Selasa, 29 Juni 2010

NEKEMIYA

Mbuku Nekemiya yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Mbuku Nekemiya yi, alom kenagan mbanak wonage:
• Ambi, at Nekemiya nogo, o Yekura inowe endagembogut logowak nduk, aap Peritiya inowe endagembogut nen mippege mbareegi, at Nekemiya nogo inowe a’nuk, o Yerutalem yugum pak wurik langgunogo pereegwaarak nogo ogobakkigirogo wuke, Ala wone mugurok nawak nduk, kini wuppiige, inabuwa nen yeenggwaarage, eeke nagagerak nogo liiru mbanak wonage,

• Ambi, at Etara iniki warak logonet, Ala wone yugu liiru mbanak nogo lungge, ndi, aakumi Iterali inomaluk paganggwi, eereegwaarak nogo mbanak wonage,

• Ndi, ambi, at Nekemiya nogo o Yekura unde logonet, eegu alik ambinom eerit nagagerak nogo liiru mbanak wonage, eerak aret o.

Mbuku yi paga mondok iya lombok mbanak kogwe nogo ti, at Nekemiya iniki Ala oba panggombunuk, nabenak mban Ala yogak eeke logonet, yabu nggwiirit-nggwaarit eeke nagagerak nogo aret. ------------------

At Nekemiya nen Iterali inake tamban eereegerak wone
1
1 An Kakaliya aput Nekemiya eeke nagagirak wone nogo yi aret. At aap Aratakata nogo endagembogut wonage kagak, tahun 19 eeppunuk, ambi eerak tut Kitelewe peneneegerak paga an o Tutan aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me wonage me,

2 nawot ambi endage Kanani o Yekura nen oreewi ando inom neya wogo mbareegwa, o Yerutalem nonggop wonage nogo inom, aap Yakuri mendek wogoren piya wagagerak o Mbaben nen iniyokan nogogwaarak nogo, nonggop wonogwe inom, kin wogonabeegirak.

3 Kin wogonake mbareegi, it nen an yo’nogo logonet, “Lek o. It aakumi wogoren piya wagagerak yime nen o Yerutalem nogogwaarak wonogwe nogo, aaninggin-paaninggin inoba kwi’nagaarak wonogwe, inenggali mbakak nugwi, eeko agaarik o. Ndi, o Yerutalem ti, yugum pak wurik yinik-minik eerogo pugwi, tu unggwogo menggam pak ambe mbanak nogo kani mbelanogo pugwi, eerogo pereegwaarak wonage o,” yinuk, yo’nereegwaarak.

4 Yo’nogo mbareegwa, naruk konengge nagagirik, kwi’na’nuk, le ari logonet, neetik-neetak mbi nengga’ lek nambe mage negen a’nuk, niniki wakko’net unggwage, tamban eeke, eeke nagagirik, at mbogut paga menggerak Ala nogo yoge logonet,

5 “Kaliku nogoba ALA wae. Mbogut paga menggendak kat Ala aret o. Kat abu nggwok wonage keenok, aakumi kayuk wuko logonet, pi wakkakwi Ala nogo nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yereegindak eerit nugwi, it iniki kunik eekkakwi, eekwi iinok, kinom wone koonogo pereegindak nogo li’lak aret eeppiige menggendak me,

6-7 an kayeloman yi, ko’lu-kii’me kayeloman mini Iterali inake kenggaanom paga tamban eeke yi, karuk liirogon konengge, kenegen pe’niige, eeke logot o. It Iterali mendek inom, an inom, nowe-nawot inom, apit aret kat kenegen keegak maluk mban eeko logonet, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yereegindak inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, kayeloman Muta yoreegindak nogo liirogon eerulik taganogo mbo pogoorak ti, maluk lombok aret eekoorak me, paganogo yokkigi o.

