Rabu, 30 Juni 2010

MATIUT


Mbuku Matiyut yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak nogo yi o. “Ninowe Yetut nen ninagap ndaruwak nduk Ala nappi woraagin o,” yinuk, yereegerak it aap Ala yorage kagak yoraga nen yereegwaarak liiru mbanak nogo ti, wone Obeelom Wone mbuku Matiyut liiru mbanak yi paga a’me lik yereegerak.

At Yetut nogo, it aakumi Yakuri mendek inenggela’me nege nagagerak nogo ti, at aap Yakuri mendek aret nda’nage nagagerik, eerit nege nagagerak kwe, wone Obeelom Wone ti, it Yakuri mendek mban inake lek nit aakumi o nggween paga wonogwe abok ninake aret eerit nege nagagerak.

At Yetut nda’nage, yiime wangge, karume nanuk wonage me Ibilit nen abut mbangge, ti’nuk, o Nggalileya nanuk Ala awoore’nggam eeriyak wone yorage, wone mamunirage, aakumi andi wonogwe iinok obeelom eeginake, eeke nagagerak nogo abok aret mbininogo mbuku Matiyut yi paga liiru mbanak wonage. Ti eeppunuk, Yetut o Nggalileya nen o Yerutalem wage me, pigogo wakwi, ndoome mambugwi, eenik a’nuk mbogut paga lagangge, eeriyak nogo, “Panggoni woraagin o,” yinuk, yereegerak nogo abok aret mbininogo liiru mbanak wonage.

At Matiyut nen mbuku yi, liiru mbangge logonet, “Yetut ti, nit mamunniraga mondok tiyanak aret logonet, Nogoba Ala endagembogut aret o, yinuk, endage tiyappege,” at ogoba Ala nen, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yoge alom nogo liirogon kin paga paganogo yorage, eeke nagagerak nogo liiru mbanak wonage. Wone ti, yorage nagagerak nogo, alom 5 kuli liiru mbanak wonage.

1) Ambi pasal 5-7 paga mbanak wonage ti, at Yetut puut paga nen wone mbangge logonet, it Ala apuri inobaabut inom, Ala apuri nggween paga logonet eerit nogo logorak mbareegerak inom, liiru mbanak wonage.

2) Ambi pasal 10 paga liiru mbanak wonage nogo ti, at Yetut awuri 12 nogo, eeko logorak ineyabu unde eeppiinok, liirogon eeko logowak nduk mamuninabeegerak wone nogo mbanak wonage.

3) Pasal 13 paga mbanak wonage ti, it aakumi inobaabut eekwi pegiigak, at ogoba endagembogut logonet eeke menggerak wone nogo, yi mendek ndi mendek paga eegu laarogo yorage nagagerak wone liiru mbanak wonage.

4) Pasal 18 paga liiru mbanak wonage ti, Yetut oone waganggwi mendek maluk eekwi iyo, liirogon tum wako logonet, yorogo logowak nduk yoragagerak wone nogo, liiru mbanak wonage.

5) Ndi, pasal 24-25 paga mbanak wonage ti, o age yobok panggoni wage kagak ariyak inom, at Yetut peebi wage logonet, eeriyak inom, wone nogo liiru mbanak wonage ti aret.

OBEELOM WONE MATIYUT MBANEEGERAK

1 Yetut Keritut ombomini nda’narit wundi wogogwaarak inendage mbanak wone

(Luk. 3:23-28)

1 At Ndawut Abarakam imbirak inombooluk Yetut Keritut ombomini nda’narit wundi wogogwaarak inendage liiru mbanak yi o.

2 At Abarakam nen Itak ndake, Itak nen Yakup ndake, Yakup nen Yekura owewologwe-awurilogwe inom ndaganake,

3 ndi, at Yekura nogo nen kwe Tamat paga Peret Tera imbirak ndaganake, at Peret nen Ketoron ndake, Ketoron nen Aram ndake,

4 Aram nen Aminarap ndake, Aminarap nen Nakaton ndake, Nakaton nen Talomo ndake

5 ndi, Talomo nen kwe Arakap kolage nagagerik, Mbowat ndake, at Mbowat nen kwe Urut kolage nagagerik, Obet ndake, Obet nen Itayi ndake,

6 ndi, Itayi nen aap endagembogut Ndawut nogo ndake, eerit wundi wogogwaarak. Ti’nuk, at Ndawut nogo nen aap Uriya akwe nogo wagangge nagagerik, Talomo ndake,

7 Talomo nen Erekabeyam ndake, Erekabeyam nen Abiya ndake, Abiya nen Ata ndake,

8 Ata nen Yotapat ndake, Yotapat nen Yoram ndake, Yoram nen Utiya ndake,

9 Utiya nen Yotam ndake, Yotam nen Akat ndake, Akat nen Kitikiya ndake,

10 Kitikiya nen Manate ndake, Manate nen Amon ndake, Amon nen Yotiya ndake,

11 ndi, it aakumi Iterali o Mbaben wogoret nogogwaarak eyom paga at Yotiya nogo nen Yoyakin awuri inom ndaganake, eerit wundi wogogwaarak.

12 It aakumi Iterali o Mbaben wogoret nogogwaarak wonogo logonet, at Yoyakin nen Teyalitiyen ndake, Teyalitiyen nen Terubaben ndake,

13 Terubaben nen Abikut ndake, Abikut nen Eliyakim ndake, Eliyakim nen Atot ndake,

14 Atot nen Tarok ndake, Tarok nen Akim ndake, Akim nen Eliyut ndake,

15 Eliyut nen Eleyatat ndake, Eleyatat nen Matan ndake, Matan nen Yakup ndake,

16 Yakup nen Yutup kwe Mariya ogonggelo nogo ndake, ndi, kwe Mariya nen nit Keritut yogo monggoorak Yetut nogo ndake, eerit wundi wogogwaarak ti aret o.

17 Ti kenok, aap Abarakam nda’- nagagerak kuli paga nen nok, Ndawut nda’nagagerak kuli paga, aap inombomini ineebe 14 aret nda’narit wundi wogwe, ndi, at Ndawut nda’nagagerak kuli paga nen nok, aakumi Iterali mendek o Mbaben wogoret nogogwaarak kuli nogo paga inombomini ineebe 14 aret nda’narit wundi wogwe, ndi, aakumi Iterali mendek o Mbaben wogoret nogogwaarak kuli paga nen nok, Keritut nda’nagagerak kuli paga inombomini ineebe 14 aret nda’narit wundi wogwe, eereegwaarak ti aret.

Yetut Keritut nda’nagagerak wone (Luk. 2:1-7)

18 At Yetut Keritut nda’nagagerak nogo ti, yogop aret nda’nagagerak. Agalo Mariya aap Yutup nen miireegerak imbirak awo lambungga’lek kagak, Aberiniki nen eeppereegerak paga kwe nogo abila agagerak kin age mbareegi,

19 ogonggelo Yutup nogo, iniki abu koonak me, at nenmbake logonet, “Nakwe yi, aakumi nggwok inenggaanom paga endage maluk eerogo puurak, neebi o,” yinuk, “Kote mbo pikit,” mbareegerak.

20 “Mbo pi ilik, lek a?” yinuk, iniki awo koongge nogo yege me, abi paga Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat mendek ambi at owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Kat Yutup Ndawut ombooluk yi wae. Kwe Mariya abila agaarak nogo ti, Aberiniki paga aret abila agaarak me, keebi mbarugun o. Kat kakwe ti aret kolet o.

21 At aagaluk aap aret ndarigin o. Ndi, ndake kenok, owe-awot inomaluk nogo at nen lek eerogo punuk, inagap ndarigin me, endage Yetut aret toonenu o,” yinuk, yoge kagagerak.

22-23 Ti yoge kagagerak nogo ti, aap Ala yoge kagak yoraga nen yorage logonet, “At kolaga aap kigin waka’lek nogo abila age logomenggerik, aagaluk aap aret ndarigin o. Ndi, ndake kenok, at endage Imanuwen aret yogo logogun o,” yinuk, yoragagerak nogo, a’me lik yuwak nduk, yoge kagagerak. Endage Imanuwen nogo ti, nit ninoone paga, “Ala Ninom Wonage o,” yogo monggoorak.

24 Ndi, at Yutup nogo yege nogo eenik age nagagerik, at malayikat nen, “Ndogop eeru o,” yoreegerak nogo ndak-ndak akwe Mariya aret kolagagerak.

25 Kolagagerak kwe, aagaluk awo ndaka’lek kagak, pigagangga’lek aret wonagagerak. Ti’nuk, kwe nogo aagaluk ndake mbareegi, at Yutup nen endage Yetut aret tooneegerak.

2 It aap oonegen lagi wage menggim nen wogogwaarak wone

1 Aap Keroret endagembogut wonage kagak, Yetut o Yureya tini Mbe’lekem aret nda’nagagerak wonage me, it aap wone mbiningga oonegen lagi wage menggim nen o Yerutalem wogo nogogwaarik, kin waganggo logonet,

2 “Aap Yakuri inowe endagembogut nda’nagaarak nogo eebe ngge o? Oonegen lagi wage menggim nen at elaaluguragan wunggerak ninigen kogo nogoorik, ayuk wurogo alut eeruwok nduk wogo o.”

3 Yinuk, kin waganggo mbareegwa, aap endagembogut Keroret nogo, aruk konembunuk, agabiti nen aganak nugege mbareegi, it aakumi o Yerutalem menggaarak abok aret inom inaganak wareegerak.

4 Wake mbareegi, at Keroret nogo nen it Yakuri mendek inogobamini Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, abok aret kuwak eeppiige nagagerik, “At Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo, o nggeeme nda’narigin liiru mbanak kogo monggotak o?” yinuk,

5-6 kin wogiige mbareegi, it nen, “At aap Ala yoge kagak yoraga nogo nen ari logonet, It Yekura wonogo menggam tini Mbe’lekem kat yi wae. Kat paga nen aap wone unde ndomba ndegeninako mengga kwak An napuri aakumi Iterali mendek ndegeninake logowak nduk, ambi mi’narigin me, It aap Yekura inawi kota yo’nggok enggela’me kat yaga’lelo Mbe’lekem ti mbuuluk me, meek kombariyak lek o, yinuk, yereegerak liiru mbaneegerak ndak-ndak, at Keritut nogo o Yureya tini Mbe’lekem time aret nda’- narigin mbako o,” yinuk, yoreegwaarak.

7 Yogo mbareegwa, at Keroret nogo nen it aap wone mbiningga mbawok aret wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Mandenom laaluguragan tena’me agaarak kogotak? Liirogon yo’ninip o,” yinuk,kin wogiige nagagerik,

8 o Mbe’lekem nappiige logonet, “Kit elege nogo kinigen pippak kwaari nanip o. Ndi, eebe kwaakkogo logomonggotik kenok, an kunduk, ayuk wurogo alut eeri woraakit nduk, yo’niri wa’nu o,” yoragagerak.

9 Aap endagembogut yoragagerak nogo inaruk konembunuk, tu paga nogo logonet, “Ie! Laaluguragan oonegen wundi wage menggim time kogoorak nogo, nage yi kaanip o,” yinuk, yogwe iigak, aa’nduk nage nagagerik, elege ndarak nogo wonage me irimbaga taati aret puk ari nagagerak.

10 Ndi, it nen laaluguragan nogo inigen kogo nogogwaarik, iniki ale’nggen nggwok mbarit nogogwaarak.

11 Nogo nogogwaarik, oome unggunuk, elege nogo agalo Mariya imbirak iigo nogogwaarik, ineebe tebe yinuk, elege nogo ayuk wureegwaarak. Ayuk wuko nogogwaarik, inamendek obeelom lombok mbuti emas inom, yibinggami inom, eyo mur amburu inom, kilirogo wogoreegwaarak.

12 Wogo’nuk, nogo yugwi me, at Ala nen, “Aap Keroret wonage me tu kiniyok paga nagup o,” inabi paga kurumbi yorage mbareegi, it nogo tu alik paga iname nogogwaarak.

Kole mbaganit o Metit nogogwaarak wone

13 Iname nogwe iigak, Yutup abi paga Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi nen at owagam wage nagagerik, yoge logonet, “At Keroret nen elege yi wariyak nduk kwaari woraagin me, mi’- na’nuk, elege yi agalo imbirak wogoret o Metit time kole nanip o. Namonggotak time wonogwe me, an awo yokkira waga’lek neenok, o taati aret logonu o,” yinuk, yoge kagagerak.

14 Abi paga yoge mbareegi, at Yutup nogo oonikiya aret mi’na’- nuk, elege nogo agalo imbirak wogoret o Metit nage nagagerik,

15 at Keroret nogo awo kangga’lek kenok, time aret puk wonogogwaarak. Ti eereegwaarak nogo ti, Ala yoge kagak yoraga nen yorage logonet, “Naput o Metit time nen woraawak nduk, wiireegirak o,” yinuk, yereegerak, yoragagerak nogo, a’me lik yuwak nduk, eereegwaarak. Wologwe mbuulogwe inoorit nogogwaarak wone

16 At Keroret nogo nen, “It aap wone mbiningga nogo nambokan laganggaarak iigi o,” yinuk, anini wu agan nage logonet, it aap wone mbiningga nen, “Laaluguragan o ti eyom paga aret kin age kogoorak o,” yinuk, liirogon yoreegwaarak me, at awuri nen o Mbe’lekem enaaganambokan nogome wologwe mbuulogwe ndarak iigak, tahun mbere aago inom, eeka’lek inom, tigitogon inoorit nawak nduk, nappiyareegerak.

17 Ti eereegerak nogo ti, at Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nogo nen ari logonet,

18 “O Arama time iniki abu puru aago logonet, leenggu maake, Oone nggwok paga ai-au ari, Eeke konenggoorak nogo ti, Kwe Araken aagalogwe ineebe lek agaarak me, An le mbannaburak mondok neebi o, mbake logonet, inale ari ti aret o,” yinuk, wone yereegerak, yoragagerak nogo, o ti eyom aret a’me lik yereegerak.

O Metit nen iniyok paga wogogwaarak wone

19 Ti’nuk, at Yutup nogo awo o Metit time wonage me, aap Keroret nogo kangge mbareegi, ne ambi paga Yutup abi kage logonet, Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi nen at owagam wage nagagerik, yoge logonet,

20 “It aap elege wariyak nduk, kwaaritnagaarak nogo muk kambit nagaarak me, kat mi’na’nuk elege nogo agalo imbirak wogoret aakumi Iterali iname nak o.”

21 Abi paga yoge mbareegi, mi’na’nuk, elege nogo agalo imbirak wogoret aap Iterali iname wagagerak.

22 Ndi, “At Arikilut ogoba Keroret obaane’me at aret o Yureya aap endagembogut aga o,” yinuk, yogwe nogo, at Yutup aruk konengge nagagerik, time noorak agabiti mbake me, “O Yureya time nagun o,” yinuk, abi paga yoge mbareegi, o Nggalileya time aret nagagerak.

23 Nage nagagerik, o tini endage Nataret aret puk ari nagagerak. Ti nagagerak nogo ti, it Ala yorage kagak yoraga nogo nen, “At aap Nataret mendek aret yogo logogun o,” yinuk, yereegwaarak nogo, a’me aret agagerak.

3 Yiime Wuppiiga Yaya nen yorage nagagerak wone

(Mrk. 1:1-8; Luk. 3:1-18; Ya. 1:19-28)

1 O ti eyom paga Yiime Wuppiiga Yaya nogo nen o Yureya karume aakumi lek me nage nagagerik, aakumi yorage logonet,

2 “At mbogut paga mendek abu’me pinagarak nogo panggo yi wagaarak me, kit kiniki koombunuk, kinomaluk mbo pinip o,” yinuk, yorage nagagerak. At yorage nagagerak ti,

3 at Ala yoge kagak yoraga Yetaya nogo nen yorage logonet, “Aap ambi karume aakumi lek me kuum ari logonet, Ninogoba Ala woroorak tu ogobakkigirogo yakwi, Ndi, at nage logorak tu koonogo yakwi, Eeko logonip o, Yinuk, agan wage kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak nogo ti, at Yaya aret wagagerak o.

4 At Yaya nogo, ayum ti, unta eeruwak paga ogobakkigirogo yikkolage, ndi, agabolo poorogo agabee’le yikkolage, eeppunuk logonet, at ambi ti, yibila inom, nggiin amburu inom, nengge nagagerak.

5 Nogome wonage me, it aakumi o Yerutalem nen, o Yureya abok aret nen, yi Yoraran yibagan-enebagan abok aret nen, at owagam wogo nagaatik, 6 inomaluk paganggwi iinok, at Yaya nen yi Yoraran inikime wuppiige nagagerak.

7 Wuppiige me, aap Pariti mendek inom, aap Taruki mendek inom, ambik aret, “Yiime wuppinanuwak o,” yinuk, at owagam wogwe iige nagagerik, it nogo yorage logonet, “Waalo aakumi inooka kuwak eerak pogom kit aret o. Ala anini eeppinani wage nogo, eeppinagage kero, mbaganiyak kurumbi ta nen yokkiragaarak?

8 Kiniki koombunuk kinomaluk mbo pogotak kenok, eyo anggen obeelom mendek yi’nage menggi kwak, kit togop ndak-ndak aret eeko logonip o.

9 Kinikime nen, Ninombo ti, Abarakam me, nit obeelom aret o, yinuk, mbakwi ti mage o. At Ala nen, Yugum yi, Abarakam ombowologwe aret a’nip o, yinuk, yorage kenok, ariyak op aret iigak, kit mban iya lek me, nonggop nduk yogo ogotik?

10 Ye eyo alom muk kundugu agaarak me, yi eyo ndi eyo anggen obeelom mendek yege lek kenok, muurogo kani kunik me mambigin o.

11 Kit kiniki koombunuk, kinomaluk mbo pugwi kiinok, yiime wuppinagage minggirak aret kwe, at ambi nambo’me woraagin nogo perak, Aberiniki inom, kani inom, kinoba pinagi woraagin me, at aap nggwok aret o. Ndi, an mbuuluk me, an nen at iyogogut nggerenak piiniyak meek o.

12 Gandum anggen ndegeniyak nduk, tenggap at eenggime porogo wonage me, ndegengge menggim abu ndegembunuk, eebekenok, kuwak eerogo tilaabaga pege, ndi, ameneno kenok, kani noguk ariilik wunuk mban ari menggim nappege, eerigin o,” yinuk, yoragagerak.

Yaya nen Yetut yiime wuppereegerak wone (Mrk. 1:9-11; Luk. 3:21-22)

13 Yorage nagagerik, nogome wonage me, at Yetut nogo, “Yaya nen yiime wuppanuwak,” mba’nuk, o Nggalileya nen Yaya yi Yoraran aa’nggi paga wonage me, ka wage mbareegi,

14 Yaya nen oone non nggaruk togon yoge logonet, “Kat nen an yiime wuppaniyak op kwe, an nowagam wagan o.”

15 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Nit togop eekwi paga Ala nen obeelom lombok eeko logorak mbareegerak nogo, abok aret a’me lik yuwak nduk, eeriyak me, E, yu o,” yoge mbareegi, “E o,” yereegerak.

16 “E o,” yinuk, yiime wuppege mbareegi, Yetut yiime nen awo wundi wage kagak, mbogut keyaappege mbareegi, Aberiniki towe puume pogom wiga agan Yetut oba nabi wage kagagerak.

17 Kage mbareegi, mbogut paga nen oone ari logonet, “Napuluk niniki kunik lombok at yi aret me, niniki ale’- nggen ee’nake kagi o,” yinuk, ari kagagerak.

4 Ibilit nen Yetut abut mbaneegerak wone (Mrk. 1:12-13; Luk. 4:1-13)

1 Kage mbareegi, ti’nuk, Ibilit nen Yetut abut mbanuwak nduk, Aberiniki nen Yetut wonok karume aakumi lek me nagagerak.

2 Nagagerak wonage logonet, nogo 40 yege kagak, liingge-kii’me mbi nengga’lek wonagagerak me, mbi abu eereegerak.

3 Mbi abu eereegerak wonage me, at aakumi iniki nggagangge menggerak nogo nen wage nagagerik, Yetut yoge logonet, “Kat Ala aput keenok, yugum yi, mbi aruwak nduk, yoru nda!”

4 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Ala nen ari logonet, Aakumi mbi mban nunggwi iinok, ineenik logogun lek o. Ala ari menggerak wone abok aret waganggwi kenok perak, mondok ineenik aret logogun o, yinuk, yereegerak liiru mbanak wonage o.”

5 Yoge mbareegi, at Ibilit nen Yetut wonok o kota Ala ake leenak menggim nogome nage nagagerik, Ala awi wurik kirin paga pi lagangge nagagerik,

6 yoge logonet, “At Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat nogo, Karum logowak nduk, wone lengganogo yoramenggerak wogo logomenggaarik, Yugum paga kowak kalok yi wangge keyo, Ineenggi ndoonak paga enaani wambi namunggun o, yinuk, Ala yereegerak liiru mbanak wonage me, kat Ala aput abet aret keenok, wu’mbo wambu nda!”

7 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Ala nen ari logonet, Kinogoba Ala an nabut mbanggwi mage o, yinuk, yereegerak liiru mbanak ti wonage mban o!”

8 Yoge mbareegi, at Ibilit nogo nen Yetut wonok puurom mondok nggorek paga lagangge nagagerik, nggween paga yime yi aap ndi aap inendagembogut inabu’me piigo menggam mondok obeelom aret me, aakumi, “Wi!” ugwi nogo abok aret titigege nagagerik, yoge logonet,

9 “Kat nabu’me tebe yinuk, nayuk wuke keenok, yi abok aret wokkirigin o.”

10 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “An kinogoba Ala mban nayuk wuko logonet, nalut eekwi, an ari neenok mban liippunuk, eerit nogwe, eeko logonip o, yinuk, Alayereegerak liiru mbanak wonage me, kat Ibilit yi, nak o.”

11 Yoge mbareegi, Ibilit nogo nen Yetut teppunuk, mbagangge kagak, it malayikat nogo nen Yetut iniki eyak wappi wogogwaarak.

At Yetut o Nggalileya eeri nagagerak wone (Mrk. 1:14-15; Luk. 4:14-15)

12 Yaya keele maa’nuk wonok nogogwaarak Yetut aruk konengge nagagerik, o Nggalileya nagagerak.

13 Nage nagagerik, o kota Nataret nogome teppunuk, o Kaperenawum yi yenggenak aa’nggi paga it aap Tebulon mendek inom, Natali mendek inom, iname nogome aret puk a nagagerak. 14-16 Ti nagagerak nogo ti, at Ala yoge kagak yoraga Yetaya nen ari logonet, “It aakumi Tebulon mendek inom, Natali mendek inom, iname niyo Yoraran enebagan tu niyo yenggenak paga nogo menggam, it endekem konenggulik mendek iname o Nggalileya time menggaarak nogo ti, O apit me menggaarak kwe, o eya nggwok lombok inigen kogogwaarak o. Ndi, it kanggwi inoba wigak yereegerak kanggo menggam wonogwe nogo, Eya lombok inoba pindanogo piyareegerak o,” yinuk, yereegerak nogo a’me lik yuwak nduk, time aret nagagerak.

17 Nage nagagerik, Yetut nen, “At mbogut paga mendek abu’me pinagarak panggo yi wagaarak me, kiniki koombunuk, kinomaluk mbo pinip o,” yinuk, wone aa’nduk lombok yoranet nagagerak ti aret.

Aap ikan wagangga ineebe 4 miirinabeegerak wone

(Mrk. 1:16-20; Luk. 5:1-11)

18 Aap oweeluk-awuluk Timon endage Peterut toonak nogo, awot Andereyat imbirak ikan waganggo menggaarak me, at Yetut yi yenggenak Nggalileya aa’nggi paga nage logonet, ikan waawok nduk, yum ikan wagangga nogo yiime wuppugwi enegen iyareegerak.

19 Enegen iige nagagerik, “Wologwe yi wae. Ikan waganggo monggotak ti kokwak,aakumi wogonabit nugu logorak mamungginabikit nduk, ninom nawok nen woraanip o.”

20 Yorage mbareegi, yum ikan waganggo menggaarak nogo mbo punuk, inom nogogwaarak.

21 Inom nogo logonet, Tebereyut apuri mbere Yakobut Yaya oweelukawuluk aret me, inogoba Tebereyut inom yiiro paga logonet, yum ikan waganggo menggaarak ogobakkigikwi enegen iige nagagerik, “Ninom nawok o,” yoragagerak.

22 Awo yorage kagak, yiiro inom, inogoba inom, teppunuk, Yetut inom nogogwaarak.

Wone mamunirage, obeelom eeginake, eeke nagagerak wone

(Luk. 6:17-19)

23 At Yetut o Nggalileya yenggetwangget abok aret nege logonet, it tamban eeko menggam wone mamunirage, obeelom wone at mbogut paga mendek abu’me piyoorak wone nogo, aakumi yorage, yi kugi ndi kugi andi kunik mendek inom, ineebe andi-pandi aago inom, obeelom eeginake, eerit nege nagagerak.

24 Eerit nege wone nogo, o Tiriya time abok aret wiganinuk nage nagagerak me, aap kugi warak apit aret andi alitak lombok kunik mendek inom, inoba andi-pandi aago inom, kugi inikime lik yegetak mendek inom, kugi ineenggi- iniyok puk-puk eeko logonet, kanggwi-ineenik ogwe, eeko menggaarak mendek inom, ineenggi-iniyok nggilik-nggelok aago inom, abok aret wogoret at owagam wogo mbareegwa, at Yetut nen obeelom eeginake nagagerak.

25 Eeginake mbareegi, aakumi ambik o Nggalileya nen, Ndekapolit nen, Yerutalem nen, Yureya nen, yi Yoraran enebagan nen, ambik aret at inom nogogwaarak.

5 Yetut puurom paga logonet, mamuniragagerak wone

1 Aakumi ambik inom nogwe nogo Yetut enegen iinok, puurom paga lagangge nagagerik, kwi’na’nuk wonage me, it at oone wagangga nogo owagam nogogwaarak.

Iniki ale’nggen logorak wone (Luk. 6:20-23)

2 Nogo mbareegwa, wone mamunirage logonet, 3 “It aakumi iniki tebenak menggaarak nogo ti, At mbogut paga mendek abu’me piyoorak it aret me, Iniki ale’nggen aret mbako logowak o.

4 It aakumi iniki puru aago menggaarak nogo ti, Ala nen iniki eyak wappiyaagin me, Iniki ale’nggen aret mbako logowak o.

5 It aakumi iniki yanggonak menggaarak nogo ti, Ineyate Ala nen, Wokkiraagin o, yinuk, abok yoragagerak nogo aret kolaagun me, Iniki ale’nggen aret mbako logowak o.

6 It aakumi inagi-inambi abu aganake menggerak nogo pogom obeelom lombok eeko logorak uugwe mbako menggaarak nogo ti, It iniki mbakwi ndak-ndak a’me aret arit nage kogo logogun me, Iniki ale’nggen aret mbako logowak o.

7 It aakumi inoreewi inabuwa nen eeppiigo menggaarak nogo ti, Ala nen it kunduk inabuwa nen eeppiyaagin me, Iniki ale’nggen aret mbako logowak o.

8 It aakumi iniki kikak naka’lek obeelom mban menggaarak nogo ti, Ala inigen kaagun aret me, Iniki ale’nggen aret mbako logowak o.

9 It aakumi inom ogoorak me, lambumbiigo menggaarak nogo ti,At Ala nen, Kit an napuri aret o, yoraagin me, Iniki ale’nggen aret mbako logowak o.

10 It obeelom lombok eekwi iinok, aakumi nen piyakpayak aganako menggaarak nogo ti, At mbogut paga mendek abu’me piyoorak it aret me, Iniki ale’nggen aret mbako logowak o.

11-12 Kit awo lek kiigak, it aa’nduk Ala nen yorage kagak yoraga nogo piyak-payak aganako nogogwaarak pogom, kit togon, an wo’nakotak paga aakumi nen miyuk-meya eerogo pinagagwi, piyak-payak eekkinakwi, inoone pilit lombok kinoba pinagagwi, eekwi iinok, kiniki ale’- nggen aret mbako logonu o. Kinake aago mbogut paga ambik wonage me, kiniki ale’nggen logonet, keyage wako logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Mayu inom, o eya inom, yoragagerak wone

(Mrk. 9:50; Luk. 14:34-35)

13 Wone ambinom yorage logonet, “O nggween paga yime mayu andi warak wurik pogom ti, kit aret kwe, mayu andi lek wurik kenok, nonggop agago andi warak eerogo puurak mbakop? Andi wonage nen, ambi eeriyak op aret kwe, andi lek kenok, mbo pegaatak me, aakumi inigen kogo nagaatik, Yi abe lek me, yinuk, iniyok paga pelenogo nappit nogo menggaarak aret o.

14 It o nggween paga menggaarak inenggela’me eya eeginako monggotak kit aret o. Ndi, o kota puurom paga wonage kenok ti, kumaarak wonageelik o.

15 Aakumi nen ndi wuninogo punuk, togolowak abu’- me kiraappugulik mban. Ata, wuninogo punuk, tiyarogon tena’me aret pegaatak me, it oome wonogwe nogo abok eya paga menggaarak o.

16 It aakumi nen kit obeelom eekwi inigen kiigo logomenggaarik, kinogoba mbogut paga mendek wogoppuwak nduk, kit nen togop aret aakumi inenggaanom paga ndi pogom eya aago logonip o,” yinuk, yoragagerak. Ala wone yugu nogo alom paganogo yoragagerak wone

17 Wone ambinom yorage logonet, “An nogo Ala wone yugu Muta liiru mbaneegerak inom, it aap Ala nen yorage kagak yoraga inoone inom, taganikit nduk wagagirak mbarugup o. An it inoone ti, taganikit nduk, woroolik. Ata, a’me lik yuwak nduk, aret wagagirak o.

18 Mbogutnggween awo lek aga’lek kagak, Ala wone yugu Muta liiru mbaneegerak ando mbuuriluk ambi awo a’me lik yega’lek kagak, lek arigin lek o. Ata, mondok ndak-ndak aret arigin o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

19 Ala nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yereegerak wone nogo, aap ambi nen, Yi mbuuluk me, iya lek o, yinuk, taganogo punuk, wone alik mamunirage kenok, aap ti, at mbogut paga mendek abu’me piige menggim at endage abu lek tebenak aret logogin o. Ndi, aap ambi nen wone ti, woppunuk, liirogon eerit nage, ndi, liirogon mamunirage, eeke kenok perak, at mbogut paga mendek abu’me piige menggim endage warak mondok tiyanak aret logogin o.

20 It Ala wone liiru mbanak unde inom,aap Pariti mendek inom, obeelom eeko menggaarak ti, kit togop ndakndak mban eekwi kiinok, at mbogut paga mendek abu’me piige menggim unggwi namunggup lek o. Ata, it mbuuluk negen eeko menggaarak kagak, kit nggwok togon eekwi kiinok perak, unggwi noorak op aret yokkiragi o,” yoragagerak.

Inanini mbakwi iyo, yoragagerak wone

21 “Ala nen yoge kagak Muta nen it ninombomini o maan wonogogwaarak nogo yorage logonet, Aap wariyak mage o. Ndi, ta nen aap ambi wake kenok, owak loonogo, Onggo pu o, yinuk, yoriyak aret o, yinuk, yoragagerak nogo, muk koneneegutak kwe,

22 yogondak an nen yokkirage logonet, Kit kinoreewi kinanini mban inoba piigwi kiinok perak, kinowak loonogo, Maluk eekotak onggo pinip o, yokkirogwe iyaamunggup o, yinuk, yokkiragi o. Kit ambi nen kinore ambi yogo logonet, Kat abu meek keegi o, yinuk, alom lek kagak yogwi kiinok ti, maluk aret yumunggup me, kinowak loonuwak nduk, it aap wone amburu mbanggo menggaarak wonogwe me, wokkiren nagun aret o. Kat abu wi yunduurak aret o, yogwi kiinok ti, kani omoonuk wunuk mban ari menggim time mambinagagun aret o.

23 Ti kenok, kit nen Ala wogoriyak mendek wonok Ala ake pogo menggam pi nawok nduk, eeko logonet, kinore ambi nen maluk eeppinagage kiniki abe’nage kenok,

24 Ala wogoriyak mendek nogo awo wogoga’lek Ala ake pogo menggam taati punuk, aa’nduk kinore nogo kinom lambuni nanuk, wogo logomonggotik, at Ala wogoriyak mendek nogo at ake puurak op o.

25 Aap kinom ogoorak wonage nogo nen aap owak loongga owagam pinagi nage, ti’nuk, aap owak loongga nen aap ineegin warak inowagam pinagi nage, ti’nuk, aap ineegin warak nogo nen aap keele maarogo mambiigo menggam mambinagagwi, eekwi iyo, kit aap kinom ogoorak wonage nogo, tu paga awo kinom nogo logonet, mbet-mbet paganogo kinom kiniki lambunenu o.

26 Keele maarogo piigo menggam mambinagagwi iinok, at kinom ogoorak wonage nogo nen, Onggo ndogop puurak o, yinuk, yokkiramenggerak nogo abu tigitogon pega’lek kagak, time nen wumbinagagin mondok lek aret o, yinuk, abet aret yokkiragi,” yoragagerak.

Kumi we ugun wurinakwi iyo yoragagerak wone

27 Wone ambinom yorage logonet, “Ala yoge kagak Muta nen yorage logonet, Mbabi eeriyak mage o, yinuk, yoragagerak nogo muk kinaruk koneneegutak kwe,

28 an nen perak, Yi aap ndi aap kumi inigen pegiigo nagaatik, iniki nengge kenok ti, muk inikime nen wukaarak aret, yokkiragi o.

29 Kineebe abeenok lek age kenok ti, op negen kwe, kineebe apit aret kani omoonuk wunuk mban ari menggim mbo nappinagarak ti, maluk me, kinigen peenok abe’nggan maluk eeriyak eekkinake kenok, kilirogo mbo nappuurak o.

30 Kineebe abeenok lek age kenok ti, op negen kwe, kineebe apit kagak kani omoonuk wunuk mban ari menggim unggwi noorak ti maluk me, kineenggi peenok abe’nggan maluk eeriyak eekkinake kenok, mbanogo mbo nappuurak o,” yinuk, yoragagerak.

Inakuwi mbo piigwi iyo, yoragagerak wone

(Mat. 19:9; Mrk. 10:11-12; Luk. 16:18)

31 Wone ambinom yorage logonet, “Aap ambi akwe mbo pege kenok, Kwe yi mbo pigirak o, yinuk, liiru mbanogo kwe nogo wogoriyak aret o,yinuk, yereegwaarak kwe,

32 an nen perak, Aap ambi akwe aap alik nen wuka’lek kagak mbo pege kenok, kwe nogo aap alik ambi nen kundugume wuruwak nduk eeppege me, maluk eeke ti aret o. Ndi, aap ambi nen kwe mbo pegetak nogo wagangge kenok ti, kwe kundugume kagak aret wagangge me, maluk eeke ti aret o,” yinuk, yoragagerak.

