Selasa, 29 Juni 2010

NDANIYEL

Mbuku Ndaniyen yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Mbuku Ndaniyen yi nogo, aakumi inambik nen it Yakuri mendek aaninggin inoba piigwi, anggon-panggon eerogo piigwi, inendage lek eerogo piigwi, eekwi ti eyom paga Ndaniyen nen liiru mbaneegerak. At owe-awot iniki ale’nggen mbariyak mendek wone mbininogo yorage, it eeppiyoorak abinggaanggo paga yoreegerak nogo yorage, at Ala nen aap maluk eeppiige menggerak tebenogo punuk, at apuri inoweewi inarum logonet wone lengganogo yorogo logorak nogo yorage, eeke nagagerak. Mbuku yi paga wone iya lombok alom mbere wonage:
Ambi, at Ndaniyen oreewi ineebe mande negen inom kugun wogoren mbo piya nogogwaarak wonogo logonet, it iniki Ala oba panggombunuk, eekwi paga it inom wim mbanak nogo tebenogo piyareegwaarak. Wone yi agagerak nogo ti, aap Nebukanetat aakumi Mbaben inowe endagembogut logonet abu’me piinok wonage ti eyom paga aret agagerak. Ndi, ambi at Ndaniyen abinggaanggo paga kagagerak nogo inom, peebi nonggop eeppiyoorak abinggaanggo paga yoreegerak inom, o Mbaben aa’nduk tebenogo punuk, ti’nuk, yi o ndi o abok aret tebenogo piinet nogo logorak inom, Ala eenggo’lek mendek maluk mban eeke menggerak tebenogo puurak abinggaanggo paga yoreegerak nogo inom, Ala apuri ineegin tiyak yuurak nogo inom, abok aret liiru mbanak wonage o.
_________________
NDANIYEN WONE
1 Ndaniyen oreewi inom Nebukanetat awi nggwok abe wurik me logonet, eeko nogogwaarak wone
1 Aap Yoyakim aakumi Yekura mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun mbere eeppunuk ambi eeke paga it aakumi Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nogo, o Yerutalem nage nagagerik, yagaragi kumbiinok, oonda mbani unggwagagerak.

2 Oonda mbani unggwage kagak, at Ala nen aakumi Yekura mendek inowe endagembogut Yoyakim tebenogo puwak nduk, eeppege mbareegi, tebenogo punuk, Ala awi wurik me eekak ake nogo ando waawak nduk eeppege mbareegi, wagangge nagagerik, wonok o Mbaben at agugi alut eeke menggim yime pi woranuk, at agugi awi wurik me yi mendek ndi mendek abe kenok pege menggim nogome mambereegerak.

3 Mambege nagagerik, aap inowe endagembogut nogo nen ayeloman mini at awi arum menggaarak inowe endage Atepenat nogo yoge logonet, “It Iterali mendek inoweewi inendagembogut inapuri inom, aap nagawannagawan inapuri inom, wogoren woraanok nduk, leenogo piyet o.

4 Leenogo piige logonet, it aap inawinde-inobaande eerak lek abe kigirikwe tawe kero, yi wone ndi wone mamuniyak inobam kero, yi wone ndi wone yereegerakpereegerak apit ineenu kero, iniki ngget mendek kero, ti mendek mban an nawi nggwok abe wurik me yabu inobam eeko logowak nduk, leenogo piinok, kat Atepenat nen aret nit Mbaben mendek ninoone inom, ninoone paga liiru mbanggo monggoorak inom, mamunirage logomunggun o.

5 Tahun kenagan paga abu aret mamuninake logomenggendik, it ineebe an nake eeko logowak nduk, wogoren piya woroorak me, it mamunggwi iigak, ko’lu-kii’me inambi noorak inom, inagi anggur amburu noorak inom, abok aret an napuri ninom nonggo monggoorak nogo mendek nonggo logowak nduk koonogo piige logogin o,” yinuk, yoreegerak.
1:1 2End. 24:1, 2Mbin. 36:5-7 1:2-4 2End. 20:17-18, 24:10-16, 2Mbin. 36:10, Yet. 39:7-8
6 Yoge mbareegi, at Atepenat nen it aap ti mendek leeninake logonet, inenggela’me ando inanebunu Yekura mendek Ndaniyen inom, Kananiya inom, Mitayen inom, Atariya inom, leeninabeegerak.

7 Leeninake nagagerik, at endagembogut ayeloman mini inowe Atepenat nogo nen inendage alik tooninake logonet, Ndaniyen endage Mbelatatat toongge, Kananiya endage Tarerak toongge, Mitayen endage Metak toongge, Atariya endage Abe’nego toongge, eerogo piyareegerak.

8 Inambi inom, inagi anggur amburu inom, it nonggo logorak koonogo pereegerak nogo, at Ndaniyen iniki nen mbake logonet, “Aap endagembogut ambi nengge, aniyo anggur amburu nengge, eeke paga maluk noba lenggenggolookwak me, neebi o,” mbake nagagerik, aap endagembogut ayeloman mini inowe Atepenat nogo yoge logonet, “Ai, nogoba. Aap endagembogut ambi nengge, agi anggur amburu nengge, eeke paga an maluk eekkolookwak me, mbo puurak ti op ilik?” yoreegerak.

9 At Ala eeppereegerak paga aap endagembogut ayeloman Atepenat nogo nen Ndaniyen iniki kunik mbake, abuwa nen obeelom eeppuurak mbake, eereegerak kwe,

10 Ndaniyen nen at yoreegerak nogo onggo yoge logonet, “At ninowe endagembogut nen aret kit kinambi nonggo logorak inom, kinagi nonggo logorak inom, muk punogo pegerak kagak alik eeriminggirak paga mbe’- nirukwak nagabiti o. It kinom ndakndak ndarak koreewi ando ineebe op iigak kat pekkeege logomenggerik, keebe meek aremenggendak keyoorak op mbaken? Togop keege kenok, an nenggaanok mbanigin aret o,” yinuk, yoreegerak.

11 Ti’nuk, aap endagembogut ayeloman mini inowe Atepenat nen aap Ndaniyen inom, Kananiya inom, Mitayen inom, Atariya inom, inarum logowak nduk mippereegerak nogo, at Ndaniyen nen yoge logonet,

12 “Ai, nogoba. Nineebe liippinanenok nduk, we niyo inom, mbi-mbiingga inom, mban nonggo logorak wo’nirage keegak, nogo 10 aret yuwok o.

13 Nogo 10 yinuk, it aap tawe at aap endagembogut ambi inom, agi anggur amburu inom, nonggo logomenggaarak nogo, it ineebe op iyaamunggun a, nit nineebe op niyaamunggun a? Lomboppinanege logomenggendik, nit kayeloman mini yi, eeppinaniyak kiniki mbaremenggendak nogo aret eeppinanumunggun o,” yinuk, yoreegerak.

14 Yoge mbareegi, “E o,” ari nagagerik, ineebe liippiige kagak nogo 10 yereegwaarak.

15 Ne 10 abu aret ari nage mbareegi, pegiige nagagerik, it aap tawe at aap endagembogut ambi nonggo nogogwaarak nogo, ineebe abok aret meek negen iyareegerak kwe, at Ndaniyen oreewi inom perak, ineebe obeelom mondok inomaawi ambik wonogwe iyareegerak.

16 Togop iige nagagerik, ne ti kuli nen at aap inarum menggerak nogo nen inambi abe aap endagembogut nengge menggerak inom, inagi anggur amburu inom, it nonggo logorak yereegerak nogo tayoppunuk, mbi-mbiingga mban wogorage nagagerak.

17 It aap tawe ineebe 4 yi nogo, Ala nen yi wone ndi wone ineenu aruwak nduk eeppiige, it aap Mbaben mendek yogo nogogwaarak inom, eeko nogogwaarak liiru mbanak inom, yelok kaawak nduk eeppiige, eereegerak. Ndi, at Ndaniyen nogo, inabinggaanggo kogwe nogo mendek inom, inabi kogwe nogo mendek inom, abok aret alom telanogo yorage logowak nduk, eeppereegerak.

18 Ndi, mamunggwi iigak, tahun kenagan eeppunuk, “Wogoren an wonage me, woraamunggun o,” yinuk, aap endagembogut nen yoreegerak nogo, abu aret age mbareegi, aap endagembogut ayeloman mini inowe Atepenat nen aap Nebukanetat wonage me piya unggwagagerak.

19 Piya unggwage mbareegi, aap endagembogut nen inom wone mbangge logonet, aap eegu kwak lek at Ndaniyen inom, Kananiya inom, Mitayen inom, Atariya inom, abu iya negen yi wone ndi wone ineenu iige nagagerik, at ake eeko logowak nduk eeppiyareegerak.

20 Eeppiyareegerak eekwi me, aap endagembogut nogo nen wone kooniyak aaninggin wonage nogo, it yorage kenok, iniki warak lombok nen at yogwi, ambi eeriyak at kobak nen yorage kenok, yi wone ndi wone alom ineenu nogo paga nen at yogwi, eekwi iinok, “It aap kugi alom ineenu inom, inagugi nen yorage kenok yoraga inom, an nabu’me piige minggim wonogwe nogo abok aret mbuuluk negen ineenu logonet yo’nugwi, ndi, it aap 4 yi nogo perak, abu iya it aap 10 nen ineenu mengga kwak ineenu logonet yo’nugwi, eekwi iigi o,” mbareegerak.

21 Ndi, at Ndaniyen nogo o Mbaben time wonage kagak aap inowe enda- 12gembogut Koreti aret mi’nagagerak.

2 Nebukanetat abinggaanggo kagagerak wone
1 Aap Nebukanetat nogo endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun ambi eeppunuk, ambi eeke ti paga nogo yege me, abinggaanggo kage nagaatik, iniki piirik logonet, nogo teberogon yuurak abu meek aret age nagagerak.

2 Meek age mbareegi, it kugi alom ineenu nen yoraga inom, inagugi nen yorage kenok, yoraga inom, it aap tili pagangga inom, laaluguragan pekkenok yaga inom, abok aret nen abi kagagerak eebe nogo mbininogo yoruwak nduk, wiiragagerak. Wiiragagerak owagam mi’nari unggwogo mbareegwa,

3 it nogo yorage logonet, “An nabinggaanggo kagarak paga niniki abu piirik wonage nogo, neenu arikit nduk, wiigiragarak o.”

4 Yorage mbareegi, it aap Mbaben mendek laaluguragan pekkenok yaga ti nen it aakumi Aram inoone paga aap endagembogut onggo yogo logonet, “Ninogoba kendagembogut wae. Kendage mondok-mondok ki aret logowak o. Kat kabinggaanggo kagandak ti, eebe mbininogo nit kayeloman mini yo’nirage keenok, kabinggaanggo kagandak nogo, Alom yogop nduk kagandak o, yinuk, nit yokkirugun o,” yoreegwaarak.

5 Yogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen it laaluguragan pekkenok yaga nogo onggo yorage logonet, “Lek o. An eeriyak abu koonogo pigirak nogo yi aret. Kit nen an nabinggaanggo kagarak eebe nogo yo’nogo logonet, Alom yi aret o, yinuk, lik togon yo’nirumunggup lek kenok, kineebe nibik-nobak eerogo pinagage, kinawi wurik abok aret minogo nappege, eerigin o.

6 Ndi, eebe inom, alom inom, lik togon yo’nugwi kiinok perak, onggo wokkirage, nale’nggen nen namendek wokkirage, kit tiyappinagage, eerigin me, nabinggaanggo kagarak eebe yo’nugu logonet, alom kunduk lik togon yo’ninip o,” yinuk, yoragagerak.

7 Yorage mbareegi, it nen onggo ambinom at yogo logonet, “Meek o, ninogoba. Kat ninogoba kendagembogut nen kabinggaanggo kagandak nogo, nit kayeloman mini mbininogo yo’nirage keenok perak, Alom yogop nduk kagandak o, yinuk, yokkiruwok o.”

8-9 Yogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen onggo yorage logonet, “Kit nen, At abinggaanggo kegerak nogo, nit yogwi lek niinok, at onggo eeppinaniyak muk koonogo pegerak nogo aret eeppinanigin, yelok neego logonet, Puk o. Awo koonggwi o. Puk o. Awo koonggwi o, mban yo’nugwi kiigi o. Togop me, alik ambi age paga oone alik ambi yo’nirage kero o, yinuk, wone koonogo pogo logonet, Pilit pugunogo yogwi, wone ugun-ugun koonogo yogwi, eeruwok o, yinuk, kit mbanmban yogwe kiigirak me, Nabinggaanggo kagarak eebe yo’ninip o. Eebe yo’nugwi kiinok, Alom kunduk lik togon yo’niriyak op aret, mbarigin o,” yinuk, yoragagerak.

10 Yoge mbareegi, it aap laaluguragan pekkenok yaga nogo nen onggo at yogo logonet, “Ai, ninogoba. Kat ninogoba kendagembogut yo’niragandak ti, Wone alom ndogop o, yinuk, yokkiriyak aap o nggween paga mendek ambi wonogwe lek aret o. It aap inendagembogut abu tiyanak inayuk warak wonogwe kwe, it ambi nen wone yogop mendek it aap kugi alom ineenu nen yoraga inom, inagugi nen yorage kenok yoraga inom, laaluguragan pekkenok yaga inom, wone alom kiraarak ti mendek togop ambi mondok yoraga’lek aret menggaarak o.

11 Kat ninogoba kendagembogut yo’nirage ti, abu aaninggin aret me, nit aakumi ambi nen yokkiriyak meek aret o. Ata, it aakumi inom wonogolik kugi nen perak, yokkiriyak op kero!”

12 Yogo mbareegwa, aap endagembogut nogo anini ambik age logonet, it aap yi wone ndi wone alom ineenu o Mbaben wonogwe abok aret inooriyak nduk, wone lengganogo wumbereegerak.

13 It aap yi wone ndi wone alom ineenu nogo, inooruwak nduk wone lengganogo wumbege mbareegi, at Ndaniyen oreewi inom inoorogo piyoorak kwaarinabit nawak nduk, yoragagerak.

Abinggaanggo kagagerak Ndaniyen yoreegerak wone
14 At Ndaniyen nogo aap endagembogut Nebukanetat arum waka inowe aap yi wone ndi wone alom abu ineenu o Mbaben wonogwe inooriyak nduk nagagerak Ariyok nogo imbirak lambumbunuk, iniki warak nen wone yanggonogo

15 aap endagembogut awot endage warak ti, yoge logonet, “Nonggop nduk aap endagembogut nen wone omaawi mendek lengganogo wumbegerak?” Yoge mbareegi, at Ariyok nen wone ti nogo at Ndaniyen mbininogo yoreegerak.

16 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nogo aap endagembogut Nebukanetat wonage me ka unggwage nagagerik, “Kabinggaanggo kagandak alom nogo mbininogo yokkirikit nduk, Ne yi paga yo’niriyak, yo’niru o,” yinuk, yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nogo ame iyokan nage nagagerik, oreewi Kananiya inom, Mitayen inom, Atariya inom, wone nogo yoragagerak. 18 Yorage nagagerik, “It aap yi wone ndi wone alom ineenu nogo inooko logonet, nit ninom ninoorukwak, at o mbogut unde menggerak Ala nen ninabuwa mba’nuk wone nobarak ti, kin paga yo’niraawak nduk, tamban eeruwok o,” yinuk, yoragagerak.

19 Yorage nagagerik, Ala yo’nuk nogo yugwi me, at Ala nen Ndaniyen abinggaanggo paga wone nobarak nogo, kin paga yoge mbareegi, at Ndaniyen nen at mbogut unde menggerak Ala nogo alut eereegerak.

20 Alut eeke logonet, “Iniki warak inom, omaawi lombok menggerak inom, at Ala alik aret me, at endage mondok-mondok tiyanak logowak o.

21 At nen ne eeke logorak alik koonogo pit nage, Eeke menggim ari wage paga eeriyak koonogo pege, It aap inendagembogut mippiige, kwippiige, It aap iniki warak nogo yi wone ndi wone yelok kaawak nduk eeppiige, It wone liippega nogo, yi wone ndi wone ineenu eeppiige,

22 Wone nobarak ineenu ariyak meek mendek nogo, yelok kaawak nduk, kin eeppege, O yumaak paga wonage abok aret at eenu wonage, Eeke menggerak me, At eebe paga eya mban ndak warak menggerak o.

23 Ninombomini inogoba Ala wae. Niniki warak eeppanege, nomaawi logorak eeppanege, Yogondak nit ambi yo’niroorak yokkugwi niinok yo’nirage, Aap endagembogut abinggaanggo kegerak nogo yo’nirage, Eekendak me, Kat, Wa! yokkege, kendage tiyappagage, Eeke agarik o,” yinuk, yoreegerak.

Abinggaanggo kagagerak alom kin paga yoreegerak wone
24 Yoge nagagerik, at Ndaniyen nogo aap endagembogut nen it aap yi wone ndi wone alom ineenu o Mbaben wonogwe inooriyak leenogo pereegerak Ariyok nogo, ka nage nagagerik, yoge logonet, “It aap yi wone ndi wone alom ineenu o Mbaben wonogwe ti, kat nen inooriyak mage o. Ata, an aap endagembogut wonage me wo’neren nage keenok, at abinggaanggo kegerak alom nogo kin paga yorigin o.”

25 Yoge mbareegi, at Ariyok nogo nen Ndaniyen mbet-mbet wonok aap endagembogut wonage me nage nagagerik, yoge logonet, “Aap Yekura mendek kugun wogoren wogogwaarak inenggela’me nen aap ambi kat nogoba kendagembogut kabinggaanggo kagandak alom kin paga yokkiruwak nduk, wonok wagarak yi o.”

