2 TAMUWEN

Mbuku 2 Tamuwen

eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Mbuku Tamuwen ambokan mbanak yi, mbuku Tamuwen aa’nduk mbanak eegu kunik liiru mbanak wonage me, mbuku Tamuwen ambokan mbanak yi paga at Ndawut inowe endagembogut age nagagerik, aa’nduk, it Pilitin wonogo menggam o ame pa’nggwe o Yekura inarum wonagagerak nogo ti, pasal 1-4 paga liiru mbanak wonage.

Ti’nuk, o omarip paga pa’nggwe it Iterali wonogo menggam abok aret inarum wonagagerak nogo ti, pasal 5-24 paga liiru mbanak wonage. Mbuku yi paga at Ndawut inowe endagembogut logonet, o mondok omaawi eerogo pit nage, ndi, at endage mban tiyanak wonage, awim mbanak paga inom, oome ili paga inom, tebenogo piinet nage, eeke nagagerak nogo kin paga liiru mbanak iya lombok wonage agaarik o.

At Ndawut iniki Ala abet mbake, Ala wone yugu li’lak mban eerit nage, eeke nagagerak paga aakumi apit at pekkagak mamunggologwe, “At oone liirogon mugurok noorak,” mbakwi, eeko nogogwaarak. At maluk eeriyak oba ari wage kenok, mbet-mbet perak togon eeke logolik. “Maluk eeriyak noba ari wage yi, neebi o!” yinuk, mbo pege nagagerak kwe, maluk ambiriluk eereegerak paga aap Ala yoge kagak yoraga Natan nen yori wage mbareegi, “Abet aret eekirak o,” yinuk, Ala nen aaninggin oba pereegerak nogo iniki yanggonak paga waganeegerak.

At Ndawut eerit nage, endage nggwok age, eeke paga aakumi Iterali nen, “Wi!” ugo nogogwaarak. Ndi, kambeegerak kagak peebi aaninggin mendek aakumi Iterali inoba kwi’nari wage kenok, it nen, “Aap endagembogut Ndawut paga wiganak ambi nen yeenggwa nira woraawak lak, Ao,” yinuk, yogo nogogwaarak.
_____________________

Tawun nogo kambeegerak Ndawut aruk koneneegerak wone
 1
1 Aap Tawun nogo wareegwaarak kambeegerak kagak, at Ndawut nogo awuri inom aakumi Amalek mendek tebenogo piinok, iniyokan wogo nogogwaarik, ne mbere paga o Tikalak time wonogwe me,

2 ko’lu nen aap ambi at Tawun awuri inom inawooliya wuppunuk wonogwe me nen ayum nibinggolage, nggween waganogo anobak paga labunggolage, eeppatinuk, Ndawut owagam ari nage nagagerik, enete nggween paga wanduk ari logonet, ayuk wureegerak.

 3 Ayuk wuke mbareegi, at Ndawut nen yoge logonet, “Kat ngga nen wagan o?” Yoge mbareegi, aap nogo nen ari logonet, “An aakumi Iterali mendek wim nambukwi me nen peberagangge eerak wagi o.”

4 Yoge mbareegi, at Ndawut nen aap nogo yoge, “Wone agaarak nogo abok mbininogo yo’niru o.” Yoge mbareegi, aap nogo nen Ndawut yoge, “Wim nambuko logonet, it aakumi Iterali mendek apit aret inookwi, Tawun aput Yonatan imbirak inookwi, eekaarak kanggwi iigak, it eegu kole mbaganit nagaarak o.”

5 Yoge mbareegi, at Ndawut nen aap tawe wone wonok nagagerak nogo yoge logonet, “Tawun Yonatan imbirak kanggaarak wone ti, ngga nen konenggerak o?”

6 Yoge mbareegi, aap tawe nogo nen Ndawut yoge logonet, “Wim eekwi ti eyom paga an puut endage Nggilobowa we ugun wagarak taati neegak, at Tawun nogo awooluwak paga anep kumbunuk wonage me, at awim nogo kuda paga inom, nggweendo wim eeka ogobakkigirik paga inom, kwi’- na’nuk mugurok at owagam panggo yi wogwe enegen iige nagaarik,

7 ena ambokan logurogon na’nari woraanuk, an aret neenok, Omok o, yo’- nege mbaki, owagam nage nagarik, Nonggop o, nogoba?

8 Yoge mbaki, at nen an yo’nege logonet, Kat ta o? Yo’nege mbaki, An aap Amalek mendek aret o, yogirak.

9 Yoge mbaki, at Tawun nen an yo’- nege logonet, An muk nookaarak kambuurak ee’nake me, nggaruk togon aret kambikit nduk noori omok o, naput.

10 Yo’nege mbaki, at owagam nage nagarik, eebe muk warak eenik ariyak meek aret kage nagarik, wakirak o, nogoba. Ndi, wake nagarik, nggarenggare anobak me yirik inom, arenggen obaak me yirik inom, wonok kat nogoba kiri wagi o,” yoreegerak.

11 Wone ti yoge nogo, at Ndawut aruk konengge nagagerik, ayum yirik nogo nibinggolage mbareegi, it at awuri nogo, togop mban aret inayum nibinggologogwaarak.

 12 Nibinogo patinuk, Tawun aput Yonatan imbirak inom, at Aliku ALA apuri wim eeka inom, aakumi Iterali mendek inom, wooluwak paga inoorogo piyareegwaarak kenok, at Ndawut awuri inom mbi nengga’lek inambe mage negen logonet, leenggu maakwi iigak, oonegen kilu yi nagagerak.

13 Kilu yi nage kagak, at Ndawut nen aap tawe wone wonok nagagerak nogo yoge, “Kat kawi alom nggeeme nen wagan o?” Yoge mbareegi, at aap tawe nogo nen Ndawut yoge, “An aap Amalek mendek aret kwe, it Iterali inenggela’me minggirak me, wagi o.

1:6-10 1Tam. 31:1-6, 1Mbin. 10:1-6. 1:18 Yot. 10:13

14 Yoge mbareegi, at Ndawut nen at yoge logonet, “At Aliku ALA nen aap leenogo pereegerak, amburu eeppugu kagak, wariyak kagabiti mbarulik nonggop nduk, kiniki teeluk a’nuk wakendak?   

15-16 At Aliku ALA nen leenogo pereegerak amburu eeppugu kagak, Wakirak, yagandak nogo paga kagap mbugunggolagandak me, kamiya wundigin ti, kobaalombok kat koba aret logowak o.” Yoge nagagerik, awot ambi wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Aap yi warogo pu o,” yoreegerak wake mbareegi, taati aret kambeegerak.

Ndawut nen Tawun Yonatan imbirak inalendawi piyaneegerak wone

17-18 It Tawun Yonatan imbirak kambeegwaarak paga at Ndawut nen le ndawi endage, “Eegin Le Ari o,” yinuk, ndawi pege nagagerik, it aap Yekura mamuninabit nugu logowak nduk, yoragagerak mbuku Yatat paga liiru mbaneegerak wonage nogo yi o.

19 “Kit nowe-nawot Iterali mendek yi wae. Kinapuri ineegin tiyanak nogo, Wim tinime puut-puut time inoorogo piigaarak wonogwe o. Kawuri wim wakaa’ngget kwe, ne ambit liingge nggonenak wanggaarak o.

20 Togop agaarak kwe, It komologwe Pilitin mendek iniki ale’nggen mbakwi, Inagabolo mbanak lek mendek inapuri komologwe iniki wogoppakwi, Eekwi iyo, Wone yi nogo, iname o Nggat wonogwe me yorogwe, Iname o Atekelon wonogwe me yoranet nogwe, Eerugup o.

21-22 Kit puut-puut Nggilobowa yi wae. Kit paga time aap kalu-kalu inanggeemu paga Aakumi inoorak inamiya lengge aago wonage, It aap wakaa’ngget nogo, Inamok Tawun anggeemu paga lenggek ari me, Yi’mbaani kunukwak amburu waka’lek wonage. Yonatan omaale wonok waga’lek namburogo nappege, Tawun awooluwak paga we wonok waga’lek amiya labunik mban wonok wage, Eeko menggaarak kwe, Kit puut-puut Nggilobowa paga inoorogo piigaarak me, Miinanggen inom, mayu inom, kineebe paga wambi wage, Ndi, kinanggween paga yi mendek ndi mendek yaremenggaarak kwe, Anggen abe yege, Eeke logogin mondok lek o.

 23 Tawun Yonatan imbirak ineenik logonet, Aakumi inom iniki kunik wonogwe, Inom inale’nggen paga nugwi, Eereegwaarak me, Kanggo logonet kunduk, imbirak lambunik aret kanggaarak o. Tu nogo logonet, Towe nggindooni nege kwak lek it inogowa ambik nogwe, Ndi, inomaawi perak, Singa omaawi kwak lek it inomaawi ambik wonogwe, Eeko nagaarak o.
24 Kit kumi Iterali mendek yi wae. At Tawun nen kinayum abe laambu yirippinagage, Mbuti emas paga kinayum obaanggi- obaangge eerogo punuk wokkirage, Eeke nagaarak me, Arigi nen leenggu maa’nip o.

25 Kinaagalogwe wakaa’ngget ne ambit liingge paga, Nggonenak wanggaarak me, iya! Kinabuut paga time Yonatan warogo pegaarak wonage o.

26 Kat noreeluk Yonatan wae. Kat noreeluk niniki abu kunik wonagandak o. Kumi iniki kunik mbakwi ti, mbuuluk negen kwe, Kat nimbirak nogo ti, Niniki kunik nggwok togon wonogoorak me, niniki wakkolagi o.

 27 It aap wakaa’ngget nogo ti, Ne ambit liingge paga nggonenak wanggaarak me iya! Nit nineegin-ninomaale nogo, abok aret lek aga o,” yinuk, at Ndawut nen lendawi paga ndawi pereegerak ti aret o.





2 Ndawut nogo it Yekura inowe endagembogut mippereegwaarak wone

1 Ti’nuk, ne ambi paga at Ndawut nen Aliku ALA yoge logonet, “An o Yekura inawi kota ambi time na ilik?” Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen, “Nak o.” Yoge mbareegi, at Ndawut nen yoge logonet, “Inawi kota nggeeme na o?” Ari mbareegi, at Aliku ALA nen, “O kota Keboron time aret nak o,” yoreegerak.

2 Yoge mbareegi, at Ndawut nogo akwe ambi kwe Yiteren mendek Akinowam inom, akwe ambi aap Naban awi Karemen mendek kwe togwe pereegerak waganeegerak Abigayin inom, akuwi mbere ti, inom aret o Keboron woraawok nduk eeko mbareegwa,

3 at awuri nogo inalitik-inalitak inakuwi-inapurilogwe inom aret wogo nogogwaarik, o Keboron kota-kota time ye mbambatinuk wonogogwaarak.

4 Time wonogwe me, it aap Yekura mendek o Keboron nogome wogo nogogwaarik, at Ndawut nogo it aakumi Yekura mendek inowe endagembogut logowak nduk, amburu eerogo mippereegwaarak. Mippereegwaarak wonage logonet, it aakumi Yabeti-Nggileyat mendek nen at Tawun nggween taambereegwaarak yogwe nogo, at Ndawut konengge nagagerik,

5 it aap Yabeti mendek yora nawak nduk, wone eerogo nappege logonet, “Kit kinogoba Tawun nogo abuwa mba’nuk, at eebe nggween taambogotak me, at Aliku ALA nen ale’nggen kinoba pinagage logogin o.

6 Kit ti eekotak paga Aliku ALA nen iniki kunik eekkinake logonet, yokkirage nogo, li’lak aret eeppinagage, ndi, an kunduk togop aret obeelom eeppinagage, eeko logogun o.

7 Togop aret me, kit kinogoba Tawun kanggerak nogo, obaane’me it aap Yekura inowe endagembogut logokit nduk, amburu eerogo mippanggaarak me, kit kinagabiti mbaka’- lek kinogogumbuk aret logonip o, yinuk, eerogo nappinani wagaarak me, yokkira wogo o,” yinuk, yorogogwaarak.

Ndawut Itibotet imbirak eereegwaarak wone

8 Ti eekwi iigak, aap Tawun awuri ineegin warak inowe Net aput Abenet nogo nen Tawun aput Itibotet wonok o Makanayim time pi nage nagagerik,

9 aakumi Nggileyat mendek inom, Atiyuri mendek inom, Yiteren mendek inom, Eparayim mendek inom, Mbeniyamin mendek inom, it Iterali ando abok aret inowe endagembogut logowak nduk, aap Itibotet nogo aret mippereegerak.

10 At Tawun aput Itibotet nogo ndarak kagak tahun 40 eeke mbareegi, it Iterali inowe endagembogut mippereegwaarak wone lengganogo yorage kagak, tahun mbere eereegerak. Ti yorage kagak, it aakumi Yekura mendek nogo perak, Ndawut mban mugurok nogo nogogwaarak.

11 Ndi, at Ndawut nogo o Keboron logonet, aap Yekura mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 7 eeppunuk, tut 6 peneneegerak.

Itibotet awuri inom, Ndawut awuri inom, wim nambureegwaarak wone

12 Ne ambi paga at Net aput Abenet inom, Tawun aput Itibotet awuri inom, o Makanayim nen Nggibeyon wogo mbareegwa,

13 kwe Teruya aagaluk Yowap inom, Ndawut awuri inom, niyo yenggenak Nggibeyon aa’nggi paga wonogwe me iya nogo nogogwaarik, it Abenet awuri inom yi yenggenak ambet ene paga ogwe, ndi, Yowap awuri inom yi yenggenak ambet yi paga ogwe, eeppunuk wonogogwaarak.

 14 Ti eeppunuk, wonogo logonet, aap Abenet nen Yowap yoge, “Nit ninigen niigak, an nawuri inom, kat kawuri inom, ta omaawi age kaamun? yinuk, wakkaawak o.” Yoge mbareegi, at Yowap nen, “Op aret me wakkaawak o,” yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, inawuri lombok mbiginogo piinok, it Mbeniyamin mendek ineebe 12 Tawun aput Itibotet iyok me aruwak nduk, lingginogo piinet nogwe, ndi, it Yekura mendek ineebe 12 at Ndawut iyok me aruwak nduk, lingginogo piinet nogwe, eereegwaarak.

16 Ti eeppunuk, it inalitik-inalitak lombok inenggaanok yomon-yomon a’nuk, ndut kenenak paga at ambi kirip me linggagak, at ambi kirip me linggagak, eerogo patinuk, kambeegwaarak. Ti eereegwaarak paga o Nggibeyon nogome endage, “Ndut Paga Ndanun-Ndanun Yereegwam o,” yinuk, tooneegwaarak.

17 Ne ti paga wim mondok eenggabit kumbunuk, nambuko logonet, at Ndawut awuri nogo nen Abenet inom, at awuri Iterali mendek inom, mondok inoorogo piyareegwaarak.

18-19 Ndi, Teruya aagalogwe ineebe kenagan inendage Yowap, Abitayi, Atayen, inom time aret wonogwe me, at Abenet nogo, mbaganit nage mbareegi, mba’ngge penaame nen nggare agan nage menggi kwak, at Atayen nogo ogowa ambik me, ena agigan-ogugan aga’lek mondok nggare agan mugurok nage me,

20 at Abenet nogo ambokan ena logurogon pekkage logonet, “Kat Atayen aret a?” Yoge mbareegi, “Ebi, an aret o.”

 21 Yoge mbareegi, at Abenet nogo nen Atayen yoge, “Kat an mban mu’neren wage ti, mage o! Ata, kena agigan- ogugan a’nuk, aap tawe eegin warak wonage kero, eegin ndinu o.” Yoreegerak kwe, at Atayen nogo nen kagak aret Abenet nogo mban mugurok nagagerak.

22 Mugurok mban nage mbareegi, at Abenet nen Atayen nogo ambinom yoge logonet, “Kat an mban mu’neren wage keenok, koorogo pagage logominggirik, kowe Yowap nimbirak ninengga mbiirik logukwak, kat mu’neren mban wage ti mage ubi!”

23 Yoreegerak kwe, kagak aret mugurok mban nege mbareegi, at Abenet nen awooluwak paga ambo’me nen aanogum ndanunggagagerak polok togon ambokan wungge mbareegi, mbo noolik, iyok pereegim taati aret ngginnage nagagerik, kambeegerak. Kangge mbareegi, it aap wim mbaganit nogwe nogo, aap Atayen warak me ari nogo nogogwaarik, awik togon taati puk ogogwaarak.

24 Togop aago iigak kwe, at Yowap Abitayi imbirak nen at Abenet nogo mondok mugurok mban nugwi iigak, oonegen kilu yi nage mbareegi, o Nggibeyon abeenok karume nogo menggam o Nggiya oonegen lagi wage menggim pa’nggwe puut endage Ama time ari nogogwaarak.

25 Ari nogogwaarak wonogwe iigak, it aakumi Mbeniyamin mendek nogo Abenet inom lambunggo nogogwaarik, puut kirin paga time kuwak eeppunuk, enaarak wonogogwaarak.

26 Ti eeppunuk logonet, at Abenet nen Yowap nogo yoge, “Kawooluwak ti paga mban nenet nage logorak ti op mbaken? Nit yi eekwi paga peebi niniki andi eeppinaniyak lek mba’- nuk, eeke agandik? Kawuri nen kinowe- kinawot nit mu’niren wogwe nogo, ne mande logonuk, puk aruwak nduk, yoraamunggun o?”

27 Yoge mbareegi, at Yowap nen wone onggo yoge logonet, “Kat wone yi yo’nenetak lek nen, an nawuri ninom nen nowe-nawot kit mukkiren- makkiren nugwi niigak, o aret wee’netak o, yinuk, at eenik menggerak Ala endage kumbunuk, abet aret yokkigi o,” yoreegerak.

28 Yoge nagagerik, at Yowap nen oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeke mbareegi, awuri nogo nen Iterali muguren nogwe, inom wim ambinom eekwi, eerulik puk aret ogogwaarak.

29 Ndi, at Abenet nogo, awuri inom oonikiya ti eyom paga tu o Araba kobappaga ti paga nogo nogogwaarik, yi Yoraran wunda nanuk, nogwe aret iigak, o liingge-liingge aret o Makanayim unggwi nogogwaarak.

30 Ndi, at Yowap awuri inom nen Abenet mugurok nogo nogogwaarak nogo mbo punuk, iniyokan wogo nogogwaarik, Ndawut awuri nogo abok aret kuwak eeppiinok, eenggi linggininake nagagerik, ineebe 19 inom, aap Atayen inom, lek aret iyareegwaarak kwe,

31 at Ndawut awuri nen Abenet awuri inanebunu Mbeniyamin mendek inooreegwaarak perak, ineebe tiga ratus enam puluh aret inooreegwaarak.

32 Ti’nuk, at Yowap awuri inom nen Atayen eebe warak nogo ogoba nggween taambereegwam owak paga o Mbe’lekem nogome taambereegwaarak. Taambogo nogogwaarik, oonikiya paga wogwe mban iigak, o Keboron unggwi wogo mbareegwa, o aret weereegerak.

Pasal 3
1 Ndawut owe-awot inom, Tawun owe-awot inom, inom ogoo’na’- nuk, wim nggaganggak mban eeko logonet, at Ndawut awuri inom ineegin tiyak ari, ndi, Tawun awuri inom ineegin tebek ari, eeko nogogwaarak.

Ndawut apuri nda’nogogwaarak wone
(1Mbin. 3:1-4)

2  At Ndawut o Keboron logonet, apuri aap ndaganabeegerak nogo inendage yi o. Apuluk manggu ndarak ti, kwe Yiteren mendek endage Akinowam aagaluk aap endage Amonon aret.

3  Ambokan ndarak ti, aap Naban awi Karemen mendek kwe togwe pereegerak waganeegerak Abigayin aagaluk aap endage Kileyap. Ambokan ndarak ti, aakumi Nggetut inowe endagembogut Talamayi apuluk kwe Maaka aagaluk aap endage Abatalom aret.

4     Ambokan ndarak ti, kwe Kagit aagaluk aap endage Aroniya aret. Ambokan ndarak ti, kwe Abitan aagaluk aap endage Tepaka aret.

5 Ndi, ambokan ndarak ti, Ndawut akwe Egala aagaluk aap endage Yitereyam aret. At Ndawut o Keboron logonet, apuri obaane’me piyareegerak nogo ti aret.

Abenet Ndawut imbirak lambuneegwaarak wone

6 At Tawun owe-awot inom, Ndawut owe-awot inom, ogookko’nok wim nambukwi iigak, at Abenet nogo nen Tawun owe-awot inom logonet, at mban iya mbako logowak nduk, ake mban koonggo’net nage nagagerak.

7 At Tawun akwe ayeloman wogo aap Aya apuluk endage Iritapa wonagagerak me, ne ambi paga at Itibotet nogo Abenet yoge logonet, “Nonggop nduk kat nogoba akwe kimbirak nogo yegendak?”

8 Yoreegerak ti paga at Abenet nogo anini nen Itibotet mberege logonet, “An nggeewo kwak aap Yekura mendek nomba’nuk, yo’nege agandik? O aa’nduk nen nok, yogondak kuli kat kogoba Tawun inom, at owe-awot inom, oreewi inom, mbo piiga’lek ninom perenak aret wonage logonet, kat keebe at Ndawut wogorulik kagak, kat nen, Nogoba akwe maluk eeppegendak, yo’negendak ti, nonggop nduk yo’nege agandik?

 9-10 At Aliku ALA nen, “Nowak o,” yinuk, kumbuk mbanggolage logonet, Ndawut yoreegerak nogo, a’me nggelok yuwak nduk, an Abenet nen aret it aakumi Iterali kat kogoba Tawun abu’me menggaarak nogo abok aret waganogo Ndawut abu’me piya nage neenok, it Iterali inom, Yekura inom, inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage menggim o Ndan nen nok, o Mberetiyeba kuli aret aruwak nduk, piya noorak koonggirak nogo eeka’lek neenok, at Ala nen aaninggin noba panege logonet, noorukwak, an eerigin aret mbake logot o.”

11 Yoge mbareegi, at Itibotet nogo agabiti nen wone ambe paga nen ambiriluk ambi wunabulik puk aret agagerak.

12 At Abenet nogo wone Itibotet yoge nagagerik, at Ndawut nogo o Keboron wonage me, at yori nookwak, obaane’me wone agago nappiige logonet, “Nggween yi ti, aap ta nen unde wonage o? It aakumi Iterali abok aret kat mban kabu’me piyoorak yeenggwa kirikit nduk, nimbirak wone mbanuwok o,” yinuk, wone agago nappiyareegerak.

13 Nappiyareegerak yori nogo mbareegwa, at Ndawut nen ari logonet, “Nimbirak wone mbaniyak op aret o. Ndi, wone mbaniyak wage logonet kenok, eeriyak ambi yi yokkiri o. Neya wage logonet, an nakwe Tawun apuluk Mikan nogo, wonok wage lek keenok, an nenggaawak paga ya’i woroorak lek o. Wonok wage keenok mban an nowagam woro o.”

14 Yorage nagagerik, at Ndawut nen wone ambi Tawun aput Itibotet yori woraawak nduk, wone agago nappiya wage logonet, “It Pilitin mendek inayo ambiragap 100 mbanak nogo paga nakwe Mikan onggo mbaneegirak nakwe aret me, nappani mok o,” yinuk, wone agago nappiya wagagerak.

15 Nappiya wagagerak Itibotet yori wogo mbareegwa, kwe Mikan nogo aap Layit aput Palitiyen wapporogo wonage me, ndininuk woraawak nduk, at Itibotet nen aap nappiyareegerak kwe nogo ndininuk wogwe me,

16 at ogonggelo Palitiyen nogo inambo’me le agan o Mbakurim unggwi wage mbareegi, at Abenet nen oone panggok togon yoge logonet, “Kiyokan kame nak o!” Yoge mbareegi, ame iyokan aret nagagerak.

3:10 1Tam. 15:28 3:14 1Tam. 18:27

17-18 Nage kagak, at Abenet nen it aap Iterali mendek inoweewi yorage, “At Aliku ALA nen aap Ndawut wone abuk nggaruk togon yoge logonet, An napuri Iterali nogo, it Pilitin mendek inom, kinawim alik mendek inom, ineenggime nen ndinogo inagap ndake logorak kat nayeloman Ndawut leenogo mippagareegirak o, yinuk, yoreegerak. Ndi, kit kunduk, o maan nen, At Ndawut ninowe endagembogut aruwak, mbako monggotak nogo, yogondak nanonggwan aret agaarak me, at aret ninowe endagembogut logowak o,” yinuk, yoragagerak.

19-20 Yorage nagagerik, aakumi Mbeniyamin mendek inom wone liirogon mbangge nagagerik, ti’nuk, it Iterali inom, it aakumi Mbeniyamin mendek abok aret inom, eeriyak wone yereegwaarak nogo, at Abenet awuri ineebe 20 inom at Ndawut o Keboron wonage me, yori nogogwaarak. Yori nogo mbareegwa, at Ndawut nen aap Abenet inom, awuri inom, inanooniya laago nggwok lareegerak.

21 Laago nenok, at Abenet nen Ndawut yoge, “It Iterali inowe kendagembogut logonet, eeke logorak kiniki mbake nogo eeke logonok nduk, it aakumi Iterali abok aret kat nowe kendagembogut kinom wone mbaniyak kuwak eeppiya naakit nduk, yo’niru o.” Yoge mbareegi, “E o. Kiniki ugun aret nak o,” yinuk, yoge mbareegi, iniki ugun aret wagagerak.

Yowap nen Abenet wareegerak wone

22 Aap Abenet nogo, Ndawut imbirak o Keboron wonagagerik, at Ndawut nogo nen warulik iniki ugun woraawak nduk, nappi wagagerak wage kagak, Yowap inom, Ndawut awuri wim eeka inom, wim nambuppunuk iniyokan nogo logonet, yi mendek ndi mendek kugun wogo nogo apit aret wonok nogogwaarak.

23 Nogo mbareegwa, “Aap Net aput Abenet nogo, aap endagembogut Ndawut wonage me wage mbaki, Ndawut nen, Kiniki ugun aret nak o, yinuk, nappegerak o,” yinuk,

24 at Yowap yogo mbareegwa, Yowap nogo Ndawut wonage me wage nagagerik, yoge logonet, “Nogoba. At Abenet nogo, kat kowagam wage mbaki, nonggop eekendak? Kat nonggop nduk, warulik nappegendak?

25 At Net aput Abenet obaabut nogo ti, kat abu keenu aret o. At wagaarak nogo ti, kat eerit nage inom, eeriyak koongge inom, abok aret eenu arikit nduk, kambokan lagani wagaarak kagak, nonggop nduk, nappegendak?”

26 Yoge nagagerik, Ndawut nogo teppunuk, Abenet woraawak nduk, aap yonggo nappiya wagagerak. Yonggo nappiya wagagerak wogo nogogwaarik, Abenet nogo niyo nggween kabunik me Tira taati inom lambumbunuk, Ndawut eenggo’lek kagak wonok iniyokan nogogwaarak.

27 Wonok o Keboron nogo mbareegwa, at Yowap nen imbirak inalik wone mbaniyak negen eeppunuk, wonok tu unggwogo menggam taati ari nanuk, “Nawuluk ane’me wari o,” yinuk, aanogum me ndut kenenak paga linggage mbareegi, taati aret kambeegerak.

