaarik, yi tahun ndi tahun wonogwe iigak, it aap inaworak Metit mendek nen ninombomini inom, nit inom, yabu mondok meek lagik-loguk eerogo pinanugwi iinok,

16 ninoone nggwok paga Aliku ALA yogo mbareegu, aruk konengge nagagerik, malayikat mendek ambi nappi wagagerak paga o Metit nen wo’niren wundi wage nagagerik, kit kinanggween kuli paga o Kareti pinani wagaarak me, yogondak time ogoorik o.
17 Togop me, nit tu kat wonage yi paga wogo logonet, kat keyabu gandum yarak me inom, anggur yarak me inom, ti paga nogwe, kaniyo nggween kabunik me toologo nunggwi, nina tu ambet agiogu yogwe, eeka’lek tu nggwok paga nok-nok aret kanggween kuli paga wundi noorak nduk, yokkiri wogo o.”

18 Yoreegwaarak kwe, at aap Erom mendek inowe endagembogut nen onggo yorage logonet, “Kit nen tu o nit wonogwe me yi paga woroorak mondok mage o! Kinagabiti lek aret, tu yi paga wogwe kiinok, wooluwak paga kinoori wundugun aret o.”

19 Yorage mbareegi, it aap Iterali mendek nogo nen yogo logonet, “Lek o, ninogoba. Nit tu nggwok paga mban nok aret nagun o. Ndi, nogo logonet, nit inom, ninaanggumi inom, niyo abu ee’ninake kenok, nonggo logonet, wu onggo wokkegak tu yi paga iluk mban nagun me, E, yo’niret o.”

20-21 Yoreegwaarak kwe, aap Erom mendek inowe endagembogut nogo nen yorage logonet, “Kit tu nit wonogwe yi paga woroorak mondok mage aret o!” Yorage kagak, it aap o Erom ineegin warak inomaawi mendek nogo wundi wogo logonet, inooriyak nduk, eeko mbareegwa, it aap nogo iniyokan wogo nogogwaarik, “Tu yi paga woroorak mage o,” yoragagerak nogo, Iterali yorogo mbareegwa, tu ti paga woroolik tu alik paga wogogwaarak.

Karun kambeegerak wone

22 It aakumi Iterali mendek abok aret o Kareti mbo punuk, puut Kot paga time ari nogogwaarak.
23 Puut Kot koorok nggween Erom kuli paga ari nogogwaarak wonogwe me, at Aliku ALA nen Muta Karun imbirak yorage logonet,

24 “Kit niyo Meriba eneerime logonet, an nen, Ndogop eeriyak, yokkiragarak nogo taganggotak me, at Karun yi, o aakumi Iterali wogoraawam nogome unggwi nagin lek o. Ata, ombomini nggwogoba nogogwaarak kuwak aago wonogwe me time iya nagin o.

25-26 Puut paga time nen kambunuk, ombomini nggwogoba nogogwaarak wonogwe me time iya nagin me, Karun inom, aput Eleyatat inom, Woraanip o, yorage logomenggendik,wogoren puut Kot ti paga lagi nanuk, at Karun nogo ayum nggoorogo aput Eleyatat yirippunu o.”

27 Yorage mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak it Iterali mendek abok aret inigen iigak, Muta inom, Karun inom, Eleyatat inom, puut Kot paga lagi nogogwaarak.
28 Lagi nogo nogogwaarik, at Muta nen Karun ayum nogo nggoorogo aput Eleyatat yirippereegerak. Yirippege mbareegi, at Karun nogo puut Kot ti paga kangge mbareegi, Muta Eleyatat imbirak wambi wogogwaarak.

29 Ndi, it aakumi Iterali mendek nen Karun nogo puut Kot paga kambeegerak ineenu ogo nogogwaarik, erabun ndoombunuk leenggu maakwi aret iigak, nogo 30 yereegwaarak.

21 Aakumi Kanan inom wim eeko logonet, ineegin tiyak yereegerak wone

1 Aap Kanan mendek o Kanan o ame pa’nggwe karume o Arat arum menggerak inowe endagembogut nogo nen, “It aakumi Iterali mendek nogo tu Atarim paga wogo agaarik o,” yogwe aruk konembunuk, it inom wim eeri nage nagagerik, ineebe ando kugun wogoren wagagerak.
2 Wogoren wage mbareegi, it aakumi Iterali mendek nogo nen, “It aakumi o Kanan yi, waganogo nineenggime pinanege keenok, it inawi kota-kota mondok pup eerogo piyaagun o,” yinuk, wone kumbuk mbanogo Aliku ALA yoreegwaarak.

3 Yogwi nogo Aliku ALA aruk konengge nagagerik, it aakumi Kanan mendek nogo apit aret waganogo it Iterali mendek ineenggime piige mbareegi, it aakumi Kanan mendek ineebe inom, inawi inom, abok aret pup eerogo piyareegwaarak. Togop eerogo piigo nogogwaarik, o ti endage, “Koroma o,” yinuk, toonogo pereegwaarak. Ndi, nit ninoone paga ti, Pup Eerogo Piyareegwam, aret o.

Muta nen waalo eyo paga tiyappereegerak wone

4 Ti’nuk, it Iterali puut Kot time nen nok, tu niyo Laut Merah nogo menggam time ari nanuk, o Erom mangga wagak wangge’nuk nogo logonet, iniki wobi-wobe ko wariyak abu meek aret eeginake mbareegi,

5 it Iterali mendek nogo nen, Ala Muta imbirak ineebi-ineeba eerogo piigo logonet, “O karume yime oroti inom, niyo inom, abu lek me, mbi ombat maluk yi mban nunggwi paga peyak wuriyak ee’ninake logonet, o karume yime kambuwok nduk, nonggop nduk o Metit nen wo’niren yime pinani wogotak?”

6 Yogo mbareegwa, at Aliku ALA nen yi waalo ndi waalo ineyak andiigwi nappiya wagagerak paga it Iterali mendek apit aret ineyak mbaninabit nogo mbareegwa, kambit nogogwaarak.
7 Kambit nogo mbareegwa, it aakumi Iterali mendek nogo apit aret Muta owagam wogo nogogwaarik, yogo logonet, “Kat inom, Aliku ALA inom, ninoone maluk yokkirogoorak ti maluk nggwok eekoorak o. Ndi,maluk eekoorak paga waalo ineyak mbaninakwi yi, lek aruwak nduk, kat nen Aliku ALA yoru o, ninogoba!” Yogo mbareegwa, at Muta nen it inake Ala yoreegerak.

8 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Kat nen mbuti tembaga paga waalo ogut ogobakkigippege logomenggendik, eyo paga nabenogo tiyappege keenok, it aakumi inalitak lombok ineyak mbaninabit nogwe nogo inigen pekkogwe iinok, ineenik logogun o.”
9 Yoge mbareegi, at Muta nogo nen mbuti tembaga paga waalo ogut ogobakkigirogo eyo paga nabenogo punuk mippege mbareegi, it aakumi Iterali inalitak lombok ineyak mbaninabit nogwe nogo inigen pekkogwe iinok, kambulik ineenik wonogogwaarak.

Puut Kot nen o Mowap nogogwaarak wone

10 Ti’nuk, it aakumi Iterali mendek nogo abok aret o Obot time nogo nogogwaarik, inawooliya wuppatinuk wonogwe,

11 ti’nuk, o Obot nen o Mowap oonegen lagi wage menggim pa’nggwe time kagak, karume o langgu-langgu wambeegim Abarim nogome nogo nogogwaarik, inawooliya wuppatinuk wonogwe,

12 time nen o Teret kobappaga nogo nogogwaarik, time aret inawooliya wuppatinuk wonogwe,
13 time nen aakumi Amori mendek inom, Mowap mendek inom, inanggween kuli paga niyo Aronon aakumi Amori wonogo menggam nen o karume wage me ambet paga inawooliya wuppatinuk wonogwe, eerit mondo agan nugu nogogwaarak.

14 Togop eerit nugu nogogwaarak kenok, mbuku endage, ALA Inom Wim Eereegerak, nogo paga liiru mbangge logonet, “O Tupa yaga’lelo Wakep inom, o Tupa nggelok-nggobok nenaarogo pit nagagim inom, niyo Aronon inom,

15 ndi, o kobappaga nen nok elan-elan nabunogo pit nagagim o kota At nen nok, Mowap inanggween kuli o,” yinuk, liiru mbaneegerak nogo ti aret.

16 Niyo Aronon nen wo’narok niyo nggween kabunik me o Mbet nogome aret ari nogogwaarak. O Mbet ari nogogwaarak nogo ti, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “It aakumi Iterali mendek kuwak eeppiige keenok, niyo wogoraagin o,” yinuk, yoreegerak nogo kuwak eerogo piinok, niyo wogorage mbareegi,

17-18 it Iterali mendek ndawi wako logonet, “Kat yi nggween kabunik yi wae. Niyo kila-kila wundi mok o. Aap nggwok ineenu agak inowaanggun paga, Inowaanggun luk nega paga, It aap inendagembogut nen kabunogo pagagwi, Ninoweewi nagawan nen niyo yi pulu mbanogo pagagwi, Eekkabeegwaarak me, Ndawi onggo-onggo waruwok o,” yinuk, ndawi wareegwam nogome aret nogogwaarak. Ti’nuk, karume time nen wo’narok o Matana ari nogwe,

19 o Matana nen o Nakaliyen ari nogwe, o Nakaliyen nen o Mbamot ari nogwe,
20 ndi, o Mbamot nen puut Pitaga enaame karume o kobappaga Mowap nogome ari nogwe, eerit nogogwaarak.


Aakumi Iterali nen aap inowe endagembogut
Tikon tebenogo pereegwaarak wone

21 Ti’nuk, it Iterali nen aakumi Amori inowe endagembogut Tikon wonage me wone agago nappiigo mbareegwa, nogo nogogwaarik, yogo logonet,

22 “Nit tu kat wonage yi paga wogo logonet, kat keyabu gandum yarak me inom, anggur yarak me inom, ti paga nogwe, kaniyo nggween kabunik me toologo nunggwi, nina agiogu yogwe, eerugun lek tu nggwokpaga mban nok-nok aret kanggween kuli paga wundi noorak nduk, yokkiri wogo o.”

23 Yoreegwaarak kwe, at aap endagembogut Tikon nogo nen, “Tu yi paga woroorak mage o,” yorage nagagerik, awuri ineegin warak ineebe apit lombok kuwak eeppiinok, it Iterali mendek inom wim eeruwok nduk, karume time wundi nogo nogogwaarik, o Yakat ari nanuk, it Iterali inom wim eereegwaarak.

24 Eeko logonet, it aakumi Iterali nen wooluwak paga aap Tikon awuri inom abok aret inoorogo piinok, inanggween niyo Aronon nen nok niyo Yabok kuli aakumi Amon mendek inanggween kuli mbanak omaawi menggim ti kuli aret tebenggologogwaarak.

25 It aakumi Iterali mendek nogo nen aakumi Amori mendek wonogwe me kota-kota abok aret tebenggologo logonet, o Ketibon kota nggwok inom, o Ketibon enaaganambokan kota mbuulogwe-mbaalogwe nogome inom, abok aret tebenogo piinok, o time aret ye mbambatinuk wonogogwaarak.

26 It aakumi Amori inowe endagembogut Tikon nogo nen it Mowap mendek inowe endagembogut aa’nduk wonagaarak nogo imbirak wim eeke logonet, anggween niyo Aronon kuli tebeneegerak nogo o Ketibon time aret unde wonagagerak.

27-30 Alom ti eereegerak paga it aap ndawi pega nen aap Tikon anep pogo logonet, “Kani kunik o Ketibon wundi wage, Aap Tikon wonage menggim nen kani omoonuk wunuk agan wage, Eeke logonet, O Mowap yaga’lelo o At nogo kani nenet nage, O Aronon nggelok-nggobok time wonogwe nogo pup eerogo piige, Eereegerak me, Kit aakumi Mowap mendek yi, Lek eerogo pinagagaarak me, kinabuwa o! Kit Kamot mendek yi kunduk, kinabuwa o! Kinapuri wologwe nogo yalukndaluk kole mbaganit nugwi, Kinapuri komologwe kenok kugun wogoret nogwe, Eeko logowak nduk, Aap Amori inowe endagembogut Tikon nogo wogoreegutak kwe, Nit nen it Amori mendek tebenogo piigo logonet, O Ketibon nen nok, o Ndibon kuli pup eerogo pugwi, O Ketibon nen nok, o Nopa nggween Mereba kuli time mbelak mbanogo piigwi, Eerit nogoorak me, O Ketibon time wa’nip o, Wogo logomonggotik, o ti obaane’me wukwi, Ndi, aap Tikon wonagagim obaane’me ndinda mbanggologwe, Eerumunggup o,” yinuk, ndawi pogo nogogwaarak.

Aap inowe endagembogut Ok tebenogo pereegwaarak wone

31 It aakumi Iterali mendek nen aap endagembogut Tikon nogo tebenogo punuk, aakumi Amori iname nogome ye mbambatinuk, wonogogwaarak.
32 Ti’nuk, at Muta nen o kota Yayetet inigen yombooni nawak nduk, aap nggayo nappiyareegerak. Nappiyareegerak nogo melak togon Muta yori wogo mbareegwa, it Iterali mendek wim eeri nogo nogogwaarik, o kota Yayetet enaagan-ambokan kota mbuulogwe- mbaalogwe it aakumi Amori wonogwe nogo mugogo wumbiinok, o nogome it aret tebenggologogwaarak.

33 Ti eeppunuk, yungguk togon tu o Mbatan paga nogwe iigak, aakumi Mbatan inowe endagembogut Ok nogo awuri ineegin warak inom, o Erereyi pa’nggwe time Iterali inom wim eeriyak nduk, wundi wogogwaarak.

34 Wundi wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Aap Ok eebe inom, at awuri wim eeka ineebe inom, inanggween inom, abok aret kat keenggime pagagirak me, aakumi Amori inowe endagembogut Tikon o Ketibon inarum wonage kagak eeppereegindak nogo ndak-ndak aret eeppumunggun me, at eebe paga kagabiti mbarugun o.”
35 Yorage mbareegi, it Iterali mendek pilak yogo logonet, aap endagembogut Ok nogo inom, at apuri inom, at awuri ineegin warak inom, abok aret eegu-ando abu teppiyoolik mondok pup eerogo inooppunuk, anggween nogo paga it aakumi Iterali mendek aret ye mbambatinuk, wonogogwaarak.

22 Aap Mowap inowe endagembogut nen Mbileyam ayonggo pereegerak wone

1 Ti’nuk, it aakumi Iterali mendek nogo o Yeriko koorok niyo Yoraran ene nggwe wunggagak o Mowap kobappaga yi paga ari nanuk, inawooliya wuppatinuk wonogogwaarak.
2 Aakumi Iterali mendek nen Amori mendek eeginabeegwaarak abok aret it aakumi Mowap inowe endagembogut aap Tipot aput Mbalak nogo nen aruk konengge,

3 ndi, it aakumi Mowap mendek nen it aakumi Iterali ineebe ambik aago wonogwe iinok, ineebe paga inaganak mondok nggwok wakwi, eereegwaarak.

4 Eeko nogogwaarik, it Mowap mendek nen aakumi Miriyan mendek inoweewi yorogo logonet, “Ninogobamini o. It Iterali mendek ineebe apit aago piyaariyo maluk aret me, tapi nen iri’ngga apit mbanogo ambeme yonggoke menggi kwak, it nen nit eegu-ando pinanugun lek abok aret inambeme yonggo’ninabugun aret kogo o,” yinuk, yorogogwaarak. Yorogwe iinok, ne ti eyom paga aap Tipot aput Mbalak aakumi Mowap mendek inowe endagembogut wonage nogo nen

5 at Mbeyot aput Mbileyam o Petot niyo Eparat ambet paga at nda’nagagim owe-awot inom wonage nogo yori nawak nduk wone eerogo nappiige logonet, “It aakumi ambi o Metit nen ineebe apit aago wundi wogo nagaarik, nit niname yime mondok nggween yi enete kuurik lek eeppunuk logonet, an wonage me panggok togon inawooliya wuppatinuk aret agaarik o.

6 Togop aret wonogwe me, nit ninomaawi ti, mbuuluk. Ndi, it inomaawi perak, nit ninom wakkoorak mondok meek aret me, nit nen it tebenogo piinok, mugogo wumbiyoorak wakkaawok nduk, at Mbileyam nogo nen aakumi inale’nggen inoba piige kenok, inale’nggen aret kologwe, ndi, pulunogo piige kenok, pulunik aret wonogwe, eeke menggerak nogo ti, neenu aret me, it aakumi yi, pulunogo piya woraawak, yegerak, yori nanip o,” yinuk,
7 it aap Mowap mendek inoweewi inom, Miriyan mendek inoweewi inom, nappiyareegerak. Nappiige mbareegi, pulunogo piya woroorak onggo inom wonok aap Mbileyam wonage me, nogo nogogwaarik, aap Mbalak nen yereegerak nogo abok aret mbininogo Mbileyam yoreegwaarak.

8 Yogo mbareegwa, at Mbileyam nen it yorage logonet, “At Aliku ALA nen wone an yo’nege kenok, yokkiraakit nduk, ninom yime nogo yuwok o.” Yorage mbareegi, it aap Mowap inoweewi nagawan-nagawan nogo at Mbileyam inom nogo yereegwaarak.