26 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo nen at Ndaniyen endage ambi Mbelatatat nogo yoge logonet, “Kat nen an nabinggaanggo kagarak eebe yo’nege logonet, alom inom telanogo yo’niriyak op mbaken?”

27 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nen aap endagembogut nogo yoge, “Nabinggaanggo alom abu nobarak kagarak nogo yo’ninip o, yagandak ti, it aap yi wone ndi wone alom ineenu inom, inagugi nen yorage kenok yoraga inom, it kugi alom ineenu inom, it tili pagangga inom, abok aret nen, Alom ndogop o, yinuk, kin paga yokkiriyak meek aret kwe,

28 at mbogut paga menggerak Ala nogo nen perak, wone kote nobarak mendek kin paga yorage menggerak me, at nen aret o peebi ariyak nogo kat nogoba kendagembogut Nebukanetat kabinggaanggo paga yokkegerak o. Nogo yege keegak kabi kagandak inom, kabinggaanggo paga yokkegerak inom, nogo yi aret o.
29 Nogoba kendagembogut wae. Kat nogo yege menggenom nogo yege logonet, o peebi ariyak kiniki koonit nage keenok, at wone kote nobarak mendek kin paga yorage menggerak nogo nen peebi ariyak nogo mendek yokkegerak aret o.

30 Ndi, an nogo, wone kote nobarak mendek alom yo’negerak ti, it aakumi ando ineenu menggaarak nogo mbuuluk ineenu iigak, an nggwok neenu me nduk yo’negerak ti lek o. Ata, kat nogoba kendagembogut wae. Kabinggaanggo kagandak alom inom, nogo yege logonet, kiniki koonit nage keegak yokkege kagandak nogo inom, liippatumunggun nduk, yokkegerak o.
31 Nogoba kendagembogut wae. Kabinggaanggo paga kage logonet, ogut eerak abu nggwok lombok, eebe mondok nggorek, abinak pindan-pindan abu alik negen aago kenaame mi’ndak wonage, aakumi inamineeri ne agan naga nogo mendek kage, eekendak o.

32 Ogut eerak anobak nogo ti, mbuti emas at mendek paga mban ogobakkigirik wonage, amiguwak inom, obaak inom, ti, mbuti perak paga aago wonage, aanogum inom, omarip inom, ti, mbuti tembaga paga aago wonage,

33 ambulok ti, mbuti owak paga aago wonage, ndi, iyok eegu ti, mbuti owak paga eerak me, eegu nggabok worarak paga aago wonage, eerak kagandak o.

34 Kenegen keegak, ogut aago iyok eegu mbuti owak paga, eegu nggabok paga, ogobakkigirik nogo yugum nggwok lombok ambi aakumi ineenggi paga ogobakkigirulik mendek yelek togon wangge logonet, yigirogo pege kagandak o.

35 Iyok ti, yigirogo pege nagaarik, ambulok mbuti owak paga aago inom, aanogum-omarip mbuti tembaga paga eerak inom, amiguwak-obaak mbuti perak paga aago inom, ndi, anobak mbuti emas paga ogobakkigirik inom, ambugwi aret yigirik-noonom eerogo pegerak me, gandum anggen mbanak mbelanggo menggam age paga nenenggo logonet, ameneno leenogo pugu nogo eegu-ando pegeelik o wiya nen wonok mondok lek aret eerogo pege menggi kwak, yigirik nogo ando puulik abu lek eerogo pegerak kwe, yugum yelek togon wanggerak nogo perak, puut kole eerogo pege logonet, o nggween abok aret enete lek eerogo pit nage kagandak o.

36 Kat nogoba kendagembogut kabinggaanggo paga kagandak wone eebe nogo ti aret me, yogondak alom paganogo yokkiri o.

37 Nogoba kendagembogut wae. It aap inendagembogut inogoba kendagembogut kat aret o. At mbogut unde Ala nen aakumi kabu’me piinok logonok nduk, mippagage, kat ari konenggo logowak nduk, eeppagage, kayuk warak logonok nduk eeppagage, kendage tiyanak logonet eerit nage paga, Wi! kiruwak nduk eeppagage, eereegerak o.

38 Yi aakumi ndi aakumi kat kabu’me piinok logonok nduk, eeppagage, yi mendek ndi mendek penaame nugu menggaarak inom, towe wiga agan nugu menggaarak inom, abok aret keenggime logonet unde logonok nduk, wokkege, eereegerak me, anobak mbuti emas paga aago ti, kat aret o.

39 Kat kabu’me piinok menggenom lek age kagak, aap aakumi abu’me piinok logowam alik ambi mi’naremenggerak nogo ti, kat kabu’me piinok menggenom omaawi menggi kwak lek we mbuuluk omaawi teberogon wonage. Ti mi’nan’nuk tebe ari kagak, mbuti tembaga paga aago kwak aap aakumi abu’me piinok logowam alik ambi mi’naremenggerak nogo, o nggween paga yime abok aret unde eeppunuk logogin o.

40 Ti’nuk, aakumi inabu’me piinok menggam kenagan ti, lek age kagak, aap aakumi abu’me logowam alik ambi mi’naremenggerak nogo ti, omaawi ambik mbuti owak omaawi lombok paga yi mendek ndi mendek yigirogo pege, aan lebenogo pege, eeke menggi kwak, eeke logogin me, aakumi ando inabu’me piinok wonogwe nogo abok aret tebenogo piige logogin o.
41 Ndi, ogut ogobakkigirik nogo iyok inom, iyogobit inom, eegu mbuti owak paga aago, eegu nggabok worarak paga aago, eerak kagandak nogo ti kwak, aakumi inabu’me piinok menggam yi ti, oolo mogonak logogin kwe, mbuti owak inom, nggabok inom, nogo paga ogobakkigirik kagandak me, omaawi warak negen aret logogin o.

42 Iyogobit eegu mbuti owak paga aago, eegu nggween nggabok paga aago, eerak kwak, aap aakumi abu’me piinok menggim yi ti, eegu omaawi wonage, ndi, eegu omaawi lek nggabok yanggu-yanggu aago kwak wonage, eeke logogin o.

43 Ndi, mbuti owak nggween nggabok inom nenggelak-kenggelak aago kagandak nogo kwak, o aakumi inabu’me piinok menggam ambi nen it mendek mban aruwak nduk, kumi inambik ugun nenggelak-kenggelak wogonako logogun kwe, mbuti owak nggween nggabok inom enggela’me punuk eerak lek at mendek paga mban ogobakkigirik kwak, it togop aret logogun me, inom ambiret arugun lek o.

44 It aap inendagembogut a’nuk wone lengganogo yorogwe ti eyom paga at mbogut unde menggerak Ala nen aap ambi aakumi abu’me piinok logowak nduk mondok-mondok omaawi lombok eerogo pigin me, aakumi nen lek eerogo pugwi, aakumi inambik nen unde eekkologwe, eerugun lek o. At abu’me piinok logowam mippemenggerak nogo nen it aakumi eegu inabu’me piinok menggam abok aret tebenogo piige, lek eerogo piige, eerigin kwe, at abu’me piinok logowam mippemenggerak ti perak, mondok aret logogin o.

45 Yugum kole puut paga aakumi ineenggi paga nen langgunogo nappi woroolik alik en yelek togon wangge logonet, ogut mbuti owak paga inom, mbuti tembaga paga inom, nggabok paga inom, mbuti perak paga inom, mbuti emas paga inom, ogobakkigirik nogo aan lebenogo pege kabinggaanggo kagandak alom nogo ti aret. At Tiyanak Lombok Menggerak Ala nogo nen peebi ariyak nogoba kendagembogut kabinggaanggo paga yokkegerak nogo ti aret. Kabinggaanggo kagandak nogo ti abet aret me, Alom yogop aret o, yinuk, yokkigirak nogo ti, abet mba’nok nduk yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

Ndaniyen onggo wogoreegerak wone
46 Ti yoge mbareegi, at aap endagembogut Nebukanetat nogo Ndaniyen abu’me tebe yinuk, ayuk wuke nagagerik, at ake warogo wogogwi, obari abe kaga mendek at wogogwi, eeruwak nduk, wone yoragagerak.

47 Yorage mbareegi, at aap endagembogut nogo nen at Ndaniyen yoge logonet, “Wone nobarak yi, kin paga yo’negendak ti paga kat kogoba Ala ti, yi kugi ndi kugi tebenak iigak, at abu tiyanak lombok wonage, it aap inendagembogut inowe aret wonage, eeke logonet, wone abu nobarak mendek kin paga yorage menggerak ti abet aret kagi o,” yinuk, yoreegerak.

48 Yoge nagagerik, at aap endagembogut nogo nen at Ndaniyen endage tiyanak logowak nduk eeppege, yi mendek ndi mendek obeelom mendek abu iya lombok wogoge, o Mbaben abok aret at unde logowak nduk mippege, ndi, it aap Mbaben mendek yi wone ndi wone alom ineenu nogo at abu’me piinok logowak nduk eerogo pege, eereegerak o.

49 Eeke mbareegi, at Ndaniyen nen, “Kat kawi nggwok abe wurik me unde neegak it Tarerak, Metak, Abe’nego ti, o Mbaben nggwok yi abok it unde logowak nduk mippiyet o,” yinuk, aap endagembogut nogo yoge mbareegi, mippiyareegerak.

3 Kugi ogut eerogo mippereegerak wone
1 Aap endagembogut Nebukanetat nen agugi ogut mbuti emas paga eerogo mippereegerak. Ogut eerogo mippereegerak nogo ti, agi nggorek metet 30 paga wakkage, ndi, ena aru-ogwe metet kenagan paga wakkage, eerogo punuk, o Mbaben kobappaga Ndura time mippereegerak.

2 Mippunuk, at Nebukanetat abu’- me logonet eeko menggaarak inom, o nggwok pippunuk menggaarak inom, at awuri yi o ndi o unde menggaarak inom, aap endagembogut inom wone koongga inom, aap wu porogo menggaarak inom, aakumi inowak loongga inom, aap aakumi inowak loonggwi abu liirogon ineenu inom, aap aakumi inarum menggaarak nagawan-nagawan inom, abok aret kuwak eerit wa’nuk, ogut eerak nogo alut eekak yogo logorak ale’nggen eeruwak nduk, yorage mbareegi, kuwak ari wogogwaarak.

3 It kuwak ari wogogwaarak ti, aap endagembogut abu’me logonet eeko menggaarak nogo inom, o nggwok pippunuk menggaarak inom, it aap yi o ndi o unde menggaarak nogo inom, aap endagembogut inom wone koongga inom, aap wu porogo menggaarak inom, aakumi inowak loongga nogo inom, aakumi inowak looniyak wone abu ineenu nogo inom, aap aakumi inarum menggaarak nagawan-nagawan nogo inom, abok aret aap Nebukanetat agugi ogut eerogo mippereegerak nogo, alut eeko logorak ale’nggen eeruwok nduk, kuwak ari wogo nogogwaarik, ogut eerak abu’me taati mi’nari wogogwaarak.

4 Mi’nari wogo mbareegwa, aap endagembogut ari kenok yoraga ambi nen oone nggwok paga ari logonet, “Yi aakumi ndi aakumi inom, kinanebunu lombok inom, kinoone alitak inom, kit yi o ndi o kuwak ari wogotak abok yi wae. Kit eeko logorak wone lengganak yi, an yokkira o.

5 Oone pu eeka trompet nogo oone pu eeko logonet, nggawiiwak mbanak oone inom, nggitat nggwok oone inom, nggitat mbuuluk oone inom, lobale oone inom, ti mendek oone abok aret ari inaruk konenggwi iinok, inowe nendagembogut an Nebukanetat nen nagugi ogut mbuti emas paga eerogo mippigirak yi, abu’me tebe yinuk, ayuk wuko logowak o.

6 Ndi, it ambiriluk ambi nen ogut aago yi, abu’me tebe yinuk, alut eeka’- lek inogogun worokot iinok, ne ti paga aret kani omoonuk wunuk ari me mbo mambiyaagin, yegerak o.”

7 Yorage mbareegi, oone pu eeka trompet nogo oone nggwok eeko logonet, nggawiiwak mbanak oone inom, nggitat nggwok oone inom, nggitat mbuuluk oone inom, lobale oone inom, ti mendek oone abok aret eekwi inaruk konenggo nogogwaarik, it yi aakumi ndi aakumi inom, aakumi inanebunu lombok yi o ndi o nen wogogwaarak inom, yi aap ndi aap inoone alitak wogogwaarak nogo inom, it abok aret aap endagembogut Nebukanetat agugi ogut mbuti emas paga eerogo mippereegerak nogo, abu’me tebe yinuk, ayuk wureegwaarak.



Kani omoonuk wunuk ari me, mambiyareegerak wone
8-9 Ndi, ti eyom it Mbaben mendek ineebe mande negen nen aap endagembogut Nebukanetat nogo owagam wa’nuk, aap Yakuri mendek meek eerogo piigo logonet, “Ninogoba kendagembogut wa! Kat kendage mondok ki aret logowak o.

10 Ndi, kat ninogoba kendagembogut nen wone lengganogo wumbege logonet, Oone pu eeka trompet nogo oone pu ari kagak, nggawiiwak mbanak oone inom, nggitat nggwok oone inom, nggitat mbuuluk oone inom, lobale oone inom, ti mendek oone abok aret ari inaruk konenggwi iinok, nagugi ogut mbuti emas paga eekirak yi, abu’me tebe yinuk, ayuk wuko logowak o.

11 Ndi, aap ambiriluk ambi nen abu’me tebe yinuk, ayuk wuke lek worokot wonage kenok, kani omoonuk wunuk ari me eebe mbo mambuurak o, yinuk, yagandak nogo o.

12 Togop aret me, it aap Yakuri mendek o Mbaben yi awi ndi awi o yime wone lengganogo yorogo logowak nduk, mippiigendak at Tarerak, Metak, Abe’nego nogo perak, kat ninowe kendagembogut wone yagandak ti, it liippunuk, kagugi alut eekwi, kagugi ogut mbuti emas paga eerogo mippegendak nogo it tebe yinuk, ayuk wukwi, eeka’lek ina’me laakot aret wonogwe iigoorak o,” yinuk, yoreegwaarak.

13 Yogo mbareegwa, at aap endagembogut Nebukanetat nogo anini mondok alik negen mi’nage logonet, “It Tarerak, Metak, Abe’nego ti, nowagam wogoren wa’nip o,” yoragagerak wogoren wogo mbareegwa,

14 it yorage logonet, “Kit Tarerak inom, Metak inom, Abe’nego inom, kit yi, an nagugi inalut eekwi, ndi, an nen ogut mbuti emas paga eerogo mippigirak nogo abu’me tebe yinuk, ayuk wukwi, eerulik ti abet aret a?

15 Yogondak oone pu eeka trompet nogo oone pu ari kagak, nggawiiwak oone inom, nggitat nggwok oone inom, nggitat mbuuluk oone inom, lobale oone inom, ti mendek oone abok aret ari kinaruk konenggwi kenok, ogut eerak abu’me tebe yinuk, ayuk wukwi kiinok ti, abu op aret o. Ndi, abu’me tebe yinuk, ayuk wuka’lek kiinok perak, ne ti paga aret kineebe waganogo kani omoonuk wunuk ari me mbo mambinagagin o. Mambinagage neenok, kugi ngge nen kinagap ndarigin? Lek aret o!”

16 Yorage mbareegi, it Tarerak, Metak, Abe’nego nen aap endage-mbogut Nebukanetat nogo yogo logonet, “Ninogoba kendagembogut Nebukanetat wae. Nit ndogop nduk eekoorak o, yinuk, ninaana’le mbanggolaagun lek o.

17 Kani omoonuk wunuk ari me time mambinanege keenok, nit alut eeko monggoorak ninogoba Ala nogo kat keenggime nen ninagap ndarogo wumbinani woraagin o.

18 Ndi, wumbinani woraagin lek kagak kunduk, nit kat kagugi inalut eekwi, ndi, mbuti emas paga ogut eerogo mippegendak ti, abu’me tebe yinuk, ayuk wukwi, eerugun mondok lek me, kat ninogoba kendagembogut keenu a’nok nduk yokkogo o,” yinuk, yoreegwaarak.

19 Yogo mbareegwa, at aap endagembogut Nebukanetat nogo aap Tarerak, Metak, Abe’nego it paga anini mondok alik negen mi’nage, enete aagi alik negen eerogo pege, eeke logonet, kani kunik omoonuk mbuuluk kogo menggaarak kwe, kani omoonuk kogolik abu alik negen we ne ambit wunuk togon nengge menggim time mbo mambiyaawak nduk yoragagerak.
20 Yoragagerak eeko mbareegwa, at awuri ineegin warak inarilaakwi lombok ineebe mande negen nen aap Tarerak, Metak, Abe’nego keele maarogo kani omoonuk alik negen wunuk ari me mbo mambiyaawak nduk yoragagerak.

21 Yorage mbareegi, it ineebe kenagan nogo yum nggorek inom, inakom yum inom, inabetagi perenak inom, inayum eegu alik inom, li’luk eerak iigak, keele maarogo kani omoonuk abu alik negen wunuk ari me nogome mbo mambiyareegwaarak.

22 At aap endagembogut nen kani omoonuk abu alik negen eerogo puurak oone omaawi paga yoragagerak nogo, eerogo pogo mbareegwa, it aap ineegin warak nogo nen Tarerak, Metak, Abe’nego kani omoonuk wunuk ari me nogome mambiigwi me, it aret kani wiyak togon nunggugwaarak.