8-9 Kat nen ari logonet, It an noone yorage nogo liippunuk, eeka’lek iinok, ineebe abok aret yi aakumi ndi aakumi inenggela’me mak eerogo piyaminggirak kwe, iniki yungguk togon nowagam woraanuk, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu nogo mugurok nogwe iinok, yi o ndi o irip-irip time mbo piyaminggirak wonogwe me nen kuwak eerogo, o an nendage ki logowam leenogo pateegim nogome wogoren piya woraagin o, yinuk, kayeloman Muta wone lengganogo yoreegindak nogo aberu o.

10 Nit aakumi kat kapuri kayeloman mini yi, kat komaawi nggwok paga inom, keenggi omaawi paga inom, wondet eerogo pinaneegindak me,
11 nogoba wae. An kayeloman tamban eeke yi inom, it kayeloman mini iniki nen kayuk wuko logonet, tamban eekwi ti inom, karuk liirogon konenu o. Ndi, konengge logomenggendik, o yogondak aret an aap ti, yori unggwage neegak, E o, yuwak nduk, an kayeloman yi, nabuwa mbaru o,” yinuk, tamban eereegirak. An ti, aap endagembogut ake agi toolak wonok nega aret wonagagirak.

2 At Nekemiya o Yerutalem nappi wagagerak wone

1 Aap Aratakata nogo endagembogut wonage kagak, tahun 19 eeppunuk, ambi eerak tut Nitan penenak paga aap endagembogut enggaanom paga niniki puru aago wonageelik kwe, ne ti eyom paga niniki puru aago logonet, at ake anggur amburu pipuk eerak nogo wonok at iri nage mbareegi,

2 at nen an yo’nege logonet, “Keebe andi lek kwe, nonggop nduk, kenete ogum eeppunuk agandik? Kat abet aret kiniki puru aago keegi o.” Yo’nege mbareegi, an nagabiti ambik mbareegirak.

3 Nagabiti mbake nagagirik, aap endagembogut yoge logonet, “Kendage mondok-mondok ki aret logogin o. An nombomini inowak paga inawi kota nogo yinikminik aago wonage, ndi, pak ambe mbanak tungga kani nen abok aret nengge, eekerak kagak, an nonggop togon nenete ogum lek eya logorak mbaken?”

4 Yoge mbareegi, at endagembogut nogo nen an yo’nege logonet, “Togop kenok, kat nen an nano eeppagarak uugwe mbaken?” Yo’nege mbareegi, an ninikime nen at mbogut paga menggerak Ala endage kunogo

5 aap endagembogut nogo yoge logonet, “Kat kendagembogut nen an kayeloman yi, nombomini kambeegwaarak piya unggwogogwam o Yekura kota Yerutalem obaane’me wuriyak op aret mbake, ndi, At nen aret wuri nagin, nombake, eeke keenok, an aret nappanu o.”
6 Yoge mbareegi, aap endagembogut akwe kwe nggwok nogo, imbirak taati kwi’ndak logonet, aap endagembogut nen an yo’nege, “Kat nogo mande yegak tu paga nage logomenggendik, ne mande logonuk, kiyokan woraamunggun o?” Yo’nege mbareegi, an nen, “Ne ndi paga woraagin o,” yoge mbareegi, “Togop kenok noorak op aret o,” yinuk, nappani woroorak mbareegerak.

7 Mbake mbareegi, an nen wone ambi at yoge logonet, “Ndi, kat nowe kendagembogut wae. An neebe non mbambaniyak lek we kuuri’me aret it niyo Eparat enebaga oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe yi o ndi o unde wonogwe nogome unggwagak o Yekura unggwi naakit nduk, liiru mbanogo wo’nege,
8 ndi, Ala awi wurik wonagagim koorok o kota pak wurik enegen kunik me aap endagembogut awi wurik me unggwage logowam tunggambe mbaniyak ake inom, o kota pak ambe mbaniyak ake inom, an logorak nawi wuriyak ake inom, aap endagembogut unde menggim eyoongga arum menggerak Atap nen eyo wo’niruwak nduk, at ake inom liiru mbanogo wo’nege, eeriyak op nombakendak kenok, eeru o,” yinuk, yoreegirak. Yoge mbareegi, at Ala nabuwa mba’nuk, eenggi nggorek paga nobappanogo wonage kagak yoreegirak me, aap endagembogut yoreegirak nogo liippege nagagerik, liiru mbanogo wo’nereegerak.