9 Nogo yugwi wonogwe me, at Ala nen Mbileyam ka wage nagagerik, yoge logonet, “It aap kat keya wagaarak kinom wonage ti, taani o?”

10 Yoge mbareegi, at Mbileyam nen Ala yoge logonet, “At aap Tipot aputMbalak Mowap mendek inowe endagembogut nogo nen wone eerogo nappiya wage logonet,

11 It aakumi ambi o Metit nen wogo nagaarik, o nit niname yime nggween yi enete kuurik lek eeppunuk wonogwe me, an ninom wim eeke logonet, name yime nen piyanogo wumbiyoorak wakkaakit nduk, an nake nen it pulunogo piya mok, yo’negerak o.”
12 Yoge mbareegi, at Ala nen Mbileyam yoge logonet, “It aakumi wagaarak wonogwe ti, an nale’nggen muk inoba piigirak wonage me, kinom nage logomenggendik, pulunogo piya noorak mondok mage o,” yinuk, yoreegerak.

13 Nogo yippunuk, ko’lu kuubondendok at Mbileyam nogo eenik age nagagerik, at aap Mbalak awuri nagawan-nagawan nappiyareegerak nogo yorage, “At Aliku ALA nen, Aap ti, kinom noorak mondok mage o, yo’negerak me, kit kinalik aret kiniyokan kiname nanip o.”
14 Yorage mbareegi, it aap nagawan- nagawan Mowap nen nappiyareegerak nogo iniyokan iname wogo nogogwaarik, wone yoragagerak nogo at Mbalak yogo logonet, “At Mbileyam nen, An ninom noorak lek o, yo’nirage mbaki, wogo o.”

15 Yogo mbareegwa, ti’nuk, at Mbalak nogo nen aap inoweewi nagawan- nagawan inayuk warak it yagaatak taganggulik kero, ineebe ambik aret at Mbileyam wonage me nappiyareegerak.
16-17 Nappiyareegerak nogo nogogwaarik, Mbileyam yogo logonet, “Tipot aput Mbalak nen wone agago nappinani wage logonet, An nen onggo nggwok wogoge, ndi, Yogop eeppanu o, yo’nege kenok, ndak-ndak eeppege, eerigin me, ambi yiluk ari kenok, puk ariyak mage o. Ata, mbet-mbet aret wage logomenggerik, an nake nen it aakumi yi, pulunogo piya woraawak, yegerak o.”

18 Yogo mbareegwa, at Mbileyam nen aap Mbalak nappiyareegerak nogo yorage logonet, “An nage neenok, onggo wo’niriyak nduk, mbuti emas inom, mbuti perak inom, at ame o nggwok abe wurik nogome yagabit eerogo pemenggerak kwe, at Aliku nogoba Ala nen, Yogop eeriyak, yegerak nogo taganogo punuk, yi mendek ndi mendek mbuuluk a, nggwok a, ambi eeri nagin mondok lek aret o.

19 Togop aret me, oonikiya yi paga mban at Aliku ALA nen wone alik ambi yo’nege kaamun ilik, lek a? tokkogo logonet, it aa’nduk wogogwaarak yime nogo yereegwaarak ti kokwak, kit kunduk ninom yime nogo yuwok o.”

20 Yorage nagagerik, inom nogo yege me, at Ala nen Mbileyam nogo ka wage nagagerik, yoge logonet, “Mbileyam wae. It aap yi, kat kinom noorak nduk muk kayonggo wagaarak wonogwe me, kinom aret nak o. Ndi, nage logomenggendik perak, an yokkege neenok mban eerumunggun o,” yinuk, yoreegerak.

Mbileyam keledai paga nage me malayikat imbirak abuk ogogwaarak wone

21 Ko’lu kuubondendok, at Mbileyam nogo eenik age nagagerik, at aanggo keledai amborowak paga kwi’- nagak nogo ndoonogo punuk, at paga kwi’na’nuk, aap Mowap inoweewi nagawan-nagawan nogo inom wogogwaarak.

22 Ndi, at Mbileyam nogo keledai amborowak paga kwi’na’nuk wage kagak, ayeloman ineebe mbere inom tu paga wogwe me, Ala anini oba pege logonet, Aliku ALA ayonggo malayikat mendek nogo nen aru non mbambunuk puk agagerak.

23 Ala ayonggo malayikat nogo nen wooluwak nutik aru non mbambunuk wonage nogo keledai nen enegen kage nagagerik, ena nomok togon yabu yarak me unggwage mbareegi, at Mbileyam nen tu paga mot-mot woraawak nduk, yawi nggwiirit wareegerak.
24 Wake kagak, Aliku ALA ayonggo malayikat nogo, yabu anggur awi yarak peenok-peenok tu nggelo’me time aru non mbanuwak nduk, mi’nari wagagerak.

25 Mi’ndak wonage keledai nogo nen enegen kage nagagerik, ena nomok ari logonet, yugum yagat nogo paga Mbileyam iyok taga’mbit nggeloorit eeke mbareegi, keledai nogo yawi ambinom nggwiirit wareegerak.

26 Warit nage kagak, Aliku ALA ayonggo malayikat nogo tu ambi abu nggelok ena agi agak, ogu agak, eeriyak meek nogome aret aa’nduk mi’- nari wagagerak.

27 Aliku ALA ayonggo malayikat mi’nari wagagerak wonage nogo keledai nen enegen kage nagagerik, iyok yungguk ari logonet, kwi’nage mbareegi, at Mbileyam nogo anini nen owaanggun paga keledai nogo yawi nggwiirit wareegerak.

28 Wake mbareegi, at Aliku ALA nen keledai nogo aakumi inoone yogo mengga kwak yuwak nduk eerogo pege mbareegi, aakumi inoone negen Mbileyam yoge logonet, “An nen kat maluk ngge eeppagagirak kenok, ne kenagan paga yawi nggwiirit mban nooke agandik?”
29 Yoge mbareegi, at Mbileyam nen keledai nogo onggo yoge logonet, “Kat nonggop nduk wi-wi ee’nabit yinomo- yanomo mban agan nage agandik? Nawooluwak wonage logonetak en, yogondak aret kambenok nduk, koorogo paganetak.”

30 Yoge mbareegi, at keledai nen Mbileyam yoge logonet, “An yi ti, ka geledai aret me, o maan nen yogondak kuli an namborowak paga mban yarukkeren nege minggirak kwe, an yogop ambi eekkake neege menggendak ilik, lek a?” Yoge mbareegi, at Mbileyam nen, “Lek o.”
31 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen at Mbileyam enegen paganogo pege mbareegi, Aliku ALA ayonggo malayikat wooluwak eenggime nutik porogo tu paga mi’ndak wonage nogo at Mbileyam enegen kage nagagerik, etenggen nggween paga wanduk yinuk, ayuk wureegerak.
32 Ayuk wuke mbareegi, at Aliku ALA ayonggo malayikat nen Mbileyam yoge logonet, “Kat kageledai ti, nonggop nduk ne kenagan paga yawi wakak mban eeke agandik? Kat noorak mbakenom nogome maluk eeppagarak kagak nage keyo nduk, an nen aret karu non mbanggabit nage agarik o.

33 An kat kooriyak nduk wooluwak neenggime wonage nogo kageledai ne kenagan paga enegen neege nagaarik, ena nomok yaga’- mban eekerak nogo paga kat kagap ndakerak o. Togop ee’netak lek en, keledai nogo teppege logonet, kat mondok koorogo paganetak.”
34 Ti yoge mbareegi, at Mbileyam nogo nen Aliku ALA ayonggo malayikat nogo yoge, “An nage neyo, tu non mbambaniyak nduk tu paga mi’ndak wonage nogo an neenggo’lek me, mondok maluk aret eekirak o. Kat nogoba nen an noorak lek nombakendak kenok, ya’nen aret name niyokan naakit o.”

35 Yoreegerak kwe, at Aliku ALA ayonggo malayikat nogo nen Mbileyam yoge, “It aap keya wagaarak ti, kinom noorak op aret kwe, an yokkege neenok mban yoraamunggun o.” Yoge mbareegi, at Mbileyam nogo Mbalak awuri nogo inom aret wogogwaarak.

Mbalak nen Iterali pulunogo piyoorak Mbileyam yoreegerak wone

36 At Mbalak nogo Mbileyam wage aruk konengge nagagerik, wage kero, woorak nduk, o Mowap at unde menggim kuli paga niyo Aronon aa’nggi paga time arum a nagagerak.

37 Arum wonage me, at Mbileyam ka wage mbareegi, wone yoge logonet, “Kat woraanok nduk nawuri yonggo nappiige nagarak nogo iige nagandak ilik, lek a? Kat nonggop nduk mbetmbet woroolik? An onggo wokkiriyak meek nomba’nuk wonagandak ya?”
38 Yoge mbareegi, at Mbileyam nen Mbalak yoge, “An yogondak wagarak yi aret kwe, an nen niniki koonogo wone ugun yokkiriyak nombakendak? Lek o! At Ala nen wone ninikime pege kenok mban yokkirigin o.”

39 Yoge mbareegi, at Mbileyam nogo Mbalak imbirak o Kiriyat-Kutot time aret wogogwaarak.
40 Wogo nogogwaarik, at Mbalak nogo nen lembu-tapi inom, kambin-ndomba inom, wappunuk, at Mbileyam inom, it aap inoweewi nagawan-nagawan inom wogogwaarak nogo inom, wogoragagerak.

41 Ko’lu nen at Mbalak nogo Mbileyam imbirak puut Mbamot- Mba’an laganggo nogogwaarik, time nen aakumi Iterali mendek ando wonogwe nogo inigen nagiyareegwaarak.

23 At Mbileyam nen peebi eeriyak wone yoreegerak wone

1 At Mbileyam nen Mbalak yoge, “Kat warogo kani kunggak an nake 7 kuli o yime ogobakkigirogo punuk, tapi ngguunok 7 punogo pege, ndi, ndomba ngguunok 7 punogo pege, eeru o.”
2 Yoge mbareegi, Mbalak nen Mbileyam yoreegerak nogo ndakndak eeke logonet, tapi ngguunok ambi wagangge, ndomba ngguunok ambi wagangge, eeppunuk, warogo kani kunggo logowam 1 nen 7 kuli ogobakkigirik nogo paga pit nagagerak.

3 Pit nage mbareegi, at Mbileyam nen Mbalak yoge, “Aliku ALA nen wone ambi yo’niriyak kagak eerukwak, an tayorogon nage logominggirik, at Aliku ALA nimbirak lambumbunuk, wone yo’nege kenok, yokkiri woraakit nduk, warogo kani kunik me ya’i mi’- ndak logot o.” Yo’nuk, puut eerilek paga time ari nanuk wonage me,

4 Ala ka wage mbareegi, at Mbileyam nen wone yoge logonet, “An nen warogo kani kunggo logowam 7 kuli ogobakkigirogo punuk, tapi ngguunok ambi wagangge, ndomba ngguunok ambi wagangge, eeppunuk, warogo kani kunggak 1 nen 7 kuli ogobakkigirik nogo paga pit nagarak o.”
5 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen wone Mbileyam inikime pege nagagerik, yoge logonet, “An wone yokkigirak ti, at Mbalak mbininogo yori nak o.”

6 Yoge mbareegi, at Mbileyam nogo iyokan wage nagagerik, at Mbalak nogo inom, it aap Mowap mendek inoweewi nagawan inom, at ake warogo kani kunik me taati mi’ndak wonogwe me, iya wagagerak.

7 Iya wage nagagerik, at Mbileyam nen ore warak negen peebi eeriyak wone nogo yoge logonet, “An puut nggelok-nggobok oonegen lagi wage menggim o Aram pa’nggwe time wonage me, Aap Mowap mendek inowe endagembogut Mbalak nogo nen, An woraawak nduk nayonggo pege logonet, Yakup pulunogo pege, it Iterali yi, pulunogo piige, Eeri mok o! Yo’negerak kwe,
8 At Aliku ALA nen pulunogo piiga’lek kagak, an nen pulunogo piige, At Ala nen aaninggin mendek inoba piiga’lek kagak, an nen aaninggin mendek inoba piige, Eeriyak op mbakop? Abu meek aret o.

9 It aakumi ti, aakumi alik ambi inom nabenak lek an puut kirin paga nen nenegen nagiige, Nit aakumi ndi mendek lek o, yinuk, inalik leenak aret wonogwe, An puut teberogon paga nen iige, Eekirak me,

10 Yakup ombowologwe mbini kale’ngga pogom wonogwe me, Ta nen eenggi linggingge, It aakumi Iterali ineebe ambik me, ta nen mbaaniige, Eeriyak mbakop? An nen it aap iniki koonak mendek kanggo mengga kwak, an togop aret kangge,It ineenik age yobok ari wage pogom, an togop aret ari wage, Eerikit lak, ao.”

11 Ari mbareegi, at Mbalak nen Mbileyam yoge, “It aakumi ninom ogoorak yi, an nake pulunogo piyaanok nduk, kayonggo pigirak kwe, melak togon kale’nggen aret it inoba piige ti, nano eeppaniyak nduk kayonggo pagagirak?”

12 Yoge mbareegi, at Mbileyam nen onggo yoge, “At Aliku ALA nen wone ninikime pege kenok, yokkiriyak lek nombake agandik ya?” yinuk, yoreegerak.

Mbileyam nen peebi eeriyak ne ambi yoreegerak wone

13 Yoge mbareegi, Mbalak nen Mbileyam yoge logonet, “Kat nimbirak o alik ambime nogo logomonggoorik, time nen it aakumi nogo ineebe apit aago iigak, eegu mban kenegen iige logomenggendik, taati nen aret an nake pulunogo piyaanok nduk, nawok o.”
14 Yoge nagagerik, at Mbalak nen Mbileyam nogo wonok, puut Pitaga paga inigen yomboonggo menggam time lagi nogo nogogwaarik, time nen warogo kani kunggak 7 kuli ogobakkigirogo punuk, tapi ngguunok ambi wagangge, ndomba ngguunok ambi wagangge, eeppunuk, warogo kani kunggak ogobakkigirik 1 nen 7 kuli nogo paga pit nagagerak.
15 Pit nage mbareegi, at Mbileyam nogo nen Mbalak yoge logonet, “Aliku ALA nimbirak lambunikit nduk, tayorogon time nage me, kat kake warogo kani kunik me ya’i mi’ndak logot o.”
16 Yo’nuk, nage nagagerik, wonage me, Aliku ALA ka woraanuk, wone Mbileyam inikime pege nagagerik, yoge logonet, “Wone yokkigirak ti, wonok at Mbalak mbininogo yori nak o.”
17 Yoge mbareegi, at Mbileyam nogo iyokan wage nagagerik, at Mbalak nogo it aap Mowap mendek inoweewi nagawan nogo inom, at ake warogo kani kunik me taa’nogo aret wonogwe me iya wage mbareegi, at Mbalak nen Mbileyam yoge, “At Aliku ALA nen wone ngge yokkegerak o?”

18 Yoge mbareegi, at Mbileyam nen ore warak negen peebi eeriyak wone Mbalak yoge logonet, “Tipot aput Mbalak wae. An nen wone yokkege yi, karuk konengge, Liirogon wagangge, Eeke logot o.

19 At Ala ti, aakumi kwak lek me, at oone pilit ari, At aakumi inaput lek me, iniki alik koongge, Eekeelik o. At nen, An yogop eerikit, yegetak ti, a’me aret eeke, At wone mbanggetak ti, a’me aret nggelok ari, Eekeelik mbaken?

20 Ala nen, An nale’nggen aakumi inoba piyet o, yo’nege kenok, inoba piige, Ndi, inoba piige nogo an nen lek eerogo piige, Eeriyak meek o.

21 At Aliku inogoba Ala it inenggela’me wonage, It inowe endagembogut inenggela’me wonage kenok iniki ale’- nggen nen keekok yogwe, Eeko menggaarak me, At Yakup ombowologwe wiganak paga aaninggin mendek inoba age, Iterali nogo nen, Nonggop eekkolaawi, yinuk, yogwe, Eekwi iyoolik o.

22 It aakumi yi, Ala o Metit nen wogoren wage logonet, Tapi nggwiya eyak pogom yirippiigerak wonogwe me,

23 It Yakup ombowologwe magagirak paga inookwi, Kugi pulunogo piigwi, Eeriyak meek kenok, It aakumi alik nen yogo logonet,Ala nen Yakup paga inom, Iterali paga inom, eerubok mendek eeppiige yi, kinigen kaanip o.

24 Singa kooli kokwak mi’nogwe, Singa ngguunok mi’na’nuk, wam nggwiya warogo punuk, Enggaanggum nengge, amiya nengge, Eeka’lek kagak winnageelik menggi kwak, It aakumi alik yi, togop aret wonogwe, Eeko agaarik o.”

25 Ari mbareegi, at Mbalak nen Mbileyam yoge, “Kat nen, It aakumi ti, pulunogo piyoorak neebi, mbake logonet kenok, kale’nggen inoba piyoorak ti mage o.” 26 Yoreegerak kwe, at Mbileyam nen Mbalak yoge, “Aliku ALA nen an yo’- nege kenok mban yokkirigin o, yinuk, yokkigirak nogo lek a?” yinuk, yoreegerak.