28 Wareegerak nogo at Ndawut aruk konengge nagagerik, ari logonet, “An inom, it nabu’me wonogo menggaarak inom, nogo nen aap Net aput Abenet amiya wumbuulik at Aliku ALA eenu aret me, amiya nit nineenggi paga logogin mondok lek o.


 29 At Yowap iniki mba’nuk nen aret wakerak me, Abenet amiya ti, at Yowap inom, owe-awot inom, inoba aret logowak o. At owe-awot inenggela’me nen aap ambi anggore’na wungge kagak nege, ambi awin aaga’ne kunik nege, ambi endop maluk waanggun luk nege, ambi wooluwak paga nen wake, ambi mbi abu nen kangge, mondok-mondok togop aret eerit wundi wogo logogun o,” yinuk, yereegerak.

30 O Nggibeyon nogome wim nambuko logonet, aap Abenet nogo nen Yowap Abitayi imbirak inawuluk Atayen wareegerak me, it imbirak nen Abenet wareegwaarak kenok, yereegerak o.

Abenet nggween taambereegwaarak wone

31 Nogo wako mbareegwa, at Ndawut nen Yowap awuri inom wonage nogo abok aret yorage logonet, “Kinambogoyum nibinogo patinuk, kinayum maluk mendek kero yirippunuk, at Abenet eebe warak wonok nogwe iigak, aleenggu maarit kinaa’nduk nanip o.” Yorage mbareegi, wonok nogwe iigak, at Ndawut nogo inambokan aret nagagerak.

32 Nogo nogogwaarik, Abenet eebe warak nogo, o Keboron nanuk, kanggwi iinok, mambiigo menggam mambugwi iigak, aap endagembogut Ndawut inom, it aakumi apit aago inom, mambugwi me taa’nogo yendok-wandok eeppunuk logonet, aleenggu maako nogogwaarak.

 33-34 Ndi, at Ndawut nogo nen Abenet alendawi tiyangge logonet, “Kat Abenet yi wae. Nonggop nduk wi negen keegak, Kookaarak kanggendak o? Kat keenggi keele maarak wonage, Kiyok keele maarak wonage, Eeka’lek keegak kwe, Aap maluk mendek nen, Aakumi ugun inooko mengga kwak, Kookaarak kanggendak o,” yinuk, alendawi tiyangge kagak, it aakumi abok aret inoone nggwok paga aleenggu maareegwaarak.

35 Ndi, o awo kiyoma aga’lek liingge kagak, aakumi abok nen mbi nawak nduk, at Ndawut yori wagak mban eereegwaarak kwe, at Ndawut nen yorage logonet, “Oonegen awo kilu yi naga’lek kagak, an mbi ambi nengge neenok, at Ala nen aaninggin noba panege logonet, nooriyak op aret o, yinuk, kumbuk mbanggirak me, noorukwak an mbi nagin lek o,” yinuk, yoragagerak.

    36 Yorage mbareegi, it aakumi apit aret Ndawut yereegerak nogo konenggo nogogwaarik, iniki ale’nggen agagerak. Ndi, Ndawut nen yi eekak ndi eekak eereegerak nogo abok aret it aakumi nen op aret mbareegwaarak.

37 Ne ti eyom paga it aakumi Ndawut apuri nogo inom, aakumi Iterali mendek inom, nogo nen aap Net aput Abenet nogo, at endagembogut Ndawut nen warulik ineenu ogogwaarak.

 38 Ti’nuk, at endagembogut Ndawut nen inom yabu eeko menggaarak nogo yorage logonet, “O yogondak yi paga aap Iterali inowe nggwok ambi kanggerak kineenggo’lek a?

 39 Kinowe nendagembogut an aret amburu eerogo mippanggerak kwe, nomaawi lek aret wonage neegak, kwe Teruya aagalogwe yi, inomaawi ambik aret agaarak me, at Aliku ALA nen it maluk eeppegaarak nogo, onggo ndak-ndak aret eeppiige logogin o,” yinuk, yoragagerak.

4 Itibotet wareegwaarak wone
4:4 2Tam. 9:3

1 At Abenet o Keboron warogo pereegwaarak at Tawun aput Itibotet aruk konengge nagagerik, omanggen tayok ari, ndi, it Iterali mendek iniki ma’nogwe, eereegwaarak.

2-3 At Tawun aput Itibotet awuri o maluk eeka inoweewi mbere, aap anebunu Mbeniyamin mendek Irimon apuri ambi Mbaana, ndi, ambi Erekap me, inawi alom o Mbeerot aret wonogogwaarak. It aakumi o Mbeerot nogo nen kole mbaganit o Nggitayim ari nanuk, time aap nggiru negen ye mbambatinuk, yogondak wonogwe aret o. Ndi, inanggween o Mbeerot nogo ti, Mbeniyamin mendek inanggween ando aret agagerak.

4 At Tawun aput Yonatan nogo apuluk endage Mepibotet ndarak kagak tahun 5 eereegerak me, “At Tawun Yonatan imbirak o Yiteren nogome inookaarak o,” yinuk, yogwe nogo kolaga at wulaga ndegengge menggerak nogo, konengge nagagerik, agabiti nen ne ti eyom paga aret mbaganit nage logonet, wulaga nogo yigeebu wuppereegerak me, endop imbirak maluk aret agagerak.

 5 At aap Itibotet nogo, o liingge ame time windak wonage me, it aap o Mbeerot mendek Irimon apuri Erekap Mbaana imbirak mo telek togon pege kagak, at ame nogogwaarak.

6 Nogo nogogwaarik, ame unggunuk, imbirak gandum waganggwi yuwak eeppunuk, melarogon ko at nogo yege me unggwi nogo nogogwaarik,

7 at Itibotet nogo, nogo yege menggim time eyo ndoonak paga windak wonage me, ndanuk togon wareegwaarak kangge mbareegi, anobak mbaninuk wonok oonikiya paga tu o Araba kobappaga nogo paga-

8 at Ndawut o Keboron wonage me, wogori nogo nogogwaarik, yogo logonet, “Yogondak aret at Tawun inom, apuri inom, kat nowe kendagembogut kooriyak nduk, eerit nugu nagaarak nogo, onggo at Aliku ALA nen aap yi aret wo’niragaarak me, kimbirak wim menggendak Tawun aput Itibotet anobak mbanak yi aret wokkiri wogo o.”

9 Yogo mbareegwa, at Ndawut nen aap awi Mbeerot mendek Irimon apuri Mbaana Erekap imbirak yorage logonet, “An aaninggin-paaninggin noba wonage kenok, nagap ndaka eenik menggerak Aliku ALA endage kumbunuk, wone ambi yokkira o.

10 An o Tikalak time wonage me, aap ambi nen, Tawun nogo muk kanggerak o, yinuk, wone obeelom aret mba’nuk, yo’niri wage mbaki, yo’negerak onggo at eebe aret pigagangge nagarik, wakirak nogo kokwak,

11 aap maluk eeka’lek ame ageyo ndoonak paga windak ugun wonage kagak, kit aap maluk mendek nen ame unggunuk, warogo pogotak nogo ti, abunuk maluk nggwok eekotak me, kit teppinagarak mbakop? Amiya wunakotak onggo o nggween paga yime nen kinenggaawak lek eerogo pinagarak lek mbakop? Lek eerogo pinagarak aret o.”

12 Yorage nagagerik, it Erekap Mbaana imbirak at awuri nogo nen inooruwak nduk, yorage mbareegi, inooppunuk, ineenggi-iniyok mbanogo punuk, ineebe o Keboron yi yenggenak ambet paga taati tugumbiyareegwaarak. Tugumbiinok, at Itibotet anobak mbanak nogo perak, wonok o Keboron Abenet nggween taambereegwam nogome aret taambereegwaarak.


5 Ndawut Iterali abok aret inowe endagembogut agagerak wone
(1Mbin. 11:1-3)
1 Ti’nuk, it Iterali inanebunu lombok abok aret at Ndawut o Keboron wonage me ka wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Nit yi, kat kamiya mogonik aret me keya wogo o.

2 O maan aa’nduk nen at Tawun nogo ninowe endagembogut logonet, wone lengganogo yo’nirage kagak, wim namburiyak nduk, wundi nage kenok, it Iterali ineegin warak nogo kat nen aret wogoren wundi nagak eeke keegak, at Aliku ALA nen kat yokkege logonet, Kat an napuri Iterali inowe kendagembogut logonet wone lengganogo yorage, ndomba ndegeninako mengga kwak ndegeninake, eeke logomunggun o, yinuk, yokkereegerak nogo o,” yinuk, yoreegwaarak.

3 It Iterali inoweewi abok aret aap endagembogut Ndawut o Keboron wonage me, wone ti, yogo mbareegwa, at Ndawut nen o Keboron time Aliku ALA enggaanom paga it inom wone amburu nggaruk togon mbambunuk, it Iterali abok aret inowe endagembogut logowak nduk, at Ndawut amburu eerogo mippereegwaarak.

At Ndawut o Yerutalem tebenggolage nagagerik, wonagagerak wone
(1Mbin. 11:4-9)
4-10 Mippogo mbareegwa, ti’nuk, aap endagembogut Ndawut awuri inom o Yerutalem aap Yebut mendek wonogwe me time inom wim eeriyak nduk wogo mbareegwa, it aap Yebut mendek nen iniki mbako logonet, “O yime Ndawut nen tebenogo pinani unggwi woraagin lek,” mbako logonet, at Ndawut yogwi, “Kat nen nit wonogwe me yime unggwi wage keenok, it aap inigen mbuk inom, inendop yilugu inom, nen kat non mbanogo pagarak endak aret me, kat unggwi woroorak meek aret kombako o,” yoreegwaarak. Yoreegwaarak at Ndawut konengge nagagerik, ne ti paga awuri yorage logonet, “Ti kenok, aap ta nen aakumi Yebut mendek tebenogo piyaakit mbake kenok, tu niyo mbininik ti paga unggwi nage logomenggerik, it aap inigen mbuk inom, inendop yilugu inom, an ineebi nombakwi ti, inoorogo piya unggwiyok o,” yoragagerak.

    Ti yoragagerak paga aakumi nen, “It aap inigen mbuk inom, inendop yilugu inom, o Ala wonage menggim time unggwi nagak eeko logorak lek o,” yinuk, yogo nogogwaarak. At Ndawut nogo togop aret yoreegwaarak kwe, kagak, o Tiyon yugum pak mondok omaawi tiyarogon wurik nogo tebenggola unggwage nagagerik, o time ye mbambatinuk wonage logonet, “Ndawut Agota o,” yogo logowak nduk, toonogo pereegerak. Toonogo punuk, wonage logonet, yugum mulunogo mippugu Milo kuli nen nok, o oolome yendok-wandok mondok omaawi eerogo pit nagagerak. Eerogo punuk, wonage kagak, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA imbirak aret wonage me, logonet-logonet omaawi arit wundi wage nagagerak. Ndi, at Ndawut nogo, ndarak tahun 30 kagak inowe endagembogut logowak nduk, mippereegwaarak nogo ti, o Keboron logonet, Yekura mendek wone lengganogo yorage kagak, tahun 7 eeppunuk, tut 6 penengge, ndi, it aakumi Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, wone lengganogo yorage kagak, tahun 33 eeke, eereegerak me, yorage kagak lambuk togon tahun 40 aret eereegerak.

Ndawut awi wureegwaarak wone
 (1Mbin. 3:5-9, 14:1-2)
11 At Ndawut nogo, o Yerutalem wonage kagak, aap o Tirut mendek inowe endagembogut Kiram nogo nen at awuri nappiya wage logonet, eyo nggabina mbanak inom, eyo paga o wuka inom, yugum paga o wuka inom, aap Ndawut ake awi o nggwok abe wuruwak nduk, nappiya wage mbareegi, wuri wogogwaarak.

 12 Wuko mbareegwa, at Ndawut nen, “At Aliku ALA nen it Iterali mendek inowe nendagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logokit nduk eerogo mippanege, ndi, at apuri Iterali wonogwe iinok, an nabu’me piinok minggim mondok tiyanak kaawak nduk, eerogo panege, eekerak kagi o,” yinuk, eenu agagerak.

 13 Ndi, at Ndawut nogo, o Keboron nen o Yerutalem wage nagagerik, wonage logonet, akuwi ambinom wogonake, akuwi ayeloman mini mendek ambinom wogonake, eeke nagagerik, apurilogwe wologwe inom, komologwe inom, apit aret ndaganabeegerak.

 14 O Yerutalem logonet, apuri at obaane’me ndaganabeegerak inendage nogo ti, Tiyamuwa, Tobap, Natan, Talomo,

 15 Yibakat, Elituwa, Nepek, Yapiya, 16 Elitama, Eliyara, Elipelet aret.

At Ndawut nen aap Pilitin mendek inooreegerak wone
 (1Mbin. 14:8-16) 17

It aap Pilitin mendek nen, “At Ndawut Iterali inowe endagembogut logowak nduk, amburu eerogo mippegaarak o,” yogwe nogo, inaruk konenggo nogogwaarik, Ndawut eebe pigaawok nduk, ineebe apit kombogonak wogogwaarak at Ndawut nogo aruk konengge nagagerik, yugum pak wurogo pereegim unggwi nagagerak.

 18 Unggwi nagagerak wonage kagak, it aap Pilitin mendek nogo o endage Erepayim Kobappaga time aret ndak wa’nari wogogwaarak wonogwe iigak,

 19 at Ndawut nogo nen Aliku ALA yoge logonet, “An aap Pilitin mendek ninom wim perenggola na ilik? Ndi, perenggola nage neenok, kat nen neenggi paga panumunggun ilik, lek a?” Yoge mbareegi, Aliku ALA nen at yoge logonet, “An nen aret aakumi Pilitin mendek ti, waganogo keenggime pagagin me, kinom perenggola nak o.”

 20 Yoge mbareegi, at Ndawut nogo o endage Mba’an-Peratim nage nagagerik, it aap Pilitin nogo aret tebenogo piinok, at Ndawut nen ari logonet, “Niyo wu’nuk nage menggi kwak, at Aliku ALA pilak ari logonet, aa’nduk a’nuk, nawim tebenogo piinet nagaarak o,” yereegerak kenok, o endage, Mba’an-Peratim, aret toonogo pereegwaarak.

 21 Ndi, it aap Pilitin mendek inagugiwak mbo punuk, mbaganit nogwe iigak, at Ndawut awuri inom nen waganeegwaarak.

 22 Ti’nuk, it aap Pilitin mendek nogo, logonuk lek aret o Erepayim Kobappaga nogome wogo nogogwaarik, inawi time aret ye mbambatinuk wonogo mbareegwa,

23 at Ndawut nen Aliku ALA kin wokkage mbareegi, at nen wone onggo yoge logonet, “Kat nen it aakumi wonogwe enaame nggwe nagun o. Ata, inambo’me eyo tin logonak me time ari nanuk, inoba kwi’nari wundi woraanok nduk, enaa’nari nak o. Time namenggendak wonage me,

 24 eyo tin era’nggup me, aakumi iniyok oone negen yogwe karuk konengge logomenggendik, At Aliku ALA aa’nduk a’nuk, ninawim Pilitin mendek  ineegin warak muk inoori nage kagi, mba’nuk, kawuri kinom pilak yogo logonet, mbet-mbet aret inoba kwi’nari wundi woraamunggup o.”

25 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Ndawut yoreegerak nogo ndak-ndak aret eeke logonet, it aap Pilitin mendek nogo inoorit o Nggeba nen nok, o Nggetet kuli piya nagagerak.

6 Ala aloobut mbanak wonok Yerutalem wogogwaarak wone
 (1Mbin. 13:5-14, 15:25-16:3)

 1 Ti’nuk, at Ndawut nen it aap ineebe tiga puluh ribu aret aakumi Iterali inenggela’me nen leenak wonogwe nogo abok aret ne ambinom kuwak eerogo piige nagagerik,

2 Ala aloobut mbanak abit irip-irip paga it malayikat negen kerub wonogwe iigak, Ala oolo menggerak kenok, at endage, Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA Aloobut Mbanak o, yinuk, yogo nogogwaarak nogo, o Yekura yaga’lelo Mbaale wonage me, at Ndawut awuri inom wonok woraawok nduk, nogogwaarak.

3-4 Nogo nogogwaarik, Ala aloobut mbanak nogo, o puut paga aap Abinarap ame wonage me waganggo nogogwaarik, nggweendo awo ogobakkigirik ti paga punuk, tapi nen nikkenok wonok wage kagak, aap Abinarap apuri Uta Akoyo imbirak ena koonit wogo logonet, aap Uta nogo Ala aloobut mbanak eraanu wage, ndi, Akoyo nogo aa’nduk age, ee’nuk, wogwe iigak,

5 at Ndawut aakumi Iterali mendek abok aret inom inale’nggen alik negen inikime nggelok ari logonet, at Aliku ALA enggaanom paga nggitat mbuuluk mendek inom, nggitat nggwok mendek inom, togolowak oone lobale inom, nggawiwak mbanak inom, togolowak tabak pu ndale eeka inom, oone eekak ti mendek abok aret oone eerit kwirabik-kwirabok agan ndawi warit wogogwaarak.

6 Togop eerit aap Nakon gandum agabolo mbelangge menggim nogome ari wogo nogogwaarik, tapi Ala aloobut mbanak wonok wogwe nogo iniyogobit lik togon a’nggan nggininogo wuppuwak nduk, eeko mbareegwa, at Uta nogo nen Ala aloobut mbanak nogo eenggi pigaganeegerak.

7 Pigagangge mbareegi, Aliku ALA anini mi’nage logonet, Uta nen, “Pigoorak iya lek o,” yinuk, pigaganeegerak paga Ala aloobut mbanak me taati aret wareegerak kambeegerak.

8  Kangge mbareegi, Ala nen aap Uta wareegerak ti paga, Ndawut anini agagerak kenok, o ti endage, “Anini Uta Oba Pereegim o,” yinuk, yogo nogogwaarak me, o yogondak yogwe wonogwe aret o.

9 Ndi, wareegerak kambeegerak ti paga at Ndawut nogo, Aliku ALA agabiti nen ari logonet, “At Aliku ALA aloobut mbanak yi, nonggop togon wonok name pi na o?”

10 Ari nagagerik, “Ala aloobut mbanak yi, o an nagota time wonok pi noorak neebi o,” ari nagagerik, aap Nggat mendek endage Obet-Erom ame time pereegerak.

11 Pereegerak time wonage kagak, tut kenagan peneneegerak paga aap Nggat mendek endage Obet-Erom inom, at inom menggaarak abok inom, at Aliku ALA ale’nggen inoba piige nagagerak.

12 Ala aloobut mbanak nogo aap Obet-Erom ame wonage kenok, at inom menggaarak ineebe paga inom, at amendek paga inom, Aliku ALA ale’nggen inoba piige nogo aap endagembogut Ndawut yori wogo mbareegwa, at Ndawut nen Ala aloobut mbanak aap Obet-Erom ame wonage nogo, wa nage nagagerik, at Ndawut agota nogome wonok wogo logonet, inale’nggen mbarit wogogwaarak.

13 Aliku ALA aloobut mbanak nogo wonok iniyok 6 kuli pi wogo mbareegwa, at Ndawut nen, “Ya’i puk a’nip o,” yorage nagagerik, tapi ngguunok inom, tapi aagaluk amok tigiluk inom, Ala ake warogo wogoreegerak.

14 Wogoge nagagerik, iniki ale’nggen nen kani kunik negen inikime wunuk ari logonet, Aliku ALA enggaanom paga kayin yawenak amuni mbanak yum agale warak epod nogo mban yirik logonet, kwirabik-kwirabok agan-

15 it aakumi Iterali abok aret inom iniki ale’nggen paga Aliku ALA aloobut mbanak nogo wonok, oone nggwok eekak trompet nogo oone pu eekwi, keekok yogwe, eerit wogogwaarak.

16 Aliku ALA aloobut mbanak nogo, wonok Ndawut agota unggwi wogo logonet, at Ndawut iniki ale’nggen nen at Aliku ALA enggaanom paga ku’mbo nagak yogut-togut warit wage at akwe Tawun apuluk Mikan nogo, pugagi ambe mbanak me nen enegen wunggage nagagerik, inikime nen, “Aap yi agan wage abu neebi a!” mbareegerak.

 17 Ndi, at Aliku ALA aloobut mbanak nogo, wonok wogo nogogwaarik, logowam awooliya wurogo punuk at Ndawut koonogo pereegim nogome pogo nogogwaarik, at Ndawut nen Aliku ALA enggaanom paga taati ake warogo kani kungge, Ala inom lambunik logowak nduk, ake warogo wogoge, eereegerak.

6:2 Wund. 25:22 6:3 1Tam. 7:1-2 6:11 1Mbin. 26:4-5. 6:19-20 1Mbin. 16:43

18 Nogo eeke nagagerik, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA endage kumbunuk it aakumi Iterali mendek abok aret ale’nggen inoba piyareegerak.

19 Ale’nggen inoba piige nagagerik, it aakumi Iterali time wonogwe nogo aap a, kumi a, abok aret tapi enggaanggum inom, oroti longgo warak ambi inom, anggur anggen woloonak oroti worarak mendek ambi inom, inalitik-inalitak tumburiragagerak. Tumburirage mbareegi, it aakumi abok aret iname lombok nogogwaarak.

 20 Nogwe iigak, at Ndawut nogo at inom menggaarak ale’nggen inoba piyaakit nduk, ame nage mbareegi, Tawun apuluk kwe Mikan nogo wundi woraanuk, at Ndawut imbirak lambungge nagagerik, yoge logonet, “It aakumi Iterali inowe endagembogut yi, aap iniki mbanak inayum yirik lek nugu mengga kwak, o yogondak yi paga it komologwe kayeloman mini inigen iigak kenggali lek, kayum yirik lek nege keegirak nogo ti, Wi, kombaki o.

21 Yoge mbareegi, at Ndawut nen kwe Mikan nogo yoge logonet, “An nale’nggen nen yogut-togut wake neegendak nogo ti, aakumi inayuk wuke logonet warulik o. Ata, kogoba Tawun inom, owe-awot inom, wonogwe iigak, Aliku ALA nen at apuri Iterali mendek inowe nendagembogut logonet, inarum logokit nduk, inenggela’- me nen leenogo mippaneegerak nogo enggaanom paga eekirak me, op aret eekirak o.

22 An aap iya mendek lek o, yinuk, nenggali eerogo pake neegendak nogo ti, abunuk eeke logogin o. Ndi, Kayeloman mini nen togop kombarugun, yagandak kwe, it nen togop nombarugun lek tiyappanugo logogun aret o,” yinuk, yoreegerak.

23 Ndi, at Tawun apuluk kwe Mikan nogo aagaluk ndaka’lek wubili aret logonet, kambeegerak.

7 At Ndawut eeriyak Ala nen wone abuk nggaruk togon yoreegerak wone
(1Mbin. 17:1-15)

1  At Aliku ALA nen Ndawut awim enaagan-ambokan wonogwe nogo, abok aret tebenogo piinok, aap endagembogut Ndawut awi o nggwok abe wurik me nogome iniki ugun tayenak logowak nduk, eeppege mbareegi,

2 Ndawut nen aap Ala nen yoge kagak yoraga Natan nogo yoge logonet, “An nawi o nggwok abe wurik yi, eyo abe nggabina paga abu obeelom wuppanegaarak wonage neegak kwe, Ala aloobut mbanak kenok we ooliya wurik me wonage ti ket o.”

3 Yoge mbareegi, at Natan nen aap endagembogut Ndawut nogo yoge logonet, “At Aliku ALA kimbirak wonage me, kat kiniki nen eeriyak koonogo pegendak nogo aret eeke logot o,” yoreegerak.

4 Yoreegerak kwe, oonikiya ti eyom paga at Aliku ALA nen Natan owagam wage nagagerik, yoge logonet,

5-7 “Kat nen, At Aliku ALA nen wone, Ndogop yegerak, nayeloman Ndawut yori nanok nduk, yokkiri o. O maan it aakumi Iterali o Metit nen wogoret wundi wagagirak kuli nok, yogondak yi kuli paga, an logorak o abe wurogo panulik ooliya ooliya mban wurogo panit nugu menggaarak o. Aakumi Iterali abok aret ninom yagak ndagak nugu logonet, it ndomba ndegeninako mengga kwak an napuri Iterali ndegeninako logowak nduk, yoragagirak inoweewi inarum wonogwe nogo, ambiriluk ambi yoge logonet, Nonggop nduk an nawi eyo abe nggabina paga wuppanega’lek agandik, yoreegirak ya? Lek aret me, at nen aret wurogo paniyak ari agaarik?

8 Togop aret me, At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ndogop yegerak, nayeloman Ndawut yorenok nduk, yokkiri o. At o karume kambin-ndomba ndegeninabit nege me, an nen wagangge nagagirik, napuri aakumi Iterali inowe endagembogut logonet, inarum logowak nduk, eerogo pereegirak o.

9 Pege nagagirik, at nggeeme noorak iniki koombunuk nage kenok, an nimbirak aret nage, an naa’nduk a’nuk awim mendek inoorogo piige, eeke nagagirik, yogondak it aakumi nggween paga inendage warak mengga kwak, at endage warak togop aret eerogo pigin o.

10-11 It an napuri Iterali aa’nduk tebembiinok wonogwe, ti’nuk, Iterali inowak loonggo logowak nduk, inoweewi mippiige nagagirak kuli nen nok, yogondak kuli, it aap maluk mendek nen tebenogo piigwi, eeko nogogwa kwak ambinom eeppiigo logokwak, inawim abok aret tebenogo piinok, o abolok lek obeelom aret wonage kagak, iname lombok logonet, inagabolo nirik-kirik yaga’lek iniki ugun tayenak logowak nduk, an napuri Iterali inanggween wogorage logominggirik, time kwippiyaminggirak wonogwe iigak, Naliku an ALA nen aret inapuri-inombowologwe ambik wiganogo piyaagin o, yinuk, Naliku ALA nen aret yagi o.

12 Ndi, at perak, nda’nagagerak eyom abu aret panggoni wage kenok, ombomini kambunuk nogogwam wonogwe me, inom yonggonggola nage kagak, an nen at lombok apuluk ndaremenggerak nogo, obaane’me mippege logominggirik, apuluk abu’me piige logowam mondok-mondok logowak nduk, eeppigin o.

 13 Ndi, nendage ki logowak nduk, nawi wurogo paniyak yegerak nogo ti, apuluk ti’nen aret wurigin o. Wuke kenok, at paga wigannarigin nogo nen mban abu’me piige logowam time mondok-mondok wone lengganogo yorage logowak nduk, eeppege logogin o.

14 An ti, at ogoba aret age, Ndi, at ti, an naput aret age, eerugun me, maluk eeke kenok ti, aap ambi nen apuluk iniki koonnaruwak nduk, muun yawi paga wake menggi kwak, aakumi nen at togop aret aaninggin oba pogo logowak nduk, eeppiige logogin o.