23 Ndi, it ineebe kenagan Tarerak, Metak, Abe’nego nogo, keele abu maarak me kani omoonuk wunuk ari me enggela’me nogome yobok togon wambeegwaarak.

24 Wambeegwaarak nogo kani nengga’lek mbareegwa, aap endagembogut Nebukanetat nogo aganak ngginuk yinuk, pilak togon mi’nage nagagerik, it at inom wone koongga nogo yorage logonet, “It aap ineebe kenagan ineenggi-iniyok keele maarogo kani omoonuk wunuk ari me mambiigoorak nogo lek a?” Yorage mbareegi, it nen, “Ninogoba kendagembogut wae. Yagandak ti, abet aret o.”

25 Yogo mbareegwa, at nen it yorage logonet, “Togop aret kwe, kani omoonuk wunuk ari enggela’me aap ineebe 4 nugwi kwe, keele maarak lek we nugwi iigak ineebe kani nengga’- lek nugwi, ndi, ambi kugi etenggen kwak nege, eekwi yi, pegiyaanip o.”

26 Yorage nagagerik, at Nebukanetat nogo kani omoonuk alik negen wunuk ari me tungga paga koorok taati ari nanuk, oone nggwok paga yorage logonet, “Kit Tarerak, Metak, Abe’nego wae. At Tiyanak Lombok Menggerak Ala ayeloman mini kit yi, wundi wa’nuk, neya woraanip o.” Yorage mbareegi, Tarerak, Metak, Abe’nego nogo kani omoonuk wunuk ari enggela’me time nen ka wundi wogogwaarak.

27 Ka wundi wogo mbareegwa, aap endagembogut abu’me logonet eeko menggaarak inom, o nggwok pippunuk menggaarak inom, it aap yi o ndi o unde menggaarak inom, aap endagembogut inom wone koongga inom, abok aret kuwak ari wa’nuk, it aap ineebe kenagan nogo kani omoonuk nen inagabolo ti’mondok eerogo piige, ineeruwak ambiriluk ambi kani nengge, inayum nggorek yirik nogo kani nen yuwik-mbawik eerogo pege, ineebe paga kani nen inobari eerogo pege, eerulik ineebe menggaarak ndakndak inaani aret wonogwe iyareegwaarak.

28 Iigo nogogwaarik, aap Nebukanetat nogo nen it kuwak ogogwaarak nogo yorage logonet, “It Tarerak, Metak, Abe’nego nogo iniki inogoba Ala oba panggonak menggaarak me, An nagugi ogut aago ayuk wuriyak o, yinuk, wone lengganogo wumbigirak nogo paga it nen yogo logonet, Nit at agugi alut eerugun lek o. Ninogoba Ala mban alut eekwi, at abu’me mban tebe yinuk, ayuk wukwi, eerugun o, yinuk, kambuurak inagabiti lek aret puk agaarak paga kani omoonuk wunuk ari me nen at ayeloman mini yi, inagap ndarogo wumbiya woraawak nduk, inogoba Ala nen malayikat ambi nappi wagaarak me, it inogoba Ala endage tiyappogo logowok o.

29 It aap Tarerak, Metak, Abe’nego inogoba Ala nen it inagap ndakerak kwak kugi nen ambi togop eeriyak meek me, aap ambiriluk ambi kit yi aakumi ndi aakumi kinenggela’me nen, kinanebunu lombok kinenggela’me nen, kinoone alitak yogo monggotak kinenggela’me nen, it inogoba Ala ti, meek eerogo pugwi iinok, ineebe mondok nibik-nobak eerogo piigwi, inawi wurik minogo nappugwi, eeriyak o, yinuk, an Nebukanetat nogo nen aret wone yi lengganogo wumbigi o,” yinuk, yoragagerak.

30 Yorage nagagerik, it Tarerak, Metak, Abe’nego nogo tiyanak logonet, o Mbaben nogome wone lengganogo yorogo logowak nduk, mippiyareegerak.

4 At Nebukanetat wogoppateegerak paga endage lek agagerak wone
1-2 “Kit yi aakumi ndi aakumi inom, aakumi kinanebunu lombok inom, kinoone alitak yogo monggotak inom, kit o nggween paga wonogwe nogo abok aret, Wa! yokkiragi o. Kit eerit nogwe paga kinale’nggen mban mbarit wundi wogo logomunggup o. An kinowe nendagembogut Nebukanetat nen ineenu agak inom, eerubok mendek iya tit inom, at Tiyanak Lombok Menggerak Ala nen eeke kagagirak nogo nale’nggen nen yokkira o.

3 Ineenu agak abu alik negen eeke, Eerubok mendek mondok iya lombok eerit nage, Eeke kagagirak nogo ti, iya! At abu’me piinok menggim ti, mondok-mondok wonage, Aakumi nda’narit wundi wogwe iigak, aa’nduk nen nok, peebi at wone lengganogo yoranet wundi wage, Eeke logogin o.

4 An Nebukanetat name niniki tayenak ugun aret wonage, nawi nggwok abe wurik me, nale’nggen paga wonage, eeke me,

5 nabi ambi kage logonet, nagabiti mbake, an nogo yege minggim nogo yege me, eeriyak agalu’mak ari wage, nabinggaanggo paga yo’nege, eeke kagak, Yi nonggop yo’- nigi, yinuk, niniki koonit nage logonet, niniki mondok ma’nagagerak.

6 Nabinggaanggo kagagirak ti, it aap yi wone ndi wone alom abok ineenu o Mbaben wonogwe nogo nen paganogo yo’niri woraawak nduk, wiiragagirak o.

7 It aap kugi alom ineenu nen yoraga inom, inagugi nen yorage kenok yoraga inom, laaluguragan pekkenok yoraga inom, tili pagangga inom, wiiragagirak wogo mbareegwa, nabi kagagirak eebe nogo mbininogo yoragagirak kwe, Alom ndogop kagandak o, yinuk, mbininogo an yo’nirulik aret o.

8 Yo’nega’lek mbareegwa, at Ndaniyen, endage ambi an nagugi endage ndak-ndak tooneegirak Mbelatatat nogo, it kugi inayuk warak lombok nen yoragaatak ineenu mengga kwak, at togop aret yogwi iinok, eenu menggerak me, nowagam wage mbareegi, nabinggaanggo kagagirak nogo mbininogo at yoreegirak o.

9 At yoge logonet, Yogop eerigin o, yinuk, yoraga inowe Mbelatatat yi wae. Kugi inayuk warak lombok nen yoragaatak ineenu mengga kwak kat togop aret yokkugwi iinok, keenu logonet ari, ndi, wone nobarak mendek ambi keenggo’lek lek abok aret keenu wonage, eeke an neenu aret me, nabi kagarak mbininogo yokkege yi, Alom ndogop o, yinuk, mbininogo yo’nirumunggun o.

10 An nogo yege minggim nogo yege logonet, nabinggaanggo kagarak nogo yogop aret o. Nabinggaanggo kage logonet, o nggween oolo ya’i eyo ambi nggorek lombok laganggerak wonage kagarak o.

11 Eyo ti nogo, eebe mondok nggwok age, omaawi lombok age, eeke logonet, era’nggup mbogut kuli ari laganggerak nogo, aakumi o nggween irip-irip wonogwe abok inigen koorak ndak aret kagarak.

12 Eyo nogo engga abu obeelom wonage, anggen mondok alik negen yugu wonage, eyo ti nen yi mendek ndi mendek ineenik wonogwe abok aret inambi magarage, ndiimbu-nggwiya abok eyo ti nen nobarinabuwak nduk, abu’me ari wogwe, eno’mbak paga yi towe ndi towe inawi wuppunuk wonogwe, yi mendek ndi mendek ineenik wonogwe abok aret eyo ti, anggen nunggwi paga ineenik wonogwe, eekwi iigirak o.

13 Ti iige nagarik, nogo yege minggim nogo yege me, nabinggaanggo eegu kage logonet, Aap inigen wogonaka alik leenak ambi mbogut paga nen wambi wage nagaarik,

14 oone nggwok paga ari logonet, Eyo yi, eebe muurogo pu o. Muurogo punuk, eno’- mbak nggarik-nggarek eerogo pege, engga mononogo pege, anggen yugu mbanogo mbo tagala eerogo nappege, eeru o. Eeke keenok, ndiimbu-nggwiya eyo abu’me wonogwe ti, kole ma’nogwe, yi towe ndi towe eno’mbak paga inawi wuppunuk, wonogwe ti, tilikmbilik ma’nogwe, eeruwak o.

15 Alomomanggen yarak perak, teppege logomenggendik, mbuti keele paga inom, mbuti tembaga paga inom, yiluk-yiluk eerak paga keele maarogo punuk, kingga’lek iri’nggaame time teppu o. Teppemenggendak wonage me, konaananggen mbogut paga nen at eebe miin ngguluk-nggolak eerogo pi wambi wage, iri’ngga-kale’ngga nik yemenggim enggela’me ndiimbunggwiya inom nege, eeke logowak o.

16 Aakumi iniki warak mengga kwak lek, wam iniki kumbunuk nege kagak tahun 7 aret eeruwak nduk teppuwak o.

17 At Tiyanak Lombok Menggerak nen aakumi inabu’me piinok menggam abok at alik aret unde wonage logonet, at mippuurak nogo aret mippege, inendage lek abu tebenak lombok kwe, mippuurak mbake kenok, aret mippege, eeke menggerak it aakumi o nggween paga wonogwe yi abok aret ineenu aruwak nduk, at eeriyak kooneegerak yi, it aakumi inigen wogonaka nappiya wagaarak nen yorogwe, it at awuri alik leenak nogo nen yogwe, eeko agaarik o, yinuk, ari kagarak o.

18 An aap nendagembogut Nebukanetat nen nabinggaanggo kagarak nogo ti aret yokkigi o. Ndi, yogondak kat kendage Mbelatatat aret me, it aap an nabu’me piinok minggim iniki warak yi wone ndi wone alom ineenu wonogwe kwe, Kabi ndogop kagandak o, yinuk, alom lik togon yo’niriyak meek me, kat nen aret yo’niru o. It kugi inayuk warak lombok nen yoragaatak ineenu mengga kwak, kat togop aret yokkugwi iinok, ari menggendak me, kat nen an yo’niriyak op aret o,” yinuk, yoreegirak nogo an aap nendagembogut Nebukanetat nen aret yagi o.

Abi kagagerak alom Ndaniyen nen lik togon yoreegerak wone
19 Yoreegerak at Ndaniyen endage ambi Mbelatatat nogo nen, “Yori ilik?” yinuk, iniki koonit unggwage kagak oonegen ambiriluk ambi age mbareegi, at aap endagembogut nen Mbelatatat nogo yoge logonet, “Mbelatatat wae. Nabinggaanggo kagarak eebe yokkigirak inom, Alom ndogop o, yinuk, yelok kagandak inom, ti paga kiniki piirik-paarik eerogo pagarak mage o.” Yoge mbareegi, at Mbelatatat nen, “Nogoba o. Kabi kagandak nogo it kinom wim mbanak a, kinom ogoorak a, eeppiyaawak lak, ao!

20 Eyo eebe mondok nggwok age, omaawi mondok iya lombok age, era’nggup mbogut kuli ari lagangge, aakumi o irip-irip wonogwe abok aret inigen ndak koorak lagangge, eeke logonet,
21 engga abu obeelom lombok wonage, anggen iya lombok luurogo yege, at paga yi mendek ndi mendek ineenik wonogwe nogo inambi magarage, at abu’me ndiimbu-nggwiya abok aret at nen nobarinabuwak nduk, abu’me ari wogwe, eno’mbak paga yi towe ndi towe inawi wuppunuk wonogwe, eekwi iigendak ti,

22 nogoba kendagembogut kat keebe aret o. Eyo eebe nggwok kwak ti, kendage mondok tiyak ari, kabu’- me piinok menggenom omaawi lombok age, eyo era’nggup mbogut kuli ari lagangge kagandak kwak, kendage tiyak agan lagangge, kabu’- me piige menggenom wiganinuk o nggween irip-irip ari nage, eekerak nogo aret o.

23 Ndi, nogoba kendagembogut wae. Aap inigen wogonaka ambi abu alik leenak mbogut paga nen wambi wage nagaarik, ari logonet, Eyo yi, muurogo punuk, enggaawak lek eerogo pege logomenggendik, alom-omanggen yarak mban teppunuk, mbuti keele paga inom, tembaga paga inom, yiluk-yiluk eerak paga keele maarogo punuk, kingga’lek iri’nggaame time mbo pemenggendak konaananggen mbogut paga nen at eebe miin ngguluk-nggolak eerogo pi wambi wage, iri’ngga-kale’ngga nik yemenggerak enggela’me ndiimbunggwiya inom nege, eeke kagak, tahun 7 aret eeruwak o, yinuk, ari kagandak nogo ti,

24 nogoba kendagembogut wae. Wone ti yokkegerak alom nogo ti, at Tiyanak Lombok Menggerak nen nogoba kendagembogut eeppagarak wone amburu nggaruk togon koonogo wumbegerak nogo yi aret.

25 Nogoba kat nogo ti, aakumi wonogwe me nen wumbagamenggaarak ndiimbu-nggwiya kinom penaame time nege logonet, tapi iri’ngga mbanogo nenet nugu mengga kwak, kat nenet nege, mbogut paga nen konaananggen wuppi woramenggerak paga keebe miin ngguluk-nggolak aago nege, eeke logomunggun o. Ti eerak nege keegak, tahun 7 aret koba nage kenok, aakumi inabu’me piinok menggam abok aret at Tiyanak Lombok Menggerak alik en unde logonet, wone lengganogo yorage logowak nduk, mippiyoorak mbake kenok aret mippiige menggerak abet aret kagi o, yinuk, mbarumunggun o.

26 Ndi, Eyo muurik alom-omanggen kunik teppu o, ari kagandak nogo ti, kat nogoba nen, At mbogut paga menggerak nogo mban aakumi inabu’me piigo menggam unde menggerak kagi, ari keenok, kat aakumi kabu’me piinok menggenom nogo, wone lengganogo ambinom yorage logonok nduk, kobaane’me aret mippagagin o.

27 Togop aret me, nogoba kendagembogut wae. An wone yokkigirak ti, mbo pega’lek abet aret liippumunggun o. Kat maluk eeke menggendak ti, mbo punuk, aakumi eekwi nogo a’me nggelok eeppiinet nage, it aap ineenggi lek tebenak menggaarak nogo, inabuwa mba’nuk obeelom eeppiinet nage, eeke keenok, kiniki ugun tayenak logonet, kale’- nggen paga eerit nage logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.


Abi kagagerak a’me agagerak wone
28 Wone abok ti, aap endagembogut Nebukanetat at paga aret agagerak o.

29 Wone yoreegerak kagak, tut 11 penembunuk, ambi penengge paga o Mbaben aap endagembogut nogo, at awi nggwok abe wurik irimbaga nege-wege logonet,

30 “An nendagembogut minggim o Mbaben mondok tiyanak lombok wonage yi, an nomaawi paga pippunuk logonet, eerogo pit nage, nayuk warak neenok, Endage tiyanak wonage me iya! yuwak nduk eerogo pege, eereegirak yi aret nogo lek a?”

31 yinuk, nalik nooni nalik noone awo agan nage me, oone mbogut paga nen ari logonet, “Kendagembogut Nebukanetat wae. Kat eeppagarak wone lengganak nogo yi aret. Lengganogo yorage menggendak nogo koone lek aret arigin o.

32 Kat aakumi inenggela’me nen wumbagamenggaarak ndiimbu-nggwiya kinom penaame nege logonet, tapi-ndomba iri’ngga nenet nugu mengga kwak nenet nege logomunggun o. Ti eerit nage keegak, tahun 7 aret koba nage keenok, aakumi inabu’me piinok menggam abok aret at Tiyanak Lombok Menggerak alik en unde logonet, wone lengganogo yorage logorak aap mippiyoorak mbake kenok, aret mippiige menggerak abet aret kagi o, yinuk, mbarumunggun,” yoreegerak.

33 Ti yoge eyom paga aret Ala nen at Nebukanetat yoreegerak nogo ndakndak, aakumi inenggela’me nen wumbogo mbareegwa, tapi kwak iri’ngga mbanogo nenet nege, mbogut paga konaananggen wurabi wage paga eebe miin ngguluk-nggolak eerogo pege, eeke kagak, towe tiyu eeruwak kwak kunogo pege, eenggabit towe ineenggabit kwak eerogo pege, eereegerak.

34 Ndi, “Tahun ndogop logorak,” yugu nogo abu aret ari wage mbareegi, an Nebukanetat nena mbogut paga ni’- nage neegak, niniki nambokan agagerak nogo nenaame ari wage mbareegi, at Tiyanak Lombok Menggerak nogo alut eeke, at eenik mondok menggerak nogo ayuk wuke, endage tiyappege, eereegirak o. At wone lengganogo yorage menggim omaawi menggerak ti, lek arigin lek mondok omaawi aret wonage, Aakumi nda’narit wundi wogwe iigak, at abu’me piinok menggim nogo mondok wonage, Eerak logogin o.

35 Aakumi inanebunu lombok nggween paga wonogwe abok aret, It iya lek o, inombake, Ndi, it mbogut paga inomaawi menggaarak inom, it yi aakumi ndi aakumi o nggween paga menggaarak inom, eeppiyoorak mbake kenok mban eeppiige, Eeke menggerak me, It aakumi nen at eenggi awiirogo pugwi, Ndi, Ti nonggop nduk eekendak o? yinuk, at yogwi, Eeriyak meek o, yinuk, yereegirak.