At Mbileyam peebi eeriyak wone ne ambi yoreegerak wone

27 Yoge mbareegi, at Mbalak nen Mbileyam yoge logonet, “At Ala nen, Aakumi ti, pulunogo piyet o, yokkiriyak kagak eerukwak, pulunogo piyaanok nduk, nimbirak o ambime nawok o.”
28 Yoge nagagerik, at Mbalak nen Mbileyam karume time nakkaawak nduk, puut kirin Peyot paga wonok laganeegerak.

29 Lagangge nagagerik, at Mbileyam nen Mbalak yoge, “Kat nen an nake warogo kani kunggak 7 kuli ogobakkigippunuk, tapi ngguunok 7 punogo pege, ndomba ngguunok 7 punogo pege, eeru o.”
30 Yoge mbareegi, at Mbalak nogo nen Mbileyam yoreegerak nogo ndak-ndak eeke logonet, tapi ngguunok ambi wagangge, ndomba ngguunok ambi wagangge, eeppunuk, warogo at ake kani kunggak ogobakkigirik 1 nen 7 kuli nogo paga pit nagagerak.

Pasal 24
1 At Aliku ALA nen it aakumi Iterali ale’nggen inoba piyoorak inikilom mbake at Mbileyam kage nagagerik, at aa’nduk agugi nen maluk eerogo piyaawak nduk, eeke nagagerak nogo pogom eerulik, ata, we enegen Iterali wonogwe me karume time ena na’nagagerak.
2 Na’nage nagagerik, it aakumi Iterali mendek nogo inanebunu ndarak ndegek mban inawooliya wukko’net nogogwaarak iyareegerak. Togop iige wonage me, Ala Aberiniki nogo at Mbileyam oba ari wage mbareegi,

3-4 ore warak negen peebi eeriyak wone ari logonet, “Peebi eeriyak wone yelok kaga, Ala nen yo’nege nogo naruk konengga, At Omaawi Lombok Menggerak nen nabinggaanggo paga yo’- nege kenok, yoraga, Neebe nggween paga ngginnage logonet, kin aret kaga, Eeke minggirak an Mbeyot aput Mbileyam nogo nen Peebi eeriyak wone ambi ari agarik o.
5 Kat Yakup wae! Kawooliya wurik ti, abu kigirikwe kagi o. Kat Iterali wae! Kat wonage menggenom obeelom lombok wonage o!

6 O kobappaga nggwok lombok wiganogo pereegerak kokwak, Niyo aa’nggi paga yabu yarak abu obeelom menggi kwak, Eyo ni Aliku ALA nen yareegerak kokwak, Eyo nggabina niyo aa’nggi paga yarak menggi kwak, Kawooliya wurik ti, abu obeelom menggerak o.
7 Kat kombowologwe ti, Inaniyowa’na nen niyo kilu-kilu wangge, Inamendek awi yarak me niyo amburu ambik wonage, Aap Agak ti, endagembogut kwe, tebenak kagak,It inowe endagembogut ti, mondok tiyanak aret wonage, Ndi, kabu’me piige menggenom mondok tiyak ari, Eeke logogin o.

8 Kombowologwe ti, At Ala o Metit nen wogoren wage logonet, It tapi nggwiya eyak pogom yirippiyareegerak me, It aakumi inom ogoorak nogo inambeme yonggorinakwi, Inowak yigirik-noonom eerogo piigwi, Inomaale paga inobate polok ati inookwi, Eeko agaarik o.
9 Singa ngguunok iyok yunggumbunuk, pogonik wonage, Ndi, singa kooli ugun windak wonage, Eekwi me, Aap ambi ta nen iniki teeluk a’nuk mbaaniigeelik kokwak It aakumi ti, togop aret menggaarak o. It aakumi nen kat Iterali obeelom eeppagagwi iinok, It togon obeelom eeppiigwi, Ndi, it aakumi nen kat pulunogo pagagwi iinok, It kunduk, pulunik aret wonogwe, Eeko logogun o,” yinuk, yereegerak o.

At Mbileyam peebi eeriyak irip paga yoreegerak wone

10 Ari mbareegi, at Mbalak nogo anini nen eenggi aambele eerogo pake logonet, at Mbileyam yoge, “An nen it ninom wim mbanak pulunogo piya woraanok nduk, kayonggo pigirak kwe, kat nen ne kenagan paga kale’nggen inoba piigak mban eekendak me,
11 an nen onggo nggwok wokkiriyak nduk, muk pipuk eerogo pigirak nogo wagangge keyo, Aliku ALA nen non mbambagagerak me, yogondak we aret kame nak o!”

12 Yoreegerak kwe, at Mbileyam nen Mbalak yoge, “Kat kawuri aa’nduk nappiigendak nogo yorage logonet,

13 At Mbalak nogo nen, An onggo wo’niriyak nduk, mbuti emas inom, mbuti perak inom, ame o nggwok abe wurik nogome yagabit eerogo pemenggerak kwe, at Aliku ALA nen, Yogop eeriyak, yegerak nogo taganogo punuk, op a, maluk a, nalik niniki mba’- nuk eerigin lek o. Ata, Aliku ALA nen yo’nege kenok mban yigin o, yinuk, yoragagirak nogo lek a?” yinuk, yoreegerak.


At Mbileyam peebi eeriyak irip paga yoreegerak wone

14 Yoge nagagerik, at Mbileyam nen Mbalak yoge logonet, “Yogondak an nowe-nawot wonogwe me name nage aret me, peebi it kinom wim mbanak ti nen it kat kawuri inarum mengge-ndak eeppiya woroorak wone nogo, yokkirikit nduk, karuk logot o.”

15 Yoge nagagerik, at Mbileyam nen ore warak negen peebi eeriyak wone at Mbalak yoge logonet, “Peebi eeriyak wone yelok kaga,

16 At Ala nen yo’nege kenok naruk konengga, At Mondok Tiyanak Menggerak nen yo’nege kenok neenu aga, At Omaawi Lombok Menggerak nen nabinggaanggo paga yo’- nege kenok yoraga, Neebe nggween paga ngginnage logonet, kin aret kaga, Eeke minggirak an Mbeyot aput Mbileyam nogo nen Peebi eeriyak wone ambi ari agarik o.

17 At eebe kage kwe, yogondak lek o. Eebe liippege kwe, nda lombok wonage o. Yakup ombowologwe wiganak inenggela’me nen ndowan ambi wundi wage, Iterali inenggela’me nen ineenu agak muun mbanak ambi kin age, Eeke logomenggerik, Aakumi Mowap inoweewi inenggaawak yigirogo piige, Aap Tet ombowologwe abok aret inanobak aan lebenogo piige, Eerit nage logonet,

18 O Erom tebenogo piige, Aakumi Erom inom wim mbanak aakumi Teyit nogo tebenogo piya unggwage, Eeke kenok, Iterali inomaawi ambik arugun o.

19 At Yakup paga wiganak aap nggwok omaawi warak ambi inenggela’me nen mi’nage logomenggerik, At inom wim mbanak eegu yumbunik o kota wonogwe nogo lek eerogo piyaagin o,” yinuk, yoreegerak.

20 Yoge nagagerik, at Mbileyam nen it Amalek mendek enegen iige nagagerik, ore warak negen peebi eeriyak wone ambi ari logonet, “It yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok wonogwe nogo Inenggela’me inowe Amalek aret kwe, Eerit namenggi-namenggi irip paga at togon lek aret arigin o.”

21 It aakumi Keni mendek enegen iige nagagerik, ore warak negen peebi eeriyak wone ambi ari logonet, “Towe awi yugum paga wuketak nu’lek menggi kwak, Kit wonogwe me time kinawi mondok nu’lek wonogwe kwe,

22 It aap Atiyut mendek nen kit Keni mendek kineebe lek eerogo pinagagwi, Kugun wokkiren nogwe, Eerugun o.”

23 Ari nagagerik, ore warak negen peebi eeriyak wone ambi ari logonet, “At Ala nen ti eeke kenok, Aap ambi ta nen eenik logogin o? Kinabuwa o!

24 O Kitim laut aa’nggi paga nen yiiro-ndiiro aago woraagun o. Wogo logomenggaarik, It aakumi Atiyut mendek inom, Kebet mendek inom, tebenogo piya woraagun o. Tebenogo piigwi iinok, it Kitim mendek kunduk lek aret arugun o.”

25 Ari nagagerik, at Mbileyam nogo nen, “Name na o,” yinuk, iyokan ame nage, ndi, Mbalak kunduk, ame aret wage, eereegwaarak.


25 Iterali nen o Peyot unde menggerak kugi Mba’an alut eereegwaarak wone

1 It aakumi Iterali mendek nogo o Titim kobappaga timeari nanuk wonogo logonet, kumi Mowap mendek ugun aret wuginabit nogo nogogwaarak.

2 Nogo mbareegwa, it kumi Mowap mendek nen inagugi aanggo warogo lako logonet, “Ninom laruwi o,” yinuk, it aap Iterali mendek yorogwe iinok, inom aret inagugi alut eekwi, kugi aanggo warak larak nogo nunggwi, eeko nogogwaarak.

3 It aakumi Iterali mendek nogo aakumi Mowap mendek inagugi Mba’an o Peyot unde menggerak nogo inom aret alut eeko mbareegwa, ti eekwi paga at Aliku ALA anini ka’luk aagi negen inikime mi’nagagerak.

4 Anini mi’nage nagagerik, Muta yoge logonet, “It aakumi Iterali eeppiyookwak, Naliku ALA nanini ka’luk aagi negen ninikime mi’nagaarak nogo lek aruwak nduk, it aakumi yi, inoweewi wone lengganinaka abok aret ineebe pippiinok, Naliku ALA nenggaanom paga tena’me aret inoorogo piyet o.”

5 Yoge mbareegi, at Muta nen it aap Iterali mendek inowak loonggo menggaarak nogo yorage logonet, “Kit kinalitak kinawuri lombok o Peyot unde menggerak kugi Mba’an alut eerit nogogwaarak nogo abok aret inoorogo piinet nanip o,” yoragagerak.

6 Ndi, at Muta inom, it aakumi Iterali abok aret inom, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me tungga paga taati nen leenggu maakwi inigen iigak, aap Iterali mendek ambi nen kwe Miriyan mendek ambokan luwok togon ee’nuk ooliya wurik me wonok unggwi nage

7 at Ala unde Karun ombooluk Eleyatat apuluk Pinekat nogo nen enegen kage nagagerik, aakumi kuwak aago wonogwe nogo inenggela’me nen wooluwak ambi kambok togon wonok,

8 aap Iterali mendek kwe nogo imbirak muguren ooliya wurik me akem time unggunuk, wooluwak paga aap Iterali nogo inom, kwe nogo inom, imbirak inaanogum peenok polok togon inoorogo piyareegerak. Ti inoorogo piyareegerak paga at Aliku ALA nen Iterali mendek andi inoba piyareegerak nogo lek aret agagerak.

9 Ndi, eegu inooreegerak kambeegwaarak nogo ti, ineebe lambunik dua puluh empat ribu aret o.
10 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
11 “An neebi nen it aakumi Iterali lek eerogo piyookwak, an mban nayuk warak logokit nduk, naana’le mbanggolage minggi kwak, aap an neebe unde Karun ombooluk Eleyatat apuluk Pinekat ti nen, It aakumi Iterali yi, Aliku ALA alik mban ayuk wuko logowak o, yinuk, mondok mi’nage nagaarik, naana’le mbangge logonet, eekerak paga nanini nen aakumi Iterali eeppiyoorak mbakirak nogo, lek eerogo punuk, niniki yanggonogo panegerak me,
12 at Pinekat nimbirak lambunik logonet, eeke logokit nduk, wone abuk nggaruk togon yoriyak nogo yi aret.

13 At ogoba Ala an nayuk warak logokit nduk, mondok mi’nage logonet, naana’le mbangge, it aakumi Iterali mendek inooke neyo, inagap ndarogo maluk mbet-mbet aret nggarengge, eekerak ti paga at inom, apuri-ombowologwe wigannarit nogo logogun paga inom, an neebe mondok-mondok unde logowak o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yegerak, yorumunggun o,” yinuk, yoreegerak.

14 Aap Iterali kwe Miriyan mendek imbirak wonage me, wareegerak nogo ti, anebunu Timeyon mendek inowe aap Talu apuluk endage Timiri aret o.

15 Ndi, kwe Miriyan mendek wareegerak nogo ti, aakumi Miriyan mendek inowe aap Tut aput kwe endage Kotibi aret o.

 16 Ti’nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
17-18 “It aakumi Miriyan mendek nen, Ninom wim mbanak aret o, kinombako logonet, kinambokan laganogo, O Peyot unde menggerak kugi Mba’an ninom alut eeruwok o, yorogo mbareegwa, Iterali eereegwaarak paga andi nggwok inoba wigak ari mbareegi, aap Miriyan mendek inowe apuluk kwe Kotibiwareegerak me, It aap Miriyan mendek ninom wim mbanak o, yinuk, ineebe mondok inoorogo piyaanip o,” yinuk, yoreegerak.

26 Iterali peebi ineenggi linggininabeegwaarak wone

1 Andi nggwok abu aret inoba age mbareegi, Aliku ALA nen Muta inom, aap Ala unde Karun aput Eleyatat inom, yorage logonet,

2 “It Iterali wonogwe abok aret ndarak iigak tahun 20 eerak kuli nen nok, aginggwe eerit nagagerak Iterali inawuri wim eeriyak inobam iinok, inanebunu ndegek lombok kineenggi lingginogo inendage liiru mbanogo pinip o.”

3 Yorage mbareegi, Muta inom, aap Ala unde Eleyatat inom, nen it Iterali o Mowap kobappaga o Yeriko nakkagak niyo Yoraran aa’nggi paga taati inawooliya wuppunuk wonogwe me, inoweewi kuwak eeppiinok,

4 Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndakndak, at Muta inom, at Ala unde Eleyatat inom, nen it yorogo logonet, “It aap ndarak iigak tahun 20 eerak kuli nen nok, irimbaga eerit nagagerak nogo ineebe kineenggi lingginogo inendage liiru mbaninip o.” Yorogo mbareegwa, aakumi Iterali mendek o Metit nen wundi wogogwaarak nogo, ineebe lingginogo inendage liiru mbaneegwaarak yi aret.

5 At Iterali aput manggu ndarak Uruben paga wiganak ti, At Kenok paga nen aap Kenok mendek wigannogwe, At Palu paga nen aap Palu mendek wigannogwe,

6 At Ketoron paga nen aap Ketoron mendek wigannogwe, At Karimi paga nen aap Karimi mendek wigannogwe, eereegwaarak.

7 At Uruben paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe empat puluh tiga ribu tujuh ratus tiga puluh aret lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

8 At Palu aput ti, aap Eliyap aret.
9 Ndi, at Eliyap apuri ti, Nemuwen, Ndatan, Abiram aret ndarak me, at Ndatan Abiram imbirak ti, aakumi Iterali wonogwe abok aret nen inoweewi logowak nduk, leenogo mippiyareegwaarak kwe, Muta Karun imbirak inoone koneniyak, Nineebi o, yinuk, yogwe, ndi, it aap Kora awuri inom nen Aliku ALA oone koneniyak, Nineebi o, yogwe iinok, inom yogwe, eereegwaarak nogo it aret.

10 Ti yogo mbareegwa, nggween ambe nggoguk ari logonet, at Kora inom aret ineenik ngge-ngge ambeme yonggorinake kagak, aap Kora oone mugurok nogwe ineebe dua ratus lima puluh nogo, kani nen aret nenggegerak. Ti eereegerak paga Iterali ineenu a’nuk, inagabiti mbareegwaarak.

11 Aap Kora kambeegerak kwe, at paga wiganak nogo perak, lek arulik inanobak ki aret wonogogwaarak.
12 At Timeyon paga wiganak ndarak ndegek lombok nogo ti, At Nemuwen paga nen aap Nemuwen mendek wigannogwe, At Yamin paga nen aap Yamin mendek wigannogwe, At Yakin paga nen aap Yakin mendek wigannogwe,

13 At Tera paga nen aap Tera mendek wigannogwe, At Tawun paga nen aap Tawun mendek wigannogwe, eereegwaarak.

14 At Timeyon paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe dua puluh dua ribu dua ratus aret lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

15 At Nggat paga wiganak ndarak ndegek lombok ti, At Tepon paga nen aap Tepon mendek wigannogwe,At Kagi paga nen aap Kagi mendek wigannogwe, At Tiyuni paga nen aap Tiyuni mendek wigannogwe,

16 At Otini paga nen aap Otini mendek wigannogwe, At Eri paga nen aap Eri mendek aret wigannogwe,
17 At Arot paga nen aap Arot mendek wigannogwe, At Areli paga nen aap Areli mendek wigannogwe, eereegwaarak.

18 At Nggat paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe empat puluh ribu lima ratus aret lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

19 Aap Yekura apuri Et inom, Onan inom, ndaganabeegerak kwe, it imbirak o Kanan paga kambeegwaarak.
20 At Yekura paga wiganak ndarak ndegek lombok ti, At Tiyela paga nen aap Tiyela mendek wigannogwe, At Peret paga nen aap Peret mendek wigannogwe, At Tera paga nen aap Tera mendek aret wigannogwe, eereegwaarak.