15 Togop aret kwe, at nen Tawun obaane’me endagembogut logowak nduk, an Tawun abuwa nen obeelom eeppege nagagirik, at Ndawut kagak mbo pereegirak nogo kwak, at aap ti, abuwa nen obeelom eeppege nogo, lek arigin lek mondok-mondok eeppege logogin o.

16 Obeelom eeppege logonet, apuri-ombowologwe ndaganabit nage, abu’me piige, eeke nogo ti, lek arigin lek mondok-mondok aret logogin me, at ndaremenggerak paga nen abu’me piige logowam mondok unde logowak nduk, eeppege logogin o, yinuk, at Aliku ALA nen yegerak, yori nanu o,” yinuk, yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, at Natan nogo Aliku ALA nen kin paga yoreegerak nogo ndak-ndak aret Ndawut mbininogo yori nagagerak.

Ndawut nen tamban eeke logonet, “Ala wa,” yoreegerak wone
 (1Mbin. 17:16-27)

18 Mbininogo yori nage mbareegi, aap endagembogut Ndawut nogo Ala awooliya wurik me unggwage nagagerik, Aliku ALA enggaanom paga kwi’na’nuk tamban eereegerak. Tamban eeke logonet, “Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA wae. An inom, nowe nawot inom, nit nen eeriyak abu meek lombok niigak, an mii’nake nagagindik, kapuri inarum logokit nduk, mippaneegindak o.

19 Ti eeppanege nagagindik, Abu aret eekirak kagi, yinuk, puk ariyak kwe, an kayeloman napuri-nombowologwe eeppiyoorak inom yo’negendak kenok, Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA kat yi, ia! An aap aret kwe, Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA peebi eeppaniyak kin paga yo’negendak kenok, an wa yokkege agarik o.

 20 Togop aret me, Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA wae. An kayeloman yi, neebe inom, eeke minggirak inom, abu neege menggendak me, an nonggop yokkiri o?

21 Kat mondok iya negen eeppaniyak an kayeloman eerogo nappani wagandak yi, kat wone yo’negendak a’me nggelok ari, ndi, kat eeriyak kiniki mbake nogo ndak-ndak age, eeruwak nduk, wone eerogo nappani wagandak o.

22 Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA kat abu nggwok aret menggendak me, nit lombok nen ninaruk konenggo monggoorak ndak-ndak, kat pogom ambi wonage lek Ala kalik aret menggendak o.

 23 Kat Ala nen it aakumi Iterali inagap ndarogo kat kapuri lombok aruwak nduk, o Metit paga tebenak wonogwe me, wondet eerogo piige, kendage tiyak yuwak nduk eeke, ndi, kat kaa’nduk a’nuk, mondok iya lombok tam warak negen eeke logonet inawim mugogo wumbiige, inagugi tebenogo piige, eereegindak me, o nggween paga yime abok aret it kapuri Iterali pogom ambi wonogwe lek aret o.

24 It aakumi Iterali mendek ti, kat kapuri mondok-mondok logowak nduk, koonogo piyareegindak me, Kaliku inogoba Ala kat aret agagindak o.

25 Togop aret me, Kaliku Kitok Menggendak nogoba Ala wae. An kayeloman inom, napurinombowologwe wigannarugun inom, eerogo pinaniyak wone koonogo yo’negendak nogo, a’me lik togon aret eeppinanege logomunggun o.

 26 Kat kendage mondok-mondok tiyanak logowak nduk, wone yagandak nogo ti, a’me nggelok togon eeke keenok, it aakumi nen, At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ti, aakumi Iterali inogoba Ala aret kogo, yinuk, yogo logogun o. Ndi, kat kenegen wo’ninake keegak, an kayeloman Ndawut napuri-nombowologwe wiganak nen mban it kapuri Iterali mondok-mondok inarum logogun o.

27 Ndi, kat Komaawi Lombok Menggendak Kaliku Iterali inogoba Ala wae. Kat nen an kayeloman yo’nege logonet, Kapuri-kombowologwe wiganak paga mban Iterali inarum logogun, yo’negendak ti paga an kayeloman nagabiti lek nogogumbuk logonet, wone yi, yokkege agarik o.

 28 Kat Kaliku Kitok Menggendak Ala aret me, kat koone ti, mondok abet mban ari menggendak o. Ndi, kat wone abe mban koonogo an kayeloman yo’negendak me,

29 an kayeloman napuri-nombowologwe wigannarugun nogo, kenegen wogonake keegak, it kapuri Iterali mondok-mondok inarum logonet, eerit nogo logowak nen, kale’nggen inoba piige logonok nduk, yokkege me, liirogon aret wamen o. Kaliku Kitok Menggendak kat ALA nen aret wone yagandak o. Ndi, an kayeloman napuri-nombowologwe wigannarugun nogo, kale’nggen inoba piyamenggendak nogo lek arigin lek mondok-mondok inoba aret logogin o, yinuk, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

8 Ndawut wim nambuke logonet, eegin tiyak yereegerak wone
(1Mbin. 18:1-3)   7:23 Pel. 4:34

1 Ti’nuk peebi, at Ndawut nogo it aakumi Pilitin mendek inom wim nambuke logonet, tebenogo piinok, it Pilitin wonogwe inawi kota nggwok taganak nogo tebenggolagagerak.

 2 Tebenggolage nagagerik, ti’nuk, it Mowap mendek tebenogo piinok, inawuri aap ineegin warak nogo nggween paga mbiginogo wimbiinok, keele ambi waganogo mbiginik alom me nen keele nggorek paga wakkaanuk, ambi wakkage logonet, inooke, ti’nuk, keele nggorek ambit wakkaanuk, ineenik  teppiige, eerit irip yubuni nagagerak. Ti eeke mbareegi, it Mowap mendek nogo inagabiti nen Ndawut ayuk wuko logonet, inarum wonage onggo wogogo nogogwaarak.

3 Ti’nuk, it o Toba mendek inowe endagembogut aap Erekop aput Kararetet nogo, at inarum menggim niyo Eparat ambet paga wonogwe nogo, mi’nogwe iinok, ambinom tebenogo piyaakit nduk, nage me, at Ndawut awuri inom lambu  na’nuk, inom wim nambuko logonet, tebenogo piyareegwaarak.

4 Tebenogo piinok, at Ndawut nen anggweendo wim eeka kuda nen nikkenok nega nogo seribu piginake, awuri ineegin warak kuda paga yarugu nogo menggaarak ineebe tujuh ribu piginake, ndi, it aap wim eeka iniyok paga nugu menggaarak ineebe dua puluh ribu piginake, eeke nagagerik, kuda piginabeegerak nogo, abok aret iniyok andelen inomanggen mbanogo piige logonet, eegu we 100 mban nggweendo wim eeka nigiren nugu logowak nduk, teppiyareegwaarak.

5 Ndi, it aap o Aram yaga’lelo Ndamitik nogome nen it o Toba mendek inowe endagembogut Kararetet yeenggwaaruwok nduk, wogo mbareegwa, at Ndawut awuri inom nen ineebe dua puluh dua ribu aret inoorogo piyareegwaarak.

 6 Inoorogo piinok, at Ndawut awuri ineegin warak nogo, it aakumi Aram mendek tebembiinok logowak nduk, inawi kota Ndamitik nogome piya nagagerak. Piya nage mbareegi, it Aram mendek nogo, Ndawut abu’me tebenak logonet, inarum wonage onggo wogori wogo nogogwaarak. Ndi, at Ndawut nogo, yi o ndi o wim eerit nege kagak, Aliku ALA nen Ndawut eegin tiyappege nagagerak.

 7-8 At Ndawut nen aap Kararetet awuri wim eeka inoweewi inanggeemu mbuti emas mendek paga eerak nogo wagangge, ti’nuk, aap Kararetet unde wonagagim o kota mbere Mbeta inom, Mberotayi inom, nogome nen mbuti tembaga mendek apit aret wagangge, ee’nuk, o Yerutalem wonok wagagerak.

9 Wonok wagagerak wonage me, “At Ndawut nen aap Kararetet awuri wim eeka abok aret inookerak o!” yogwe nogo aap o Kamat mendek inowe endagembogut Towu nogo, aruk konengge nagagerik,

10 at Towu Kararetet awuri inom wim mbanak wonagagerak me, Ndawut nen inooreegerak paga, “Ninili eekendak me, wa!” yinuk, keyage warogo mbuti perak inom, emas inom, tembaga inom, nogo paga yi mendek ndi mendek ogobakkigirik abok aret aap endagembogut Ndawut wogoruwak nduk, aput Yoram wonok nappi wagagerak.

11-12 At Yoram nen wonok aap endagembogut Ndawut iri wage mbareegi, Ndawut nen it aakumi Erom mendek inom, Mowap mendek inom, Amon mendek inom, Pilitin mendek inom, Amalek mendek inom, yi aakumi ndi aakumi tebenogo piyareegerak abok aret inagugun wogo mbuti emas inom, perak inom, Aliku ALA ake leenogo pege nagagerak ti kokwak, aap Yoram yi mendek ndi mendek wonok iri wagagerak inom, it Toba mendek inowe endagembogut aap Erekop aput Kararetet tebenogo pege logonet kugun waganeegerak nogo inom, Aliku ALA ake leenogo pereegerak.

13 Ndi, at Ndawut nogo Mayu Ogup Yenggenak Me kobappaga time it aap Erom mendek ineebe apit delapan belas ribu inooppunuk, iyokan wagagerak paga endage mondok nggwok wiganinuk nage nagagerak.  

8:13 Ndawi. 60:1


14 At Ndawut nogo, it Erom mendek tebembiinok logowak nduk, at awuri ineegin warak nogo, o Erom nogome nappiinet nage mbareegi, it aakumi Erom mendek abok aret Ndawut abu’me tebenak aret wonogogwaarak. Ndi, at Ndawut nogo, yi o ndi o wim eerit nege kagak, at Aliku ALA nen Ndawut eegin tiyappege nagagerak.

  AT NDAWUT INOM YABU EEKO NOGOGWAARAK INENDAGE MBANAK WONE
 (2Tam. 20:23-26; 1Mbin. 18:14-17)
15 At Ndawut nogo it Iterali mendek abok aret inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logonet, apuri Iterali inake abe mban koongge, li’lak mban eeppiige, eeke nagagerak.

16 Eeke kagak, kwe Teruya aagaluk Yowap nogo, wim eeka inowe wonage, Akilut aput Yotapat nogo, Ndawut ame nogome wone ambi agaatak kenok liiru mbangge,

 17 Akitup aput Tarok inom, Abiyatat aput Akimelek inom, imbirak Ala unde wonogwe, aap Teraya ti, o apit lambunik ake liiru mbangge,

 18 aap Yoyara aput Mbenaya nogo, it aakumi Kereti mendek inom, Peleti mendek inom, inowe logonet inarum wonage, ndi, Ndawut apuri nogo ti, inogoba endagembogut Ndawut nogo, awone koongga wonogwe, eeko nogogwaarak.

9 NDAWUT NEN MEPIBOTET OBEELOM EEPPEREEGERAK WONE
1 Ne ambi paga at Ndawut nen ari logonet, “Yonatan nimbirak kunik wonogogurak me, at eeppukwak Tawun apuri mendek ineenik ambi wonogwe kenok, abuwa nen obeelom eeppikit nduk, yinip o.”

2 Ari nagagerik, Tawun apuri mendek inayeloman endage Tiba aret wonagagerak me, Ndawut wonage me woraawak nduk, wiireegwaarak wage mbareegi, aap endagembogut Ndawut nen at yoge, “Kat Tiba aret ilik?” Yoge mbareegi, at Tiba nen, “Kayeloman an aret o, nogoba.”

3 Yoge mbareegi, at endagembogut nen at yoge logonet, “At Ala aakumi inabuwa nen obeelom eeppiige menggi kwak, an Tawun apuri wiganak mendek ambi wonogwe iyo, inabuwa nen obeelom eeppiyaakit nduk, yo’niru o.” Yoge mbareegi, at Tiba nen aap endagembogut nogo yoge logonet, “Yonatan aput iyok maluk agagerak nogo perak, wonage o.”
4 Yoge mbareegi, aap endagembogut nen, “At eebe nggeeme wonage o?” Yoge mbareegi, at Tiba nen, “Aap Amiyen aput Makit ame o Lorebat time wonage o,” yinuk, yoreegerak.

5 Yoge mbareegi, aap endagembogut Ndawut nogo nen wonok woraawak nduk, awuri nappiyareegerak nogo nogogwaarik, aap Amiyen aput Makit nogo ame o Lorebat wonage me, wonok wogogwaarak.

6 Wonok wogo mbareegwa, Yonatan aput Mepibotet nogo Ndawut owagam wage nagagerik, abu’me tebe yinuk, ayuk wuke kagak, at Ndawut nen, “Mepibotet wae.” Yoge mbareegi, at Mepibotet nen, “Ai, nogoba. Kayeloman an aret o,” yoreegerak.

7 Yoge mbareegi, at Ndawut nen at yoge logonet, “Kat kogoba Yonatan nimbirak niniki kunik wonagagirak paga kabuwa nen obeelom eeppagakit nduk, wiigigirak me, kagabiti mbarugun o. Obeelom eeppagage logonet, kombo Tawun anggween nogo abok waganogo kat wokkege logominggirik, kat nimbirak yime mondok logonet, ninom mbi nonggo logogun o,” yoreegerak.
8 Yoge mbareegi, at Mepibotet eebe tebe yinuk, yoge logonet, “Ai, nogoba. An kayeloman yi, abu meek lombok nggeewo kambak kwak wonage neegak, nonggop nduk, liippanegen o?” yinuk, yoreegerak.        
                                     9:1 1Tam. 20:15-17 9:3 2Tam. 4:4

 9 Yoge mbareegi, aap endagembogut nen Tawun ayeloman Tiba nogo wiige nagagerik, wage mbareegi, yoge logonet, “At Tawun nogo apuri inom inanggween eege, inayi mendek ndi mendek eege, abok aret kat kogoba ombooluk Mepibotet muk wogogirak me,

10 kat inom, kapuri inom, kayeloman mini inom, kogoba Tawun ombooluk Mepibotet ake yabu eeppiigo logonet, amendek ambi lek kenok kolage logowak nen, anggen yugu nogo wonok iri wogo logomunggup o. Ndi, kogoba ombooluk Mepibotet nogo, mbi nengge logorak perak, an nimbirak mondok-mondok nonggo logogun o,” yinuk, yoreegerak. At Tiba nogo apuri ineebe 15, ndi, ayeloman mini ineebe 20, wonogogwaarak.

11 At Ndawut nen wone nogo Tiba yoge mbareegi, at Tiba nen aap endagembogut yoge logonet, “Ai, nogoba. Kat nen an kayeloman yo’nege keenok, abok aret an kayeloman ndak-ndak aret eeke logokit o,” yoreegerak. Ti yoge mbareegi, aap Mepibotet nogo, aap endagembogut Ndawut apuluk negen aret imbirak mbi nonggo nogogwaarak.

12 At Mepibotet nogo apuluk wulaga endage Mika aret. Ndi, it aakumi Tiba ame wonogwe nogo abok aret Mepibotet ayeloman mini a’nuk wonogogwaarak.

13 Togop aret me, at Mepibotet nogo iyok peenok-peenok maluk aret me, o Yerutalem time logonet, aap endagembogut mbi nengge menggim time inom mondok-mondok mbi nengge nagagerak.

10 AAKUMI AMON MENDEK INOM, ARAM MENDEK INOM, TEBENOGO PIYAREEGERAK WONE    Daut nen tebenogo piyareegerak
 (1Mbin. 19:1-19)
1 Ti’nuk peebi, ne ambi paga aap Amon mendek inowe endagembogut kangge mbareegi, at aput Kanun ogoba obaane’me aap endagembogut agagerak.

2 Age mbareegi, at Ndawut nen ari logonet, “At Kanun ogoba Nakat nogo ti, an iniki kunik ee’nake logonet, obeelom eeppanege nagagerak nogo kokwak, aput Kanun niniki kunik logonet, obeelom eeppikit o,” yinuk, ogoba kambeegerak iniki eyak wappuwak nduk, at inom yabu eeko menggaarak nogo nappiyareegerak. Nappiyareegerak nogo, o Amon ari nogo mbareegwa,

 3 it aakumi Amon mendek inoweewi nagawan-nagawan nen inogoba Kanun nogo yogwi, “Kat kogoba kanggerak nogo, abuwa nen kiniki eyak wappagarak nduk, Ndawut nen awuri nappiya wagaarak mbaken? Lek o. Ata, o kota yime tebenggolaawok nduk, inigen yambik-yambok eeri wagaarak yi lek a?”

4 Yogo mbareegwa, at Kanun nen it aap Ndawut awuri nappiyareegerak nogo pippiinok, inamboro abeenok mban mbanogo piige, inayum nggorek yirik nogo inakom kuli mbanogo piige, eerogo piinok, “Kiname nanip o,” yinuk, nappiya wagagerak.

 5 Nappiya wage mbareegi, it nogo inenggali nen Ndawut wonage me woroolik. Ata, at Kanun nen eeginabeegerak nogo, Ndawut yori wogo mbareegwa, aap endagembogut Ndawut nen, “Kinamboro wungge kenok woraabagip nduk, o Yeriko time puk a’nip o,” yinuk, wone eerogo nappiyareegerak.

6 Ndi, it aap Amon mendek nen mbako logonet, “Nit eekoorak paga at Ndawut nen obari maluk kogo mengga kwak ninombake kogo o.” Yogo nogogwaarik, wim eekwi iinok, onggo wogoraawok nduk, aap wim eeko logonet, iniyok paga nugu menggaarak Aram mendek o Mbet- Erekop wonogwe nogo inom, o Toba wonogwe inom, ineebe apit lambunik dua puluh ribu wogonakwi, it aap o Maaka mendek inowe endagembogut awuri wim eeka ineebe seribu wogonakwi, ndi, it aap wim eeka o Top mendek ineebe dua belas ribu wogonakwi, eereegwaarak.

7-8 Eeppunuk, Ndawut inom wim namburuwok nduk, it aap Amon mendek nogo iname nen wundi wogo nogogwaarik, it inawi kota tu unggwogo menggam taati ina koombunuk wonogwe iigak, it aap Aram mendek o Toba nen wogogwaarak inom, o Erekop nen wogogwaarak inom, it aap o Top mendek inom, aap Maaka mendek inom, wogogwaarak nogo nen o karume time inalik ina koombunuk wonogwe, eereegwaarak nogo at Ndawut aruk konengge nagagerik, aap Yowap awuri wim eeka wakaa’ngget abok aret it aakumi ti, inom wim namburuwak nduk, nappiyareegerak.

9 Nappiige mbareegi, Yowap awuri inom nogo nogogwaarik, inawim mendek nogo inambo’me-inaame nogome abok yengget-wangget eereegwaarak wonogwe nogo, aap Yowap enegen iige nagagerik, at awuri Iterali mendek aap wim abu wakaa’ngget kero mban it Aram mendek inom wim eeruwak nduk, leenogo piige,

10 ndi, it Iterali mendek ineegin warak apit negen mogonogo awuluk Abitayi inowe a’nuk, aap Amon mendek inom wim namburuwak nduk wogoge, eeke nagagerik,

11 awuluk Abitayi nogo yoge logonet, “An aap Aram mendek ninom wim namburiyak nduk wakkaminggirak kwe, it inomaawi age kenok ti, kat nen an yeenggwa niri wage, ndi, kat eeke me time aakumi Amon mendek inomaawi age kenok ti, an nen kat yeenggwa kiri nage, eeruwok o.”

12 Yoge nagagerik, “Kogogumbuk nu’lek logot o. It aakumi nit mendek inili eerogo piigwi, ninogoba Ala nen kota-kota wo’niragagerak ili eerogo pugwi, eeruwok nduk, ninogogumbuk wakaa’ngget eeppunuk, wim eekwi niigak, at Aliku ALA nen eeppinaniyak mbake nogo mban eeppinanege logowak o,” yinuk, yoreegerak.

13 Yoge nagagerik, at Yowap awuri wim eeka leenogo piyareegerak nogo inom nen aap Aram mendek inom wim namburuwok nduk, nogo mbareegwa, inayuk nen aap Aram mendek nogo kole mbaganit nogogwaarak.

 14 Ndi, it aakumi Amon mendek nen it Aram mendek mbaganit nogwe nogo, inigen iigo nogogwaarik, it kunduk, togop mban aap Abitayi ayuk nen mbaganit o kota nogome unggwi nogogwaarak. Unggwi nogwe iigak, aap Yowap nogo it aap Amon mendek abu aret mugogo nappiige nagagerik, iyokan o Yerutalem wagagerak.

15 Ndi, it aap Aram mendek nogo yogo logonet, “It Iterali mendek nen abok aret ninooko logonet, mappinanggaarak kogo o.” Yogo nogogwaarik, ambinom kuwak ari wogogwaarak.
16 Wogo mbareegwa, at Kararetet nogo nen it aap Aram mendek niyo Eparat enebagan wonogwe nogo woraawak nduk, yonggo nappiige mbareegi, aap Kararetet awuri wim eeka inowe Tobak nen wogoren o Kelam piya wagagerak.

17 Piya wagagerak nogo at Ndawut yogo mbareegwa, at Ndawut nen aakumi Iterali abok aret kuwak eeppiige nagagerik, wogoren niyo Yoraran wunda nanuk, o Kelam nogo mbareegwa, it Aram mendek nogo nen Ndawut awuri inom wim namburuwok nduk, ina koonogo punuk, inom wim nambureegwaarak.

 18 Nambuko mbareegwa, it Aram mendek nogo Iterali inayuk nen mbaganggwi iigak, at Ndawut awuri inom nen it aap nggweendo wim eeka wonok nega nogo ineebe tujuh ratus inookwi, it aap wim eeka iniyok paga nogo menggaarak ineebe empat puluh ribu inookwi, eeko logonet, it Aram mendek wim eeka inowe Tobak nogo inom aret wareegwaarak taati aret kambeegerak.

19 It aakumi inoweewi inendagembogut aap Kararetet abu’me logonet, oone konenggo nogogwaarak nogo nen yogo logonet, “It Iterali nen abu aret tebenogo pinanugwi iigo o.” Yogo nogogwaarik, it Iterali inom paalungga wappunuk, inabu’me logonet, inoone konenggo nogogwaarak. Ti eereegwaarak paga it aap Aram mendek nen aakumi Amon mendek yeenggwaaroorak inagabiti ogogwaarak.

11 NDAWUT NEN KWE MBATIYEBA MALUK EEPPEREEGERAK WONE
(11:1 1Mbin. 20:1)
1 Eyo anggup lake menggim eyom paga yi aap ndi aap inendagembogut wim namburi wunggo menggaarak me, tahun ti eyom ari wage mbareegi, at Ndawut nen aap Yowap inom, at awuri inom, it Iterali wim eeka abok inom, aakumi Amon mendek inom wim eeruwak
  nduk, nappiige mbareegi, nogo nogogwaarik, it Amon mendek inoorogo piigak, o kota Araba tebenuwok nduk, eerit unggwogwe iigak, at Ndawut nogo o Yerutalem aret wonagagerak.

2 Nogome logonet, ne ambi paga oonegen kilu yi nage kagak, at Ndawut nogo, nogo yege nagagerik, eenik a’nuk, endagembogut awi o nggwok abe wurik nogo yugum paga ndoonogo maarak awe aago paga nege-wege logonet, kwe ambi abu kigirikwe ngguu’mo wake enegen kagagerak.

3 Enegen kage nagagerik, kin wakka nawak nduk, aap ambi nappereegerak yori nage nagagerik, Ndawut yori wage logonet, “Kwe nogo ti, aap Eliyam aput aap Ket mendek Uriya akwe Mbatiyeba aret o.”

4 Yoge mbareegi, at Ndawut nen aap ambi kwe nogo wa nawak nduk, nappereegerak wonok iri wage mbareegi, kwe nogo kumi tut kogwe iinok, “Yogop logorak,” yugu nogo abu aret agagerak me, imbirak nogo yege nagagerik, kwe nogo ame aret nagagerak.

5 Ame nage nagagerik, abila age mbareegi, at kwe nogo nen, “An nogo muk nabila agarak o,” yinuk, Ndawut wonage me wone agago nappi wagagerak.

6 Wone agago nappi wagagerak nogo at Ndawut konengge nagagerik, at Yowap paga wone agago nappege logonet, “Aap Ket mendek endage Uriya ti, an wonage me yime mbet-mbet nappi omok o.” Yoge mbareegi, at Yowap nen Uriya nogo Ndawut wonage me nappi wagagerak
 7 ka wage mbareegi, at Ndawut nen Uriya yoge logonet, “At Yowap inom, it aakumi Iterali apit inom, wim eekwi nogo inom, nonggop iigak wagan o?”

8 Yinuk, abu aret yoge nagagerik, “Kat yonggonggolage kame nogo yi nak o.” Yoge mbareegi, at Uriya nogo aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me nen wundi nage kagak, at Ndawut nen amendek ambi wonok iri nawak nduk, ambo’me nappiyareegerak.

9 Togop eereegerak kwe, at Uriya nogo ame noolik. At ogoba Ndawut ayeloman mini ame arum menggaarak nogo, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik tu unggwogo menggam time inom nogo yereegerak.

10 It aakumi nen, “Uriya nogo ame noolik o,” yinuk, Ndawut yogo mbareegwa, at Ndawut nen Uriya yoge logonet, “Kat wim eekwi me o nda nen wagandak nogo lek a? Nonggop nduk kame noolik yime puk agandak?”

11 Yoge mbareegi, at Uriya nen Ndawut yoge, “Ala aloobut mbanak inom, ineegin warak Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, ooliya-ooliya wurik me wonogwe, ndi, an nogoba aap Yowap inom, nogoba kat kapuri inom, it kunduk, o endekem inawooliya wuppatinuk wonogwe, eekwi iigak, an name nage logominggirik, mbi inom, niyo inom, nenok, nakwe nimbirak nogo yuurak op mbaken? An togop eeri noorak meek nomba’- nok nduk, kendage kunogo yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

12 Yoge mbareegi, at Ndawut nen, “Abu aret yagandak me, ne yogondak yi, ambinom yime puk logomenggendik, ko’lu kuubondendok, Nak o, yokkege neenok aret namunggun o,” yoreegerak. Yoge mbareegi, ne ti paga at Uriya nogo o Yerutalem time puk agagerak

 13 wonage me, ko’lu at Ndawut nen mbi imbirak nawok nduk, “Omok o,” yoge nagagerik, mbi inom, amburu inom, imbirak nonggo logonet, at Ndawut nogo nen Uriya kumili kunuwak nduk, anggur amburu wogoreegerak ambik aret nengge nagagerik, kumili kuneegerak kwe, oonikiya ame noolik. At ogoba ayeloman mini ame arum menggaarak inom nogo yereegim nogome nogo yi nagagerak.

 14 Ndi, at Uriya nen wonok Yowap wogori nawak nduk, ko’lu kuubondendok at Ndawut nen at Uriya eeppuurak liiru mbangge logonet,

15 “Yowap wae. Aap Uriya ti, waremenggaarak kambuwak nduk, kat nen wonok wim eenggabit kumbunuk nambukwi iigak, aa’nduk eeppunuk, pi nage logomenggendik, kat kakom niru yi wundi wa’nu o,” yinuk, liiru mbanogo wogoreegerak wonok Yowap iri nagagerak.