“Yi mendek ndi mendek inendage kumbunuk yoroorak mage,” yoragagerak wone

33 Wone ambinom yorage logonet, “Ala endage kumbunuk, kinoone pilit-pilit yoroorak mage o. At enggaanom paga, Ndogop eerugun o, yinuk, Ala endage kumbunuk yogotak nogo ndak-ndak aret eeko logonip o, yinuk, o maan aakumi yorogo nogogwaarak kit muk kinaruk koneneegutak kwe,

34 an nen perak, Kit kinoone yogo logonet, Yi mendek ndi mendek endage kumbunuk, yokkiragi o, yinuk, yoroorak ti abu mage o. Mbogut ti, Ala wone lengganogo yorage menggim me, mbogut endage kumbunuk, yorogwe,

35 ndi, nggween yi, Ala iyok pege menggim me, nggween endage kumbunuk yorogwe, ndi, o Yerutalem ti, aap nggwok endagembogut wonage menggim me, kota Yerutalem endage kumbunuk, yorogwe, eeriyak mage o, yinuk, yokkiragi o.

36 Kit kineeruwak mili age, laambu age, eeke nogo ti, at Ala nen mban eeke menggerak me, kinanobak endage kumbunuk yoroorak ti kunduk mage mban.

37 Eeriyak mbakwi kenok, Eeruwok o, yogwe, ndi, eeriyak lek mbakwi kenok, Eeriyak nineebi o, yogwe, eeko logonip o. Ambi inom nabenogo yuurak eekkinake nogo ti, at maluk eeke menggerak nogo nen aret yuurak, yokkirage me, yugup o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

“Kinookwi iinok, onggo inooriyak lek,” wone

(Luk. 6:29-30)

38 Wone ambinom yorage logonet, “Kinigen ndaganogo pinagagwi iinok, onggo it inigen aret ndaganogo piigwi, ndi, kineyak langgunogo pinagagwi iinok, onggo it ineyak aret langgunogo piigwi, eeko logonip o, yinuk, yogo nogogwaarak nogo kit muk kinaruk koneneegutak kwe,

39 an nen perak, Maluk eeppinagagwi iinok, onggo inooriyak mage o. Kinagandin peenok abe’nggan kinookwi iinok, peenok inom kinooruwak nduk, wogoraanip o.

40 Kit ambi eerumonggotak paga kinowak loombunuk, Onggo kinayum agi yirika abe ti, wogoraanip o, yokkirogwe iinok, kinarogwiyum inom aret wogoraamunggup o.

41 Aap ambi nen oone omaawi paga, Tu koorok taati pani nanip o, yokkirage kenok, kit nen tu nda aret nappi nanu o.

42 Aap ambi nen, Ti mendek wo’ninip o, yokkirage kenok, aret wogo’nip o. Ndi, Kinamendek luulu ambi wo’ninip o, yokkirage kenok, kineebi nen kina nomo yugup o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

It kinom ogoorak kiniki kunik eeginako logorak wone

(Luk. 6:27-28, 32-36)

43 Yetut nen wone ambinom yorage logonet, “It kinom monggotak kiniki kunik eeginakwi, ndi, kinom ogoorak monggotak kenok ti, kinanini agaket eeppiigwi, eeko logonip o, yinuk, yogo nogogwaarak nogo kit muk kinaruk koneneegutak kwe,

44-45 kinogoba mbogut paga mendek nogo nen oonegen unde logonet, it aakumi abu maluk mendek inom, obeelom mendek inom, iniki koonak menggaarak inom, iniki koonak lek menggaarak inom, abokaret inabuwa nen obeelom eeppiige logonet, inambi op aruwak nduk, o kibi wogorage, o mayu wogorage, eeke menggerak me, kinogoba mbogut paga mendek apuri arubagip nduk, it kinom ogoorak monggotak nogo kiniki kunik eeginakwi, ndi, it piyak-payak eekkinako menggaarak nogo, inake tamban eekwi, eeko logonip o, yinuk, yokkiragi o.

46 It aap iniki kunik eekkinakwi nogo mban kiniki kunik eeginakwi kiinok, ti paga onggo ambi koloorak mbakop? It o unde inake wu kuwak eeko menggaarak nogo nen eeko menggaarak nogo mendek mban eekwi me, kit onggo koloorak lek aret mbako logonip o.

47 Ndi, kit kinoreewi mban keyage warogo wogonakwi kiinok, it aakumi endekem konenggulik mendek inom, yi aakumi ndi aakumi inom, abok aret it mendek mban inom kunik eeko menggaarak nogo ndak-ndak eekwi me, Nit iya, mbariyak lek o.

48 Kit kinogoba mbogut paga mendek abu obeelom lombok menggerak nogo ndak-ndak, kit abu obeelom togop aret logonip o,” yinuk, yoragagerak.

6 Aakumi inabuwa mba’nuk, wogorogo logorak wone

1Yorage nagagerik, Yetut nen wone ambinom yorage logonet, “Aakumi nen inigen niyaawak o, yinuk, inenggaanom paga aakumi obeelom eeppiinet nugwi kiyo, liippogo logonip o. Togop eerumonggotak kenok, kinogoba mbogut paga mendek nen onggo wokkiraagin lek o.

2 It aap iniki laakot logonet, eekwi nogo ti, Aakumi nen, Nit iya, ninombaruwak o, yinuk, tamban eeko menggam inom, tu paga inom, Togop eekoorak o, yinuk, yoranet nugu menggaarak me, kinamendek aakumi ineenggi lek mendek wogorogo logonet, it eeko mengga kwak, kit togop eerugup o. It aap togop eekwi paga aakumi nen wiirogwe nogo onggo ti aret kologo menggaarak o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

3 Kit perak, kinamendek aakumi ineenggi lek mendek wogorogo logonet, An nageerok aakumi ndogop wogoragarak o, yinuk, it kinom wonogwe nogo mbininogo yoraagup o.

4 Ata, aakumi inenggaanom lek me, kumaarogo wogorogo logonip o. Ndi, kote kumaarogo wogorogwe kiinok, kinogoba kote eekwi enegen kage menggerak nogo nen onggo wokkiraagin aret o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

Tamban eeko logorak wone (Luk. 11:2-4)

5 Wone ambinom yorage logonet, “It aap iniki laakot logonet, eekwi nogo nen, Aakumi inigen niyaawak o, yinuk, tamban eeko menggam inom, tu nggwok nandogonkandogon paga inom, taati mi’ndak logonet, tamban eeriyak inikilom mbako mengga kwak, kit tamban togop eeko logogup o. It aap togop eekwi paga aakumi nen wiirogwe nogo, onggo ti aret kologo menggaarak o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

6 Kit nen tamban eeriyak mbakwi kiinok, kiname unggwogo logomonggotik, tu nappunuk, kinogoba nobara’me menggerak nogo nggino yogo logonip o. Ndi, nggino yogwi kiinok, at kote eekwi enegen kage menggerak nogo nen onggo wokkiraagin o.

7 It aap endekem konenggulik mendek nen, Ninoone nggorek yogwi paga aruk konenigin, mba’nuk, inoone nambi-namberak yogo mengga kwak, kit tamban eeko logonet togop eeko logogup o.

8 Kit kinamendek lek kenok uugwe mbakwi nogo ti, awo nggino yoga’lek kiigak, kinogoba muk eenu me, it aap ti yogo mengga kwak, kit togop yorugup o.

9 Ata, kit tamban yogop aret eeko logonip o.Ninogoba mbogut paga mendek ao. Kat kendage abu abe alik leenak menggendak me, tiyappagago ogoorik o.

10 Nit kat kabu’me logowok nduk, eeppinani mok o. Mbogut paga kat kiniki mbake menggendak eeko mengga kwak, Nit nggween paga yime togop aret eeko logowok nduk, eeppinanu o.

11 Yogondak ninambi noorak ndak-ndak wo’niret o.

12 Ndi, it aap nit maluk eerogo pinanugwi nogo, ninami eerogo piigo monggo kwak, Kat nen nit ninomaluk lek eerogo pinanu o.

13 Ninabut mbanuwak nduk, pinani nagun o. Ndi, at abu maluk mendek nogo nen maluk ee’ninake kero, ninagap ndaru o. (Kabu’me piinok menggenom arum wonage, Komaawi ambik lombok wonage, Kat mondok tiyanak wonage, Eerak menggendak me, Yogondak inom, peebi inom, lek arigin lek mondok-mondok aret logogin o. Amin.) yinuk, yogo logonip o.

14 Kit nen aakumi inomaluk kinami eerogo piigwi kiinok, kinogoba mbogut paga mendek kunduk, kit kinomaluk abu lek eerogo pinagagin o.

15 Ndi, kit nen aakumi inomaluk kinami eerogo piigwi lek kiinok perak, kinogoba nen kit kinomaluk lek eerogo pinagagin mondok lek o,” yinuk, yoragagerak.

Inambe mage negen logonet, tamban eeko logorak wone

16 Yetut nen wone ambinom yorage logonet, “Kit mbi nengga’lek kinambe mage negen logonet, tamban eekwi kiinok ti, it aap iniki laakot logonet, eekwi nogo nen, Nit mbi nengga’lek ninambe mage negen logonet, tamban eekwi niyaawak o, yinuk, inete ogum warak eekkologo mengga kwak, kit togop logonet, tamban eeko logogup o. It aap togop eekwi paga aakumi wiirogwe nogo, it onggo ti aret kologo menggaarak o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

17-18 Kit perak, mbi nengga’lek kinambe mage negen logonet, tamban eeriyak mbakwi kiinok, aakumi inigen kiiga’lek kinogoba nobara’me menggerak mban enegen kiyaawak nduk, ngguu’mo wakwi, kineeruwak mbininggwi, eeppunuk, tamban eeko logonip o. Ti eekwi kiinok, kinogoba kote eekwi enegen kage menggerak nogo nen onggo wokkiraagin o,” yinuk, yoragagerak.

Inamendek kuwak eerogo mbogut paga patiyak wone (Luk. 12:33-34)

19 Wone ambinom yorage logonet, “Nggween paga yime kit kinamendek yininuwo nibingge, yi’mbaani kungge, it aap yogoot wagangga nen tu kuurogo kinamendek wa unggwogwe, eeko menggam yime kinamendek kuwak eerogo pako logogup o.

20 Ata, yininuwo nibingge, yi’mbaani kungge, it aap yogoot wagangga nen tu kuurogo kinamendek wa unggwogwe, eekulik menggim mbogut paga time kinamendek kuwak eerogo nappako logonip o.

21 Kinamendek kuwak eerak wonage me, kiniki kunduk time aret logogin o,” yinuk, yoragagerak.

Kineebe o eya eekkinake logorak wone (Luk. 11:34-36)

22 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kineebe ndi wuninik pogom eya ti, kinigen aret o. Ndi, kit kinigen obeelom wonage kenok, kineebe abok aret eya aago logomu-nggup kwe,

23 kinigen maluk wonage kenok perak, kineebe abok aret o apit aago pogom logomunggup o. Ti kenok, eya kinikime wonage nogo lek age logonet, o apit age kenok ti, kineebe mondok iya tit yumaak aago logorak me, liippinip o,” yinuk, yoragagerak.

Aap mbere ayeloman a’nuk eeriyak meek wone (Luk. 12:22-31, 16:13)

24 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Aap ambi nen ogobamini mbere inayeloman a’nuk, inake eeke logorak meek o. Imbirak inake eerit nage kenok, ambi eebi ombake logonet, ambi iniki kunik ombake, ndi, ambi nen eeriyak yoge nogo, yanggorogon eeke logonet, ambi nen eeriyak yoge nogo eebi ombake, eerigin o. Kit nen Ala inom, nggween paga mendek kineenggi warak eekkologwe nogo inom, imbirak lambumbunuk, mugurok noorak ti meek o.

25 Ti kenok, kit nen, Nineenik logorak nduk, ninagi-ninambi nano namun? Ndi, nineebe op logorak nduk, ninayum nano yikkolamun? yinuk, kiniki koonggo logonet, kiniki piirik logogup o, yinuk, yokkiragi o. Nonggo monggotak ti iya, ndi, kineenik logorak ti, meek mbakop? Ndi, yikkologo monggotak ti iya, ndi, kineebe op logorak ti, meek, mbako logonet, kiniki piirik ogotik? Lek o.

26 Towe mbogut paga nugu menggaarak ti, pegiyaanip o. It nen awi yakkologwe, ndi, anggen mbanogo wolombakwi, eekulik kwe, kit kinogoba mbogut paga mendek nen aret inambi wogorage menggerak kit kineenggo’lek me, yogo ogotik? Towe ti, iniki kundugu lek negen kagak, wogorage menggerak kwe, kit perak, iniki kundugu lombok logonet, wokkiraagin lek nduk yogo ogotik?

27 Kit ambi kambuurak eyom panggoni wagaarak kagak, we kiniki koonit nugwi paga, Neenik ambinom logonuk kambikit, mbarumonggotak ndakndak age kaamunggup mbakop?

28-29 Togop lek kagak, nonggop nduk kinagabolo paga yikkoloorak mendek mban kiniki piirik ogotik? Waambi anggen karume lagangge menggerak nogo liippinip o. At Talomo aap nggwok abu abe mban kenok, aakumi, Wi, ugo nogogwaarak nogo kwe, at ti meek o. Waambi ti perak, yabu wagangge, ligi laangge, eekeelik kwe, Ala nen unde wake kagak, anggen mondok abe kigirikwe yege menggerak me nduk yokkiragi o.

30 Iri’ngga-kale’ngga endekem mendek yogondak ki lagangge, ndi, ko’lu tekkani pugwi iinok, nengge, eeke menggerak kwe, at Ala nen enete abe eerogo pege menggerak me, at nen iri’ngga nogo mbuuluk eeppege, ndi, kit aap kiniki Ala liirogon abet ombaka’lek mendek yi, mondok iya negen eeppinagage, eerigin lek mbakop?

31 Lek o. Eerigin aret me, kiniki piirik logonet, Ninagi-ninambi nano namun? Ndi, ninayum nano yikkolamun? yinuk, ti mban kiniki koonit nugwi ti mage o.

32 It aakumi endekem mendek nogo nen ti mendek abok aret kwaarit nugu menggaarak kwe, Nit ti mendek lek o, yinuk, uugwe mbakwi nogo kit kinogoba mbogut paga mendek eenu menggerak o.

33 Kit aa’nduk kinogoba abu’me pinagarak, Ao, mbakwi, ndi, at obeelom lombok eeke logorak mbake nogo, kit ndak-ndak eeko logorak miikwi, eeko logonip o. Togop eekwi kiinok, kit nen, Ti mendek lek me, uugwe mbakwi nogo inom abok aret oba lunogo wokkirage kaamunggup o.

34 Ko’lu eeriyak kagak, yogondak kiniki piirik logogup o. Ko’lu eeriyak mendek nogo ti, ko’lu aret kiniki kooniyak o. Yogondak eeriyak kiniki kooniyak nogo ti, aaninggin mondok iya me, ko’lu eeriyak inom kiniki aberiyak ti mage o,” yinuk, yoragagerak.

7“Kit maluk o, kinoone perak togon yoroorak mage,” wone (Luk. 6:37-38, 41-42)

1 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ala nen perak togon, Kit maluk eekotak o, yinuk, yokkirage kero, kit nen aap ambi eeremenggerak paga, Kat maluk eekendak o, yinuk, kinoone omaawi paga perak togon yoriyak mage o.

2 Kit maluk eekotak o, yinuk, kinoone omaawi paga perak togon yorogwe kiinok, Ala nen kit togop aret yokkirage kaamunggup o. Wakkagak nogo paga wakkaanuk aakumi wogorogo monggotak nogo ndak-ndak wakkaanuk wokkirage kaamunggup o.

3 Eyo obate mbanak kinigen me milinik wonage maloppega’lek logonet, kit kinore enegen anggup nonggop nduk maloppogo ogotik?

4 Ndi, eyo obate mbanak kit kinigen me worekkaga’lek logonet, kinore nogo, Kenegen anggup worekkeya o, yinuk, nonggop togon yoriyak mbakop?

5 Aap pilit pugungga kit aret o. Eyo obate mbanak kinigen me milinik wonage nogo, aa’nduk mbo nappunuk, kinore enegen anggup worekkoorak tena’me kaamunggup o.

6 Nggeewo nen melak togon ineyak mbangginakwi iyo, Ala ake leenak abe mendek nogo wogoraagup o. Ndi, wam iniyok aan lebenogo pit nogwe iyo, wu kirin negen wam wonogwe me, inenggela’me mbo nappugup o,” yinuk, yoragagerak.

Nggino yogwi, kwaakwi, “Tu paa’niyet,” yogwi, eeko logorak wone

(Luk. 11:9-13)

7-8 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It aakumi nggino yorogwe iinok, wogorogwe, kwaakwi iinok, kwaakkologwe, Tu paa’niyet, yorogwe iinok, paariigwi, eeko menggaarak me, nggino yogwi kiinok, wokkirage, kwaakwi kiinok, kwaakkirage, Tu paa’niyet o, yogwi kiinok, paakkiige, eeke kaabagip nduk, kit nen nggino yogwi, kwaarit nugwi, Tu paa’niyet, yogwi, eeko logonip o.

9 Kinapuluk ambi nen, Mbi wo’niru o, yokkirage kenok, yugum aret wogoriyak mbakop?

10 Ndi, Ikan ambi wo’- niru o, yokkirage kenok, waalo aret wogoriyak mbakop?

11 Lek o. Kit aap maluk mendek kwe, kinapurilogwe nen yokkirogwe iinok, obeelom mendek wogorogo monggotak nogo ndak-ndak, kit kinogoba mbogut paga mendek nogo nggino yogwi kiinok, at togop aret obeelom mendek mondok iya negen wokkirage kaamunggup o.

12 Kit nen, Ndogop eeppinanuwak lak ao, mbako monggotak nogo ndak-ndak aret eeppiigo logonip o. Ala wone yugu Muta nen liiru mbaneegerak inom, it Ala nen yorage kagak yoraga inoone yugu inom, eebe ti aret me, eeko logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Tunggambe mbuuluk paga unggwi noorak wone (Luk. 13:24)

13 Yorage nagagerik, “It aakumi kobak ari nogo menggam unggwi noorak tunggambe nggwok mbanak, ndi, tu nogo menggam kunduk mbelak aago yarak kenok, aakumi ambik tu ti paga nogo menggaarak kwe, kit perak, tunggambe mbuuluk mbanak nogo paga unggwi nogo logonip o.

14 Ineenik ogo menggam unggwi noorak ti, tunggambe mbuuluk mbanak, ndi, tu nogo menggam kunduk kunik me, aakumi mbereeluk mban kwaakkologo nagaatik, unggwi nogo menggaarak o,” yinuk, yoragagerak.

Eyo anggen abe yege menggerak wone (Luk. 6:43-44)

15 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It aap Ala wone pilit pugunogo yokkirogo menggaaraknogo nen kinambokan laganggwi iyo, tum wako logonip o. It aap ti, inetenggen ndomba enete negen kunggo’- nok kinowagam wogwe kwe, iniki ti, mba’ngge anini warak pogom wonogwe o.

16 It aap ti, eerit nogo logonet, anggen yi’nage paga kineenu arumunggup o. Kit anggur anggen nogo eyo poondo alokwi paga yugu me, waganggwi mbakop? Ndi, eyo wuli anggen nogo iri’ngga alokwi paga yugu me, mbanggwi mbakop?

17 Lek o. Eyo obeelom mendek kenok ti, anggen obeelom mendek aret yege menggerak. Ndi, eyo maluk mendek kenok ti, anggen maluk mendek aret yege menggerak.

18 Eyo obeelom mendek ti, anggen maluk mendek yegeelik o. Ndi, eyo maluk mendek ti, anggen obeelom mendek yegeelik mban.

19 Eyo anggen obeelom mendek yege lek kenok ti, muurogo kani kunik me mambogo menggaarak o.

20 Togop aret me, it aap nogo eerit nogo logonet, anggen yi’nage paga kineenu arubagip nduk, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

Ninoone paga lek eekwi paga, “Woraanip,” yo’niroorak wone (Luk. 13:25-27)

21 Yorage nagagerik, wone ambinom yorage logonet, “It aakumi inoone paga nen mban, Ai, ninogoba. Ai, ninogoba. Yo’nogo menggaarak nogo abok tigitogon at mbogut paga mendek abu’me piyaagin mondok lek o. An nogoba mbogut paga mendek iniki mbake nogo ndak-ndak eeko menggaarak kenok mban at abu’me piyaagin o.

22 O ti eyom paga aakumi apit aret, Ai, ninogoba. Kat kendage paga Ala wone yorogo nogogurak nogo o. Ai, ninogoba. Kat kendage paga kugi nggiginogo wumbiigo nogogurak nogo o. Ai, ninogoba. Kat kendage paga eerubok mendek apit aret eeko nogogurak nogo o.

23 Yo’niremenggaarak kwe, an nen it yorage logonet, Kit maluk eeko monggotak yi, an mondok neenggo’lek me, an wonage me nen mbaganinip o, yinuk, yoraagin o,” yoragagerak. Aap wi-abe imbirak o wureegwaarak wone (Luk. 6:47-49)

24 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Yi aap ndi aap an noone inaruk konembunuk, liirogon eeko menggaarak ti, aap iniki warak nen awi yugum paga wureegerak nogo pogom it aret.

25 Wuppunuk wonage me, o mayu wage, niyo nggwok wu’nuk wage, o wiya wake, eeke logonet, o wurik panggonggagak eereegerak mendek o nogo yugum paga wurik me, langgongga’lek aret wonagagerak.

26 Ndi, it yi aap ndi aap an noone inaruk konembunuk, liirogon eekulik kenok perak, aap iniki lek nen awi mbini paga wureegerak nogo pogom it aret o.

27 Wuppunuk wonage me, o mayu wage, niyo nggwok wu’nuk wage, o wiya wake, eeke logonet, o wurik nogo panggonggagak eeke logonet, langgonogo yigiriknoonom mondok iya tit eerit nagagerak o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut oone omaawi paga yorage kenok, pi wareegwaarak wone

28-29 At Yetut nen wone yi nogo abok aret yorage mbareegi, it aakumi kuwak aago nogo at oone mamunirage inaruk konenggo nogogwaarik, “Ie! Aap yi, it Ala wone liiru mbanak unde nen yo’nirogo mengga kwak yo’nirage lek o. Wone ti, at unde nen aret ari me, wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

8 Aap awin aaga’ne kunik obeelom eereegerak wone

(Mrk. 1:40-45; Luk. 5:12-16)

1 At Yetut puurom paga nen wambi wage mbareegi, it aakumiambik at mugurok wogwe iigak,

2 aap ambi awin aaga’ne kunik Yetut owagam nage nagagerik, abu’me tebe yinuk, “Ai, nogoba. Kat nen obeelom ee’naburak mbake keenok, obeelom ee’naburak op aret o.”

3 Yoge mbareegi, at Yetut eenggi nderogon aap nogo pigagangge logonet, “Obeelom eekkaburak mbakirak me, obeelom agago pagagi o,” yinuk, awo yoge kagak, at awin aaga’ne kunik nogo lek aret a’nuk, obeelom agagerak.

4 Lek aret age mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Aakumi abu yoraagun o. At Ala unde nogo nen keebe pekkeyaawak nduk, owagam nak o. An obeelom eekkakirak me, Muta nen, Ala ake ndogop puurak o, yereegerak nogo ti, pege keyaawak nduk, pi nak o,” yinuk, yoreegerak.

Aap yigin unde ayeloman obeelom eereegerak wone (Luk. 7:1-10)

5 Ti’nuk, at Yetut o Kaperenawum unggwi wagagerak wonage me, it aap yigin unde inowe ambi Yetut owagam wage nagagerik, nggino yoge logonet,

6 “Ai, nogoba. An nayeloman eenggi-iyok abu nggunanak oome windak logonet, andi nggwok yagan wake agaarik o.”

7 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nen obeelom eeri nagin o.”

8 Yoge mbareegi, at aap yigin unde inowe nogo nen, “Ai, nogoba. An aap mbuuluk me, kat nen an name unggwi noorak meek o. Ata, koone mban yemenggendak keenok, nayeloman obeelom aret arigin o.

9 An kunduk, noweewi inabu’me logonet, inoone konengge, ndi, an nawuri yigin unde an nabu’me logonet, an noone konenggwi, eeko monggoorak me, an nen nawuri ambi, Nak o, yoge neenok ti, nage, ambi, Mok o, yoge neenok ti, wage, ndi, an nayeloman, Ti eeru o, yoge neenok ti, eeke, eeko menggaarak o.”

10 Yoreegerak nogo at Yetut aruk konengge nagagerik, “Wi!” yinuk, pi wake logonet, at inom wogwe nogo yorage logonet, “It Iterali mendek inenggela’me nen aap iniki mondok iya lombok abet nombake yogop ambi an kaga’lek aret agarik o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

11 Aakumi ambik agi-ogu nen wogo logomenggaarik, Abarakam kunduk, Itak kunduk, Yakup kunduk, inom at mbogut paga mendek abu’me piige menggim laago larak noorak nduk, kuwak ari nagun kwe,

12 it ando, Ala abu’me pinaniyak nit aret, mbakwi nogo perak, ineebe o apit me endekem time mbo nappiyamenggerak logonet, leenggu maakwi, ineyak nggilik maakwi, eeko logogun o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

13 Yorage nagagerik, Yetut nen aap yigin unde inowe nogo yoge logonet, “At nen, Ndogop eerigin o, yinuk, abet nombakendak nogo ndakndak eeppagagin me, kame nak o,” yoge mbareegi, ayeloman nogo ne ti eyom paga aret obeelom agagerak.

Aakumi ambik obeelom eeginabeegerak wone

(Mrk. 1:29-34; Luk. 4:38-41)

14 At Yetut nogo Peterut ame unggwage nagagerik, owanggelo inikime kani pereegerak andi nen windak wonage enegen kage nagagerik,

15 eenggi pigagangge mbareegi, andi nogo lek a’nuk, kwe nogo mi’nage nagagerik, at ake eeke nagagerak.

16 Ti’nuk, o kiyoma age kagak, it kugi inikime lik yereegerak ineebe ambik aakumi nen wogoret, at owagam piya wogo mbareegwa, Yetut oone paga it kugi nggiginogo wumbiige, it andi kunik mendek abok aret obeelom eeginake, eereegerak.

17 Ti eereegerak nogo ti, at Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nen ari logonet,“At nen andi-pandi ee’ninake nogo wagangge, Ndi, kugi andi lombok ee’ninake nogo lek eerogo pinanege, Eereegerak o,” yinuk, yoragagerak nogo, a’me lik yuwak nduk, aakumi obeelom aganake nagagerak.

Yetut inom nogo logorak wone (Luk. 9:57-62)

18 At Yetut nen it aakumi ambik at owagam ninggirik wonogwe nogo enegen iige nagagerik, it at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Yi yenggenak enebagan wunda nawok o,” yinuk, yorage mbareegi, wunda woraawok nduk eekwi me,

19 aap Ala wone liiru mbanak unde menggerak ambi Yetut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Nogoba Ngguru wae. Kat nggeeme noorak mbake keenok, an nimbirak aret nugu logowok o.”

20 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Pagi ti, enoona wonogwe, ndi, towe mbogut paga nugu menggaarak nogo, inawiina wonogwe, eeko menggaarak kwe, an aap aret nda’- nagagirak yi perak, nogo yege minggim abu lek aret o,” yinuk, yoreegerak.

21 Yoge mbareegi, aap at oone wagangge menggerak alik ambi nen Yetut yoge logonet, “Ai, nogoba. An nogoba aa’nduk nggween taambunuk, nimbirak nawok nen, E, yo’- niru o.”

22 Yoge mbareegi, Yetut nen, “It aakumi kambeegwaarak mendek nen inowe-inawot kanggwi nogo nggween taambiigo logowak nduk, teppiinok, an nimbirak nugu logowok o,” yinuk, yoreegerak.

Wiya, “Kabolok lek aru,” yoreegerak wone (Mrk. 4:35-41; Luk. 8:22-25)

23 Yoge nagagerik, Yetut yiiro paga unggwi nage mbareegi, at oone waganggwi nogo inom unggwi nogo nogogwaarik, wunda wogwe me,

24 abera’lek me o wiya nggwok yi yenggenak paga nabuninuk warit wage logonet, yi nogo kilaarakmogonik eerogo yiiro nogo taaniyak eeke kagak, at Yetut nogo, nogo yege wonagagerak.

25 Nogo yege wonage me, at oone waganggwi nogo, nogo nogogwaarik, eenik eeppogo logonet, “Ninogoba! Yi ndonggonninaburak eeke me, mbet-mbet ninagap ndaru o.”

26 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Kit kiniki liirogon abet nombaka’lek monggotak yi, nonggop nduk kinagabiti yogo ogotik?” yorage nagagerik, mi’na’nuk, o wiya inom, yi kilaarak-mogonik eeke inom, mberege mbareegi, abolok abu lek puk aret agagerak.

27 Puk age mbareegi, it at oone waganggwi nogo nen, “Wi!” yinuk, pi wako logonet, “Wologwe. O wiya inom, yi kilaarak-mogonik eeke inom, at oone konengge menggerak yi, aap nano mendek mbakop?” yinuk, yereegwaarak.

Aap mbere kugi inikime unggwagagerak wumbiyareegerak wone

(Mrk. 5:1-20; Luk. 8:26-39)

28 O Nggerata time aap mbere kugi inikime unggwagagerak inanini inagaket yogwe me, aakumi inagabiti nen tu ti paga nogolik me, Yetut yi yenggenak enebagan nen wunda wage nagagerik, o time unggwage mbareegi, aap mbere nogo ndoome aakumi kanggwi iinok, piigo menggam nen Yetut ka wundi wogo nogogwaarik,

29 inoone nggwok paga at yogo logonet, “Ala aput wae. Kat nonggop ee’ninabikit nduk wagan? Ninooriyak eyom awo kagak, ninoorikit nduk wagandak ya?” yoreegwaarak.

30 O nda time wam ambik inogobak eerit ambit me nugwi me,

31 it kugi nogo nen Yetut yogo logonet,“Kat nen nggiginogo wumbinaniyak mbake keenok, wam ambik inikime time unggwi nawok nduk, nappinanu o.”

32 Inoone nabek togon Yetut yogo mbareegwa, Yetut nen, “Nanip o,” yorage mbareegi, kugi nogo aap inikime nen wundi nogo nogogwaarik, wam inikime unggwi nogo mbareegwa, wam nogo abok aret elan me nogome nen yuulu agan yiime tabutabu unggwit nogo mbareegwa, niyo nogo nen ndonggoninabeegerak.

33 Yi ndonggoninake mbareegi, it wam ndegeninako nogogwaarak nogo, kole mbaganit o kota time unggwi wogo nogogwaarik, it aap kugi inikime lik yereegwaarak obeelom eeginabeegerak inigen kogogwaarak nogo, abok aret mbininogo yorogogwaarak.

34 Yorogo mbareegwa, it aap o kota time menggaarak abok aret Yetut ka nogo nogogwaarik, it iname time nen wundi nawak nduk, inoone nabek togon yoree- -98gwaarak.

9 Aap eenggi-iyok nggunanak obeelom eereegerak wone

(Mrk. 2:1-12; Luk. 5:17-26)

1 Yogo mbareegwa, Yetut yiiro paga unggunuk, yi yenggenak enebaga nage nagagerik, at awi alom paga lombok unggwage mbareegi,

2 aap ambi eenggi-iyok nggunanak me, at nogo yege menggerak nogo paga aret eewu’nuk, Yetut owagam pi wogo mbareegwa, at Yetut nen it iniki at abet ombakwi yelok iige nagagerik, aap eenggi-iyok nggunanak nogo yoge logonet, “Naput wa! Komaluk nogo lek eerogo pagagirak me, kiniki kwi’ndak logot o.”

3 Yoreegerak nogo paga it Ala wone liiru mbanak unde nogo nen yogo logonet, “Ie! Aap yi, Ala miyukmeya agago pege agaarik ubi,” yinuk, yereegwaarak.

4 It iniki mbakwi nogo at Yetut yelok iige nagagerik, yorage logonet, “Kit nonggop nduk kinikime maluk aret koonggo ogotik?

5 Komaluk lek eerogo pagagi, yoriyak ti, iya ilik, Mi’na’nuk, nege logot, yoriyak ti, iya a? Kit yinip nda!

6 Ala nen an aap aret nda’nagagirak nogo nggween paga aakumi inomaluk lek eerogo piyoorak unde mippaneegerak kineenu arubagip nduk, yogirak me,” yinuk, yorage nagagerik, aap eenggi-iyok nggunanak nogo yoge logonet, “Mi’- na’nuk, kat nogo yege menggendak ndoonak ti, ko’nok, kame nak o.”

7 Yoge mbareegi, aap nogo mi’na’- nuk, ame aret nagagerak.

8 Ti eereegerak nogo, it aakumi inigen kogo nogogwaarik, inagabiti a’nuk, “Ala nen it aakumi togop eeko logowak nduk, unde eerogo mippiige menggerak me, iya!” yinuk, wogoppereegwaarak.

Matiyut wiireegerak wone (Mrk. 2:13-17; Luk. 5:27-32)

9 At Yetut o time teppunuk, tu paga nage logonet, aap ambi endage Matiyut o unde inake wu kuwak eeko menggam taati kwi’ndak wonage enegen kage nagagerik, “Nimbirak nawok nduk, omok o.” Yoge mbareegi, at Matiyut nogo mi’nage nagagerik, Yetut imbirak aret nagagerak.

10 Imbirak nage nagagerik, at Matiyut ame unggunuk, at oone waganggwi mendek inom mbi nunggwi me, it o unde inake wu kuwak eeka mendek inom, it maluk eeka mendek inom, ambik Yetut ka unggwogo nogogwaarik, Yetut oone waganggwi inom mbi nawok nduk, kwi’na’nuk, inom mbi nunggugwaa-rak.

11 Inom mbi nunggwi nogo it aap Pariti mendek nen iigo nogogwaarik, Yetut oone waganggwi nogo yorogo logonet, “Kinowe ngguru yi, it aap o unde inake wu kuwak eeka mendek inom, it maluk eeka mendek inom, inom lambunik logonet, nonggop nduk mbi nengge agaarik o?” yinuk, yorogogwaarak.

12 Yorogwe nogo at Yetut aruk konengge nagagerik, yorage logonet, “It kugi andi lek kenok ti, aap ndotet ka noorak mbakulik o. Ata, andi kenok mban obeelom aganabuwak nduk, ndotet ka noorak mbako menggaarak o.