21 Ndi, at Peret paga nen wigannogogwaarak nogo ti, At Ketoron paga nen aap Ketoron mendek wigannogwe, At Kamun paga nen aap Kamun mendek aret wigannogwe, eereegwaarak.
22 At Yekura paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe tujuh puluh enam ribu lima ratus aret lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

23 At Itakat paga wiganak ndarak ndegek lombok ti, At Tola paga nen aap Tola mendek wigannogwe, At Puwa paga nen aap Puwa mendek aret wigannogwe,

24 At Yatup paga nen aap Yatup mendek aret wigannogwe, At Timoron paga nen aap Timoron mendek aret wigannogwe, eereegwaarak.

25 At Itakat paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe enam puluh empat ribu tiga ratus aret lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

26 At Tebulon paga wiganak ndarak ndegek lombok ti, At Teret paga nen aap Teret mendek aret wigannogwe, At Elon paga nen aap Elon mendek aret wigannogwe, At Yakelen paga nen aap Yakelen mendek aret wigannogwe, eereegwaarak.

27 At Tebulon paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe enam puluh ribu lima ratus lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

28 At Yutup nen Manate inom, Eparayim inom, ndaganabeegerak me, it paga wiganak ndarak ndegek nogo yi aret.

29 At Manate paga wiganak nogo ti, At Nggileyat ogoba Makit paga nen aap Makit mendek aret wigannogwe, At Nggileyat paga nen aap Nggileyat mendek wigannogwe, eereegwaarak.
30 At Nggileyat paga wiganak ti, At Iyetet paga nen aap Iyetet mendek wigannogwe, At Kelek paga nen aap Kelek mendek wigannogwe,

31 At Atiriyen paga nen aap Atiriyen mendek aret wigannogwe, At Tekem paga nen aap Tekem mendek aret wigannogwe,

32 At Temira paga nen aap Temira mendek wigannogwe, At Kepet paga nen aap Kepet mendek wigannogwe, eereegwaarak.

33 At Kepet nen aput Telapekat ndareegerak kwe, at apuriwologwe lek komologwe mban ndaganabeegerak me, inendage ti, Makala kunduk, Nowa kunduk, Kogala kunduk, Milaka kunduk, Tirata kunduk, aret o.

34 At Manate paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe lima puluh dua ribu tujuh ratus aret lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

35 At Eparayim paga wiganak ndarak ndegek nogo ti, At Tutela paga nen aap Tutela mendek wigannogwe, At Mbeket paga nen aap Mbeket mendek aret wigannogwe, At Takan paga nen aap Takan mendek wigannogwe, eereegwaarak.

36 Ndi, at Tutela paga wiganak nogo ti, At Eran paga nen aap Eran mendek wigannogogwaarak.
37 At Eparayim paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe tiga puluh dua ribu lima ratus aret lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak ti, aap Yutup paga wiganak ndarak ndegek lombok ti aret.

38 At Mbeniyamin paga wiganak ndarak ndegek nogo ti, At Mbela paga nen aap Mbela mendek aret wigannogwe, At Atiben paga nen aap Atiben mendek aret wigannogwe, At Akiram paga nen aap Akiram mendek aret wigannogwe,

39 At Tepupam paga nen aap Tepupam mendek aret wigannogwe, At Kupam paga nen aap Kupam mendek aret wigannogwe, eereegwaarak.

40 Ndi, aap Mbela apuri ti, Aret inom, Naaman inom, aret ndaganabeegerak me, At Aret paga nen aap Aret mendek wigannogwe, At Naaman paga nen aap Naaman mendek aret wigannogwe, eereegwaarak.

41 At Mbeniyamin paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe empat puluh lima ribu enam ratus aret lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

42 At Ndan paga wiganak ndarak ndegek nogo ti, at Tukam paga nen aap Tukam mendek wigannogogwaarak. At Ndan paga wiganak nogo ti,

43 aap Tukam mendek mban me, ineebe enam puluh empat ribu empat ratus aret lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

44 At Atet paga wiganak ndarak ndegek ti, At Yimana paga nen aap Yimana mendek aret wigannogwe, At Yitiwi paga nen aap Yitiwi mendek aret wigannogwe, At Mberiya paga nen aap Mberiya mendek aret wigannogwe,

45 At Mberiya mendek paga wiganak ti, At Kebet paga nen aap Kebet mendek aret wigannogwe, At Malikiyen paga nen aap Malikiyen mendek aret wigannogwe, eereegwaarak.

46 Aap Atet aput kolaga endage Tera aret wonage.
47 At Atet paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe lima puluh tiga ribu empat ratus lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

48 At Natali paga wiganak ndarak ndegek nogo ti, At Yaketen paga nen aap Yaketen mendek wigannogwe, At Ngguni paga nen aap Ngguni mendek aret wigannogwe,

49 At Yetet paga nen aap Yetet mendek wigannogwe, At Tilem paga nen aap Tilem mendek aret wigannogwe, eereegwaarak.

50 At Natali paga wiganak ndarak ndegek ti aret me, aap mban ineebe empat puluh lima ribu empat ratus aret lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

51 It Iterali mendek aap mban ineebe lambuk togon ineenggi lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak nogo ti, enam ratus satu ribu tujuh ratus tiga puluh aret.
52 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
53 “Aakumi Iterali inanebunu lombok ineebe lingginogo inendage liiru mbanak mugurok yate kwak nggween ti, tumburiraamunggun o.

54 Nggween tumburirage logonet, inanebunu ambik lombok ineenggi lingginik liiru mbanak kenok, yate kwak nggween nggwok lombok tumburirage, ndi, inanebunu mbereret kenok, yate kwak nggween mbuuluk aret tumburirage, eeke logonet, inanebunu lombok ineenggi lingginogo inendage liiru mbanak mugurok mban yate kwak inanggween tumburiraamunggun o.

55 Tumburirage logonet, Nggween ti, ta koloorak kaamun? yinuk, yugum paga wakkaanuk, kologo logowak o. Yate kwak inalitak inanggween kologwe nogo ti, inombomini ndarak mugurok mban kologo logowak o.

56 Yate kwak inanggween koloorak nogo ti, yugum paga wakkaanuk, yugum waganggwi mugurok mban ineebe ambik kenok nggween nggwok aret kologwe, ndi, ineebe mbuuluk kenok, nggween mbuuluk aret kologwe, eeruwak o,” yinuk, yoreegerak.

57 At Lewi paga wiganak ndarak ndegek ineebe ineenggi lingginogo inendage liiru mbanak nogo ti, At Nggeroton paga nen aap Nggeroton mendek wigannogwe, At Kekat paga nen aap Kekat mendek aret wigannogwe, At Merari paga nen aap Merari mendek aret wigannogwe, eereegwaarak.

58 At Lewi paga wiganak nen mban Aap Libini mendek wigannogwe, Aap Keboron mendek wigannogwe, Aap Makili mendek wigannogwe, Aap Muti mendek wigannogwe, Aap Kora mendek wigannogwe, eereegwaarak. Aap Kekat nogo ti, aap Amaram ndareegerak me,

59 at Amaram nen aap Lewi mendek apuluk kwe endage Yokebet o Metit logonet ndarak wagangge nagagerik, apuri aap Karun inom, Muta inom, iniri kwe Miriyam inom, aret ndaganabeegerak.
60 Ndi, at Karun nen Narap inom, Abiku inom, Eleyatat inom, Itamat inom, aret ndaganabeegerak kwe,
61 aap Narap Abiku imbirak nen Ala aga’ni nogo paga lek iniki mba’nuk nen inaga’ni alik paga Aliku ALA enggaanom ake kani kunggo mbareegwa, inooreegerak kambeegwaarak.

62 It Lewi mendek aap mban ndarak iigak, tut ambit penenak kuli nen nok, irimbaga penenit nagagerak kuli ineebe ti, dua puluh tiga ribu aret ineenggi lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak. It Lewi mendek ti, Iterali mendek aret kwe, yate kwak Iterali inanggween tumburirage logonet, inom tumburiroolik me, it aap Iterali ineebe linggininako logonet, it Lewi mendek inom ineenggi lingginogo inendage liiru mbanulik o.
63 At Muta aap Ala unde Eleyatat imbirak nen o Mowap kobappaga Yeriko nakkagak niyo Yoraran aa’nggi paga time logonet, aakumi Iterali mendek ineebe ineenggi lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak nogo ti aret.

64-65 Puut Tinayi pagalogonet, at Muta aap Ala unde Karun imbirak nen Iterali ineebe lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak nogo ti, Aliku ALA nen, “Kit abok aret o karume kambit namunggup o,” yinuk, yorage mbareegi, it tigitogon kambit nogwe iigak, aap Yepune aput Kalep inom, aap Nun aput Yotuwa inom, imbirak mban ineenik teppiyareegerak me, at Muta aap Ala unde Eleyatat imbirak nen peebi inendage liiru mbanogo pereegwaarak yi nogo ti, mbanggo logonet, aa’nduk inendage liiru mbanak ambit iluk ambi inom liiru mbanogo puulik o.

27 Telapekat eyate koloorak paga apuri komologwe nen eereegwaarak wone

1 At aap Telapekat nogo apuri komologwe ineebe 5 inendage Makala, Nowa, Kogala, Milaka, Tirata aret wonogogwaarak. Ndi, inogobamini ndarak inendage ti, Telapekat ogoba Kepet, Kepet ogoba Nggileyat, Nggileyat ogoba Makit, Makit ogoba Manate, Manate ogoba Yutup aret wonogogwaarak.

2 At Muta inom, aap Ala unde Eleyatat inom, it Iterali inarum menggaarak inoweewi inom, it aakumi Iterali abok aret inom, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me tungga paga kuwak aago wonogwe me, at Telapekat apuri komologwe nogo inowagam nogo nogogwaarik, yorogo logonet,

3 “At ninogoba ti, it aap Kora inom iniki ambit eeppunuk, Aliku ALA inom ogooreegwaarak nogo inom eereegerak paga kambulik. At alik omaluk paga o karume time kambeegerak. Ndi, at apuri aap ambi ndaganabulik komologwe mban nda’ninabeegerak o.

4 At apuri aap ambi ndaganabulik me, endage lek age kero, ki logowak nduk, at oreewi wonogwe me time nit ninom logowok nduk, nggween ambi wo’niret o.”

5 Yogo mbareegwa, at Muta nogo wone it yereegwaarak nogo wonok Aliku ALA enggaanom paga yori nage mbareegi,

6 at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
7 “It komologwe Telapekat apurilogwe nen wone yokkiri wagaarak ti, abet aret me, kat nen nggween it inogoba eyate wogoroorak kenok oreewi wonogwe me time inom inenggela’me logonet, at apuri komologwe ti, nggween unde logowak nduk eegu mogonogo wogoret o,” yinuk, yoreegerak.

8 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “It aakumi Iterali mendek wone yoroorak nogo yi aret. Aap ambi at apuri aap ndaganaka’lek kagak kangge kenok, nggween yate at koloorak yugu nogo ti, at apuri komologwe aret unde aruwak nduk wogorogo logowak o.
9 Ndi, ayome lek aret kangge kenok perak, nggween yate nogo owe-awot wogorogwe,

10 ndi, owe-awot ambi abu wonogwe lek iinok, yate pugu nogo at ogoba oreewi wonogwe nogo wogorogwe,

11 ndi, ogoba oreewi mendek abu wonogwe lek iinok ti, at oreewi mendek wiganak koorok wonogwe nogo unde aruwak nduk, nggween yate pugu nogo wogorogwe, eeko logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak. At Aliku ALA nen wone lengganogo Muta yoreegerak nogo ndak-ndak wone ti, it aakumi Iterali mendek mondok eeko logowak nduk, Muta nen Iterali yoragagerak nogo ti aret.

Muta obaane’me Yotuwa mippereegerak wone

12-14 Ti’nuk, Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “It aakumi Iterali mendek abok aret niyo eneerime o Tin karume time logonet, inoone wukotlaakot yo’nogo mbareegwa, an kikak nakeelik obeelom minggirak kenok, nayuk wuriyak op kwe, inigen iigak, Eeriyak, yokkiragagirak nogo ndakndak eerulik noone taganogo punuk, eereegutak me, kat koweeluk Karun eereegerak ndak-ndak kat kunduk, kombomini nggwogoba kuwak aago wonogwe me iya noorak me, kat nenpuut Abarim ti paga lagi nage logomenggendik, an nen nggween Iterali wogoraawam time kena nakkanu o.” Wone yi agagerak alom nogo ti, niyo Meriba eneeri wundi wage menggim o Tin karume Kareti koorok nogome logonet yereegwaarak.

15 Ti yoge mbareegi, at Muta nen at Aliku ALA yoge logonet,
16-17 “Ai, nogoba! Yi aakumi ndi aakumi abok aret ineenik aganaka unde Kaliku kat Ala aret me, it kapuri abok kuwak aago yi, at ndegeninaka lek kenok, ndomba kobak ogo mengga kwak arukwak, at nen ndegeninake logonet, wogoret wundi nage, unggwi wage, eeke logowak nduk, aap ambi leenogo mippu o.”

18-20 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge, “At Nun aput Yotuwa nogo Aberiniki oba wonage ti, aap an neebe unde Eleyatat inom, it aakumi apit kuwak aago wonogwe ti inom, inenggaanom paga, Mi’nari mok o, yoge logomenggendik, mi’nari wage kenok, it aakumi Iterali mendek abok aret at oone konenggo logowak nduk, at anobak keenggi tebengge logonet, kat komaawi koba wonage nogo nggoorogo at oba punuk, leenogo mippu o.
21 Mippege keenok, it Iterali mendek abok aret at Yotuwa nen, Wundi nanip o, yorage keenok, wundi nogwe, ndi, Unggwi wa’nip o, yorage keenok, unggwi wogwe, eeko logowak nduk, an mbake ineenu agak yugum Urim Naliku ALA nenggaanom paga wonage nogo, aap an neebe unde Eleyatat nen at Yotuwa eeke logorak yugum Urim nen awone yoruwak nduk, at Yotuwa nogo owagam taati puk a nawak o.”

22-23 Yoge mbareegi, at Muta nen Aliku ALA yoreegerak nogo ndakndak aret eeriyak nduk, Yotuwa nogo wonok it aap Iterali wonogwe abok aret inom, aap Ala unde Eleyatat inom, inowagam mippi nage nagagerik, Aliku ALA nen, “Yogop eeru o,” yereegerak nogo ndak-ndak eenggi Yotuwa anobak paga tebenogo punuk, mippereegerak.

28 Ko’lu-kii’me warogo kani kunggo logorak wone

1 Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “Ndogop eeko logonip o, yinuk, it Iterali yoroorak nogo yi aret o. Obari abe kage logonet, nale’nggen kaakit nduk, nake pi wa’nuk, kani kunggo logorak nogo ti, Ne ti paga pi wogo logorak, yugu nogo mugurok pi wogo logorak liippuwak nduk, yoret o.

3 It yorage logonet, Naliku ALA nake pi woraanuk, kani kunggo logorak nogo yi aret. Ndomba awoologwe mbere ndarak kagak tahun ambit eerak inawinde-inobaande eerak lek kenok, o ne ambit weege paga nake warogo kani kunggak yuurak pi wogo logowak o. 4 Ndomba nogo ambi kubondendok warogo pipuk eerogo pugwi, ndi, ore nogo kiyoma warogo pipuk eerogo pugwi, eeko logonet,

5 gandum yigirik abu abe nake puurak 2 liter wakkagaktoolak waganogo eyo tayitun anggen aambiranogo amburu 1 liter negen inom nenggelak-kenggelak eerogo pogo logowak o.
6 Ti eeko logorak nogo ti, obari abe kage logonet, nale’nggen kaakit nduk, Naliku ALA nake pi woraanuk, warogo kani kunggo logorak o ne ambit weege paga nake eeko logorak puut Tinayi paga nen wone mamuniragagirak nogo ti aret.

7 Ndomba inalitak nake warogo kani kunggo logonet, nake amburu kilirogo puurak ti, ineengge ndakndak anggur amburu kumili aganaka nogo mendek waganogo nawooliya wurik alik leenak nogome Naliku ALA nake kilirogo puwak o.

8 O kubondendok ndomba warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake pugwi, anggur amburu nake kilirogo pugwi, eekwi nogo ndak-ndak, ndomba ore nogo, o kiyoma warogo kani kunggo logonet, ti mendek inom togop aret pogo logowak o. Obari abe kage logonet, nale’nggen kaakit nduk, nake warogo kani kunggo logorak nogo ti aret, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Nogo 6 yippunuk, ko’lu paga ake pi wogo logorak wone

9 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “Nogo 6 yippunuk, ko’lu tat yonggonggologwe paga ndomba awoologwe mbere ndarak kagak tahun ambiret eerak inawinde-inobaande eerak lek kenok, nake pi wogo logonet, amburu nake kilirogo puurak inom, gandum yigirik abu abe 4 liter wakkagak toolak waganogo eyo tayitun amburu paga amok mbanak inom, wonok pi wogo logowak o.