16 Wonok iri nage mbareegi, at Yowap nogo pekkage nagagerik, ne ti eyom paga o kota Araba wonogwe nogo inoba kwi’nari unggwogo logonet, Uriya nogo wonok aap wakaa’- ngget wim nambukwi iige menggim time pi nage mbareegi,

17 aap o kota time mendek wundi woraanuk, Yowap awuri inom wim nambuko logonet, it Ndawut awuri ineegin warak ando inookwi, ndi, aap Ket mendek endage Uriya nogo kunduk, warogo pugwi, eereegwaarak.

 18 Eeko mbareegwa, at Yowap nen wim eerit nogogwaarak nogo, Ndawut mbininogo yori woraawak nduk, wone eerogo nappi wage logonet,
19 “Ninookaarak wone yi, abu aret mbinik-mbenak eerogo yoge keenok,

20 at endagembogut Ndawut nogo aruk konembunuk, anini nen yokkege logonet, Ninawim pak wurik irimbaga nen ninoorogo wuppi woroorak mbaka’lek nonggop nduk inawi kota ti paga panggok togon nogotak?

21 Ta nen aap Yeru-Mbetet aput Abimelek wareegerak mbakop? Kwe ambi nen aret yugum pak wurik irimbaga nen yugum gandum aambiranggak tumbu nogo paga oba kwippereegerak o Tebet taati aret kambeegerak nogo lek a? Togop ee’ninaburak mbaka’lek nonggop nduk, inawi pak wurik me panggok togon nogotak? yokkege kenok, kat nen at Ndawut onggo yoge logonet, Ndi, kayeloman aap Ket mendek endage Uriya nogo kunduk, wakaarak kanggerak, yorumunggun o,” yinuk, eerogo nappereegerak.

22 Nappege mbareegi, aap nogo Ndawut owagam wage nagagerik, Yowap nen yoreegerak nogo abok aret mbinik-mbenak eerogo yoge logonet,

23 “Nit ninawim nogo ti, nit ndak-ndak lek inomaawi ambik aret me, iname o kota time nen karume wundi wa’nuk ninom wim perenggologo logonet, muguren tungga ambe mbanak paga time ari nogoorak me,

24 it nen yugum pak wurik irimbaga nen nit kayeloman mini ninooruwok nduk, maale namburogo wuppi wogo logonet, it kawuri ando inookwi, ndi, aap Ket mendek kayeloman Uriya nogo wakwi, eekaarak o,” yinuk, yoreegerak.

25 Yoge mbareegi, at Ndawut nen aap wone yori wagagerak nogo yoge, “Wim eeko logonet, aap inetenggen yomboonogo inookulik ugun aret inooko menggaarak me, aap Yowap iniki ma’narugurik o. Ata, iniki nu’lek ogogumbuk a’nuk, awim inawi kota paga kwi’nari unggwage logomenggerik, mondok pup eerogo piyoorak wakkenet unggwage logowak nduk, wone yi yori nak o,” yinuk, eerogo nappereegerak.

(11:21 Owak 9:53 12:1 Nda. 51:1 )

 26 Ndi, aap Uriya akwe nogo nen ogonggelo Uriya wareegwaarak kambeegerak aruk konengge nagagerik, arigi nen leenggu maareegerak.

27 Maake nagagerik, ogonggelo erabun ndoombunuk wonagagerik, tu mbaninuk wundi wage mbareegi, at Ndawut nen kwe nogo wa nawak nduk nappiyareegerak wonok iri wogo mbareegwa, kwe nogo at aret kolagagerak me, time logonet, Ndawut obaane’me aagaluk aap aret ndareegerak. Ndi, at Ndawut ti eereegerak paga at Aliku ALA nen, “Maluk lombok aret -eekerak kagi,” mbareegerak.

12 AT NATAN NEN NDAWUT INIKI WAKKOLAAWAK NDUK, YOREEGERAK WONE

1At Aliku ALA nen Ndawut wone yoruwak nduk aap Natan nappi wagagerak wage nagagerik, yoge logonet, “Aap mbere o kota ambit me wonogo logonet, ambi eenggi warak, ndi, ambi eenggi lek, wonogogwaarak.

 2 Aap eenggi warak nogo aanggumi kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, ambik aret wonagagerak.

 3 Ndi, aap eenggi lek nogo perak, aanggumi abu lek aret kwe, ndomba aagaluk kooli ambit mban kunggolage nagagerik, aap ambi apuluk kolaga iniki kunik menggi kwak, ambi-agi nengge logonet ndomba nogo magage, ogome punuk nogo yege, eeke logonet, apurilogwe inom ndak-ndak aret tawe eeginake nagagerak.

4 Ne ambi paga aap nggiru ambi aap eenggi warak nogo ka wage mbareegi, aap eenggi warak nogo nen, Aap nggiru neya wagaarak yi, naanggo ndomba ilik, tapi a, abugo lariyak neebi, mba’nuk, aap eenggi lek aanggo ndomba aagaluk kooli ambiriluk nogo aret wagangge nagagerik, warogo aap nggiru at ka wagagerak nogo abugo lareegerak o,” yinuk, yoreegerak.

5-6 Yoge mbareegi, at Ndawut nogo konembunuk, anini ambik age nagagerik, Natan yoge, “Aap ti, abuwa mbaka’lek eekerak me, aanggo 4 awi yakkage, ndi, kambuwak nduk, eebe warogo pege, eeriyak op aret mbarenok nduk, Aliku ALA endage kumbunuk, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

7 Yoge mbareegi, at Natan nen Ndawut yoge, “Aap yagarak ti, kat aret o! At Aliku Iterali inogoba Ala nen ari logonet, At Ndawut nogo Tawun eenggime nen ndinogo punuk, aakumi Iterali inowe endagembogut logowak nduk, leenogo pege,

8 at ogoba Tawun awi o nggwok abe wurik nogo wogoge, at ogoba Tawun akuwi at ogome logowak nduk wogoge, ndi, it aakumi Yekura mendek inom, Iterali mendek inom, inowe endagembogut logonet, inarum logowak nduk mippege, eereegirak kwe, ti meek mba’nuk, Ambinom wo’niruwak, mbake kenok ti, wogoriyak aret kwe,

9 nonggop nduk, Naliku an ALA ari minggirak, Meek, nomba’nuk, nenggaanom paga maluk eekerak? At nen aap Ket mendek endage Uriya nogo, waruwak nduk, aap Amon mendek ineenggime pi nage nagaarik, eebe wako mbaka, akwe nogo at aret waganggerak o.

10 An, Meek, nombake logonet, aap Ket mendek endage Uriya akwe nogo, at aret waganggerak me, aakumi inawooluwak at apurilogwe- ombowologwe wiganak ineebe paga andokon age logogin aret o, yinuk, yegerak me, yokkigi o.

11 At Aliku ALA nen ambi ari logonet, Apuri lombok nen aaninggin-paaninggin at oba pugwi, at enegen kagak akuwi ndinogo at imbirak menggerak wogoge neenok kin paga wurinake, eeruwak nduk, eeppiyaagin o.

 12 At nen kote eekerak kwe, an nen it aakumi Iterali mendek abok aret inenggaanom kin paga aret eerigin, yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

12:11-12 2Tam. 16:22
13 Yoge mbareegi, Ndawut nen Natan yoge logonet, “An nen at Aliku ALA maluk aret eeppigirak kagi o.” Yoge mbareegi, at Natan nen at yoge logonet, “At Aliku ALA nen komaluk nogo lek eerogo pagagerak me, kat kambumunggun lek aret kwe,

14 kat eekendak paga at Aliku ALA awim nen, At Aliku ALA ti, meek aret kogo o, yinuk, agi’ndok kanggwi me, kapuluk kobaane’me pakendak nogo ti, kambigin aret o,” yinuk, yoreegerak.



NDAWUT APULUK KAMBEEGERAK WONE
15 Yoge nagagerik, at Natan nogo ame aret nage kagak, aap Uriya akwe Ndawut wagangge nagagerik, obaane’me pereegerak wulaga nogo, at Aliku ALA nen andi eeppereegerak.

16 Eeppege mbareegi, at Ndawut nogo wulaga ti paga, mbi niyo nengga’lek kagak, oonikiya age kenok, ame unggunuk, nggween paga windak mban logonet, Ala yoge nagagerak.

17 Yoge kagak, it aap at ame menggaarak inoweewi nogo wogo nagaatik, “Mi’naru o,” yogaatak kwe, mi’na’nuk it inom mbi noorak eebi mbake nagagerak.

18 Nogo 6 yippunuk, ko’lu wulaga nogo kambeegerak. Kangge mbareegi, at ayeloman mini nogo nen, “Wulaga awo kangga’lek eenik kagak Ndawut yogoorak nogo aruk konengga’lek kogoorak me, yogondak, Eebe kanggerak o, yogwi niinok, at aret wakkolookwak, yoriyak ninagabiti o,” yinuk, wulaga nogo kanggerak yorulik puk aret ogogwaarak.

19 Puk ogo nogogwaarik, it at ayeloman mini nogo inoone yagap wone paga mban yogwe at Ndawut enegen iige nagagerik, “Wulaga nogo muk aret kanggerak kagi,” mba’nuk, it yorage logonet, “Wulaga nogo muk kanggerak ilik?” Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “E o. Muk kanggerak o, ninogoba,” yoreegwaarak.

20 Yogo mbareegwa, at Ndawut nggween paga windak wonagagerak nogo mi’nage nagagerik, ngguu’mo wake, amburu agabolo paga mbenanggolage, ayum abe yirikkolage, ee’nuk, Aliku ALA awi wurik me unggwage nagagerik, Ala alut eereegerak. Alut eeppunuk, ame wage nagagerik, “Mbi wo’niri woraanip o.” Yoragagerak wogori wogo mbareegwa, nenggegerak.

21 Nengge mbareegi, at ayeloman mini nen at Ndawut yogo logonet, “Kat kapuluk kangga’lek kagak mbi mbo pege, le ari, eeke keegoorak kwe, yogondak eebe kangge mbaki, kat mi’na’nuk, mbi nengge ti, alom ngge nduk eeke agandik?”

22 Yogo mbareegwa, at Ndawut nen it yorage logonet, “An napuluk andi kenok, mbi niyo nengga’lek logonet, le ari neegotak nogo ti, wulaga kambigin ilik, at Aliku ALA nabuwa nen eenik eeppigin a? nogo ti, nit ambi nineenggo’lek me, eekirak o.

23 Togop eekirak kwe, yogondak napuluk ti, muk aret kanggerak me, an mbi niyo nengga’lek logorak ti paga at eenik arigin mbakop? Lek aret o. At nen iyokan an neya woraagin lek o. An perak, at wonage me aret ka nagin o,” yinuk, yoragagerak.

TALOMO NDA’NAGAGERAK WONE
24 Ti’nuk, at Ndawut nogo akwe Mbatiyeba iniki eyak wappege nagagerak. Iniki eyak wappege nagagerik, kwe nogo imbirak nogo yege mbareegi, abila age nagagerik, aagaluk aap aret ndareegerak me, endage Talomo tooneegwaarak. Ndi, at Aliku ALA nen wulaga ti, iniki kunik eeke logonet,

 25 Natan yoge, “Wulaga ti, an niniki kunik aret me, at endage, Yeriya, tooni nak o,” yoreegerak.




AT NDAWUT NEN AAP AMON MENDEK INAME ARABA TEBENEEGERAK WONE
 (1Mbin. 20:1-3) 26-27
Ti eekwi iigak, at Yowap awuri inom nogo nen aap Amon mendek iname o Araba nogome abu tebenggola ungguwok  nduk, eeko logonet, Ndawut yori woraawak nduk, awuri yorage, “An aakumi o Araba mendek ninom wim nambuko logonet, niyo nonggo menggam muk aret tebenggirak wonage me,

28 o ti, an nen tebengge neegak, aakumi nen, Yowap nen tebeneegerak, yogo logokwak, at Ndawut nen it aap wim nambuka eegu wonogwe ti, kuwak eeppiinok, o kota Araba yi, inom wim eeko logonet tebeni woraawak o,” yinuk, wone eerogo nappiya wagagerak.

29 Nappiya wagagerak wogo nogogwaarik, at Ndawut yogo mbareegwa, Ndawut nen at awuri wim eeka nogo abok aret kuwak eeppiinok, nogo nogogwaarik, o Araba oba kwi’nari unggunuk, o nogo tebenggologogwaarak.

30 Tebenggologo nogogwaarik, aap inowe endagembogut enggare-nggare mbuti emas paga ogobakkigirik yugum kere’li-kere’lo aago pugunik aaninggin 34 wakkagak anobak paga yirik nogo, wagangge nagagerik, yirikkolage, yi mendek ndi mendek o kota wonage kugun wogo apit aret wagangge, eeke nagagerik,

31 it aakumi Amon mendek inawi kota-kota tebenggolage kenok, yabu eeko logowak nduk, eeppiige nagagerak me, it aakumi o kota Araba menggaarak nogo wogonake nagagerik, nggege wogorage, mbuti tegewa wogorage, yembuti wogorage, eeppunuk, yabu nggwiirit-nggwaarit eeko logowak nduk, yugum worako menggam piinok, Ndawut awuri wim eeka inom abok aret o Yerutalem iniyokan wogogwaarak.

13 AAP AMONON NEN KOLAGA TAMAT NOGO AWULUK KAGAK MALUK 
     EEPPEREEGERAK WONE
1 Ti’nuk peebi, ne ambi paga at Ndawut aput Abatalom awuluk kolaga abu kigirikwe endage Tamat aret me, Ndawut aput Amonon nogo nen kolaga Tamat nogo iniki nengge nagagerak.

 2 Kolaga nogo aap kigin waka’lek awuluk aret wonagagerak me, at Amonon nogo nen, “Nonggop eeppunuk, eerikit,” mbarit unggwage logonet, eebe andi negen eekkolagagerak.

3 Eerak wonage me, Ndawut oweeluk Timeya aput Yonarap, Amonon oreeluk nogo, iniki ngget abok li’lak eenu me,

4 Amonon yoge logonet, “Noreeluk wae. Kat aap endagembogut aput aret kwe, ko’lu-kii’me ketenggen puru aago mban wonage keege ti, nonggop nduk o? An yo’niru.” Yoge mbareegi, Amonon nen at yoge logonet, “An noreeluk Abatalom awuluk kolaga Tamat ti aret niniki nenet unggwage logonet, ee’nake agaarik o.”

5 Yoge mbareegi, Yonarap nen Amonon yoge logonet, “Kat pilit andi negen a’nuk, nogo yege menggenom winnari nak o. Windak wonage me, kogoba pekkeya unggwage kenok, at yoge logonet, Ai, nogoba. Nawuluk Tamat ti, nenegen neegak, nake mbi worarogo wo’nege kenok, naakit nduk, lari woroorak, Ao, mbake agarik o, yinuk, yorumunggun o,” yoreegerak.

6 Yoge mbareegi, at Amonon nogo andi negen eekko’nok nogo yege menggim winnagagerak wonage me, at ogoba endagembogut Ndawut nogo pekka unggwage mbareegi, at yoge logonet, “Nogoba o. An nawuluk kolaga Tamat nogo nenegen neegak, eenggi paga nen mbi kuwe ombat tele worarogo wo’niruwak nduk, woroorak, Ao, mbake agarik o,” yoreegerak.

7 Yoge mbareegi, at Ndawut nen aap ambi yoge logonet, “Kolaga Tamat an nawi o nggwok abe wurik me wonage nogo, oweeluk Amonon ame wage logomenggerik, mbi worarogo wogoruwak nduk, yori nak o,” yinuk, nappereegerak.

8 Nappereegerak yori nage mbareegi, kolaga Tamat nogo oweeluk Amonon ame wage nagagerik, at Amonon windak enegen wonage kagak, at kolaga nogo gandum yigirik wappunuk, amok mbanogo worappereegerak.

9 Worappunuk, nggiginogo oweeluk wogoreegerak mendek, noorak eebi nen mbo pereegerak. Mbo pege nagagerik, “Aakumi abok aret wundi nanip o,” yoragagerak wundi nogo mbareegwa,

10 at Amonon nen kolaga Tamat nogo yoge, “Kat nen an wo’nege keegak, naakit nduk, nake worakendak nogo, wonok an nogo yege minggim yime unggwi mok o.” Yoge mbareegi, at Tamat nen worarak nogo wonok oweeluk nogo yege menggim wonage me unggwi nagagerak.

11 Unggwi nage nagagerik, nawak nduk, wogoge kagak, at Amonon nen kolaga nogo pippunuk yoge logonet, “Nawuluk o. Kat nimbirak nogo yuwok o.”

12 Yoge mbareegi, kolaga nogo nen, “Mage ubi, noweeluk! Nit aakumi Iterali togop eekulik me, an neebi mbake neegak, kat an noweeluk nen maluk togoti eeppaniyak mage o.

 13 Togop eeppanege keenok, an nonggop eerigin o? Nenggali nen nggeeme kumaa’nari nagin? Ndi, kat kunduk nonggop eerumunggun? It aakumi Iterali inenggela’me aap wi wonogwe nogo pogom logomunggun o! Togop me, kat an wo’naburak mbake keenok, ninogoba endagembogut, Mage, yokkirigin lek, E, aret yokkirigin me, yori nak o.”

14 Yoreegerak kwe, aruk konengga’lek at omaawi ambik me, kolaga nogo eebi mbake kagak, maluk aret eeppereegerak.

15 Wulaga nogo nen kolaga maluk eeppege nagagerik, eebi lombok mbareegerak. Maluk eeppega’lek kagak inikilom nggwok mbareegerak nogo lek age logonet, eebi mbake nogo abu nggwok lombok age nagagerik, anini nen at yoge logonet, “Ya logogun! Mbet-mbet aret wundi nak o.”

16 Yoge mbareegi, at kolaga Tamat nen ari logonet, “Lek o, noweeluk. Kat an maluk eeppanggendak nogo ti, we mbuuluk negen kwe, yogondak, Wundi nak, yo’nege ti, maluk nggwok aret yo’nege me, togop yo’niriyak mage o, noweeluk.” Yoreegerak kwe, at Amonon nogo kolaga Tamat ari nogo aruk koneniyak eebi mbake logonet,

17 wulaga eyabu eeke menggerak nogo wiige nagagerik, yoge logonet, “Kolaga yi, wumbege logomenggendik, tu omaawi eeru o.”

 18 Yoge mbareegi, wulaga nogo nen kolaga Tamat nogo wumbege nagagerik, tu omaawi nggelenogo  pereegerak. Ti eyom paga it komologwe aap yo’nggok inapurilogwe aap kigin waka’lek kenok inayum nggorek abu kigirikwe yiriko nogogwaarak me, at Tamat nogo ayum togop aret yirik kagak wumbege mbareegi,

19 ayum kigirikwe nogo nibinogo pege nagagerik, wun anobak paga yumbunogo patinuk, eenggi anobak paga tebenggo’nok, oone nggwok paga le agan nagagerak.

 20 Le agan nage nogo oweeluk Abatalom kage nagagerik, at yoge logonet, “Koweeluk Amonon nen kat maluk eeppagagerak kenok, agan wage a? At koweeluk nen aret maluk eeppagagerak kenok, kat nawuluk kiniki ambi koonggak yuurak mage o. Ata, koone lek puk aru o.” Yoge mbareegi, at Tamat nogo oweeluk Abatalom ame time nage nagagerik, iniki puru aago alik aret wonagagerak.

21 At Amonon eereegerak nogo, ogoba endagembogut Ndawut aruk konengge nagagerik, anini ambik agagerak.

22 Ndi, at Abatalom perak, awuluk Tamat at Amonon nen maluk eeppereegerak paga, “Maluk eekendak, obeelom eekendak,” wone ambi Amonon yoga’lek we anini mban mbake nagagerak.

ABATALOM ANINI TEYOK TOGON AMONON WAPPUNUK MBAGANEEGERAK WONE
 23 Ti’nuk, tahun mbere eeppunuk, it aap Abatalom aanggumi ineeruwak mbanggo menggaarak nogo aanggumi ineeruwak mbanuwak nduk, o Eparayim koorok o Mba’an-Katat time kuwak eeri nogogwaarak wonogwe iigak, at Abatalom nen at ogoba endagembogut apuri abok aret nawak nduk,

24 aap endagembogut owagam woraanuk, yoge logonet, “Nogoba wae. Naanggumi ndomba ineeruwak mbanuwak nduk, kuwak eeri nagaarak wonogwe me, kat inom, kinom eeke menggendak inom, namunggup nduk, kinayonggo wagi o.”

25 Yoge mbareegi, at ogoba endagembogut nogo nen Abatalom yoge logonet, “Ti yagandak kwe, meek o, naput. Nit abok aret noorak kenok, aaninggin eerogo pagukwak, nit abok aret noorak lek o.” Yoreegerak kwe, at Abatalom nogo oone nabenak mban yoreegerak mendek at ogoba nen noorak eebi mba’nuk, “Kit mban ee’nu o,” yinuk, ale’nggen oba pereegerak.

26 Ale’nggen oba pereegerak kwe, kagak at Abatalom nen ogoba yoge, “Kat noorak meek kenok, noweeluk Amonon ninom nawok nduk, E, yo’- niru o.” Yoge mbareegi, at ogoba nen, “At nano eeriyak nduk kinom noorak?”

 27 Yoreegerak kwe, at Abatalom nogo oone nabenak mban yoge mbareegi, at Ndawut apuri nogwe me, Amonon nogo inom nawak nduk, “E o,” yoreegerak.

28 “E o,” yoge mbareegi, inom nogo nogogwaarik, at Abatalom nen ayeloman mini yorage logonet, “Wologwe wae! Kinaruk logonip o. At Amonon nogo anggur amburu nengge logomenggerik, iniki lek aremenggerak paga an nen, Warinip o, yokkirage neenok, At nen aret wariyak, yo’nirage me, waruwi o, yinuk, kinagabiti mbaka’lek kinogogumbuk eeppunuk, warumunggup o,” yinuk, yoragagerak.

29 Ndi, yoragagerak nogo ndak-ndak aret warogo pogo mbareegwa, at Ndawut apuri eegu nogo abok aret inalitak lombok inaguda paga laganggo nogogwaarik, kole mbaganeegwaarak.

30 Mbaganit wogwe iigak, aap ambi nen Ndawut yoge, “Kapuri nogo, at Abatalom nen abu tigitogon inookerak me, ineenik ambi wonogwe lek o, nogoba.”

31 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo mi’nage nagagerik, ayum nibinogo patinuk, nggween paga ngginnage mbareegi, at awuri eyabu eeko menggaarak inom taati wonogwe nogo kunduk, togop aret inayum nibinggologogwaarak.

32 Inayum nibinogo patinuk wonogwe me, at Ndawut oweeluk Timeya aput Yonarap nogo nen yoge logonet, “Nogoba wae. Kapuri nogo abok aret inookaarak mbarugun o. Ata, at Amonon nen kolaga Tamat Abatalom awuluk nogo, eebi mbake kagak maluk eeppereegerak paga at Abatalom nen, Warikit o, agan nege nagaarak me, at mban aret warogo pegerak o.

33 Togop aret me, nogoba o. At Amonon alik mban kanggerak kagak, Kapuri abok aret kanggaarak o, yinuk, wone yokkiri wagaarak paga kinikime ndoguk yi unggwage mage o,” yoreegerak.

34 Ti yori wogwe iigak, Abatalom nogo mbaganeegerak. Mbagangge kagak, at aap Ndawut arum menggaarak mendek ambi nogo nen enegen pila yinuk, aakumi apit aret puut Koronayim enggage paga nen wambit wogwe enegen iige nagagerik, at Ndawut nogo yori nage logonet, “Puut Koronayim paga nen aakumi ambik wambi wogwe iigi o.”

35 Yoge mbareegi, at Yonarap nogo nen aap endagembogut nogo yoge logonet, “An kayeloman yokkigirak nogo kapuri abet aret wambi wogwe ti o,” yoreegerak.

36 Wone awo yoge nagagerik, wonage me, aap endagembogut apuri nogo, le agan ka wogo mbareegwa, aap endagembogut inom, at inom yabu eeka inom, iniki puru yogo logonet, leenggu maareegwaarak.
                                                    
 37 Ndi, at Abatalom nogo kole mbaganit o Nggetut aap endagembogut Amikut aput Talamayi wonage me nage kagak, at Ndawut nogo aput Amonon erabun ndoombunuk, aleenggu maake nagagerak.

38 Ndi, at Abatalom nogo o Nggetut wonage kagak, tahun kenagan aret eereegerak.
39 Aap endagembogut nogo Amonon kambeegerak paga iniki puru ari nagagerak nogo lek age mbareegi, “Naput Abatalom nenegen kaakit lak, ao,” mban mbake nagagerak.
13:37 2Tam. 3:3

14 YOWAP NEN ABATALOM IYOKAN WORAAWAK NDUK, EEREEGERAK WONE
1At Ndawut nen, “Naput Abatalom nenegen kaakit lak, ao,” mban mbake wonage nogo, kwe Teruya aagaluk aap Yowap nen yelok kage nagagerik,

2 kwe ambi iniki ngget o Tekowa time wonage me wa nawak nduk, aap ambi nappereegerak kwe nogo wonok wage mbareegi, Yowap nen kwe nogo yoge logonet, “Kwe yi wae! Aakumi inayum abe mendek yikkologwe, ngguu’mo wappunuk amburu inagabolo paga mbenanggologwe, eeka’- lek aap kanggwi iinok, inerabun ndoombunuk, netik-netak inale yogo mengga kwak, kat pilit togop aret eeppunuk,

3 aap endagembogut ka unggwage logomenggendik, wone yogop yorumunggun o,” yinuk, wone li’luk eerogo yoreegerak.

 4 Li’luk eerogo yoge mbareegi, kwe o Tekowa mendek nogo aap endagembogut owagam nage nagagerik, etenggen nggween paga wanduk yinuk, ayuk wuppunuk yoge logonet, “Nogoba o. Kat kendagembogut aret me, an yeenggwa nirenok nduk wagi o.”

5 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo nen, “Kat nano wone yo’nenok nduk wagan o?” Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “An nogonggelo kambeegerak me, nanu aret agarik o.

6 Ndi, an kayeloman naagalogwe ti, aap mbere aret kwe, ne ambi paga imbirak yabume wuk eekkologwe me, aap ambi ogoorinaburak lek me, at ambi nen at ambi wakerak aret kanggerak o.

      7 Ndi, yogondak at wulaga kanggerak owe-awot abok aret an kayeloman ineebi nomba’nuk yo’nogo logonet, Wulaga wakerak ti nen, ogoba eyate kolookwak awuluk ane’me warogo puwok nduk, wo’niret o, yinuk, yo’nogo agaarik o. Yo’nugwi nogo kani kunik ambiriluk kere ari wonage nogo, wogoraminggirak nogonogo pugwi iinok, nogonggelo endage inom, it ndarak inom, o nggween paga yime inendage ki logorak nogo lek ariyak me, nonggop eeriyak o?”

8 Yoge mbareegi, at endagembogut Ndawut nen kwe nogo yoge logonet, “Wone yagandak ti, an nen kake wone koonogo yoraagin me, kame nak o.”