36 Niniki nambokan agagerak nogo nenaame ari wage ti eyom paga an nabu’me piinok minggim nogo ambinom tiyanak kaawak nduk, nayuk warak lek agagerak nogo, obaane’me eerogo panege, nendage tebek yegerak nogo, wiganinuk nawak nduk, tiyappanege, eereegerak o. Eereegerak me, it ninom wone koongga inom, nawuri nagawan-nagawan inom, nen an ambinom wo’nakwi, aa’nduk wone lengganogo yorage nagagirak nogo ambinom yorage logokit nduk, mippanugwi, eereegwaarak paga nendage abunuk nggwok lombok tiyak yereegerak o.

37 At mbogut paga time endagembogut menggerak nogo, eeke menggerak abok aret abe mban eeke, at eerit nage nogo a’me nggelok mban eerit nage, iniki wogoppakwi iinok tebenogo piige, eeke menggerak me, yogondak an Nebukanetat nen at ayuk wuke, alut eeke, endage tiyappege, eeke agarik o.

5 Kobat nabenak paga liiru mbangge kagagerak wone
1 Aap endagembogut Mbelitiyatat nen at awuri nagawan-nagawan ineebe seribu inake laago nggwok lareegerak me, it aap nogo laago larak nonggo logonet, anggur amburu nunggugwaarak.

2 At Mbelitiyatat nogo anggur amburu nengge logonet, amburu toologo nenggak abu abe mbuti emas inom, mbuti perak inom, nogo paga ogobakkigirik at Mbelitiyatat ogoba Nebukanetat nen o Yerutalem Ala awi wurik me nen wonok wagagerak nogo paga, at inom, awuri nagawan-nagawan inom, akuwi abe wogo inom, luulu wogo inom, anggur amburu toologo nawok nduk, wonok woroorak yoragagerak.

3 Yoragagerak amburu toologo nenggak abu abe o Yerutalem Ala awi wurik me nen wonok wagagerak nogo, wonok wogo mbareegwa, aap endagembogut inom, at awuri nagawannagawan inom, akuwi abe wogo nogo inom, luulu wogo inom, it abok aret amburu nenggak abe ti paga anggur amburu toologo nunggugwaarak.

4 Anggur amburu nogo nonggo logonet, inagugi ogut mbuti emas paga, perak paga, tembaga paga, mbuti owak paga, eyo paga, yugum paga, ogobakkigirik nogo inayuk wuko logonet, inalut eereegwaarak.

5 Nunggwi iigak, aberak lek me aap endagembogut awi nggwok abe wurik me, ndi wuninogo pegak irimbaga taati aap eebe lek eenggi mban kin age nagagerik, kobat nabenak paga liiru mbangge aap endagembogut nogo enegen kagagerak.

6 Kage nagagerik, aap endagembogut nogo agap nggilaame nek togon eerogo pege, aganak ngginuk ari, eenggi-iyok tanep age, eereegerak.

7 Eeke logonet, aap endagembogut nogo it aap inagugi nen yorogwe iinok yoraga inom, laaluguragan pekkenok yaga inom, it tili pagangga inom, it yi wone ndi wone alom yelok kaga o Mbaben mendek abok wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kit ambi nen wone liiru mbanak yi, lunggo logomonggotik, Alom yogop nduk liiru mbanak o, yinuk, yo’nugwi kiinok, yum maa’ngga anggup kunik at yippege, iinggen mbuti emas mendaarak enggaanok me yippege, eeke logominggirik, an nabu’me piinok wone lengganogo yorage minggim nineebe mbere tiyanak niigak at ninabu’me tiyanak logonet, ninom wone lengganogo yorogo logowok nduk, mippigin o,” yinuk, yoragagerak.

8 Yoragagerak aap endagembogut awuri yi wone ndi wone ineenu nogo abok nen liiru mbanak nogo lumbunuk yogwi, “Alom yogop kagandak o,” yinuk, yogwi, eeriyak meek aret agagerak.

9 Meek age mbareegi, aap endagembogut Mbelitiyatat nogo iniki mondok lek age nagagerik, agap nggilaame nek togon eerogo pege, at awuri nagawan-nagawan nogo kunduk, inoone yuurak meek aret age, eereegwaarak.

10 At aap endagembogut nogo inom, awuri nagawan-nagawan inom, nen inoone yogwe nogo at kwe nggwok aap endagembogut agalo nen konengge nagagerik, laago larak nunggwi me nogome unggwi wagagerak. Unggwi wage nagagerik, “Nogoba kendagembogut wae. Kendage mondok ki aret logowak o,” yoge nagagerik, “Kiniki ma’nage, kagabiti nen kagap nggilaame nek togon eerogo pagage, eeriyak mage o.

11 It kugi inayuk warak lombok nen yoragaatak ineenu mengga kwak aap ambi togop aret yogwi iinok, abu eenu me, kat nogoba kabu’me piinok menggenom yime agaarik o. Kat kogoba endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, at aap ti, wone mbet-mbet liippege, wone abok eenu logonet ari, kugi ineenu kwak iniki warak lombok wonage, eeke nagagerak. Aap endagembogut kogoba Nebukanetat ti nen it kugi alom ineenu inom, inagugi nen yorogwe iinok yoraga inom, laaluguragan pekkenok yoraga inom, it tili pagangga inom, abok aret at abu’me piinok inowe logowak nduk mippereegerak o. Kogoba endagembogut nogo nen aret eereegerak me yagi o.

12 Aap ti endage Ndaniyen aret. Ndi, kogoba endagembogut nen Ndaniyen endage ambi Mbelatatat tooneegerak me, iniki ngget wonage, yi wone ndi wone alom abok eenu logonet iniki warak lombok wonage me, inabi kagaatak, Alom ndogop o, yinuk, yorage, wone nobarak kin paga yorage, wone aaninggin mendek koonogo pege, eeriyak obam wonage nogo ti, at Ndaniyen aret me, woraawak nduk, wiiru o. Wiiremenggendak wage logomenggerik, liiru mbanak ti, Alom yi nduk mbanak o, yinuk, yokkege kaamunggun o,” yoreegerak.

13 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nogo aap endagembogut owagam wonok wogo mbareegwa, at aap endagembogut nogo nen at yoge logonet, “An nogoba endagembogut nen aap o Yekura mendek nen kugun wogoren piya wage logonet, kat inom wokkeren wagagerak kendage Ndaniyen nogo kat aret ilik?

14 It kugi nen wone yoragaatak ineenu mengga kwak, kat togop aret yokkugwi iinok, wone alom mbet-mbet liippege, kiniki ngget wonage, kiniki warak lombok wonage, eeke menggendak yogwe iigirak o.

15 It aap yi wone ndi wone abu ineenu me yoraga inom, it kugi nen yorogwe iinok yoraga inom, wone liiru mbanak yi, pekkagak alom liirogon yo’niruwak nduk, wogoren wagaarak kwe, it nen an yo’niriyak meek aret iigirak o.

16 Togop me, wone alom nobarak nonggop yuubok nogo inom, ndi, wone nonggop koonubok omaawi lombok inom, kin paga telanogo yorage menggendak naruk konenggirak me, wone liiru mbanak yi, lungge logomenggendik, Alom yogop nduk mbanak o, yinuk, kin paga yo’niru o. Yo’nege keenok, yum it aap inendagembogut yiko menggaarak maa’- ngga anggup kunik inom, iinggen mbuti emas mendek mendaarak nogo inom, abok aret kat koba li’luk eerogo paganuk, an nabu’me piinok, wone lengganogo yorage minggim nineebe mbere tiyanak niigak, kat ninabu’me tiyanak logonet ninom wone lengganogo yorogo logowok nduk, mippagagin o,” yinuk, yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nen aap endagembogut nogo onggo yoge logonet, “Kat nen onggo wo’niriyak mbakendak ti porogo logot o. Ndi, wone alom yokkege neenok, kale’nggen nen wo’niriyak mbakendak nogo, aap alik wogo’nu o. Ndi, an nen perak, wone liiru mbanak ti, lumbunuk, Alom yogop nduk mbanak o, yinuk, yokkirigin o.

18 Nogoba kendagembogut wae. Kat kogoba endagembogut Nebukanetat nogo, at Tiyanak Lombok Menggerak Ala nen yi o ndi o alik aret unde logowak nduk, mippege nagagerik, endage nggwok lombok age, endage tiyak ari, ayuk warak me, Wi, ugwi, eeruwak nduk eeppereegerak o.
19 At endage mondok tiyanak lombok logowak nduk eeppereegerak ti paga it yi aakumi ndi aakumi inom, aakumi inanebunu lombok yi awi ndi awi menggaarak inom, yi aap ndi aap inoone alitak yogo menggaarak inom, abok aret at paga inagabiti nen inamineeri ne agan nage nagagerak o. At nen aap ambi inoorogo piyoorak mbake kenok inoorogo piige, ineenik teppiyoorak mbake kenok teppiige, inendage tiyappiyoorak mbake kenok tiyappiige, inendage tebenogo piyoorak mbake kenok, tebenogo piige, eeke nagagerak o.

20 Togop aret eeke nagagerak kwe, at iniki mondok tiyappake, anobak yugum pogom kumbunuk iniki abu alik negen wogoppatit nage, eeke paga endagembogut logonet, wone lengganogo yorage nagagim nen tebek ari, endage mondok tiyanak nogo lek age, eereegerak o.
21 At aakumi inenggela’me nen wumbogo mbareegwa, aap iniki kwak lek wam iniki kwak eerogo pege mbareegi, keledai nggwiya penaame nugwi inenggela’me nege, tapi iri’ngga mbanogo nenet nugu mengga kwak mbanogo nenet nege, konaananggen mbogut paga nen eebe miin ngguluk-nggolak eerogo pege kagak nege, eeke nagagerik, irip paga ari nage mbareegi, iniki mbake logonet, Aakumi inabu’me piinok menggam abok aret at Tiyanak Lombok Menggerak Ala alik en unde logonet, wone lengganogo yorage logorak aap mippiyoorak mbake kenok, aret mippiige menggerak abet aret kagi, yinuk, mbareegerak.

22 Kat nogoba Mbelitiyatat wae. Wone yi abok kat at aput keenu aret menggendak kwe, kiniki tebeppaka’- lek wonage agandik o.

23 Tebeppatiyak op kagak kwe, at mbogut unde menggerak enggaanom paga kat nogoba kiniki tiyappake logonet, niyo toologo nenggak abe Ala awi wurik me menggerak kugun wogo nogo, Wonok woraanip o, yoragandak wonok kiri wogo mbaka, kat inom, kawuri nagawan-nagawan inom, kakuwi abe wogo inom, luulu wogo inom, niyoowak ti paga anggur amburu toologo nonggotak o. Nonggo logonet, kat keenik logorak a, kambuurak a, yinuk, koonogo pagage, kat eerit nage logorak nogo, Op eeriyak o, Eeriyak lek o, yinuk, yokkege, eeke menggerak Ala nogo, ayuk wurogo alut eeriyak op kwe, eeka’lek logonet, kat kagugi mbuti perak paga, emas paga, tembaga paga, mbuti owak paga, eyo paga, yugum paga, ogut aago nogo nen inigen kogwe, inaruk konenggwi, yi wone ndi wone liippugwi, eekulik kagak inalut eeke menggendak o.

24 Kat togop eeke keenok, at Ala nen aap ineenggi kwak eeppunuk, liiru mbanuwak nduk nappi wagaarak o.

25 Liiru mbangge kagandak nogo yi aret. MENE MENE TEKEN UPARITIN

26 Ndi, wone yi alom nogo ti, yi aret. MENE ti, kat nogoba kendagembogut logonet wone lengganogo yorage keegak, Ala nen muk eenggi lingginogo pereegerak me, age yobok muk panggoni wagaarak wonage agaarik o.

27 TEKEN ti, aaninggin wakkanuk, Yi aaninggin ndak-ndak ilik, meek a? yinuk, yogo mengga kwak, kat nogoba eerit nage nogo wakkaanuk, abe lek meek aret eerit nage kombake agaarik o.
28 Ndi, PERET ti, kat nogoba kabu’me piinok menggenom mogonnage logonet, it Meriya mendek inom, Peretiya mendek inom, ineenggi me agaarak wonage agaarik o,” yinuk, yoreegerak.

29 Yoge mbareegi, at Mbelitiyatat nogo nen, “Ndaniyen ayum maa’ngga anggup kunik yippugwi, iinggen mbuti emas mendaarak enggaanok me yippugwi, ee’nip o,” yinuk, awuri yorage mbareegi, yippogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen, “Aakumi an nabu’me piinok wone lengganogo yorage minggim nineebe mbere tiyanak niigak, ninabu’me tiyanak logonet ninom wone lengganogo yorage logorak ti, at Ndaniyen nogo aret o,” yinuk, mippereegerak.

30-31 Ne oonikiya ti eyom aret aap Meriya mendek endage Ndariyut nogo, ndarak tahun 62 ari nagagerak kagak at Mbelitiyatat abu’me piige menggim tebenggola unggwage logonet, aakumi o Mbaben inowe endagembogut Mbelitiyatat nogo warogo pereegwaarak.

6 Mbuun ambena singa wonage me Ndaniyen mbo wuppereegwaarak wone
1-2 At Ndariyut abu’me piige menggim yi o ndi o time abok aret at abu’me logonet wone lengganogo yorogo logorak awuri ineebe seratus dua puluh leenogo mippiinok, inarum logorak inoweewi ineebe kenagan mippiyoorak inikilom mbake nagagerik, mippiyareegerak. Inoweewi inarum logorak ineebe kenagan mippiyareegerak ambi ti, at Ndaniyen aret. Aap endagembogut abu’me logonet, wone lengganogo yorogo logorak awuri nogo ti, at aap endagembogut amendek lek age, endage maluk age, eeke kero, unde logonet awone mbanggo logorak inoweewi ineebe kenagan ti, mippiyareegerak.

3 Ineebe kenagan mippiyareegerak nogo inawuri inarum logonet, at Ndaniyen yi wone ndi wone iya negen koonogo yorage paga oreewi mbere iigak, at endage tiyak ari, ndi, aap endagembogut awuri yi o ndi o wone lengganogo yorogo logowak nduk, mippiyareegerak koonggwi nogo inobam lek negen iigak kwe, at Ndaniyen obam logonet, wone koongge kage nagagerik, aap endagembogut nogo nen at abu’me piige menggim abok aret unde logowak nduk, at Ndaniyen mippuurak kooneegerak.

4 At Ndaniyen oreewi mbere inawuri inarum waka nogo inom, aap endagembogut awuri yi o ndi nappiyareegerak inom, nogo nen at Ndaniyen endage tiyak ari kenok, aap endagembogut nen yabu eeriyak yoge nogo, eeke logonet maluk ambi eekerak wonage kero, oba lenggeniyak nduk, kwaareegwaarak mendek, lek aret kogogwaarak. At aap endagembogut amendek ambi wagangge lek li’lak mban eeke, Eeriyak, yoge nogo taganogo mbo pege lek ndak-ndak aret eeke, eeke nagagerak me, at maluk eeke ambi kwaakkaga’lek aret wonogogwaarak.

5 Maluk ambi eerulik aret mbareegi, it nen yogo logonet, “Aap endagembogut nen yoge eeke paga at Ndaniyen maluk eeke alom ambi yoriyak meek kogo o. Ata, at ogoba Ala yoge eeke ti paga ambi wonage kero, kwaaruwok o.”

6 Yogo nogogwaarik, it aap ineebe mbere inawuri inarum waka nogo inom, aap endagembogut awuri yi o ndi o yorogo logorak mippiyareegerak nogo inom, ambugwi aret mbelek togon aap endagembogut Ndariyut owagam nogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Ninowe kendagembogut yi wae. Kendage mondok ki aret logowak o.

7 It kawuri mippiinet nagagindak inarum waka inom, it o nggwok pippunuk unde menggaarak inom, kabu’me logonet wone lengganogo yoraga inom, kat kinom wone koongga inom, o nggwok abok unde menggaarak inom, nit abok aret nen, Yogondak kuli nen nok, nogo 30 yit nage kagak, aap ambit ambi aap endagembogut yoga’lek at lombok agugi a, aap alik a, alut eeke logonet, yeenggwaaruwak nduk, nggino yoge kenok, keele maarogo mbuun ambena singa wonogwe me time mbo wuppuwak o, yinuk, at ninowe endagembogut nen liiru mbanogo wumbuwak nduk, yori nawi o, yinuk, kat yokkiri wogo o.

8 Togop me, ninogoba kendagembogut wae. It aap Meriya mendek inom, Peretiya mendek inom, wone eeko logorak lengganogo pugu nogo ti, lek ageelik mondok wonage menggerak nogo ndak-ndak, wone yokkogoorak yi, liiru mbanogo wumbemenggendak nogo alik age kero, kat togop aret liiru mbanogo keenggi amburu punuk, wumbege logot o.”

9 Yogo mbareegwa, at endagembogut Ndariyut nen wone yereegwaarak nogo togop aret liiru mbanogo punuk, eenggi amburu pereegerak.

10 Wone liiru mbanogo punuk, wumbereegerak nogo, at Ndaniyen aruk konembunuk, ame nage nagagerik, ame irimbaga ko ambi ogoorak me, pugagi ena Yerutalem pa’nggwe mbanak nogo, pugagi paarak me time nen o ne ambit wege paga ne kenagan kuli tamban eeke menggerak nogo ndak-ndak, time ari unggunuk, endobanggun yindumbunuk, tamban eeke, Ala wa yoge, eeke nagagerak.