 10 Nogo 6 yippunuk ko’lu paga nake warogo kani kunggak eeko logorak ti aret o. Ti pi wogo logorak ti, o ne ambit weege paga ko’lu-kii’- me nake warogo kani kunggwi, amburu nake kilirogo pugwi, eeruwak nduk, pi wogo menggaarak nogo ti, mbo puurak lek inom aret pi wogo logowak, yegerak yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Tut ambi penengge kenok, ake pi wogo logorak wone

11 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “Tut ngget penengge kenok, tanggal 1 paga it nen tapi ngguunok awoologwe mbere inom, ndomba ngguunok ambiret inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 7 ndarak kagak tahun ambit eerak inom, it abok inawinde-inobaande eerak lek kero, wonok warogo kani kunggo logorak Naliku ALA nake pi wogo logowak o.
12 Tapi ngguunok nake pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik abu abe nake puurak 6 liter negen wakkagak toolak waganogo, eyo tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, pi wogwe, ndomba ngguunok nake pi wogo logonet, gandum yigirik abu abe nake puurak 4 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom nenggelak-kenggelak eerogo punuk, pi wogwe,

13 ndi, ndomba ngguunok awoologwe nogo nake pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirak abu abe nake puurak 2 liter wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom nenggelak-kenggelak eerogo punuk, pi wogwe, eeko logowak o. Ti eeko logorak nogo ti, nake pugu kani kunggo logonet, obari abe Naliku ALA kage logonet, nale’nggen mbarikit nduk, nake warogo kani kunggo logorak nogo ti aret.

14 Tapi ngguunok inalitak warogo nake wo’nogo logonet, ineengge ndak-ndak nake kilirogo puurak anggur amburu 2 liter toolak negen inom pi wogwe, ndomba ambiret nogo nake warogo wo’nogo logonet, nake kilirogo puurak anggur amburu 1 liter toolak negen inom pi wogwe, ndomba awoologwe nake warogo wo’nogo logonet, ineengge ndakndak nake kilirogo puurak anggur amburu liter oolo negen toolak inom pi wogwe, eeko logowak o. Tahun ambi eekak paga tut ngget penengge kenok, nake warogo kani kunggo logonet, eekak yuurak nogo ti aret o.

15 Nake warogo kani kunggo logonet, amburu nake kilirogo puurak inom pi wogwe ti, pi wogo logorak aret kwe, eeko logonet, inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok ambiret Naliku ALA nake pi wogo logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Obagambo Nagagerak aberogo laago lako logorak wone

16 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “Tut aa’nduk penenak tanggal 14 tut ti paga aret Naliku ALA nen Obagambo Nagagirak nogo abeko logonet, laago nggwok lako logowak o.
17 Ndi, ko’lu tanggal 15 tut ti paga mban inale’nggen nen laago nggwok lako logorak aret me, oroti piike mendek inom pega’lek kagak, worarogo nenet nogwe iigak, ne 7 kuli aret ari nawak o.

18 Lako logonet, ne iyaalok togon yabu nggwok eeka’lek kuwak eeppunuk, nalut eeko logowak o.
19 Nalut eeko logonet, Naliku ALA nake warogo kani kuniyak mendek pi wogo logowak o. Nake warogo kani kuniyak pi woroorak nogo ti, tapi ngguunok awoologwe mbere inom, ndomba ngguunok ambiret inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 7 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, it abok aret inawinde-inobaande eerak lek kenok pi wogo logowak o.

20 Tapi ngguunok inalitak nake pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik abu abe nake puurak 6 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom nenggelak- kenggelak eerogo punuk, pi wogwe, ndomba ngguunok nake pi wogo logonet, gandum yigirik abu abe nake puurak 4 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom nenggelak-kenggelak eerogo punuk, pi wogwe,

21 ndi, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 7 nogo nake pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik abu abe nake puurak 2 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom nenggelak- kenggelak eerogo punuk, pi wogwe, eeko logowak o.
22 Ti pi wogo logonet, inomaluk lek eerogo punuk, ninom lambunik logokit nduk kambin ngguunok ambiret nake pi wogo logowak o.

23 Ti pi wogo logonet, o ne ambit weege paga ko’lu-kii’me kubondendok nake warogo kani kunggo menggaarak nogo ti, mbo puurak lek, inom aret eeko logowak o.

24 Ti eeko logonet, obari abe kenok, Naliku ALA nale’nggen kaakit nduk, ne iyaalok nen nok, ne 7 kuli ko’lu-kii’me nake pi woraanuk, kani kunggo logorak nogo ti, togop aret eerogo punuk, pi wogo logowak o. Ti eeko logorak ti, nake warogo kani kunggo logorak mendek pi wogo logonet, amburu nake kilirogo puurak inom pi wogo logorak nogo ti, mbo puurak lek inom aret eerogo punuk, pi wogo logowak o.

25 Nogo 6 yippunuk, ko’lu paga perak, yabu eeka’lek kuwak eeppunuk, nalut eeko logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Anggen iyaalok mbanggo logonet, laago lako logorak wone

26 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “Tamban 7 eeppunuk, laago endage Anggen Iyaalok Mbanggwi paga lako logonet, gandum anggen iyaalok ambi mbanogo nake pi wogwe ne ti paga yabu nggwok eeka’lek kuwak eeppunuk nalut eeko logowak o.

27 Ne ti eyom paga obari abe kage logonet, Naliku ALA nale’nggen kaakit nduk, nake kani kunggo logorak tapi ngguunok awoologwe mbere inom, ndomba ngguunok ambiret inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 7 tahun ambiret eerak inom, pi wogo logowak o.
28 Tapi ngguunok nake pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik abu abe nake puurak 6liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, pi wogwe, ndomba ngguunok nake pi wogo logonet, gandum yigirik abu abe nake puurak 4 liter negen wakkagak toolak waganogo tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, pi wogwe,

29 ndi, ndomba awoologwe ineebe 7 nogo ambitak mban nake pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik abu abe nake puurak 2 liter wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, pi wogwe, eeko logowak o.

30 Pi wogo logonet, inomaluk lek eerogo punuk, ninom lambunik logorak ake kambin ngguunok ambiret pi wogo logowak o.

31 Alitik-alitak pi wogo logorak nogo ti, amburu nake kilirogo puurak nogo inom aret pi wogo logowak o. Ti pi wogo logorak ti, ko’lu-kii’me nake warogo kani kuniyak mendek pi wogo logonet, gandum yigirik nake pi wogo logorak nogo ti, mbo puurak lek ti inom aret eeko logowak o. Eeko logonet, tapindomba inawinde-inobaande eerak lek kenok mban wonok pi wogo logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

29 Tahun ambi unggwi wage paga eeko logorak wone

1 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “Tut 7 penenak tanggal 1 ari wage kenok, yabu nggwok eeka’lek kuwak eeppunuk, nalut eeko logowak o. Ne ti paga oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeko logowak o.
 2 Ne ti paga mban obari abe kage logonet, Naliku ALA nale’nggen kaakit nduk, nake kani kunggo logorak tapi ngguunok awooluk ambiret inom, ndomba ngguunok ambiret inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 7 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, inawinde-inobaande eerak lek kenok mban wonok pi wogo logowak o.

3 Tapi ngguunok nake pi wogo logonet, gandum yigirik abu abe nake puurak 6 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, pi wogwe, ndomba ngguunok nake pi wogo logonet, gandum yigirik abu abe nake puurak 4 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, pi wogwe,
4 ndi, ndomba awoologwe ineebe 7 nogo, ambitak mban nake pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik abu abe nake puurak 2 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, pi wogwe, eeko logowak o.

5 Eeko logonet, inomaluk lek eerogo punuk, ninom lambunik logorak ake kambin ngguunok ambi pi wogo logowak o.

6 Alitik-alitak pi wogo logorak nogo ti, tut ngget penengge, o weege, eeke kenok, nake warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake pugwi, amburu nake kilirogo pugwi, eeko logorak wone koonak ndak-ndak eeko logorak nogo ti, mbo puurak lek inom aret eeko logowak o. Nake warogo kani kunggo logorak nogo ti, obari abe kage logonet, Naliku ALA nale’nggen kage minggirak nogo mendek aret me, eeko logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Inomaluk lek eerogo piige kenok, Ala ninom lambumbunuk eeko logorak wone

7 Ambi yoge logonet, “Tut 7 penenak tanggal 10 tut ti paga yabu eeka’- lek mbi mbo punuk, inambe nage negen logonet, kuwak eeppunuk, nalut eeko logowak o.

8 Ne ti pagaobari abe kage logonet, Naliku ALA nale’nggen kaakit nduk, nake kani kunggo logorak tapi ngguunok awooluk ambiret inom, ndomba ngguunok ambiret inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 7 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, inawindeinobaande eerak lek kenok mban wonok pi wogo logowak o.

9 Tapi ngguunok nake pi wogo logonet, gandum yigirik abu abe nake puurak 6 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, pi wogwe, ndomba ngguunok nake pi wogo logonet, gandum yigirik abu abe nake puurak 4 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, pi wogwe,
10 ndi, ndomba awoologwe ineebe 7 nogo ambitak mban nake pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik abu abe nake puurak 2 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, pi wogwe, eeko logowak o.

11 Ti eeko logonet, inomaluk lek eerogo puurak ake kambin ngguunok ambi pi wogo logowak o. Inomaluk lek eerogo punuk, an ninom lambunik logorak nogo ake pi wogwe, nake warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake puurak inom, amburu kilirogo nake puurak inom, pi wogo logorak nogo ti, mbo puurak lek, inom aret pi wogo logowak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Inawooliya wurit wogogwaarak aberogo laago lako logorak wone

12 Ambi yoge logonet, “Tut 7 penenak tanggal 15 tut ti paga yabu nggwok eeka’lek kuwak eeppunuk, Naliku ALA nalut eeko logowak o. Eeko logonet, inale’nggen nen nelaago lakwi iigak, ne 7 ari nawak o.

13 Ne ti paga obari abe kage logonet, Naliku ALA nale’nggen kaakit nduk, nake kani kunggo logorak tapi ngguunok awoologwe ineebe 13 inom, ndomba ngguunok mbere inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 14 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, ti apit aret inawinde-inobaande eerak lek mban pi wogo logowak o.

14 Tapi ngguunok ineebe 13 nogo pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik abu abe 6 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, nake pi wogwe, ndomba ngguunok mbere nogo pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik abu abe 4 liter negen wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, nake pi wogwe,

15 ndomba awoologwe ineebe 14 pi wogo logonet, ineengge ndakndak gandum yigirik abu abe 2 liter wakkagak toolak waganogo, tayitun amburu inom amok mbanogo punuk, nake pi wogwe, eeko logowak o.

16 Pi wogo logonet, inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok ambiret inom pi wogo logowak o. Ti pi wogo logorak nogo ti, nake warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake puurak inom, amburu kilirogo nake puurak inom, pi wogo logorak nogo ti, mbo pega’lek inom aret pi wogo logowak o.

17 Nogo ambi yinuk, ko’lu lariyak ake ti, tapi ngguunok awoologwe ineebe 12 inom, ndomba ngguunok mbere inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 14 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, ti abok aret inawinde-inobaande eerak lek kenok mban pi wogo logowak o.
18 Tapi ngguunok inom, ndomba ngguunok inom, ndomba awoologwe inom, pi woroorak koonak nogo ndak-ndak pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logowak o.

19 Pi wogo logonet, inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok ambiret inom pi wogo logowak o. Ti pi wogo logorak nogo ti, nake warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kili-rogo puurak inom, pi wogo logorak nogo ti, mbo pega’lek inom aret pi wogo logowak o.

20 Nogo mbere yinuk, ko’lu lariyak ake ti, tapi ngguunok ineebe 11 inom, ndomba ngguunok mbere inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 14 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, it abok aret inawinde-inobaande eerak lek kenok mban pi wogo logowak o.
21 Tapi ngguunok inom, ndomba ngguunok inom, ndomba awoologwe inom, pi woroorak koonak nogo ndak-ndak pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logowak o.

22 Pi wogo logonet, inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok ambiret inom pi wogo logowak o. Ti pi wogo logorak nogo ti, nake warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo menggaarak nogo ti, mbo pega’lek inom aret pi wogo logowak o.

23 Nogo kenagan yinuk, ko’lu lariyak ake ti, tapi ngguunok ineebe 10 inom, ndomba ngguunok mbere inom, ndomba awoologwe ineebe 14 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, ti abok aret inawinde-inobaande eerak lek kenok mban pi wogo logowak o.

24 Tapi ngguunok inom, ndomba ngguunok inom, ndomba awoologwe inom, pi woroorak koonak nogo ndak-ndak pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logowak o.

25 Pi wogo logonet, inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok ambiret inom pi wogo logowak o. Ti pi wogo logorak nogo ti, nake warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logorak nogo ti, mbo pega’- lek inom aret pi wogo logowak o.

26 Nogo 4 yippunuk, ko’lu lariyak ake ti, tapi ngguunok ineebe 9 inom, ndomba ngguunok mbere inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 14 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, ti abok aret inawinde-inobaande eerak lek kenok mban pi wogo logowak o.
27 Tapi ngguunok inom, ndomba ngguunok inom, ndomba awoologwe inom, pi woroorak koonak nogo ndak-ndak pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logowak o.

28 Pi wogo logonet, inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok ambiret inom pi wogo logowak o. Ti pi wogo logorak nogo ti, nake warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logorak nogo ti, mbo pega’- lek inom aret pi wogo logowak o.

29 Nogo 5 yippunuk, ko’lu lariyak nogo ake ti, tapi ngguunok ineebe 8 inom, ndomba ngguunok mbere inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 14 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, ti abok aret inawindeinobaande eerak lek kenok mban pi wogo logowak o.
30 Tapi ngguunok inom, ndomba ngguunok inom, ndomba awoologwe inom, pi woroorak koonak nogo ndak-ndak pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logowak o.

31 Pi wogo logonet, inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok ambiret inom pi wogo logowak o. Ti pi wogo logorak nogo ti, nake warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logorak nogo ti, mbo pega’- lek inom aret pi wogo logowak o.
32 Nogo 6 yippunuk, ko’lu lariyak nogo ake ti, tapi ngguunok ineebe 7 inom, ndomba ngguunok mbere inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 14 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, ti abok aret inawindeinobaande eerak lek kenok mban pi wogo logowak o.
    33 Tapi ngguunok inom, ndomba ngguunok inom, ndomba awoologwe inom, pi woroorak koonak nogo ndak-ndak pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logowak o.

34 Pi wogo logonet, inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok ambiret inom pi wogo logowak o. Ti pi wogo logorak nogo ti, nake warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logorak nogo ti, mbo pega’lek inom aret pi wogo logowak o.

35 Nogo 7 yinuk, ko’lu yabu nggwok eeka’lek inale’nggen nen kuwak eeko logowak o.
36 Kuwak eeppunuk, nake warogo kani kunggwi obari kage logonet, Naliku ALA nale’nggen kaakit nduk, nake warogo kani kunggo logorak tapi ngguunok ambiret inom, ndomba ngguunok ambiret inom, ndomba ngguunok awoologwe ineebe 7 ndarak iigak tahun ambiret eerak inom, it abok aret inawindeinobaande eerak lek kenok mban nake pi wogo logowak o.
 37 Tapi ngguunok inom, ndomba ngguunok inom, ndomba awoologwe inom, pi woroorak koonak nogo ndak-ndak pi wogo logonet, ineengge ndak-ndak gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logowak o. 38 Pi wogo logonet, inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin ngguunok ambiret inom pi wogo logowak o. Ti pi wogo logorak nogo ti, nake warogo kani kunggo logonet, gandum yigirik nake puurak inom, amburu nake kilirogo puurak inom, pi wogo logorak nogo ti, mbo pega’lek inom aret pi wogo logowak o.

39 Ndogop wokkirigin o, yinuk, nake nggomoorogo pugwi, onggo lek we iniki ale’nggen paga wo’nugwi, eeko logonet, laago larit nogo logorak wone koonak nogo paga Naliku an ALA nake pogo logorak nogo ti, nake warogo kani kunggwi, gandum yigirik nake pugwi, amburu nake kilirogo pugwi, ninom lambunik logowak nduk, nake pugwi, eeko logorak ti aret, yegerak, yoret o,” yinuk, Muta yoreegerak.

40 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen at Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aret it aakumi Iterali mendek yoragagerak o.

30 Kumbuk mbambunuk eeko logorak wone

1 At Muta nen it Iterali inanebunu lombok inoweewi yorage logonet, “Aliku ALA nen wone lengganogo pegerak nogo yi aret o.

2 Aap ambit ambi nen, An ndogop eeke logokit o, yinuk, kumbuk mbanogo Aliku ALA yoge ilik, Abet aret eerigin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon koonogo pege a, eeremenggerak nogo taganogo puurak mage o. Ata, koonogo pemenggerak nogo ndakndak aret eeke logowak o.