13 It aap iniki abe koonak menggaarak kagak inayonggo pikit nduk, an woroolik o. Ata, it aap maluk eeko menggaarak kenok mban inayonggo pikit nduk wagagirak me, Ala nen ari logonet, Kinandomba warogo nake panegak mban eekwi nogo ti, an uugwe lek o. Ata, aakumi inabuwa nen obeelom eeppiigak yuurak ti perak, an, Ao, lombok mbake minggirak o, yinuk, yereegerak liiru mbanak nogo, alom mamunggola nanip o,” yoragagerak.

Mbi nengga’lek inambe mage negen logorak wone

(Mrk. 2:18-22; Luk. 5:33-39)

14 Yorage nagagerik, wonage me, it Yaya oone waganggwi nogo nen Yetut owagam nogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Nit kunduk, it aap Pariti kunduk, mbi nengga’lek ninambe mage negen logonet, tamban eeko monggoorak kwe, it kat koone waganggwi yi perak, nonggop nduk togop eekulik o?”

15 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Aap kwe kolage me, owe-awot inom laago larak nonggo logonet, it iniki aaninggin nen puru aago logorak mbakop? Lek o. Owe-awot wonogwe iigak, ogonggelo nogo mban wonok noorak eyom panggoni wage nogo paga perak, iniki aaninggin nen mbi nengga’lek inambe mage negen eeppunuk logogun o.

16 Ndi, yum maan yugu paga ligi ngget laanogo penggaakwi kenok, ligi ngget laanak nogo wonage kagak, yum maan yugu nogo nggwok togon nibik ari menggerak me, ligi ngget laanogo yum maan yugu nogo paga penggaakulik o.

17 Ndi, anggur amburu ngget mendek kambin agabolo paga yiiwak maan ogobakkigirik me tookwi kenok, kambin agabolo paga yiiwak ogobakkigirik nogo tubuk ari logonet, anggur amburu kiluk ari, ndi, yiiwak eebe telak ari, eeke menggerak me, anggur amburu ngget mendek yiiwak maan mendek nogo paga tookulik o. Ata, anggur amburu ngget mendek yiiwak ngget ogobakkigirik me, tookwi kenok, anggur amburu inom, yiiwak inom, enaani toolak aret menggerak o,” yinuk, yoragagerak.

Kolaga kambeegerak, kwe amiya eeke, imbirak obeelom eeginabeegerak wone

(Mrk. 5:21-43; Luk. 8:40-56)

18 Yorage nagagerik, awo inom wone mbangge kagak, aap Yakuri tamban eeko menggam unde ambi wage nagagerik, Yetut abu’me tebe yinuk, yoge logonet, “Nogoba o. An napuluk muk kanggerak kwe, eebe keenggi piga nage keenok, eenik aret arigin o.”

19 Yoge mbareegi, Yetut mi’na’nuk imbirak nogwe me, at Yetut oone waganggwi mendek mugurok nogogwaarak.

20-21 Nogwe me, kwe ambi amiya eeke kagak tahun 12 eereegerak me, Yetut tu paga nage kagak, kwe nogo at ambo’me nage nagagerik, inikime nen, “Ayum mban neenggi pigagangge neenok, obeelom ee’nabigin o,” mba’nuk, ayum irip eenggi pigaganeegerak.

22 Pigagangge mbareegi, at Yetut ena logurogon enegen pekkage nagagerik, “Napuluk wa! Kiniki kwi’- ndak logot o. Kat kiniki noba panggombunuk abet nombakendak paga obeelom agan o,” yinuk, yoge mbareegi, kwe nogo ti eyom paga aret obeelom agagerak.

23 Obeelom age mbareegi, at Yetut nogo aap Yakuri tamban eeko menggam unde nogo ame ari nage nagagerik, it time mendek nen leendawi tiyanggwi, ndi, aakumi kuwakaago nogo noone-koone yogwe, eekwi enegen iige nagagerik, yorage logonet,

24 “Kolaga yi, kambulik we nogo yege me, mbaganinip o.” Yoragagerak kwe, it nen at agi’ndok kambeegwaarak.

25 Aakumi kuwak aago nogo mugogo wumbiinok, oome unggwage nagagerik, eenggi pigagangge mbareegi, kolaga nogo mi’nagagerak.

26 Ndi, Yetut eereegerak nogo o time abok aret wigak yereegerak.

Aap mbere inigen mbuk obeelom eeginabeegerak wone

27 At Yetut o time nen nage mbareegi, aap mbere inigen mbuk me, inoone nggwok agan mugurok nogo logonet, “Ndawut ombooluk yi wae. Ninabuwa mbaru o.”

28 Yorit mugurok nogwe iigak, at Yetut nogo oome unggwage nagagerik, wonage me, it aap inigen mbuk nogo at owagam wogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “An nen kit obeelom eekkinaburak kiniki abet nombako ogotik ilik, lek a?” Yorage mbareegi, it nen, “E o, ninogoba.”

29 Yogo mbareegwa, at Yetut eenggi inigen paga mbaaniige logonet, “Kiniki abet nombakotak nogo ndak-ndak aret eeppinagagi o,” yinuk,

30 yorage mbareegi, inigen obeelom aret ogogwaarak. Obeelom ogo mbareegwa, Yetut oone omaawi togon yorage logonet, “Eekkinakirak yi, aakumi abu yoraagup o.”

31 Yoragagerak kwe, it nogo, nogo logonet, “Yetut nen obeelom ee’ninakerak o,” yinuk, o time abok aret yoranet nogo nogogwaarak. Aap oone lek mendek obeelom eereegerak wone 32 It aap nogo yoranet nugwi iigak, aap ambi kugi inikime unggwagagerak oone lek wonage me, Yetut owagam wonok wogo mbareegwa,

33 kugi nogo nggiginogo wumbege mbareegi, at oone lek wonagagerak nogo, oone warak aret agagerak. Oone warak age mbareegi, it aakumi kuwak aago nogo nen, “Wi!” yinuk, pi wako logonet, “Nit aap Iterali mendek niname yime togop ambi eekwi iigulik kwe, aap yi eeke kogo o,” yinuk, yereegwaarak kwe,

34 it aap Pariti mendek nen perak, “Kugi iyagalo nen yoreegerak paga at kugi aakumi inikime nen nggiginogo wumbiige menggerak o,” yinuk, agan nogo nogogwaarak.

Yetut nen aakumi inabuwa mbareegerak wone

35 At Yetut o tini mbuuluk me, nggwok me, yanggwagak-ndanggwagak nege logonet, it tamban eeko menggam wone mamunirage, obeelom wone at mbogut paga mendek abu’me piyoorak wone nogo aakumi yorage, it yi kugi ndi kugi andi kunik mendek inom, ineebe we andi-pandi aago inom, obeelom eeginake, eerit nege nagagerak.

36 Eerit nege logonet, ndomba ndegeninaka eebe lek me, mbaganit nogo logonet, ineeruwak yini’nggin-piini’nggin aago tat warit nogo mengga kwak, it aakumi ambik at mugurok nugwi nogo togop aret aago enegen iige nagagerik, inabuwa lombok mbareegerak.

37 Inabuwa lombok mbake nagagerik, at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Anggen yugu ka’let agaarak kwe, mbanggo menggaarak ineebe mbereeluk me,

38 at anggen yugu unde menggerak nogo nen aap anggen yugu mbani noorak nappiyaawak nduk, yogo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

10 Aap 12 nappiyareegerak wone (Mrk. 3:13-19; Luk. 6:12-16)

1 At Yetut nen at oone waganggwi ineebe 12 nogo, at owagam woraawak nduk, wiiraga-gerak wogo mbareegwa, kugi ogole warak aakumi inikime nen nggiginogo wumbiigwi, ndi, kugi alitikalitak aakumi andi aganabeegerak wonogwe inom, ineebe we andipandi aago inom, obeelom eeginakwi, eeginabit nawak nduk, at awone kiliriragagerak.

2 It aap 12 nappiyareegerak nogo inendage yi aret. Aa’nduk ti, Timon endage ambi Peterut toonak nogo awot Andereyat imbirak nappiige, Tebereyut aput Yakobut awot Yaya imbirak nappiige,

3 Piliput Mbarotolomeyut imbirak nappiige, Tomat aap o unde inake wu kuwak eeka Matiyut nogo imbirak nappiige, Alepeyut aput Yakobut Tareyut imbirak nappiige,

4 “Ninalik aruwok,” yaga mendek ambi endage Timon, ndi, Yetut onggo mbaneegerak Yurat Ikariyot nogo imbirak nappiige, eereegerak.

It aap 12 nonggop eeko logorak yoragagerak wone

(Mrk. 6:7-13; Luk. 9:1-6)

5 At Yetut nen it aap 12 nogo nappiyaakit nduk, inaruk wake logonet, “It aakumi endekem konenggulik mendek wonogwe me, tu ti paga nogwe, ndi, it aakumi Tamariya iname kota-kota unggwogwe, eerugup o.

6 Ata, it aakumi Iterali mendek ndomba kobak ogogwaarak pogom wonogwe nogo mban iya nanip o.

7 Iya nogo logomonggotik, At mbogut paga mendek abu’me pinagarak nogo abu panggo yi wagaarak o, yinuk, yorogo logomunggup o.

8 It andi wonogwe iinok, obeelom eeginakwi, kanggwi iinok, ineenik agago mippiigwi, inawin aaga’ne kunik wonogwe iinok, obeelom eeginakwi, kugi inikime lik yereegwaarak kenok, nggiginogo wumbiigwi, eerit nugu logomunggup o. Kit onggo lek we aret kologogutak me, onggo lek we aret eeginabit nugu logomunggup o.

9-10 It aap yabu eeppiigwi onggo ti, inambi wogorogo menggaarak aret me, kit kinamendek wu mbuti emas inom, mbuti perak inom, mbuti tembaga inom, nggerenogo punuk, wonok nogwe, ndi, wokkirogwe iinok, yonggoliyak yum inom, kinambogoyum mbere’ndak inom, kiniyogogut yum inom, kinowaanggun inom, wonok nogwe, eerugup o.

11 Ndi, kit o kota mbuuluk me, nggwok me, unggwogo logomonggotik, o time aap ambi obaabut obeelom kero, liippogo logomonggotik, ambime awo naga’lek logonet, aap ti, kinom logonuk, wundi nanu o.

12 Aap iname time unggunuk, keyage warogo kinale’nggen inoba piigo logonu o.

13 Ndi, it aap time inobaabut obeelom nen liirogon wokkinakwi iinok, kinale’nggen mondok inoba aret logogin o. Ndi, inobaabut maluk iinok perak, wundi nogo logonet, kinale’nggen inoba piyamonggotak nogo, lek eerogo piinok, wundi namunggup o.

14 Wokkinaka’- lek logonet, kinoone inaruk konengga’lek iinok perak, iname time nen wundi nogo logonet, kiniyok paga liirubu aa’ngga eerogo mbo piinok, wundi nanu o.

15 Peebi inowak looniyak eyom paga it aakumi o Torom inom, Nggomora inom, wonogogwaarak nogo mbuuluk aret inoorigin kwe, it aap o kota time mendek ti, abu nggwok togon inoorigin aret o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

“Piyak-payak eekkinako logogun,” yoragagerak wone

(Mrk. 13:9-13; Luk. 21:12-17)

16 Wone ambinom yorage logonet, “Kit ndomba kokwak yi, it aakumi nggeewo endekem mendek pogom wonogwe me, inowagam nappinagage agarik o. Nappinagaminggirak inenggela’me logonet, waalo yimelanimela nege menggi kwak nugu logonet, towe puume enegen waanggo pogom nugu logomunggup o.

17 Aakumi nen it wone amburu mbanggomenggam pikkiren nogwe, Yakuri tamban eeko menggam nen ya’mbiran nggora eerogo kinookwi, eekkinabugun me, liippunuk, kiniki tum wako logomunggup o.

18 Kit nen it aap yo’nggok inom, aap inendagembogut inom, aap endekem mendek inom, an eeke neegotak paganogo yoraabagip nduk, alom an paga inowagam wokkiren nagun o.

19 Ndi, wokkiren nogwe iinok, wone yoroorak nogo ti eyom ndak-ndak kinogoba Ala koonogo yokkiraagin me, kit nen, Wone ngge yoraamun? Ndi, Wone nonggop negen koonogo yoraamun? yinuk, kiniki piirik noobok o.

20 Wone yoroorak ti, kit kinoone lek o. Ata, kinogoba Aberiniki nen wone kinikime yokkirage kagak, yorogo logomunggup o.

21 Ore ambi waruwak nduk, ore ambi nen eenggi pigogo wogorage, apuluk waruwak nduk, ogoba nen eenggi pigogo wogorage, inapurilogwe nen inagalomini-inogobamini inom ogooppunuk, inooruwak nduk, yorogwe, eerugun o.

22 Aakumi abok aret alom an paga ineebi lombok kinombaremenggaarak kwe, kiniki kwi’ndak nu’lek wonogwe kiigak, o age yobok ari wage paga kinagap ndarigin o.

23 O kota ambime nen piyak-payak eekkinakwi iinok, kole mbaganit o kota alik ambime namunggup o. Kole mbaganit aap Iterali iname kota-kota ando awo unggwit naga’lek kiigak, an aap aret nda’nagagirak nogo, woraagin aret o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

24 At wone mamuniraga nogo tebenak kagak, at oone wagangga nogo tiyanak menggaarak lek o. Ndi, ogoba tebenak kagak, ayeloman tiyanak menggerak ti kunduk, lek mban kwe,

25 at wone wagangga ambi nen at wone mamunega nogo imbirak ndak-ndak age kenok perak, op aret o. Ndi, ayeloman nogo nen ogoba nogo imbirak ndak-ndak age kenok ti, op mban o. Aap inowe o unde endage, Mbeletebut o, yogwi iinok, at awuri ti, abunuk yorogo logogun o,” yinuk, yoragagerak.

Ala ninagabiti mbako logorak wone (Luk. 12:2-7)

26 Wone ambinom yorage logonet, “Ti kenok, yi eekwi ndi eekwi nobarak wonage kenok ti, tena’me aret age, ndi, kumaarak wonage kenok ti, pagak ari, eerigin me, it aap ti, kinagabiti inombarugup o.

27 An nen oonikiya negen kote kumaarogo yokkirage nogo ti, kit nggwok paga o eya paga yorogwe, ndi, yagakop wone paga yogwe konenggwi nogo ti, o kirin paga laganuk, kuum-keek paga paganogo yorogwe, eeko logonu o.

28 It aakumi nen kinagabolo kinooko logonet, kiniki inom kinoorugun lek me, kinagabolo mban kinooko menggaarak nogo paga kinagabiti inombarugup o. Ata, kinagabolo inom, kiniki inom, lek eerogo kani omoonuk wunuk mban ari menggim time pinagarak unde nogo perak, mondok kinagabiti mbako logonip o.

29 Rupiah mbuuluk ambit nogo paga towe yiluwe mbere lambuk togon kunggo monggotak nogo lek a? Kunggo monggotak aret kwe, kinogoba, E, mbaka’lek kagak, ambi nggween paga wambigin mondok lek o.

30 Ala nen kineeruwak abok aret eenggi lingginik wonage o.

31 Towe yiluwe mbuulogwe apit-apat ti, iniki kundugu lek negen, ndi, kit perak, iniki kundugu nggwok lombok kinombake me, kinagabiti mbarugup o,” yinuk, yoragagerak.

“Yetut ninowe aret o,” yinuk, paganggo logorak wone

(Luk. 12:8-9)

32 “Kit nen aakumi inenggaanom paga, Yetut ti, ninowe aret o, yinuk, paganggwi kiinok, an kunduk, nogoba mbogut paga mendek enggaanom paga, It aap yi, an nawuri aret o, yinuk, paganigin kwe,

33 kit nen aakumi inenggaanom paga, Yetut ti, nineenggo’lek aret o, yogwe kiinok perak, an kunduk, nogoba mbogut paga mendek enggaanom paga, It aakumi yi, an neenggo’lek aret, yigin o,” yinuk, yoragagerak.

Ogoorogo piyaakit nduk, wagagerak wone (Luk. 12:51-53, 14:26-27)

34-35 Wone ambinom yorage logonet, “O nggween paga yime aakumi iniki ugun lambunik logorak eeppiyaakit nduk wagagirak mbarugup o. An nen lambunik logorak eeppiyaakit nduk, woroolik o. Ata, Aap ogoba inom, kwe agalo inom, enggelo imbirak inom, ogoorogo piige neenok, wim nggaganuwak nduk, aret wagagirak o.

36 It aap wim nggaganggwi nogo ti, inawi ambit me mendek nen aret eekwi iyaamunggup o.

37 An kineebi negen nombako logonet, kinagalo a, kinogoba a, kiniki kunik eekwi kiinok ti, an ninom logorak meek aret o. Ndi, an kineebi negen nombako logonet, kinapuluk wulaga a, kolaga a, kiniki kunik eekwi kiinok kunduk, an ninom logorak meek mban aret o.

38 Kit kinagayo karo-karo nabembinagarak nogo, ko’nok ninom noorak mbaka’lek kiinok ti, an ninom logorak meek aret o.

39 Kineebe kinili eekkolamonggotak kenok, kineebe kobak aret arumunggup o. Ndi, an nendage nggwok aruwak nduk, kineebe wondet eerogo patit namonggotak kenok perak, kinili aago aret logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Onggo koloorak yoragagerak wone (Mrk. 9:41)

40 “It aakumi nen kit wokkinakwi iinok ti, an aret wo’nakwi, ndi, an wo’nakwi iinok ti, at nappani wagagerak nogo aret waganggwi, eeko menggaarak.

41 Kit nen, Aap yi, Ala nen yoge kagak yo’niraga me, yinuk, aap ti, waganggwi kiinok ti, it aap Ala nen yoge kagak, yoraga onggo waagun nogo ndak-ndak aret kolaamunggup o. Ndi, Aap yi, iniki abe koonak mendek me, yinuk, aap ti waganggwi kiinok ti, it iniki abe koonak mendek onggo waagun nogo ndak-ndak aret kolaamunggup o.

42 Ndi, kit nen, Yetut oone waganggwi me, yinuk, wologwe mbuulogwe yi mendek ambi, niyo miin toologo wogogwi kiinok ti, onggo kolaamunggup lek ti lek o. Kolaamunggup aret o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

11 Yetut kin waawak nduk, Yiime Wuppiiga Yaya nen awuri nappiyareegerak wone

(Luk. 7:18-35)

1 At Yetut nen it at oone waganggwi 12 nogo, “Ndogop eeko logonip o,” yoraanuk, o time nen aakumi inawi kota-kota lombok wone mamunirage, aakumi obeelom wone yorage, eerit nagagerak.

2 At Yiime Wuppiiga Yaya nogo keele maarogo piigo menggam logonet, Keritut eerit nage nogo aruk konengge nagagerik, at oone waganggwi mendek nen Yetut kin waawak nduk, owagam nappiyareegerak

3 Yetut owagam nogo nogogwaarik, yogo logonet, “At woroorak yugu nogokat aret wagandak ilik, peebi aap alik ambi woraagin nduk, tokkogo logomun a?”

4 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Agan nugwi kinaruk konenggwi yi inom, kinigen kogwe yi inom, Yaya yori nanip o.

5 Inigen mbuk mendek inigen obeelom ogwe, inendop maluk mendek tu op nogwe, inawin aaga’ne kunik mendek lek ogwe, inaruk logu mendek inaruk konenggwi, kanggaatak ineenik agago mippiige, ndi, inamendek lek nogo obeelom wone yorage, eeke kogotak yi, yori nanip o.

6 Ndi, kit an eeke minggirak paga kineebi nombakulik kiinok ti, kiniki ale’nggen aret logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

7 Yorage mbareegi, it nogo iniyok paga wogwe iigak, Yetut nen it aakumi kuwak aago nogo Yaya eeke abok yorage logonet, “Kit nano mendek kaawok nduk, karume aakumi lek me nogotak? Piinde nogo o wiya nen nage-wage eeke kaawok nduk, nogotak ya?

8 Nano mendek kaawok nduk nogotak? Aap ambi yum kigirikwe yirik kaawok nduk, nogotak ya? Wologwe! Yum kigirikwe mban yikwi ti, aap inendagembogut iname time mban yiko menggaarak o.

9 Ndi, nonggop nduk nogotak? Aap Ala nen yorage kagak yoraga mendek ambi kaawok nduk, nogotak mbakop? Wologwe! Kit kogotak nogo ti, Ala nen yorage kagak yoraga mendek aret kwe, it ti, tebenak iigak, at ti perak, mondok tiyanak lombok aret kogotak o, yinuk, yokkiragi o.

10 Ala nen ari logonet, Kat noorak tu yarogo pagawak nduk, an nen nayonggo aa’nduk nappege neyaamunggun o, yinuk, yo’nereegerak liiru mbanak nogo ti, at Yaya aret nduk yereegerak o.

11 At Yiime Wuppiiga Yaya endage warak lombok nda’nagagerak kokwak, it kumi inaagalogwe togop ti, ambi ndaganakulik kwe, at mbogut paga mendek abu’me piige menggim inendage lek abu tebenak wonogwe nogo ti, Yaya tiyanak kagak at irimbaga lombok aret logogun o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

12 At Yiime Wuppiiga Yaya nogo nen wone yokkirage nagagerak eyom paga nen nok, yogondak kuli, at mbogut paga mendek abu’me piige menggim tebenogo pugwi, ndi, aakumi inoone omaawi paga nen unde eekkolaawok nduk, wakkogwe, eeko menggaarak o.

13 Yaya awo waga’lek kagak, Ala wone yugu liiru mbanak nogo pekkenok, ineenu ogwe, it Ala yorage kagak yoraga nen yorogwe, eeko nogogwaarak paga o peebi eeriyak lombok wone pagak yereegerak nogo

14 kinikime woorak mbakwi kiinok, at Eliya woroorak nogo ti, eebe Yaya aret kaamunggup o.

15 Kinaruk wonage kenok ti, liirogon aret konenggo logonip o.

16 Ndi, it aakumi o yogondak wonogwe yi, nano paga wakka o. Lek o! It wologwe-mbuulogwe aakumi kuwak eeko menggam yine kunit it mban-mban wone onggo-onggo agan nugu logonet,

17 Nit ndawi tiyanggirogoorak kwe, kit eebe wakwi lek. Ndi, leendawi tiyanggirogoorak kwe, kit le yogwe lek, agan nugwi nogo pogom kit togop aret agan nugwi kiigi o.

18 At Yaya nogo nen mbi inom, anggur amburu inom, nenggeelik wagagerak me, kit nen, Kugi inikime unggwegerak o, yinuk, yogo monggotak.

19 Ndi, an aap aret nda’ nagagirak nogo, mbi inom, anggur amburu inom, nenet wagarak me, kit nen yogo logonet, At mbi inom,anggur amburu inom, ugun lagap mban agan nege, it o unde inake wu kuwak eeka inom, it aap maluk eeka inom, iniki kunik eeginake, eeke yi, kaanip o, yinuk, yo’nogo monggotak kwe, Ala iniki warak nen koonit nage nogo ti, it eeko menggaarak abok aret eekwi paga obeelom aret kogo logogun o,” yinuk, yoragagerak.

Yi o ndi o abet mbaka’lek iinok yoragagerak wone

(Luk. 10:13-15)

20 Yorage nagagerik, at nen eerubok mendek apit aret eerit nage nagagim wonogo menggaarak nogo nen it iniki koombunuk, inomaluk mbo puulik me, Yetut nen it mberirage logonet,

21 “Kit aakumi Koratim mendek yi, kinabuwa o. Kit Mbetayira mendek kunduk, kinabuwa o. Eerubok mendek kit kiname time eeke kogotak nogo, o Tut Tiron time eeke logonetak en, it aakumi time mendek maan togon inayum maluk yikkologwe, purok inagabolo paga yikut eerogo pakwi, eeko logonet, inomaluk muk mbo penetak o.

22 Peebi kinowak looniyak eyom paga it aakumi o Tut Tiron mendek nogo, aaninggin mbuuluk negen eeppiige logonet, kit perak, aaninggin mondok nggwok lombok eeppinagagin me, kinabuwa o, yinuk, yokkiragi o.

23 Ndi, kit aakumi Kaperenawum mendek yi, Nit mbogut paga nagawan me, tiyappinanigin o, yinuk, yogo ogotik? Mondok lek o. Eerubok mendek kit kiname eeke kogotak nogo, o Torom time eeke logonetak en, o eebe nogo lek eeppega’lek, o yogondak kuli yi paga logonetak kwe, eeke inigen kaga’lek me, inomaluk mbo pega’- lek wonogo mbareegwa, Ala nen lek eerogo piyareegerak nogo ndakndak, kit kunduk lek eerogo pinagagin lek nduk yogo ogotik? Lek o. Ala nen it aap kambunuk nogo menggam time aret mondok wuppinanigin, mbako logonip o.

24 Peebi kinowak looniyak eyom paga it o Torom wonogogwaarak nogo aaninggin mbuuluk negen eeppiige logonet, kit perak, aaninggin mondok nggwok lombok aret eeppinagagin o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

Iniki yanggoninaburak yoragagerak wone

25 O ti eyom paga Yetut nen at ogoba yoge logonet, “Mbogutnggween unde nogoba wa! Kat eeriyak yi nogo, it aap iniki warak inom, iniki ngget inom, ineenu ogwe iyo, nobappunuk, it elegeaabologwe kwak mban paganogo yoragagindak me, wa!

26 Yi eereegindak nogo ti, kinikilom mba’nuk eereegindak me, kat nogoba wa, yokkigi o.”

27 Yoge nagagerik, ambinom yorage logonet, “An nogoba nen yi mendek ndi mendek abok aret an unde logokit nduk, eeppaneegerak. Ndi, Ala aput yi ti, it aakumi mondok ineenggo’lek nogoba alik mban eenu menggerak. Ndi, nogoba ti, aakumi mondok ineenggo’lek at aput an nalik mban neenu minggirak. Ala aput an lombok nen, It aakumi nogoba ineenu aruwak nduk, paganogo yoraakit, mba’nuk, yorage neenok mban ineenu ogo menggaarak.

28 Kit wone yugu eerit nugwi paga kiniki aaninggin wonage, anggonpanggon eekkinake, eeke yi, an nen kiniki yanggongginabikit nduk, nowagam wa’nip o.

29-30 An nayum yonggolak kinomba langgumbinagage, ndi, luurik-maarak eerogo kinoba pinagage, eeke ti, aaninggin lek teeluk aret me, an nayum yonggolak kinomba ko’nok, noba yanggonak niniki tebenak logonet, eeke minggirak nogo mamunggolaanip o. Aaninggin kagak mamunggologwekiinok, eerit nogo logonet, Niniki yanggo yigi, yinuk, yogo logomunggup o,” yoragagerak.

12 It Yakuri tamban eekwi paga nonggop eeko logorak wone

(Mrk. 2:23-28; Luk. 6:1-5)

1 O ti eyom paga Yetut at oone waganggwi inom, it Yakuri tamban eekwi paga gandum awi yarak me nogo logonet, at oone waganggwi nogo mbi abu eeginake mbareegi, gandum anggen mbanogo nenet nogogwaarak.

2 Nenet nogwe it aap Pariti mendek nen inigen iigo nogogwaarik, Yetut yogo logonet, “Tamban eekwi paga yi eekak ndi eekak eeriyak mage yugu kagak, it kat koone waganggwi mendek nen ugun eekwi yi iyet o.”

3 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “At Ndawut inom nogwe nogo mbi abu aganake mbareegi, eereegwaarak nogo, Ala wone liiru mbanak paga pekkaga’lek ogotik?

4 At Ndawut nogo nen Ala awi wurik me unggwage nagagerik, roti Ala ake pugu nogo, at kunduk, at inom nogogwaarak nogo kunduk, Noorak lek, Ala unde inalik mban nonggo logorak yugu kagak aret nunggugwaarak o.

5 Ndi, Tamban eekwi paga puk logorak, yugu kagak, it Ala unde nogo nen tamban eekwi paga Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak kwe, Ala nen, Kit maluk o, yinuk, yoraga’lek we teppiige nogo, Ala wone yugu liiru mbanak malenggo logonet, pekkaga’lek ogotik?

6 Ala awi wurik nogo ti, meek negen, ndi, ambi yime kinom wonage nogo ti, abu iya aret kwe, kit liippega’lek kiinok, yokkiragi o.

7 Ala nen ari logonet, Kambin-ndomba warogo nake panegak mban eekwi nogo ti, an uugwe lek o. Ata, aakumi inabuwa nen obeelom eeppiigak yuurak ti perak, Ao, lombok mbake minggirak o, yinuk, yereegerak wone nogo alom kit kineenu a’netak en, it ugun wonogwe nogo, Maluk eekaarak o, yinuk, kinoone inoba piyanetak lek o.

8 It Yakuri tamban eekwi paga eerit nogo logorak unde nogo ti, aap aret nda’nagagirak an aret o,” yinuk, yoragagerak.

Aap eenggi peenok kambak obeelom eereegerak wone

(Mrk. 3:1-6; Luk. 6:6-11)

9 At Yetut time nen nage nagagerik, it Yakuri tamban eeko menggam unggwi nage mbareegi, 10 aap ambi eenggi peenok kambak time aret wonage me, it aap inoone Yetut oba puwok nduk, eegwa’me waganggo logonet, “Tamban eekwi paga aakumi andi obeelom aganaburak op aret mbaken a?”

11 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kinandomba ambiret me, tamban eekwi paga nggween kabunik me, wangge kenok, piyanogo nippi woroorak lek mbakop?

12 Ndomba ti iya, ndi, aap ti, meek me nduk yogo ogotik? Lek o. Aakumi ti, iya lombok me, tamban eekwi paga obeelom eeginaburak ti, op aret o!”

13 Yorage nagagerik, aap nogo yoge logonet, “Keenggi nggingget o,” yoge mbareegi, ngginggage nagagerik, eenggi nogo peenok ndak-ndak obeelom aret agagerak.

14 Obeelom age mbareegi, it Pariti mendek nogo nen wundi nogo nogogwaarik, “Nonggop eerogo waruwok o?” yinuk, wone mbaneegwaarak. Ala ayeloman leenogo pereegerak wone

15 At Yetut nogo nen it wone mbanggwi yelok iige nagagerik, o time teppunuk, nage mbareegi, aakumi ambik inom nogogwaarak me, it kugi andi abok aret obeelom eeginake nagagerik, yorage logonet,

16 “Aap yi nen eekerak, aakumi yoraagup o,” yinuk, inaruk wareegerak.

17 Ti eereegerak nogo ti, Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nen yorage logonet,

18 “An nen leenogo pateegirak nayeloman niniki kunik nale’nggen ee’nake yi kaanip o. An Naberiniki at oba pege neenok, At nen yi aakumi ndi aakumi wone yugu nogo a’me nggelok eeko logowak nduk, yoranet nege logogin o.

19 Yoranet nage logonet, aakumi inom wone warit nage, Oone nggwok paga mappiinet nage, Tu nggwok paga nage logonet, oone omaawi paga yoranet nage, Eeke logogin lek o.

20 Op eekwi, maluk eekwi, onggo a’me nggelok eeppiinet nage nogo, Nggwok aruwak nduk, awo eeka’- lek logonet, Nggawi owak taganak nogo at nen kalenogo pege, Ndi, keele kani kuru aago kagak wunuk ari nogo, At nen nogonogo mbo pege, Eerigin lek mban.

21 It aakumi inanebunu lombok nen at paga iniki lunik aret logogun o,” yinuk, yoragagerak wone nogo a’me lik yuwak nduk aret eereegerak o.

Yetut kugi Mbeletebut imbirak ogoorak menggaarak wone

(Mrk. 3:20-30; Luk. 11:14-23)

22 Ti’nuk, aap ambi kugi inikime unggwagagerak enegen mbuk oone lek me, Yetut owagam wonok wogo mbareegwa, Yetut nen obeelom eeke mbareegi, aap oone lek mendek nogo oone warak age, enegen kage, eereegerak.

23 Eereegerak nogo it aakumi kuwak aago abok aret nen inigen kogo nogogwaarik, “Wi!” yinuk, pi wako logonet, “Aap yi, Ndawut ombooluk aret ilik, lek a?” yinuk, yereegwaarak.

24 Yogwe nogo ti aap Pariti mendek nen inaruk konenggo nogogwaarik, “Ia! Aap yi, kugi iyagalo Mbeletebut nogo nen yoreegerak paga mban kugi nggiginogo wumbiige menggerak kogo o,” yinuk,

25 mbakwi at Yetut nen yelok iige nagagerik, it yorage logonet, “Aap inowe ambi at abu’me menggaarak inom it-it ogookko’nok ma’nogwe iigak, at abu’me piige menggim omaawi lek aret arigin o. Ndi, o kota ambi a, kunu ambi a, itit aret ogooppunuk, mbaganggwi iinok ti, inawi ti wuum lu agan nage logogin o.

26 At Ibilit nen Ibilit aret nggiginogo wumbege kenok, at aret ogookkolage me, at abu’me piige menggim nonggop togon op logorak mbakop?

27 Ndi, an kugi Mbeletebut yo’nege paga kugi nggiginogo wumbiige neenok, kit kinapuri ta nen yorage paga kugi nggiginogo wumbiigwi mbakop? Kit kinapuri eeko menggaarak kagak yogwe me, it nen aret kinenggali wappinagagun o.

28 Ndi, an nen Ala Aberiniki nogo paga kugi nggiginogo wumbiige neenok perak, Ala abu’me pinagarak muk kinowagam aret wagaarak, mbako logonip o.

29 Aap anini warak ambi awo keele maaka’lek kagak, nonggop togon at ame unggunuk, amendek ndinggo’nok wundi noorak mbakop? Keele aa’nduk maappunuk perak, amendek ndinggola ungguurak op aret o.

30 An ninom lambunik wonogwe lek iinok ti, ninom ogoorak aret wonogwe o. Ndi, an ninom kuwak eekulik nogo nen it ninom kuwak eeke minggirak nogo mappiigo menggaarak aret o.

31 Ti kenok, aakumi nen maluk eekwi inom, Ala miyukmeya eerogo pugwi inom, inomaluk ti, Ala nen lek eerogo piyoorak op aret kwe, inoone maluk Aberiniki miyuk-meya eerogo pugwi iinok perak, inomaluk ti, Ala nen lek eerogo piyaagin mondok lek o, yinuk, yokkiragi o.

32 Kit an aap aret nda’nagagirak nogo, kinoone miyuk-meya eerogo panugwi kiinok, kinomalukti, Ala nen lek eerogo pinagarak kwe, Aberiniki miyuk-meya eerogo pugwi kiinok perak, Ala nen o yogondak inom, peebi inom, kinomaluk ti, lek eerogo pinagagin lek o. Mondok itok kunik aret logogin o,” yinuk, yoragagerak.

Eyo anggen yi’nage menggerak wone (Luk. 6:43-45)

33 Yetut nen wone ambinom yorage logonet, “Eyo anggen obeelom yugu kogwe kenok ti, Ero obeelom paga aret yegerak, mbakwi, ndi, eyo anggen maluk yugu kogwe kenok ti, Ero maluk paga aret yegerak, mbakwi, eeko logonip o. Eyo ti, anggen yi’nage nogo paga kineenu arumunggup o.