11 Eeke wonage me, it aap ti nogo ambugwi aret aap Ndaniyen wonage me nogo nogogwaarik, at Ndaniyen tamban eeke, Ala yeenggwaaruwak nduk, yoge, eeke kogogwaarak.

12 Kogo nogogwaarik, aap endagembogut wonage me nanuk, wone lengganogo wumbereegerak nogo yogo logonet, “Ninogoba kendagembogut wae. Yogondak kuli nen nok, nogo 30 yit nogwe niigak, aap ambit ambi nen an nendagembogut yo’nega’lek at lombok agugi a, aap alik a, alut eeke logonet yeenggwaaruwak nduk, nggino yoge kenok, at keele maarogo mbuun ambena singa wonogwe me time mbo wuppigin o, yinuk, liiru mbangge nagandik, keenggi amburu punuk, wumbegendak nogo lek a?” Yogo mbareegwa, aap endagembogut nen onggo yorage logonet, “Wone ti, it aap Meriya mendek inom, Peretiya mendek inom, nen eeko logorak liiru mbanogo pereegwaarak lek ariyak lek mondok logorak nogo ndak-ndak, liiru mbanogo wumbigirak me, taganiyak lek o.”

13 Yorage mbareegi, it nen aap endagembogut nogo yogo logonet, “Ninogoba kendagembogut wae. It aakumi o Yekura nen kugun wogoren piya wogogwaarak ambi Ndaniyen nogo, kat ninogoba kayuk wuke, wone lengganak liiru mbanogo wumbegendak nogo eeka’lek mbo pege, eeke logonet, o ne ambit wege paga tamban ne kenagan eeke menggerak nogo ndak-ndak aret eeke kogoorak o,” yinuk, yoreegwaarak.

14 Yogwi at aap endagembogut nogo aruk konengge nagagerik, iniki abu maluk agagerak. Maluk age nagagerik, “Agap ndarikit o,” yinuk, iniki koonit nage kagak, oonegen aret lobok yi noorak eereegerak.

15 Iniki koonit nage me, it aap ti nogo, ambugwi aret aap endagembogut ka nogo nogogwaarik, yogo logonet, “It aap o Meriya mendek inom, it Peretiya mendek inom, nen aap endagembogut wone eeko logorak koonogo punuk, lengganogo yorage, liiru mbanogo wumbege, eeke kenok, alik ambi eeriyak lek ti aret eeriyak yugume, kat ninogoba kendagembogut abe’nok nduk yokkogo o.”

16 Yogo mbareegwa, at aap endagembogut nogo nen, “Ndaniyen wa nanuk, mbuun ambena singa wonogwe me mbo wuppinip o,” yoragagerak wuppugwi iigak, “Kat ko’lu-kii’me alut eekak mban eeke menggendak kogoba Ala nogo nen aret kagap ndarigin o,” yinuk, at aap endagembogut nogo nen Ndaniyen yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, mbuun ambena wuppereegwam nogome yugum tabak ambi waganogo ambe nogo nobappereegwaarak. Yugum nobappereegwaarak nogo paga aap endagembogut nen, “Wumbuurak mage,” ineenu aruwak nduk, at eenggime yirik nogo paga amburu pege, at awuri nagawan- nagawan ineenggime yirik nogo paga amburu pugwi, eereegwaarak.

18 Pogo nogogwaarik, at aap endagembogut nogo awi nggwok abe wurik me nogome nage nagagerik, oonikiya paga mbi-niyo nengge, “Niniki ale’- nggen eerogo pani wa’nip o,” yinuk, ambi yorage, eeka’lek, “Nonggop aga,” yinuk, iniki nggiluuge wonage kagak, o kilim nagabeegerak.

19 O awo kilim nagake kagak aap endagembogut nogo eenik a’nuk, mbuun ambena singa wonogwe me mbet-mbet aret nagagerak.

20 Nage nagagerik, mbuun ambe paga koorok taati panggo yi nanuk, “Nonggop aga?” yinuk, iniki piirik logonet, oone nggwok paga, “At eenik menggerak Ala ayeloman kat Ndaniyen wae. Kat ko’lu-kii’me alut eekak mban eeke menggendak kogoba Ala nen singa inambeme nen kagap ndakerak ilik?”

21 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nen aap endagembogut nogo yoge logonet, “Nogoba kendagembogut wae. Kendage mondok ki aret logowak o,” yinuk,

22 yoge nagagerik, “Nogoba Ala nen an maluk ambi eeka’lek ugun wonage neege, ndi, kat nogoba kendagembogut kenggaanom paga kunduk, an maluk eeka’lek wonage neege, eeke nagaarik, singa inambe narogo puwak nduk, malayikat nogo ambi nappi wagaarak inambe narogo piigerak me, ineyak nibinnaka’lek an ugun agarik o.”

23 Yoge mbareegi, at aap endagembogut nogo iniki ale’nggen ambik age nagagerik, at Ndaniyen nogo mbuun ambena nen nippi woraawak nduk, yoragagerak nippi wogo mbareegwa, at Ndaniyen iniki at ogoba Ala oba panggonak wonage menggerak me, at agabolo ambiriluk ambi nibinik lek aret wundi wagagerak kogogwaarak.

24 Kogo nogogwaarik, at aap endagembogut nogo nen it aap, “Ndaniyen ndogop eekerak o,” yinuk, yereegwaarak nogo, wogonabi nawak nduk, yoragagerak wogoren wogo mbareegwa, it aap ti inom, inakuwi-inapuri inom, mbuun ambena singa wonogwe me nogome mbo wuppiyareegwaarak mbuun o’luwam awo ari wangga’- lek iigak, singa nogo nen ineebe ineyak nggerembiinok inowak abok aret yigirik- noonom eerogo piyareegwaarak.

25 Piigo mbareegwa, at aap endagembogut Ndariyut nogo nen yi aakumi ndi aakumi inom, yi o ndi o aakumi inanebunu lombok inom, inoone alitak inom, it o nggween paga wonogwe abok aret liiru mbanogo nappiinet nagagerak nogo yi aret. “Napuri wa! Kit eerit nogwe paga kinale’nggen nggwok mbarit wundi wogo logomunggup o.

26-27 At Ala ti, kanggeelik mondokmondok eenik wonage, At abu’me piinok menggim lek ageelik mondok wonage, At wone lengganogo yorage menggim kuli pugu lek itok wonage, Eerak aret agaarik o. At nen wondet eerogo piige, inagap ndarogo piige, Mbogut paga inom, nggween paga inom, ineenu agak eeke, Eerubok mendek iya tit eeke, Eeke menggerak o. At Ndaniyen singa inambeme yonggoliyak nduk aago me, agap ndakerak o. Togop me, an wone lengganogo yokkirage yi, kit yi o ndi o an nabu’me pinaganuk minggim wonogwe abok aret nen at Ndaniyen ogoba Ala kinagabiti mbakwi, at mban ayuk wukwi, eeko logomunggup nduk, wone yi liiru mbanogo wumbigi o,” yinuk, liiru mbanogo wumbereegerak.

28 Ndi, at Ndariyut aap o Peretiya mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage, ti’nuk, aap Koreti inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage, eekwi iigak, at Ndaniyen inabu’me logonet, ale’- nggen paga wone lengganogo yorage nagagerak.

7 Abi paga nggwiya negen ineebe 4 iyareegerak wone
1 At Mbelitiyatat nogo tahun aa’nduk paga aakumi o Mbaben mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, at Ndaniyen nogo, nogo yege menggim nogo yege me abi kage, abinggaanggo paga yoge nogo kage, eeke nagagerik, abi kagagerak nogo liiru mbaneegerak yi aret.

2 At Ndaniyen nen liiru mbangge logonet, “An oonikiya paga nabi kagarak nogo yi o. O wiya 4 kuli mbogut oolo ya’i wake menggerak nogo agiogu nen, aru-ogwe nen warit wage logonet, niyo nggwok yenggenak laut nogo kilaarak-mogonik eerogo pege kagak,

3 yi nggwok yenggenak laut nogo inikime nen nggwiya negen ineebe 4 kuli yele-kole mban inete alitikalitak lagi wogwe iigirak o.

4 Aa’nduk lombok lagi wage kagarak nogo ti, singa enete kwak me, towe nggindooni a’naabit warak menggi kwak a’naabit warak kagarak. Kage neegak a’naabit nogo wiirogo punuk, eebe nggween me nen mippege mbaki, aakumi iniyok mbere paga mi’nogo mengga kwak, mi’ndak wonage kagak, aap iniki menggi kwak iniki warak eeppege kagarak.

5 Kage neegak, nggwiya negen alik ambi beruang nogo mendek kin age nagaarik, eenggi awiirak iyok paga mban mi’na’nuk, eebenowak kenagan ambeme eyak nggeremborogo wonage me, Enggaanggum ndonggok togon nenet nage logot o, yinuk, ambi nen at yoge kagarak.

6 Ti’nuk, peebi alik ambi mba’ngge anini ambik nogo mendek negen lagi wage kagarak. Towe a’naabit warak kwak at ambokan a’naabit 4 kuli, ndi, anobak kunduk 4 kuli mban me, at ayuk warak logonet, wone lengganogo yorage logowak nduk, eeppege kagarak.

7 Ti kage nagarik, oonikiya nabi awo kage me, nggwiya negen alik ambi lagi wage kagarak o. Nggwiya negen kagarak ti, omaawi ambik, aakumi inagabiti nen inamineeri ne agan naga nogo mendek kagarak. At eyak ti, mbuti mendek nggwok lombok me, noorak mbaketak nogo eyak ti paga yigirik-noonom eerogo nengge logonet, ando yumbunogo pege nogo, iyok aan lebenogo pit nage kagarak. Nggwiya negen yi nogo ti, aa’nduk lagi wogwe iigirak nogo kwak lek at abu alik lombok me, eyak 10 kuli anobak me wonage kagarak.

8 Eyak 10 nogo ti, nonggoti o? yinuk, awo liippit unggwage neegak, eyak 10 ti, enggela’me nen eyak mbuuluk ambi wungge logonet, eyak kenagan aa’nduk mendek nogo kinogo wumbege kagarak. Eyak mbuuluk ti, aakumi inigen negen wonage, ndi, ambe paga yi wone ndi wone ambik lombok ari logonet wogoppake, eeke kagarak o.

7:3 Wayu 13:1, 17:8 7:4-6 Wayu 13:2 7:7 Wayu 12:3, 13:1 7:8 Wayu 13:5-6 7:9 Wayu 20:4, Wayu 1:1-4



At mondok eenik menggerak nen eeke kagagerak wone
9 Kage nagarik, ambi awo kage me, Kwi’ndak wone lengganogo yorage logorak koonogo pit nanuk, At Anggok Ageelik Itok Menggerak nogo eyo ti paga kwi’nage kagarak. Ayum ti, ndugu-ndugu negen lan ari wonage, At eeruwak ti, towe yanggwi eeruwak negen wonage, Kwi’na’nuk wone lengganogo yorage menggim ti, kani wuninik negen wonage, Ndi, kwi’ndak menggerak iyok ti, kani wunuk ari negen wonage, Eerak kagarak.

10 At kwi’ndak menggim time nen niyo nage menggi kwak kani wuninogo nagabit nage, Aap ineebe ambik ineenggi lingginiyak meek lombok at ake eekwi, Aap yogolik mendek aago at owagam mi’ndak wonogwe, Ndi, it aap aakumi inowak loongga nogo kwi’na’nuk, aakumi eeko nogogwaarak mbuku paga liiru mbanak nogo ponggonogo pit nogwe, Eekwi iigirak o.

11 Iige neegak, eyak mbuuluk eyak 10 enggela’me nen wungge kagarak nogo ti, yi wone ndi wone ambik lombok ari logonet, wogoppatit nage me, nenegen wonage neegak, eebe warogo punuk, enggaawak lek eerogo kani wunuk ari me time mbo mambege kagarak o.

12 It nggwiya negen eegu nogo ti, inayuk warak logonet, wone lengganogo yorogo nogogwaarak nogo, lek eerogo piigerak kwe, it ineenik wonogwe iigak, Ne ndogop logorak op aret o, yinuk, yorage kagak eyak mbuuluk nogo kani wunuk ari me mbo mambege kagarak.

13 Oonikiya ti paga mban nabinggaanggo kage logonet, aakumi inaput ndarak negen ambi o mbogut ya’i ndugwi enggela’me wage nagaarik, at Anggok Ageelik Itok Menggerak kwi’ndak wonage me nogome wage mbaki, at enggaanom paga pi wogwe iigirak.

14 Pi wogo mbaka, at ayuk warak logonet, wone lengganogo yorage logowak nduk eerogo pege, endage tiyappege, endagembogut logonet unde logowak nduk eeppege, eeke mbaki, yi aakumi ndi aakumi inom, aakumi inanebunu lombok yi o ndi o wonogwe inom, aakumi inoone alitak inom, abok aret at abu’me tebe yinuk, alut eekwi iigirak o. At ayuk warak logonet, wone lengganogo yorage logorak ti, lek arigin lek mondok-mondok yorage, ndi, at abu’me piinok menggim ti, tebenogo pugun lek mondok omaawi wonage, eeke kagarak o.

Abinggaanggo kagagerak, “Alom ndogop o,” yinuk, yoreegerak wone
15 An Ndaniyen nen, Nabinggaanggo paga kagarak abok aret ti, nonggoti negen kagi, iya! yinuk, niniki piirik ee’nake mbaki,

16 it taati mi’ndak wonogwe me, at ambi owagam nage nagarik, nabinggaanggo paga kagarak alom yo’niruwak nduk yoge mbaki, Alom ndogop aret o, yinuk, kin paga yo’negerak nogo yi aret.
17 Nggwiya negen kole lombok ineebe 4 kuli iigendak nogo ti, o nggween paga yime aakumi inabu’me piinok logowam ineebe 4 mi’narugun nogo aret kagandak o.

18 Mi’narugun kwe, it aap at Tiyanak Lombok Menggerak apuri alik leenak mendek nen at abu’- me piige menggim wone lengganogo yorogo logowak nduk, unde eeppiyaagin me, unde logonet, mondok aret wone lengganogo yorogo logogun o. Yorogwe iigak, lek arigin lek mondokmondok aret logogin o, yinuk, yo’negerak.

7:10 Wayu 5:11, 20:1-2 7:13 Mat. 24:30, 26:64, Mrk. 13:26, 14:62, Luk. 21:27, Wayu 1:7,13, 14:14 7:14 Wayu 11:1-5 7:18 Wayu 22:5

19 Yo’nege mbaki, nggwiya ineebe kenagan nogo lek ogwe iigak, ambi abu alik, ayilik warak lombok eyak mbutimanggen kunik, iyogobit mbuti tembaga aago linik, eerak me, at noorak mbaketak nogo, eyak ti paga yigirik-noonom eerogo nengge logonet, ando yumbunogo pege nogo, iyok paga aan lebenogo pit nage kagarak nogo ti, alom liirogon yo’niruwak nduk yoge,

20 ti’nuk, anobak paga eyak 10 kuli wunabak enggela’- me nen eyak mbuuluk ambi wunggerak nogo nen eyak aa’nduk mendek kenagan nogo yabonogo wumbege, it ando tebenak iigak, at omaawi ambik enegen warak ambe paga agan nage logonet wogoppatit nage, eeke nogo-

21 kage neegak, eyak ti nogo nen it Ala apuri alik leenak nogo inom wim eeke logonet, tebenogo piige me,

22 at Anggok Ageelik Itok Menggerak nogo wage nagaarik, At Tiyanak Lombok Menggerak apuri alik leenak yi, aap abe iigak maluk eeppiige o, yinuk, inagap ndarogo piinok, it wone lengganogo yorogo logorak eyom panggoni wagaarak me, unde eeppiige kagarak nogo kunduk, alom liirogon yo’niruwak nduk yoge, eekirak o.

23 Eeke mbaki, at nen, Alom ndogop o, yinuk, an yo’nege logonet, Nggwiya negen ineebe 3 lek ogwe iigak, ambi kagandak nogo ti, o nggween paga yime aap aakumi abu’me piinok logowam ambi kin ariyak nogo aret kagandak o. At abu’me piinok logowam ti, aap aakumi inabu’me piinok menggam kwak lek abu alik lombok kin a’nuk o nggween paga yime wonogwe abok aret ambeme yonggorinabit nage logonet, iyok paga aan lebenogo pit nage logogin o.

24 Ndi, eyak 10 kuli kagandak nogo ti, aap inendagembogut ineebe 10 kuli at abu’me piige logowam enggela’me mi’na’nuk, aap aa’nduk aakumi abu’me piinok menggim nogo, tebenogo pit noorak nogo iigendak o. Tebenogo pit nogwe iinok, aap endagembogut alik ambi it aap inendagembogut a’nuk mi’naremenggaarak nogo kwak lek, at abu tiyanak alik lombok mi’nage logonet, it aap inendagembogut ineebe kenagan nogo, tebenogo piyoorak kagandak o.

25 At nen at Tiyanak Lombok Menggerak nogo meek eerogo pege, at apuri alik leenak nogo aaninggin-paaninggin eerogo piige, eeke logonet, Ndi eyom paga ndogop eeriyak, wone yugu inom, eeko logorak wone yugu inom, mbo punuk, alik koongge logowak nduk wakkage, eeremenggerak me, at Tiyanak Lombok Menggerak apuri alik leenak nogo, eenggime piyamenggerak wonogwe iigak, tahun kenagan eeppunuk, ambi oolo aret eerigin o.