3 Kolaga tawe ambi ogoba ame awo wonage logonet, An ndogop eerikit o, yinuk, kumbuk mbanogo Aliku ALA yoge ilik, Abet aret eerigin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon koonogo pege a, eeke nogo

4 at kumbuk mbanemenggerak ilik, wone abuk nggaruk togon koonogo patemenggerak a, nogo ogoba aruk konengge logomenggerik, Togop eeriyak mage o, yinuk, yoga’lek, Op aret koonggerak, mbake kenok, at kumbuk mbambunuk yoge, wone abuk nggaruk togon koonogo pege, eerogo pemenggerak nogo, lek arigin lek me, at mondok eeke logowak aret o.
  5 Ndi, at kumbuk mbangge, wone abuk nggaruk togon koonogo pege, eeremenggerak nogo, ogoba aruk konembunuk, Kat togop eeriyak mage o, yinuk, yoge kenok perak, at kumbuk mbangge, wone abuk nggaruk togon koonogo pege, eeremenggerak nogo, ogoba nen, Eerugun o, yinuk, yoremenggerak paga Aliku ALA nen kwe ti maluk yorigin lek teppigin o.
6 Ndi, Ndogop eerigin o, yinuk, kumbuk mbangge ilik, perak togon, Abet aret eerigin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon koonogo pege a, eeppunuk, ogonggelo kolage logomenggerik,

7 kolaga’lek kagak yemenggerak nogo, ogonggelo aruk konembunuk, Togop eeriyak lek me eekendak o, yinuk, akwe yoga’lek puk age kenok, at kumbuk mbangge a, wone abuk nggaruk togon koonogo pege a, ti lek arigin lek me, eeke logowak aret o.

8 Ndi, kolaga’lek kagak yemenggerak nogo ogonggelo konembunuk, Togop eeriyak mage kagak eekendak o, yinuk, at kumbuk mbanemenggerak a, perak togon wone abuk nggaruk togon koonogo pemenggerak a, lek eerogo pege kenok, Aliku ALA nen kwe ti, maluk yorigin lek, teppigin aret o.

9 Kwe nanu pugu ilik, kwe mbo pugu a, nen, Ndogop eerikit o, yinuk, kumbuk mbangge ilik, Abet aret eerigin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon koonogo pege a, eeko logomenggaarik kenok ti, lek ariyak lek me, wone ti, eeko logowak aret o.

10 Kwe ambi ogonggelo imbirak wonogo logonet, Ndogop aret eeke logokit o, yinuk, kumbuk mbangge ilik, Abet aret eerikit o, yinuk, wone abuk nggaruk togon koonogo pege a, eeremenggerak nogo

11 ogonggelo aruk konengge logomenggerik, Togop eeriyak mage o, yinuk, yoga’lek puk mban wonage me, kwe nogo nen kumbuk mbangge ilik, wone abuk nggaruk togon koonogo pege a, eeremenggerak nogo ti, lek arigin lek eeke logowak aret o.

12 Togop eeriyak kwe, ogonggelo nen akwe yemenggerak nogo aruk konengge logomenggerik, Nakwe togop eerigin lek o, yinuk, ari kenok, akwe nen kumbuk mbangge ilik? wone abuk nggaruk togon koonogo pege a? eeremenggerak nogo, eeka’- lek mbo puurak op aret o. At ogonggelo nen lek eerogo pemenggerak me, Aliku ALA nen akwe ti, maluk yorigin lek, teppigin o.

13 Akwe nen, Ndogop eerigin o, yinuk, kumbuk mbangge a, Niniki tiyanak neyoorak neebi o, yinuk, wone abuk nggaruk togon koonogo pege a, eeremenggerak nogo, Eeriyak op aret, yoge a, Eeriyak lek, yoge a, ti, ogonggelo nen mban koonogo yoge logowak o.

14 Togop yoriyak kwe, ogonggelo nen ko’lu-kii’me yoga’lek puk mban wonage ti paga akwe nen kumbuk mbangge a, wone abuk nggaruk togon koonogo pege a, eeke logowak nduk, wone ti omaawi eerogo pege menggerak. Yemenggerak aruk konenemenggerak kwe, Eeriyak, ilik, Eeriyak mage, a, yoga’lek ti paga akwe ti, eeruwak nduk wone omaawi eerogo pege menggerak.
15 Ndi, yemenggerak aruk konembunuk, Eeriyak, ilik, Eeriyak mage, a, yinuk, akwe mbetmbet yoga’lek ti paga akwe wone koonogo pemenggerak eeka’lek kenok maluk oba ariyak nogo, akwe oba arigin lek at ogonggelo oba lombok aret oba arigin, yegerak me, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

16 Aap akwe imbirak eeko logorak wone inom, aap ambi apuluk kolaga awo tawe ogoba imbirak logonet, eeko logorak wone inom, Aliku ALA nen Muta lengganogo yoge mbareegi, yoragagerak nogo ti aret.

31 Miriyan mendek nen Iterali inooreegwaarak onggo eeppiyoorak wone

1 Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “Aakumi o Miriyan mendek nen it Iterali eeppiigo nogogwaarak nogo, onggo it Iterali nen eeppiyaawak nduk, yoret o. Yoramenggendak eeppiigwi iinok, kombomini nggwogoba nogogwaarak kuwak aago wonogwe me, time iya namunggun o.”

3 Yoge mbareegi, at Muta nen it aakumi yorage logonet, “It Miriyan mendek nen kit eeppinagago nogogwaarak nogo, Aliku ALA nen onggo eeppiyoorak mbake me, it ti, inom wim eeri noorak kinawuri lombok ineegin-inomaale li’luk eekkolaawak nduk, yoret o.
   4 Kit Iterali mendek kinane-bunu ndegek lombok kinalitak ineebe seribu leenogo piinok, wim eeri nawak nduk, nappiyaanip o.”

5 Yoragagerak nogo yorogo mbareegwa, Iterali inanebunu lombok aap ineebe seribu lombok eerogo punuk, lambuk togon ineebe dua belas ribu aret wim eeriyak li’luk eerogo piyareegwaarak.

6 Pipuk eeppunuk, inanebunu inawuri lombok eerak ineebe seribu nogo inom, aap Ala unde Eleyatat aput Pinekat inom, nappiige mbareegi, nawok nduk, aap Pinekat nogo nen Ala alut eeko menggam eekak yi mendek ndi mendek inom, wim wogwe ineenu aruwak nduk oone nggwok eeka trompet inom, woppunuk, inom aret wonok nagagerak.

7 Aliku ALA nen wone lengganogo Muta yoreegerak nogo ndak-ndak, aakumi o Miriyan mendek inom wim perenggologo logonet, aap abok aret inoorogo piyareegwaarak.

8 Aap inooreegwaarak kambeegwaarak ando nogo ti, aap inendagembogut Miriyan mendek Ewi inom, Erekem inom, Tut inom, Kut inom, Ereba inom, ineebe 5 ti inoorogo piigwi, aap Mbeyot aput Mbileyam inom wooluwak paga warogo pugwi, eereegwaarak.

9 Inoorogo piigo nogogwaarik, it Iterali mendek nen it Miriyan mendek kumi inom, inaagalogwe inom, inaanggumi lembu-tapi inom, kambin-ndomba inom, inamindik-inamendek abok aret kugun waganggo nogogwaarik,

10 it wonogo menggam inawi kota-kota inom, inawooliya wuppunuk menggam inom, abok aret kani mbilak-mbalak eerogo piyareegwaarak.

11 Eerogo piigo nogogwaarik, inagugun waganeegwaarak yi mendek ndi mendek inom, aakumi inom, inaanggumi inom, abok aret waganggo nogogwaarik,

12 kugun wogonabeegwaarak aakumi inom, inamindik- inamendek inom, abok aret aap Muta inom, aap Ala unde Eleyatat inom, it Iterali o Mowap kobappaga o Yeriko wunggagak niyo Yoraran aa’- nggi paga inawooliya wuppunuk wonogwe me, time piya wogogwaarak.
13 Piya wogwe me, at Muta inom, aap Ala unde Eleyatat inom, aakumi Iterali inarum menggaarak inoweewi inom, nen it wogwe nogo wogoren woraawok nduk, inawooliya wurik me nen endekem wundi nogogwaarak.

 14 Wundi nogo nogogwaarik, it ineegin warak inoweewi aap ineebe seribu eerak inoweewi inom, aap ineebe 100 eerak inoweewi inom, wim eeppunuk wogwe nogo Muta nen mberiragagerak.

15 Mberirage logonet, “Kit nonggop nduk kumi yi, ineenik wogoren wogop?
16 Aap Mbileyam yoragagerak mugurok nogo logonet, o Peyot time it Iterali mendek nen Aliku ALA mbo punuk, alik mendek eeruwak nduk, eeppiigo mbareegwa, Aliku ALA anini nen kugilengga at apuri inoba kwippiyareegerak alom nogo ti, it kumi yi mendek nen aret eereegwaarak nogo lek a?

17 Eeppiyareegwaarak it kumi yi aret me, inaagalogwe wologwe inom, kumi aap inom lambungga inom, abok aret inoorogo piyaanip o. 18 Ndi, kumi aap kigin wogonaka’lek tawe wonogwe iinok perak, kit kolaamunggup nduk, ineenik teppiyaanip o.

19 Ndi, kit yi perak, aap ambi inoorogo piigwi, aap inoorak kanggaarak mbaaniigwi, eekotak kenok, kinawooliya wurogo patinuk monggo’- nom time unggwi naga’lek endekem yime kiigak nogo 7 yumunggup o. Endekem wonogwe kiigak, nogo mbere yinuk, ko’lu nogo 3 paga inom, nogo 6 yippunuk, ko’lu nogo 7 paga inom, kit inom, aap keele maageren wogotak inom, kinoba lu nabek yegerak nogo lek aruwak nduk, kinabin kookkologwe,


20 kinayum inom, yi mendek ndi mendek inagabolo paga eerak inom, kambin eeruwak paga eerak inom, eyo paga ogobakkigirik inom, abok aret mili agaarak kero, eyoongga nggoorogo nappugwi, eeko logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

21 Yorage mbareegi, at Ala unde Eleyatat nen it aap wim eeka wim eeppunuk iniyokan wogogwaarak nogo, yorage logonet, “Eeko logorak Aliku ALA nen Muta wone lengganogo yoreegerak nogo yi aret.

22 Mbuti emas inom, mbuti perak inom, mbuti tembaga inom, mbuti owak inom, mbuti timah yanggwi inom, mbuti timah mili inom,

23 yi mendek ndi mendek kani nengga’lek miinogo pege menggerak ti mendek abok aret kani worakwi ti paga mili oba lenggenak nogo lek arigin o. Kani paga worako logomenggaarik, miinogo pege kenok, niyo paga kooruwak o. Yi mendek ndi mendek kani nengge kenok perak, niyo paga mban kooruwak o.

24 Nogo 6 yippunuk, ko’lu paga kinayum koorogo pakwi kiinok, kinoba mbeennaremenggerak me, kinawooliya wurik me unggwi woroorak op aret o,” yinuk, yoragagerak.

Kugun wonok wogogwaarak nogo tumbukkoloorak yoragagerak wone

 25 Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
26 “Kat inom, aap Ala unde Eleyatat inom, it Iterali mendek ndarak ndegek inoweewi inom, nen kugun wogoren wagaarak aakumi inom, wam inom, abok aret ineebe kineenggi lingginogo piigo logomonggotik,

27 kugun wogo ti, mogonogo ando it ineegin warak aago wim eeri nagaarak nogo tumburirogwe, ndi, ando nogo it Iterali mendek tumburirogwe, ee’nip o.

28 Eeko logomonggotik, it ineegin warak aago wim eeri nagaarak nogo tumburirogo logonet, aakumi a, lembu-tapi a, keledai a, kambin-ndomba a, lima ratus wogorumonggotak nogo ambi yendenogo Naliku ALA nake leenogo pegak eeko logonip o.
29 Nake leenogo puurak nogo ti, it aap wim eeri nagaarak kugun wogo ando mogonogo it tumburiroorak nogo, waganggo logomonggotik, Yi Aliku ALA amendek o, yinuk, wonok aap Ala unde Eleyatat nogo wogori wogwe,

30 ndi, ando mogonak it Iterali tumburirogo logonet, aakumi a, lembu-tapi a, keledai a, kambin-ndomba a, wam alik mendek a, 50 wogoroorak nogo, ambi yendenogo Naliku ALA nawooliya wurik unde wonogwe it aap Lewi nogo, wogori wogwe, eeko logonip o.”

31 Yoge mbareegi, at Muta inom, aap Ala unde Eleyatat inom, nen Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak aret eereegwaarak.

32 It aap wim eeka nen kugun waganggo logonet, ando wonok wogogwaarak yi mendek ndi mendek ineenggi lingginik kambin-ndomba ti, enam ratus tujuh puluh lima ribu,

33 lembu-tapi ti, tujuh puluh dua ribu,
34 keledai ti, enam puluh satu ribu,
35 ndi, it kumi aap inom lambungga’- lek awo tawe ti, tiga puluh dua ribu, aret o.

36 Kugun wonok wogogwaarak ando mogonak it aap wim eerit nogogwaarak wogorogogwaarak ineenggi lingginik kambin-ndomba ti, Tiga ratus tiga puluh tujuh ribu lima ratus aret me,

37 enam ratus tujuh puluh lima aret yendenogo, “Aliku ALA amendek o,” yinuk, leenogo pugwi,
38 Lembu-tapi ti, tiga puluh enam ribu aret me, 72 aret yendenogo, “Aliku ALA amendek o,” yinuk, leenogo pugwi,

39 Ndi, keledai ti, tiga puluh ribu lima ratus aret me, 61 aret yendenogo, “Aliku ALA amendek o,” yinuk, leenogo pugwi,

40 Ndi, aakumi ti, enam belas ribu aret me, 32 aret yendenogo, “Aliku ALA amendek o,” yinuk, leenogo pugwi, eereegwaarak.

41 Aliku ALA nen at Muta yoreegerak ndak-ndak Aliku ALA mendek ti, aap Ala unde Eleyatat aret wogoreegerak.

42 Ndi, it aap wim eeri nogogwaarak kugun wonok wogogwaarak ando it Iterali wogoroorak Muta nen mogonogo pereegerak

43 aakumi iname-ndek ineenggi lingginik kambin-ndomba ti, tiga ratus tiga puluh tujuh ribu lima ratus aret.
44 Lembu-tapi ti, tiga puluh enam ribu aret.

45 Keledai ti, tiga puluh ribu lima ratus aret.
46 Ndi, aakumi ti, enam belas ribu aret.

47 It aakumi Iterali kugun wogo ando mogonak nogo wogorogo logonet, Aliku ALA nen at Muta yoreegerak ndak-ndak aap inom, wam inom, 50 wogoragagerak nogo ambi yendenogo aap Lewi mendek Aliku ALA awooliya wurik me unde logonet yabu eeka nogo wogoragagerak.

48 Wogorage mbareegi, it aap ineegin warak inoweewi aap ineebe seribu lombok eerak inoweewi inom, ineebe 100 eerak inoweewi inom, nogo nen Muta owagam wogo nogogwaarik,

49 at yogo logonet, “It aap ineegin warak yi, nit kayeloman mini ninabu’me menggaarak ineebe nit nineenggi linggininako nogoorik, ambit iluk ambi kobak arulik enaani aret wonogwe me,

50 ninomaluk lek eerogo punuk, Aliku ALA ninom lambunik logonet, nineebe ninili aago logowok nduk, ninalitak lombok mbuti emas paga ogobakkigirik kugun waganggoorak iniyok mberaarenggen inom, ineenggi mberaarenggen inom, ineenggi oolo paga mberaarenggen paga cap aago inom, inaruk ayo inom, iinggen inenggaanok me yika inom, abok aret Aliku ALA ake pi wogo o.”

51 Yogo mbareegwa, at Muta Ala unde Eleyatat imbirak nen, “Op aret,” mba’nuk, yi mendek ndi mendek mbuti emas paga ineenggi amburu paga ogobakkigirik nogo abok aret waganeegwaarak.

52 It aap ineegin warak ineebe seribu eerak inoweewi inom, ineebe 100 eerak inoweewi inom, nen mbuti emas paga ogobakkigirik abok aret Muta Eleyatat imbirak wogorogo mbareegwa, Aliku ALA wogoreegwaarak wakkogogwaarak aaninggin ti, seratus sembilan puluh aret agagerak.

53 It ineegin warak nen inalitik-inalitak kugun kologogwaarak me,

54 it aap ineebe seribu eerak inoweewi inom, ineebe 100 eerak inoweewi inom, nen mbuti emas pi wogogwaarak nogo Muta aap Ala unde Eleyatat imbirak wogorogogwaarak waganggo nogogwaarik, “Aliku ALA nen nit at apuri Iterali mendek ninoba abe’ninake logowak o,” yinuk, Aliku ALA inom lambungge menggim awooliya wurik me time pi unggwogogwaarak.

32 Iterali ando niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim
 pa’nggwe inanggween wogoragagerak wone

1 It inanebunu Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, it inaanggumi ambik me, o Yayetet inom, Nggileyat inom, nggween time inaanggumi iri’ngga mbanogo nenet nugu logorak obeelom mban wonage inigen kogo nogogwaarik,

2 Muta inom, aap Ala unde Eleyatat inom, it aap inoweewi inarum menggaarak inom, wonogwe me inowagam wogo nogogwaarik, yorogo logonet,

3 “Nggween o Atarot inom, Ndibon inom, Yayetet inom, Nimara inom, Ketibon inom, Eleyale inom, Tebam inom, Nebo inom, Mbeyon inom,

4 o time abok aret at Aliku ALA nen nit Iterali ninake ninawim tebenogo piyareegerak me, nit kayeloman mini ninaanggumi ambik yi, nggween abu obeelom lombok time logorak op me,
5 niyo Yoraran ene paga time, Wunda nanip o, yo’niroorak ti mage o. Ata, ninabuwa nen nggween yime aret nit kayeloman mini unde logowok nduk, wo’- niret o.”