34 Waalo aakumi inooka kuwak eerak pogom kit aret o. Ninikime uum kilu-kilu wungge logonet, ninambe paga yogo monggoorak me, kit abu maluk logonet, kinoone paga nonggop togon wone obeelom yuurak? Meek o.

35 Aap obeelom mendek nogo ti, inikime obeelom mendek yugu paga obeelom aret eeke menggerak. Ndi, aap maluk mendek nogo ti, inikime maluk mendek yugu paga maluk aret eeke menggerak.

36 Aakumi inoone liippaka’lek logonet, agan nugu menggaarak nogo abok aret peebi inowak looninaburak eyom paga wone onggo paganogo yorugun aret me,

37 Ala nen kinowak loongge logonet, Kat obeelom o. Kat maluk o, yokkiraagin nogo ti, kinoone yumonggotak paga mban eerigin o,” yinuk, yoragagerak.

“Nineenu ariyak mendek eeke keyaawi,” yoreegwaarak wone

(Mrk. 8:11-12; Luk. 11:29-32)

38 Yorage mbareegi, it aap Ala wone liiru mbanak unde ando inom, aap Pariti mendek ando inom, nen Yetut yogo logonet, “Ngguru wae. Nit nineenu ariyak mendek ambi eeke keyaawi o.”

39 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Kit aakumi yogondak wonogwe yi, Ala mbo pogo nogogutik, maluk lombok eerit nugu logonet, Nineenu ariyak mendek eeke keyaawi o, yinuk, yo’nugwi kwe, an nen alik ambi eeke neyaamunggup lek o. Ata, at Ala yoge kagak yoraga Yunut nogo nen ineenu ariyak mendek eereegerak nogo mban eeke neyaamunggup o.

40 At Yunut nogo, ikan nggwok inikime yonggolak kagak, nogo mbere yinuk, ko’lu kilirogo wumbereegerak nogo kokwak, an aap aret nda’nagagirak yi, nggween abu’na wonage logominggirik, nogo mbere yippunuk, ko’lu neenik a’nuk, mi’narigin o.

41 At Yunut ti, aap mbuuluk negen logonet, it aakumi Niniwe mendek wone yorage mbareegi, iniki koombunuk, inomaluk mbo pereegwaarak kwe, at ambi yime wonage yi perak, aap abu nggwok aret me, wone yokkirage nogo konembunuk, kinomaluk mbo puurak op aret kagak, kinogogumbuk wonogwe me, peebi aakumi inowak looniyak eyom paga it aap o Niniwe mendek nogo nen mi’na’nuk, kit yogondak wonogwe yi, Kinenggali o, yinuk, yokkirogwe iyaamunggup o.

42 Kwe nggwok o ame pa’nggwe nen at Talomo iniki warak logonet, wone koongge menggerak nogo, aruk konenikit nduk wagagerak kwe, at Talomo ti, aap mbuuluk negen. Ndi, at ambi yime wonage yi perak, abu nggwok aret kagak, kit at oone konengga’lek wonogwe me, peebi aakumi inowak looniyak eyom paga at kwe nggwok nogo nen mi’na’nuk, kit yogondak wonogwe yi, Kinenggali o, yinuk, yokkirage kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Kugi ogole warak mendek iyokan wage menggerak wone

(Luk. 11:24-26)

43 Wone ambinom yorage logonet, “Kugi ogole warak mendek aap inikime nen wungge nagaatik, Nggeeme yonggonggola? yinuk, niyo ero lek me kwaarit negetak-negetak yonggonggolaawam lek kenok,

44 Name wundi nagagim nogome niyokan yungguninuk unggwi naakit o, yinuk, unggwi wage nagaatik, awi wuum nogome liirubu koorak ndigik-ndegek aago kenok,

45 wundi nage nagaatik, at maluk aret kwe, kugi mondok maluk mendek ineebe 7 kuwak eeppiinok, wogoret iyok paga unggwi wage nagaatik, nogome inom aret menggerak me, aap nogo aa’nduk kugi ambiret inikime wonage me mbuuluk op wonagagerak kwe, peebi apit yagabit arit unggwogwe iinok, aap nogo abu maluk aret logogin o, yinuk, kit aap yogondak wonogwe maluk lombok eerit nugwi yi, togop aret eekkinake kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut agalo inom, awurilogwe inom, wogogwaarak wone

(Mrk. 3:31-35; Luk. 8:19-21)

46 At Yetut nen it aakumi kuwak aago nogo, wone awo yorage wonage me, at agalo inom, awurilogwe inom, wogo nogogwaarik, at inom wone mbanuwok nduk, endekem wonogogwaarak.

47 Wonogo mbareegwa, aap ambi nen, “Ngguru wae. Kagalo-kawurilogwe kinom wone mbanenok nduk, wagaarak endekem wonogo agaarik o.”

48 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nagalo-nawurilogwe ti, taani mbaken o?”

49 Yoge nagagerik, it at oone waganggwi nogo eenggi titik irage logonet, “Lek o. An nagalonawurilogwe ti, it yi aret o.

50 Yi aap ndi aap an nogoba mbogut paga mendek iniki mbake ndak-ndak eeko menggaarak kenok ti, nagalo-nawurilogwe it aret o,” yinuk, yoragagerak.

13 Aap awi yumbunit nagagerak wone (Mrk. 4:1-9; Luk. 8:4-8)

1 O ti eyom paga at Yetut oome nen wundi nage nagagerik, yi yenggenak aa’nggi paga kwi’nagagerak.

2 Kwi’nagagerak wonage me, yi aakumi ndi aakumi ambik aago at owagam kuwak ari wogogwaarak me, yiiro paga unggunuk, kwi’nage nagagerik, it aakumi kuwak aago nogo yi aa’nggi paga taati iigak,

3 at Yetut nen yi wone ndi wone apit aret eegu laarogo yoragagerak. Yorage logonet, “Aap awi yumbungge menggerak nen awi yumbunikit nduk nage nagagerik,

4 yumbunit nage kagak, ando tu paga wambit nagagerak. Tu paga wambit nagagerak nogo ti, towe wogo logonet, abok aret nenet nogogwaarak.

5 Ando yugum eeri paga nggween ameneno mbuuluk mban wonage me, wambit nagagerak. Yugum eeri paga wambit nagagerak nogo ti, mbilaneegerak mendek, nggween ameneno mbuuluk me,

6 omanggen yaka’lek kagak, mo nen teebat age nagagerik, mbuk agagerak.

7 Ndi, ando iri’ngga alokpalok me wambit nagagerak. Iri’- ngga alok-palok me wambit nagage-rak nogo ti, mbilaneegerak kwe, alok nogo lagangge logonet, mbanogo wurabeegerak.

8 Ndi, ando nggween mili paga wambit nagagerak. Nggween mili paga wambit nagagerak eebe lagangge nagagerik, anggen nggwok yi’nage logonet, ero ando anggen 30 yege, ando anggen 60 yege, ando anggen 100 yege, eerit nagagerak.”

9 Yorage nagagerik, “Kinaruk wonage kenok, liirogon aret konenggo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Nonggop nduk Yetut wone eegu laarogo yoragagerak wone

(Mrk. 4:10-12; Luk. 8:9-10)

10 Yorage mbareegi, it Yetut oone waganggwi nogo, wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Nonggop nduk wone eegu laarogo yoragandak o?”

11 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit aap yi, mbogut paga mendek abu’me pinagarak wone at inikime lubuk wonagagerak nogo, kineenu arubagip nduk, Ala nen kilikkiroorak mbareegerak kwe, it aap ti perak, kiliriroorak mbarulik o.

12 Kit kinamendek wonage kenok ti, ambinom oba lunogo wokkiramenggerak me, ambik aret arigin o. Ndi, kinamendek lek kenok ti, kinamendek mbuuluk porogo wonogwe nogo aret ndinogo kolage kaamunggup o.

13 It aakumi ti, inigen kogwe kwe, yelok kogwe, Ndi, inaruk konenggwi kwe, liippunuk waganggwi, Eeka’lek me, wone eegu laarogo negen yorage minggirak o.

14-15 At Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nen ari logonet, It aakumi yi, inigen kogwe, inaruk konenggwi, Iniki liippatinuk yunggup melak eekwi, Eekwi iinok, An nen obeelom eeginake neyo, Ninogogumbuk ogwe, ninaruk logu ogwe, ninigen kubuk nogwe, eeruwok o, yinuk, miikkolagaarak me, Inaruk konenggak mban eeremenggaarak kwe, liippatugun lek o. Ndi, inigen kagak mban eeremenggaarak kwe, yelok kaagun lek o, yinuk, yoragagerak nogo, a’me lik yuwak nduk, wone eegu laarogo mban yorage minggirak o.

16 Kit perak, kinigen kogwe, kinaruk konenggwi, eeko monggotak me, kiniki ale’nggen aret mbako logonip o.

17 Kit kinigen kogwe nogo, Ala nen yorage kagak yoraga inom, iniki abe koonak wonogogwaarak inom, it apit nen, Ninigen kaawok lak ao, mbako nogogwaarak kwe, kaga’lek aret wonogogwaarak o. Ndi, kit kinaruk konenggwi nogo, it togon, Nit ninaruk konenuwok lak ao, mbako nogogwaarak kwe, konengga’lek aret wonogogwaarak o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

Awi yumbunit nagagerak alom liirogon yoragagerak wone

(Mrk. 4:13-20; Luk. 8:11-15)

18 Yorage nagagerik, at Yetut nen, “Aap awi yumbunit nagagerak wone eegu laarogo yokkiragarak nogo alom liirogon yokkirage me, kinaruk konenggo logonip o.

19 Awi tu paga wambit nagagerak nogo ti, it aakumi Ala abu’me piyoorak wone inaruk konembunuk, liippega’lek iinok, at abu maluk lombok nogo nen wage nagaatik, wone it inikime yarak nogo ndininuk nage menggerak aret.

20 Ndi, awi yugum eeri paga wambit nagagerak nogo ti, it Ala wone inaruk konembunuk, iniki ale’nggen paga mbet-mbet waganggo nagaatik,

21 wone nogo ti, inikime omanggen yaka’lek me, ne ambit logonuk, wone waga-nggwi nogo paga aaninggin-paaninggin eerogo piigwi, piyak-payak eeginakwi, eekwi iinok, Wone yi nineebi o, yinuk, mbo pugwi nogo aret o.

22 Ndi, iri’ngga alok-palok me wambit nagagerak nogo ti, it wone inaruk konenggwi kwe, nggween paga mendek mban iniki aberit nugwi, inamendek lek ariyak kagak, inikilom mbarit nugwi, eekwi nogo paga nen Ala wone waganeegwaarak nogo mbanogo wuppugwi me, anggen abe yegeelik nogo aret o.

23 Ndi, nggween mili paga wambit nagagerak nogo ti, it wone inaruk konenggo nagaatik, liippunuk, eekwi paga anggen yi’nage logonet, ero ambi 30 yege, ambi 60 yege, ambi 100 yege, eeko menggaarak nogo aret o,” yoragagerak.

Iri’ngga awi maluk obeelom mbilaneegerak wone

24 Yorage nagagerik, Yetut nen wone ambi eegu laarogo yorage logonet, “At mbogut paga mendek abu’me piyoorak nogo ti, aap ambi awi obeelom mendek eyabu me yareegerak nogo pogom aret o.

25 Yake mbareegi, it aakumi ugun nogo yugwi iigak, at imbirak ogoorak menggerak nogo nen wage nagagerik, gandum awi yarak enggela’me nogome iri’ngga maluk mendek yumbunogo punuk, mbaganeegerak.

26 Mbagangge kagak, gandum awi yarak nogo mbilangge nagagerik, anggen yi’nage kagak, iri’ngga maluk mendek enggela’me yumbuneegerak nogo kin agagerak.

27 Kin age mbareegi, aap eyabu unde ayeloman nogo, at owagam wogo nogogwaarik, yogo logonet, Ninogoba wae. Iri’ngga awi obeelom mendek mban keyabu me yakendak nogo lek a? Iri’ngga maluk mendek enggela’me wunggerak ti, ngga nen wunggerak?

28 Yogo mbareegwa, aap nogo nen, Lek o. At nimbirak ogoorak nogo nen aret yumbunggerak kagi o. Yorage mbareegi, ayeloman mini nen, Nit nogo logomonggoorik, iri’- ngga maluk mendek enggela’me wunggerak nogo ti, kinogo wumbuurak op mbaken ilik, lek a?

29 Yogo mbareegwa, at nen, Lek o. Iri’ngga maluk mendek kinogo wumbogo logonet, gandum inom kinogo wumbukwak me, mage o.

30 Anggen mbaniyak eyom awo me, imbirak lagangge logowak nduk, teppinip o. Ndi, anggen mbaniyak eyom panggoni wage kenok perak, an nen it anggen mbanggo menggaarak nogo yorage logonet, Iri’ngga maluk mendek ti, kani nawak nen aa’nduk kinogo keele maakwi, ndi, gandum kenok kuwak eerogo an pege minggim time pugwi, eeko logowak nduk, yoraagin, yoragagerak o,” yinuk, yoragagerak.

Kulok anggen paga eegu laarogo yoragagerak wone

(Mrk. 4:30-32; Luk. 13:18-19)

31 Yorage nagagerik, wone ambinom eegu laarogo yorage logonet, “At mbogut paga mendek abu’me piyoorak nogo ti, aap ambi nen kulok anggen waganogo eyabume yumbuneegerak nogo pogom aret o.

32 Yi mendek ndi mendek anggen nggwok negen. Ndi, kulok anggen ti, abu mbuuluk aret kwe, yakwi iinok, tirak-wa’nggit negen iri’ngga alik-alik ti, mbuulogwe negen kwe, kulok nogo perak, eyo nggwok aretwiganggetak me, yi towe ndi towe mbogut paga nugu menggaarak mendek abok aret wogo nagaatik, inawi kulok nogo eno’mbak paga wuri unggwogo menggaarak o,” yoragagerak.

Roti piike menggerak eegu laarogo yoragagerak wone

(Luk. 13:20-21)

33 Yorage nagagerik, wone ambi eegu laarogo yorage logonet, “At mbogut paga abu’me piyoorak nogo ti, roti piike menggerak nogo pogom aret me, kwe ambi nen roti piike menggerak nogo waganogo gandum anggen yigirik ambik pugume kilirogo wuppunuk, inom nombongge kenok, abok aret piike menggerak o,” yoragagerak.

“Alom ti nduk, eegu laarogo yorage minggirak,” wone

(Mrk. 4:33-34)

34 At Yetut nen it aakumi kuwak ogwe iinok, wone yorage nagagerak nogo abok aret wone abe liirogon ambi yorage logolik. Ata, eegu laarogo mban yorage nagagerak.

35 Ti yorage nagagerak nogo ti, Ala yoge kagak yoraga nogo nen, “An wone yokkirage logonet, eegu laarogo mban yokkirage, Ndi, o yi wakkagagerak eyom paga nen nobarak mban wonagagerak nogo aret yokkirage, Eeke logogin o,” yinuk, yereegerak, yoragagerak nogo, a’me lik yereegerak.

Iri’ngga maluk yumbuneegerak alom yoragagerak wone

36 Ti’nuk, it aakumi kuwak aago nogo teppiinok, oome unggwi nagagerak wonage me, at oone waganggwi nogo Yetut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Wone iri’ngga maluk mendek yabu me laganeegerak wone eegu laarogo yoragandak nogo mbinuk-mbenak yo’niret o.”

37 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Aap awi obeelom mendek yareegerak nogo ti, aap aret nda’nagagirak an aret o.

38 Ndi, yabu eeke menggim nogo ti, o yime aret o. Awi obeelom mendek nogo ti, it aakumi Ala abu’me menggaarak nogo aret. Ndi, iri’ngga maluk mendek ti, at abu maluk mendek apuri nogo aret.

39 At aap imbirak ogoorak logonet, awi maluk mendek yumbuneegerak nogo ti, Ibilit aret. Anggen mbaniyak eyom nogo ti, o age yobok aret. Ndi, it anggen mbanggo menggaarak nogo ti, it malayikat nogo aret me,

40 it aakumi nen iri’ngga maluk mendek kenok, kuwak eerogo kani kunggwi nogo pogom ti, o age yobok paga eeriyak nogo aret.

41 An aap aret nda’nagagirak nogo nen it malayikat nogo nappiya wage neenok, wogo logomenggaarik, it Ala abu’me piige menggim logonet, aakumi maluk eeruwak nduk, inikime manabit nogo menggaarak ineebe inom, yi aap ndi aap maluk eeko menggaarak ineebe inom, kuwak eerogo

42 kani kunik me mambiyamenggaarak time logonet, leenggu maakwi, ineyak nggilik maakwi, eeko logogun o.

43 Ndi, it iniki abe koonak menggaarak nogo perak, inogoba abu’me logonet, inoba oonegen pogom pinda yogo logogun o. Kinaruk wonage kenok, liirogon aret konenggo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Aap amendek iniki kunik kwaakkolagagerak wone

44 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At mbogut paga mendek abu’me piyoorak nogo ti, iri’ngga onggo nggwok nogo mendek yabu eerak me taanak nogo pogom aret o. Aap ambi kwaakkolage nagagerik, obaane’me taambunuk, iniki ale’nggen nen at amindik-amendek tigitogon kungge nagagerik, wu kuniknogo paga yabu eerak nogo aret onggo kunggolagagerak o,” yinuk, yoragagerak.

Wu kwaakkolagagerak wone

45 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At mbogut paga abu’me piyoorak nogo ti, aap yi mendek ndi mendek onggo kunggolage menggerak ambi nen wu abu obeelom kero, kwaarit nege logonet,

46 wu kirin negen ambi kwaarogo punuk, nage nagagerik, amindik-amendek abok aret kumbunuk, ti’nuk, wu nogo paga wu kirin nogo onggo kunggola wagagerak nogo pogom aret o,” yinuk, yoragagerak.

Yum ikan waganggo menggaarak wone

47 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At mbogut paga abu’- me piyoorak nogo ti, ikan waawok nduk, yum yi yenggenak me wuppogo mbareegwa, yi ikan ndi ikan yonggo’nari wogogwaarak nogo pogom aret o.

48 Ikan nogo yum abu yagabit eerogo yonggo’nari unggwogwe iinok, aap ikan wagangga nen niikkenok, yi ambet paga pi wunggo nogogwaarik, kwi’na’nuk, ikan abe kenok, togolowa’na yonggoppakwi, ndi, maluk kenok, mbo nappugwi, eereegwaarak o.

49 O age yobok paga togop aret eerigin o. It malayikat nogo, wundi wogo logomenggaarik, aakumi iniki maluk nogo, it aakumi iniki abe koonak menggaarak inenggela’me nen leenogo

50 kani kunik me mambiyamenggaarak time logonet, leenggu maakwi, ineyak nggilik maakwi, eeko logogun o,” yinuk, yoragagerak.

Wone aa’nduk yugu inom, peebi yugu inom, wone

51 Yorage nagagerik, Yetut nen, “Wone ti, abok aret liippogop a?” Yorage mbareegi, it nen, “E o, abu aret liippogoorak o.”

52 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ti kenok, it Ala wone liiru mbanak unde abok aret at mbogut paga abu’me piyoorak wone nogo waganggwi iinok ti, aap inowe ambi nen awuri yabu eeko logowak nduk, amendek iniki kunik ngget mendek inom, maan mendek inom, pege menggim nen waganogo wumbege menggerak nogo pogom aret o,” yinuk, yoragagerak. It Nataret mendek nen Yetut mbo pereegwaarak wone

(Mrk. 6:1-6; Luk. 4:16-30)

53 At Yetut wone eegu laarak nogo, abok aret yorage nagagerik, o ti mbo punuk,

54 at ame wonagagim nogome wage nagagerik, it Yakuri tamban eeko menggam nogome logonet, wone mamunirage mbareegi, “Wi,” yinuk, pi wako logonet, “Wone ngga nen wagangge nagagerik, iniki warak negen ari, eerubok mendek eeke, eeke agaarik mbakop?

55 At yi, o wuka aput nogo lek a? At agalo endage Mariya aret nogo lek? Ndi, at awuri ti, Yakobut inom, Yutup inom, Timon inom, Yurat inom, nogo lek a?

56 At awurilogwe komologwe kunduk, abok nit ninom wonogwe nogo lek a? Ninom wonogwe aret kwe, yi wone ndi wone yi, abok aret ngga nen wagangge nagagerik, ari agaarik mbakop?”

57 Yogo logonet, at Yetut nogo ineebi mbareegwaarak. Ineebi mbako mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Ala nen yorage kagak yoraga nogo, yi awi ndi awi wone yoranet nugwi me, tiyappiinok, inoone waganggo menggaarak kwe, inawi alom paga inowe-inawot inenggela’me logonet, yorogwe iinok perak, tiyappiinok, inoone waganggulik o,” yinuk, yoragagerak.

58 Ndi, it aap Nataret mendek nen Yetut abet ombaka’lek wonogo mbareegwa, o time eerubok mendek ambitak mban eeke nagagerak.

14 Yiime Wuppiiga Yaya wareegwaarak wone

(Mrk. 6:14-29; Luk. 9:7-9)

1 Ne ti eyom paga aap o Nggalileya unde mippereegwaarak Keroret nen Yetut eerit nage nogo, aruk konengge nagagerik,

2 at awuri inom eeka nogo yorage logonet, “Aap Yiime Wuppiiga Yaya nogo, kanggo menggam nen eenik a’nuk, mi’nage nagagerik, eerubok mendek eerit nage yi aret kagi o,” yoragagerak.

3-5 At Keroret nogo nen at awuluk Piliput akweeluk kagak, kwe Keroriyat nogo wagangge mbareegi, at Yaya nen Keroret yoge logonet, “Kwe ti, woorak lek yugu kagak waganggendak me, kimbirak logorak mondok mage o.” Yogak mban eeke mbareegi, Keroret nogo nen, “Yaya warikit,” mba’nuk, pigogo keele maarogo mambiigo menggam mambereegerak kwe, it aakumi nen, “Yaya ti, Ala nen yoge kagak yoraga mendek aret o,” yogwe aruk konengge nagagerik, agabiti agagerak.

6 Agabiti age nagagerik, puk wonage me, at Keroret nda’nagagerak eyom ari wage mbareegi, kwe Keroriyat aagaluk inenggela’me time kwirabik- kwirabok ari logonet, Keroret iniki ale’nggen eeppege mbareegi,

7 at Keroret nen ombo owak mbangge logonet, “Nano mendek ambi nggino yo’nege keenok, ti aret wokkirigin o.”

8 Yoge mbareegi, agalo nen wone aagaluk inikime muk pereegerak me, kolaga nogo nen, “Aap Yiime Wuppiiga Yaya anobak tenggap paga ndoonogo wo’niri mok o.”

9 Yoge mbareegi, aap endagembogut Keroret nogo abuwa nen iniki abu maluk agagerak kwe, it laago lakome wogogwaarak inenggaanom paga ombo owak mbaneegerak me, agabiti nen, “Yo’negerak nogo aret eeri nak o,” yinuk, aap ambi nen Yaya anobak mbanogo wogori woraawak nduk, nappereegerak.

10 Nappereegerak keele maarogo mambiigo menggam unggwi nanuk, Yaya enggaanok mbanogo

11 tenggap paga ndoonogo wonok wage nagagerik, kolaga nogo wogoge mbareegi, kolaga nen wonok agalo iri nagagerak. At Keroret nen Yaya eenik agagerak awuri inom eeka yoragagerak nogo ti, ti eereegwaarak kenok yoragagerak.

12 Ndi, at Keroret nogo nen Yaya wake mbareegi, it Yaya oone waganggwi nogo nen wogo nogogwaarik, eebe warak nogo waganogo nggween taambunuk, Yetut yori nogogwaarak. Aap ineebe 5000 mbi karerogo wogoragagerak wone

(Mrk. 6:30-44; Luk. 9:10-17; Ya. 6:1-14)

13 At Keroret nen Yaya wareegerak, Yetut aruk konengge nagagerik, “O yime mbo punuk, aakumi lek me, ambime na o,” yinuk, yiiro paga unggwi nage nagagerik, awo nage kagak, it aakumi nen, “Yetut nogo yiiro paga nage o,” yogwe inaruk konenggo nogogwaarik, iname lombok nen tu nggween paga Yetut noorak mbareegim nogome inaa’nduk nogogwaarak wonogwe me,

14 at Yetut yiiro paga nen wundi nage logonet, aakumi ambik kuwak aago enegen iige nagagerik, inabuwa lombok mbake logonet, it kugi andi warak inenggela’me nogogwaarak nogo obeelom eeginabeegerak.

15 Obeelom eeginake kagak, o kiip age mbareegi, at Yetut oone waganggwi nogo at owagam wogo nogogwaarik, yogo logonet, “O wurik yime abu lek o. Ndi, oonegen kunduk, muk kilu yuurak eeke me, aakumi ambik kuwak aago yi, aakumi iname time inambi onggo mbanogo na nawak nduk, nappiyet o.”

16 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “It nappiyoorak lek o. Inambi nawak nduk, kit nen aret wogoraanip o.”

17 Yorage mbareegi, it nen, “Nit yime we roti 5, ndi, ikan mbere mban porogo wonogwe o.” 18 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Ti aret wo’niri wa’nip o.”

19 Yinuk, aakumi ambik nogo, “Iri’ngga paga kwi’na’nip o,” yorage nagagerik, kwi’nogo mbareegwa, at Yetut nen roti 5 inom, ndi, ikan mbere inom, woppunuk, ena mbogut paga ni’- nage nagagerik, “Nogoba Ala wa,” yinuk, roti nogo karerogo at oone waganggwi nogo wogorage mbareegi, it nen aakumi kuwak aago nogo tumburirogogwaarak.

20 Tumburirogo mbareegwa, it aakumi nogo abok aret nonggo nogogwaarik, ndonggoppiyareegerak. Ndonggoppiige mbareegi, roti inom, ikan inom, ando ndiinogo pereegwaarak nogo ti, mbirim yum 12 eno korok togon aret yonggologo pereegwaarak.

21 It roti nunggugwaarak nogo ti, kumi inom, elege mbuulogwe inom, ineebe ti, linggininabulik kwe, aap mban ineebe ti, lima ribu aret wogorogogwaarak.

Yi ogombaga nagagerak wone (Mrk. 6:45-52; Ya. 6:15-21)

22 Roti nonggo mbareegwa, Yetut nen at oone waganggwi nogo yiiro paga unggwi nanuk, inaa’nduk yi enebagan nen wunda nawak nduk yorage, ndi, it aakumi kuwak aago nogo iname nappiige, eereegerak.

23 Eeke nagagerik, nogwe iigak, at alik tamban eerikit nduk, puurom paga laganeegerak wonage kagak, o kiip agagerak.

24 O kiip age mbareegi, puurom time alik aret wonage kagak, at oone waganggwi nogo, yi yenggenak oolo muundak ari wogwe me, o wiya inaamenggwe nen mban warit nage logonet, yi kilaarakmogonik eerogo yiiro nogo punggagak eeke logonet, yiiro tebeninaburak eeke me,

25 at Yetut nogo o kilim nagake kagak yi yenggenak ogombaga inowagam wage 26 inigen kogo nogogwaarik, inaganak wake logonet, inagabiti nen, “Ie! Kugi aret ubi!” yinuk, kwa yereegwaarak.

27 Kwa yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kinogut li o.” Yorage nagagerik, “An neebe aret me, kinagabiti yugup o.”

28 Yorage mbareegi, at Peterut nogo nen, “Ai, nogoba. Kat aret kenok, an yi ogombaga kowagam woraakit nduk, yo’niru o.”

29 Yoge mbareegi, “Mok o,” yoreegerak. “Mok o,” yoge mbareegi, at Peterut nogo yiiro paga nen wungge nagagerik, yi ogombaga iyok pit Yetut owagam nagagerak.

30 Nage logonet, o wiya wake nogo enegen kage nagagerik, agabiti a’nuk, yi inikime yobok togon wambuurak eeke mbareegi, oone kwa ari logonet, “Ie, nogoba. Pi’nabi mok ubi!”

31 Yoge mbareegi, Yetut eenggi nggerok togon pigagangge logonet, “Kat kiniki liirogon abet nombaka’- lek yi, nonggop nduk kiniki mbere wonage agandik?”

32 Yoge nagagerik, imbirak yiiro paga unggwogo mbareegwa, o wiya nogo abolok lek aret agagerak.

33 Lek aret age mbareegi, it yiiro paga wonogogwaarak nogo nen Yetut ayuk wuko logonet, “Kat Ala aput abet aret keego o,” yinuk, yoreegwaarak.

O Nggenetaret paga kugi andi obeelom eeginabeegerak wone

(Mrk. 6:53-56)

34 Yogo nogogwaarik, yi enebagan nen wunda woraanuk, o Nggenetaret ari wogogwaarak.

35 Wogo mbareegwa, it aap time mendek nen Yetut yelok kogo nogogwaarik, o tini lombok yoranet nogo mbareegwa, aakumi andi warak abok aret wogoret, Yetut owagam piya wogogwaarak.

36 Piya wogogwaarak nogo nen we ayum abo mban ineenggi pigaawok nduk, nggino yogo nagaatik, pigaganggwi iinok, it abok aret obeelom ogo nogogwaarak.

15 Inombomini wandek eeko nogogwaarak wone

(Mrk. 7:1-13)

1 Ti’nuk, aap Pariti mendek ando inom, Ala wone liiru mbanak unde ando inom, o Yerutalem nen Yetut owagam nogo nogogwaarik, Yetut yogo logonet,

2 “Kat koone waganggwi yi, nonggop nduk ninombomini eeko nogogwaarak wandek eekwi nogo taganogo mbo punuk, ineenggi kooka’lek logonet, mbi nonggo menggaarak?”

3 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Ndi, kit togon nonggop nduk Ala nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yereegerak wone nogo taganogo mbo punuk, kinombomini eeko nogogwaarak wandek nogo eeko monggotak?

4 At Ala nen, Kinagalo-kinogoba inoone liirogon konenggo logonet, inayuk wuko logonip o. Ndi, kinagalokinogoba inoone taganggwi kiinok ti, kambumunggup aret o, yinuk, yereegerak kwe,

5 aap ambi nen agalo a, ogoba a, yoge logonet, Namendek wokkiriyak mbakirak nogo ti, muk Ala wogogirak me, yinuk,

6 ogoba ayuk wurogo wogoga’lek kagak, kit nen, Ti op aret eekendak o, yogo monggotak ti paga Ala nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yereegerak wone nogo, taganogo punuk, kit kinombomini eeko nogogwaarak wandek nogo tiyappugwi kiigi o.

7 Kit kiniki laakot logonet yogo monggotak yi wae. Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nen ari logonet,

8 It aakumi yi, inambe paga nen an wogoppanugwi kwe, Iniki perak, ninom ogoorak aret wonogwe o.

9 It mamunirogo menggaarak ti, aakumi inoone yugu kagak, mamunirogo menggaarak me, Aanom warogo aret nalut ee’nako agaarik o, yinuk, yereegerak, nogo ti, kit yi eekwi kiinok aret yereegerak kagi o,” yoragagerak.

Nano paga maluk ee’ninake menggerak wone (Mrk. 7:14-23)

10 Yorage nagagerik, Yetut nen aakumi kuwak aago nogo wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kinaruk konembunuk, liippogo logonip o.

11 Nonggo monggotak ti paga maluk eekkinakeelik o. Ata, kinambe me nen wunggetak nogo paga mban maluk eekkinake menggerak o.”

12 Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo, wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Wone yoragandak nogo ti, it aap Pariti inaruk konembunuk, ineebi kombakwi iigendak a, lek a?”

13 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Iri’ngga-kale’ngga awi an nogoba mbogut paga mendek nen yarulik kenok ti, mondok kinigin aret o.

14 It aap inigen mbuk mban-mban ineenggi pit-pit aago nogwe iinok ti, it imbirak aret yigeebu wambugun me, inigen mbuk logonet, tu niigiigwi iinok ti, inobaalombok me, teppiyaanip o.”

15 Yorage mbareegi, at Peterut nen, “Wone eegu laarak yagandak nogo ti, mbinuk-mbenak yo’niret o.”

16 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kit kunduk awo kiniki liippega’lek logonet, yo’nogo ogotik?

17 Yi mendek ndi mendek nenggaatak inaanogume wangge nagaatik, mbo pi nogo menggaarak nogo kit kineenggo’lek a?

18 Ndi, kinoone yogo monggotak nogo ti, kinikime nen aret wungge nagaatik, maluk eekkinake menggerak o.

19 Kinikime maluk eeriyak koonggwi inom, aap wakwi inom, kumi kundugume wurinakwi inom, komologwe tawe wurinakwi inom, yogoot waganggwi inom, pilit wone inoba piigwi inom, miyuk-meya eerogo piigwi inom, nogo ti, kinikime nen aretwungge menggerak me,

20 kinikime nen wunggetak nogo paga maluk eekkinake menggerak o. Kineenggi kooka’lek logonet, mbi nunggwi ti paga nen maluk eekkinakeelik aret o,” yinuk, yoragagerak.

Kwe Kanan mendek abet mbareegerak wone (Mrk. 7:24-30)

21 At Yetut o time teppunuk, o Tirut Tiron nagagerak. 22 Nage mbareegi, kwe Kanan mendek ambi o time nen wundi wage nagagerik, oone nggwok paga at yoge logonet, “Ai, nogoba, Ndawut ombooluk wae! An naagaluk kolaga kugi inikime unggwage nagagerik, abu maluk eeppereegerak me, nabuwa mbaru o.”

23 Yoreegerak kwe, at Yetut onggo wone ambiriluk ambi yorulik puk wonage kagak, at oone waganggwi nogo nen Yetut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Kwe yi, oone nggwok agan mu’niret wage me, nggarurogon nappu ubi!”

24 Yogo mbareegwa, Yetut nogo nen, “It aap Iterali mendek ndomba kobak ogogwaarak pogom wonogwe nogo mban iya nawak o, yinuk, at Ala nen nappani wagagerak o.”

25 Yorage mbareegi, kwe nogo wage nagagerik, ayuk wurogo alut eeke logonet, “Ai, nogoba. Obeelom eeppanu ubi.”

26 Yoge mbareegi, Yetut nen, “It elege-aabologwe inambi ineenggi me ndinogo nggeewo wogorogolik o.”

27 Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Aret kwe, nogoba o. At nggeewo unde nogo nen ambi nengge kagak, anggen yumbu-yumbu abu’me wanggetak ti, it nggeewo aret nonggo menggaarak nogo o,” yoreegerak.

28 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Kwe yi wae. Kat abet nombakendak nogo ti, mondok iya lombok me, kiniki mbakendak nogo ndak-ndak aret eekkaki o,” yoge kagak, ti eyom aret aagaluk andi nogo mondok lek aret agagerak.