26 Togop eerigin kwe, it aakumi inowak loongga nogo kwi’na’nuk, at owak loonggo logonet, at ayuk warak nen wone lengganogo yorage logowak nduk unde eeppereegerak amunggat nogo, nggoorogo waganggwi, abu’me piinok logowam nogo mondok lek aret eerogo pugwi, eerugun o.

27 Lek eerogo punuk, it aakumi inabu’me piinok logonet, it inalik iniki koombunuk wone lengganogo yoranet nugwi, inayuk warak logonet, inoone omaawi paga yoranet nugwi, inendage tiyanak logonet agan nugwi, eeko logowam o mbogut abu’me yime abok aret at Tiyanak Lombok Menggerak apuri alik leenak nogo unde eeppiyaagin o. Eeppiyamenggerak unde wonogwe iigak, at abu’me piinok logowam ti, lek arigin lek mondok aret logogin me, it unde eeppiyamenggerak nogo abok aret at abu’me tebe yinuk, ayuk wukwi, at oone ari kenok konenggwi, eeko logogun o, yinuk, yo’negerak o.

28 Nabi kagarak alom kin paga yo’- negerak nogo ti aret. Yo’nege mbaki, Wone yi, nonggoti yo’nege kagi? yinuk, an Ndaniyen nen niniki koonit nage logonet, niniki piirik lombok ee’nake, nagap nggilaame nek togon eerogo panege, eekerak kwe, aakumi ambi yoroolik nalik mban ninikime wonagarak o,” yinuk, liiru mbaneegerak ti aret.

7:21 Wayu 13:7 7:22 Wayu 20:4 7:24 Wayu 17:1-2 7:25 Wayu 12:14, 13:5-6 7:27 Wayu 20:4, Wayu 22:5

8 Abi paga ndomba kambin imbirak kagagerak wone
1 At Mbelitiyatat nogo, aakumi inowe endagembogut a’nuk tahun aa’nduk eeke paga wone lengganogo yorage kagak, an Ndaniyen nen nabi kagagirak o. Kage nagagirik, ti’nuk, tahun mbere eeppunuk, ambi eeke paga aap endagembogut Mbelitiyatat wone lengganogo yorage kagak, an Ndaniyen nabi ambi kagagirak.

2 Kage logonet, neebe o Elam aap endagembogut awi nggwok abe wurik me wonage me kota Tutan niyo Ulayi aa’nggi paga mi’ndak wonage kagagirak.

3 Mi’ndak wonage logonet, nenegen pila ari nagagirik, ndomba ngguunok ambi eyak mbere nggorek lombok me, niyo Ulayi aa’nggi paga mi’ndak wonage kagagirak. Eyak mbere nogo ambi abu nggorek kwe, peebi lombok wungge kagagirak.

4 Kage neegak, ndomba ngguunok nogo ti, ena oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe anobak yimbinogo nagabit nage, o omarip paga pa’nggwe anobak yimbinogo nagabit nage, o ame pa’nggwe anobak yimbinogo nagabit nage, eerit nage kagak, at eeke ti paga it ambi nen ko wappunuk puk ogwe, at tebenogo piigetak nogo inagap ndarogo piigwi, eeriyak meek aret kagagirak o. At omaawi lombok me, eeriyak mbaketak nogo mban eerit nage logonet, iniki tiyappatit nage kagagirak.

5 Ti eeke kagagirak nogo an niniki koonit nage me, kambin ngguunok ambi eyak ambiret abu iya lombok enegen peenok-peenok kagak oolo time wundeegerak nogo, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe nen iyok nggween paga pega’lek o nggween yi abok aret wukka wagak wage kagagirak.

6 At kambin ti, ndomba ngguunok eyak mbere niyo aa’nggi paga mi’ndak wonage kagagirak nogo wonage me wage nagagerik, at anini mondok alik negen eeke logonet, imbirak kok nggerenggolage kagagirak.

7 Anini lombok nen mbe agan ndomba ngguunok nogo imbirak nggerenggologo logonet, ndomba ngguunok eyak mbere nogo, mondok kalok togon eerogo pege mbareegi, ndomba nogo ko wappunuk logorak meek kenok, kambin nogo ti, omaawi ambik me, at eebe nggween paga mbo nggimbunuk, iyok paga aambirak-mbirak eerogo pege kagak, omaawi ambik me, aap ambi nen pelenogo nappuurak meek aret kagagirak.

8 Ti eerogo pege kage nagagirik, at kambin ngguunok ti, mondok omaawi age, at anggup abu tiya agan lagangge, eeke mbareegi, eyak mondok abe nggwok lombok nogo, kalok ari kagagirak. Eyak kalenak nogo obaane’me eyak 4 abu alik negen wungge kage nagagirik, mbogut oolo ya’i o wiya agi-ogu nen, aruogwe nen, warit wage menggerak nogo, warit wage menggim pa’nggwe eyak 4 nogo inalitik-inalitak ina koonogo punuk iigak, wundit nage kagagirak.

9 Ndi, eyak 4 nogo ambi paga eyak mbuuluk ambi wungge nagagerik, eebe nggwok arit lagangge logonet, ena o ame pa’nggwe koonogo nappege, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe koonogo nappege, Nggween Abu Abe Lombok Menggim pa’nggwe koonogo nappege, eeke kagagirak.

10 Eyak ti, mondok nggwok arit it mbogut paga ineegin warak menggam ari laganuk, it laaluguragan negen mbogut paga menggaarak ando nogo ti, nggween paga mbo wuppiya wa’nuk, iyok paga aan mbiranogo piinet nage kagagirak.

11 “It mbogut paga inomaawi ambik menggaarak Inowe Nagawan abu tiyanak nogo, an ndak-ndak aret o,” yinuk, ko’lu-kii’me at Inowe Nagawan ake warogo wogogwi nogo, “Ambinom wogoriyak lek o,” yinuk, yorage, at alut eeko menggam alik leenak nogo minogo pege, eeke kagagirak.

12 Aakumi nen, “Ala ari ambinom mugurok noorak nineebi o,” yinuk, ko’lu-kii’- me ake warogo wogogwi nogo mbo pugwi, “Ala wone ti, abe lek o,” yinuk, we eerogo mbo pugwi, eereegwaarak me, eyak nogo eerit nage abok aret abe mban age kagagirak.

13 Ti’nuk, at alik leenak ambi nogo nen wone ari mbareegi, at alik leenak ambi nen onggo yoge logonet, “Ko’lu kii’me ake warogo wogogwi nogo lek age, Ala ambinom mugurok noorak nineebi o, yinuk, inenggaawak lek eerogo pakwi, ndi, at alut eeko menggam alik leenak wonage nogo maluk eerogo pugwi, at mbogut paga menggerak awuri ineegin warak tebenogo piinok, iniyok aan lebenogo piigwi, eekwi kabinggaanggo paga kagandak nogo, eekwi iigak ne mande ari nagin mbaken o?” yinuk, nabi paga yo’nege kagagirak.

14 Nabi paga yo’nege kage mbareegi, at nen onggo an yo’nege logonet, “Ko’lukii’me kubondendok nen lingginit kiyoma ari nage ne lambunik ti, dua ribu tiga ratus arigin o. Ti age logomenggerik, at alut eeke menggim alik leenak nogo aa’nduk obeelom wonagagi kwak aret arigin o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

Abinggaanggo kagagerak, “Alom ndogop o,” yoreegerak wone

15 An Ndaniyen nogo, “Nabinggaanggo kage yi, nonggoti kagi?” yinuk, niniki liippit unggwage me, nu’lek me aakumi negen nenaame mi’nari wage kagagirak.

16 Mi’nari wagagerak wonage kagak, at ambi niyo Ulayi ene paga nen oone nggwok paga ari logonet, “Nggabiriyen wae. At aap ti, abinggaanggo kegerak nogo, alom kin paga yoru o,” yinuk, ari naruk koneneegirak o.

17 Konengge nagagirik, an taati mi’- ndak wonage me koorok neya wage mbareegi, nogut nggigik yinuk, nambuluk yipuk nggween paga ngginnagagirak. Ngginnage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen ndarak yi wae. Kabinggaanggo kagandak nogo ti, age yobok eeriyak nogo aret kagandak me, liippumunggun o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

18 At awo yo’nege kagak, nambuluk yipuk nggween paga ngginnagagirak wonage me, at nen an neebe pi’nake nagagerik, mippaneegerak.
19 Mippanege nagagerik, an yo’nege logonet, “Kabi kagandak nogo ti, age yobok eeriyak koonak nogo aret kagandak me, peebi Ala anini nen eeppiyoorak eyom paga eeriyak nogo yokkiri o.

20 Ndomba ngguunok eyak mbere kagandak nogo ti, aap Meriya inom, Peretiya inom, inoweewi inendagembogut mi’nariyak nogo aret kagandak o.

21 Kambin ngguunok eeruwak maluk negen kagandak nogo ti, aap o Yunani inowe endagembogut nogo aret me, eyak ambi kole at enegen peenok-peenok kagak oolo wunggerak kagandak nogo ti, aap Yunani mendek endagembogut aa’nduk mi’- naremenggerak nogo aret kagandak o.

22 Ndi, eyak ambi kalok ari nagaarik, obaane’me eyak 4 kuli wungge kagandak nogo ti, at abu’me piige menggim nen aakumi inabu’me piinok logowam 4 kin arigin kwe, at abu’me piige menggim omaawi nu’lek wonagagi kwak togop logogun lek o.

23 Aakumi inabu’me piigo menggam 4 nogo ti, lek eerogo puurak eyom ari wage kagak, It Ala mugurok noorak abu nineebi o, yinuk, yogwe inenggela’me aap maluk eeka inobaabut nggolo lombok mi’nogwe iinok, aap endagembogut ambi anini wulo oone amburu paga aakumi inambokan lagangga iyagalo aret mi’narigin o.

24 Mi’nage kenok, at omaawi mondok alik negen arigin kwe, at alik omaawi paga eeke logogin lek o. At ambi nen omaawi eeppemenggerak ti paga aakumi inamineeri ne agan noorak mendek eerogo piinet nage, at eeriyak mbake nogo mbeyok ari lek a’me aret arit nage, it aap inomaawi menggaarak inom, Ala apuri abu alik leenak inom, inenggaawak lek eerogo piige, eerigin o.

25 At pilit pugungga iyagalo aret me, oone amburu ndik-ndik ari paga at ari nogo mbeyok yaga’lek a’me age, An iya, mba’nuk, wogoppatit nage, “Nit nu’lek op wonogwe,” mbakwi iigak, aakumi ambik lek eerogo piinet nage, at agabiti mbaka’lek it aap inendagembogut Inowe Endagembogut nogo tebenogo puurak mbake, eerigin kwe, at perak, aakumi ineenggi mbaanggaga’lek iigak, alik nen aret warak wangge kaagin o.

26 Kabinggaanggo kage logonet, ko’lukii’me kubondendok nen lingginit kiyoma ari noorak kagandak nogo ti, abet aret eeriyak yokkege kagandak kwe, o peebi eeriyak yokkege kagandak me, wone ti, kinikime tebembunuk logomunggun o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

27 Kage nagagirik, wone yo’nereegerak ti paga an Ndaniyen neebe mondok ndeyak lombok eerogo panege mbareegi, andi negen windak wonage neegak, ne mande negen agagerak. Age mbareegi, mi’na’nuk, at aap endagembogut nen eeriyak yo’nege nogo aret eeke logonet, nabinggaanggo kagagirak yelok koolik ti, “Nonggoti kagi?” yinuk, niniki koonit tit -98unggwage nagagirak.

9 At Ndaniyen nen tamban eereegerak wone
1 Aap Akatiwerot aput Ndariyut anebunu Meriya mendek nogo, aakumi o Mbaben mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage nagagerak.

2 Endagembogut a’nuk tahun aa’nduk eeke ti paga wone lengganogo yorage kagak, an Ndaniyen nen Ala wone yugu mbanak lunit unggwage logonet, “O kota Yerutalem langgu-langgu aago aret kagak, tahun 70 aret eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen at yoge kagak yoraga Yeremiya nogo, yoreegerak liiru mbanak wonage kagagirak.

3 Kage nagagirik, mbi nengga’lek nambe mage negen logonet, nayum maluk mendek yikkolage, nenggaawak paga purok yikut eekkolage, eeppunuk, nena koonogo nogoba Ala pekkage logonet, tamban eeke, nggino yoge, eereegirak.

4 Tamban eeke logonet, nogoba Aliku Ala yoge, nomaluk pagangge, eereegirak nogo yi aret. “Nogoba wae. Kat abu tiyanak kayuk warak aret o. It aakumi iniki kunik eekkakwi, koone yugu liirogon porogo logonet eekwi, eekwi iinok, inabuwa mbake logonet, kinom wone koonogo pege nogo mbeyok ariilik a’me nggelok mban eeppiige menggendak, kat Ala aret o.

5 Nit maluk aret eekwi, koone taganogo pugwi, eekoorak o. Nit abu maluk aret eekwi, Koone ari eeriyak nineebi o, yogwe, eeko logonet, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yo’niragagindak inom, wone lengganogo yo’niragagindak inom, taganogo mbo pogoorak o.

6 It kayeloman mini kat nen yorage keegak yoraga nen kendage kumbunuk it aap ninoweewi inendagembogut inom, ninoweewi nagawan-nagawan inom, ninogobamini inom, aakumi nit ninanebunu mendek abok aret inom, yorogo nogogwaarak nogo nen inoone yo’nirogwe iinok, liirogon konembunuk eerulik, taganogo mbo pogoorak o.

7 Nogoba wae. Kat obeelom mban eeppinanege menggendak kwe, nit aap Yekura mendek inom, aakumi Yerutalem mendek inom, aakumi nit Iterali mendek nen kat koone liirogon eerulik paga yi o ndi o mbo pinaneegindak aakumi inenggela’me mak aago nda wonogwe inom, koorok wonogwe inom, nit abok aret ninenggali mbakak yogondak wonogo ogoorik o.

8 Kaliku ninogoba ALA wae. Nit kat kendage abet aret maluk eerogo pogoorak me, nit inom, ninoweewi inendagembogut inom, ninoweewi nagawannagawan inom, ninogobamini inom, ninenggali mbakak nugu ogoorik o.

9 Kat koone ari nogo, Eeriyak nineebi o, yinuk, mbo pogoorak kagak kwe, kat ninogoba Ala ninabuwa mbake logonet, ninomaluk lek eerogo pinanege menggendak o.

10 Kaliku ninogoba Ala koone konembunuk, liirogon eekwi, kat nen kayeloman mini yorage keegak yoraga nen eeko logorak wone yugu nogo nit yo’nirogo nogogwaarak kwe, ndak-ndak eerulik taganogo pugwi, eeko nogoorak o.

11 Nit Iterali mendek abok aret eeko logorak koone yugu nogo, Eeriyak nineebi o, yinuk, taganogo mbo pogoorak o. Kat kendage maluk eerogo pogo nogoorak me, Maluk eekwi iinok, pulunogo piige, maluk eekwi onggo aaninggin inoba piige, eerigin o, yinuk, kumbuk mbambunuk yoragagindak kat Ala kayeloman Muta liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak nit ninoba kwippinanggendak o.

12 Maluk eekwi iinok, ndogop eeppiyaagin o, yinuk, yereegindak nogo, a’me lik togon nit inom, ninoweewi inendagembogut inom, aaninggin mondok alik negen ninoba kwippinanggendak o. Nit o Yerutalem wonogwe me, aaninggin ninoba kwippinanggendak nogo ti, o mbogut abu’me nggween paga yime togop ambi eeppiige kogoolik nogo mendek ninoba kwippinanggendak o.

13 Muta liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak, nit aaninggin ninoba kwippinanege keegak, Aliku ninogoba Ala nen ninabuwa mba’nuk obeelom eeppinanuwak o, yinuk, nit maluk eekwi ti, mbo punuk, yungguk togon wogo logonet, wone abe wone yo’nirage nogo liippuurak op kwe, nit liippega’lek aret ogoorik o.

14 Togop aret me, Kaliku ninogoba Ala eerit nage nogo, a’me nggelok mban eeppiige menggendak me, aaninggin ninoba kwippinaniyak koonak wonage nogo ti, ninoba kwippinanegendak kwe, kat yo’nirage nogo ninaruk liirogon konembunuk eeka’lek aret ogoorik o.

15 Togop me, ninogoba Ala wae. O Metit nen keenggi omaawi paga kapuri nit wo’niren wundi wagagindak o. Ndi, ti eereegindak paga kendage wigak yereegerak me, yogondak awo wigannarit nage kagak kwe, nit maluk eerit wundi wogwe, koone yugu taganogo mbo pugwi, eereegurak o.

16 Ninogoba wae. Nit maluk eekwi paga inom, ninombomini maluk eeko nogogwaarak paga inom, it aakumi ninaagan-ninambokan wonogwe abok aret nen o Yerutalem endage maluk eerogo pugwi, ndi, nit kat apuri meek eerogo pinanugwi, eekwi me, kat obeelom eeppiinet nage menggendak nogo ndak-ndak kagota kabuut alik leenak menggerak o Yerutalem nogo kiniki aagi eeppege, kanini oba kwippege, eeke nogo mbo punuk, kena koonogo pe’niige logot o.
17 Togop me, ninogoba Ala wae. An kayeloman yi, tamban eeke logonet, wone yokkege, eeriyak nggino yokkege, eeke yi, karuk konengge logot o. Kat nogoba kendage maluk agaarak obeelom aruwak nduk, kalut eeko menggam maluk eerogo pereegwaarak nogo ti, Obeelom eerogo pikit o, yinuk, mbake logot o.