      9 Yoge mbareegi, kwe o Tekowa mendek nogo nen ambinom yoge logonet, “Nogoba o. Kat kendagembogut aret me, wone koonemenggendak irip me ninggin age kenok, kendagembogut keebe inom, kendage tiyanak menggerak inom, ti paga maluk arigin lek o. Ata, an inom, niriwi inom, ninoba aret arigin o.”

10 Yoge mbareegi, aap endagembogut nen at yoge logonet, “Aap ambi wone ti mendek yokkege kenok, yogop-ndogop ambinom yokkege logokwak, nggarurogon aret wonok nowagam wa’nu o.”

11 Yoge mbareegi, kwe nogo nen ari logonet, “It aakumi nen oreeluk warak nogo amee’nggo oreeluk eenik wonage nogo waremenggaarak paga maluk nggwok wigak yukwak, non mbambiyaawak nduk, kat nowe kendagembogut at Aliku kogoba Ala endage kumbunuk yu o.” Yoge mbareegi, at Ndawut nen yoge logonet, “Kaagaluk ti, eeruwak ambiriluk ambi wiirogo nggween yi paga wuppugun lek o, yinuk, at eenik menggerak Aliku ALA endage paga yokkigi o.”

12 Yoge mbareegi, kwe nogo nen ari logonet, “Ai, nogoba. Kat kendagembogut aret me, an kayeloman wone mbuuluk ambi yuurak mbake me, Op aret, yo’nirumunggun ilik?” Yoge mbareegi, at Ndawut nogo nen, “Yu o, niri.”

13 Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “Kapuluk mugogo nappegendak nogo wonok woroolik me, wone yagandak yi paga kenggali age ilik, lek a? Nonggop nduk nit Ala apuri yi, togop eeppinanit nage logorak, koonogo pegendak?

14 Niyo toolak kilirogo punuk, waganogo tookulik nogo kokwak, nit abok aret kambugun kwe, at Ala nen aakumi inooriyak nduk, koonggeelik o. Aakumi mbo piigaatak nogo kobak aago logokwak, wogoren piya wage menggerak o.

15-16 Ndi, yogondak nowe kendagembogut an wone kat yokkiriyak nduk wagarak yi, it aakumi apit an nagabiti ariyak nduk eekwi iinok, an kayeloman niniki koongge logonet, an inom, naagaluk inom, Ala nen nineyate wo’niragagerak nogo, aap ambi nen ndinggolaakit nduk, ninooriyak koongge nogo, nowe endagembogut yoriminggirak aruk konengge logomenggerik, an kayeloman eenggime nen nagap ndariyak op aret, mbake nagarik, wagarak o.

     17 Ala ayonggo malayikat nen maluk eeriyak obeelom eeriyak abok eenu menggerak ndak-ndak, nowe kendagembogut kat aret me, koone yagandak ti paga niniki kwippanegen o, nogoba. Togop me, at Aliku kogoba Ala kimbirak aret logogin o.”

18 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo nen kwe nogo yoge logonet, “An ambi yokkiriyak mbakirak me, yokkege neenok, kumaariyak mage kinom paga aret yo’niru o.” Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Kat nowe kendagembogut aret me, yo’niru o.”

19 Yoge mbareegi, aap endagembogut nen at yoge logonet, “Wone yo’negendak abok aret at Yowap nen yokkege kenok, yo’niri wagandak nogo lek a?” Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “Kat nowe kendagembogut wone ari keenok, eegu melak yuurak meek me, wone yokkigirak yi abok aret at kayeloman Yowap nen, Ndogop yu o, yinuk, an kayeloman ninikime manake mbaki, yokkiri wagarak me, kat nowe kendagembogut wonage keegak pilit lek abet aret yokkigi o.

     20 Ala ayonggo malayikat ambi yi wone ndi wone abok eenu menggi kwak, kat nogoba kiniki warak lombok logonet, yi o ndi o arit wage menggerak abok aret keenu me, at kayeloman Yowap eekerak nogo ti, kaput kimbirak ogoorak wonogwe nogo kinawone koonogo pinagarak, mba’nuk, yo’negerak o,” yinuk, yoreegwaarak.

21 Yogo nogogwaarik, aap endagembogut nen Yowap yoge logonet, “Kat kiniki koonggendak ti op aret me, an eerikit nen aap Abatalom wa nage logomenggendik, kimbirak wa’nu o.”

22 Yoge mbareegi, at Yowap nen etenggen nggween paga wanduk yinuk, ayuk wuke logonet, ale’nggen aap endagembogut nogo oba pereegerak. Ale’nggen oba punuk, yoge logonet, “An kayeloman yokkigirak nogo kat nowe kendagembogut eerikit mbakendak ti paga o yogondak an kayeloman kiniki kunik ee’nake nogo neenu aga o,” yoreegerak.

23 Yo’nuk, at Yowap nogo o Nggetut nage nagagerik, Abatalom nogo wonok o Yerutalem wagagerak.

     24 Wonok wage mbareegi, aap endagembogut Ndawut nen ari logonet, “Abatalom ti, an nenggaawak paga ya’i unggwi woraagurik o. Ame nugwa aret nayok o.” Yoge mbareegi, aap endagembogut wonage me ungguulik nugwa ame aret nagagerak.

ABATALOM NDAWUT IMBIRAK LAMBUNEEGWAARAK WONE
 25 Aap Abatalom nogo ti, iyok ogut kuli nen nok-nok anobak kuli awinde-obaande aago lek abu kigirikwe lombok kenok, it aakumi nen pi wako nogogwaarak nogo kokwak, aakumi Iterali inenggela’me togop ambi logolik aret.

26 At Abatalom nogo eeruwak nggorek me aaninggin age kenok, tahun ambit eeppunuk mbanggak eeke nagagerak. Ndi, eeruwak mbanggetak aaninggin ti, aap endagembogut aaninggin wakkogo menggaarak nogo paga wakkage logonet, aaninggin mbere eeppunuk, ambi oolo paga age nagagerak.

27 At Abatalom nogo obaane’me apurilogwe wologwe ineebe kenagan ndaganake, ndi, kolaga ambit endage Tamat aret ndake, eereegerak. Kolaga nogo ti, tawe age nagagerik, abu kigirikwe lombok aret wonagagerak.

28 Aap Abatalom nogo o Yerutalem wonage logonet kwe, at Ndawut imbirak lambungga’lek kagak, tahun mbere eereegerak.

29 Tahun mbere eeppunuk, ne ambi eyom paga at Abatalom nen aap Yowap nogo aap endagembogut yori nawak nduk, wiireegerak kwe, eebi nen woroolik puk agagerak. Ti’nuk, peebi ambinom mban wiireegerak kwe, eebi nen woroolik puk age mbareegi,

30 Abatalom nogo nen ayeloman mini yorage logonet, “Wologwe, kinaruk logonip o. An neyabume abeenok time aap Yowap eyabu aret me, waabuk negen jelai yarak ti, kani pi nanip o.” Yorage mbareegi, ayeloman mini nogo nen kani pi nogogwaarak.

31 Pi nogo mbareegwa, at Yowap nogo Abatalom ame nage nagagerik, yoge logonet, “Nonggop nduk kat kayeloman mini nen an neyabu yarak me kani mbelanogo pegaarak?”

32 Yoge mbareegi, at Abatalom nen Yowap yoge, “An wone yokkege me, karuk logot. An o Nggetut time op aret wonage me, yime nano eeriyak nduk, wo’neren wagandak? Aap endagembogut yori nanok nduk, Woraayok o, yinuk, eerogo nappigirak kwe, kat nonggop nduk woroolik? An nen aap endagembogut Ndawut pekka naakit o. Pekka nage neenok, an maluk ambi eekirak paga nooriyak mbake kenok, nooriyak op aret o,” yinuk, yoreegerak.

33 Yoreegerak nogo at Yowap nen aap endagembogut nogo yori nage mbareegi, aap endagembogut nen at Abatalom wiireegerak owagam wage nagagerik, endobanggun yindumbunuk, etenggen nggween paga wandinik wonage me, aap endagembogut nogo nen keyage wake logonet agandin eyak mbaneegerak.

15 Abatalom nen ogoba obaane’me mi’nariyak kooneegerak wone
1Ti’nuk, ne ambi paga at Abatalom nogo nggweendo wim eeka ogobakkigirik inom, wonok nega kuda inom, ndi, at nggweendo paga nage kagak inaa’nduk aru koonogo pit nega aap ineebe 50 inom, koonogo pateegerak.

2 Koonogo pake nagagerik, ko’lu-kii’me o kuubondendok tu kota unggwogo menggam time ari nanuk wonage me, it aakumi aap endagembogut nen inawone amburu mbanogo, “Yogop ee’nip o,” yoraawak nduk, ka wogwe iinok, at Abatalom nen it aakumi nogo yorage, “Kit kinawi ngga nen wogop?” Yorage kenok, it nen, “Nit Iterali ninanebunu ndi mendek nen wogo o,” yogwi iinok,

3 at Abatalom nen it yorage logonet, “Kit kinawone ti, abet aret me, aap endagembogut yoriyak op aret kwe, at obaane’me awuri nen liirogon koneniyak ineebe lek me, kinabuwa o.”

4 Yorage nagaatik, wone ambi ari logonet, “An nen o yime kinowak loongge logokit nduk, mippanugwi kiinok, kit yi aap ndi aap abok aret wone ambi kinoba a’nuk, kinawone mbaniyak nduk, an nowagam wogwe kiinok, an nen kinawone li’lak aret amburu mbangge logokit lak, ao,” yinuk, yorage nagagerak.
5 Ndi, it aakumi nen Abatalom owagam wogo nagaatik, abu’me tebe yinuk, ayuk wukwi iinok, at Abatalom nen lamooppiinok, inagandin eyak mbaninake nagagerak.

6 It aakumi Iterali mendek abok aret aap endagembogut nen inawone amburu mbanogo inowak looniyak nduk, at owagam wogwe iinok, at Abatalom ti eeke nagagerak paga iniki nomonogo at paga mban piige nagagerak.

 7-8 Ndi, tahun 4 eeppunuk, at Abatalom nogo aap endagembogut yoge logonet, “An kayeloman o Aram kota Nggetut paga time logonet, at Aliku ALA yoge, Kaliku ALA nen wo’neren niyokan o Yerutalem pani nage keenok, an o Keboron time Kaliku ALA kalut eeri nagin o, yinuk, wone kumbuk mbanogo yoreegirak me, yoreegirak nogo a’me lik yuwak nduk, o Keboron naakit nen, E, yo’niru o,” yoreegerak.

9 Yoge mbareegi, at Ndawut nen, “Op aret o. Kiniki ugun o Keboron nak o,” yoge mbareegi, aret nagagerak.

 10 Nage logonet, at Abatalom nen it Iterali mendek inanebunu lombok wonogwe me abok aret wone kote eerogo nappiige logonet, “Oone eeka trompet nogo oone pu eekwi kinaruk konembunuk, Abatalom nogo o Keboron nen inowe endagembogut mi’naga, yinuk, keekok yuwak o,” yinuk, nappiyareegerak.

11 Nappiyareegerak nogwe iigak, at Abatalom o Yerutalem nen aap ineebe dua ratus inom nagagerak. It aap inom nagagerak nogo ti, at eeriyak kooneegerak ineenggo’lek kagak we ugun, “Woraanip o,” yoragagerak paga aret nogogwaarak.

 12 Inom aret nogo nogogwaarik, at Abatalom nogo Ala ake warogo wogoge logonet, aap Nggilo mendek endage Akitoben Ndawut inom wone koongga nogo, ame o Nggilo time wonage me, woraawak nduk, ayeloman mini yonggo nappiyareegerak. Togop eereegerak paga Ndawut tebenogo puwok nduk iniki ambit eeppunuk, koonogo pereegwaarak nogo, nggwok aret age mbareegi, aakumi apit at Abatalom inom mban aret ogogwaarak.

 At Ndawut o Yerutalem nen kole mbaganeegerak wone
 13 Aap ambit-ambi wone wonok at Ndawut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Aap Iterali mendek abok aret Abatalom inom ariyak mban mbako agaarik o.”

 14 Yori wage mbareegi, Ndawut nen at awuri inom yabu eeko menggaarak o Yerutalem wonogwe nogo, yorage logonet, “Wologwe! Nawi aret o. It Abatalom awuri inom ninooriyak nduk wogwe yi aret me, elaambirik wonogwe kenok, it wogo logomenggaarik, nit awo mbaganit nogwe me, mu’niren ninoori nogwe, inawooluwak paga o kota yime wonogwe nogo inoorogo piigwi, eerukwak, nit mbet-mbet aret kole mbaganuwi o.”

15 Yorage mbareegi, at awuri nogo nen inowe endagembogut Ndawut yogwi, “E o, ninogoba. Kat ari keenok mban nit kayeloman mini eeruwok nduk, pipuk aago ogoorik o.”

16 Yogo mbareegwa, at Ndawut nogo akuwi-apurilogwe inom, at inom menggaarak inom, abok aret mbaganggo logonet, akuwi ayeloman mendek wogo ineebe 10 nogo mban at awi o nggwok abe wurik nogo arum logowak nduk, piinok, wundi nogo nogogwaarik,

17 at Ndawut inom, inom nogogwaarak inom, abok aret o kota irip me time aret ari nogogwaarak.

 18 Ari nogwe me, at inom yabu eeko menggaarak inom, it aakumi o Kereti mendek inom, Peleti mendek inom, aa’nduk Ndawut o Nggat nen wage me it Nggat mendek ineegin warak enam ratus inom wogogwaarak nogo inom, nen aap endagembogut Ndawut aaganapuri inom nogwe me, peleppiigak inaa’nduk ari nogogwaarak.

 19-20 Ari nogwe iigak, aap endagembogut nen aap o Nggat mendek Itayi nogo yoge logonet, “Kat kawi alom paga nen mbo pagareegwaarak ninenggela’me aap nggiru negen ari wagagindak me, nonggop nduk ninom nogo ogoorik? Kat ninom yaye mbanggak nugu logowok o, yokkiriyak op aret kwe, kat yogondak iluk aret neya wagandak o. Ndi, an kunduk, noorak neenggo’lek me, aap endagembogut Abatalom ti, kimbirak logonok nduk, kiyokan nage logonet, kowe-kawot wogoren aret nak o. Ndi, nage keegak, at Aliku ALA kabuwa nen liirogon ndegenggake logowak o.”

21 Yoreegerak kwe, at Itayi nen aap endagembogut yoge logonet, “Kat nowe kendagembogut o nggeeme nage logomenggendik, wonage logonet, kambuurak kenok, keenik logorak kenok, an kayeloman nimbirak time aret wonage neyaamunggun o, yinuk, abet mba’nok nduk, at Aliku ALA endage inom, kat kendage inom, kumbunuk yokkigi o.”

22 Yoge mbareegi, Ndawut nen Itayi yoge logonet, “Op aret yagandak me, nage logot o, naput.” Yoge mbareegi, aap Nggat mendek Itayi nogo awuri wim eeka inom, it inaaganapuri inom, abok aret nen at Ndawut aaganapuri inom inambokan piigak nogogwaarak.

23 Ndi, Ndawut at inom menggaarak nogo abok aret inawi kota nogome mbo punuk, wundi nogwe iinok, it aakumi o time wonogwe nogo abok aret inoone nggwok paga inale yogwe iigak, niyo Kiriron wunda nanuk, o karume time aret nogogwaarak.

24 Ndi, aap Tarok nogo it aap Lewi mendek inom Ala aloobut mbanak wone yugu yonggolak nogo eewurik wonok, inom nogo nogogwaarik, taati punuk iigak, at Abiyatat Ala ake warogo wogogak eeke kagak, aakumi nogo o kota nen age yobok togon wundi nogogwaarak.

25 It abok aret wundi nogo mbareegwa, aap endagembogut nen Tarot nogo yoge, “Aliku ALA nen an nabuwa mba’nuk, peebi o Yerutalem, Kiyokan nak o, yo’nege kenok, aloobut mbanak inom, at wonage menggim inom, nenegen ka noorak me, Ala aloobut mbanak yi, iyokan o kota wonok pi nak o.

 26 Ndi, Ala nen, Kat an ninikilom lek aret o, yo’nege kenok, ti op mban aret me, at eeppaniyak mbake kenok ti aret eeppanege logowak o,” yinuk, yoreegerak.

27 Ti yoge nagagerik, aap endagembogut nen at Ala unde Tarok nogo ambinom yoge logonet, “Kat kobagari negen yaga nogo lek a? Kat ti mendek aret me, kaput Akimaat inom, at Abiyatat aput Yonatan inom, kinom kiniki ugun aret kiniyokan kiname o kota time nogo logonip o.

28 Ndi, an niyo wunda nogo menggam karume time wonage me, wone yogop-ndogop yogwe iinok, an yo’niri woro o.”

29 Yorage mbareegi, Tarok Abiyatat imbirak Ala aloobut mbanak nogo wonok, iniyokan o Yerutalem wogo nogogwaarik, time aret wonogogwaarak.
 30 Ndi, at Ndawut nogo iyok ogut nggoorogo pege, ayum anobak paga nobakkolage, ee’nuk, le agan puut Tayitun lagi nage mbareegi, it aakumi inom nogwe nogo kunduk, abok aret togop mban inayum inanobak paga nobappunuk, le agan lagi nogogwaarak.

31 Laganggwi iigak, aap ambi nen Ndawut yoge logonet, “Abatalom oreewi inom nen kat tebenogo pagarak iniki ambit eeppunuk, koonggwi nogo, aap Akitoben inom aret koonggo agaarik o.” Yogo mbareegwa, at Ndawut nen konembunuk, Aliku ALA yoge, “Kaliku nogoba ALA wae. At Akitoben wone koonogo yorage nogo, Wi negen agan nege agaarik, mbaruwak nduk, eeppu o,” agan puut kirin paga ari laganeegerak.

32 Puut kirin paga lagangge nagagerik, Ala alut eeko menggam puut paga time wonage me, aap Ariki mendek endage Kutayi ayum nibinogo pake, anobak paga purok yikut eekkolage, ee’nuk, Ndawut ka lagi nage mbareegi,

33 Ndawut nen at yoge logonet, “An nage me kat nimbirak noorak kenok, aaninggin eerogo panukwak,

34 kiyokan o kota nage logomenggendik, an nake at Abatalom yoge logonet, Kat nowe kendagembogut wae. An aa’nduk kat kogoba ayeloman aret wonagagirak kwe, yogondak nen kat kayeloman aret logokit o, yinuk, yoge kenok, ayeloman eeppagamenggerak wonage me, aap Akitoben nen wone inikime manabi nage kenok, kat nen yalepale eerogo pege logomunggun o.

35 It aap Ala unde Tarok Abiyatat imbirak kinom time logomunggun nogo lek a? Kinom logomunggun aret me, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me nogome logonet, karuk konengge logomenggendak nogo, abok aret it mbininogo yorage logonu o.

36 Ndi, it Tarok aput Akimaat inom, Abiyatat aput Yonatan inom, it inogobamini inom nagaarak time wonogwe me, wone kat konenemenggendak abok aret it wologwe ti nen an yo’niri wogo logowak nduk, nappiya wagak eeke logonu o,” yoreegerak.

37 Yoge mbareegi, Ndawut oreeluk Kutayi nogo o Yerutalem unggwi wage me, ne ti eyom paga aret at Abatalom nogo, nogome unggwi wagagerak.

16 Ndawut Tiba imbirak lambuneegwaarak wone
1Ndi, at Ndawut nogo, puut abeenok nggwe awo ari nage me, at Mepibotet ayeloman Tiba nogo oroti dua ratus longgo warak inom, anggur anggen woloonak longgo warak 100 inom, eyo ara anggen longgo warak 100 inom, ndi, anggur amburu toolak ambi inom, waganogo keledai mbere inamborowak paga kwippunuk, “Ndawut wogori naakit o,” yinuk, wonok nage me, Ndawut imbirak lambuneegerak.

2 Lambunggo nogogwaarik, aap endagembogut nen Tiba yoge, “Yi mendek ndi mendek yi, nanonduk, wonok wagan o?” Yoge mbareegi, at Tiba nogo nen, “Keledai yi nogo ti, kat nogoba kapurilogwe kwi’na’nuk nogo logorak inake, oroti inom, iinggen-kaleenggen inom, ti, it aap kinom wogwe nogo inake, ndi, anggur amburu toolak yi ti, it aakumi karume nogo logonet, ta’liila eeginake kenok noorak inake, aret o.”

3 Yoge mbareegi, aap endagembogut nen Tiba nogo yoge, “Kogoba Tawun ombooluk Mepibotet nogo nggeeme wonage o?” Yoge mbareegi, at Tiba nen Ndawut yoge logonet, “At Mepibotet nogo nen, An nombo Tawun endagembogut logonet, abu’me piinok wonagagim nogo, obaane’me aakumi Iterali nen an aret mippanugun, mbake o Yerutalem kagak wagi o.”

4 Yoge mbareegi, aap endagembogut nen Tiba yoge, “At Mepibotet unde wonagagerak nogo abok aret o yogondak yi paga kat aret unde eeppagagi o.” Yoge mbareegi, at Tiba nen ari logonet, “Ai, nogoba. An niniki tebenak kabu’me logokit o. Kat nowe kendagembogut aret me, noba aberak logonet, nabuwa nen obeelom eeppanege logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.

 Timeyi nen Ndawut pulunogo pereegerak wone
16:1 2Tam. 9:9-10 16:3 2Tam. 19:25-27

 5-6 Ti’nuk, aap endagembogut nogo, o Mbakurim time ari nage mbareegi, Ndawut wakwi iyo, awuri wim eeka inom, ineegin warak inoweewi inom, yengget-wangget eeppunuk, wonok nogwe me, aap Tawun anebunu logorogon ndarak mendek ambi Nggera apuluk Timeya nogo, time nen wundi wage nagagerik, Ndawut pulunogo pege logonet, yugum waganogo Ndawut inom, awuri inom yabu eeko menggaarak inom, inoorit nagagerak.

7 Inoorit nage logonet, “Obaabut abu maluk aakumi inamiya wunaka yi, yime kenggaawak pi woraagun o. Nak o!

8 Aap Tawun endagembogut wonagagerak obaane’me kat kendagembogut age nagandik, at owe-awot inamiya kilirogo piige nogo, onggo at Aliku ALA nen kendagembogut logonet, kabu’me piinok wonage nogo, ndinogo kaput Abatalom unde eeppegerak me, kat aakumi inooka yi, kendage lek aret agaarak me, kenggali aru o,” yinuk, pulunogo pereegerak.

 9 Pulunogo pege mbareegi, kwe Teruya aagaluk Abitayi nen aap endagembogut yoge, “Nogoba! Aap ti, nggeewo kambak pogom logonet, kat nowe kendagembogut pulunogo pagage me, nonggop nduk teppege agandik? Enggaanok mbanogo pi naakit nduk, yo’niru o.”

10 Yoreegerak kwe, aap endagembogut nogo nen at Abitayi yoge logonet, “Kwe Teruya aagalogwe yi wae. An eeppanugwi nogo ti, kit kinobaalombok nen kooniyak lek o. At Aliku ALA nen, Ndawut pulunogo pu o, yoge paga pulunogo panugwi kenok, Nonggop nduk eeko ogotik o, yinuk, aap ta nen yoroorak mbakop?”

 11 Yorage nagagerik, at Abitayi inom, at awuri inom yabu eeko menggaarak inom, yorage logonet, “Napuluk nen kwe, nooriyak ari me, at aap Mbeniyamin mendek yi, nooriyak ari paga iya mbarugup o. Aliku ALA nen togop yogerak paga nen pulunogo panege kagak yukwak, teppinip o.

12 An o yogondak yi wone ndi wone ninikime yagabit tibik-tobok eekwi paga yagan warit nege nogo, at Aliku ALA nen liippanege logomenggerik, aap pulunogo panege nogo ti, obeelom eeppanuwak nduk, eeppege kagak, eerukwak, teppinip o,” yinuk, yoragagerak.

13 Yorage nagagerik, at Ndawut awuri inom nawok nduk, tu paga nogwe me, at Timeyi nogo puut elan me ene paga muguren nage logonet, yugum inom, nggween molo inom, waganogo inoorit Ndawut pulunogo pit nagagerak.

14 Pit nage kagak, at endagembogut Ndawut inom, at inom nogogwaarak nogo inom, abok aret ta’liila eeginabeegerak me, noorak mbareegwam nogome ari nanuk, tat yonggonggologwe puk ogogwaarak.

Kutayi Akitoben imbirak Abatalom owagam nogogwaarak wone
(16:22 2Tam. 12:11-12)
15 Ti eerit nogwe iigak, at Abatalom inom, it aap Iterali mendek abok aret inom, o Yerutalem unggwi wogo mbareegwa, at Akitoben nogo inom aret unggwi wagagerak.

16 Unggwi wogogwaarak wonogwe me, ti eyom paga aap Ariki mendek Ndawut oreeluk iniki kunik Kutayi nogo, Abatalom imbirak lambungge nagagerik, yoge logonet, “Kat aret kendagembogut logowak o. Kat aret kendagembogut logowak o.”

17 Yoge mbareegi, at Abatalom nen Kutayi yoge, “Aap kimbirak kiniki kunik logonet, eerit nage menggendak nogo yogobi aret a? Nonggop nduk at koreeluk kimbirak noolik puk agandak?”

18 Yoge mbareegi, Kutayi nogo nen at yoge logonet, “Lek o, nogoba. At Aliku ALA inom, it aakumi yi inom, aap Iterali mendek abok aret inom, nen leenogo mippegaarak ayeloman an aret me, at nimbirak logorak nduk, puk agarak o.

19 An yogondak ta ake eeke logorak mbaken? At aput ake eeke logorak lek a? An aa’nduk kogoba ayeloman logonet, eeke nagagirak nogo ndak-ndak, yogondak nogoba kat kayeloman logonet, kake aret eeke logogin o,” yinuk, yoreegerak.

20 Ti’nuk, at Abatalom nen Akitoben yoge logonet, “Yogondak nit nano eeko logorak nogo yogop-ndogop yo’niru o.”

 21 Yoge mbareegi, at Akitoben nen Abatalom yoge logonet, “At Ndawut akuwi ayeloman mendek wogo aap endagembogut awi o nggwok abe wurik yi, arum piinok nagaarak wonogwe nogo, kinom nogo yege logot o. Kinom nogo yit namenggendak kogoba konengge logomenggerik, Yi mendek ndi mendek obari ndi wuke menggi kwak eerit nage agaarik o, yemenggerak nogo, it aakumi Iterali mendek konenggo logomenggaarik, kat kabu’me mban kuwak eeri wogo logogun o,” yinuk, yoreegerak.

22 Nogo yoge mbareegi, at Abatalom awuri nogo nen o nggwok abe wurik irimbaga yugum ndoonogo maarak nogo paga ooliya wuppiigo mbareegwa, it aakumi Iterali abok aret inigen iigak, Abatalom nen ogoba Ndawut akuwi ayeloman mendek wogo nogo, inom nogo yegak eeke nagagerak.

23 At Akitoben nen wone ari kenok, it aakumi abok aret, “Ala nen yoge kagak, yo’nirage kogo o,” yinuk, yogo nogogwaarak me, at Akitoben nen Ndawut yoge kenok, mugurok
 nage nagagerak pogom, Abatalom yoge kenok, ndak-ndak mugurok nage nagagerak.