Aakumi apit obeelom eeginabeegerak wone

29 At Yetut nogo o time mbo punuk, tu o Nggalileya yi yenggenak ambet paga wage nagagerik, puurom paga lagi nanuk, time kwi’nagagerak.

30 Kwi’nagagerak wonage me, it aakumi ambik nen Yetut owagam wogo nogogwaarik, inendop maluk mendek inom, inigen mbuk mendek inom, ineenggi-iniyok nggilik-nggelok aago mendek inom, inoone lek mendek inom, ando kugi andi alik mendek eeginabeegerak nogo inom, wogoret, Yetut abu’me piigo mbareegwa, at nen obeelom eeginabeegerak.

31 Eeginake mbareegi, inoone lek mendek inoone yogwe, ineenggi-iniyok nggilik- nggelok aago mendek obeelom ogwe, inendop maluk mendek tu nogwe, inigen mbuk mendek inigen kogwe, eekwi it aakumi kuwak aago nogo nen inigen iigo nogogwaarik, “Wi,” yinuk, pi wako logonet, aap Iterali inogoba Ala nogo wogoppereegwaarak.

Aap ineebe 4000 mbi karerogo wogoragagerak wone

(Mrk. 8:1-10)

32 Ala wogoppogo mbareegwa, Yetut nen at oone waganggwi nogo wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Wologwe wae. It aakumi ambik yi, ninom nogo kenagan yogo logonet, inambi abu lek agaarak me, inabuwa mbaki o. Mbi nengga’lek tu paga nogo logonet, inambuluk piyoorak me, mbi abu kagak, an nen iname nappiyoorak meek o.”

33 Yorage mbareegi, at Yetut oone waganggwi nogo nen, “O yime aakumi inawi wurik lek me, it aakumi ambik kuwak aago yogop yi, inambi ndak nawak nduk, mbi nggeeme kwaari noorak mbaken o?”

34 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Kit roti mande porogo ogotik?” Yorage mbareegi, it nen, “Lek o. We roti 7, ndi, ikan mbuulogwe mbereeret mban inom porogo ogoorik o.”

35 Yogo mbareegwa, aakumi ambik kuwak aago nogo nggween paga kwi’naruwak nduk, yorage nagagerik,

36 roti 7 inom, ikan inom, eenggi me wagangge nagagerik, “Ala wa!” yinuk, karerogo at oone waganggwi nogo wogorage mbareegi, it nen aakumi ambik kuwak aago nogo tumburirogogwaarak.

37 Tumburirogogwaarak nogo nonggo nogogwaarik, ndonggoppiige mbareegi, roti inom, ikan inom, ando ndiinogo pereegwaarak nogo ti, mbirim yum 7 aret eno korok togon yonggologo pereegwaarak.

38 Ndi, it roti nunggugwaarak nogo ti, kumi inom, elege mbuulogwe inom, ineebe linggininabulik kwe, aap inalik mban ineebe ti, empat ribu aret wonogogwaarak. 39 Ndi, at Yetut nen it aakumi ambik kuwak aago nogo iname nappiige nagagerik, yiiro paga unggunuk, wunda wage nagagerik, o Magaran aret ari wagagerak.

16 “Nineenu ariyak mendek eeru,” yoreegwaarak wone

(Mrk. 8:11-13; Luk. 12:54-56)

1 Wage mbareegi, it aap Pariti mendek inom, aap Taruki mendek inom, Yetut ka nogo nogogwaarik, abut mbanuwok nduk yogo logonet, “Nineenu ariyak mbogut paga mendek ambi eeke keyaawi o.”

2 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “O kiyoma mbogut paga nduguk maa’ngga eeke kenok, kit nen, O kibi arikit nduk, eeke kagi, yinuk, yogwe,

3 ndi, o kuubondendok mbogut paga ogum eeke kenok, kit nen, Yogondak o mayu nggwok woraakit nduk, eeke kagi, yinuk, yogwe, eeko monggotak o. Mbogut etenggen eeke yomboonggo nogootik, Ndogop eeke kaagun o, yinuk, yogo monggotak kwe, o yogondak ariyak age ti, kineenu ariyak age kwe, yomboombunuk, Ti ndogop aret eerikit nduk eeke kogo o, yinuk, yuurak meek aret kiigi o.

4 Kit aakumi o yogondak wonogwe nogo nen Ala mbo pogo nogootik, maluk lombok eerit nugwi yi, Nineenu ariyak mendek ambi eeke keyaawi o, yo’nugwi kwe, kineenu ariyak nduk, alik ambi eeke neyaamunggup lek o. Ata, at Ala yoge kagak yoraga Yunut nogo nen ineenu ariyak mendek eereegerak nogo mban eeke neyaamunggup o,” yinuk, yorage nagagerik, it aap nogo mbo piinok nagagerak.

Pariti Taruki inoone ti, liippogo logorak lek wone

(Mrk. 8:14-21)

5 It Yetut oone waganggwi nogo, yi wunda nogo nogogwaarik, roti inami a’nuk nogogwaarak me,

6 Yetut nen it nogo yorage logonet, “It aap Pariti mendek inom, aap Taruki mendek inom, inoone ti, roti piike menggerak nogo kokwak aret me, waganggwi kiyo, kiniki tum wako logonip o.”

7 Yorage mbareegi, it nogo ambi yagak ambi yagak yogo logonet, “Roti wonok woroolik kenok yo’nirage kogo o,” yinuk, yogwe

8 at Yetut yelok iige nagagerik, “Kit kiniki liirogon abet nombaka’lek yi, roti lek kenok nonggop nduk kiniki piirik logonet, wone yogo ogotik?

9-10 Roti 5 kwe, aap ineebe lima ribu tumburirogo nogotik, mbirim yum mande yonggologo pogotak nogo inom, ndi, roti 7 nogo aap ineebe empat ribu tumburirogo nogotik, mbirim yum mande yonggologo pogotak nogo inom, abeka’lek ogotik? Alom ti nduk eekerak, kagi, mba’nuk, ti kunduk, liippanega’lek logonet, yogo ogotik?

11 Yi abe roti yinuk, yo’nirage lek o.Ata, it aap Pariti aap Taruki inom inoone nogo ti, roti piike menggerak nogo kokwak aret me, waganggwi niyo, niniki tum wako logowok nduk yo’nirage o, yinuk, yuurak op aret kwe, nonggop nduk liippega’lek ogotik?”

12 Yoragagerak ti paga it nen, “At Yetut ari ti, roti piiruwak nduk pogo menggaarak nogo mendek kenok, yo’nirage lek o. Ata, it aap Pariti aap Taruki inom nen inoone mamunirogo menggaarak nogo waganggwi niyo, niniki tum wako logowok nduk, yo’nirage kogo o,” yinuk, mbareegwaarak.

Peterut nen, “Kat Keritut aret,” yoreegerak wone

(Mrk. 8:27-30; Luk. 9:18-21)

13 At Yetut o Kayitareya Pilipi unggwi nanuk, time nege logonet, at oone waganggwi nogo yorage, “Wologwe! An aap aret nda’nagagirak yi, it aakumi nen ta nomba’nuk yogo agaarik?”

14 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “It ando nen, Yiime Wuppiiga Yaya aret, yogwe, it ando nen, Eliya aret, yogwe, ndi, it ando nen, At Yeremiya ilik, aap Ala nen yoge kagak yoraga mendek ambi a? yinuk, yogwe, eeko agaarik o.”

15 Yogo mbareegwa, “Ndi, kit perak, an ta nomba’nuk yogo ogotik?”

16 Yorage mbareegi, at Timon Peterut nen, “At eenik menggerak Ala aput Mesias nogo kat aret o.”

17 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Yunut aput Timon nore wa. Aakumi nen paganogo yokkirulik o. Ata, an nogoba mbogut paga mendek nen aret paganogo yokkegerak me, kiniki ale’nggen aret mbake logot o.

18 Kat Peterut aret me, yugum ti paga an napuri kuwak eeppiinok, o pogom wukkolaminggirak me, kanggwi alom nen an napuri nogo tebenogo piyaagin mondok lek o.

19 At mbogut paga mendek abu’me piige menggim tu kunci nogo kat aret wokkiriminggirak me, kat nen nggween paga yime, Eeriyak mage o, ari keenok ti, mbogut paga kunduk eeriyak lek aret kaamunggun o. Ndi, kat nen nggween paga yime, Eeriyak op o, ari keenok ti, mbogut paga kunduk eeriyak aret kaamunggun o, yinuk, yokkigi o.”

20 Yoge nagagerik, “An Keritut neegotak nogo aakumi abu yoraagup o,” yinuk, at oone waganggwi nogo inaruk wareegerak.

“Aaninggin-paaninggin agago noorugun,” yoragagerak wone

(Mrk. 8:31-9:1; Luk. 9:22-27)

21 Inaruk wareegerak ti eyom paga nen at Yetut nogo at oone waganggwi yorage logonet, “An o Yerutalem time noorak agaarak me mondok nage agarik o. Nage neenok, It aap inanggok inom, it Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, nen noba aaninggin-paaninggin agago paninuk, noorugun o. Nooko mbaremengga, nogo mbere yippunuk, ko’lu Ala nen neenik agago mippanigin o,” yinuk, paganogo yoragagerak.

22 Yorage mbareegi, at Peterut nen Yetut nomorogon wonok nage nagagerik, mberege logonet, “Mage o. Togop eekkaburak mondok lek o, nogoba.”

23 Yoge mbareegi, at Yetut ena logurogon pekkage logonet, Peterut yoge, “Kat Ibilit negen ari yi, Ala iniki mbake nogo eeriyak mba’nuk ari lek o. Ata, aakumi iniki mbakwi nogo eeriyak mbake logonet, an non mbambanege me, mondok nak o,” yoreegerak.

24 Yoge nagagerik, Yetut nen it at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Kit an ninom nugu logorak mbakwi kenok, yi eekak ndi eekak eeriyak mbakwi nogo mbo punuk, eyo karo-karo paga nabembinagarak nogo ko’nok, ninom aret nugulogowok o.

25 Kineebe kinili yikkolamonggotak kenok, kineebe kobak aret arumunggup o. Ndi, an nendage tiya yuwak nduk kineebe wondet eerogo patit namonggotak kenok, kineebe kinili aago aret logomunggup o.

26 Kit yi awi ndi awi abok aret unde eekkologo logomonggotik, kineebe kobak arumonggotak kenok, ti paga nano eekkoloorak nduk agan nogo logomunggup mbakop? Kineebe kobak arumonggotak kenok, obaane’me nano patiyak?

27 An aap aret nda’nagagirak yi, an nogoba amindik-amendek li’luk eekko’nok, malayikat ninom wogo logomonggoorik, yi aap ndi aap eeko menggaarak onggo ndak-ndak aret wogora woraagun o.

28 Kit ando yime wonogwe nogo nen an aap aret nda’- nagagirak yi, it aakumi nabu’me piya woroorak nogo awo kinigen neega’lek kiigak, kambumunggup mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

17 Puut paga Yetut enete alik agagerak wone

(Mrk. 9:2-13; Luk. 9:28-36)

1 Yorage nagagerik, ti’nuk, nogo 6 yippunuk, ko’lu at Yetut nen Peterut inom, Yakobut inom, ndi, Yakobut awot Yaya inom, wogoret puurom ambi nggorek paga lagi nage nagagerik, inalik time wonogwe me,

2 inenggaanom paga at eebe alik negen age logonet, enete oonegen pogom pindanggage, ndi, ayum o eya pogom laambu lombok age, eeke kagak,

3 it Muta Eliya imbirak Yetut inom wone mbanggwi mban inigen iyareegwaarak.

4 Wone mbanggwi iigo nogogwaarik, at Peterut nen Yetut yoge logonet, “Nogoba wae. Nit yime wonogwe ti, obeelom aret me, kit logobagip nduk, an nen ooliya kenagan ambi kat, ambi Muta, ndi, ambi Eliya, wurogo pinagarak op aret mbaken ilik, lek a?”

5 Wone awo yoge kagak, ameraakot abinak mendek nobappiya wage kagak, enggela’me nen oone ambi yorage logonet, “An naput niniki kunik nale’nggen ee’nake nogo yi aret me, at oone kinaruk liirogon konenggo logonip o.”

6 Yorage nogo it Yetut oone waganggwi inaruk konenggo nogogwaarik, inagabiti ambik ogo logonet, inete wanduk nggween paga wambeegwaarak.

7 Wanggo nogogwaarik, wonogwe me, at Yetut wage nagagerik, ineebe eenggi piginake logonet, “Kinagabiti lek aret mi’na’nip o.”

8 Yorage mbareegi, inuut pila yogo nogogwaarik, it nogo inom lek at Yetut alik mban wonage inigen kogogwaarak.

9 Puurom paga nen wambi wogo logonet, Yetut nen, “An aap aret nda’nagagirak yi, kambunuk nogo menggam nen awo mippanega’lek kagak, eeke kinigen neegotak nogo aakumi abu yoraagup o,” yinuk, inaruk wareegerak.

10 Inaruk wake mbareegi, at oone waganggwi nogo nen Yetut kin wokkogo logonet, “Ti kenok, it Ala wone liiru mbanak unde nogo nen, At Eliya aa’nduk woraagin o, yinuk, yogo menggaarak nogo ti, nonggop nduk yogo menggaarak?”

11 Yinuk, kin wokkogo mbareegwa, at nen, “Eliya aa’nduk wage logomenggerik, yi eekwi ndi eekwi ndegeni woraagin o, yogwe nogo ti, abet aret yogwe kwe,

12 Eliya nogo muk wage mbareegi, it aakumi at yelok kaga’lek logonet, iniki mba’- nuk aret eeppereegwaarak nogo ndak-ndak, an aap aret nda’nagagirak nogo noba aaninggin-paaninggin agago panugun o, yinuk, yokkiragi o.”

13 Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo nen, “Yetut nen woneyo’nirage yi, aap Yiime Wuppiiga Yaya aret nduk, yo’nirage o,” yinuk, iniki liippereegwaarak.

Kugi wulaga inikime nen wumbereegerak wone

(Mrk. 9:14-29; Luk. 9:37-43a)

14 Liippogo nogogwaarik, aakumi kuwak aago inowagam wambi wogo mbareegwa, aap ambi Yetut owagam nage nagagerik, abu’me tebe yinuk, yoge logonet,

15-16 “Nogoba wae. An napuluk kugi andi nggwok eeke nagagerik, eenggi-iyok puk-puk ege logonet, kulinik-kalinik kani kunik me mambege, kulinik-kalinik yiime mambege, eeke menggerak me, an nen wonok it kat koone waganggwi inowagam wagarak kwe, it nen obeelom eeriyak abu meek iigirak me, kat nen nabuwa mbake logonet, naput yi obeelom eeru o.”

17 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Wologwe! Kit aakumi yogondak wonogwe kiniki noba panggombunuk, abet nombaka’lek lambek nugu monggotak yi, an ne mande ninom logonuk name nagin kwe? Ne mande niniki yanggo yinuk, kit ninom logogin kwe? Wulaga ti, wonok wa’nip o.”

18 Yinuk, yoragagerak wonok wogo mbareegwa, at Yetut nen kugi nogo mberege mbareegi, kugi nogo wulaga inikime nen wundi nage kagak, wulaga nogo ti eyom obeelom aret agagerak.

19 Obeelom age mbareegi, Yetut alik wonage me at oone waganggwi nogo at owagam wogo nogogwaarik, “Nit nonggop nduk kugi nggiginogo wumbuurak meek wonogoorak?”

20 Yogo mbareegwa, at nen, “Kiniki liirogon abet nombaka’lek nogo paga eeriyak meek aret wonogotak o. Kit kiniki abet nombakwi nogo kulok anggen pogom logonetak en, puurom yi yogo logonet, Yime nen tayo yi nage keyaagin o, yogwi kiinok, tayo yi nage kaanetak o. Kiniki mondok abet nombakwi kiinok, kit eeriyak mbakwi nogo ambi eeriyak meek ti lek abok aret eeko logomunggup o.

(21 Kugi togop ti, we nggiginogo wumbiigulik o. Ata, kinambe mage negen logonet, tamban mban eekwi kiinok ti, nggiginogo wumbiyoorak op aret me, nduk yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.)

“Noorugun o,” yinuk, ne ambinom yoragagerak wone

(Mrk. 9:30-32; Luk. 9:43b-45)

22 O Nggalileya time kuwak eeko nogogwaarik, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “An aap aret nda’nagagirak yi, it aakuminen nooruwak nduk, an neebe pigogo wogorage kenok,

23 nooko mbaremengga, nogo mbere yippunuk, ko’lu Ala nen neenik agago mippanigin o.” Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo iniki abu maluk ogogwaarak.

Yetut nen Ala awi wurik ake wu pereegerak wone

24 Ti’nuk, at Yetut inom, at oone waganggwi inom, o Kaperenawum wogo mbareegwa, it Ala awi wurik ake wu kuwak eeko menggaarak nogo, at Peterut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “At mamunggirage menggerak nogo nen Ala awi wurik ake wu pege menggerak ilik, lek a?”

25 Yogo mbareegwa, Peterut nen, “Lek o. Pege menggerak aret o.” Yorage nagagerik, oome unggwage mbareegi, at Yetut nen Peterut aa’nduk yoge logonet, “Timon wae. It aap inendagembogut o nggween paga yime menggaarak nogo it unde menggam unggwi wogwe iinok, Onggo pinip o, yorogwe nogo ti, it inapuri yorogwe a, aap inambik yorogwe a, nonggop mbaken o?”

26 Yoge mbareegi, Peterut nen, “Aap inambik aret yorogo menggaarak o.”

27 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Ti kenok, inapuri ti pugulik we aret menggaarak kwe, nit pega’lek niinok ineebi ninombakwi iyo, kat yi yenggenak me nage logomenggendik, ikan keele mbo mambunuk, ikan ambi aa’nduk wa’nage kenok, ambe paganogo punuk, wu ambe me wonage nogo wagangge logomenggendik, peenok an nake pege, ndi, peenok kat kake pege, eeri woraamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

18 “Aap nggwok ti, ta o?” yereegwaarak wone

(Mrk. 9:33-37; Luk. 9:46-48)

1 O ti eyom paga at oone waganggwi nogo nen Yetut owagam wogo nogogwaarik, yogo logonet, “At mbogut paga mendek abu’me piige menggim mondok nggwok lombok logorak ta o?”

2 Yogo mbareegwa, Yetut nen elege ambi wiireegerak wage mbareegi, inenggela’me mippunuk, it yorage logonet,

3 “Kit aap yi, kiniki koonggwi ti, lek eerogo punuk, elege mbuulogwe yogop yi arumunggup lek kenok, at mbogut paga mendek abu’me piige menggim unggwi namunggup mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

4 Aap ambi nen elege yi pogom iniki tebeppake kenok ti, at mbogut paga mendek abu’me piige menggim mondok nggwok lombok at aret logogin o.

5 Ndi, aap ambi nen, An Yetut oone wagangge minggirak mendek aret o, yinuk, elege yogop mendek ambi wagangge kenok ti, an aret wo’nake o,” yinuk, yoragagerak.

Maluk eeriyak ee’ninake kenok, eeko logorak wone

(Mrk. 9:42-48; Luk. 17:1-2)

6 Wone ambinom yorage logonet, “It aakumi nen elege-aabologwe iniki an noba panggombunuk abet nombako menggaarak yi, maluk eeruwak nduk, inikime manabi wagaatak paga maluk eekwi iinok ti, yugum nggwok gandum yigika waganogo aap ti enggaanok me keele yilinogo punuk, yi yenggenak laut alobok ambik me mbo mambuurak op o.

7 Kit o nggween paga yime maluk eerumunggup nduk, eekkinake ti, wonage aret me, kinabuwa o. Maluk eeriyak eekkinake nogo ti, logogin aret kwe, it aap nen kit maluk eerumunggup nduk eekkinakwi iinok perak, inabuwa o.

8 Kineenggi-kiniyok imbirak wonage kagak, kani omoonuk wunuk mban ari menggim time mbo nappinagarak ti, abu maluk aret me, kineenggi ilik, kiniyok a, nogo paga maluk eeriyak eekkinake kenok, mbanogo nappinip o. Mbanogo nappunuk, kinee-nggi ilik, kiniyok a, peenok mbanak kagak, ineenik eeginake menggim unggwi noorak ti, op o.

9 Ndi, kinigen imbirak wonage kagak, kani omoonuk wunuk mban ari menggim time mbo nappinagarak ti, abu maluk me, kinigen paga maluk eeriyak eekkinake kenok, ambi kilirogo mbo nappinip o. Kilirogo mbo nappunuk, kinigen peenok lek kagak ineenik eeginake menggim noorak op aret o,” yinuk, yoragagerak.

Ndomba kobak agagerak wone

(Luk. 15:3-7)

10-11 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It elege-aabologwe inarum wako menggaarak malayikat nogo nen an nogoba mbogut paga mendek enggaanom paga mondokmondok paganogo yogo menggaarak me, kit nen elege-aabologwe yi, meek inombakwi kiyo, kiniki liippogo logonip o.

12 Kit nonggop mbako ogotik? Aap ambi andomba ineebe 100 wonage kwe, ambiret kobak age kenok, ndomba ando 99 nogo, elan me iri’ngga nenet nunggwi iigak, ambiret kobak aremenggerak nogo, kwaari nagin lek mbakop? Lek o. Kwaari nagin aret o.

13 Ndi, kwaake kenok ti, ndomba 99 kobak arulik nogo paga iniki ale’nggen mbuuluk negen mbake logonet, ambiret kobak aremenggerak kwaarigin nogo paga ale’nggen nggwok lombok mbake menggerak nogo lek a? Mbake menggerak aret me nduk, yokkiragi o.

14 Togop me, kinogoba mbogut paga mendek nogo nen it elege-aabologwe yi, ambiriluk ambi kobak ariyak abu eebi mbake menggerak o,” yinuk, yoragagerak.

Kinore ambi nen maluk eeke kenok eeko logorak wone

15 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kinore ambi nen maluk eeppinagage kenok, owagam nogo logomonggotik, Togop eeppinanggendak o, yinuk, kinom kinalik aret wone mbanumunggup o. Ndi, wone mbanumonggotak nogo aruk liirogon konengge kenok, kinom ogoorak wonogotak kwe, lambunik aret logomunggup o.

16 Ndi, aruk liirogon konengga’lek kenok perak, Aap mbere-kenagan inaruk iigak yogwi iinok, Abet aret, mbako menggaarak me, aap ambit a, mbere a, wogoret, kinom yori nanu o.

17 Ndi, it aap ti, kinom yorumonggotak aruk liirogon konengga’lek mbo pege kenok, it Ala apuri apit kuwak eeppiinok, yoruwak nduk, yoraanu o. Ndi, Ala apuri kuwak aago inoone kunduk konengga’lek kenok, it aap abet mbaka’lek endekem mendek ilik, it aap o unde inake wu kuwak eeka mendek a, nogo pogom, At aret, mba’nuk mbo punu o,” yinuk, yoragagerak. “Eeriyak op a, mage a?” yuurak wone

18 Wone ambinom yorage logonet, “Kit nen nggween paga yime ambi, Eeriyak mage o, yogwe kiinok ti, mbogut paga kunduk, eeriyak lek aret kaamunggup o. Ndi, kit nen nggween paga yime ambi, Eeriyak op o, yogwe kiinok ti, mbogut paga kunduk, eeriyak aret kaamunggup o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

19-20 Ndi, ambi yi yokkira o. Aap mbere ilik, kenagan a, Nit Yetut oone waganggwi mendek aret o, yinuk, kuwak eekwi kiinok, an kinenggela’me taati ninom aret logogin me, kit o nggween paga yime kinore ambi kimbirak kiniki ambit a’nuk, Ndogop eeppinanu o, yinuk, Ala nggino yogwi kiinok, an nogoba mbogut paga mendek nen eeppinagage aret kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Maluk eeppinanugwi ninami eerogo puurak wone

21 Yorage mbareegi, at Peterut nen Yetut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Nogoba wae. An nore ne mande paga maluk eeppanege kenok,an nen at omaluk nami eerogo puurak o? Ne 7 kuli ilik, ne mande a?”

22 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Ne 7 kuli mban lek o. Ata, aakumi apit ineenggi nonggop lingginubok lombok aret maluk eeppagagwi iinok, kami eerogo pege logonok nduk, yokkigi o.

23 Togop me, at mbogut paga mendek abu’me piige menggim nogo ti, aap endagembogut ambi ayeloman mini awu wogoragagerak nogo obaane’me, Wo’niruwak, yinuk, wiiragagerak nogo pogom aret o.

24 Wiiragagerak nogo, ambi aa’nduk wage mbareegi, Nawu sepuluh ribu talenta wokkigirak nogo obaane’me wo’niru o, yoreegerak kwe,

25 awu lek me, wogoriyak meek aret age mbareegi, aap nggwok nogo nen awuri yorage logonet, Aap yi eebe inom, akwe-apuri inom, amindik-amendek inom, abok aret aakumi kunggolaawak nduk, wogorogo logomonggotik, onggo wu wokkiramenggaarak nogo, an nawu wogoreegirak obaane’me an aret wo’niri wa’nu o.

26 Yorage at ayeloman nogo aruk konembunuk, aap nogo abu’me enete wanduk ngginnage logonet, Ai, nogoba o. Nawu wonage kenok abok aret wokkirigin me, kiniki yanggo yinuk puk aru o.

27 Yoge mbareegi, ogoba nogo nen at ayeloman nogo abuwa mbake logonet, Obaane’me wo’niriyak neebi aret o, yinuk, teppereegerak.

28 Teppereegerak kwe, ayeloman nogo endekem wundi nage nagagerik, oreeluk ambi at anomat wu mbuuluk we 100 dinar wogoreegerak nogo kage nagagerik, enggaanok nggeremborogo logonet, Nawu wokkigirak nogo obaane’me wo’niru o.

29 Oone omaawi yoge mbareegi, aap nogo nen abu’me tebe yinuk, oone nabek togon yoge logonet, Ai. Nawu wonage kenok abok aret wokkirigin me, yanggo yinuk puk aru o.

30 Yoreegerak kwe, aap nogo nen, Lek o. Nawu obaane’me wo’nege kenok perak, keele piinogo pagarak o, yinuk, keele maarogo mambiigo menggam mambereegerak.

31 Keele maarogo mambiigo menggam mambereegerak nogo, oreewi nen inigen kogo nogogwaarik, iniki abu maluk a’nuk, aap eereegerak nogo inogoba mbininogo yori nogogwaarak.

32 Yori nogo mbareegwa, inogoba nogo nen aap nogo wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, Kat aap maluk lombok eeke yi, koone nabek togon yo’nege mbaken, nanomat mbanak we aret teppagagirak kwe,

33 an nen kat kabuwa mbakirak pogom koreeluk abuwa mbakembok eekendak ti, nonggop nduk eekendak o?

34 Nawu obaane’me wo’nega’lek keegak, mondok-mondok yawi kooko logowak o, yinuk, anini nen it yawi unde menggaarak nogo wogoragagerak o,” yinuk, yoragagerak.

35 Yoge nagagerik, “Kit kinoreewi maluk eeppinagagwi nogo, kinalitak lombok abet aret kinami eerogo piigwi lek kiinok, an nogoba mbogut paga mendek nen kit togop aret eekkinabigin o,” yinuk, yoragagerak.

19 Aap inakuwi mbo piigwi wone (Mrk. 10:1-12)

1 At Yetut nen wone nogo abok yorage nagagerik, o Nggalileya teppunuk, tu yi Yoraran enebagan nen o Yureya unggwi wagagerak.

2 Unggwi wage mbareegi, aakumi ambik mugurok nogo mbareegwa, andi kenok, obeelom eeginabeegerak.

3 Obeelom eeginake me, it aap Pariti mendek ando nogo nogogwaarik, Yetut abut mbanuwok nduk, at yogo logonet, “Alom ndogop eekwi iinok, aap nen inakuwi mbo piyoorak op o, yinuk, wone yugu Muta liiru mbaneegerak ambi wonage a, lek a?”

4-5 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “At o aa’nduk togon yi mendek ndi mendek wakkage logonet, aap wakkage, kwe wakkage, eerogo piigenagagerik, ari logonet, Togop me, aap nen agalo-ogoba teppiinok, akweeluk imbirak lambunna’nuk, it ineebe mbere kwe, ambit aret arugun o, yinuk, yereegerak liiru mbanak nogo, kit pekkaga’lek monggotak ya?

6 Ti yoragagerak paga ineebe mbere lek ambit aret logowak nduk, Ala nen aret lambumbiige me, at Ala nen lambunogo piige nogo ti, aakumi nen ponggonogo piyoorak mage o.”

7 Yorage mbareegi, it nogo nen Yetut yogo logonet, “Ti kenok, at Muta nen, Aap akwe mbo puurak nduk liiru mbanogo wogoge logomenggerik, mbo puurak aret o, yoragagerak ti, nonggop nduk yoragagerak?”

8 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Lek o. Kiniki laakot kiinok, at Muta nen kinakuwi mbo piyoorak op aret, yereegerak ti, o maan aa’nduk togon togop eeka’lek wonogogwaarak kwe, yereegerak o.

9 Ndi, kinakuwi aap nen wurinaka’lek iigak, mbo piinok, alik ambi wogonakwi kiinok ti, mbabi eekwi aret o.”

10 Yorage mbareegi, it Yetut oone waganggwi nogo nen at yogo logonet, “Aap inakuwi warak nen togop eekwi kenok, kumi alik wogonaka’lek mondok tawe aret logorak kogo o.”

11 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Aakumi abok aret wone yi waagun lek o. Ata, Ala nen, Woorak, kooneegerak mban aret waagun o.

12 Aap ando inagalo inikime nen inakuwi wogonaburak lek, iniitok ndarak wonogwe o. Ndi, ando aakumi nen eeginabeegwaarak paga inakuwi wogonaka’lek aret menggaarak o. Ndi, it ando yogo logonet, Nit nen aakumi at mbogut paga mendek abu’me piigo logorak me, ninakuwi wogonaburak lek o, yinuk, miikkologwe paga inakuwi wogonaka’lek aret wonogwe me, wone yi woorak kenok, wanip o,” yinuk, yoragagerak.

Elege-aabologwe ale’nggen inoba piyareegerak wone

(Mrk. 10:13-16; Luk. 18:15-17)

13 Ti’nuk, it aakumi nen at Yetut elege-aabologwe eenggi inanobak tebembiinok, tamban eeginabuwak nduk, wogoret at owagam wogo mbareegwa, at oone waganggwi nen aakumi nogo mberirogogwaarak.

14 Mberirogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “At mbogut paga mendek abu’me logorak ti, it elege-aabologwe yogop yi kokwak aret me, an nowagam woraawam non mbambiigwi ti, mage o. Op aret yoraanip o.”

15 Yorage nagagerik, eenggi inanobak paga tebembiinok, o alik me nagagerak.

Aap eenggi warak ambi eereegerak wone

(Mrk. 10:17-31; Luk. 18:18-30)

16 At Yetut tu paga nage me, aap ambi imbirak lambungge nagagerik, Yetut yoge logonet, “Ngguru wae. Neenik mondok mendek kolaakit nduk obeelom mendek ngge eeri?”

17 Yoge mbareegi, Yetut nen, “At ambiret mban obeelom menggerak nogo kagak, nonggop nduk, Obeelom mendek ngge eeri, yinuk, an kin wo’neege agandik? Keenik mondok mendek kolaakit, mbake keenok, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, wone yugu nogo aret mondok ndak-ndak eeke logot o.”

18 Yoge mbareegi, aap nogo nen, “Wone eebe ngge eeke logorak nduk yo’negen o?” Yoge mbareegi, Yetut nen, “Aap wariyak mage o. Kumi ugun wurinaburak mage o. Yi mendek ndi mendek yogoot kiraariyak mage o. Pilit wone aakumi inoba piyoorak mage o.

19 Kinagalo-kinogoba inayuk wuko logonet, inoone liirogon konenggo logonip o. Kit kineebe kiniki kunik eekkologo monggotak pogom, kinommonggotak togop aret kiniki kunik aganako logonip o.”

20 Yoge mbareegi, aap tawe nogo nen, “Wone ti, abok aret liirogon eeke minggirak kwe, ambiriluk ambi ngge eeka’lek neenok, yagan o?”

21 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Wulaga. An aap abu obeelom lombok logokit, mbake keenok, kamendek abok aret onggo mbangge logomenggendik, it inamendek lek nogo tumburira nak o. Tumburira nage keenok, kamendek abe mendek mbogut paga aret kolaamunggun o. Ti abu eeke logomenggendik perak, nimbirak nugu logowok nduk wa’nu o.”

22 Yoge nogo aruk konengge nagagerik, amendek ambik me, iniki puru agan ame nagagerak.

23 Nage kagak, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Aap eenggi warak kenok, at mbogut paga mendek abu’me piige menggim unggwi noorak meek negen aret kagi o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

24 Ndi, ambi yi yokkira. Unta eeruwak paga keeleluwi laanak nggwok kagak, liiru eno mbuuluk pelenak me unggwi noorak op negen kwe, aap eenggi warak kenok perak, Ala abu’me piige menggim unggwi noorak ti, meek negen aret o.”

25 Yorage nogo it at oone waganggwi inaruk konenggo nogogwaarik, inagabiti ambik ogo logonet, “Ti kenok, taani inagap ndariyak o?”

26 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo enegen pegiige logonet, “Ti eeriyak nogo, it aakumi nen eeriyak meek aret kwe, Ala nen perak, yi mendek ndi mendek abok aret eeriyak op mban aret o.”

27 Yorage mbareegi, at Peterut nen, “Nit yi mendek ndi mendek abok aret mbo punuk, kat ninom nugwi me, nano mendek kolamun a?”

28 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Kit an ninom nugu monggoorak yi, peebi o mbogut-nggween ngget ogobakkigike eyom paga, an aap aret nda’nagagirak nogo, tiyanak lombok wone lengganinake minggim wonage neegak, kit kunduk wone lengganinako logowam 12 nogome logonet, aap Iterali inanebunu 12 nogo inowak looninako logomunggup o.

29 An nendage nggwok aruwak nduk, kinagalo-kinogoba inom, kinowe-kinawot inom, kinaaganapuri inom, kinawi wurik inom, kineyabu aago inom, mbo pugwi kiinok, obaane’me kalo logonogo wokkirage logomenggerik, mondokmondok kineenik logobagip nduk, eekkinabigin o.

30 Aap ambik inaa’ nduk mendek nogo ti, peebi arugun, ndi, peebi mendek nogo ti, inaa’- nduk arugun o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

20 Yabu eereegwaarak paga eegu laarogo yoragagerak wone

1 Yetut nen wone ambinom yorage logonet, “At mbogut paga mendek abu’me piige menggim nogo ti, aap ambi nggween unde nen at eyabu eeppiyaawak nduk, o kuubondendok aakumi kwaarinabi wundeegerak nogo pogom aret o.