18 Ninogoba Ala wae. It yo’nugwi ti, konenikit o, yinuk, karuk konengge, ndi, kat kendage kumbunuk kota endage yogo menggam maluk agaarak yi, Pekka o, yinuk, kenegen pekkage, eeru o. Nit nggino yokkugwi yi nogo ti, nit aap abe me nduk yokkugwi lek o. Ata, kat ninabuwa lombok mbake logonet eeppinanit wundi wage menggendak me nduk, yokkogo o.

19 Ninogoba o. Karuk konenu o! Ninogoba o. Ninomaluk lek eerogo pinanu o! Ninogoba o. Liippinaninuk, mbet-mbet yeenggwaanirage logot o. Ninogoba Ala wae. Kat kendage kumbunuk, kagota endage yogwe, kapuri inendage yogwe, eekwi me, kat kendage ti, maluk age kero, puk ariyak lek mbet-mbet yeenggwaanirage logot o,” yinuk, tamban eereegirak.

Nggabiriyen nen peebi eeriyak wone yori wagagerak wone
20 An tamban eeke logonet, Ala yoge, nomaluk pagangge, it an mendek aakumi Iterali maluk eeko nogogwaarak nogo paganogo yoge, eeke nagagirik, at abuut abu alik leenak menggim obeelom eeruwak nduk, Aliku ninogoba Ala nggino yoreegirak o.

21 Awo yoge neegak, an aa’nduk nabi kage logonet, aap negen neya wage kagagirak Nggabiriyen nogo, it aap kiyoma Ala ake warogo wogogo menggam eyom paga wiganinuk mbe agan neya wage kagagirak.

22 Wage nagagerik, an liirogon yo’- nege logonet, “Ndaniyen wae. An wagarak nogo ti, peebi eeriyak wone kagandak nogo yelok kage, alom keenu age, ee’nok nduk, keya wagi o.

23 At Ala iniki kunik lombok eekkake me, kat awo tamban eeke keegak, onggo yokkegerak an yokkiri wage yi, liippege, kabinggaanggo kagandak alom nogo keenu age, ee’nok nduk, yokkiri o.

24 It aakumi kat mendek inom, kat kagota alik leenak nogo paga menggaarak inom, Ala wone yugu taganogo pit nogwe ti, Nineebi o, yuwak nduk eeppiige, Nit maluk eekwi nogo nineebi o, yinuk, mbo puwak nduk eeppiige, maluk eeko nogogwaarak nogo, aaninggin kaawak nduk, eeppiige, eekaatak onggo mondok a’me nggelok eeppiigak yuwak nduk mippiya wage, kabinggaanggo kagandak alom inom, Ala nen yorage kagak yoraga nen yorogo nogogwaarak inom, nogo ndak-ndak eeke, at abu alik leenak menggerak nogo amburu eerogo mippege, eeriyak eyom koonak nogo ti, tujuh puluh kali tujuh aret.

25 Wone yokkege yi, kinikime mondok liippege, liirogon wagangge, eeke logot o. O Yerutalem obaane’me mondok wuriyak o, yinuk, wone lengganogo wumbemenggerak kuli nen nok, at Ala nen leenogo punuk amburu eeppereegerak aap endagembogut nogo woroorak eyom kuli ti, tujuh kali tujuh inom, enam puluh dua kali tujuh inom, eerigin o. Ti eerit nage kagak, o Yerutalem maluk aago wonage nogo obaane’me wuko logonet, tu koonogo yarit nogwe, yugum pak yengget-wangget wurogo pit nogwe, eerugun kwe, aaninggin inoba piigwi iigak eeko logogun o.

26 Ndi, enam puluh dua kali tujuh ti, abu aret eeke kenok, at leenogo punuk amburu eeppereegerak woramenggerak nogo maluk ambi eerulik kagak warogo pugun o. Ndi, aap endagembogut ambi woramenggerak ti, awuri wogo logonet, o kota inom, Ala alut eeko menggam inom, pup eerogo pugun o. O kota alik leenak age yobok eeppuurak nogo ti, yi wu’nuk wage logonet, yi mendek ndi mendek yigirik- noonom eerogo pit nage menggi kwak togop aret eerugun o. Wim eerit nogwe, yi mendek ndi mendek maluk eerogo pit noorak koonak nogo, eerogo pit nogwe, eekwi iigak, o irip yubuni nagin o.

27 At aap endagembogut nogo nen satu kali tujuh eeke kagak aakumi inom wone abuk nggaruk togon koonogo pemenggerak kwe, satu kali tujuh oolo eeke paga, Ala ake warogo wogogwi inom, ake pugwi inom, ti pogo logorak lek o, yinuk, yoraagin o. Ndi, at nogo nen ogut aago aakumi inagabiti nen inamineeri ne agan naga mendek ambi Ala awi wurik me time mippemenggerak wonage kagak age wobok at oba kwippuurak koonak nogo aret at oba kwi’narigin o,” yinuk, an yo’nereegerak.

10 Ndaniyen niyo Tigirit aa’nggi paga abinggaanggo kagagerak wone
1 At aap Koreti aakumi Peritiya mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak tahun mbere eeppunuk, ambi eeke ti paga, at Ndaniyen, endage ambi Mbelatatat toonak nogo, at Ala eeriyak ambi abinggaanggo paga yoreegerak. Wone ti abet aret yoreegerak kwe, aaninggin lombok kenok, at Ndaniyen nen, “Nonggop kagi?” yinuk, iniki koonit nage me, “Alom ti nduk, kagandak o,” yinuk, abinggaanggo paga yoreegerak nogo yi aret.

2 Nabi kage nagagirik, ne ti eyom paga an Ndaniyen nayum maluk mendek yippunuk, niniki puru aago kagak tamban kenagan eereegirak.

3 Ti eeke logonet, mbi ombat obeelom larak ambi nengge, wam enggaanggum larak inom, anggur amburu inom, nambeme iluk ambi manake, nggiraanak nagabolo paga ambit iluk ambi eeke, eeka’lek tit wonage neegak, tamban kenagan eereegirak o.
4 Eeke nagagirik, tut aa’nduk penenak tanggal 24 tahun ti paga an niyo nggwok Tigirit aa’nggi paga mi’ndak wonage logonet,

5 nuut pila ari nagagirik, aap ambi ayum abu yawenak lombok yirik agabee’le mbuti emas at mendek paga mban eerak nggeronggero aago wonage kagagirak.

6 At eebe ti, yugum mee’nggen abinak pindan- pindan eeke menggi kwak eeke, enete ti, o yabok eeke kwak eeke, enegen ti, ndi wuninik kwak eeke, eenggi-iyok ti, mbuti tembaga maakwi iinok abigan pinda ari menggi kwak eeke, ndi, oone ari ti, aakumi ambik aago inoone yogo mengga kwak ari, eeke kagagirak.

7 Nabinggaanggo kagagirak nogo ti, an Ndaniyen nalik aret kagagirak. It aap an ninom taati wonogwe nogo koolik kwe, nalik mban kage neegak, it apit aret inaganak nggwok lombok nuk iranet noorak mban inoba kwi’nage mbareegi, kumaa’narit nogogwaarak.

8 Kumaa’narit nogo mbareegwa, nalik taati logonet, nabinggaanggo abu iya lombok kage me, nogut nggigik ari logonet, nomaawi lek eerogo panege, nagap nggilaame nek togon eerogo panege, eeke kagak, neebe abu ndeyak lombok eerogo paneegerak o.

9 Abu ndeyak eerogo paneegerak taati wonage me, at oone ari naruk koneneegirak. At oone ari ti, liirogon naruk konengge me, nambuluk yipuk nenete wanduk nggween paga ngginnagagirak.

10 Ngginnagagirak wonage me, at ambi nen eenggi pi’nake nagagerik, neenggi-niyok nggween paga yarogo paninuk,

11 an yo’nege logonet, “Ndaniyen wae. At Ala nen iniki kunik lombok eekkake menggerak me, wone an yokkege yi, liippege logot o. Wone yi, yokkirikit nduk nappani wagaarak keya wagarak me, aret mi’naru o.” Yo’nege mbareegi, naganak wake kagak mi’nagagirak.

12 Mi’nage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Ndaniyen wae. Kagabiti mbake ti mage o. Kat ne aa’nduk lombok, Nabi kagarak nogo alom neenu arikit lak, ao, yinuk, kiniki koombunuk kogoba Ala enggaanom paga kiniki tebeppatinuk tamban eekendak nogo, at muk aruk konenggerak me, tamban eekendak onggo lik togon aret yokkiriyak nduk keya wagarak kwe,
13 aakumi Peritiya mendek inarum waka at nagawan nogo nen, Noorak lek o, yinuk, naru non mbanogo panege kagak, nogo 21 yit wagarak o. It aakumi Peritiya mendek inarum waka at nagawan ti’nen yilunogo panegerak wonage me, it abok inarum waka inowe tiyanak Mikayen nogo neya wage nagaarik, yeenggwa nege mbaki, wagi o.

14 Ndi, kabinggaanggo kagandak nogo ti, o age yobok ti eyom paga ariyak kagandak me, o peebi it aakumi kat mendek eeppiyoorak mbininogo yokkirikit nduk, keya wagi o.”

15 Wone ti yo’nege kagak, nena nggween paga wandunik noonenambe yuurak meek puk aret wonagagirak.
16 Puk mban wonage neegak, at aakumi inete kwak ambi nen eenggi nderogon nambe pigaganeegerak paga nambe paa’nage mbareegi, noone yuurak eeke logonet, at nowagam mi’ndak wonage nogo yoge, “Nogoba o. An nabinggaanggo kagarak ti paga nen neebe andi-pandi negen eerogo panege, nomaawi kunduk lek eerogo panege, eekerak o.
17 Nomaawi lek eerogo panege logonet, neebe ndeyak lombok eerogo panegerak me, nogoba an kayeloman yi, nimbirak wone nonggop togon yuurak. Meek aret o.”

18 Yoge mbareegi, at aakumi inete kwak nogo nen an ambinom neebe pi’nake nagagerik, nomaawi eerogo paneegerak.

19 Nomaawi eerogo paninuk yo’nege logonet, “At Ala iniki kunik eekkake menggerak yi wae. Kagabiti mbarugun o. Kiniki ugun kale’nggen paga wonage, kiniki mondok nu’lek eeppunuk komaawi eekkolage, eeke logot o,” yinuk, awo yo’nege kagak, nomaawi aret age mbareegi, at yoge logonet, “Nogoba o. Nomaawi eerogo panegendak me, wone ti, yo’niru o,” yinuk, yoreegirak.

20 Yoge mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Nonggop nduk an keya wagarak nogo yelok kagan ilik? An logonuk lek niyokan aakumi Peritiya inarum waka nagawan nogo, nimbirak wim eeri nage yi aret me, nage neenok, at aakumi Yunani inarum waka nagawan nogo woraagin me,

21 an naga’lek logonet, abe wone mbuku paga liiru mbanak nogo aa’nduk yokkiri o. It aakumi inarum waka nagawan mbere ti, eeriyak koonggwi nogo tebenogo piiga an yeenggwa niri wogwe lek, it kat mendek inarum waka nagawan Mikayen nen mban yeenggwa niri wage menggerak me,

11 1 aap Meriya mendek Ndariyut nogo endagembogut a’nuk tahun aa’nduk eereegerak paga wone lengganogo yorage logonet, eeriyak mbaketak nogo, at Mikayen nen tebenogo pege kagak, an nen at Mikayen yeenggwaage, nimbirak tabonak nege, eeriyak koombunuk, eeke minggirak me nduk yagi o,” yinuk, yegerak o.

Aap inendagembogut o omarip paga pa’nggwe inom, o ame pa’nggwe inom, eeriyak wone
2 “Togop me, wone an nen yokkege yi, abet aret mbake logot o. O Peritiya yime aap inoweewi inendagembogut ineebe kenagan ambi mi’nagak eekwi iinok, inambokan at ambi mi’naremenggerak nogo, it ineebe kenagan ineenggi warak lek negen iigak, at ambi yi nogo ti, eenggi abu warak lombok logonet mi’naremenggerak ti paga omaawi ambik age logomenggerik, aap aakumi Yunani mendek abu’me piige logowam tebenogo piyaawak nduk, it aakumi inabu’- me piinok logowam abok aret inikime manabit nage logogin o.

3 Ti eeke kenok, aap inowe endagembogut abu iya ambi mi’na’nuk, omaawi lombok arit unggwage logonet, at iniki mbake nogo mban wone lengganogo yorage logogin o.

4 Togop aret eerit-eerit irip paga at abu’me piinok logowam ti, mbogut oolo ya’i o wiya agi-ogu, aru-ogwe, warit wage menggim pa’nggwe o nenaarak time mogonik-mogonak arit namenggerak me, at paga wiganak nen o 4 mogonnarigin time wone lengganogo yorogwe, aa’nduk at abu’me piinok logowam omaawi logomenggi kwak wonogwe, eeko logogun lek o. Ata, at abu’me piinok logowam ti, abu lek age kagak, aap alik unde eeppiyaagin o.

5 Aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut nogo, omaawi tiyak yigin kwe, at awuri ineegin warak inowe ambi nen perak, mi’nage logonet, omaawi mondok tiyak yigin me, wone lengganogo yorage kagak omaawi lombok tiyak ari logogin o.

6 Ti’nuk, tahun mande negen eeppunuk, imbirak lambumbunuk, it inabu’me piinok logowam omaawi logowak nduk, aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut apuluk kwe tawe nogo, aap o omarip paga pa’nggwe inowe endagembogut nogo, kolaawak nduk, wogoramenggerak kolamenggerak kwe, at o ame pa’nggwe abu’me piinok logowam nogo omaawi wonage, ndi, at apuluk wogoramenggerak aap nogo abu’me piinok logowam inom, at paga wiganak inabu’me piinok logowam inom, omaawi wonage, eeke logogin lek o. At abu’me piinok logowam lek ariyak eyom paga at kwe nogo inom, at ake eerit nega inom, ogoba inom, at eebe wonok aap endagembogut o omarip paga pa’nggwe wonage wogori namenggaarak nogo inom, abok aret inoorogo piyaagin o.

7 Ti’nuk, at kwe nogo paga wiganak ambi nen agalo kwe ti, waremenggaarak obaane’me mi’nage logomenggerik, at o omarip paga pa’nggwe endagembogut awuri ineegin warak inom wim perenggolage logonet, at logowam yugum pak wuremenggerak nogo langgunogo pegak unggwi nanuk, tebenogo piyaagin o.

8 Tebenogo piinok, it inagugiwak inom, inagugi ogut mbuti owak paga aago inom, inamindik-inamendek mbuti perak paga, emas paga, ogobakkigirik onggo iya mendek inom, kugun wonok o Metit pi nagin o. Pi namenggerak at o omarip paga pa’nggwe endagembogut nogo, ambi mbaanggaga’lek ame ugun wonage kagak, tahun mande negen eerigin o.

9 Ti’nuk, tahun mande negen eeppunuk, at aap o omarip paga pa’nggwe inowe endagembogut nogo nen at aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut abu’me piinok logowam nogome kwi’nari unggwage logomenggerik, ti’nuk, iyokan ame aret woraagin o.

10 Ti’nuk, at aap endagembogut ti, apuri nen at aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut nogo, inom wim eeruwak nduk, aap ineegin warak ineebe mondok iya lombok kuwak eerogo piinok, niyo wu’nuk wage kenok, ko wariyak meek menggi kwak, at awuri mi’na’nuk, inom wim eerit aap o ame pa’nggwe endagembogut logowam yugum pak wuremenggerak kagak oba kwi’nari ungguurak nduk eekwi iigak,

11 at aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut nogo nen anini mi’nage logonet, at aap o omarip paga pa’nggwe inowe endagembogut awuri ineegin warak ineebe ambik aago oba kwi’nari ungguurak eekwi nogo, inoba kwi’nari wungge logonet, abeelik-abeelek eerogo piyaagin o.

12 It aap o omarip paga pa’nggwe endagembogut awuri ineegin warak ineebe ambik aago nogo, at aap endagembogut o ame pa’nggwe wonage nogo nen keele maageren namenggerak paga iniki tiyappake logonet, ineebe ambik aago inoorogo piyaagin kwe, at abu’me piinok logowam omaawi logogin lek o.

13 Tahun mande negen eeppunuk, at aap o omarip paga pa’nggwe inowe endagembogut nogo nen awuri ineegin warak aa’nduk nogo, ineebe mbuuluk negen aago kwe, peebi mondok ambik aago ineegin- inomaale mondok li’luk ee’nuk, at aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut nogo tebenogo puwok nduk, nagun o.

14 Ti eeriyak eyom paga it aakumi apit aret nen, Aap yi, ninarum logorak nineebi o, yinuk, at aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut nogo tebenogo puwok nduk, eerugun o. Ndi, kabinggaanggo yokkege kagandak nogo ndak-ndak, it aakumi kat mendek lombok inenggela’me nen aap iniki worokot inanini mi’nogo logonet, Aap yi, oone konenggo logorak nineebi o, yinuk, tebenogo puwok nduk eeremenggaarak kwe, meek aret kaagun o.
15 Togop aret eekwi iigak, at aap o omarip paga pa’nggwe inowe endagembogut nogo nage logomenggerik, at o ame pa’nggwe inowe endagembogut agota yugum pak wuremenggerak nogo oonda mbani ungguwok nduk, nda’nggi pugwi, nggween pit laganggwi, eeppunuk, oba kwi’nari unggwogwe iigak, at o ame pa’nggwe inowe endagembogut awuri ineegin warak nogo, ko wappunuk puk ogwe, awuri wim eeka wakaa’ngget lombok nogo kunduk, inom wim eeriyak meek aret eeginake, eerigin o.