17 Akitoben eeriyak yoreegerak nogo Kutayi nen yale-pale eerogo pereegerak wone

1Ti eyom paga at Akitoben nen Abatalom yoge logonet, “Aap ineegin warak dua belas ribu kuli leeninake logominggirik, oonikiya yi paga at Ndawut mugurok nawok nduk, Op aret, yo’niru o.
2 Yo’nege keenok, an nawuri ninom nen Ndawut kwaappunuk, mugurok nappegak- wappegak eerit nogwe niinok, ogowa lek aremenggerak enegen keme ari wonage me, ogut nak-nak pippunuk, endagembogut Ndawut mban wakwi niigak, at inom nugwi nogo abok aret inalitak mbaganit nagun o.

3 Mbaganit namenggaarak kwe, aap kwaarit nege ambit ti mban enggaawak lek eerogo punuk, it aakumi abok aret inili agago kat kowagam piya woraagin o,” yoreegerak.

4 Wone yoreegerak nogo at Abatalom inom, it Iterali mendek inoweewi inom, nogo nen, “Op aret,” mbareegwaarak.

5 Togop mbareegwaarak kwe, at Abatalom nen ari logonet, “Aap Kutayi awi Ariki mendek nogo kunduk, nonggop ari kaamun? Wii’nip o.”

6 Yoragagerak wiireegwaarak at owagam wage mbareegi, at Abatalom nen at yoge logonet, “At Akitoben nen Ndawut mugurok noorak yegerak yi, nit eeriyak op ilik, lek a? Lek mbake kenok ti, yo’niret o.”

7 Yoge mbareegi, at Kutayi nogo nen Abatalom yoge logonet, “Akitoben wone yogondak yegerak yi nogo ti, maluk negen aret yegerak o.

8 Kat kogoba inom, at awuri inom, wam nggwiya aagalogwe piginakwi iinok, anini wu aago menggi kwak, inogogumbuk wakaa’ngget lombok wonogwe o. Ndi, kogoba nogo wim age menggerak eya abok eenu me, at awuri nogo yugwi me, at inom nogo yegeelik nogo kat keenu aret o.

9 O yogondak yi paga Ndawut nogo, ndoome ambime ilik, o alik me a, kumaarak wonage mbaki o. Kumaarak wonage me, kwaarit nugwi kiinok, at nen nggigik togon wundi wage logonet, kat kawuri inooke kenok, aakumi nen wone ti, inaruk konenggo logomenggaarik, yogo logonet, Aakumi Abatalom awuri inom nagaarak nogo, at Ndawut wungge logonet, mondok iya lombok inoorogo piinet nagaarak o, yinuk, yoranet nogo logogun o.

10 Togop yoranet nogwe iinok, it aakumi Iterali mendek abok aret kogoba Ndawut nogo awuri inom ti, inogogumbuk wim wakaa’ngget nggeewo mba’ngge anini wulo menggi kwak menggaarak ineenu me, kat kawuri inogogun ambik wakaa’ngget menggaarak kwe, wone ti, konenggwi iinok, inagabiti nen iniki ma’narugun o.

 11 Togop aret me, kat eeriyak yokkiri o. It aakumi Iterali o Ndan kuli nen nok, o Mberetiyeba kuli, mbini niyo aa’nggi paga menggi kwak menggaarak abok aret kuwak eeppiige logomenggendik, kat nen aret wogoren Ndawut kinom wim namburi nanu o.

12 Wo’niren nage keenok, kwaakkogo logomonggoorik, miinanggen yumbuk togon nggween paga wangge menggi kwak, nit at Ndawut awuri inom aambelenogo piyaagun me, at inom, awuri inom, ambit-ambi eenik mbaganigin abu lek aret o.

13 Ndi, eebe waka’lek o kota ambime mbaganit unggwi nage kenok, nit Iterali mendek abok aret nen keele waganogo yugum o wurik ti, mbarembunuk nikkenok niyoome pi nogwe niinok, yugum mbuuluk ambi o time logogin abu lek aret o,” yinuk, yoreegerak.

14 Wone ti yoreegerak nogo at Abatalom inom, it aap Iterali inoweewi abok aret inom, inaruk konenggo nogogwaarik, “At Akitoben wone yegerak nogo ti, op negen kwe, at aap Ariki mendek Kutayi nen wone yegerak ti perak, abu obeelom aret yegerak kogo o,” yinuk, yereegwaarak. Wone ti yoreegerak nogo, at Aliku ALA nen aaninggin Abatalom oba puurak mbake logonet, Akitoben yereegerak meek mbaruwak nduk, eeppereegerak me, yoreegerak.

At Ndawut alik nen agap ndakkolagagerak wone
15 Abu aret yogo nogogwaarik, at Kutayi nen it aap Ala unde Tarok Abiyatat imbirak yora nage logonet, “Aap Akitoben nen aap Abatalom inom, it Iterali mendek inoweewi inom, wone yogop-ndogop yoragaarak. Ndi, an nen kunduk, wone yogop-ndogop yoragarak mban me,
16 kit Ndawut wonage me wone mbetmbet agago nappumunggup nduk, yokkira o. At Ndawut inom, aakumi at inom wonogwe nogo inom, inoorogo piyookwak, yogondak oonikiya yibaga o karume wunda nogo menggam niyo yibagan nggwe nogo yuurak mage o. Ata, mbet-mbet aret niyo enebaga wunda nawak o,” yinuk, wone eerogo nappiyaawak nduk yoragagerak.

17 Yonatan Akimaat imbirak nogo, o Yerutalem unggwi wogwe aakumi inigen iigwi iyo, kolaga inayeloman nen wone wonok yora nage kenok, aap endagembogut Ndawut yori nagak yuwak nduk, wone koonogo pereegwaarak niyo eneerime o En-Orogen taati wonogwe me, kolaga nogo nen wone nogo wonok yora nagagerak.

18 Yora nage nogo wulaga ambi nen enegen kage nagagerik, wone wonok aap Abatalom nogo yori wagagerak. Yori wage mbareegi, it nogo mbet-mbet aret aap ambi ame o Mbakurim time wonage me, ka nanuk, at awoore’nggam niyo nggween kabunik me time kumaa’nari wanggo mbareegwa,

 19 aap nogo akwe nen yum tabak ambi woppunuk, nggween kabunik ambe nogo nobarogo pege nagagerik, gandum anggen mbanak obaga mbiganogo pereegerak me, aakumi inigen iiga’lek aret wonogogwaarak.

20 Wonogwe iigak, at Abatalom awuri nen kwe nogo awoore’nggam nogo nogogwaarik, kwe nogo yogo logonet, “It Akimaat Yonatan imbirak yime wagaarak nogo ngge o?” Yogo mbareegwa, at kwe nogo nen it yorage logonet, “It awo yi aret niyo enebaga wunda naga o.” Yorage mbareegi, kwaaganabit nogogwaarak mendek, lek aret mbareegwa, iniyokan o Yerutalem aret wogogwaarak.

21 Aakumi nogo abu aret wogo mbareegwa, Akimaat Yonatan imbirak nggween kabunik me nen lagi wogo nogogwaarik, aap endagembogut Ndawut owagam ka nanuk, yogo logonet, “At Akitoben nen eeppagarak, wone yogop-ndogop yegerak me, o yogondak aret niyo enebaga mbet-mbet wunda nak o.”

22 Yogo mbareegwa, at Ndawut inom, aakumi at inom wonogwe nogo abok aret inom, niyo yi paga ambi logolik it abok aret niyo Yoraran enebaga wunda nogogwaarak iigak, o aret kilim nagabeegerak.

23 Ndi, at Akitoben nen wone koonogo yoragagerak nogo eeka’lek iige nagagerik, keledai amborowak paga kwi’nagak nogo ndoonogo punuk, ti paga kwi’na’nuk, at awi alom paga kota nogome aret nage nagagerik, aaganapuri koonogo piinok, alik nen enggaanok keele yilunggolagagerak kangge mbareegi, at ogoba nggween taanak me nogome aret taambereegwaarak.

24 Ndi, at Ndawut nogo o kota Makanayim time unggwi nage me, at Abatalom nogo aap Iterali mendek inom aret niyo Yoraran enebaga wunda nogo nogogwaarik,

25-26 o Nggileyat time inawooliya wukkologogwaarak. Ndi, aap Iterali mendek ambi endage Yitara nogo nen aap Nakat apuluk kolaga Abigan, aap Yowap agalo kwe Teruya owooluk nogo, wagangge nagagerik, aput Amata ndareegerak me, aap ti, Abatalom nen awuri ineegin warak inowe logowak nduk, Yowap obaane’me mippereegerak.

27-29 At Ndawut nogo, awuri inom o Makanayim time unggwi nage mbareegi, aakumi Amon mendek ambi awi kota Araba endage Nakat aput Tobi inom, aap o Lorebat mendek Amiyen aput Makit inom, ndi, aap Nggileyat mendek awi o Orogelim endage Mbaritilayi inom, it nogo nen, “At Ndawut kunduk, aakumi at inom wonogwe nogo kunduk, o karume logonet, mbi-niyo abu aganake, ineebe inomaawi lek age, eekaarak iigoorak o,” yinuk, nogo yugu menggaarak kere’ngga inom, niyo toologo nenggak inom, niyoowak nggween mendek ogobakkigirik inom, gandum anggen inom, waabuk negen jelai anggen inom, gandum anggen yigirik inom, worarak inom, kela inom, kuma inom, nggiin amburu inom, yilak amburu inom, kambin-ndomba inom, tapi elak amburu longgo warak inom, wonok nogo nogogwaarik, Ndawut awuri inom wogorogogwaarak.

18 Abatalom wareegwaarak wone
1 At Ndawut nen aap at inom wonogwe nogo kuwak eeppiinok, aap ambi ineebe seribu inowe logowak nduk mippege, aap ambi ineebe 100 inowe logowak nduk mippege, eeginabit nage nagagerik,

2 at Ndawut nen it ineegin warak nogo wim eeri nawak nduk, aap ambi eerak at Yowap nen wogoren nawak nduk koonogo piige, ambi eerak Yowap awuluk kwe Teruya aagaluk Abitayi nen wogoren nawak nduk koonogo piige, ambi eerak aap o Nggat mendek Itayi nen wogoren nawak nduk koonogo piige, eeppiige nagagerik, yorage logonet, “Kit ninom aret wim eeri nawok o.”

3 Yorage mbareegi, at inom nugwi nogo nen at yogo logonet, “It ninawim nen nit mu’niren wogwe iinok, nit mbaganggwi niigak, kat aret koori woraagun me, kat ninom wim eeri noorak lek o. Nit nineebe eegu ninooriyak nogo ti, iya lek kwe, kat kooriyak nogo perak, aap nineebe sepuluh ribu ninooriyak kwak kat aret koorukwak me, o kota yime logonet, kini wuppinanegak mban eeke logorak perak op o, ninogoba.”

4 Yogo mbareegwa, aap endagembogut Ndawut nen it yorage logonet, “Kit eeriyak nombakotak nogo mban eeke logokit o.” Yorage nagagerik, o kota tu unggwogo menggam taati mi’ndak wonage kagak, awuri ineebe 100 aago nogo aret wundi nogwe, seribu aago nogo aret wundi nogwe, eerit-eerit age yubuneegwaarak.

5 Age yubuk togon wundi nogwe iigak, at Ndawut nen Yowap inom, Abitayi inom, Itayi inom, wone lengganogo yorage logonet, “At Abatalom ti, an napuluk awo tawe aret me, yanggorogon aret eeppuurak o, nawuri,” yinuk, inoweewi wone lengganogo yoragagerak nogo, it aap ineegin warak abok aret inaruk koneneegwaarak.
18:2 1Tam. 11:11, 26:6, 2Tam. 15:19
6 Ndi, at Ndawut awuri ineegin warak nogo nen it aap Iterali mendek o Eparayim eyonggaame time wonogwe me, inoba kwi’nari unggwogo logonet, inom wim nambureegwaarak.

7 Wim nambuko logonet, at Ndawut awuri nogo nen it Iterali mendek ineegin warak nogo tebenogo piigo logonet, ne ti eyom paga aakumi mondok iya lombok ineebe dua puluh ribu aret inooreegwaarak.

8 Inooko nogogwaarik, o nogome wim nggwok wigak yereegerak nambuko logonet, wim tinime wooluwak paga inooreegwaarak nogo ti, we mbuuluk negen aret kwe, eyonggaame inabut nen kambit nogogwaarak nogo perak, mondok iya lombok aret kambeegwaarak.

9 Ne ti eyom paga at Abatalom nogo, kuda paga yarugu at Ndawut awuri wonogwe me nggelok ari nagagerik, kuda nogo nomok togon wonok eyo teno nggwok eno’mbak luurik-maarak aago abu’me nage me, anobak eyo teno eno’mbak ko’me nggelok yereegerak oolo taati yuwok talek ari kagak, kuda nogo nggarek yereegerak.

 10 Nage kagak, at Ndawut awot ambi nen Abatalom eyo ko’me nggelenak wonage enegen
yuwok talek ari wonage nenegen kagarak o.”

11 Yoge mbareegi, at Yowap nen aap nogo yoge logonet, “Ie! Abet aret yagan? Kenegen kagandak kenok, yabonogo nggween paga wuppi woraanuk, wakembok, nonggop nduk teppegendak? Kat togop aret wa’netak en, an nen onggo nggwok wu mbuti perak 10 inom, aap wakaa’ngget kenok yiriko menggaarak kobee’le inom, wokkenetak o.”

12 Yoreegerak kwe, at aap nogo nen Yowap yoge, “Aap endagembogut Ndawut nen kat inom, Abitayi inom, Itayi inom, wone yokkirage logonet, At Abatalom nogo ti, an napuluk awo tawe aret me, liirogon eeppuurak o, yinuk, wone lengganogo yokkirage nogo nit lombok ninaruk konenggoorak me, wu mbuti perak seribu wo’niriyak mbakendak kwe, aap endagembogut aput amiya neenggi paga wunaburak mondok lek aret o.

13 Ndi, an nen aap Abatalom wa’netak en aap endagembogut Ndawut yi wone ndi wone abok aret aruk konengge menggerak me, wone ti konembunuk, nooke kenok, kat nen nili yaga’lek nomo yenetak kombaki o.”

14 Yoge mbareegi, at Yowap nogo nen ari logonet, “Wone ti mban yogwe niigak, o abu aret age me, neebi a!” Ari nagagerik, wooluwak kenagan eenggime woppunuk, at Abatalom nogo eyo teno eno’mbak nogo paga nggelenak awo eenik nggik ari wonage me, inikinggup me ndanuk togon wareegerak.

15 Wake mbareegi, at Yowap awuri eegin-ombambile wonok nega ineebe 10 wogo nogogwaarik, at Abatalom nogo wanggeppunuk, karugum ne eerogo wako mbareegwa, kambeegerak.

 16 Wappogo nogogwaarik, Yowap awuri wim eeka nen it Iterali mendek muguren nogwe nogo, puk aruwak nduk, at Yowap nen oone nggwok eeka trompet oone pu eeke mbareegi, puk ogogwaarak.

17 Puk ogo nogogwaarik, at Abatalom eebe warak nogo waganogo eyonggaame mbuun ambe nggwok me, mbo tek agago wuppogo nogogwaarik, yugum yelekole yagabit tobo eerogo pugwi iigak, it aakumi Iterali mendek nogo abok aret inalitak iname lombok mbaganit nogogwaarak.

 18 At Abatalom nen, “Nendage ki eeke logorak napuluk lek aret me,” mbake nagagerik, at kangga’lek awo eenik wonage logonet, aap endagembogut menggim kobappaga time abiriwak yugum paga ogobakkigirogo mippake nagagerik, “Yi an Abatalom nabiriwak o,” yinuk, toonogo pateegerak me, it aakumi nen, “Abatalom Abiriwak Pugu o,” yinuk, yogondak kuli yogwe wonogwe aret o.

Abatalom wareegwaarak nogo Ndawut yori nogogwaarak wone

 19 Aap Abatalom wako mbareegwa, awuri mbaganit nogwe iigak, aap Tarok aput Akimaat nen Yowap yoge logonet, “At Aliku ALA nen awim ineenggime nen muk agap ndakerak o, yinuk, wone ti wonok aap endagembogut yori naakit nduk, Op aret, yo’niru o.”

20 Yoreegerak kwe, at Yowap nen at Akimaat yoge logonet, “O yogondak yi paga kat nen wone ti wonok yori noorak mage o. Ne yogondak yi paga aap endagembogut aput kanggerak me, wone ti yori noorak lek o. Ata, wone alik ambi wonage kenok perak, ne ambi eyom yori noorak op aret o.”

 21 Yoge nagagerik, aap Kuti mendek ambi yoge logonet, “Kat kenegen kagandak nogo, aap endagembogut yori nak o.” Yoge mbareegi, at aap ti, tebe yinuk, ayuk wuke nagagerik, mbe agan aret yori nagagerak.

22 Yori nage kagak kwe, at Tarok aput Akimaat nogo nen ambinom Yowap yoge logonet, “An togon aap Kuti nage ti, ambokan mbe agan mugurok ka naakit nduk, Op aret, yo’niru ubi, nogoba!” Yoge mbareegi, at Yowap nogo nen, “Naput o. Kat wone ngge mendek yori namenggendak paga ambi eeppagarak nduk, Na o, yinuk, koone nabenak mban yo’nege agandik?”

23 Yoge mbareegi, at Akimaat nen, “An ambi kolaakit, mba’nuk, noorak ari lek me, kagak aret na o.” Yoge mbareegi, at Yowap nen, “Ti kenok, nak aret o.” Yoge mbareegi, aap Kuti mendek nogo awo nage kagak, at Akimaat nogo tu o Yoraran kobappaga mbe agan nage nagagerik, at aa’nduk aret unggwi nagagerak.

24 Ndi, at Ndawut nogo yagat pak wurik tungga endekem-akem mbanak kagak oolo taati kwi’ndak wonage me, aap ambi o arum menggerak nogo, yugum yagat wurik paga lagangge nagagerik, tu unggwogo menggam awe aago ndoonak paga mi’ndak logonet, enegen pilarogon pe’nage nagagerik, aap ambi alik mban mbe agan wage enegen kagagerak.

 25 Kage nagagerik, aap endagembogut wonage me, oone agago wuppi wage logonet, “Aap ambi nggare agan keya wage ti o.” Yoge mbareegi, aap endagembogut nen, “Aap ambiret wage kenok ti, wone obeelom mendek aret wonok wage mbaki o,” yoge kagak, aap nogo koorok aret panggo yi wagagerak.

26 Panggo yi wage kagak, aap o arum menggerak nogo nen aap alik ambi mbe agan wage enegen kage nagagerik, at ore tu unde menggerak nogo yoge logonet, “Wulaga! Aap alik ambi peebi wage ti, kenegen pekket o!” Yoge mbareegi, at endagembogut nen at yoge, “Aap ti kunduk, wone obeelom mendek mban wonok wage mbaki o,” yoreegerak.

 27 Yoge mbareegi, at o arum menggerak nen ari logonet, “Aap aa’nduk nggare agan wage ti, aap Tarok aput Akimaat tu mbe agan nege menggerak obaabut aret wage kagi o.” Ari mbareegi, aap endagembogut nen, “At aap obeelom aret me, wone obeelom aret wonok wage mbaki o.”

28 Ari kagak, at Akimaat nogo nen oone nggwok paga aap endagembogut yoge logonet, “Nogoba wa!” yinuk, at owagam wage nagagerik, endobanggun yindumbunuk, ena nggween paga wuragik logonet yoge, “Kat nowe kendagembogut kooriyak koonggaarak nogo, at Aliku kogoba Ala nen waganogo keenggime pagi wagaarak me, endage tiyappege logot o!”

29 Yoge mbareegi, aap endagembogut nen at yoge, “Aap tawe Abatalom nogo, eebe obeelom aret wonage ilik?” Yoge mbareegi, at Akimaat nen onggo at yoge logonet, “Kat nowe kendagembogut an kayeloman wagarak yi, at Yowap nen wone eerogo nappani wagaarak wage logonet, noone-koone yogwe iigak wagarak me, nonggop agaarak nogo an neenggo’lek o.”
30 Yoge mbareegi, aap endagembogut nen Akimaat nogo yoge, “Ena abeenok nggwe yime mi’nari mok o.” Yoge mbareegi, ena time nggwe mi’nari nagagerak.

 31 Mi’nari nagagerak kagak, aap Kuti mendek nogo wage nagagerik, ari logonet, “At Aliku ALA nen it aakumi kat tebenogo pagarak eekwi nogo, o yogondak yi paga ineenggime nen ndinogo kagap ndakerak me, kat nowe kendagembogut obeelom wone yi, wonok yokkiri wagi o.”

32 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo nen aap Kuti mendek nogo kin wakkage logonet, “Aap tawe Abatalom nogo eebe obeelom aret wonage ilik?” Yoge mbareegi, at aap Kuti mendek nogo nen, “It kat kinom wim mbanak menggendak inom, kat tebenogo pagawok nduk eekwi inom, kaput tawe eeppegaarak nogo ndak-ndak aret eeppiyaawak o,” yinuk, yoreegerak.

33 Wone ti ari nogo, aap endagembogut aruk konengge nagagerik, ogut na’nuk, iniki puru agan tu unggwogo menggam o wurik irimbaga ko ambi ogoorak me, lagi nanuk, “Ai, napuluk Abatalom o! Abatalom o! Napuluk a! Napuluk a! Kat napuluk Abatalom kobaane’me an kogoba aret kambikit lak, naput a! Naput a!” yinuk, le ari nagagerak.

19 At Yowap nen Ndawut aruk wareegerak wone

1“Aap endagembogut Ndawut nogo Abatalom erabun ndoombunuk, le ari wonage o,” yinuk, Yowap yori nogo mbareegwa,

 2 it aap ineegin warak nogo wim eeko logonet, ineegin tiyak yereegerak paga inale’nggen mbareegwaarak kwe, ne ti eyom paga, “Aap endagembogut apuluk abuwa nen iniki wakkolage agaarik o,” yogwe inaruk konenggo nogogwaarik, iniki ale’nggen mbakwi nogo lek age logonet, inom iniki wakkologo nogogwaarak.

3 “Wim nambuko logonet, kinooka o,” yogwe iinok, it aap ineegin warak inenggali nen inoone lek mbaganit iname unggwi nogo mengga kwak, ne ti eyom paga it Ndawut awuri wim nambuka nogo inoone lek aret o kota time unggwi nogogwaarak.

4 Ndi, aap endagembogut nogo etenggen yum nobappatinuk, leenggu maake logonet, “Ai, napuluk Abatalom o! Ai, napuluk Abatalom o. Napuluk o. Napuluk o,” yinuk, le yereegerak. 5 Le ari mbareegi, at Yowap nogo aap endagembogut awi wurik me wonage me owagam unggwi nage nagagerik, yoge logonet, “Nit kawuri yi, wim nambuko logonet, kat inom, kapuri wologwe-komologwe inom, kakuwi inom, kakuwi ayeloman mini mendek wogo inom, abok aret kinagap ndarogo pinagagoorak kwe, kat o yogondak le ari yi paga nen kawuri nit aret ninenggali eerogo pinanege agandik o.

6 Aap ineebi kombako menggaarak nogo, kiniki kunik aganake, ndi, it kinom kiniki kunik menggendak nogo, keebi inombake, eeke agandik! It kawuri ineegin warak inoweewi inom iya lek meek inombake nogo, o yogondak yi paga liippagagirak me, at Abatalom nogo eenik wonage kagak, nit apit kambenetak nen ti, kat kinikilom aret mba’netak keego o.

 7 Togop aret me, yogondak kat mi’nage logomenggendik, kawuri iniki eyak wappiyoorak nduk, mbet wundi nak o. Ndi, iniki eyak wappiyoorak nduk, wundi namunggun lek kenok, it apit aret kat mbo paganuk mbaganemenggaarak iigak, oonegen kilu yi nagin me, kat tawe paga nen nok, yogondak yi kuli aaninggin-paaninggin koba age nagagerak nogo ti, iya negen kwe, mbo paganuk mbaganggwi iinok perak, aaninggin mondok alik negen koba kwi’narigin kat abet mbarenok nduk, at Aliku ALA endage kumbunuk, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

8 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo mi’na’nuk, wundi nage nagagerik, tu unggwi wogo menggam taa’nogo kwi’nagagerak. Kwi’nage mbareegi, “Aap endagembogut tu unggwogo menggam kwi’ndak wonage o,” yogwe nogo at awuri abok aret konenggo nogogwaarik, ka wagak eeko nogogwaarak. Ti eereegwaarak nogo, it aap Iterali mendek abok aret inalitak iname mbaganit nogogwaarak wonogwe iigak, eereegwaarak.

At Ndawut nogo iyokan o Yerutalem wagagerak wone
 9 Iterali ineegin warak mbaganit iname lombok nogogwaarak nogo inanebunu abok aret it mban-mban wone wako logonet, “Aap ninowe endagembogut Ndawut nogo ninawim ineenggime nen ndinninake, it aakumi Pilitin mendek ineenggime nen ninagap ndake, eereegerak kwe, at Abatalom paga o yime nen nit mbo pinaninuk mbagangge,

10 ndi, aap endagembogut logonet, ninarum logowak nduk, amburu eerogo mippogoorak Abatalom nogo, wim eeko logonet, wakaarak kangge, eekaarak me, aap endagembogut nogo iyokan wonok pi woroorak yaga’lek nonggop nduk ninoone lek puk mban ogoorik?” yinuk, yereegwaarak.

11 Wone yereegwaarak nogo at Ndawut aruk konengge nagagerik, it Ala unde Tarok Abiyatat imbirak wone yora woraawak nduk, eerogo nappiya wage logonet, “It aakumi Yekura inoweewi yogop yoraanip o. Kit kinowe endagembogut nogo wonok, at ame o nggwok abe wurik me, pi woroorak aa’nduk kooniyak kwe, puk kiigak, it aakumi Iterali abok nen an eeppaniyak agan nugwi naruk konenggi o.

12 An namiya mogonik noreewi kit aret kwe, nonggop nduk an wo’neren pani noorak koongga’lek kiigak, it aa’nduk koonggo agaarik, yegerak o, yinuk,

13 yorogo logomonggotik, aap Amata yoriyak nogo yi o. Kat an namiya mogonik nogo lek a? Namiya mogonik aret me, an nawuri ineegin warak inowe Yowap obaane’me mippagage lek neenok, Ala nen aaninggin alik lombok noba panukwak, o yogondak kuli nen nok, kat aret logonok nduk mippagagi, yegerak, yo’nu o,” yinuk, agago nappiya wagagerak.

14 Nappiya wagagerak yorogwe nogo, konenggo nogogwaarik, it aap Yekura mendek nogo ambugwi aret iniki ambit eeppunuk, “Kat inom, kawuri inom, abok aret woraanip o,” yinuk, aap endagembogut wonage me, wone eerogo nappiyareegwaarak.

15 Nappiyareegwaarak yori nogo mbareegwa, at Ndawut nogo awuri inom niyo Yoraran aa’nggi paga ari wogogwaarak wonogwe iigak, it aap Yekura mendek nogo nen, “Niyo Yoraran wunda nogo logomonggoorik, ninom lambumbunuk, wogoren woraawok o,” yinuk, o Nggilagan taa’nogo inarum a nogogwaarak.