2 Nage nagagerik, aakumi kwaarogo eyabume nappiige logonet, Ne ambit paga eekwi kiinok, onggo wu ambiret wokkiroorak op ilik? Yorage mbareegi, Op aret o, yogo mbareegwa, eyabu me nappiyareegerak.

3 Nappiyareegerak eekwi iigak, at peebi o mo mbigarogon wundi nage nagagerik, aap ando kunggo menggam we ugun wonogwe enegen iige nagagerik,

4 Wologwe. Kit kunduk, an neyabu eekwi me, kinom eeri nanip o. Eeri nogwe kiinok, onggo ti, eerumonggotak pekkagak ndak-ndak aret wokkiraagin o, yorage mbareegi, nogogwaarak.

5 Ti’nuk, o liingge inom, kiyoma inom, wungge nagagerik, togop mban yorage, nappiige, eereegerak.

6 Ti’nuk, oonegen kiluk yikit nduk eeke kagak, wundi nanuk, aap ando we wonogwe enegen iige nagagerik,Wologwe. Kit o kubondendok nen nok, kiyoma kuli yabu eeka’lek nonggop nduk yime we puk mban ogotik?

7 Yorage mbareegi, it nen, Yabu eeriyak nduk, ambi yo’niroolik me, we aret ogoorik o. Yogo mbareegwa, aap nogo nen, Kit kunduk, an neyabu eekwi me time kinom eeri nanip o.

8 Yorage nagagerik, ti’nuk, o kiip age mbareegi, at eyabu unde nogo nen at ayeloman eyabu lengganinaka nogo yoge logonet, It aap yabu eekwi nogo wiirage logomenggendik, wogwe iinok, it peebi unggwagaarak nogo onggo inaa’nduk wogorage, ndi, inaa’nduk unggwagaarak nogo onggo peebi wogorage, eeru o.

9 Yoge mbareegi, it oonegen kiluk yikit nduk eeke kagak peebi yabu eeri unggwogogwaarak nogo, wogo mbareegwa, wu ambitak-ambitak wogorage,

10 ti’nuk, it inaa’nduk unggwogogwaarak nogo nen, Nit ta, nggwok aret kolaagun o, mbarit wogogwaarak kwe, it kunduk, wu ambitak-ambitak wogorage,

11 eeke mbareegi, kologo nogogwaarik, aap eyabu unde nogo inanini eeppogo logonet, inoone mumun paga at yogwi,

12 It peebi unggwagaarak yi, we mbuuluk aret eekaarak. Ndi, nit perak, mo andi paga yabu ta’li laarak nggwok eekoorak kwe, kat nen, Inom ndak-ndak eekaarak, mba’nuk onggo ninom ndak-ndak wo’niragandak yi, meek aret keego o.

13 Yogo mbareegwa, at eyabu unde nen aap it mendek ambi yoge logonet, Wulaga wae. Yabu ne ambit eekwi niinok, onggo wu ambit wo’niroorak op aret o, yinuk, yogotak nogo ndak-ndak eekirak me, an maluk eekkinakirak lek o.

14 An niniki nen it peebi unggwagaarak nogo, kat wokkigirak ndak-ndak wogoraakit mbakirak me, kawu wokkigirak ti aret ko’nok nak o.

15 An namendek paga niniki mba’nuk eeriyak mage nduk yagan ya? Ndi, an inabuwa nen wogorage neenok, kat kanini nen yo’negen ya? yinuk, yoreegerak.

16 Togop me, it peebi mendek nogo ti, inaa’nduk ogwe, ndi, inaa’nduk mendek nogo ti, peebi ogwe, eerugun o,” yinuk, yoragagerak.

“Noorugun o,” ne ambinom yoragagerak wone

(Mrk. 10:32-34; Luk. 18:31-34)

17 Ti’nuk, Yetut at oone waganggwi 12 nogo inom o Yerutalem wogo logonet, inalik eeppiinok yorage logonet,

18 “Wologwe wae. Nit o Yerutalem aret nogo ogoorik o. Time unggwi namonggoorak me, an aap aret nda’nagagirak nogo, neebe pigogo, it Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, wogorage kenok, it aap nogo nen nooruwak nduk, wone mbanugun o.

19 Wone mbambunuk, it aap endekem konenggulik mendek nen nenggali wakwi, ya’mbiran nggora eerogo nookwi, neebe eyo karo-karo paga nabenogo panugwi, ee’nabuwak nduk, wogoraagun o. Wogorogwe iinok, nooko mbaremengga, nogo mbere yippunuk, ko’lu Ala nen neenik agago mippanigin o,” yinuk, yoragagerak.

Yakobut Yaya inagalo nen Yetut ngginooreegerak wone

(Mrk. 10:35-45)

20 Yorage mbareegi, at Tebereyut apuri inagalo nogo aagalogwe inom Yetut owagam wogo nogogwaarik, abu’me tebe yinuk, kwe nogo nen Yetut yoge logonet, “An ambi ngginogiri o.”

21 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kat kiniki mbakendak yu o.” Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “An naagalogwe mbere yi, kat kabu’me piyaawam time kat keebe peenok-peenok logorak yoraanok nduk, yokkigi o.”

22 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kit nggino yo’nugwi ti, kineenggo’- lek logonet, nggino yo’nogo ogotik o.An nagi toolak nagin nogo ti, kit noorak op mbakop?” Yorage mbareegi, it nen, “E o. Nit noorak op aret o.”

23 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “An nagi toolak kit noorak op aret kwe, neebe peenok-peenok pinagarak ti perak, an nen eeppinagarak lek o. Nogoba nen punogo piyareegerak nogo mban aret piyaagin o.”

24 Yoragagerak it ando 10 nogo nen inaruk konenggo nogogwaarik, it owe-awot imbirak nogo inanini agaket eeginabeegwaarak.

25 Eeginako mbareegwa, at Yetut nen wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “It aakumi endekem mendek inarum menggaarak ti, inoone omaawi paga lengganinakwi, ndi, it inogobamini aap nggwok nen inapuri eerit nugu logowak nduk, inoone omaawi paga yorogwe, eeko menggaarak kineenu kwe,

26-28 kit togop lek o. An aap aret nda’nagagirak yi, kit nen nake eeko logobagip nduk, woroolik o. Ata, an nen kit kinake eeke, ndi, kit aakumi apit an kinake kambiminggirak paga kinonggo mbambunuk, wondet eerogo pinagage, eerikit nduk wagagirak nogo ndak-ndak, kit ambi, An noreewi inenggela’me nen aap nggwok logokit, mbake kenok ti, at kinayeloman aret age, ndi, kit ambi, An naa’nduk tiyanak logokit, mbake kenok ti, at kinabu’me logonet, kinake eeke, eeko logowak o,” yinuk, yoragagerak.

Aap mbere inigen mbuk obeelom eeginabeegerak wone

(Mrk. 10:46-52; Luk. 18:35-43)

29 Yetut at oone waganggwi inom o Yeriko nen wundi wogo mbareegwa, aakumi ambik mugurok wogwe iigak,

30 aap mbere inigen mbuk tu nggwok ambet paga kwi’ndak logonet, “Yetut tu yi paga wage,” inaruk konenggo nogogwaarik, inoone nggwok togon yogo logonet, “Ninogoba wae. Kat Ndawut ombooluk yi, ninabuwa mbaru o,” yinuk, yogwi iigak,

31 it aakumi nen aap nogo inoone puk aruwak nduk, mberirogogwaarak kwe, kagak, abunuk inoone nggwok nabenak mban yogo logonet, “Ninogoba wae. Kat Ndawut ombooluk yi, ninabuwa mbaru o.”

32 Yogwi nogo at Yetut aruk konengge nagagerik, yungguk togon puk a’nuk, yorage logonet, “Nonggop eekkinaburak mba’nuk yogo ogotik o?”

33 Yorage mbareegi, it nen, “Ai, ninogoba. Ninigen mbuk yi, obeelom ee’ninabenok nduk, yokkogo o.”

34 Yogo mbareegwa, at Yetut nen inabuwa mbake nagagerik, inigen eenggi awo mbaaniige kagak, inigen nogo pagak yogo nogogwaarik, Yetut inom wogogwaarak.

21 “Ninowe endagembogut yi aret,” agan wogogwaarak wone

(Mrk. 11:1-11; Luk. 19:28-40; Ya. 12:12-19)

1 It Yetut inom wogogwaarak nogo, o Yerutalem panggo yi wogo logonet, o Mbetapage puurom Tayitun paga ari wogo nogogwaarik, nogome logonet, Yetut nen at oone waganggwi mbere nappiige logonet,

2 “O yaga’lelo irukuna time nanip o. O time awo mbo unggwi nanuk, keledai keeleluwi mbarenak aagaluk imbirak wonogwe iigo logomonggotik, piinogo wogoret niri wa’nu o.

3 Ndi, aap ambi nen, Kit nonggop nduk eeko ogotik? yokkirage kenok, kit nen yogo logonet, Ninogoba keledai lek me, Wa nanip o, yo’nirage mbaki, wa wogo o, yogwi kiinok, at nen, Ti kenok, mbet-mbet wonok nanip o, yokkirage kenok, wonok woraamunggup o,” yinuk, eerogo nappiyareegerak.

4-5 Ti eerogo nappiyareegerak nogo ti, at Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen ari logonet, “Kinowe endagembogut keledai amborowak paga kwi’ndak kinowagam wage o.At iniki yanggonak logonet, yokkirage menggerak nogo, Keledai aagaluk amborowak paga kwi’na’nuk, wage ti kaanip o, yinuk, O Tiyon aagalogwe nogo yoraanip o,” yinuk, yoragagerak nogo a’me lik yuwak nduk, eerogo nappiyareegerak.

6 Eerogo nappiige mbareegi, at Yetut oone waganggwi nogo, nogo nogogwaarik, Yetut yoragagerak nogo ndak-ndak aret eeko logonet,

7 keledai aagaluk imbirak wogoret wogo nogogwaarik, inayum keledai amborowak paga ndoombogo mbareegwa, Yetut ti paga kwi’nagagerak.

8 It aakumi nggwok kuwak aago ando nen inayum tu nggwok paga mbiganogo ndoombit wogwe, ndi, it ando nen eyo engga kalenogo tu nggwok paga ndoombit wogwe,

9 eeko mbareegwa, nogo paga wage kagak, it ando inaa’nduk wogwe, it ando ambo’me wogwe, eeko logonet, “Ndawut ombooluk yi, Otana, yuwok o. Ninogoba Ala endage paga wage yi, wogoppuwok o. It mbogut irimbaga menggaarak kunduk, Otana, yuwak o,” yinuk, keekok agan wogogwaarak.

10 Agan wogwe iigak, at Yetut o Yerutalem unggwage mbareegi, it o kota time menggerak abok aret noone- koone yogo logonet, “Ie! Wologwe! Aap yi ta mbakop?”

11 Yogo mbareegwa, it aakumi kuwak aago nogo nen, “Aap yi, Ala nen yoge kagak yo’niraga o Nggalileya awi Nataret mendek Yetut nogo aret o,” yinuk, yorogogwaarak.

Ala awi wurik me ndegeneegerak wone

(Mrk. 11:15-19; Luk. 19:45-48; Ya. 2:13-22)

12 At Yetut nogo nen Ala awi wurik me unggwage nagagerik, it Ala awi wurik me time at ambi ageerok at ambi onggo kunggolagak eekwi nogo mugogo wumbiige, it wu onggo-onggo eeko menggaarak inageyo ndoonak inom, it towe puume onggo mbanggo menggaarak inageyo kwi’ndak menggaarak inom, a’nggan nggininogo wuppege, eeke nagagerik,

13 it yorage logonet, “Ala nen, An nawi wurik ti, tamban eeko menggam aret yogo logowak o, yinuk, yereegerak liiru mbaneegerak kwe, kit perak, o yi aap yogoot woppunuk, kumaa’nari unggwogo menggam eerogo pugwi kiigi o,” yinuk, yoragagerak.

14 Yorage nagagerik, it inigen mbuk mendek inom, inendop maluk mendek inom, Ala awi wurik me Yetut owagam wogo mbareegwa, at nen obeelom eeginabeegerak.

15 Obeelom eeginake mbareegi, it Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, nogo nen at Yetut yi iya tit, ndi iya tit, eeke inom, ndi, it wologwe mbuulogwe nen Ala awi wurik awoore’nggam time ina’mit yogo logonet, “Ndawut ombooluk Otana yuwok o,” yogwe wonogwe nogo inom, inigen iigo nogogwaarik, inanini agaket yogo logonet,

16 “It wologwe yi yogwe nogo, kat karuk konengge agandik a?” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “E o. Naruk konengge agarik o. It elege awo ngget ndarak inom, elege awo inelak nunggwi inom, nen kendage tiyappagago logowak nduk, koonogo piyareegindak o, yinuk, yereegerak Ala wone liiru mbanak nogo, kit pekkaga’lek ogotik ya?”

17 Yorage nagagerik, it aap nogo teppiinok, o kota nggwok time nen wundi nage nagagerik, o Mbayitani aret nogo yi nagagerak.

Eyo wuli pulunogo pereegerak wone

(Mrk. 11:12-14, 20-24)

18 Nogo yinuk, ko’lu o weege mbareegi, at Yetut iyok paga o kota nggwok Yerutalem nogome wage logonet, mbi abu eeke mbareegi,

19 eyo wuli ambi tu paga wonage enegen kage nagagerik, alome panggo yi nanuk, eyo nogo anggen yugu lek we engga mban wonage kage nagagerik, eyo eebe nogo yoge logonet, “Kat eyo yi, kanggen abu yega’lek aret logomunggun o.” Yoge mbareegi, eyo wuli nogo, o ti eyom aret mbuk agagerak.

20 Mbuk age it Yetut oone waganggwi nogo inigen kogo nogogwaarik, “Wi,” yinuk, pi wako logonet, “Eyo wuli yi, nonggop togon mbetmbet mbuk aga?”

21 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit kiniki mbere lek ambit aret logonet, Ala abet mbakwi kiinok, an eyo wuli yi eekirak yogobi mban eeko logomunggup lek o. Ata, kit nen puurom yi kunduk, yogo logonet, Aan wogonogo yi yenggenak me lebennari nage keyaagin o, yogwi kiinok, ndak-ndak aret eeke kaamunggup o.

22 Kit tamban eeko logonet, Ndogop aret eeke keyane, yinuk, mbakwi nogo abok aret kiniki abet mba’nuk Ala nggino yogwi kiinok ti, eeppinagage aret kaamunggup o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

“Ta oone paga eeke menggendak?” yoreegwaarak wone

(Mrk. 11:27-33; Luk. 20:1-8)

23 At Yetut nogo Ala awi wurik me unggwage nagagerik, aakumi mamunirage kagak, it Ala unde inoweewi inom, aakumi inoweewi inom, Yetut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Kat yi eekak ndi eekak eeke yi ti, ta oone paga eeke menggendak? Ta nen yokkereegerak paga eeke menggendak?”

24 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “An kunduk, wone ambi kin wokkiyaminggirak onggo yo’nugwi kiinok, an eerit nage yi, ta oone paga eeke minggirak nogo ti, paganogo yokkiraagin o.”

25 Yorage nagagerik, it yorage logonet, “At Yiime Wuppiiga Yaya nogo ti, ta nen yoreegerak paga wuppiige nagagerak? Mbogut paga nen yoreegerak paga wuppiige nagagerak a, aakumi nen yoreegwaarak paga wuppiige nagagerak a? Kit yinip nda!” Yorage mbareegi, it-it wone mbanggo logonet, “Nit nen, Mbogut paga nen yoreegerak paga yiime wuppiige nagagerak o, yogwi niinok, at nen,Ndi, ti kenok, kit kiniki at abet mbaka’lek nonggop nduk wonogotak, yinuk, yo’niraagin o.

26 Ndi, nit nen, Aakumi nen yoreegwaarak paga yiime wuppiige nagagerak o, yogwi niinok, it aakumi abok aret, At Yaya ti, Ala nen yoge kagak yoraga mendek aret o, yogwe me, ninagabiti o,” yinuk,

27 Yetut yogo logonet, “Nit nineenggo’lek o,” yoreegwaarak. Yogo mbareegwa, at nen, “Ndi, ti kenok, an kunduk, an eeke yi, ta nen yo’nereegerak paga eeke minggirak ti, yokkiraagin lek o,” yinuk, yoragagerak.

Aap apuri mbere ndarak eegu laarogo yoragagerak wone

28 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “An wone yi yokkirage neegak, kit nonggop mbarumunggup o? Aap ambi apuri wologwe mbere me, ogoba nen manggu ndarak nogo owagam nage nagagerik, yoge logonet, Naput wae. Kat yogondak neyabu eeppanege logot o.

29 Yoge mbareegi, aput manggu nogo nen, E o, nogoba, yoreegerak kwe, eeri noolik puk agagerak.

30 Ti’nuk, ogoba nogo nen awot ambo’me mendek nogo owagam nage nagagerik, togop aret yoge mbareegi, at nen, Neebi o, yoreegerak kwe, ti’nuk, iniki yunggu yinuk, eeri nagagerak.

31-32 Inogoba eeriyak iniki mbareegerak nogo apuri mbere me, ambi ta nen eereegerak mbakop?” Yorage mbareegi, it nen, “Lek o. At peebi mendek nogo nen aret eereegerak kogo o.” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “It aakumi mondok ineenik logorak mbakwi iinok, obeelom eerit nugu logorak Ala mbake wone nogo, at Yaya nen mamunggira wagagerak kwe, kit nen, Yi abet aret yo’nirage, mbaka’lek kiigak, it o unde inake wu kuwak eeka inom, kumi terak wurinaka inom, nogo nen mban abet mbareegwaarak. Ndi, it aret abet mbareegwaarak kinigen iigo nogotik, Ao, nit kunduk, ninomaluk mbo punuk, abet mbaruwok o, yuurak op aret kwe, mbo punuk, abet mbaka’lek wonogwe me, kit awo Ala abu’me unggwi naga’lek kiigak, it o unde inake wu kuwak eeka inom, kumi terak wurinaka inom, inaa’nduk aret unggwi nogo agaarik o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

It aap awi yarak arum wonogogwaarak wone

(Mrk. 12:1-12; Luk. 20:9-19)

33 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Wone eegu laarak ambi yokkirage me, kinaruk liirogon konenggo logonip o. Aap ambi nggween unde nen anggur awi yappunuk, yagat wuke, amburu mburunogo wuraburak tenggap mendaake, ndi, tum wakak eyo tiyarogon ndoongge, eeke nagagerik, anggen mbanak nogo ando it kologwe, ando at wogogwi, eeko logowak nduk, aap at eyabu aago me arum piinok, o alik me nagagerak.

34 Nage nagagerik, time logonet, anggur anggen yugu nogo mbaniyak eyom panggo ari kagak, Anggen mbanak an wo’niriyak nogo, wo’niri woraawak o, yinuk, at nagagim arum wonogwe nogome awuri inowagam nappiya wagagerak.

35 Nappiya wage mbareegi, it at awi yareegerak arum wonogwe nogo nen at awuri nogo pippiinok, ambi yawi wakwi, ambi mondok miin wakwi, ambi yugum toguurit wakwi, eeginabeegwaarak.

36 Eeginako mbareegwa, aa’nduk at awuri mbereeret nappiya wagagerak kwe, ti’- nuk, apit togon nappiya wagagerak nogo wogo mbareegwa, it kunduk, togop aret eeginabeegwaarak.

37 Eeginako mbareegwa, peebi aap nogo nen, Napuluk yi perak, ayuk wuko logonet, keyage warogo waagun o, yinuk, aput lombok aret nappi wagagerak.

38 Aput nappi wagagerak nogo, at awi yareegerak tum wonogwe nogo nen inigen kogo nogogwaarik, it-it wone mbanggo logonet, Eyate koloorak yi aret me, mondok wappunuk, eyate nit aret kolaawok o.

39 Yogo nogogwaarik, eebe pigogo anggur awi yarak me nen yagat endekem wumbogo nogogwaarik, mondok wareegwaarak.

40 Togop eereegwaarak me, inogoba nggween unde nogo wage kenok, it at eyabu yareegerak arum wonogwe nogo, nonggop eeginabigin mbakop?”

41 Yorage mbareegi, it nogo nen, “Lek o! Inogoba wage kenok, it aap maluk lombok nogo ti, mondok lek eerogo inooppiinok, inobaane’me awi yareegerak arum logonet, anggen mbaniyak eyom paga anggen mbanogo wogogo logowak nduk, aap alik mippiyaagin o,” yinuk, yoreegwaarak.

42 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “It yugum paga o wuka nen O wuko logonet, yugum ambi mbo pereegwaarak nogo, Yugum ogowa ndoonnaga o. At ninogoba nen aret eereegerak me, Mondok iya lombok eereegerak kogo nogoorik, Pi wako ogoorik o, yinuk, yereegerak liiru mbanak nogo kit pekkaga’lek ogotik ya?

43 Ti kenok, kit Ala abu’me pinagarak aret wonogogutak kwe, pinagagin lek o. Kinobaane’me it aakumi anggen mbanogo wogogo logorak nogo mendek aret at abu’me piyaagin o.

44 It aakumi yugum ti paga ngginnari wogwe iinok, ineebe kalenakpugunik eerogo wambugun kwe, yugum ti nen abut loguk togon aakumi inoba ngginnari wangge kenok perak, ineebe mondok yigiriknoonom eerogo piige logonet, liirubu aa’ngga pogom eerogo piyaagin o,” yinuk, yoragagerak.

45 It Ala unde inoweewi inom, aap Pariti inom, nogo nen at Yetut wone eegu laarogo yorage nogo inaruk konenggo nogogwaarik, “Nit niinok ari o,” yinuk, yelok kogo nogogwaarik,

46 pigaawok nduk, eereegwaarak mendek, aakumi ambik nen, “Aap yi, Ala nen yoge kagak yo’niraga nogo mendek at aret kogo o,” yinuk, yogwe me, inagabiti nen puk ogogwaarak. 22 Aap kwe kolage me laago larak na noorak wone

(Luk. 14:15-24)

1 At Yetut nen wone eegu laarogo ambi yorage logonet,

2 “At mbogut paga mendek abu’me piige menggim nogo ti, aap endagembogut ambi aput akwe kolage me laago lareegerak nogo pogom aret o.

3 Larak nogo pelaarogo punuk, it laago noorak yoragagerak nogo, na woraawak nduk, ayeloman mini nappiyareegerak kwe, it nen, Nineebi o, yinuk, puk ogogwaarak.

4 Puk ogo mbareegwa, at aap nogo nen, Nerapi inom, nerapilembu amok warak lombok inom, warogo lake nagarik, noorak nduk yi mendek ndi mendek abu pipuk eerogo pigirak me, ninom noorak yoragarak nogo, mbet-mbet woraawak nduk, yora nanip o, yinuk, ayeloman mini alik ambi yonggo nappiyareegerak.

5Yonggo nappiyareegerak yora nogo mbareegwa, it aap nogo nen liikotlaakot yogo logonet, it ando yabu eeri nogwe, it ando yi mendek ndi mendek onggo kero, awone warit nugwi, eereegwaarak.

6 Ndi, it ando nen perak, at ayeloman mini yonggo nappiyareegerak nogo, ineebe pigogo inenggali wappiinok, inooreegwaarak.

7 Inookaarak yogwe at aap endagembogut nogo aruk konengge nagagerik, anini nen awuri yigin undenogo nappiige mbareegi, ayeloman mini inooreegwaarak nogo inoorogo piigwi, inawi kani pugwi, eeri nogogwaarak.

8 Eekwi iigak, at aap nogo nen ayeloman mini yorage logonet, Naput akwe kolage me, laago abu larogo pigirak kwe, it inayonggo pigirak nogo, Nineebi, mbakaarak paga it na woroorak mondok lek aret mbakirak me, 9 kit nen tu andogon-andogon nogo logomonggotik, aakumi wogwe iinok, laago larak na woraawak nduk, yoraanu o.

10 Yorage mbareegi, at ayeloman mini nogo nen tu nggwok paga yi aap ndi aap op-maluk abok aret wogwe inigen iigo nogogwaarik, kuwak eeppiinok, ineebe apit wogoret wogogwaarak me, laago lareegim nogome o yagabit agagerak.

11 Laago nawok nduk, o yagabit ari unggwogogwaarak wonogwe me, aap endagembogut nogo nen enegen yambeninabi unggwage nagagerik, kumi lambumbiigo logonet, laago noorak nduk, inayum yikkologo menggaarak nogo mendek aap ambi yirik lek kage nagagerik,

12 yoge logonet, Wulaga. Laago nunggo logonet, yum yiko menggaarak nogo mendek kat yirik lek nonggop nduk yime unggwi wagandak? Yoge mbareegi, aap nogo oone lek puk agagerak.

13 Oone lek puk age mbareegi, aap endagembogut nogo nen awuri yorage logonet, Aap yi, eenggi-iyok keele maarogo endekenggwe o apit me leenggu maakwi, ineyak nggilik maakwi, eeko menggam time wumbinip, yoragagerak o.

14 Aakumi ambik inayonggo piige menggerak kwe, mbuuluk mban miirogo leeninake menggerak kagi o,” yinuk, yoragagerak.

Aap Kayitat ake puurak yoreegwaarak wone

(Mrk. 12:13-17; Luk. 20:20-26)

15 Ti’nuk, it aap Pariti mendek nen Yetut oone ambi yemenggerak paga yilunogo punuk, waruwok nduk, it mban-mban wone mbani nogogwaarak.

16 Wone mbanggo nogogwaarik, it inoone waganggwi ando inom, it Keroriyan mendek inom, Yetut owagam nappiya wogogwaarak wogo nogogwaarik, Yetut yogo logonet, “Ngguru wae. Kat nen, Aap ambi iya, ndi, ambi meek, mbake logonet, ninete liippinaninuk yo’nirageelik, nit eekwi paga Ala ari menggerak wone mondok pagak togon yo’nirage menggendak nineenu me,

17 aap o unde endagembogut Kayitat ake wu puurak op a, mage a? Kat kiniki nonggop mbaken?”

18 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it wone maluk lombok koonggwi yelok iige nagagerik, yorage, “Kit kiniki laakot logonet, yogo monggotak yi, nonggop nduk, At yemenggerak paga yilinogo puwok, mba’nuk, yo’nogo ogotik?

19 It o unde inake wu puurak mendek nenegen kaakit nduk, titi’ninip o.” Yorage mbareegi, wu nogo wogori wogo mbareegwa,

20 at Yetut nen, “Enete ogobakkigirik inom, endage liiru mbanak inom, yi ta mbakop?”

21 Yorage mbareegi, it nen, “Lek o. Ti Kayitat aret o.” Yogo mbareegwa, at nen, “Ti kenok, Kayitat amendek ti, Kayitat aret wogogwi, ndi, Ala amendek ti, Ala aret wogogwi, eeko logonip o.”

22 Yoragagerak nogo inaruk konembunuk, “Wi,” yinuk, pi wako nogogwaarik, Yetut teppunuk, mbaganeegwaarak.

“Kanggwi peebi ineenik arugun ilik, lek a?” wone

(Mrk. 12:18-27; Luk. 20:27-40)

23 It aap Pariti nogo Yetut teppunuk, mbaganggo mbareegwa,“Aakumi kanggwi ineenik a’nuk, mi’narugun lek o,” yogo menggaarak aap Taruki ando nen ne ti eyom paga Yetut eegwa’me waawok nduk owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet,

24 “Ngguru wae. At Muta nen, Aap ambi akwe woppunuk, apuluk ndaka’lek kagak kangge kenok, owe obaane’me apuri ndagaruwak nduk, awot nen at owe nanu nogo aret kolaawak o, yinuk, yo’niragagerak.

25 Togop me, niname yime aap ambi apuri ineebe 7 ndarak me, at manggu ndarak nogo nen kwe wagangge nagagerik, apuluk ndaka’lek kagak kangge mbareegi, awot at ambo’me mendek nen waganeegerak.

26 Wagangge nagagerik, togop aret aput ndaka’lek aret kangge mbareegi, awot at ambo’me mendek inom, ti’nuk, at awuri 6 abok aret inom togop mban waganggwi, kanggwi, eeko mbareegwa,

27 peebi kwe nogo aret kambeegerak.

28 It aap ineebe 7 nen kwe ambiret waganeegwaarak me, aakumi kambit nogo menggaarak ineenik agago mippiyoorak eyom nogo paga kwe nogo aap ta akwe arigin mbaken o?”

29 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ala wone liiru mbanak inom, Ala omaawi inom, kit liippega’lek logonet, wone ti, alik lombok yogwe kiigi o.

30 Aakumi kanggwi ineenik agago mippiyoorak eyom paga aap nen kumi wogonakwi, kumi nen aap wogonakwi, eeka’lek it malayikat nogo pogom aret logogun o.

31-32 Ndi, it aakumi kanggwi ineenik agago mippiyaagin nogo ti, Ala nen ari logonet, Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, inogoba Ala ti, an aret o, yinuk, kit aret yokkiragagerak liiru mbanak nogo, pekkaga’lek ogotik ya? At Ala ti, aakumi kambunuk lek agaatak inogoba lek o. Ata, aakumi ineenik menggaarak inogoba aret mbako logonip o,” yinuk, yoragagerak.

33 Yorage mbareegi, it aakumi ambik kuwak aago at mamunirage nagagerak nogo inaruk konenggo nogogwaarik, “Wi,” yinuk, pi wareegwaarak.

“Yogop ee’nu, ndogop ee’nu,” iya lombok eeko logorakwone

(Mrk. 12:28-34; Luk. 10:25-28)

34 It aap Pariti mendek nen Yetut aap Taruki inoone taganeegerak inaruk konenggo nogogwaarik, kuwak eeppunuk,

35 aap it mendek ambi Ala wone liiru mbanak unde nen Yetut abut mbanikit nduk, kin wokkage logonet,

36 “Ngguru wae. At Ala nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yereegerak Muta liiru mbaneegerak nogo, wone alom ambi iya lombok ti, ngge kagandak o?”

37 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Kiniki paga inom, kineebe paga inom, koonggwi alom paga inom, abok aret kinogoba Ala mban kiniki kunik eeko logonip o.

38 Wone iyagalo iya lombok ti aret,

39 ndi, wone ore ambi ti, ndak-ndak yi aret o. Kit kineebe kiniki kunik eekkologo monggotak nogo pogom, kinom monggotak togop aret kiniki kunik aganako logonip o.

40 Ala nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yereegerak liiru mbanak wone inom, ndi, it aap Ala nen yorage kagak yorogo nogogwaarak wone inom, ti wone alom mbere yagarak ti paga mban panggonak wonage o,” yinuk, yoragagerak.

“Keritut ti, ta ombooluk?” yoragagerak wone

(Mrk. 12:35-37; Luk. 20:41-44)

41 Yorage mbareegi, it aap Pariti nogo inom kuwak aago wonogwe me, Yetut nen kin wogiige logonet,

42 “Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo ti, kit nen nonggop mbakop? At ta ombooluk mbakop?” Yorage mbareegi, it nen, “Mesias ti, Ndawut ombooluk aret mbako o.”

43-44 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ndi, ti kenok, at Ndawut nen ari logonet, Aliku Ala nen an nogoba Ala yoge logonet, Nogoba o. It kinom wim mbanak mendek nogo, Aan lebenogo kabu’me piiga’lek neegak, Neenggi abe’nggan kwi’nari mok, yoreegerak o. At Aberiniki Ndawut inikime lik ari mbareegi, yoreegerak nogo ti, nonggop togon, Nogoba o, yoreegerak mbakop?

45 At Ndawut nogo nen, Nogoba o, yoreegerak kwe, nonggop togon at ombooluk aret logorak mbakop?”

46 Yorage mbareegi, wone onggo abu nonggop yorubok age mbareegi, ne ti eyom paga nen peebi wone ambinom kin wakkoorak inagabiti ogogwaarak.

23 Ala wone liiru mbanak unde inom, Pariti inom, eeko menggaarak wone

(Mrk. 12:38-39; Luk. 11:43, 46, 20:45-46)

1 Ti’nuk, at Yetut nen it aakumi ambik kuwak aago inom, at oone waganggwi inom, yorage logonet,

2 “It Ala wone liiru mbanak unde inom, aap Pariti mendek inom, nen, Muta yorage nagagerak obaane’me nit aret yorogo logowok o, yinuk, yogwe me,

3 it nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yokkirogwe iinok, liippunuk, eeko logorak op aret kwe, it eeka’lek logonet, yokkirogo menggaarak nogo ti, maluk aret me, kit togop eeko logogup o.

4 It nen aaninggin ambik waganogo aakumi inuum paga piinok, luwi aago nugwi iigak, yeenggwaaroorak mbaka’lek inigen pengge agan mbaganggo menggaarak.

5 It yi mendek ndi mendek eekwi abok aret nogo ti, Aakumi inigen niyaawak o, yinuk, eerit nugu logonet, kiwone mbanak yonggolak inenggaawak paga nabenogo keele maakwi, inayum o’lu paga nggagiknggogok eerak pugunogo wuppunuk tamban eekwi, eeko menggaarak.

6 Ndi, laago lako logonet, it aap yo’- nggok kero kwi’nogo menggam mban kwi’nogwe, it aap Yakuri tamban eeko menggam oolo me kwi’nogwe,

7 yi mendek ndi mendek onggo kunggo menggam, Nit mban keyage wappinanuwak, mbakwi, aakumi nen, Ngguru wa, yinuk, yo’niroorak mbakwi, eeko logorak inikilom mbako menggaarak kwe,

8 kit perak, mamunggirage minggirak an nalik aret o. Ndi, kit nore-kore lombok wonogwe me, aakumi nen, Ngguru wae, yokkiroorak lek o.

9 Kit kinogoba mbogut paga mendek ambit aret me, it aap nggween paga yime mendek ambi, Nogoba o, yinuk, yoriyak mage o.

10 Wone lengganogo yokkirage minggirak ambit an Keritut aret me, aakumi nen, Wone lengganinaka o, yokkiroorak lek mban o.

11 Aap kinenggela’me ambi mondok nggwok logorak mbake kenok, at ti, kinayeloman aret logowak o.

12 Kit kiniki tiyappakwi kiinok, tebembinagage, ndi, kiniki tebeppakwi kiinok, tiyappinagage, eeke kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Iniki laakot wonogwe iinok, mberiragagerak wone

(Mrk. 12:40; Luk. 11:39-42, 20:47)

13 Wone ambinom yorage logonet, “Kit Ala wone liiru mbanak unde aap Pariti kinom kiniki laakot logonet, eeko monggotak yi, aakumi at mbogut paga mendek abu’me unggwogwe iyo, tu narogo wumbiigwi, kit unggwaga’lek logonet, it unggwi woroorak mbakwi nogo, tu non mbanogo piigwi, eeko monggotak me, kinabuwa o!