16 At o tebenggola unggwi namenggerak nogo nen at iniki mbake nogo mban eerit unggwage kagak, it aakumi ambi nen at mbaanggaagun lek aret o. Nggween Abu Abe Lombok Menggim abok yi ti, an unde o, yinuk, kwi’nari unggwage logomenggerik, unde logorak a, lek eerogo puurak a, ti, at mban koongge logogin o.

17 At o omarip paga pa’- nggwe endagembogut ti nen, Nawuri ineegin warak nabu’me piinok minggim inomaawi ambik wonogwe abok aret ninom aap o ame pa’nggwe endagembogut abu’me piinok menggim tebenggola nawok o, yinuk, awuri kuwak eeppiinok unggwi nogo logomenggaarik, aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut nogo inom lambumbunuk, at abu’me piinok logowam tebenggolaakit nduk, apuluk kwe tawe nogo wogoremenggerak kwe, at koombunuk eeremenggerak ti, abe age, a’me nggelok ari, eerigin lek aret o.

18 Ti’nuk, ena lagak ari logonet, it aakumi inawi niyo aa’nggi paga logowam nogome apit aret tebenogo piinet nage me, aap ineegin warak inowe ambi nen mi’na’nuk, at ogoba iniki worokot logonet, eeppiinet nage me, aput ti nen iniki worokot logonet, ogoba maluk aret oba kwippigin o.

19 Ti’nuk, at aap nogo ena lagak ari logonet, at anggween unde logowam eegu kota-kota yugum pak wuremenggaarak at ineebi mbakwi nogo, Tebenogo piya naakit, yinuk, eerit wage me, at aret tebenogo pugwi iinok, at endage ambi yogo logogun lek o.

20 Aap endagembogut aa’nduk abu abe mban wonage kenok, Wi! ugo nogogwa kwak, an togop aret, Wi! nugo logowak o, yinuk, at obaane’me mi’naremenggerak nogo nen inarum logorak onggo aakumi inawu kuwak eeruwak nduk, awuri nappiigak eeremenggerak kwe, tahun mande negen eeppunuk, at enggaawak lek eerogo pugun o. Enggaawak lek eerogo pugun kwe, noone-koone paga, wim eekwi paga, eeppugun lek o.

Aap endagembogut obaabut maluk lombok mi’narigin wone

21 At aap endagembogut enggaawak lek eerogo pugun nogo, obaane’me aap alik ambi ogobamini inendagembogut paga wiganak lek aap ugun obaabut abu maluk aakumi nen, “Ndi mippuurak,” mbaka’lek ugun wonogwe iigak, alik en mi’nage logomenggerik, oone yimbu-lambu agan nage logonet, o time tebenggolaagin o.

22 It aap ineegin warak ambik aago nen, At inom wakkaawi, nduk eeremenggaarak kwe, it abok aret tebenogo piige, wone Ala inom koonogo pereegwaarak inowe nogo kunduk tebenogo pege, eerigin o.

23 At nen eeriyak wone yi aakumi ndi aakumi inom koonogo pege logomenggerik, at awuri ineebe mbuuluk tit iigak kwe, oone amburu yina ndikndik agan nage paga at omaawi aret tiyak yigin o.

24 At unde logowam yi o ndi o nggween mondok mili lubu aago nogome aakumi iniki ale’nggen paga ugun wonogwe iigak, at tebenggola unggwage, at ombomini inom, ogobamini inom, eeriyak mbakaatak meek kogo nogogwaarak nogo, at aret eerit nage logonet, kugun wogo inom, o tebenggolage logonet ineenggime ndinik inom, aakumi inamindik-inamendek inom, at awuri inom nugwi nogo tumburogo wogoranet nage, o eegu yugum pak wuremenggaarak wonogwe nogo, Inom tebenit naakit o, yinuk, koonogo punuk tebenit nage, eeremenggerak kwe, eerit namenggerak nogo we luulu aret eerit nagin o.

25 At nen aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut tebenogo pikit nduk, awuri ineegin warak ineebe ambik inomaawi pekkagak lombok iniki oonuk eerogo piinok, wogoren nage kenok, at aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut nogo kunduk, awuri wim eeka ineebe ambik aago wakaa’ngget lombok me, inom perenggolamenggaarak kwe, awuri lombok nen, At ti, nineebi o, yinuk, at tebenogo puurak koonogo pemenggaarak nogo paga omaawi lek aremenggerak me, ko wappunuk puk ariyak meek aret arigin o.

26 At aap endagembogut ti, inom inambi nonggo logomenggaarak nogo nen aret at eebe lek eerogo puurak eekwi paga omaawi lek aremenggerak me, at awuri ineegin warak nogo kunduk kaliirubu pup eerogo inoorogo piinet nagin o.

27 It aap inendagembogut ineebe mbere nen, At yi, maluk eeppikit, ndi, at ambi nen, At yi, maluk eeppikit, yinuk, imbirak iniki togop koonggwi nogo, eyo ndoonak ambit paga kwi’na’nuk, eeriyak imbirak inoone pilit-pilit yogo logonet, age yobok eeriyak koonak ti, awo yubuni nage me, it eeriyak koonogo pemenggaarak nogo aanom warogo aret koonugun o.
28 Ti’nuk, at aap o omarip paga pa’nggwe endagembogut nogo nen yi mendek ndi mendek ambik wonok ame woraagin me, wage logonet, it aakumi Ala inom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak alik leenak eerit nugwi nogo ti, Maluk eerogo piyaakit o, yinuk, abu koonogo pemenggerak me, maluk eerogo piinok, ame aret woraagin o.

29 Ti’nuk, Ndi eyom paga ndogop eerigin o, yinuk, koonak nogo, ari wage kenok, at nen o ame pa’nggwe ambinom tebenogo pi naakit nduk eeremenggerak kwe, at aa’nduk unggwi nage logonet, eeremenggerak nogo ndak-ndak eerigin lek o.

30 Ata, at inom wim eeriyak yi yiiro ndi yiiro o Kitim nen ambik aret wogo mbaremengga, agabiti nen omanggen tayok yinuk, at ame iyokan aret woraagin o. Ndi, wage logonet, aakumi Ala inom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak alik leenak eerit nugwi nogo, at eebi lombok inombake me, anini mi’nage logonet, maluk eerogo piinok ame woraagin o. Ame woraanuk, ti’nuk, iyokan nage logomenggerik, it aakumi Ala inom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak alik leenak eerit nugwi nogo, eeka’lek mbo pugwi iinok, at nen liippiinok, obeelom eerogo piyaagin o.

31 It ti obeelom eeppiige logonet kwe, at awuri ineegin warak pilak yinuk, Ala awi wurik yugum pak wurik wonage nogo, abeelik-abeelek eerogo pugwi, ko’lu-kii’me Ala ake warogo wogogwi nogo, Wogoriyak mage o, yinuk, yorogwe, ndi, Ala awi wurik me maluk eerogo puurak mendek ogole warak lombok ambi mippugwi, eerugun o.

32 It aakumi Ala inom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak eeka’lek mbo pugwi nogo, Op eekoorak, mba’nuk, at oone konenggo logowak nduk, oone amburu paga yoranet nagin kwe, it aakumi Ala ari kenok eeka nogo nen perak, At aap ti agan nege oone abu nineebi o, yinuk, eeka’lek mbo pogo logogun o.
33 It aakumi inenggela’me aap iniki warak nogo ti nen eeko logorak wone nogo, liippuwak nduk, mamuniragak eeko logogun kwe, ne mande negen age kagak, it aap mamuniraga ti, wooluwak paga inookwi, ineebe kani paarogo piigwi, keele maarinakwi, ndi, inamendek kugun waganggwi, eeko logogun o.

34 Ti eeginakwi iigak, it mbuuluk mban yeenggwaarogo logogun kwe, it aakumi apit aret, Nano paga nukkolaawi? yinuk, inom arugun o.

35 O age yobok eeriyak ne koonogo pereegerak aret woraagin me, awo ari waga’lek kagak, it aakumi iniki warak nen mamuniraga eegu inoorogo piyamenggaarak nogo ti, iniki kole aruwak nduk inabut mbanggwi, iniki abe koonak wonogwe iyaawak nduk eeppiigwi, iniki kikak naka’lek iyaawak nduk eeppiigwi, eekwi iigak, o age yobok panggoni woraagin o.

36 At aap endagembogut ti nen eeriyak iniki mbake nogo mban eerit nage logonet, iniki wogoppake, Kugi abok tebenak iigak, an abu iya, mban mbake, it aakumi nen alut eeko menggaarak abok aret inogoba Ala meek mbake logonet, oone ari kogolik mendek ari, eerigin o. At Ala eeriyak koonogo pereegerak nogo a’me nggelok yi nagin me, Ala anini eeppiinet nage logorak eyom awo age yubuni naga’lek kagak, aap ti, oone ugun-ugun agan nage logowak nduk teppigin o.

37 At aap endagembogut ti, Nalik mban iya, mbake logogin me, at ogobamini inagugi inayuk wuke, it kumi inagugi alut eeko logomenggaarak nogo kunduk ayuk wuke, yi kugi ndi kugi abok aret inayuk wuke, eerigin lek aret o.

38 At aap ti, ogobamini kugi ineenggo’lek alut eeko logolik yugum pak wurik arum waka nogo mendek at ayuk wuke logonet, ake mbuti emas inom, mbuti perak inom, yugum onggo nggwok abinak mendek inom, yi mendek ndi mendek abe mendek inom, wogoge logogin o.

39 It aakumi inambik inagugi ayuk wuke logonet, yugum pak wurik mondok omaawi lombok kagak yigirogo pege, Nowe endagembogut kat aret o, yinuk, abu’me tebe yi unggwogwe iinok tiyappiige, it yi aakumi ndi aakumi inarum logowak nduk mippiige, ndi, at abu’me unggwi wogwe onggo nggween mbanogo wogorage, eeke logogin o.

40 Age yobok panggoni wage ti eyom paga at aap o ame pa’nggwe inowe endagembogut nogo nen at o omarip paga pa’nggwe inowe endagembogut ti, imbirak wim eerikit nduk wage me, at aap o omarip paga pa’nggwe inowe endagembogut nogo awuri ineebe ambik aago inom pilak yinuk, niyo wu’nuk wage menggi kwak, kuda wim eeka paga, nggweendo wim eeka paga, yi yiiro ndi yiiro ambik paga, kwi’na’nuk wundi nogo logonet, yi o ndi o abok aret tebenit nogo logogun o.

41 O Nggween Abu Abe Lombok Menggim kunduk tebenit unggwage, aakumi ineebe ambik aret inoorogo piinet nage, eeremenggerak kwe, o Erom inom, Mowap inom, it aakumi Amon mendek inoweewi inom, nogo perak, at eenggime arugun lek aret o.

42 At nen yi o ndi o abok aret tebenggo’net nage logonet, o Metit kunduk tebenggolaagin mban o.

43 O Metit tebenggolage logonet, mbuti emas wonage inom, mbuti perak wonage inom, yi mendek ndi mendek onggo iya iniki kundugu logomenggaarak abok aret at mban tebenggolage, it aakumi Libiya mendek inom, it Kuti mendek inom, at ka wogwe iinok, inom a’nuk eerit nage, eeke logogin o.

44 Ti eerit nage kagak, o oonegen lagi wage menggim pa’- nggwe nen, o omarip paga pa’nggwe nen, wone yi’namenggaarak abok aret aruk konengge logomenggerik, anini mondok alik negen mi’nage logonet, aakumi ineebe ambik aret inoorit wage logonet, inenggaawak lek eerogo piyaakit nduk, o time woraagin o.

45 Woraanuk, niyo nggwok yenggenak laut nogo peenok wonage, ndi, puut abe alik leenak nogo peenok wonage, eerak kagak, oolo time at endagembogut me, awooliya mondok iya lombok wurigin kwe, at lek ariyak eyom panggoni wage kenok, aakumi ambi nen at yeenggwaaga’- lek iigak, enggaawak lek arigin o,” yinuk, yegerak o.

12 O age yobok paga eeriyak wone

1 Ari nagagerik, at aakumi inete kwak nogo nen ambinom ari logonet, “Ne ti eyom paga it aakumi kat mendek inarum waka endage abu tiyanak nagawan Mikayen nogo mi’narigin o. Mi’nage kenok, aakumi aaninggin-paaninggin mondok alik negen inoba kwi’narigin o. Aaninggin- paaninggin inoba kwi’narigin nogo ti, yi aakumi ndi aakumi wiganit wundi wogo logonet, inanebunu awo kin aga’lek kuli nen nok, at mi’naremenggerak kuli, aaninggin togop inoba kwi’nageelik kwe, ti eyom paga aret kwi’narigin o. Togop kwe, ne ti eyom paga it aakumi kat mendek Ala ambuku paga inendage liiru mbanak wonage kenok inagap ndarigin o.
2 It aakumi apit aago kambemenggaarak nggween me nogo yugwi nogo, ineenik a’nuk mi’narugun o. It ando mondok-mondok ineenik logowak nduk mi’nogwe, ndi, ando perak, inenggali mbakak mondok-mondok yagan wako logowak nduk mi’nogwe, eerugun o.

3 It aap iniki warak logonet eerit nugwi nogo ti, o mbogut paga eya lombok aago wonage kogo monggo kwak mondok-mondok wonogwe, ndi, it aap aakumi apit aret obeelom mban eeko logowak nduk, wone liirogon mamuninako logomenggaarak nogo ti, laaluguragan pindanpindan ari menggi kwak, it mondokmondok togop aret wonogwe, eeko logogun o.

4 Togop aret eeko logogun kwe, kat Ndaniyen perak, wone an yokkigirak mbuku pirik-perek aago paga liiru mbanemenggendak abok aret ti, lambunogo amburu nabenogo punuk, aakumi yoraga’lek keegak, o age yobok kuli aret ari woraagin o. Wone ti, kiraarak kagak, it aakumi apit aret, Yi age yi, nineenu aruwok lak, yinuk, yi awi ndi awi kwaarit namenggaarak kagak kwe, kiraarak mban logowak o,” yinuk, yo’nereegerak.

5 Ti yo’nege kage nagagirik, an Ndaniyen nen nenegen pe’na’nuk, aap ineebe mbere at ambi niyo yibagan pa’nggwe mi’ndak wonage, ndi, at ore ambi niyo enebagan pa’nggwe mi’ndak wonage, eekwi iyareegirak. 6 Iige me, at ambi mi’ndak wonage nogo nen at alik ambi ayum yawenak yirik niyo eneerime pa’nggwe wonage nogo, yoge logonet, “Iya tit ariyak yi nogo, a’me ari waga’lek kagak, ne mande ari nagin o?”

7 Yoge mbaki, at ayum yawenak yirik niyo eneerime pa’nggwe mi’ndak wonage nogo, eenggi peenok-peenok imbirak mbogut paga nippunuk, at mondok-mondok eenik menggerak endage kumbunuk, kumbuk mbangge logonet, “Ti eerigin nogo ti, ne ambi eyom eeke, ti’nuk, ne mbere eyom eeke, eeppunuk, ne ambi eyom oolo eeke ti paga aret arigin o. It aakumi alik leenak inomaawi wonogwe nogo aaninggin-paaninggin inoba piyamenggaarak paga inomaawi lek ari nage eyom iya tit eeriyak ti abok aret a’me nggelok yi woraagin o,” yoge konenggirak.

8 At ari nogo an naruk konenggirak aret kwe, “Alom ngge?” nduk, ari nogo liippuulik me, an nen at yoge logonet, “Nogoba o. O age yobok eeriyak nogo ti, a’me nggelok yi wage kenok, nonggop arigin o?”

9 Yoge mbaki, at nen an yo’nege logonet, “Ndaniyen wae. Wone yokkigirak mbuku paga liiru mbanak yi, lambunogo amburu nabenogo punuk kiraarak kagak o age yobok kuli aret ari woraagin me, yogondak we aret nak o.

10 It aakumi apit aret iniki abe koonak wonogwe iyaawak nduk eeppiigwi, iniki kikak naka’lek iyaawak nduk eeppiigwi, iniki kole aruwak nduk inabut mbanggwi, eekwi iigak kwe, it maluk eeka nen perak, maluk aret eerit nogo logogun o. It maluk eeka ambiriluk ambi nen wone yi liippugun lek kwe, it aap iniki warak nen perak, wone yi, yelok kaagun o.

11 Ala ake ambinom warogo wogoriyak mage o, yinuk yoramenggerak kuli nen nok, Ala awi wurik maluk eerogo puurak mendek ogole warak lombok ambi mippuurak kuli ti, ne seribu dua ratus sembilan puluh aret arigin o.

12 Wone ti agan nage kagak, ne seribu tiga ratus tiga puluh lima ariyak nogo, yubuni nawak nduk, aap ambi nen iniki kwippunuk tokkage kenok, ale’nggen aret mbake logogin o.

13 Ndi, kat perak, liippunuk eerit nage keegak, age wobok ari woraagin me, kiniki ugun nak o. Yonggonggologo menggam yonggonggolage logomenggendik, ti’nuk, o age yubuni wage eyom paga kat ambi eeppagarak kake punik nogo kolaamunggun nduk, mi’- narumunggun o,” yinuk, yo’nege kagagirak.

Ndaniyen 12

1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...