 16 Inarum wonogwe me, aap endagembogut Ndawut awuri inom yi Yoraran enebagan ari wogwe iigo nogogwaarik, aap anebunu Mbeniyamin mendek awi Mbakurim endage Nggera aput Timeyi nogo, it aap Yekura mendek inom, Ndawut inom, lambunuwok nduk nogwe me,

17-18 aap Mbeniyamin mendek ineebe seribu inom, at Tawun apuri inarum menggerak Tiba nogo apuri ineebe 15 inom, ayeloman mini ineebe 20 inom, it nogo nen aap endagembogut Ndawut aaganapuri inom niyo Yoraran enebagan wonogwe me, ineebe wogoren wogwe, ndi, at eeriyak mbake nogo eekwi, eeruwok nduk, mbe agan niyo Yoraran wunda nogo menggam nogo paga wunda nogogwaarak. Wunda nogo nogogwaarik, at Nggera aput Timeyi nogo aap endagembogut abu’me ngginnari nanuk,

19-20 yoge logonet, “Kat kawuri kinom o Yerutalem nen wundi woraanuk wogwe me, an kayeloman nen maluk eeppagareegirak nogo kiniki abeke, ndi, Aap maluk eeppaneegerak nogo yi o, yinuk, keebi nombake, eerugun o, nogoba. An kayeloman yi nen aret maluk eeppagareegirak neenu me, kat nowe kendagembogut nimbirak lambunikit nduk, o yogondak yi paga at Yutup ombowologwe abok aret inenggela’me nen an naa’nduk a’nuk, keya wagi o. Togop aret me, an eeppagareegirak nogo, kat nowe kendagembogut aberak logorak mage o.”

21 Yoge mbareegi, kwe Teruya aagaluk Abitayi nogo nen ari logonet, “At Aliku ALA nen leenogo pereegerak amburu eerogo mippugu kagak, pulunogo pereegerak nogo, aap Timeyi yi aret me, at warogo puurak nogo lek a?”

22 Ari mbareegi, at Ndawut nen onggo yoge logonet, “Kwe Teruya aagalogwe kit yi, wone at yegerak yi ti, an nobaalombok kagak, kit nonggop nduk ninom ogookkologo ogotik? An yogondak iluk yi aret aakumi Iterali inowe nendagembogut ari nage neegak, aap Iterali mendek ambi wariyak nduk, yogo ogotik?”

23 Yorage nagagerik, Timeyi yoge logonet, “Koorugun lek aret o,” yinuk, kumbuk mbaneegerak.

Mepibotet nen aap endagembogut ka nagagerak wone
24 At Ndawut o Yerutalem wundi nage ti eyom paga at Tawun ombooluk Mepibotet nen ari logonet, “Aap nowe endagembogut eebe obeelom neya waga’lek kagak, an niyok kookkolage, namboro mbanggolage, nayum kookkolage, eeka’lek aret logogin o,” yinuk, yereegerak wonage me, togop aago aret aap endagembogut imbirak lambunikit nduk, at kunduk o Yerutalem nen ka nagagerak.

25 Ka nage mbareegi, aap endagembogut nen Mepibotet yoge logonet, “Mepibotet wae. An wundi wage me, nimbirak woroolik nonggop nduk puk agagindak?”

26 Yoge mbareegi, at Mepibotet nen at yoge logonet, “Ai, nowe kendagembogut. An kayeloman niyok maluk aret me, nageledai paga yarugu nowe kendagembogut nimbirak wundi woraakit nduk, Keledai amborowak paga kwi’nagak ndoonogo pu o, nayeloman Tiba yoreegirak kwe, nambokan laganeegerak me, puk aret agagirak o, nogoba.

27 Nambokan lagangge nagagerik, an kayeloman nabok mbanogo kat nowe kendagembogut yokkireegerak kwe, kat nowe kendagembogut ti, Ala ayonggo malayikat kwak aret me, at eeppuurak mbakendak kenok, aret eeppu o.

28 Ndi, an nogobamini inom, nowe-nawot inom, it abok aret eereegwaarak paga kat nowe kendagembogut nen inoorogo piige logonet kwe, an kayeloman nalik aret it kinom mbi nonggo menggaarak nogo, ninom mbi nengge logokit nduk koonogo paneegindak me, an nowe kendagembogut ambinom koonogo panenok nduk, yokkirigin lek o.”

29 Yoge mbareegi, aap endagembogut nen at yoge logonet, “Kat wone ari abu yelok keegirak me, ambinom yugun o. Ata, nggween nogo Tiba kimbirak mogonggolaamunggup nduk, wone nggaruk togon yokkiragi o.”

30 Yoge mbareegi, at Mepibotet nen aap endagembogut yoge, “Kat nowe kendagembogut keebe obeelom aret kiyokan wage me, nggween nogo ti, at alik aret kolaawak o,” yinuk, yoreegerak.

Ndawut ale’nggen aap Mbaritilayi oba pereegerak wone
19:16 2Tam. 16:5-13 19:24 2Tam. 9:1-13, 16:1-4 19:31 2Tam. 17:27-29

31 Aap Nggileyat mendek endage Mbaritilayi kunduk, awi o Orogelim nen aap endagembogut wonok niyo Yoraran yi paga pi wunda woraawak nduk, ka wagagerak.

32 Aap Mbaritilayi nogo, abu anggok ndarak kagak tahun 80 aret eereegerak. Ndi, at eenggi warak lombok me, aap endagembogut awuri inom o Makanayim wonogwe iigak, inambi magarage nagagerak me,

33 aap endagembogut nen at Mbaritilayi yoge logonet, “An nen keebe unde wokkake logokit nduk, nimbirak o Yerutalem nawok o.”

34 Yoreegerak kwe, at Mbaritilayi nen aap endagembogut yoge logonet, “An tahun mande neenik logorak me, kat nowe kendagembogut nimbirak o Yerutalem noorak, yo’negen o?

 35 An nda’nagagirak neegak, tahun 80 aret agaarak me, an nen, Yi obeelom, yi maluk, yinuk, liippege, an kayeloman nen mbi inom, niyo inom, nengge logonet, Yi ombat abe kagi, yi ombat maluk kagi, yinuk, liippege, ndi, Ndawi yi, aap nen wakwi iigi, yi kumi nen wakwi iigi, yinuk, liippiige, eeriyak nobam lek aret agaarak me, kat nowe kendagembogut nimbirak nage kenok, aaninggin abunuk koba ariyak me, an kayeloman nonggop yo’negen o?

36 An eeppagareegirak nogo onggo, Ndogop eeppikit, nombake ti mage o. Ata, an kayeloman nen kat nowe kendagembogut wokkeren niyo Yoraran enebagan iluk taati pagi wundanuk, niyokan woraakit nduk, E, yo’niru o.

37 An kayeloman nagalo-nogoba nggween taambiyareegwam name aret kambikit nduk, nage neegak, aap Kimakan yi, kayeloman a’nuk, nowe kendagembogut kimbirak nak o. Nage logomenggendik, at eeppuurak mbake nogo aret eeppege logomunggun o.”

38 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo nen aap Mbaritilayi nogo yoge, “Aap Kimakan yi, an nimbirak aret wunda naakit o. Nimbirak wunda nage logominggirik, Yogop eeppuurak, nombakendak nogo, at aret eeppege, ndi, kat kunduk, nggino yo’nege keenok eeppagage, eeke logogin o,” yinuk, yoreegerak.

39 Ndi, at Ndawut inom wonogogwaarak nogo, niyo Yoraran wunda wogo mbareegwa, aap endagembogut Mbaritilayi imbirak wunda wage nagagerik, aap Mbaritilayi keyage wappege logonet, agandin eyak mbambunuk, ale’nggen oba pege mbareegi, aap Mbaritilayi nogo iyokan ame aret nagagerak.

It Yekura Iterali inom at Ndawut paga wone wareegwaarak wone
 40 Nage kagak, aap Yekura mendek abok aret inom, aap Iterali mendek eegu inom, aap endagembogut niyo Yoraran yibaga pi wunda wogo mbareegwa, aap endagembogut nogo o Nggilagan nen wage me, aap Kimakan nogo imbirak aret wogogwaarak.

41 Wogogwaarak wonogwe me, it aap Iterali mendek apit aret aap endagembogut nogo owagam wa’nuk, at yogo logonet, “It aap Yekura mendek ti, nit ninoreewi aret kwe, it nonggop nduk ninowe kendagembogut inom, kaaganapuri inom, kawuri ineegin warak inom, abok aret kumaat-kumaat niyo Yoraran wumbinagi wagaarak?”

42 Yogak eeko mbareegwa, it Yekura mendek nen wone onggo Iterali mendek yorogo logonet, “Aap endagembogut awu paga ninambi kunogo nunggwi, at paga ambi eekkologwe, eekoorak me, yinuk, yogo ogotik? At nit mendek aret me, yinuk, wonok wogwe niigak, kit nonggop nduk kinanini ninombako ogotik?”

 43 Yorogo mbareegwa, it Iterali mendek nen wone onggo Yekura mendek nogo yorogo logonet, “Kit kineebe ambit paga nen wiganak. Ndi, nit nineebe 10 paga nen wiganak nogo lek a? Aap endagembogut ti, nit ninaput korotok aret me, nonggop nduk nit meek agago pinanggo ogotik? Nit aa’nduk lombok yogo logonet, Aap endagembogut ti, iyokan wonok pi woraawok o, yinuk, yogoorak nogo lek a?” yinuk, yorogogwaarak kwe, it Yekura mendek nogo inoone omaawi lombok me, it Iterali yogwe nogo taganogo pereegwaarak.


20 At Teba iniki mi’nagagerak wone
20:1 1End. 12:16, 2Mbin. 10:16 20:3 2Tam. 16:22

1 Ti eekwi eyom paga aap Mbeniyamin mendek Mbikiri aput ndugwi iyak wuka endage Teba, time wonage me, at nen oone nggwok eeka trompet nogo, oone pu eeke nagagerik, wone ari logonet, “At Ndawut nen nit ambi eeppinangge, Aap Itayi aput nen nineyate wo’nirage, Eerigin lek aret me, Aakumi Iterali yi wae. Kinalitak lombok kinawooliyana nanip o.”
2 Yorage mbareegi, it aap Iterali mendek nogo abok aret at Ndawut mbo punuk, aap Mbikiri aput Teba nogo mugurok nogwe iigak, it aap Yekura mendek nogo perak, yi Yoraran kuli nen inowe endagembogut inom perenak aret o Yerutalem wogogwaarak.

3 At Ndawut nogo iyokan awi o nggwok abe wurik Yerutalem nogome abu aret wage nagagerik, wonage logonet, at akuwi ayeloman mendek wogo 10 o nggwok abe wurik arum logowak nduk piinok wundeegerak nogo, waganogo o ambime mambiige nagagerik, inarum logowak nduk, aap ambi mippege, inambi nonggo logowak nduk, wogorage, eereegerak kwe, inom nogo yega’lek kumi nanu wonogo mengga kwak o nogome keele maarak negen logonet, kambit nogo nogogwaarak.

4 At akuwi ayeloman mini mendek wogo nogo ti, eerogo piige nagagerik, aap Amata yoge, “Yogondak ilik, ko’lu ilik, ata, ko’lukwak a? it aap Yekura mendek neya woraawak nduk, yorage logomenggendik, kinom aret woraamugup o.”

5 Yoge mbareegi, at Amata nogo it aap Yekura mendek yoranet nagagerak kwe, at Ndawut nen, “O ne yi paga woraamugup o,” yoreegerak nogo paga waga’lek mbareegi,

 6 at Ndawut nen Abitayi yoge logonet, “At Abatalom nen maluk eeppinanegerak kwe, at Mbikiri aput Teba yi perak, maluk nggwok lombok eeppinaniyak, mbake logomenggerik, o kota yugum pak tiyarogon wurik me, kwaappunuk, nit nen pigookwak, mbaganit unggwi nage kero, kinogoba an nawuri wogoren kinom at mugurok nanip o,” yoreegerak.

7 Yoge mbareegi, aap Abitayi nogo nen aap Yowap awuri inom, it aap Kereti mendek inom, Peleti mendek inom, aap wakaa’ngget inom, abok aret o Yerutalem nen wogoren wundi nanuk, aap Mbikiri aput Teba nogo mugurok nogogwaarak.

 8 Mugurok nogo nogogwaarik, yugum nggwok o Nggibeyon paga taati ari nogogwaarak me, at Amata nogo iniya wagagerak. Iniya wage mbareegi, at Yowap nogo ayum wim eeke menggerak yirippunuk, agabee’le paga mbuti ndut awina yonggolak obate paga yirik Amata keyage wappikit nduk nage me, mbuti ndut nogo nggigik togon wangge mbareegi, eenggi pigaganeegerak.

9-10 At Amata nogo, “Yowap mbuti ndut eenggim wonage nogo paga noorigin,” mbarulik we ugun wonage kagak, Yowap nen at yoge logonet, “Noreeluk, kat obeelom wonage ilik?” yinuk, agandin eyak mbanikit nduk, amboro eenggi abe paga pippunuk, mbuti ndut eenggim wonage nogo paga Amata aanogum paga ndanuk togon mambereegerak aanagale kiluk togon nggween paga wambeegerak aret kangge mbareegi, ambinom warulik mbo punuk, awuluk Abitayi imbirak aap Mbikiri aput Teba nogo mugurok nogogwaarak.

11 Mugurok nogwe iigak, at Yowap awot wim nambuka ambi nen Amata eebe warak me taati mi’ndak logonet, it inom nogwe nogo yorage, “Kit nen Yowap inom, Ndawut inom, kinom ariyak mbakwi kenok, at Yowap mugurok nanip o.”

 12-13 Yorage nagagerik, at Amata warak amiya nogo paga ndenen warak tu nggwok paga taati wonage me, it Yowap awuri inigen loogo mbareegwa, at Yowap awot nogo nen, “Amata eebe warak nogo abok aret inigen loogwi yi, tayorogon pi na,” yinuk, eebe waganogo tu ambet paga nen tayorogon yabume pi nanuk, yum lenggembereegerak. Yum obaga lenggembege mbareegi, it Yowap awuri abok aret at Yowap nen aap Mbikiri aput Teba mugurok nage me, inom mugurok nogogwaarak.

14 Ndi, at Teba nogo nen it aakumi inanebunu Iterali mendek wonogo menggam inom, it aakumi Mbikiri mendek wonogo menggam inom, abok aret kuwak eegiren o kota Aben-Mbet-Maaka nogome unggwi nagagerak wonage me,

15 eebe pigaawok nduk, at Yowap awuri abok aret inom nogo nogogwaarik, o Aben- Mbet-Maaka oonda mbanuwok nduk, eeko logonet, nggween kabunogo yugum yagat pak wurik eraanu pit laganggo nogogwaarik, yugum pak wurik langguk yuwak nduk, punggagak eeko mbareegwa,

16 kwe ambi iniki warak o kota time mendek nen ari logonet, “Wologwe yi wae. Kinaruk o. At Yowap ti, an nimbirak wone mbanikit nduk panggo yi woraayok o.”

17 Ari mbareegi, Yowap nogo owagam nage mbareegi, at kwe nogo nen Yowap yoge, “Kat Yowap aret ilik?” Yoge mbareegi, Yowap nen, “E o! An Yowap aret o.” Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “An kayeloman wone yokkege yi, karuk konenu o.” Yoge mbareegi, Yowap nen, “Naruk konengge me, yo’niru o.”

18 Yoge mbareegi, at kwe nogo nen ari logonet, “It aap aa’nduk nen eeriyak ambi ineenggo’lek kenok, O Aben yokkiraawak nduk, nanip o, yorogwe iinok, koneni wogo nagaatik, Wone ti abu aret konenggo o, yinuk, yogo nogogwaarak o.

19 It kota-kota Iterali inalom nit niname o kota Aben yi, nit aakumi niniki ugun tayenak wone yugu li’lak aret eeko monggom at Aliku ALA eyate kwak nggween wo’niragagerak yi, nonggop nduk lek eerogo kambe me yonggoliyak nduk, eeke agandik?”

20 Yoge mbareegi, at Yowap nen onggo yoge logonet, “An o yi, lek eerogo nambe me yonggoliyak nduk, niniki koombunuk woroolik o.

21 Ata, an mugurok wagarak nogo ti, aap ambi puut nggelok-nggobok o Eparayim mendek Mbikiri aput Teba Ndawut imbirak wim agaarak nogo, o kota yime wagaarak kenok, mugurok wogoorak me, kat nen wo’nege kenok, an o yime nen aret name naakit o.” Ari mbareegi, at kwe nogo nen ari logonet, “At anobak mbanak yugum pak wurik yi paga nen mbo wunggiri woraakit o.”

22 Yoge nagagerik, at kwe iniki warak nen wone kooneegerak nogo, aakumi yora nage mbareegi, aap Mbikiri aput Teba nogo enggaanok mbanogo anobak at Yowap owagam mbo wunnogo mbareegwa, at Yowap nen oone nggwok eeka trompet oone pu eeke mbareegi, at awuri nogo o kota ti, mbo punuk, iname inalitak lombok nogwe iigak, at Yowap nogo aap endagembogut o Yerutalem wonage me ka wagagerak.

At Ndawut inom yabu eeko nogogwaarak wone
 (2Tam. 8:15-18; 1Mbin. 18:14-17)
23 Aap Yowap nogo ti, aap Iterali ineegin warak abok aret inowe wonage, aap Yoyara aput Mbenaya ti, it aakumi Kereti mendek inom, Peleti mendek inom, inowe inarum wonage,

24 aap Aroram ti, aap yabu eeriyak oone omaawi paga lengganogo yorage, aap Akilut aput Yotapat ti, Ndawut ame nogome wone ambi age kenok liiru mbangge,

25 aap Teya ti, o apit lambunik ake liiru mbangge, aap Tarok Abiyatat imbirak Ala unde wonogwe,
26 ndi, aap Yayit mendek endage Ira ti, Ala unde logonet, Ndawut ake koongge, eeko nogogwaarak.

21Tawun ombowologwe inooreegwaarak wone

1 At Ndawut nogo Iterali inarum wonage eyom paga, mbi noogelo kagak, tahun kenagan aret age mbareegi, “Aliku ALA nen yo’niruwak o,” yinuk, at Ndawut nggino yoreegerak. Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen at yoge logonet, “At Tawun apuri inom nen it aakumi Nggibeyon mendek inooke mbareegi, inamiya at Tawun apuri inom inoba agagerak paga, o yi maluk agaarak o,” yinuk, yoreegerak.

2 Aakumi Nggibeyon mendek ti, it Iterali mendek lek aakumi Amori mendek yumbunik aret me, it Iterali nen, “Inooriyak lek o,” yinuk, kumbuk mbanogo piyareegwaarak kagak, at Tawun nen, “It Iterali inom, Yekura inom, inake nonggop eeri?” yinuk, aakumi Nggibeyon mendek inenggaawak lek eerogo piyaakit nduk, wakkenet nege logonet, inoorit nege nagagerak me, at Aliku ALA nen wone ti, aap endagembogut yoge mbareegi, aap endagembogut nen it Nggibeyon mendek nogo, inayonggo piyareegerak wogo mbareegwa,

3 at Ndawut nen wone it Nggibeyon mendek yorage logonet, “At Aliku ALA eyate kwak apuri iniki kundugu nogo, kinale’nggen inoba piyaamunggup nduk, eeppinagareegwaarak onggo an nen eeppinagakit nduk, nano eeppinagarak mbakop?”

4 Yorage mbareegi, it Nggibeyon mendek nen at yogo logonet, “Nit eeppinaneegwaarak ti paga at Tawun apuri inom nen mbuti perak inom, mbuti emas inom, wo’niraawak nduk, yora nogwe, ndi, aap Iterali mendek inookwi, eeriyak nogo ti, nit ninobaalombok lek o.” Yogo mbareegwa, at Ndawut nen, “Ti kenok, kit kiniki mbakwi ndak-ndak eeppinagakit nen yo’ninip o.”

5 Yorage mbareegi, it nen aap endagembogut Ndawut nogo yogwi, “At Tawun iniki mbake logonet, It Iterali wonogwe me yime ambiriluk ambi logorak lek aret o, yinuk, nit kero mban nineebe lek eerogo pinanikit, mba’nuk, ninoorit nege nagagerak me,

6 at Tawun apuri aap ineebe 7 waganogo wo’nirage keenok, at Aliku ALA nen aap leenogo mippereegerak Tawun awi alom paga o Nggibeya nogome inoorogo piinok, Aliku ALA enggaanom paga time tugumbiyaawok o.” Yogo mbareegwa, aap endagembogut nen, “Op aret yogotak me, wokkiraakit o,” yoragagerak.

 7 Yorage nagagerik, Tawun aput Yonatan nogo Ndawut imbirak Aliku ALA endage paga, “Yogop eeko logowok o,” yinuk, kumbuk mbanogo pereegwaarak me, aap endagembogut nen Yonatan aput Mepibotet abuwa nen wogoroolik.

 8 Ata, aap Aya apuluk kwe Iritapa nen Tawun obaane’- me pereegerak aap mbere, Aromoni Mepibotet imbirak inom, at Tawun apuluk kwe Merap aagalogwe ineebe 5 at ogonggelo aap Mekola mendek endage Mbaritilayi aput Aririyen obaane’me piyareegerak nogo inom,

 9 waganogo it Nggibeyon mendek ineenggime piige mbareegi, it ineebe 7 nogo inooppiigo nogogwaarik, Aliku ALA enggaanom puut paga time aret tugunogo piyareegwaarak. Aap ineebe 7 ambugwi aret inoorogo piyareegwaarak nogo ti, waabuk negen jelai anggen iyaalok mbanit nogwe eyom nogo paga inoorogo piyareegwaarak.


21:2 Yot. 9:3-15 21:7 1Tam. 20:15-17, 2Tam. 9:1-7 21:8 1Tam. 18:19 21:12 1Tam. 31:8-13
10 Anggen iyaalok mbanggwi paga nen nok, age yubuni nogwe paga mayu mbogut paga nen lubu-lubu wambit wage menggim kuli, aap Aya apuluk kwe Iritapa nogo nen karun waganogo puut aap inoorak me taati yugum tabak paga ndoombatinuk, o liingge paga towe wiga agan aap nogo ineebe paga ninggiri wogwe, ndi, oonikiya paga nggwiya eyonggaame nen aap inoorak me wogwe, eekwi iyo, kwe nogo nen inarum aret wonagagerak.

11 Ndi, aap Aya aput kwe Iritapa Tawun akwe ayeloman mendek wogo nen eeke nogo Ndawut yogo mbareegwa,

12 aakumi Pilitin mendek nen aap Tawun aput Yonatan imbirak o Nggilobowa inooko nogogwaarik, iname kota Mbet-Tan oore’nggam taa’nogo tugumbiigo mbareegwa, it aakumi Yabeti-Nggileyat mendek woraanuk ineebe kumaageren iname nggween taambiya nogogwaarak wonogwe me, at Ndawut nen inowak nenenak nogo wa nage nagagerik, wonok wagagerak.

13 Wonok woraanuk, aap Tawun aput Yonatan imbirak inowak nenenak inom, it aap ineebe 7 inoorogo piinok tugumbiyareegwaarak nogo  inowak inom, kuwak eerogo punuk,

14 aakumi Mbeniyamin mendek inanggween paga o Tela time Tawun ogoba Kiti taambereegwam nogome, at Tawun aput Yonatan imbirak inowak nenenak taambogo logonet, aap 7 inoorak nogo inowak nenenak inom aret taambereegwaarak. Ndi, aap endagembogut nen wone lengganogo yoragagerak nogo, it aakumi nen ndak-ndak eeko mbareegwa, o time obeelom aruwak nduk, tamban eekwi iinok, Ala aruk koneneegerak.

It aap Pilitin mendek inom wim eereegwaarak wone
 (1Mbin. 20:4-8)
15 Ti’nuk, peebi ne ambi paga it Iterali mendek nen Pilitin mendek inom wim nggagambunuk, at Ndawut awuri inom nogo nogogwaarik, Pilitin mendek inom nambuko logonet, at Ndawut nogo omaawi lek agagerak wonage me,

16 aap ambi inanggup nggorek mendek wiganak endage Yitibi-Mbenop awooluwak irip mbuti tembaga paga ogobakkigirik aaninggin kenagan eeppunuk, ambi oolo negen inom, ndi, obaloowi ngget lombok mendek inom, wonok wage nagagerik, Ndawut warikit nduk, eereegerak kwe,

17 at kwe Teruya aagaluk Abitayi nogo nen Ndawut yeenggwaari wage nagagerik, pilak ari logonet, aap Pilitin mendek ti wareegerak. Wake mbareegi, ne ti eyom paga at Ndawut awuri nogo nen Ndawut yogo logonet, “Nit Iterali mendek ninandi noguk yukwak, kat nit ninom wim namburi wogo logorak mondok mage o, yinuk, kumbuk mbanogo yokkogo o,” yoreegwaarak.

18 Ti’nuk, ne ambi paga o Nggop time it Pilitin mendek inom wim ambinom nambuko logonet, aap Kuta mendek endage Tibakayi nen aap endage Tap anggup nggorek nogo mendek me, wake,

19 ti’nuk, ne ambi paga o Nggop time it aakumi Pilitin mendek inom wim ambinom nambuko logonet, aap Mbe’lekem mendek yum yege menggerak Yayit aput Elakanan nen aap awi Nggat mendek Nggoliyat awuluk endage Lakimi awooluwak nogo ti, o omaawi logowak nduk muundu nappogo menggaarak obate nogo kokwak, porogo wonage kagak aret warogo pege,   21:17 1End. 11:36, Nda. 132:17

20 ti’nuk, ne ambi paga o Nggat time wim nambukwi iigak, aap ambi eebe nggwok anggup nggorek ti mendek wiganak ambi eenggabit peenok-peenok 6, iyogobit penok-penok 6, mban aret me, lambunik 24 aret wonage nogo nen

21 it aakumi Iterali mendek miyuk-meya eeginake mbareegi, aap Ndawut ogobaluk Timeya aput Yonatan nen aap nogo warogo pege, eereegwaarak.

22 It aap o Nggat mendek inanggup yerek-nggorek wiganak ineebe 4 nogo ti, at Ndawut awuri inom nen aret inoorogo piyareegwaarak.

22 Ndawut ndawi pereegerak wone
 (Nda. 18:1-50)
1 At Tawun inom, Ndawut awim abok aret inom, nogo nen at Ndawut wariyak eekwi iigak, at Aliku ALA nen agap ndakak mban eereegerak me, Aliku ALA aruk konengge logowak nduk, Ndawut ndawi pereegerak yi o.

2 “At Aliku ALA ti, an nayugum kwak, Nayugum pak wurogo pereegi kwak, An nagap ndaka, aret menggerak o.

 3 At nogoba Ala ti, Aakumi nen an nookwi iyo, Yugum lunik kwak abu’me pani unggwage, Nggeemu pogom mulunogo panit nege, Omaawi paga nagap ndarogo panege, Aap maluk mendek nen nookwi iyo, Nagap ndariyak nduk, eeke logonet, Yugum pak wurogo pereegi kwak eerogo panit nege, Pi’nakwi iyo, o ambime kumaarogo pani nage, An nili eerogo panit nege, Eeke menggerak o.