(14 Kit Ala wone liiru mbanak unde Pariti kinom kiniki laakot logonet, eeko monggotak yi, it kumi nanu inamendek tigippiinet nugwi, ndi, kit maluk eekwi ti, kin age kero tamban nggorek eerit nugwi, eeko monggotak me, kinabuwa o. Peebi onggo aaninggin mondok iya lombok kinoba kwippinagage kaamunggup o.)

15 Kit Ala wone liiru mbanak unde Pariti kinom kiniki laakot logonet, eeko monggotak yi, aap ambiriluk kinoone wagangge logowak nduk, yi awi ndi awi kwaarit nugwi, aakumi inawi wanggerit nugwi, eeko nogootik, kinoone wagangge kenok, kit kani omoonuk wunuk mban ari menggim unggwi namunggup nduk, eeko logonet, at perak, maluk nggwok lombok eekko’nok kinom unggwi nawak nduk, eeppogo monggotak me, kinabuwa o!

16 Kinigen mbuk logonet, aakumi tu nigiigo monggotak yi, kit nen yogo logonet, Ninoone abet mbaruwak nduk, Ala awi wurik endage kunogo aakumi yorogwe niinok ti, we aret agan nugwi kwe, mbuti emas Ala awi wurik me nabenak wonage nogo endage kunogo aakumi yorogwe niinok ti perak, ninoone yogwe nogo mondok-mondok eeko logorak nduk, yogwe me, ti iya o, yinuk, yogo monggotak me, kinabuwa o!

17 Kiniki lek kinigen mbuk yi, kit nen mbuti emas iya ilik, mbuti emas Ala awi wurik me pi unggwogwe paga Ala ake leennage menggerak me, awi wurik ti, iya a?

18 Kit yogo monggotak ambi yi o. Ala ake warogo kani kunggo menggam endage kunogo aakumi yorogwe niinok ti, we aret yogwe kwe, Ala ake kani kunggo menggam pugu endage kunogo aakumi yorogwe niinok ti perak, yogwe nogo mondok-mondok logorak nduk yogwe me, iya o, yinuk, yogo monggotak me, kinabuwa o!

19 Kinigen mbuk yi, Ala ake pugu ti, iya ilik, Ala ake pugu nogo kani kunggo menggam kani kuni wage paga Ala ake leennage menggerak me, kani kunggo menggam ti, iya a?

20 Togop me, kit Ala ake warogo kani kunggo menggam endage kunogo yorogwe kiinok ti, eebe ogobakkigirik inom, yi mendek ndi mendek time pugu nogo inom, lambuk togon endage kunogo aret yorogwe,

21 ndi, Ala awi wurik endage kunogo yorogwe kiinok ti, o eebe wurik inom, at time menggerak Ala eebe nogo inom, lambuk togon endage kunogo aret yorogwe,

22 ndi, kit nen mbogut endage kunogo yorogwe kiinok ti, at Ala wone lengganinake menggim inom, at eebe time kwi’ndak menggerak Ala inom, lambuk togon endage kunogo aret yorogwe, eeko monggotak me, yokkiragi o.

23 Kit Ala wone liiru mbanak unde aap Pariti kinom kiniki laakot logonet, eeko monggotak yi, wone a’me mban koonggwi, aakumi inabuwa nen eeppiinet nugwi, kiniki liirogon eekwi, eekwi ti, Ala wone lengganak alom nggwok ti aret kagak, eeka’lek mbo punuk, we liboongga logwe, yibiingga logwe, kiinde logwe, ando we mbuuluk nibinogo Ala ake pogo monggotak nogo mban eeko monggotak me, kinabuwa! Wone alom nggwok nogo eeko logonet, mbuulogwe- mbaalogwe ti inom nabenogo eeriyak me eeko monggotak o.

24 Kit kinigen mbuk logonet, aakumi tu nigiigo monggotak yi, niyo nonggologonet, laami mbuulogwe kinambe me unggwage kenok, kilirogo mbo nappogo monggotak kwe, tapi niyowa’na yonggolak kagak niyo nunggwi kenok, luk togon kinikime wangge menggerak kiigi o.

25 Kit Ala wone liiru mbanak unde aap Pariti kinom kiniki laakot logonet, eeko monggotak yi, aakumi inamendek yumbu-lambu agago kologo monggotak inom, An mban kola, mbako monggotak inom, nogo ti, kinagiiwa’na kunduk, kinarengga’na kunduk, tookologo monggo’nom time eno korok aago kagak, agabolo endekem mban kooko monggotak me, kinabuwa o.

26 Kit aap Pariti kinigen mbuk yi, kinagiiwak akenggwe aa’nduk kookkologwe kiinok, endekem inom koorak aret kaamunggup o.

27 Kit Ala wone liiru mbanak unde aap Pariti kinom kiniki laakot logonet, eeko monggotak yi, aap kanggaatak nggween taambiigo menggam ineebe pili agaatak inowak nggininik nggween abu’na kagak obaga awi abe laambu wurik menggi kwak monggotak me, kinabuwa o.

28 It aakumi nen kineebe pekkiigo logonet, Aap obeelom, kinombakwi kwe, kiniki laakot logonet, eeko monggotak inom, yi maluk ndi maluk eeko monggotak inom, kinikime yagabit aago wonage kagi o,” yinuk, yoragagerak.

It aap Pariti inowak loonogo maluk inoba piyoorak wone

(Luk. 11:47-51)

29 Wone ambinom yorage logonet, “Kit Ala wone liiru mbanak unde aap Pariti kinom kiniki laakot logonet, eeko monggotak yi, kit nen it maan Ala nen yorage kagak yoraga nogo inowak pereegwam ogobakkigikwi, ndi, it aap maan iniki abe koonak nogo inowak paga inabiriiwak ogobakkigirogo mippiigwi, eeko logonet,

30 Ninombomini nen aap Ala yorage kagak yoraga inooreegwaarak nogo ti, ineenik wonogogwaarak ti eyom paga nit ninom logonetak en, aap nogo inoo’netak lek o,

31 yogwe nogo paga, it Ala yorage kagak yoraga inooreegwaarak inombowologwe nogo, Nit aret ogoorik o, yinuk, paganggo monggotak me, kinabuwa o.

32 Kinombomini ineenggi ando pereegwaarak nogo, kit nen age yobok togon aret eeko logonip o.

33 Kit waalo muuru nogo mendek awi wiganak yi, Ala nen owak loonogo kani omoonuk wunuk mban ari menggim time nappinagage kenok, nonggop togon kole mbaganumunggup o? Abu meek aret o.

34 Ti kenok, an nen it aap Ala nen yorage kagak yoraga inom, aap iniki warak mendek inom, aap Ala wone liiru mbanak unde inom, kinowagam nappiya woraminggirak ando eyo karokaro paga nabenogo inookwi, ando kit tamban eeko monggo’nom time ya’mbiran nggora eerogo inookwi, ando muguret-magaret eerogo mappiigwi, eeginabumunggup o.

35 Ti paga at Kaben iniki koonak kagak amiya wambeegerak kuli nen nok, aap Mbakariya aput Takariya nogo, Ala awi wurik me ake warogo kani kunggo menggam oolo time wareegutak kuli, it aap iniki abe koonak menggaarak inamiya nggween paga yime wambit nagagerak nogo, abok aret kit kinoba luurik aret logogin o.

36 Kit aakumi yogondak wonogwe yi, wone yi abok aret aaninggin kit kinoba aret logogin o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

Aakumi o Yerutalem mendek inabuwa mbareegerak wone

(Luk. 13:34-35)

37 Wone ambinom yorage logonet, “Kat kota Yerutalem ao! Kota Yerutalem ao! Kat nen it Ala yorage kagak yokkiraga nogo inooke, it aap Ala nen yonggo nappiya wage kenok, yugum paga toguurit-tagaarit eerogo inooke, eeke menggendakme, ao. An ta, towe ayam iyagalo nen oo’nuwe a’naabit abu’me tebembiirogo menggi kwak, kaagalogwe kuwak eeppiyaakit lak ao, mbakitak kwe, Neebi, ari menggendak nogo o.

38 Teppagaminggirak me, kame yi, we o wogo aret logogin o. 39 Kat nen, At nogoba endage paga wage yi, wogoppuwok o, yinuk, awo yaga’lek logonet, an neega’lek aret logomunggun o, yinuk, abet aret yokkigi o,” yoragagerak.

24 “Ala awi wurik langgunogo nappugun,” yoragagerak wone

(Mrk. 13:1-2; Luk. 21:5-6)

1 At Yetut Ala awi wurik me nen wundi nage kagak, at oone waganggwi nogo Ala awi taati wurik nogo titigiruwok nduk, Yetut owagam wogo mbareegwa,

2 at Yetut nen it yorage logonet, “O yayi wurik wonage abok aret kinigen kogwe ilik lek a? Yugum ambi oba lu’luk aago logorak lek o. Abu tigitogon langgunogo nappugun o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

Aaninggin-paaninggin eerogo piyoorak wone

(Mrk. 13:3-13; Luk. 21:7-19)

3 Ti’nuk, puurom Tayitun paga lagangge nagagerik, alik taati kwi’ndak wonage me, at oone waganggwi nogo owagam ka nogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Togop arigin o, yo’niragandak nogo, mandenom arigin o? Ndi, kat woroorak inom, o age yobok ariyak inom, panggoni wage kenok, nineenu ariyak mendek nano eeke kaagun? Yo’niret o.”

4-5 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “It aakumi ambik nen an nendage kunit wogo logonet, Keritut ti, an aret o, yinuk, aakumi ambik iniki nomoninabugun me, kit togon kiniki nomongginakwi iyo, tum wako logonip o.

6 Wim nggaganggwi, wim nambukwi, eekwi abok kinaruk konenggo logomonggotak kwe, kiniki lek arubok o. Ti arit woramenggerak kwe, Yi age yobok ari wage logonet eeke, mbarubok o.

7 Aakumi inanebunu ndegek wim nambukwi, aap endagembogut ambi awuri nen aap endagembogut ambi awuri inom wim nambukwi, eekwi iigak, o yi awi ndi awi mbi noogelo age, mi nggwok nuk ari, eerigin ti,

8 it kumi elege ndaruwok nduk aa’nduk enegen paganak yagan wako mengga kwak, togop ndak-ndak aa’nduk kinoba aaninggin-paaninggin eeppinagage kaamunggup o.

9 O ti eyom paga it aakumi nen pigogo kinoba andi-pandi eeppinaganuk, kinooruwak nduk, wogorogwe, kit an noone waganggotak paga, it aakumi inanebunu lombok nen inanini agaket kinombakwi, eerugun o.

10 Ti eyom paga aap ambik ineebi nomba’nuk abe wone mbo pugwi, at ambi nen at ambi wariyak abok mbangge, at ambi nen at ambi anini agaket ombake, eerugun o.

11 Ndi, aap ambik wogo logomenggaarik, we piliret, Ala nen yo’nege ambi yokkira o, yinuk, aakumi ambik iniki nomoninabugun o.

12 It aakumi nen Ala wone taganogo mbo punuk, maluk lombok eekwi ti, nggwok arigin me, aakumi ambik iniki aganggen paga Ala wone mugurok nogo logomenggaarak kwe, iniki miin age logonet, anggon aret aganabigin o.

13 Togop aret arit wage kagak kwe, kiniki kwi’ndak nu’lek kiigak, o age yobok yi wage kenok,kinagap ndarigin o.

14 Ala abu’me piyoorak obeelom wone yi, aakumi anebunu lombok ineenu aruwak nduk, yi awi ndi awi abok aret abu paganogo yoranet nogwe kiinok perak, o age yobok aret arigin o,” yinuk, yoragagerak.

Aaninggin mondok alik lombok eeppiyoorak wone

(Mrk. 13:14-23; Luk. 21:20-24)

15 Kit liiru mbanak pekkogwe yi, kiniki liippinip o. “At Ala nen yoge kagak yoraga Ndaniyen nogo nen, ari logonet, maluk eerogo puurak mendek ogole warak lombok woraagin o, yinuk, abok yereegerak nogo, Ala ake leenak menggim taati mi’- nari wage kinigen kamonggotak ti eyom paga,

16-18 it o Yureya iname ugun wonogwe nogo nen inamendek tilaabaga kola laganggwi, ineyabu me wonogwe nogo nen inayum iname kola wogwe, eerugwaarik o. Ata, time nen aret kole mbaganit puurom paga kumaa’nari nawak o.

19 O ti eyom paga it kumi inabila inom, inaagalogwe awo inelak kuninakwi inom, ti perak, inabuwa o.

20 It kole mbaganiyak nogo, o mayu tit kunik eeke paga ilik, tamban eekwi paga a? age kero, tamban mban eeko logowak o.

21 At Ala yi mendek ndi mendek wakkagagerak kuli nen nok, yogondak kuli aakumi inoba aaninggin-paaninggin eeppiigo nogogwaarak nogo ti we mbuuluk negen aret eeppiigo nogogwaarak. Yogondak kunduk, mbuuluk aret eeppiigwi kwe, o ti eyom paga inoba aaninggin-paaninggin alik tam warak lombok eeppiigwi iyaagun o.

22 Aaninggin- paaninggin inoba piyoorak eyom nogo ti, Ala nen kuli panggoppi woraagin lek kenok, aakumi inagap ndarigin lek abok aret inoorigin me, at Ala nen at apuri miirogo leeninabeegerak mendek nogo inookwi iyo, kuli pigin aret o.

23 Ti eyom paga, aap ambi nen, Keritut nogo, yi kaanip o, yokkirage, ndi, ambi nen, Keritut nogo, ti kaanip o, yokkirogwe, eekwi iinok, kiniki abet aret mbarubok o.

24 It ando nen we piliret, Keritut nogo an aret o, ndi, Ala nen yo’nege kagak yokkiraga mendek ti, an aret o, yinuk, agan wogo logomenggaarik, it aakumi ugun iniki nomoninakwi, ndi, it Ala apuri miirogo leeninabeegerak nogo, iniki nomoninaburak op kaamun ilik? yinuk, nomoninakwi, eeruwok nduk, inagabiti warak mendek inom, eerubok mendek inom, eeremenggaarak kwe, it agan woraagun ti, kiniki abet mbarubok o.

25 Ti eeriyak ti, awo eeka’lek kagak wone yi paganogo yokkirage me, kiniki liippinip o.

26 O karume aakumi lek me wonage o, yokkirogwe iinok, pekka nogwe, Oome aken time agaarik o, yokkirogwe iinok, abet mba’nuk pekka unggwogwe, eerubok o.

27 Oonegen wundi wage menggim nen o yabok pindanggegetak abinak o eneeriambut nok, woreni nage menggi kwak, an aap aret nda’nagagirak woroorak nogo togop aret arigin o.

28 Wam pili agaatak wonage me nogome aret towe enggaanggum nengga ninggiko menggaarak o,” yinuk, yoragagerak.

“An aap aret nda’nagagirak woraagin,” yoragagerak wone

(Mrk. 13:24-27; Luk. 21:25-28)

29 Wone ambinom yorage logonet, “Kineebe aaninggin-paaninggin eeppinagago mbaremengga, Oonegen apit age, tut abinak lek age, Laaluguragan mbogut paga nen nggaru-nggaru nggween paga wambit wage, It mbogut oolo yime inomaawi menggaarak nogo, inaganak nugirage, Eerigin o.

30 Eeke mbaremenggi, ne ti eyom paga an aap aret nda’nagagirak woroorak ineenu ariyak mendek ambi mbogut paga time eeke kenok, it aakumi nggween paga inanebunu lombok nen leenggu maakwi iigak, an aap aret nda’nagagirak nogo nobanggi- nobangge li’luk eekko’nok, nomaawi warak logonet, mbogut paga ndugwi enggela’me wage neyaagun o.

31 Ndi, oone nggwok eeka trompet nogo oone eeke kenok, it nayeloman mini malayikat nogo nappiya wage neenok, wogo logomenggaarik, an napuri miirogo leeninabeegirak o agiogu nen, aru-ogwe nen ilin-unggut wonogwe nogo abok aret kuwak eerogo piya woraagun o,” yinuk, yoragagerak.

Eyo wuli paga eegu laarogo yoragagerak wone

(Mrk. 13:28-31; Luk. 21:29-33)

32 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Eyo wuli anggup larikit nduk eeke menggerak nogo kiniki wakkaanip o. Eno’mbak paga agarip wungge nagaatik, anggup lake kenok, O kiniyak muk panggo yegerak kagi o, yogo monggotak nogo pogom,

33 Togop eerigin o, yinuk, yokkiragarak yi, eeke kinigen kogo logomonggotik, E! Koorok panggo yegerak me, wage aret kogo o, yinuk, mbarumunggup o.

34 Kit yogondak wonogwe yi, awo lek aga’lek kiigak eeriyak abok yokkiragarak nogo, tigitogon a’me lik ari kaamunggup o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

35 Mbogut- nggween yi, lek arigin aret kwe, an noone ti perak, lek arigin lek mondok aret logogin o,” yoragagerak.

“Ti eyom woroorak kineenggo’lek,” wone

(Mrk. 13:32-37; Luk. 17:26-30, 34-36)

36 Wone ambinom yorage logonet, “An aap aret nda’nagagirak yi, o ndi eyom paga woroorak inom, oonegen mande paga woroorak inom, nogo aakumi abu ineenggo’lek aret o. It mbogut paga menggaarak malayikat kunduk, ineenggo’lek aret. Ndi, an Ala aput kunduk, neenggo’lek mban aret o. An nogoba perak, alik eenu menggerak o.

37 It aakumi aap Nu wonage kagak eeko nogogwaarak nogo pogom, an aap aret nda’- nagagirak woroorak eyom paga togop aret arigin o.

38 Niyo nggwok ne ambit kilak togon awo yenggenit lagangga’lek kagak, it aakumi nen mbi nunggwi, amburu nunggwi, aap nen kumi kologwe, kumi nen aap kologwe, eerit nugwi tit iigak, at Nu yiiro wurik me unggwagagerak.

39 Unggwage mbareegi, it aakumi nen, Ndogop arigin, mbaka’lek, iniki we ugun kobak iigak, yi nggwok ne ambit kilak togon yenggenit lagangge logonet, ineebe apit yi ndonggoninabeegerak nogo pogom, an aap aret nda’nagagirak woroorak eyom paga togop aret eeginabi woraagin o.

40 O ti eyom paga aap mbere imbirak yabu eekwi me, ambi wagangge, ambi teppege, eeke kaamunggup o.

41 Ndi, kumi mbere imbirak mbi worakwi me, ambi wagangge, ambi teppege, eeke kaamunggup.

42 Togop me, kinogoba an nogo, o ngge eyom paga woroorak kineenggo’- lek me, kiniki tum wako logonip o.

43 At aap awi unde nen, Yogoot iyagalo ne ndi eyom paga woraagin, eenu a’netak en, tu paappunuk, amendek kiraari unggwage kero, nogo yega’- lek mondok-mondok tum wake logonetak o, yinuk, kineenu a’nip o.

44 Togop me, an aap aret nda’nagagirak yi, kit nen, Ne ndi eyom woroorak, mbaka’lek kiigak, woraagin aret me, kit mondok pipuk-papuk aago logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Aap ambi ugun eeke, ambi li’lak eeke, eereegwaarak wone

(Luk. 12:41-48)

45 Wone ambinom yorage logonet, “Ti kenok, aap nggwok ayelomanambi nen at ogoba apuri inarum logonet, inambi noorak wogorage logowak nduk, mippereegerak iniki warak yabu li’lak eeke menggerak nogo ta o?

46 Ogoba nen ayeloman togop eeke me ka wage kenok, ayeloman iniki ale’nggen arigin o. 47 Ogoba nen at amendek abok aret ayeloman nogo unde logowak nduk, mippigin o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

48 Ndi, aap ayeloman nogo ti, obaabut abu maluk me, Nogoba elaambirik, logonuk woraagin, mbaki o, yinuk,

49 ogoba ayeloman mini at oreewi ando nogo yawi inooke, it amburu nenok, kumili aganaka mendek inom lambunik logonet, yi mendek ndi mendek ugun lagap mban nenet nege, amburu nengge, eeke kenok perak, nonggop o?

50 Lek o! Aap ayeloman nogo nen, Nogoba ne ndi eyom paga woraagin o, ndi, Oonegen ndi paga woraagin o, mbaka’lek ugun kobak kagak wage logomenggerik,

51 ayeloman nogo eebe nibik-nobak eerogo it aakumi iniki laakot logonet, eeko menggaarak piige menggim nogome mambemenggerak logonet, leenggu maake, eyak nggilik maake, eeke logogin mbaki o,” yinuk, yoragagerak.

25 Komologwe ineebe 10 eereegwaarak wone

1 Wone ambinom yorage logonet, “An wage logominggirik, at mbogut paga mendek abu’me piyoorak ti, komologwe ineebe 10 inelampu wuninik ko’nok aap kwe kolage nogo wage me, ka wundi nogogwaarak pogom aret o.

2 It komologwe ka wundi nogogwaarak nogo ti, ineebe 5 iniki lek, ndi, ineebe 5 iniki warak me,

3 it komologwe iniki lek nogo nen inelampu yigani o’lu iluk toolak wonok nogogwaarak kwe, lek age kenok tooliyak ambi wonok noolik o.

4 Ndi, it iniki warak nogo nen perak, inelampu paga yigani tookkologwe, ndi, lek age kenok tooliyak ambi inom kologwe, ee’nuk wundi nogogwaarak.

5 Wundi nogo nogogwaarik, kwe kolage nogo waga’lek elaambirik mbareegi, it komologwe nogo, nogolumok aganake mbareegi, nogo yereegwaarak.

6 Ndi, nogo iniki mbere eeke paga aap ambi nen oone nggwok paga ari logonet, Aap kwe kolage nogo wage yi aret me, wa’nip o.

7 Ari mbareegi, it komologwe nogo abok aret mi’nogo nogogwaarik, inelampu keele nogo ogobakkigiko logonet,

8 it iniki lek mendek nogo nen it iniki warak mendek yorogo logonet, Ninayigani abu lek age nagaarik, noguk ari me, kit kinayigani ambi wo’niraanip o.

9 Yorogo mbareegwa, it komologwe iniki warak mendek nogo nen, Lek o. Ando mogonogo kit wokkirogwe, nit kologwe, eerugun kenok ti, lek arigin me, kit nen it onggo kunggo menggaarak nogo, inoona kunggola nanip o.

10 Yorogo mbareegwa, kunggola nogwe iigak, at kwe kolage nogo wage nagagerik, it pipuk eereegwaarak nogo inom laago larak noorak nduk, oome unggunuk, tu nareegerak.

11 Tu nappunuk wonogwe me, it komologwe ando nogo wogo nogogwaarik, Ai, ninogoba. Tu paa’niyet o,

12 yogo mbareegwa, at kwe kolage nogo nen it yorage logonet, Kit an neenggo’lek me, mbaganinip o, yinuk, abet aret yokkiragi, yoragagerak o,” yinuk, at Yetut nen at oone waganggwi nogo yoragagerak.

13 Yorage nagagerik, at Yetut nen, “O ndi eyom paga woroorak inom,oonegen mande paga woroorak inom, nogo kit kineenggo’lek me, kiniki tum wako logonip o,” yinuk, yoragagerak. Aap ambi ayeloman ineebe 3 nen eereegwaarak wone

(Luk. 19:11-27)

14 Yetut nen wone ambinom yorage logonet, “An woraagin nogo ti, aap ambi o ambi me noorak nduk eeke logonet, at ayeloman wiirage mbareegi, wogogwaarak me, amindik- amendek unde logowak nduk, wogoragagerak nogo pogom aret o.

15 It eeko logorak ineraambe yelok maloppiige nagagerik, aap ambi wu 5 juta wogoge, aap ambi wu 2 juta wogoge, ndi, aap ambi wu 1 juta wogoge, eeppege nagagerik, o ambi me nagagerak.

16 Nage kagak, at wu 5 juta kolagagerak nogo nen yi mendek ndi mendek kunit nage logonet, wu 5 juta ambinom nabenggolage,

17 ndi, at wu 2 juta kolagagerak nogo nen togop aret wu 2 juta ambinom nabenggolage,

18 ndi, at wu 1 juta kolagagerak nogo nen perak, ame nage nagagerik, nggween kabunogo ogoba awu nogo kumaappege, eereegwaarak.

19 Eeppunuk, nogo apit yippunuk wonogwe me, inogoba nogo iyok paga wage nagagerik, Nawu nogo paga it mande nabenggolagaarak kaamun? yinuk, wiirage mbareegi,

20 at wu 5 juta kolagagerak nogo aa’nduk owagam wage nagagerik, Nogoba wa. Kat nen wu 5 juta aret wo’nereegindak kwe, wu 5 juta ambinom nabenggolagarak o.

21 Yoge mbareegi, ogoba nogo nen, Naput wa. Kat nayeloman liirogon obeelom eeke menggendak yi, mondok op aret eekendak o. Kamendek mbuuluk paga liippunuk unde wonagandak me, nggwok apit unde logonok nduk, mippagaminggirak logonet, an kogoba nale’nggen kage minggirak nimbirak ndak-ndak kage logonok nduk, mok o.

22 Yoge mbareegi, at wu 2 juta kolagagerak nogo wage nagagerik, Nogoba wa. Kat nen wu 2 juta wo’- nereegindak nogo kwe, 2 juta ambinom nabenggolagarak yi ket o.

23 Yoge mbareegi, ogoba nogo nen, Naput wa. Kat nayeloman liirogon obeelom eeke menggendak yi, mondok op aret eekendak o. Kamendek mbuuluk paga liippunuk unde wonagandak me, nggwok apit unde logonok nduk, mippagaminggirak logonet, an kogoba nale’nggen kage minggirak nogo nimbirak ndak-ndak kage logonok nduk, mok o.

24 Yoge mbareegi, at wu 1 juta kolagagerak nogo wage nagagerik, Nogoba wa. Kat kogogumbuk logonet, awi yarulik kwe, anggen mbangge, ndi, anggen yumbunulik kwe, kuwak eeke, eeke menggendak neenu me,

25 nagabiti nen nage nagagirik, kawu 1 juta wo’nereegindak nogo nggween kabunogo kumaappereegirak wonagaarak me, wonok wagarak yi, kawu unde kolet o.

26 Yoge mbareegi, ogoba nogo nen, Kat nayeloman eeriyak yokkege, Neebi, mbake logonet, maluk lombok eeke menggendak yi, an awi yarulik kwe, anggen mbangge, ndi, awi yumbunulik kwe, kuwak eeke, eeke minggirak keenu me,

27 an wage neenok, nawu inom, porogo logomenggaarak onggo inom, wa woraakit nen, it aakumi inawu nggwok aruwak nduk, eeko menggaarak nogo wogoragagimbok wonagagindak o.

28 Yoge nagagerik, awuri yorage logonet, Aap yi, togop eekerak me, wu 1 juta nogo at eenggime nen ndinogo, at 10 juta kolegerak nogo wogo’nip o.

29 Kit kinamendek wonage kenok, ambinom lunogo wokkiramenggerak me, kilu-kilu wundigin o. Ndi, kinamendek lek kenok, mbuuluk porogo wonogwe nogo aret ndinogo kolage kaamunggup o.

30 An nayeloman obeelom eeriyak kobak wonage yi, endekem o apit me leenggu maakwi, ineyak nggilik maakwi,eeko menggam time wumbinip, yoragagerak o,” yinuk, Yetut nen at oone waganggwi nogo yoragagerak.

O age yobok aakumi inowak looninaburak wone

31 Yetut wone ambinom yorage logonet, “An aap aret nda’nagagirak nobanggi-nobangge li’luk eekko’nok, it malayikat abok aret ninom wage logominggirik, an wone lengganinake minggim tiyanak nogome neegak,

32 it malayikat nogo nen aakumi inanebunu lombok an nowagam kuwak eeppiigo mbaremengga, aap ndomba ndegeninaka nen kambin-ndomba leenogo piige menggi kwak, an togop aret leenogo piyaagin o.

33 Leenogo piige logonet, it ndomba mendek kenok ti, neenggi abe’nggan piige, ndi, kambin mendek kenok ti, neenggi kwaare’nggan piige, eerigin o.

34-36 Eeke logominggirik, an nendagembogut aret me, it aakumi neenggi abe’nggan piyaminggirak nogo yorage logonet, An nogoba ale’nggen kinoba pinagi o. An mbi abu me, kit nen mbi wo’nugwi, yi abu me, yi too’niri nogwe, aap nggiru me, wo’nakwi, nayum yirik lek me, yum yippanugwi, andi warak me, pe’neya wogwe, an keele maarak me, kit neya wogwe, eeko nogogutak me, an nogoba nen o mbogut nggween awo wakkaga’- lek kagak, kit aap nggwok kinendagembogut logobagip nduk, punogo pinagareegerak nogo ndak-ndak, kit mondok tiyanak logobagip nduk, wa’nip o.

37-39 Yorage mbariminggi, it iniki abe koonak menggaarak nogo nen an yo’nogo logonet, Ai, ninogoba. Kat mbi abu eekkake me, mbi wokkugwi, yi abu eekkake me, tookkiri nogwe, aap nggiru me, wokkakwi, kayum yirik lek me, yippagagwi, ndi, kat andi warak keele maarak wonage me, pekkeya nogwe, eeko nogotak yo’niragandak nogo, mandenom eekkabeegurak me, yagan o.

40 Yo’nogo mbaremengga, an nendagembogut nogo nen it nogo yorage logonet, Lek o. Kit nen an nawuri maluk-malak eeginabeegutak nogo ti, an aret ee’nabeegutak o, yinuk, abet aret yokkiragi, yoraagin o.

41-43 Yorage logominggirik, ti’nuk, it neenggi kwaare’nggan piyaminggirak nogo yorage logonet, Kit Ala nen pulunogo pinagareegerak yi, an mbi abu ee’nake me, mbi wo’nugwi, yi abu ee’nake me, yi too’niri nogwe, aap nggiru me, wo’nakwi, nayum yirik lek me, nayum yippanugwi, andi warak keele maarak me, pe’neya nogwe, ee’nako logolik me, yime nen wundi nogo logomonggotik, at Ibilit inom, at awuri apit inom, kani omoonuk wunuk mban ari menggim an nogoba nen ogobakkigirogo piyareegim nogome aret nanip o, yinuk, yoraagin o.

44 Yorage mbariminggi, it nen an yo’nogo logonet, Ai, ninogoba. Mbi abu eekkake, yi abu eekkake, aap nggiru nage, kayum yirik lek nege, andi warak keele maarak wonage, eeke keegak, mandenom ninigen keego nogogurik, yeenggwaagirulik teppagareegurak me yagan o?

45 Yo’nogo mbaremengga, an nen it yorage logonet, Lek o. Kit nen it aap maluk-malak mendek yi, togop eeginaka’lek wonogogutak nogo ti, an aret ee’naka’lek wonogogutak o, yinuk,

46 yorage logominggirik, it aap nogo, inomaluk onggo mondokmondok yagan wako logowak nduk, nappiyaagin kwe, it iniki abe koonak menggaarak nogo perak, ineenik mondok-mondok logowak nduk, eeginabigin o, yinuk, yoraagin,” yoragagerak.

26 Yetut wariyak kooneegwaarak wone

(Mrk. 14:1-2; Luk. 22:1-2; Ya. 11:45-53)

1 At Yetut wone ti abok aret yorage nagagerik, it at oone waganggwi nogo yorage logonet,

2 “Nogo mbere yippunuk, laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak kineenu me, lakwi eyom paga an aap aret nda’nagagirak yi, eyo karo-karo paga nabembanuwak nduk, neebe pigogo aakumi wogoraagin o,” yinuk, yoragagerak.

3 Yorage kagak, it Ala unde inoweewi inom, aakumi inogobamini inom, aap Ala unde inowe nggwok endage Kayapat awoore’nggam time kuwak eeko nogogwaarik,

4 at Yetut kote aret pippunuk, waruwok nduk, inom wone mbanggo logonet,

5 “At ili yogo logonet, wat-wat yogwe iyo, laago lakwi paga pigoorak mage o,” yinuk, yereegwaarak.

Kwe ambi nen amburu Yetut oba kilippereegerak wone

(Mrk. 14:3-9; Ya. 12:1-8)

6 At Yetut o Mbetaniya aap Timon awin aaga’ne kunik wonagagerak nogo ame wonage me, 7 kwe ambi iri’- ngga narwastu amburu onggo abu nggwok pogo menggaarak mendek nogo, yiiwak yugum mendaarak paga toolak wonok Yetut owagam wage nagagerik, at Yetut mbi nengge kagak, anobak paga kilippereegerak.

8-9 Kilippege nogo, it Yetut oone waganggwi inigen kogo nogogwaarik, inanini nen mberogo logonet, “Amburu yi paga onggo wu nggwok kumbunuk, aakumi inamendek lek wogoroorak op kagak, nonggop nduk aanom warogo eekerak?”

10 Yogwe nogo Yetut yelok iige nagagerik, it yorage logonet, “Kwe yi nen abu obeelom ee’nakerak me, nonggop nduk, mberogo ogotik?

11 It inamendek lek ti, kinom mondok logomunggup kwe, an perak, kit ninom mondok logogin lek o.

12 Kwe yi nen amburu noba kilippanegerak nogo ti, an kangge neenok, neebe ndoome mambaniyak nogo nduk pipuk eerogo panegerak me, teppinip o.

13 Obeelom wone wonok yi awi ndi awi yoranet nugu logonet, kwe yi ee’nakerak nogo, aberak logowak nduk, yoranet nugu logogun o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak. Yetut waruwak nduk, onggo mbaneegerak wone

(Mrk. 14:10-11; Luk. 22:3-6)

14 Yorage mbareegi, it aap 12 mendek ambi endage Yurat Ikariyot nogo nen it aap Ala unde inoweewi inowagam nage nagagerik, yorage logonet,

15 “Yetut nogo yi o, yokkirage neenok, onggo ngge wo’nirumunggup o?” yinuk, yorage mbareegi, onggo wu mbuti perak anggen 30 wogoreegwaarak.

16 Wogoreegwaarak ti eyom paga nen at Yurat nogo, “O ngge eyom paga, Eebe nogo yi o, yoroorak nanonggwan age kaamun?” yinuk, enegen wagangge nagagerak.

Laago Obaga Mbo Nagagerak larogo nunggugwaarak wone

(Mrk. 14:12-21; Luk. 22:7-23; Ya. 13:21-30)

17 Laago Roti Piika’lek Mendek lappunuk, ne aa’nduk noorak eyom paga, it Yetut oone waganggwi nogo nen Yetut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Laago Obaga Mbo Nagagerak noorak nggeeme pipuk eerogo pagagwi a nawi o?”

18 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Kit o kota time unggwogo logomonggotik, aap time mendek ambi yogo logonet, At Ngguru nen, An eeppaniyak koonak nogo, muk panggo yi wagaarak me, it noone waganggwi ninom kat kame time laago Obaga Mbo Nagagerak larogo nawok o, yinuk, yegerak, yoret o.”