9 Wo’nege nagagerik, it aap ineegin warak inoweewi inom, inawuri kuda paga nega inom, ninom woraawak nduk, yorage mbareegi, it ninom wogo nogogurik, liiru mbanak nogo it niyo Eparat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe yibagan wonogwe nogo wogoranet nagagirak.
10 Wogoranet nage mbareegi, aap Koron mendek Tambalat inom, aap Amon mendek inom eeke menggerak Tobiya inom, imbirak nen, “Aap Iterali mendek yeenggwaaraawak nduk wagaarak o,” yogwe inaruk konenggo nogogwaarik, inanini ambik ogogwaarak.

O Yerutalem pak wurik liirogon maloppit nagagerak wone

11 Ndi, an o Yerutalem abu aret wage nagagirik, nogo kenagan yippunuk,
12 an o Yerutalem nonggop eeriyak nogo, Ala nen koonogo ninikime pereegerak me, aap ambi yoraga’lek aret oonikiya ti paga neenik age nagagirik, an noreewi ineebe mande negen ninom nogo logonet, it kuda paga lagi noolik nalik aret kuda paga lagi nanuk nagagirak.

13 O Yerutalem pak wurik yinik minik eerogo pugwi, pak ambe mbanak kani mbelanogo pugwi, eerak nogo oonikiya ti paga aret maloppit nage logonet, tu unggwogo menggam endage, Kobappaga, ti paga wundi nanuk, niyo endage, Waalo Eneerime nogo menggam nawok nduk, tu unggwogo menggam endage, Inambeebuk Pogo Menggam ari nanuk, nugwa,

14 Aap Endagembogut Aniyo Narak Me tu unggwi wogo menggam endage, Niyo Ti’mbilili Wangge Menggim nawok nduk, eereegurak kwe, tu abu kagaarogo pereegwaarak me, kuda paga kwi’na’nuk nage nogo, tu ti paga noorak meek age mbareegi, yungguninuk,

15 pak wurik tu kobappaga pekkanet lagi nanuk, niniyok paga wogo nogogurik, tu unggwogo menggam endage, Kobappaga ti paga unggwi wogogurak.

16 An nen, “Togop eeri na o,” yinuk, yoroolik me, pekkenet nagagirak eege, eeriyak kooneegirak eege, it Yakuri mendek inom, Ala unde inom, aap inengga warak inom, inendage warak inom, ndi, it o pak wurugun nogo inom, ineenggo’lek ugun aret wonogogwaarak.

17 Ineenggo’lek aret wonogwe me, an nen it yorage logonet, “Aaninggin-paaninggin ninoba kwi’nagaarak yi, kinigen kaanip o. O Yerutalem yinik-minik eerogo pugwi, pak ambe mbanak abok aret kani mbelanogo pugwi, eereegwaarak me, nit ninenggali mbakak logukwak, o Yerutalem pak obaane’me wuruwok o.”

18 Yorage nagagirik, nogoba Ala nen nabuwa mba’nuk, eenggi nggorek paga nobappanege me, aap endagembogut nen yo’nereegerak nogo inom mbininogo yorage mbareegi, it onggo yo’nogo logonet, “Ti kenok, wuruwok aret o,” yo’nogo nogogwaarik, inawi kota ti obeelom eerogo patuwok nduk, inomaawi paga yagat wareneegwaarak.
19 Ti eeko mbareegwa, aap Koron mendek Tambalat inom, aap Amon mendek inom eeke menggerak Tobiya inom, aap Arap mendek Nggeteyem inom, inaruk konenggo nogogwaarik, ninagi’ndok kanggwi, miyuk-meya eerogo pinanugwi, eeko logonet, nit yo’nirogwe, “Kit nano eeko ogotik? Aap endagembogut wone lengganogo yokkirage nogo, Nineebi o, yinuk, kiniki mi’nage agaarik ya?”