6 Yogo mbareegwa, at Muta nen it Nggat mendek inom, Uruben mendek inom, yorage logonet, “Kit kinoreewi o time wim eeriyak nduk wunda nogwe iigak, kit yime logorak mba’- nuk, yogop ya!
7 At Aliku ALA nen aakumi Iterali o niyo Yoraran ene paga inanggween wogoragagim nogome wunda nawak lak, nonggop nduk iniki aaninggin eerogo piigo ogotik?

8 Kit yogwe ti ndak-ndak kit kinombomini maan o Kareti-Mbareneyatime logonet, O time kinigen yombooni nanip o, yinuk, yorage mbareegi,

9 o yime wogo nogogwaarik, o Etokon kobappaga inigen yomboonit nanuk, iniyokan nogo nogogwaarik, at Aliku ALA nen inanggween wogoragagim yime unde eekkola worookwak, oreewi inikime wone yagabit tibik-tobok eerogo piigo mbareegwa,

10-11 ne ti eyom paga at Aliku ALA anini mi’nage logonet, It o Metit nen wogoren wundi wagarak aap ndarak iigak tahun 20 nen agi nggwe eerit nagaarak nogo, noone konembunuk, liirogon aret eeka’lek iinok, an nen aap Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, Nggween wokkiraagin o, yinuk, kumbuk mbanogo yoragagim nogome it aap yi, ambiriluk ambi inigen kaagun mondok lek o.

12 Ata, it aap ineebe mbere Yepune aput Kalep anebunu Kenat mendek inom, Nun aput Yotuwa inom, noone konembunuk, iniki yungguppegak yuulik, abu nggaruk togon aret eereegwaarak me, it imbirak mban unggwi nagun o, yorage nagagerik,

13 Aliku ALA anini ka’luk aagi negen Iterali inoba piinok, mbo piige mbareegi, o karume yagak-ndagak nugwi iigak, tahun 40 eeko logonet, it inom ndak-ndak ndarak abok aret Aliku ALA enggaanom paga maluk eereegwaarak nogo karume time kambit nawak nduk, eeppiyareegerak.

14 Togop me, kit yi, kinombomini maan maluk eeka awi mbilanak kit aret me, it aakumi maluk eeko menggaarak kinom a’nuk, eekwi paga it aakumi Iterali mendek Aliku ALA anini kani kunik negen ambinom nggwik togon inoba piyaawak mba’- nuk yogwe kiigi o.

15 At Aliku ALA kit kinambo’me muunogo mbo pugwi kiinok, it aakumi Iterali mendek o karume kambit nawak nduk, mbo piyareegerak nogo kokwak, ambinom mbo piige kenok ti, alom kit paga aret lek eerogo piyaamunggup kiigi o.”

16 Togop yoragagerak kwe, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, nogo nen Muta owagam ari nanuk wone ambinom yogo logonet, “Nit ninaanggumi kambin-ndomba inanggenogo yagat wukwi, ndi, ninapuri inom, ninakuwi inom, inake o nambit-mbit wurogo piigwi, eerogo piinok,

17 nit nineegin-ninomaale li’- luk eekko’nok ninaa’nduk a’nuk, ninoreewi ando logowam piya wundogwe niigak, it aakumi yime mendek nen ninakuwi inom, ninapuri inom, maluk eerogo piyookwak, inawi owa’nagat inom wuppiinok, nawok nduk, yokkogo.

18 E, yo’nirage keenok, it Iterali mendek ineyate koloorak yugu nogo it ambiriluk ambi kolaga’lek iigak, teppiinok, nit niname yime niyokan wunda woraagun lek o.

19 Nit ninanggween yate niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim yibagan yime aret unde arugun me, ninoreewi wogoren wunda nogo logomonggoorik, it inanggween yate niyo Yoraran enebagan nit ambi kolaagun lek o.”

20 Yogo mbareegwa, at Muta nen it yorage logonet, “Kit eeriyak yogotak nogo Aliku ALA enggaanom paga wim eerubagip nduk, kineegin-kinomaale mondok li’luk eekko’nok

21 kit aap apit aret wim eeriyak nduk, kineeginkinomaale nogo ko’nok Aliku ALA enggaanom paga niyo Yoraran enebagan wunda nogo logomonggotik, Ala awim kinom eekwi kiigak, Aliku ALA nen aakumi ti apit aret inom logorak eebi nen mugogo wumbiyaagin o.
22 Ndi, Aliku ALA enggaanom paga o ti, abu tebenggologo logomonggotik, Ninoreewi Iterali eeppiyoorak Aliku ALA enggaanom paga yogoorak nogo abu aret eeko, yinuk, kiniki tayenak kiniyokan yime wunda wogo logomonggotik, Aliku ALA enggaanom paga nggween yi unde eekkolaamunggup o.

23 Ndi, wone yogotak nogo ndakndak eerumunggup lek kenok perak, Aliku ALA aret maluk eeppumunggup me, Kinomaluk nen eyak nibingginabi woraagin, abet aret mbako logomunggup o.
24 Togop aret me, kit nen eeriyak yo’nogotak nogo, ndak-ndak aret kinaaganapuri logorak inake o nambit- mbit wurogo piigwi, kinaanggumi kambin-ndomba logorak inake anggenogo wukwi, eeko logonip o.”

25 Yorage mbareegi, it aap Nggat mendek inom, Uruben mendek inom, it nen Muta yogo logonet, “Ninogoba o! Nit kat kayeloman mini yi, yo’- niragandak nogo ndak-ndak aret

26 nit ninapurilogwe inom, ninakuwi inom, ninaanggumi kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, o kota-kota Nggileyat yime aret wonogwe iigak,

27 nit kayeloman mini aap mban kat ninogoba nen yo’niragandak nogo ndak-ndak, wim eeriyak nduk nineegin ko’nok niyo Yoraran enebagan wunda nanuk, Aliku ALA enggaanom paga wim eeri nawok aret o,” yinuk, yoreegwaarak.

28 Yogo mbareegwa, at Muta nen it aap Ala unde Eleyatat inom, Nun aput Yotuwa inom, it Iterali mendek inoweewi nogo inom, it eeppiyoorak wone yorage logonet,

29 “It aap Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, abok aret wim eeriyak nduk, ineegin-inomaale li’luk ee’nuk, kit kinom niyo Yoraran enebagan wunda nogo logomonggotik, Aliku ALA enggaanom paga wim eeko logonet, o ti tebenggologo logomonggotik, nggween Nggileyat yime it Uruben inom, Nggat inom, unde aruwak nduk wogoraamunggup o.

30 Ndi, it kinom niyo Yoraran enebagan time wim eeri nogwe lek iinok perak, nggween kit kineyate koloorak o Kanan wonage nogo it unde aruwak nduk eegu wogoraamunggup o.”
31 Yorage mbareegi, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, nogo nen onggo yogo logonet, “At Aliku ALA nen wone yokkegerak yo’- niragandak ti, nit kayeloman mini ndak-ndak aret
32 nineegin-ninomaale ko’nok Ala enggaanom paga o Kanan time nagun aret kwe, ninanggween nineyate koloorak nogo perak, niyo Yoraran yibagan yime aret unde eekkolaagun o,” yinuk, yoreegwaarak.

33 Yogo mbareegwa, at Muta nen it aakumi Amori mendek inowe endagembogut Tikon arum menggim inom, it aakumi Mbatan inowe endagembogut Ok arum menggim inom, abok aret o kota-kota nggween ilin-ilin time inom, apit aret it Nggat mendek inom, Uruben mendek inom, inanebunu Yutup ombowologwe wiganak Manate eegu mogonak nogo inom, it aret unde aruwak nduk wogoragagerak.

34 Ndi, it inanebunu Nggat mendek nogo o kota Ndibon inom, Atarot inom, Arowet inom,
35 Atarot-Topan inom, Yayetet inom, Yogebeka inom,
36 Mbet-Nimara inom, Mbet-Karan inom, nogome o inom, yugum pak inom, wurogo punuk, inaanggumi kambin-ndomba logowak nduk, inanggenogo wurogo piigwi,

 37 ndi, it inanebunu Uruben mendek nogo ti, o Ketibon inom, Eleyale inom, Kiriyatayim inom,
38 Tebam inom, nogome wurogo piigwi, eereegwaarak. Ndi, o obaane’me mbere wurogo punuk, endage alik tooneegwaarak nogo ti, Nebo Mba’an-Meyon imbirak aret. O wurogo pereegwaarak ti, endage alitak toonogo pereegwaarak.

39 Ndi, at Manate aput Makit apuri wiganak mendek nogo nen o Nggileyat unggwi nogo nogogwaarik, aakumi Amori mendek nogo mugogo wumbiigo mbareegwa,

40 at Muta nen Manate ombowologwe wiganak aakumi Makit mendek nogo o Nggileyat time wogorage mbareegi, it o time aret ye mbambatinuk wonogogwaarak.

41 Ndi, Manate ombooluk wiganak mendek endage Yayit nogo o ilin-ilin inawi wurik wonogwe me, unggwi nanuk, tebenggolage nagagerik, o nogo endage Kawot-Yayit toonogo pege,
42 ndi, at Noba nogo o Kenat inom, o ilin-ilin inawi wurik wonogwe me inom, tebenggolage nagagerik, o ti, at endage toonak ndak-ndak endage Noba aret toonogo pege, eereegerak.

33 It Iterali o karume aakumi inawi keyappegak wogogwaarak wone

1 At Muta Karun imbirak nen it Iterali o Metit nen wogoren wundi woraanuk, ineebe inawot lombok eerak wogo logonet, o ambime agak, o ambime agak, wogogwaarak nogo yi aret.
  2 Aliku ALA nen Muta yoreegerak ndak-ndak it Iterali o ambime unggunuk, o ambime unggwagak, eerit wogo logonet, o unggwit wogogwaarak endage liiru mbaneegerak nogo yi aret.

3-4 At Aliku ALA nen it Metit mendek inagugi inomaawi lek kaawak nduk, eeke logonet, it Metit mendek inapuri manggu ndarak inooreegerak abok aret nggween taambiigwi nogo, inigen iigak, tut aa’- nduk penenak tanggal 15 paga Obagambo Nagagerak aberogo laago abu lako nogogwaarik, ko’lu o Araametet mbo punuk, wundi wogogwaarak.

5 O Araametet mbo punuk, wundi wogo nogogwaarik, o Tukot inawooliya wurogo punuk, nogo yugwi,
6 o Tukot nen wo’narok karume ambet paga o Etam paga inawooliya wurogo punuk, nogo yugwi,
7 o Etam nen yungguninuk, iniyokan o Mba’an-Tepon oonegen wundi wage menggim pa’nggwe o Pi-Kakirot nogome ari nanuk, o Migoron paga inawooliya wurogo punuk, nogo yugwi,

8 o Pi-Kakirot nen wo’narok niyo nggwok yenggenak laut wunda woraanuk, o karume Etam ari wogo nogogwaarik, wogwe iigak, nogo kenagan yegak o Mara paga inawooliya wurogo patinuk, nogo yugwi, eereegwaarak.

9 Ti’nuk, o Mara nen wo’narok niyo eneeri 12 wonage, ndi, eyo nggabu 70 wonage, eerak me o Elim nogome inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

10 o Elim nen wo’narok niyo nggwok yenggenak Laut Merah aa’nggi paga inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
11 Laut Merah time nen wo’narok o karume endage Tin woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

12 karume Tin nen wo’narok o Ndopaka paga inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
13 o Ndopaka nen wo’narok o Alut inawooliya wuppatinuk, logonuk, wogwe,
14 o Alut nen wo’narok it aakumi nawak nduk niyo lek me o Arapirim paga inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe, eereegwaarak.

15 Ti’nuk, o Arapirim paga nen wo’- narok, o karume Tinayi inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
16 o karume Tinayi paga nen wo’narok, o Kiborot-Taawa inawooliya wurogo patinuk, wonogogwaarak.
17 Nogome wonogogwaarik, o Kiborot- Taawa nen wo’narok, o Katerot inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

18 o Katerot nen wo’narok, o Iritama woraanuk, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
19 o Iritama nen wo’narok, o Erimon- Perot woraanuk, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

20 o Erimon-Perot nen wo’narok, o Libana woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
21 o Libana nen wo’narok, o Irita woraanuk, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
22 o Irita nen wo’narok o Kekelata woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
23 o Kekelata nen wo’narok puut Tiyapet paga woraanuk, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

24 puut Tiyapet nen wo’narok o Karara woraanuk, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
25 o Karara nen wo’narok o Makelot woraanuk, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
26 o Makelot nen wo’narok o Takat woraanuk, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
27 o Takat nen wo’narok o Tara woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

28 o Tara nen wo’narok o Mitaka woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
29 o Mitaka nen wo’narok o Katamona woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
30 o Katamona nen wo’narok o Moterot woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
31 o Moterot nen wo’narok o Mbene- Yaakan woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
32 o Mbene-Yaakan nen wo’narok o Kot-Nggiragat woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
33 o Kot-Nggiragat nen wo’narok o Yotabata woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
34 o Yotabata nen wo’narok o Aborona woraanuk, time aret inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
35 o Aborona nen wo’narok o Etiyon- Nggebet woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

36 o Etiyon-Nggebet nen wo’narok karume Tin o endage Kareti aret wogo nogogwaarik, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

37 o Kareti nen wo’narok o nggween Erom kuli paga puut Kot paga woraanuk, time aret inawooliya wurogo patinuk, wonogogwaarak.

38 Togop mban eerit puut Kot paga ari wogo nogogwaarik, wonogwe me, Aliku ALA nen yoreegerak ndak-ndak aap Ala unde Karun nogo, puut Kot paga lagi nage mbareegi, it Iterali o Metit nen wundi woraanuk, wogwe iigak, tahun 40 eereegerak tut 6 penenak tanggal 1 tut ti paga aret Karun nogo kambeegerak.

39 At Karun nogo ti, ndarak kagak, tahun seratus dua puluh tiga eereegerak me, puut Kot paga taati aret kambeegerak.

40 Ne ti eyom paga aap o Arat mendek endagembogut o Kanan karu nggwok nabunogo pereegim o ame pa’nggwe wonage nogo nen it Iterali wogwe yogwe nogo aruk koneneegerak.
41 It Iterali nogo puut Kot nen wogogwa- wogogwa o Talomona ari woraanuk, time aret inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

42 o Talomona nen wo’narok o Punon woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
43 o Punon nen wo’narok o Obot woraanuk, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,
44 o Obot nen wo’narok nggween Mowap kuli paga o miya-miya wambeegim o Abarim woraanuk, time aret inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

45 o miya-miya wambeegim nen wo’narok o Ndibon-Nggat woraanuk, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

46 o Ndibon-Nggat nen wo’narok o Alomon-Ndibalatayim woraanuk, time inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe,

47 o Alomon-Ndibalatayim nen wo’- narok, o Nebo korok-korok puut nggelok-nggobo’me Abarim time woraanuk, inawooliya wurogo patinuk, logonuk, wogwe, eerit wogogwaarak.
48 O puut nggelok-nggobo’me Abarim nen wo’narok niyo Yoraran aa’nggi paga o Yeriko wungga wagak o Mowap kobak nabunogo pereegim woraanuk, time aret inawooliya wurogo patinuk, nogo yereegwaarak.

49 O Mowap kobak nabunogo pereegim nogome niyo Yoraran aa’- nggi paga o Mbet-Yetimot nen nok, o Aben-Titim kuli time aret inawooliya wurogo patinuk, wonogogwaarak.

O Kanan kolaanuk, eeko logorak wone

50 Niyo Yoraran aa’nggi paga o Yeriko wungga wagak o Mowap ko-bak nabunogo pereegim taati wonogwe iigak, Aliku ALA nen Muta yoge logonet,

51 “Aakumi Iterali wone yorage logonet, yoroorak nogo yi aret o. It niyo Yoraran wunda nanuk, o Kanan time unggunuk,

52 it aakumi o time wonogwe nogo, mugogo wumbiinet nogo logonet, inagugiwak yebibit inom, inagugi ogot mbuti paga eerak inom, yigirogo pugwi, puut-puut paga inagugi aanggo warogo pogo menggam abok aret minogo pugwi, eeko logomenggaarik,

53 o ti, it unde eeppatinuk logowak nduk, wogoragagirak me, unde eekkologo logomenggaarik, ye mbambatinuk logowak o.

54 Togop aret me, nggween ti, it ndarak ndegek lombok yate kwak kolaawak nduk, yugum wakkenok kologo logorak me, ineebe ambik lombok lingginik kenok, yate kwak nggween nggwok aret kologwe, ndi, ineebe mbereret lingginik kenok, yate kwak nggween mbuuluk kologwe, eeko logowak o. Aap ta koloorak kaamun? yinuk, yugum paga wakkaanuk, inombomini inanebunu mugurok mban aret inanggween tumbukkologo logowak o.