19 Yorage mbareegi, it at oone waganggwi nogo at Yetut lengganinabeegerak nogo ndak-ndak eeko logonet, laago Obaga Mbo Nagagerak nogo pipuk eerogo pugwi a nogogwaarak.

20 O kiip age mbareegi, Yetut at oone waganggwi 12 nogo inom nogo nogogwaarik, kwi’na’nuk,

21 mbi nonggo logonet, at Yetut nen, “Aap kit mendek ambi nen nooruwak nduk aakumi yoraagin, kagi, yinuk, abet aret yokkiragi o.”

22 Yorage mbareegi, iniki abu puru yogo nogogwaarik, inalik nen ambi yogak eeko logonet, “Ai, nogoba. An aret ilik, lek a?”

23 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “At nimbirak nineenggi tenggap me tamonogo nunggwi yi nen aret neebe nooruwak nduk, yoraagin o.

24 An aap aret nda’nagagirak yi, an eeriminggirak nabok wone liiru mbanak ndakndak eeri nagin kwe, at aap it aakumi neebe nooruwak nduk yoramenggerak ti perak, abuwa o. At nda’nariyak lek mendek aret nda’nagagerak o.”

25 Yorage mbareegi, at Yurat Yetut eebe waruwak nduk yoramenggerak nogo nen Yetut yoge logonet, “Ai, Ngguru. An aret ilik?” Yoge mbareegi, Yetut nen, “Kat nen aret yikkolagan o,” yoreegerak.

Mbi amburu noorak mamuniragagerak wone

(Mrk. 14:22-26; Luk. 22:15-20; 1Kor. 11:23-25)

26 Yoge nagagerik, mbi nonggo logonet, at Yetut nen roti eenggime wagangge nagagerik, “Nogoba Ala wa,” yinuk, karerogo, at oone waganggwi nogo wogorage logonet, “Roti yi, an neebe aret me, waganogo nanip o.”

27-28 Yorage nagagerik, amburu yiiwa’na toolak nogo eenggime waganogo, “Nogoba Ala wa,” yinuk, wogorage logonet, “Kit aap ambik kinomaluk lek eerogo pinaganuk, Ala kinom lambumbinagarak wone abok yokkirage yi, kit abet mbarubagip nduk, namiya kilirik aret me, kit abok aret nanip o.

29 Ndi, an ta, o yogondak yi kuli paga nen nok, peebi an nogoba abu’me piige menggim logonet, anggur amburu ngget mendek ninom noorak eyom ari waga’lek kagak, an anggur amburu yi, nengga’lek aret logogin, yokkiragi o,” yoragagerak.

30 Yorage nagagerik, ndawi wappunuk, wundi nogo nogogwaarik, puurom Tayitun paga lagi nogogwaarak.

“Yetut neenggo’lek yumunggun,” yoreegerak wone

(Mrk. 14:27-31; Luk. 22:31-34; Ya. 13:36-38)

31 Puurom Tayitun paga lagi nogo logonet, at Yetut nen, “An nen aap ndomba ndegeninaka wake neenok, Ndomba kombogonak nogo mondok kole ma’narugun o, yinuk, Ala yereegerak liiru mbanak me, kit abok aret oonikiya yi paga, Aap ti, nineenggo’lek o, yinuk, teppaninuk, kole mbaganumunggup o.

32 An neenik agago mippanege kenok perak, kit naga’lek kiigak, an naa’nduk o Nggalileya time nagin o,” yoragagerak.

33 Yorage mbareegi, at Peterut nogo nen, “Lek o. It abok aret, Yetut nineenggo’lek o, yinuk, teppaganuk mbaganggwi iigak kwe, an nalik perak, teppaganuk mbaganigin mondok lek o.”

34 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Yogondak oonikiya yi paga ayam oone awo yaga’lek kagak, kat ne kenagan paga, Yetut ti, neenggo’lek, yumunggun o, yinuk, abet aret yokkigi o.”

35 Yoge mbareegi, at Peterut nen, “An nimbirak kambuurak kenok, kambuurak aret me, Yetut neenggo’- lek ti perak, an yigin abu lek o.” Yoge mbareegi, it at oone waganggwi nogo abok aret togop mban yoreegwaarak.

Yetut o Nggetemani logonet, tamban eereegerak wone

(Mrk. 14:32-42; Luk. 22:39-46)

36 Ti’nuk, Yetut at oone waganggwi nogo inom o endage Nggetemani ari nogo nogogwaarik, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “An iru time tamban eeri nage me, kit yayi logonip o.”

37 Yorage nagagerik, Peterut inom, at Tebereyut apuri mbere nogo inom,wogoret nage nagagerik, iniki puru ari logonet, aaninggin lombok agagerak.

38 Age nagagerik, “Wologwe wae. An niniki puru ari logonet, kambuurak ee’nake me, kit yime logonet, tum wakwi, ndi, an togon tum wakkola nage, eeruwok o.”

39 Yoraanuk, nirurogon nage nagagerik, enete wanduk togon nggween paga ngginna’nuk, Ala yoge logonet, “Ai, nogoba. An ee’naburak yiiwa’na toolak kwak yi, noorak lek teppaniyak op mbake keenok, teppanu o. Ndi, lek kenok, an niniki mbake eerigin ti lek o. Ata, kat kiniki mbake aret eerigin o,” yinuk, tamban eereegerak.

40 Tamban eeke nagagerik, at oone waganggwi nogo inowagam wagagerak. Wage nagagerik, nogo yugwi enegen iige nagagerik, Peterut yoge logonet. “Wulaga. Kit ne ambiriluk ninom tum wako logorak meek kenok nogo yogo ogotik?

41 Niniki nen obeelom eeriyak mbakwi kwe, nineebe nen eeriyak meek ee’ninake menggerak me, maluk eeriyak kinikime nggagani wage kero, tum wako logonet, tamban eeko logonip o.”

42 Yoge nagagerik, ne ambi teppiinok nage nagagerik, Ala yoge logonet, “Ai, nogoba. An ee’naburak amburu toolak kwak yi, nengga’lek me teppaniyak meek kenok, kat kiniki mbake aret eerigin o,” yinuk, tamban eereegerak.

43 Tamban eeppunuk, iyok paga wage nagagerik, it aap nogo, nogo yuurak eeginake mbareegi, nogo yugwi iyareegerak.

44 Nogo yugwi iigak, teppiinok, nage nagagerik, aa’nduk ne mbere paga Ala yoreegerak nogo, peebi ne ambinom tamban eeke logonet, togop aret yoreegerak.

45 Tamban eeppunuk, it at oone waganggwi nogo inowagam wage nagagerik, “Kit yonggonggologo logonet, nogo mban yogo logorak mbako ogotik ya? It maluk eeko menggaarak nen an aap aret nda’nagagirak neebe nooruwak nduk wogoroorak eyom muk panggo yi wagaarak yi kaanip o.

46 At neebe nooruwak nduk, nonggo mbanggerak nogo muk koorok wage yi aret me, nawok nduk, mi’na’nip o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut pigaganeegwaarak wone

(Mrk. 14:43-50; Luk. 22:47-53; Ya. 18:1-12)

47 At Yetut awo yorage kagak, it Ala unde inoweewi inom, it aakumi inogobamini inom, nen aap ambi aago paloowi waganggwi, mbim mbanak waganggwi, ee’nuk, Yetut wa nawak nduk, nappiyareegwaarak nogo it aap 12 mendek yendennagagerak Yurat nogo inom aret nogogwaarak.

48 Ndi, at Yetut eebe waruwak nduk, onggo mbaneegerak nogo nen, aa’nduk inom wone mbangge logonet, “Yelok kaabagip nduk, an nen at ambi kambugege neenok, Aap nogo ti aret, mba’- nuk, piganu o,” yinuk, wone inom mbaneegerak me,

49 at nogo nok-nok Yetut owagam nage nagagerik, “Nogoba ngguru wa,” yinuk, kambugereegerak.

50 Kambugege mbareegi, at Yetut nen, “Wulaga! Kat eerikit nduk wagandak nogo eeru o.” Yoge mbareegi, it aap nogo kok nogo logonet, Yetut pigaganeegwaarak.

51 Pigaganggo mbareegwa, Yetut inom menggaarak aap ambi nen paloowi nggigik togon agago aap Ala unde inowe nggwok ayeloman nogo aruk tabok togon nappereegerak.

52 Tabonogo nappege mbareegi, at Yetut nen, “It aap paloowi paga inookwi iinok, it nen onggo paloowi paga aret inooko menggaarak me, kobaloowi ti, awiina yonggolu o.

53 An nili yuwak nduk, yogondak yi paga it malayikat apit ineebe 12 aago wo’niruwak nduk, an nogoba nggino yoriyak meek mbaken?

54 Nggino yoriyak op aret kwe, yoge neenok, Togop eeriyak, Ala wone liiru mbanak nogo nonggop togon a’me lik yuurak mbaken? A’me lik yuwak nduk, an yoga’lek aret agarik o.”

55 Yoge nagagerik, ne ti paga at Yetut nen it aap wogogwaarak nogoyorage logonet, “Aap yogoot wagangga piginabi nogo mengga kwak, an togop aret pi’nabuwok nduk, tege wooluwak inom, yawi mbanak inom, wonok wogotak ya? Ko’lu-kii’me Ala awi wurik me mamunggirage neegak, pi’naka’lek wonogotak kwe,

56 it Ala yorage kagak yoraga nen liiru mbaneegwaarak nogo a’me lik yuwak nduk, an ee’nabi wogotak me, op aret o.” Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo nen Yetut teppunuk, kole mbaganeegwaarak.

Yetut owak looneegwaarak wone

(Mrk. 14:53-65; Luk. 22:54-71; Ya. 18:13-24)

57 Kole mbaganggo mbareegwa, it Yetut pigaganeegwaarak nogo nen eebe wonok aap Ala unde inowe nggwok Kayapat owagam it aap Ala wone liiru mbanak unde inom, it Yakuri inogobamini inom, kuwak eerak wonogwe me, nogogwaarak.

58 Nogwe iigak, at Peterut nogo inambo’me yanabek at Ala unde inowe nggwok nogo awoore’nggam panggo yi nage nagagerik, unggwi na’nuk, “Nonggop eeppugwi iyaamun?” yinuk, at Ala unde inowe nggwok nogo awuri inenggela’me inom aret kwi’nagagerak.

59 Kwi’ndak wonage kagak, it Ala unde inoweewi inom, it wone amburu mbanggo menggaarak abok aret inom, “At Yetut waruwok nduk, taani nen pilit wone at oba pugwi iyaamun?” yinuk,

60 aap ambik nen pilit wone oba lenggenugun ta’lek wogogwaarak kwe, alom kwaaka’lek aret wonogwe me, ti’nuk, peebi aap mbere wogo nogogwaarik, yorogo logonet,

61 “Aap yi nen, An Ala awi wurik minogo punuk, obaane’me wuke neegak, nogo mbere aret yumunggup, yereegerak o.”

62 Yorogo mbareegwa, at Ala unde inowe nggwok nogo, mi’nage nagagerik, Yetut yoge logonet, “It aap yi, wone yagandak koba pagagwi me, onggo ambi yoraamunggun a, lek a?”

63 Yoreegerak kwe, at Yetut nogo oone lek puk wonagagerak. Puk aret wonage mbareegi, at Ala unde inowe nggwok nen, “Kat Keritut Ala aput kenok, paganogo yo’niraanok nduk, at Ala eenik menggerak endage kumbunuk yokkigi o.”

64 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Yagandak ti aret o. Togop me, kit abok aret an ambi yokkira o. O yogondak yi kuli paga nen an aap aret nda’nagagirak yi, at Omaawi Lombok Menggerak eenggi abe’nggan kwi’ndak wonage logominggirik, mbogut paga ndugwi enggela’me wambi wage neyaamunggup o, yinuk, yokkiragi o.”

65 Yorage mbareegi, at Ala unde inowe nggwok nogo nen ayum mondok nggoguk togon eerogo nappege logonet, “Wologwe! Ala miyuk-meya eerogo pege yi kagak, wone ambi ngge inom yo’niraawak nduk, tokkogo ogotik? At yegerak abu konenggotak me,

66 nonggop eeruwi mbakop?” Yorage mbareegi, it nen, “Mondok wariyak aret o.”

67 Yogo nogogwaarik, woori enete me lenggenggogwe, ineenggi lingginik paga wakwi, ndi, ando ineenggi telak wakwi, eeko logonet,

68 “Wulaga Keritut wae. Ta nen kooke kagan? Yu nda!” yinuk, yogo nogogwaarak.

“Yetut ti, an neenggo’lek,” yereegerak wone

(Mrk. 14:66-72; Luk. 22:56-62; Ya. 18:15-27)

69 Yogwi iigak, at Peterut nogo oore’nggam taati kwi’ndak wonage me, kolaga inayeloman ambi wage nagagerik, “Kat kunduk, at Yetut o Nggalileya mendek kimbirak nege menggendak keegi o.”

70 Yoge mbareegi, at Peterut it abok inenggaanom paga, “Kat yagandak ti, an neenggo’lek ubi!”

71 Yoge nagagerik, tu unggwogo menggam ari wungge mbareegi, kolaga ambi nen Peterut enegen kagenagagerik, it time wonogwe nogo yorage logonet, “Aap yi nogo Yetut Nataret mendek imbirak menggerak aret o.”

72 Yorage mbareegi, at Peterut ambinom ari logonet, “An aap ti, mondok neenggo’lek abet aret yokkigi o,” yinuk, ombo owak mbaneegerak.

73 Mbangge nagagerik, nogome wonage me, ti’nuk, it ugun taati mi’ndak wonogwe nogo nen Peterut yogo logonet, “Koone ari ti paga kat it mendek abet aret yelok keego o.”

74 Yogo mbareegwa, “An aap ti, abu neenggo’lek me, nombo owak o,” yinuk, ombo owak awo mbangge kagak, ayam oone aret yereegerak.

75 Ayam oone ari mbareegi, at Yetut nen, “Ayam oone awo yaga’lek kagak, kat ne kenagan paga, Yetut ti, an neenggo’lek, yumunggun o,” yinuk, yoreegerak nogo, at Peterut iniki abe’nage mbareegi, wundi nanuk, iniki puru ari logonet, le nggwok yereegerak.

27 Yetut wonok Pilatut wogori nogogwaarak wone

(Mrk. 15:1; Luk. 23:1-2; Ya. 18:28-32)

1 O weege mbareegi, it Ala unde inoweewi abok inom, it aakumi inogobamini inom, Yetut wariyak wone amburu mbambunuk,

2 eebe keele maarogo at o unde gubernur endage Pilatut nogo wonok iri nogogwaarak.

Yurat kambeegerak wone (Nap. 1:18-19)

3 Ndi, aakumi nen Yetut waruwak nduk, onggo mbaneegerak at Yurat nogo nen it wone amburu mbangga nen Yetut wariyak kooneegwaarak nogo kage nagagerik, iniki wakko’- nok, wu mbuti perak anggen 30 nogo wonok, iyok paga it aap Ala unde inoweewi inom, it aap inanggok inom, inowagam pi wage nagagerik,

4 “Ai. At maluk eerulik kagak, an nen warubagip nduk, onggo mbanggirak me, maluk aret eekirak o.” Yorage mbareegi, it nen, “Wone ti, nit ninoba agaarak mbaken? Ti kat kobaalombok aret o.”

5 Yogo mbareegwa, at Yurat nen wu mbuti perak nogo Ala awi wurik me time yubunik-telenak eerogo mambege nagagerik, wundi nanuk, enggaanok keele yilunggola nage nagagerik, kambeegerak.

6 Kangge mbareegi, it Ala unde inoweewi nogo nen wu mbuti perak nogo waganggo nogogwaarik, “Wu yi, aap amiya paga onggo mbanak aret me, Ala ake wu pogo menggam taati puurak mage o, yinuk, liiru mbanak me,

7 it aap nggiru kanggwi iinok, nggween taambiigo logowok nduk, aap nggween mendek paga togolowak ogobakkigike menggim nogome aret wu mbuti perak yi paga onggo mbanuwok o,” yinuk, koombunuk, nggween nogo onggo mbaneegwaarak.

8 Nggween ti, aakumi inamiya kilirik paga onggo kunikme, endage, “Aap Amiya Wundeegim aret o,” yinuk, yogo nogogwaarak me, yogondak awo yogwe aret wonogwe o.

9-10 Ti eereegwaarak nogo ti, Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nen ari logonet, “It aakumi Iterali mendek nen, At eebe onggo ti, wu mbuti perak anggen 30 puurak op o, yogogwaarak nogo aret waganogo at ninogoba Ala nen yo’nereegerak ndakndak, aap nggween mendek togolowak ogobakkigike menggim onggo mbanggologogwaarak o,” yinuk, yoragagerak nogo, ne ti eyom paga aret a’me lik yereegerak.

Pilatut nen Yetut eegwa’me waganeegerak wone

(Mrk. 15:2-5; Luk. 23:3-5; Ya. 18:28-38)

11 At Yetut nogo aap o unde gubernur owagam mi’nari wage mbareegi, at gubernur nogo nen eegwa’me wagangge logonet, “Yakuri inowe kendagembogut kat aret ilik?” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Ti kat nen aret yagan o.”

12 Yoreegerak kwe, it aap Ala unde inoweewi inom, aap inanggok inom, nen wone at oba lenggenogo pugwi iigak, at onggo ambi abu yoroolik puk aret wonagagerak.

13 Puk aret wonage mbareegi, at Pilatut nen, “Yi wone ndi wone koba lenggenogo pagagwi yi, kat konengga’lek agandik?”

14 Yoreegerak kwe, onggo yoraga’lek puk aret mbareegi, at gubernur nogo nen, “Aap yi iya kagi,” yinuk, pi wareegerak.

“Yetut mondok waruwok,” yereegwaarak wone

(Mrk. 15:6-15; Luk. 23:13-25; Ya. 18:39-19:16)

15 Ndi, it aap Yakuri laago lako logonet, kuwak eeko menggaarak nogo nen, “Aap keele maarak ambi ti, piinogo wo’niret o,” yogwi iinok, at gubernur nogo nen piinogo wogorage nagagerak me,

16 ti eyom paga aap maluk nggwok eerit nage nagagerak paga endage ineenu ogogwaarak Mbarabat nogo, keele maarak wonage me,

17-18 it aakumi kuwak eeko mbareegwa, at Pilatut nen, “Nit eeruwok lak, at mban eerit nage yi nineebi a,” yinuk, at Yetut wonok wogwe yelok iige nagagerik, it yorage logonet, “Kit kiniki nen ta piinogo wokkiroorak mbakop? At Mbarabat ilik, Yetut endage Keritut yogwe nogo piinogo wokkiroorak a?” yoragagerak.

19 Yorage nagagerik, owak looninake menggim taati kwi’na’nuk, wonage me, aap ambi wage nagagerik, Pilatut yoge logonet, “Pilatut wae. Kat kakwe nogo, oonikiya yi paga abi kage logonet, Aap ti iniki abu koonak kagak maluk eeppugwi, kage nagarik, niniki aaninggin ambik agaarak me, nore nen maluk eeppege kero, yori nak o, yo’nege mbaki, yokkiri wagi o,” yoreegerak.

20 Nogo yoge kagak, it Ala unde inoweewi inom, aap inanggok inom, nogo nen it aap kuwak aago nogo yorogo logonet, “Mbarabat keele piinogo teppege logonet, Yetut wariyak wo’niraawak nduk, Pilatut yo’nip o,” yinuk, wone inikime manabit nogogwaarak.

21 Inikime manabit nogwe at gubernur nogo iige nagagerik, “Aap mbere me, ambi ta piinogo teppuurak mbakop?” Yorage mbareegi, it nen, “Mbarabat aret o.”

22 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen, “Ndi, ti kenok, at Yetut endage Keritut yogwe yi, an nonggop eerogo pi o?”Yorage mbareegi, it abok nen at yogo logonet, “Eyo karo-karo paga nabenogo puurak aret o.”

23 Yogo mbareegwa, at nen, “At maluk ngge eekerak paga yogop o?” yoragagerak kwe, “Lek o. Eyo karokaro paga nabenogo puurak aret,” yinuk, abunuk inoone nggwok paga ya-mba yogogwaarak.

24 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen, “An noone we aanom warogo ari, ndi, nawone-kawone yogo logonet, maluk nggwok eeriyak age, eeke,” kage nagagerik, niyo toolak waganogo it aap kuwak aago inenggaanom paga eenggi kooke logonet, “Aap yi, amiya an noba arigin lek o. Kit kinoba aret logogin me, kinobaalombok aret koonggo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

25 Yorage mbareegi, it aakumi abok aret inoone wonggok togon yogo logonet, “At amiya ti, nit ninapurininombowologwe ninom ninoba logorak op aret o.”

26 Yogo mbareegwa, at Mbarabat nogo keele piinogo teppereegerak kwe, Yetut perak, ya’mbiran wappunuk, eyo karo-karo paga nabenogo puwak nduk, wogoragagerak.

Yetut miyuk-meya eerogo pereegwaarak wone

(Mrk. 15:16-20; Ya. 19:2-3)

27 Wogorage mbareegi, it gubernur awuri yigin unde nogo nen at Yetut wonok wone amburu mbanggo menggam unggwogo nogogwaarik, ineebe abok aret Yetut eebe ninggippunuk, wonogo logonet,

28 ayum nggooppunuk, yum alik maa’ngga warak yippugwi,

29 alok komaarogo anobak paga yippugwi, mbim obate mbanak eenggi abe’nggan wogogwi, eeppogo nogogwaarik, ineebe at abu’- me tebe yinuk, agi’ndok kanggo logonet, “Wa! It aap Yakuri inowe kendagembogut kat aret me, wa. Ninogoba wa,” yinuk,

30 woori lengga eerogo pugwi, mbim obate mbanak eenggi me nogo ndimbunuk anobak me tela eerogo wakwi, eeppunuk,

31 miyukmeya eerogo pogo nogogwaarik, yum maa’ngga warak nogo nggooppunuk, at ayum nogo yippogo nogogwaarik, eyo karo-karo paga nabembuwok nduk, wonok wundi nogogwaarak.

Yetut eyo karo-karo aago paga nabembereegwaarak wone

(Mrk. 15:21-32; Luk. 23:26-43; Ya. 19:17-27)

32 Wundi nogwe me, aap o Kirene mendek endage Timon inikiigun wage me, inom lambunggo nogogwaarik, inoone omaawi paga, “Eyo karo-karo aago yi, piyaninuk nak o.”

33 Yogo nogogwaarik, o endage it inoone paga, “Nggonggota o,” yogo menggam nogome ari nogogwaarak. Ndi, o ti, nit ninoone paga, Anobak Yelenak o, yogo monggoorak.

34 Ndi, time nogo nogogwaarik, anggur amburu inom, ambiki ale mendek inom, nenggelak-kenggelak agago punuk noorak nduk, wogoreegwaarak mendek, ombat wakkage nagagerik, noorak eebi mbareegerak.

35 It nen Yetut eebe nogo eyo karo-karo aago paga nabembunuk, “Ambogoyum ta koloorak kaamun?” yinuk, yugum anggen nggween paga mbo wuppegak eeko logonet, ayum nogo ambi kolagak eeko nogogwaarak.

36 Eeko nogogwaarik, taati kwi’- na’nuk logonet, Yetut arum wonogogwaarak.

37 Wonogo logonet, “Aap Yakuri inowe endagembogut Yetut yi aret o,” yinuk, oba lenggeneegwaarak wone nogo liiru mbanogo Yetut anobak irimbaga eyo nogo paga nabembereegwaarak.

38 Ndi, aap yogoot iyagalo mbere Yetut eebe peenok- peenok eyo alik paga nabenogo piyareegwaarak.

39 Nabembiigo mbareegwa, it aakumi ando nogwe-wogwe nogo inuut walok yogo logonet, “Keyik!

40 An Ala awi wurik minogo punuk, obaane’me wuke neegak, nogo mbere yigin, yagandak nogo, kat Ala aputaret keenok, kagap ndakko’nok wambi mok ubi.”

41 Yogo mbareegwa, it Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, it aap inanggok inom, Yetut miyuk-meya eerogo pogo logonet,

42 “At nen aakumi inagap ndaganake nagaarak kwe, at eebe agap ndakkoloorak meek yi kogop a? Aap Iterali inowe endagembogut aret me, yogondak eyo paga nen wambi wage kenok perak, nit abet ombarugun o.

43 Iniki Ala oba panggonak logonet, An Ala aput aret o, ari nagaarak me, Ala nen inikilom ombake kenok, agap ndaruwak o,” yinuk, yereegwaarak.

44 Ndi, it aap yogoot iyagalo Yetut inom eyo karo-karo aago paga nabembiyareegwaarak nogo kunduk, Yetut enggali wappogo logonet, togop aret yoreegwaarak.

Yetut kambeegerak wone

(Mrk. 15:33-41; Luk. 23:44-49; Ya. 19:28-30)

45 Yogo mbareegwa, o liingge oonegen 12 kuli paga nen nok, oonegen 3 kuli ari nage kagak, o time apit aago aret wonagagerak.

46 Ndi, oonegen 3 negen ari nage mbareegi, at Yetut oone nggwok paga ari logonet, “Eloyi, Eloyi, lama tabatani!” yoreegerak. Yoreegerak nogo ti, nit ninoone paga, “Nogoba Ala o. Nogoba Ala o. Nonggop nduk an teppanegen o?” yinuk, yoreegerak.

47 Yoge mbareegi, it time wonogogwaarak ando nen Yetut oone ari inaruk konembogo nogogwaarik, “Aap yi, Eliya wiige agaarik o,” yinuk,

48 yogo mbareegwa, aap it mendek ambi puu’nuk nage nagagerik, ta’mbit tiroguk leenogo anggur amburu aleegwi mendek tamombunuk, nawak nduk, yigirok paga kunogo wogoge mbareegi,

49 it ando nen, “Eliya nen agap ndari wage kaawam me, puk o.”

50 Yogo mbareegwa, at Yetut nen ambinom kwa ari logonet, iniki woronggo’nok kambeegerak.

51 Iniki woronggo’nok abu kangge mbareegi, yum Ala awi wurik me akenggwe tugunik wonagagerak nogo, agi nen oolo muundak nggoguk yi wambi wage, nggween nuk ari, yugum puut-puut abok langgu-langgu wambi wage, eeke logonet,

52 it aakumi kanggaatak ineebe mambiigo menggam nogome tu kuu’narit nage mbareegi, Ala apuri kambeegwaarak nogo ambik ineenik a’nuk, mi’narit nogo nogogwaarik,

53 ndoome nen wundit wogogwaarak. Ndi, at Yetut eenik a’nuk, mi’nage mbareegi, it nogo o kota Ala ake leenak menggim nogome unggwogo mbareegwa, aakumi ambik nen inigen iyareegwaarak.

54 Ndi, at yigin unde inowe inom, it Yetut arum wonogogwaarak inom, nogo nen mi nuk ari, ndi, yi eekak ndi eekak eeke, eeke nogo inigen kogo nogogwaarik, inagabiti ambik age mbareegi, “At yi, Ala aput abet aret kogo o,” yinuk, yereegwaarak.

55 Ndi, it kumi ambik o Nggalileya nen Yetut ake eerit inom wogogwaarak nogo nen Yetut eyo paga nabenak wonage nda nen inigen nakkogogwaarak.

56 Inigen nakko-gogwaarak nogo ti, at Mariya Magaralena inom, it Yakobut Yutup imbirak inagalo Mariya inom, at Tebereyut apuri inagalo inom, kumi ando inom, ti nen aret inigen nakkogogwaarak.

Yetut eebe ndoome mambereegwaarak wone

(Mrk. 15:42-47; Luk. 23:50-56; Ya. 19:38-42)

57 O kiip age mbareegi, aap eenggi warak Arimateya mendek ambi endage Yutup, Yetut oone wagangge nagagerak me,

58 Pilatut owagam wage nagagerik, “Yetut warak eebe wo’niru o,” yinuk, ngginooge mbareegi, at Pilatut nen wogoruwak nduk, yoragagerak.

59 Wogogo mbareegwa, at Yutup nogo nen Yetut eebe wagangge nagagerik, mbogoyum yawenak abu koorak tabak paga perenogo,

60 ndoome yugum eno nendaarogo pateegim mambege nagagerik, yugum tabak nggwok laganogo tungga nappunuk, nagagerak.

61 Ndi, at Mariya Magaralena, kwe Mariya ambi nogo imbirak aap warak pereegwam nogome engga lolo kwi’ndak wonogogwaarak.

Yetut wa unggwogwe iyo, tum wako nogogwaarak wone

62 It aap Yakuri tamban eeriyak nduk, pipuk eeppogo nogogwaarik, nogo yippunuk, ko’lu ti paga it aap Ala unde inoweewi inom, aap Pariti inom, kuwak eeppunuk, Pilatut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet,

63 “Ninogoba wae. At aakumi nomoninake menggerak nogo nen awo eenik logonet, Nogo mbere yippunuk, mi’narigin o, yereegerak nogo nineenu me,

64 at oone waganggwi nogo nen wogo logomenggaarik, eebe kote woppunuk, aakumi yorogo logonet, Kambunuk nogo menggam nen eenik a’nuk mi’nagaarak o, yinuk, yorogwe iinok, at Yetut aa’nduk aakumi iniki nomoninabeegerak ti, mbuuluk negen, ndi, it at oone waganggwi nogo nen nggwok togon nomoninakwi iyo, kat nen Yetut warak eebe pegam nogome ne kenagan kuli paga tum wako logowak nduk, kawuri yoret o.”

65 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen, “Kinake tum wako logorak ineebe yi aret me, it nen tum wako logorak nogo kinobaalombok koombunuk, yoraanip o.”

66 Yorage mbareegi, nogo nogogwaarik, “Yugum narak worekkagaarak kaamun ilik?” yinuk, wa’mbok punuk, it yigin unde nogo nen aap warak pereegwam nogome tum wako logowak nduk, piinok, nogogwaarak.

28 Yetut eenik a’nuk, mi’nagagerak wone

(Mrk. 16:1-11; Luk. 24:1-12; Ya. 20:1-10)

1 It Yakuri tamban eeppunuk, ko’lu tamban eekak yuurak ne iyaalok warennagagerak Hari Minggu paga kuubondendok at Mariya Magaralena kunduk, kwe ambi endage Mariya kunduk, imbirak Yetut eebe pereegwam nogome inigen pekkaawok nduk, wogogwaarak.

2 Wogwe iigak, Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi mbogut paga nen wambi wage nagagerik, yugum tu narak nogo laganogo nappunuk, ti paga awo kwi’nage kagak, o mi nggwok nuk yereegerak.

3 Malayikat nogo enete abinak o yabok pogom pindanggage, ayum abinak yanggwi pogom lan agago pege, eeke me,

4 it tum wako nogogwaarak nogo inagabiti nen inaganak nugirage logonet, aap kanggaatak pogom nugu’lek aago puk ogogwaarak.

5 Ndi, at malayikat nogo nen it kumi nogo yorage logonet, “Kit nen aap Yetut eyo paga nabenogo pegaarak nogo kaawok nduk, wogotak kiigirak me, kinagabiti mbarugup o.

6 At nen yokkirage nagaarak nogo ndak-ndak aret eenik a’nuk mi’nagaarak me, eebe yime lek o. Kinogoba windak wonagam mban kinigenkaabagip nduk, wa’nip o.

7 Pekka wogo logomonggotik, Yetut nogo aap kambunuk nogo menggam nen eenik a’nuk, mi’nage nagaarik, o Nggalileya aa’nduk nagaarak wonage me, ka namunggup o, yinuk, at malayikat nen abet aret yegerak me, yokkira wogo o, yinuk, at oone waganggwi nogo mbet-mbet yora nanip o.”

8 Yorage mbareegi, it kumi nogo ndoome pekka unggwogo nogogwaarik, wundi nanuk, inagabiti aganabeegerak kwe, iniki ale’nggen mbakak, puu’nuk it Yetut oone waganggwi nogo yora nogwe me,

9 Yetut inom aabuk ogo nogogwaarik, it yorage logonet, “Niriwi wa,” yorage mbareegi, it kumi nogo owagam panggo yi nogo nogogwaarik, iyok ineenggi pippunuk, ayuk wurogo alut eereegwaarak.

10 Eeko mbareegwa, Yetut nen, “Kinagabiti yugup o. An o Nggalileya nage me, time nawuri neya nawak nduk, yora nanip o,” yinuk, yoragagerak.

It yigin unde nen inogobamini yora nogogwaarak wone

11 Yorage mbareegi, it kumi nogo nogwe iigak, it tum wako nogogwaarak ando o kota nogome unggwi nogo nogogwaarik, eeke kogogwaarak nogo abok aret it Ala unde inoweewi mbinuk-mbenak yorogogwaarak.

12 Yorogo mbareegwa, it nogo aap inanggok inom kuwak eeko nogogwaarik, wone amburu mbambunuk, it aap yigin unde tum wako nogogwaarak nogo wu mbuti perak ambik lombok wogorogo logonet,

13 “Nit oonikiya nogo yugwi niigak, it Yetut oone waganggwi nogo nen wogo nagaarik, Yetut eebe wonok wunggaarak o, yinuk, ti mban yoranet nugu logonu o.

14 Ndi, wone yi agaarak nogo at gubernur aruk konengge logomenggerik, aaninggin kinoba pinagage kero, nit ninom wone mbanugun o.”

15 Yorogo mbareegwa, it yigin unde nogo nen mbuti wu nogo kologo nogogwaarik, it Ala unde inoweewi nen yorogogwaarak nogo ndak-ndak aret agan nogogwaarak. Ndi, wone nogo ti, aap Yakuri iname lombok wigannagagerak me, yogondak awo aret yogo agaarik o.

Yetut nen oone waganggwi 11 nogo eebe nigiyareegerak wone

(Mrk. 16:14-18; Luk. 24:36-49; Ya. 20:19-23; Nap. 1:6-8)

16 At Yetut oone waganggwi ineebe 11 nogo, o Nggalileya puurom ambi paga lagi noorak Yetut nen yoragagim nogome aret lagi nogo nogogwaarik, wonogwe me,

17 Yetut iya wage inigen kogo nogogwaarik, ayuk wurogo alut eekwi iigak, it ando nen iniki yungguppegak yogwe wonogwe me,

18 Yetut nogo inowagam panggo yi wage nagagerik, yorage logonet, “Ala nen mbogut paga inom, nggween paga inom, an unde logokit nduk, awone abok aret kili’nereegerak me,

19 kit nen yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok an noone waganggo logowak nduk, eerogo piinet nogo logonet, nogoba Ala endage paga, aput an nendage paga, Aberiniki endage paga, yiime wuppiigwi,

20 yi wone ndi wone yokkirage nagarak nogo ndak-ndak eeko logowak nduk, mamunirogwe, eerit nugu logomunggup o. Ndi, yogondak kuli nen nok, age yobok kuli paga an mbo pinagagin lek mondok-mondok ninom aret logogin o,” yinuk, yoragagerak.

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...