20 Yo’nirogo mbareegwa, an nen it yorage logonet, “Nit Ala ayeloman mini aret me, o yi wuruwok nduk, eekwi niigak, at mbogut paga menggerak Ala nen yeenggwa niraagin aret o. Yeenggwa niraagin kwe, kit o Yerutalem yime unde wonogwe, kinendage ambi yogwe, Kinaworak o,yogwe, eekwi lek aret me, kit kinobaalombok nen kooniyak ambi lek aret mbako logonip o,” yinuk, yoragagirak.

3 O Yerutalem yagat pak wurik ogobakkigireegwaarak wone

1 It aap Ala unde inowe Eliyatip oreewi inom nen tu unggwogo menggam endage, Ndomba obaane’me wuppunuk, nggomoorogo pogo nogogwaarik, tu ogobakkigirik nggelenogo pit nogogwaarak. Pit nogo nogogwaarik, pak eegu kunogo wurit o nggorek wurik endage, Seratus nogo paga panggonogo punuk, nggomoorogo pugwi, ti’nuk, eegu kuninuk o nggorek endage, Kananen paga panggonogo pi nanuk, nggomoorogo pugwi,

2 eeko mbareegwa, it aap Yeriko mendek nen aap Eliyatip oreewi wukwi nogo panggombunuk, wurit nogwe, it eekwi nogo panggombunuk, aap Imiri aput Takut nen wurit nage, eereegwaarak.

3 Tu unggwogo menggam endage, Yikwe nogo ti, aap Tema apuri nen obaane’me wuko logonet, pak ambe eyo mippunuk, tungga nggelenogo pugwi, wa’mbit narogo pugwi, eekwi iigak,

4 it eekwi nogo panggombunuk, at Kakot ombooluk Uriya aput Meremot nen ogobakkigirogo pit nage, at eeke nogo panggombunuk, aap Metetaben ombooluk Mberekiya aput Metulam nen ogobakkigirogo pit nage, at eeke nogo panggombunuk, aap Mbaana aput Tarok ogobakkigirogo pit nage,

5 at eeke nogo panggombunuk, aap Tekowa mendek ogobakkigirogo pit nogwe, eereegwaarak kwe, it inoweewi aap inengga warak nen perak, “Ninogoba nen eeriyak yo’nirage nogo nineebi o,” yinuk, mbo pereegwaarak.

6 Tu unggwogo menggam endage, Maan, nogo ti, aap Pateya aput Yoyara inom, Mbetoya aput Metulam inom, nen ogobakkigirogo pogo logonet, pak ambe eyo mippunuk, tungga nggelenogo pugwi, wa’mbit narogo pit nogwe, eekwi iigak,

7 it eekwi panggombunuk, aap Nggibeyon mendek Melata inom, aap o Meronot mendek Yaron inom, o niyo Eparat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe yibagan unde inowe abu’me wonogwe it aap o Nggibeyon mendek eege, Mitapa mendek eege, nogo inom, nen ogobakkigirogo pit nogwe,

8 it eekwi nogo panggombunuk, aap yi mendek ndi mendek mbuti emas paga ogobakkigika aap Karakaya aput Utiyen nen ogobakkigirogo pit nage, at eeke nogo panggombunuk, amburu obari abe ogobakkigika ambi endage Kananiya nen ogobakkigirogo pit nage, eerit nok, o Yerutalem pak wurik abeenok endage, Ambin Wiganak, kuli pi nogogwaarak.
9 Ti pi nogogwaarak nogo panggombunuk, o Yerutalem peenok unde wonagagerak aap Kut aput Erepaya nen ogobakkigirogo pit nage,