55 Ndi, aakumi o ti paga wonogwe ti, mugogo wumbiiga’lek teppiyaagun kenok, it inom wonogo logonet, yugum anggen inigen anggup unggwegerak negen eerogo piigwi, alok ineebe paga ngguurik negen eerogo piigwi, eeko logogun o. Teppiyaagun kenok, o ti paga wonogo logonet, maluk eeppiigo logogun o.

56 Ndi, wumbiyaagun lek kenok, it o time wonogwe an eeppiyoorak mbakirak nogo melak togon it Iterali aret eeppiyaagin, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

34 Inanggween kuli logorak wone

1 At Aliku ALA nen Muta yoge logonet,
2 “It Iterali wone yorage logonet, yoroorak nogo yi aret o. It o Kanan unggwi nogo logomenggaarik, yate kwak inanggween wogoroorak kuli logorak nogo yi aret o.

3 Inanggween ogu o ame pa’nggwe kuli logorak nogo ti, o Karume Tin nen it aakumi Erom mendek inanggween kuli paga aret logogin o. Ndi, o ame pa’nggwe kuli logorak nogo ti, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe niyo Mayu Ogop wonage me, panggombunuk,
4 ena yomonogo o ame pa’nggwe o Tin nogo menggam puut aanenggen endage Nggitamuru ari nanuk, nok, o ame pa’nggwe ogu irip lombok ti, o Kareti-Mbareneya ari wambunuk, ti’- nuk, o Katat-Arat ari nage, o Atomon ari nage, eerak logowak o.

 5 O Atomon kuli ari nanuk, yomonogo niyo mbuuluk endage Metit nage nogo mugurok nanuk, irip niyo nggwok yenggenak Laut Tengah warak logowak o.

6 Ndi, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe inanggween kuli logorak nogo ti, niyo nggwok yenggenak Laut Tengah ambe mbaneegerak ti aret.

7 O omarip paga pa’nggwe inanggween kuli logorak nogo ti, irip niyo nggwok yenggenak Laut Tengah panggombunuk, nok, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe Puut Kot nen nok,
8 o Kamat ari nage, time nen o Terat ari nage,
9 time nen o Tiporon ari nage, ndi, time nen irip o Katat- Enan ari nage, eerak logowak o. Inanggween o omarip paga pa’nggwe kuli pugu logorak nogo ti aret.

10 Oonegen lagi wage menggim pa’nggwe inanggween kuli pugu logorak nogo ti, o Katat-Enan panggombunuk, ogu o ame pa’nggwe o Tepam nen nok,

11 o Ayin oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Iribala nen nok, niyo yenggenak Nggalileya oonegen lagi wage menggim pa’nggwe kagak, puut elan me ogu

12 niyo Yoraran ndirok ogu niyo Mayu Ogop yenggenak kuli aret logowak o. Inanggween yendok-wandok kuli pugu logorak nogo ti aret, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

Nggween Kanan tumburiragagerak wone

13-14 Yoge mbareegi, at Muta nen Iterali wone lengganogo yorage logonet, “Anebunu Uruben mendek ndarak ndegek lombok inom, anebunu Nggat mendek ndarak ndegek lombok inom, anebunu Manate ando mogonak inom, ti, yate kwak inanggween muk kolagaarak me, Aliku ALA nen, Inanebunu 9 inom, anebunu ambit ando mogonak nogo inom, nogo mban wogoroorak o, yinuk, an yo’negerak me, yate kwak nggween ambi mbanak ti, Anebunu ta mendek koloorak kaamun? yinuk, yugum paga wakkagak kologo logomunggup o.
15 Inanebunu mbere inom, anebunu ambi ando mogonak inom, yate kwak inanggween o Yeriko koorok oonegen lagi wage menggim pa’nggwe niyo Yoraran aa’nggi yi paga muk kolagaarak nogo kenok, yagi o,” yoragagerak. 16 Aliku ALA nen Muta yoge logonet,

17 “It aap yate kwak inanggween tumburiroorak inendage ti, aap Ala unde Eleyatat inom, aap Nun aput Yotuwa inom, aret o.

18 It Iterali inanebunu lombok inoweewi ambitak mban it mbere ti, inom nen yate kwak nggween tumburiraawak nduk, wogonabu o.

19 Wogonaburak inendage yi aret o. Anebunu Yekura mendek ti, aap Yepune aput Kalep.
20 Anebunu Timeyon mendek ti, aap Amikut aput Tamuwen.
21 Anebunu Mbeniyamin mendek ti, aap Kitolom aput Elirat.
22 Anebunu Ndan mendek inowe ti, aap Yogili aput Mbuki.
23 Anebunu Yutup aput Manate mendek inowe ti, aap Epot aput Kaniyen.
24 Anebunu Yutup aput Eparayim mendek inowe ti, aap Tipatan aput Kemuwen.
25 Anebunu Tebulon mendek inowe ti, aap Parana aput Elatapan.
26 Anebunu Itakat mendek inowe ti, aap Atan aput Palitiyen.
27 Anebunu Atet mendek inowe ti, aap Telomi aput Akikut.
28 Ndi, anebunu Natali mendek inowe ti, aap Amikut aput Perayen aret o,” yinuk, yoreegerak.
29 O Kanan it aakumi Iterali yate kwak inanggween tumburiroorak Aliku ALA nen leenogo piyareegerak nogo it aap ti aret o.

35 Aap Lewi mendek inake yi kota ndi kota wogoroorak wone

1 Ndi, at Muta nogo o Yeriko enebaga wungga wagak nggween Mowap kobappaga niyo Yoraran aa’nggi paga wonage me at Aliku ALA nen at yoge logonet,

2 “It aakumi Iterali wone yoroorak nogo yi aret. It inanggween yate wogoragagim nogo, eegu it aap Lewi mendek inawi unde logowak nduk, o kota-kota wogorogwe, ndi, it inaanggumi logorak ake kunduk inanggween wogorogwe, eeruwak o.

3 O kota-kota time it Lewi mendek wogoramenggaarak unde a’nuk logonet, inaanggumi kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, inaanggumi alik mendek inom, inagari’ngga nonggo logowak nduk, nggween time aret piinet nogo logogun o.

4 Nggween o kota-kota yengget-wangget aago it aap Lewi mendek wogoramenggaarak inaanggumi piinet nogo logorak nogo ti, inawi kota pak wurik me nen nok endekem owa’ngga kuli metet empat ratus lima puluh wakkogwe,

 5 ndi, o kota mangga wagak irip endekem nggwe ambe aru-ogwe inom, irip agi-ogu inom, ti metet sembilan ratus wakkogwe, eeko logomenggaarik, inaanggumi piinet nugu logowak o. Ti eeriyak nogo ti, it aap Lewi mendek inawi kota-kota mangga wagak it inaanggumi piinet nugu logorak inanggween wogoroorak nogo ti aret, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

O kota aakumi inagap ndaka leenogo puurak wone

6-7 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “It Iterali mendek wone yoroorak nogo yi aret. It aap Lewi mendek inaanggumi logorak inanggween inom, it ineebe logorak inom, abok lambunik nogo ti, kota 48 aret wogoroorak me, it Lewi ando logorak ti, kota 42 leenogo pugwi, ndi, kota 6 ti, it Lewi ando wonogwe me, aap ambi nen aap ambi warogo punuk, agap ndakkolaawak nduk, kole time ari nage logowak nen leenogo pugwi, eeruwak o.

8 It aakumi Iterali mendek inanggween wogoragagirak it Lewi mendek kota-kota wogoroorak nogo ti, it Iterali inawi kota-kota ambik wonogwe nogo nen inawi kota-kota ambik aret it Lewi wogorogwe, ndi, it Iterali inawi kota-kota mbuuluk wonogwe nogo nen inawi mbereeluk aret wogorogwe, eeruwak, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

 9 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet,
 10 “It aakumi Iterali mendek wone yoroorak nogo yi aret. It niyo Yoraran wunda nanuk, o Kanan unggwi nogo logomenggaarik,

11 aap ambi nen wariyak mbaka’lek me, aap ambi wappege logomenggerik kenok, kole o inagap ndako logowam time aret unggwi nage logowak nduk, o kota aakumi inagap ndako logowam 6 leenogo puwak o.

12 Leenogo pugwi iinok, aap ambi nen wariyak mbaka’lek me, perak togon wake kenok, wone nggwok paga awo owak loongga’lek kagak, aap warak ane’me aap eenggi amiya pemenggerak nogo wakwi iyo, kole o kota aakumi inagap ndako logowam time aret unggwi nage logowak o.

13 Kota 6 leenogo puurak nogo ti, aakumi inagap ndaka ti aret me,
14 kota 3 ti, niyo Yoraran enebagan leenogo pugwi, ndi, kota 3 ti, yibagan leenogo pugwi, eeremenggaarak paga, o ti aakumi inagap ndaka logogin o.

15 O kota 6 leenogo pemenggam nogome ti, it Iterali inom, inoba nabenak mendek inom, it aap nggiru inom wonogwe nogo inom, it ambi eeke kenok unggwi nogo logorak inake leenogo puurak aret me, it ambi nen mbarulik me yinip-panip aap ambi wappunuk kenok, kole o aap inagap ndaka time aret unggwi nage logowak o.

16 Togop kwe, aap ambi nen, Warikit, mba’nuk, mbuti mendek paga aap waremenggerak kangge kenok perak, at aap ti, aakumi inooka aret me, kambuwak nduk at aret warogo puwak o.
17 Aap ambi nen, Warikit, mba’nuk, yugum eenggime wonagenogo paga aap ambi waremenggerak kangge kenok, at aap ti, aakumi inooka aret me, kambuwak nduk eebe warogo puwak o.
18 Aap ambi nen, Warikit, mba’nuk, eyo eenggime wonage nogo paga aap ambi waremenggerak kangge kenok, at aap ti, aakumi inooka aret me, kambuwak nduk eebe warogo puwak o.
19 Aap ane’- me wariyak yugu nogo ti, at aap amiya eenggi paga eeremenggerak nogo imbirak lambungge kenok, onggo at aret waruwak o.

20 At aap ambi anini nen aap alik ambi pelenogo nappemenggerak kangge kenok a, Warikit, mba’nuk, yawi paga waremenggerak kangge kenok a,

21 imbirak ogoorak me, eenggi lingginik paga waremenggerak aret kangge kenok a, aap ti, Aakumi inooka aret o, yinuk, warogo puurak aret me, aap waremenggerak nogo ane’me wariyak nduk eebe kwaarit nage logomenggerik, imbirak lambungge kenok, aap ti warogo puwak o.
22 Togop eeko logorak kwe, aap ambi ore nogo eebi mbaka’lek we ugun pelenogo nagake kenok a, Warikit, mbaka’lek kagak, yi mendek ndi mendek mbo nappemenggerak paga wake kenok a,

23 ata, enegen kaga’- lek kagak, yinip-panip yugum oba wuppemenggerak paga kangge kenok a, at eebe maluk eerogo pikit mba’- nuk, eeppege, ndi, Warikit, mba’nuk wake, eerulik me,
24 aakumi kuwak aago nogo nen aap waremenggerak inom, aap ane’me waremenggerak inom, wone yogop eeko logorak yugu yi, ndak-ndak aret inowak loonuwak o.
25 It aakumi kuwak aago nogo nen aap ane’me wakwi iyo, aap waremenggerak nogo awone amburu liirogon mbambunuk, eebe wariyak lek o aakumi inagap ndake logowam time aret ari nawak nduk nappuwak o. Aap Ala ake leenogo puwak nduk, amburu eeppunuk, mippugu Ala unde inowe nogo kangga’lek kagak, time aret logowak o.

26-27 Togop eeriyak kwe, aap wappunuk, kole o aakumi inagap ndako logowam unggwi namenggerak wonage me nogome nen endekem wundi wage kenok, it aap inawot warak mendek nogo nen kwaakkogo logomenggaarik, ane’me wakwi iinok, Nonggop nduk wakotak, yinuk, awone mbaniyak lek aret o.

28 Togop me, aap wappunuk, o aakumi inagap ndako logowam unggwi namenggerak nogo, aap Ala unde inowe nogo kangga’lek kagak, wundi noorak mage o. Ndi, kangge kenok perak, at aap ti, o aakumi inagap ndako logowam nen wundi wage logomenggerik, awi alom paga noorak op aret o.

29 It Iterali wonogo logonet, wone lengganak eeko logorak yi, inapuriinombowologwe wigannarit nogo logogun nogo nen mondok-mondok aret eeko logowak o.

30 Aap ambi nen aap alik ambi waremenggerak kangge kenok, aap mbere a, kenagan a, nogo nen, Aap yi aakumi inooka abet aret o, yinuk, yogwi iinok, warogo puurak op aret kwe, aap ambit nen mban ari kenok perak, warogo puurak mage o.

31 Aap inooka nogo nen, An nooriyak lek o, yinuk, wu wogorage kenok, woorak mage o. Aakumi inooka kenok, inoorogo piigo logorak yugu me, at eebe aret warogo puurak o.

32 Ndi, aap ambi o inagap ndake logowam kole unggwi namenggerak wonage nogo nen aap Ala unde inowe nogo awo kangga’lek kagak, ame naakit nduk, wu wogorage kenok, it woorak mondok mage o.
 33 Ndi, aap eenggi amiya kenok waremenggaarak ti, op aret kwe, aap ambi warulik kagak warugun kenok ti, inawi aret maluk eerogo patemenggaarak nogo lek aruwak nduk, nggami aanggo wakwi kwak wariyak lek me, o it wonogwe me time enete maluk eerogo puurak ti mage o.

34 Naliku ALA it aakumi Iterali inenggela’me aret wonage minggirak me, o it iname an wonage minggimtime enete maluk eerogo puurak mondok mage, yegerak, yoret o,” yinuk, yoreegerak.

36 Telapekat apuri komologwe inogoba eyate koloorak wone

1 At Yutup apuri wiganak mendek ambi at aput Manate aput Makit aput Nggileyat paga wiganak mendek inoweewi nen Muta inom, aap Iterali inoweewi inom, it Iterali ndarak lenorogon inarum menggaarak inom, wonogwe me inowagam nogo nogogwaarik,

2 Muta yogo logonet, “Ninogoba wae. At Aliku ALA nen it aakumi Iterali mendek, O ngge koloorak kaamun? yinuk, iri’- ngga mbanak waganggwi mugurok tumburirogo logorak yokkereegerak nogo ti, aap ninoreeluk Telapekat eyate nggween koloorak nogo ti, apuri komologwe unde aruwak nduk wogoraanu o, yinuk, yokkereegerak nogo yokkiri wogo o.
3 Togop kwe, it komologwe nogo Iterali inenggela’me time aap inanebunu alik ambi wogonakwi iinok, nggween inogoba eyate pugu nit ninanebunu mendek unde wonogwe nogo, it komologwe inogonggelomini aret unde arugun me, nggween nit ninore eyate nogo lek age,
4 ndi, tahun 50 inanggween unde kologwe nogo eyom panggoni wage paga, nggween at Telapekat eyate nogo apuri komologwe inogonggelomini aret unde arugun me, nggween nit ninanebunu mendek koloorak yugu nogo nit nineengge ndak-ndak age lek wobok ari, eerigin o.”

5 Yogo mbareegwa, at Aliku ALA nen, “Wone yi, aakumi Iterali mendek yoret o,” yinuk, yoge mbareegi, Muta nen aakumi Iterali wone lengganogo yorage logonet, “Wone aap Yutup ombowologwe wiganak mendek nen yogwe ti, abet aret yogwe me,

6 it komologwe Telapekat apurilogwe eeko logorak at Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. It inogonggelomini koloorak mbakwi kenok, koloorak op aret kwe, it inogobamini inom ndarak inanebunu ambit ti mendek kero kologo logowak o.

7 It Iterali mendek inanggween inogobamini ineyate ti, it inanebunu ti mendek mban aret kologo logorak me, inanebunu ambi nen inanebunu alik ambi wogoragak eeko logorak mondok mage o.
8 It aakumi Iterali inalitik-inalitak nggween inogobamini ineyate kologo logorak me, komologwe nen inogobamini ineyate kologo logorak mbakwi kenok, aap inogobamini inom ndarak mendek kenok mban inogonggelomini kologo logowak o.

9 Ndi, nggween inogobamini ineyate nogo ti, inanebunu ambi nen inanebunu alik ambi wogoragak eeko logorak mage me, it Iterali inanebunu ambit mendek mban inalitak unde logowak o,” yinuk, yoragagerak.

10 At Ala nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak it komologwe Telapekat apurilogwe
 11 Makala, Tirata, Kogala, Milaka, Nowa, it nogo nen inogoba inom ndarak inapurilogwe wiganak mendek aret inogonggelomini wogonabeegwaarak.

12 It komologwe nogo nen wologwe inombo Yutup aput Manate paga wiganak mendek wogonabeegwaarak nogo paga nggween inogoba eyate nogo inanebunu alik mendek koloolik, it aret unde wonogogwaarak.

13 It aakumi Iterali mendek nogo o Yeriko enebagan wunggagak nggween Mowap niyo Yoraran aa’nggi paga time wonogwe iigak, at Aliku ALA nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, eeko logorak wone koonak inom, it aakumi Iterali eeko logowak nduk, Muta yoreegerak nogo ti aret o.

Lingginengwaarak 36

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...