 4 Nawim nen nookwi iyo, Yeenggwa niru o, Yinuk, noone omaawi paga Aliku ALA yoge neenok, Nagap ndarogo panege menggerak me, At endage tiyanak aret logowak o.

 5 Niyo kilaarak-mogonik eeke logonet, Aakumi ndonggoninake menggi kwak, An togop aret ee’nake, Niyo wu’nuk nage logonet, Mu kale’ngga wonok nage menggi kwak An togop aret ee’nake,

6 Kambunuk nogo menggam ageele paga an maarogo panege, Kanggwi ti, keele pugu kwak me, Nenggaanok nggerok yi wage,

7 Eeppanit wage paga aaninggin noba wonage logonet, Aliku ALA noone nggwok paga yoge, Nogoba Ala yeenggwa niru o, yinuk, yoge, Eekirak paga, At awi wurik me logonet noone konengge, Le ari logonet, nggino yogirak nogo aruk konengge, Eekerak o.

 8 Aliku ALA anini mi’nage mbaki, O nggween yi nogo, nuk-nuk eeke logonet ndipuk eeke, O mbogut yi nogo, alom na’ndowa’ndo eeke, Eekerak o.

9 At ogobak me nen ka’luk wungge, Ambeme nen kani omoonuk yenan-menan agan wungge, Eebe paga nen kani kunik kwindagala eeke, Eeke logonet,

10 Mbogut oolo nggagambunuk wambi wage, Ndugwi yumaak enggela’me iyok wuppi wa’nuk wage,

11 Malayikat kwak kerub nen piyaninuk nage, Towe wiga agan nage menggi kwak, O wiya nen wigak togon at wonok nage,

 12 O apit ti, awooliya negen yengget-wangget eerogo pake, O woraakit nduk, ki wandu aago enggela’me wonage,

13 Enaame eya ndelenak-welenak aago logonet, O kimbik pindanogo nappit nage,

 14 Aliku ALA mbogut paga nen oone ngguurubu kwak ari, At Tiyanak Lombok nen oone eerogo nappit nage,

15 Awim mbaganit nawak nduk omaale namburogo nappege, Ineebe ma’naruwak nduk o kimbik nggwok kilanogo nappege, Eekerak o.

16 Aliku ALA nen aakumi mberirage, Anini aagi ogobak me nen wundi wage, Eeke kenok, Yi nggwok laut abena aluk-puut kin eeppege, Ndi, o yi, alom yarak kin eeppege, Eekerak o.

17 At tiyarogon logonet, eenggi pi’nabi wambi wage, Niyo alobok ambik nen ndonggonnaburak eeke me, Pilanogo nippani wage, Eekerak o.

18 Nawim inomaawi ambik me, ineenggime nen ndinnake, It ineebi nombakwi nogo, An nen tebenogo piyoorak meek me, At nen tebenogo piinok nagap ndake,

19 Aaninggin-paaninggin eerak wonage neegak, Nooruwok nduk eekwi me, Aliku ALA omaawi eerogo panege nagaarik,

20 O nggwok obeelom me, pani nage, Eekerak nogo ti, An at iniki kunik aret me, nagap ndakerak o.

21 An obeelom mban eeke neenok, Aliku ALA nen ndak-ndak obeelom eeppanege, An maluk eeka’lek wonage neenok, Onggo maluk eeppanega’lek wonage, Eekerak o.

22 Nogoba Ala mbo punuk maluk eerit naga’lek Aliku ALA eerit nage mban mugurok nage,

23 Eeko logorak wone yereegerak nogo, mondok liippege, Wone lengganogo yo’niragagerak nogo, Nomonogo mbo pega’lek mondok porogo wonage, Eerit nage logonet,

24 An maluk eeka’lek neyaawak nduk eeke, An maluk eerit nookwak, narum wakkolage, Eeke minggirak me,
25 An obeelom eeke minggirak ndak-ndak Aliku ALA onggo eeppanege, An maluk eeka’lek neegerak ndak-ndak Onggo maluk eeppanega’lek wonage, Eekerak o.

26 Kaliku ALA wae. Wone yoragaatak nogo li’lak eekwi iinok, Kat nen yoraga’ndak nogo li’lak eerogo piige, Maluk eekotak, yorookwak, liirogon eekwi iinok, Maluk eekendak, yokkirukwak, liippunuk eeppiige,

27 It iniki kikak naka’lek wonogwe iinok, Kiniki kikak naka’lek keyaawak nduk eeppiige, It wi-wi aganakwi iinok perak, Kat nen melak togon wi-wi aganake,
                               22:34 Aba. 3:19 22:50 Oro. 15:9

28 It iniki tebeppakwi iinok, kat nen inagap ndake kwe, Iniki wogoppakwi iinok perak, Iniki tebeppatuwak nduk, kenegen wogoren nage, Eeke menggendak me,

 29 Kaliku ALA wae. Nandi wuninik kwak kat aret wonage o. An o apit paga wonage neenok, Kaliku ALA nen eya eerogo panege,

30 Yeenggwa nege keegak, Aap awuri ambi aago ninom nagabiti lek namburi nage, Kat nogoba Ala nimbirak me, Pak wurik obaga mbo wungge, Eeriyak op aret o.

31 Kat nogoba Ala perak, Eerit nage menggendak nogo ti, abu abe mban aret o. Kaliku ALA koone ti, Pilit lek abet mban ari menggendak o. Ineebe op logorak kabu’me wonogwe iinok, Keebe nggeemu kwak nobappiirogo menggendak o.

 32 Kaliku ALA wonage keegak, Ala alik ambi ta wonage o? Yugum nu’lek menggi kwak, Kat ninogoba Ala aret wonage keegak, Alik ambi wonage mbakop? Lek aret me,

33 Kat Ala nen aret nomaawi eerogo panege, An obeelom mban eerit nage logokit nduk, Naru koonogo panege,

34 Rusa iyok nggilik-nggelok pit nage menggi kwak, An niyok togop aret eeppanege, Puut kirin paga mi’ndak logokit nduk, Nomaawi eerogo panege,

 35 Wim op nambuke logokit nduk yigin woorak mamunnege, Neegin linggira kwak, mbuti tembaga paga wurik kagak kwe, Neenggi yomok togon miirikit nduk, eeppanege,

36 Nagap ndarak logokit nduk, kanggeemu wo’nege, Nendage nggwok aruwak nduk, mippani wambi wage,

37 Nandelen koguk yukwak, naru nggwok yarogo panege, Eeke menggendak o.

38 Nawim muguren nage logonet, aambiranogo piinet nage, Ineebe pup eerogo piiga’lek kenok, Niyokan waga’lek inoorit nage,

39 Ineebe aan lebenogo piigirak ti, An niyok pugu me wambit nagaarak me, It ambi nen mi’naga’lek aret wonagaarak o.  

40 Nawim ninom namburiyak nduk, kat komaawi eerogo panege, Ninom ogoorak nogo, nabu’me tebe yi woraawak nduk eeppiige,

41 Ineebi nombakwi nogo, Inamborowak kin-kin mbaganuwak nduk eeppiige, Eekendak paga, Ineebe abu lek eerogo piigirak o.

 42 Inoone nggwok paga, Ninagap ndari woraanip o, Yagaarak kwe, inagap ndari wogwe, Kaliku ALA o, yinuk, yokkegaarak kwe, Karuk konembunuk, onggo yorage, Eerulik o.

 43 Wun negen yigit-yagat eerogo piige, Tu paga purok iniyok amok mbanogo pogo mengga kwak, Ineebe togop aret eerogo piinet nage, Eekirak o.

44 It an mendek nen nooriyak wogwe me, nagap ndake, Yi aakumi ndi aakumi inowe logorak unde eeppanege, Eeke keegak, Aakumi neenggo’lek mendek nabu’me ari wogwe,
45 It aap nggiru nogo, Inagabolo nirik-kirik agan neya wogwe, Awo yorage neegak, konembunuk aret eekwi,

46 Noone ari paga inomanggen ngginuk ari logonet, Inaganak wakak inawi pak wurik kagak kole wundi wogwe, Eeko menggaarak o.

 47 Kaliku ALA mondok keenik menggendak o. Kat nayugum kwak me, kalut eeke, Kat yugum kwak nagap ndaka Ala aret me, Kendage mondok tiyappege, Eeke agarik o.

48-49 It an nookwi nogo, onggo inooke, It aakumi inanebunu lombok nabu’me piya wage, Nawim ineenggime nen wondet eerogo panege, Ineebi nombakwi nogo tebenogo piinok tiyappanege, It inogogun ambik ineenggime nen nagap ndake, Eekendak kat nogoba Ala aret o.
50 Togop me, Kaliku nogoba ALA wa. Yi aakumi ndi aakumi inenggela’- me logonet kalut eeke, Ndawi kanep pege logonet kendage tiyappagage, Eeke logogin o.

51 Nendagembogut mippaneegindak nogo Neegin tiyak yuwak nduk eeppanege, Amburu eerogo mippaneegindak nogo An Ndawut inom, napuri-nombowologwe inom, Ninabuwa nen eeppinanit wundi wage tit logomunggun o,” yinuk, ndawi paga Aliku ALA anep pereegerak nogo ti aret.

23Ndawut nen wone irip paga yereegerak wone
1At Ndawut wone irip paga yereegerak nogo yi o. “At Abu Tiyanak nen tiyappege, At Yakup ogoba Ala nen amburu eerogo mippege, Eereegerak an aap Itayi aput Ndawut yi, Iterali inenggela’me ndawi pit nage minggirak nogo nen ari logonet,

2-3 Aliku ALA Aberiniki nen an yo’nege, At oone ninikime manabi wage, Iterali inogoba Ala nen oone ari, Iterali inogoba yugum kwak nogo nen an yo’nege, Eereegerak wone nogo yi o. Aap ambit-ambi awuri inarum logonet, Eekaatak li’lak inawone amburu mbangge, Ala ayuk wuke logonet, Wone liirogon lengganogo yorage, Eeke kenok,

4 O kuubondendok ogum eek’ lek O wiikit nduk kilim nagake, O mayu mbangge nagaatik, Kibu-kibu eerogo pege logonet, Iri’ngga anggup larogo pit wage, Eeke menggi kwak, Aap ti, togop aret wonage menggerak o.

5 Ala enggaanom paga naaganapuri ninom Togop aret wonogwe nogo lek a? An mondok-mondok eeke logokit nduk Nimbirak wone li’lak koonogo punuk, Mbeyok yukwak liirogon unde wonage, Yi wone ndi wone noba age me nagap ndake, An uugwe mbarit nage nogo wo’nege, Eerigin lek mbakop?

6-7 Togop aret eerigin kwe, Iri’ngga alom kinik nogo, Ineenggi paga pelenogo nappuurak meek kenok, Mbuti tege paga ilik, eyo tege paga a, Pelenogo mbuti pega’nom taati aret Kani kunggo mengga kwak, Aakumi maluk mendek ti, Togop aret wonogwe o,” yinuk, wone irip paga yereegerak ti aret.


At Ndawut awuri wim wakaa’ngget eereegwaarak wone
 (1Mbin. 11:10-47)
8 At Ndawut awuri ineebe kenagan aap wim wakaa’ngget lombok inendage yi o. Aap Kakomoni mendek endage Itibaan it ineebe mbere nogo inowe logonet, awooluwak nutik aap delapan ratus inom wim nambuke logonet, ne ambit paga abok aret inooreegerak kambeegwaarak.

9 Ti’nuk, it aap kenagan nogo ambi aap Akoki mendek Ndoro aput Eleyatat nogo ne ambi paga aap Ndawut inom nen it Pilitin mendek inom wim eeruwok nduk, kuwak eerak wonogwe nogo, miyuk-meya eerogo piigo mbareegwa, inanini nen inoorit wogwe iinok, Iterali inakom niruk mbaganggwi iigak kwe,

 10 at Eleyatat nogo alik nen pilak yinuk, aakumi Pilitin mendek inooke logonet, eenggi togum agagerak wooluwak nogo mbo puurak meek eenggime wonage kagak, ne ti eyom paga Aliku ALA nen eegin tiyappereegerak me, mondok iya lombok inooreegerak. Inooke mbareegi, aap Iterali wim eeka nogo, iniyokan aap inoorak inagugun koloorak mban aap Eleyatat nogo ka nogogwaarak.

11 Ti’nuk, it aap kenagan nogo ambi aap Karari mendek Age aput Tama nogo, it Pilitin mendek nogo kela yarak me time kuwak ari wogo mbareegwa, it aap wim eeka Iterali mendek mbaganit wogwe iinok,

12 kela yarak me nogome it Pilitin mendek tebenggologwe iyo, at Tama nogo pilak yinuk, inooke kagak, at Aliku ALA nen eegin tiyappereegerak me, mondok iya lombok inooreegerak.

13 Ndi, ne ambi paga aakumi Pilitin mendek aago o Erepayim Kobappaga inawooliya wuppunuk wonogwe iigak, anggen ka’let agagerak mbanggwi eyom paga, aap inoweewi 30 mendek ineebe kenagan abu wakaa’- ngget nogo, at Ndawut ndoome Arulam wonage me ka nogogwaarak.

14 Ka nogo mbareegwa, at Ndawut inom yugum pak wurogo pereegim wonogwe, ndi, it Pilitin mendek wim nambuka ando o Mbe’lekem wonogwe, eekwi iigak,

15 at Ndawut nogo niyo abu nen ari logonet, “O Mbe’lekem tu unggwogo menggam niyo nggween kabunik nogo, aap ambi nen too’nuk wo’niri wage kenok, naakit lak, ao,” yinuk, ari nogo
 16-17 it aap wakaa’ngget 30 mendek ineebe kenagan nogo, konenggo nogogwaarik, it aap Pilitin mendek inawooliya wuppunuk wonogwe nogo iigak-iigak, o Mbe’lekem tu unggwogo menggam niyo nggween kabunik nogome niyo toologo waganggo nogogwaarik, wonok Ndawut wogori nogogwaarak kwe, at Ndawut nen ari logonet, “Nawuri nen, At ake ninamiya wundiyak op aret, mba’nuk, niyo yi, tooli nagaarak me, niyo toolak yi ti, inamiya kwak iya lombok me, an noorak lek o. Ata, Kaliku ALA kake o,” yinuk, at noolik nggween paga kilirogo pereegerak. It aap wim wakaa’ngget 30 mendek inoweewi ineebe kenagan nen eeko nogogwaarak nogo ti, togop aret eeko nogogwaarak.

18 It aap wakaa’ngget ineebe kenagan ti, kwe Teruya aagaluk aap Yowap awuluk Abitayi nogo, it mbere ti, inowe aret me, ne ambi paga awooluwak nutik unggwage logonet, it aap ineebe tiga ratus inooreegerak kambeegwaarak ti paga it aap wakaa’- ngget ineebe kenagan aa’nduk nogo, inendage nggwok agagerak ti kokwak, at togon togop aret endage nggwok agagerak.


 19 Ndi, it aap wakaa’ngget inoweewi kenagan nogo ti, inayuk wuko logonet kwe, at Abitayi perak, abunuk nggwok togon ayuk wuko nogogwaarak nogo lek a? Aap Abitayi nogo ti, aap wakaa’ngget ineebe kenagan nogo mendek lek kwe, inowe negen a’nuk, wone lengganinake nagagerak.

20 Ndi, aap Yoyara aput Mbenaya awi Kabeten ti, aap wim wakaa’- ngget lombok mondok iya eerit nage nagagerak. Eerit nage logonet, aap Mowap mendek wim wakaa’ngget lombok ineebe mbere inoorogo piige, ne ambi ndugu-ndugu nggalo-nggalo wangge logonet, o apit eerogo pereegerak kagak, at mbuun ambena wangge nagagerik, singa warogo pege,

21 aap ambi Metit mendek eebe kole anggup nggorek wooluwak eenggime wonage me, aap Mbenaya nogo eyo obate mbanak eenggime wonage logonet, aap Metit mendek awooluwak eenggime nogo, ndinogo awooluwak nogo paga aret warogo pege, eereegerak.

22 Ti eerit nagagerak nogo paga aap Yoyara aput Mbenaya nogo, it aap wim wakaa’ngget ineebe kenagan inendage nggwok agagerak nogo ndak-ndak, endage nggwok aret agagerak.

 23 Ndi, it aap 30 nogo inayuk wuko logonet, at abunuk nggwok togon ayuk wuko nogogwaarak kwe, it aap ineebe kenagan nogo perak, aap wim wakaa’ngget lombok me, at inom ndak-ndak lek aret wonagagerak. At Mbenaya nogo Ndawut eebe arum menggaarak inowe logowak nduk, at Ndawut nen mippereegerak.

24 It aap ineebe, “30 Mendek o,” yinuk, yogo nogogwaarak nogo, ambi ti, Yowap awuluk Atayen aret. Ndi, it ando inendage ti, Aap Ndoro awi Mbe’lekem mendek aput Elakanan inom,

25 Aap Karot mendek Tama inom, Aap Karot mendek Elika inom,
26 Aap Paliti mendek Kelet inom, Aap Tekowa mendek Iketi aput Ira inom,
27 Aap Anatot mendek Abiyetet inom, Aap Kuta mendek Mebunayi inom,
28 Aap Akoki mendek Talomon inom, Aap awi Netopa mendek Makarayi inom,
29 Aap Netopa mendek Mbaana aput Kelep inom, Aap awi Nggibeya anebunu Mbeniyamin
     mendek Iribayi aput Itayi inom,
30 Aap Piraton mendek Mbenaya inom, Aap o Nggaat aluk-aluk mendek Kirayi inom,
31 Aap Mbet-Araba mendek Abiyalobon inom, Aap Mbakurim mendek Atamawet inom,
32 Aap awi Taalobon mendek Eliyaba inom, Aap Yatiyen apuri inom,
33 Aap Karari mendek Tama aput Yonatan inom, Aap Karari mendek Tarat aput Akiyam
     inom,
34 Aap Maaka mendek Akatabayi aput Elipelet inom, Aap Nggilo mendek Akitoben aput
     Eliyam inom,
35 Aap Karemen mendek Ketarayi inom, Aap Arabi mendek Payerayi inom,
36 Aap awi Toba mendek Natan aput Igan inom, Aap Kagari aput inom,
37 Aap Amon mendek Telek inom, Aap Mbeerot mendek kwe Teruya aagaluk Yowap eegin-
     ombambile wonok nega Nakarayi inom,
 38 Aap Yetiri mendek Ira inom, Aap Yetiri mendek Nggarep inom,
39 Aap Ket mendek Uriya inom, it aap wim wakaa’ngget lombok ineebe lambunik 37 ti aret o.

24 Ndawut nen it aap wim eeka eenggi linggininabeegerak wone
 (1Mbin. 21:1-30)
1 At Aliku ALA anini nggwok togon ne ambinom aakumi Iterali mendek inoba piyaakit mbake nagagerik, aakumi Iterali ineebi mbaruwak nduk, Ndawut inikime manake logonet, “It aakumi Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, keenggi linggininabi nak o.”

2 Yoge mbareegi, aap endagembogut nen Yowap inom, it aap ineegin warak inoweewi at inom wonage nogo inom, yorage logonet, “Kit nen it aakumi Iterali inanebunu lombok o Ndan nen nok, o Mberetiyeba kuli, it Iterali inenggela’me aap wim eeka ineebe mande wonogwe nogo, an neenu arikit nduk, kineenggi linggininabi nanip o.”

 3 Yorage mbareegi, at Yowap nen aap endagembogut nogo yoge, “At Aliku kogoba Ala nen aakumi Iterali o yogondak wonogwe yi kagak kwe, ambinom ne 100 kuli wokkege kenok, kat nogoba kalik nen kenegen iyoorak op aret kwe, ineebe linggininaburak ti, kat nowe kendagembogut nen nonggop nduk togop eeriyak mbakendak o?”

4 Yoreegerak kwe, aap endagembogut nen Yowap inom, aap ineegin warak inoweewi inom, oone nabenak mban yorage mbareegi, it nogo nen wim eeka Iterali inenggela’me wonogwe nogo, ineenggi linggininabi nawak nduk, aap endagembogut wonage me nen wundi nogogwaarak.

5 Wundi nogo nogogwaarik, niyo Yoraran wunda nanuk, o Nggat kota Arowet koorok o ame pa’nggwe kobappaga time inawooliya wuppunuk, o Nggat mendek ineegin warak linggininakwi, o Yayetet mendek linggininakwi, eerit

6 o Nggileyat inom, aap Ket mendek wonogwe me o Kareti inom, linggininabit nok, o Ndan ari nanuk, ti’nuk, Ndan nen melaninuk o Tiron aret ari nogogwaarak.

7 Time nen yugum pak tiyarogon wurik me o Tirut inom, yi kota ndi kota aakumi Kewi menggam inom, aakumi Kanan wonogwe me inom, linggininabit irip paga o ame pa’nggwe karume nggwok it aakumi Yekura wonogwe me, o Mberetiyeba ari wogogwaarak.

8 Yi o ndi o abok aret linggininabit nugwi iigak, tut 9 penembunuk, ambi penenak, nogo 20 yippunuk, iniyokan o Yerutalem aret unggwi wogogwaarak.

9 Wogo nogogwaarik, at Yowap nen aap endagembogut yoge logonet, “It Iterali mendek aap wim namburiyak inobam ti, ineebe delapan ratus ribu aret linggininakwi, ndi, it Yekura mendek ti, ineebe lima ratus ribu aret linggininakwi, eekoorak o,” yinuk, at Ndawut yoreegerak.

10 It aap wim wakaa’ngget linggininabeegwaarak yoreegerak nogo, at Ndawut konengge nagagerik, iniki aaninggin ndugu agan nage logonet, at Aliku ALA yoge, “Kaliku nogoba ALA wae. An nen, Linggininabi nanip o, yoragarak nogo ti, maluk nggwok lombok aret eekirak o. An maluk lombok wi negen eekirak me, an kayeloman maluk eekirak yi, mbo nappu o, nogoba,” yoreegerak.

11 Yoge nagagerik, Ndawut eenik aga’lek awo nogo yege kagak, Aliku ALA nen yoge kagak yoraga Ndawut eeriyak abi paga kaga Nggat nogo, yori wage logonet,

12 “Kat nen Ndawut yogop yori nak o. Naliku ALA nen wone alom kenagan koonogo oba puurak mbakirak me, at nen mban ambi miike kenok, ti aret oba pikit, yegerak, yori nak o.”

13 Yoge mbareegi, ko’lu kuubondendok at Nggat nogo nen Ndawut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “At Aliku ALA nen, O at Ndawut unde menggim 1 mbi noogelo kagak tahun kenagan age, 2 awim nen mugurok nugwi iinok mbaganit nege kagak, tut kenagan penengge, 3 at unde menggim andi nggwok nappi wage, eerigin, yegerak me, kiniki pipak koombunuk, ambit mban miike keenok, wonok at nappani wagaarak yori naakit nduk, miiru o.”

14 Yoge mbareegi, Ndawut nen Nggat yoge logonet, “Ai. Togop eeppaniyak ti, niniki aaninggin lombok ee’nake kwe, aakumi ineenggi paga nen eeppaniyak ti mage o. Ata, at Aliku ALA nen ninabuwa nggwok lombok mbake me, at eenggi paga nen eeppinanuwak o,” yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, kugi andi kuubondendok nen nok, “Ndi kuli ari nawak,” kooneegerak nogo aret aakumi Iterali inoba nappi wage mbareegi, aakumi o Ndan nen o Mberetiyeba kuli ineebe tujuh puluh ribu aret kambeegwaarak.

16 At Ala ayonggo malayikat nogo nen o Yerutalem pup eerogo pikit nduk, nappi wagagerak nogo inoorit aap Yebut mendek endage Arawuna gandum agabolo mbelangge menggim taati ari wage mbareegi, aakumi mondok alik negen kambit nogwe nogo, at Aliku ALA iige nagagerik, iniki puru yinuk, at ayonggo malayikat aaninggin inoba piinet nage nogo, yoge logonet, “Abu aret me, keenggi awiikkolet o,” yinuk, yoreegerak.

 17 At Ala ayonggo malayikat nen aakumi lek eerogo piinet nage nogo, at Ndawut enegen kage nagagerik, Aliku ALA yoge logonet, “An nen aret wone yugu taganogo maluk lombok eekirak o. An nen aret maluk eekirak me, an inom, naaganapuri inom, aaninggin ninoba pinaniyak op aret kagak, it aakumi ndomba kwak yi, nano eekaarak paga inooke agandik o?” yinuk, yoreegerak.

Ala ake warogo wogogo logowam Ndawut nen ogobakkigireegerak wone
(1Mbin. 21:18-27)
18 Ne ti eyom paga aap Nggat nogo Ndawut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Kat aap Yebut mendek endage Arawuna nen agabolo mbelangge menggim time lagangge logomenggendik, Aliku ALA ake warogo wogogo logowam ogobakkigiru o.”

19 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen aap Nggat yoreegerak nogo eerikit nduk, Ndawut nogo nage mbareegi,

20 at Arawuna nogo nen aap endagembogut awuri inom owagam wogwe enegen iige nagagerik, wundi nanuk, aap endagembogut abu’me endobanggun yindumbunuk, nggween paga ena wu’na’nuk yoge logonet,

21 “Kat nowe kendagembogut nonggop nduk an kayeloman neya wagan?” Yoge mbareegi, at Ndawut nen at yoge logonet, “It aakumi andi inoba agaarak yi, lek aruwak nduk, kat agabolo mbelangge menggenom koba onggo kumbunuk, Aliku ALA ake warogo wogoriyak ogobakkigirikit nduk, keya wagi o.”

22 Yoge mbareegi, at Arawuna nen Ndawut yoge, “Kat nowe kendagembogut nen nggween ti aret wagangge logomenggendik, eeriyak mbakendak nogo aret eerenok nduk, warogo kani kuniyak tapi inom, anggen mbelangga eyo obate mbanak inom, tapi enggaanok pugumbunuk yabu eerit nugwi eyo nogo inom, abok aret
 23 kat nowe kendagembogut aret me, an Arawuna nen kat nowe kendagembogut wokkigi o.” Yoge nagagerik, “Warogo wogoge keenok, at Aliku ALA nen wagangge logonet, obeelom eeppagawak o.”

24 Yoreegerak kwe, aap endagembogut nen aap Arawuna nogo yoge, “Togop yagandak kwe, lek o. At Aliku nogoba Ala ake warogo kani kuniyak ti, onggo pega’lek neegak, warogo wogoriyak neebi me, onggo kat koona kuniyak uugwe mbake agarik o.” Yoge nagagerik, wu syikal 50 paga anggen mbelangge menggim nggween inom, tapi inom, kuneegerak.

25 Kungge nagagerik, at Aliku ALA ake warogo wogogo logowam ogobakkigippege nagagerik, Ala ake warogo kani kungge, inom lambunik logowak nduk, ake warogo wogoge, eeke nagagerik, aakumi nogome inake Aliku ALA yoge mbareegi, andi aakumi Iterali inoba piige nogo lek aret agagerak. 

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...