10 at eeke nogo panggombunuk, at Karumap aput Yeraya nen awi wurik enaame ogobakkigirogo pit nage, at eeke nogo panggombunuk, Katabeneya aput Katut nen ogobakkigirogo pit nage,

11 at eeke nogo panggombunuk, Karim aput Malikiya inom, Pakat-Mowap aput Katup inom, nen ando ogobakkigirogo punuk, o nggorek wurik endage, Woraako Menggam ogobakkigirogo pugwi,

12 it eekwi nogo panggombunuk, o Yerutalem abeenok unde menggerak aap Kaloketi aput Talum apuri komologwe inom nen ogobakkigirogo pit nogwe, eereegwaarak.

13 Tu unggwogo menggam endage, Kobappaga, nogo ti, aap Kanun inom, it aap o Tanowa mendek inaworak inom, nen obaane’me wurogo punuk, tungga nggelenogo pugwi, wa’mbit narogo pugwi, eeko nogogwaarik, yagat pak ogobakkigirit nok, tu unggwogo nogogwam endage, Inambeebuk Pogo Menggam,metet empat ratus lima puluh kuli pi nogogwaarak.

14 Tu unggwogo nogogwam, Inambeebuk Pogo Menggam ti, o Mbet- Kerem unde aap Erekap aput Malikiya nen obaane’me wurogo tungga nggelenogo pege, wa’mbit narogo pege, eereegerak.

15 Tu unggwogo nogogwam endage, Niyo Ti’mbilili Wangge Menggim ti, aap o Mitapa unde Kolokote aput Talum nen obaane’me wurogo punuk, oo’ngget maarogo pege, tungga nggelenogo pege, wa’mbit narogo pege, eeke nagagerik, niyo narak Tilowam aap endagembogut eyabu yarak me nen nok, at Ndawut agota wambi nogo menggam nda’nggi yugum paga pugu kuli owa’nagat wurogo pege,

16 at eeke nogo panggombunuk, aap o Mbet-Tut abeenok unde inowe aap Atubuk aput Nekemiya nen wurit nok, Ndawut kambeegerak pi unggwogogwam nakkandigin niyo narogo pereegwam inom, it aap wim wakaa’ngget inawi wonogogwam inom, kuli wurogo pi nage, eereegwaarak.

17 It ti eekwi nogo panggombunuk, it Lewi mendek nogo aap Mbani aput Erekum inarum wonage kagak ogobakkigirogo pit nogwe, it eekwi nogo panggombunuk, aap o Kekila peenok unde inowe Katabiya nen at unde menggim pa’nggwe ogobakkigirogo pit nage,

18 at eeke nogo panggombunuk, it aap Kekila mendek inoreewi ando nen aap o Kekila abeenok unde inowe Kenarat aput Mbinuwi inarum wonage kagak, ogobakkigirogo pit nogwe,

19 at eeke nogo panggombunuk, yigin awi wurik me laganggo menggam enaame nen nok, unggut me kuli aap o Mitapa unde inowe Yetuwa aput Etet nen ogobakkigirogo pit nage,

20 at eeke nogo panggombunuk, unggut me nogo nen aap Ala unde inowe Eliyatip awi tu unggwogo menggam kuli aap Tabayi aput Mbaruk nen iniki aganggen kerek togon ogobakkigirogo pit nage,

21 at eeke nogo panggombunuk, at Eliyatip awi wurik tu unggwogo menggam kuli nen nok, awi irip kuli Kakot ombooluk Uriya aput Meremot nen ogobakkigirogo pit nage, eereegwaarak.

22 At eeke nogo panggombunuk, it Ala unde o kobappaga time menggaarak nogo nen ogobakkigirogo pit nogwe,

23 it eekwi nogo panggombunuk, it aap Mbeniyamin Katup imbirak nen inawi wurik enaame pa’nggwe ogobakkigirogo pit nogwe, ndi, it eekwi nogo panggombunuk, aap Ananiya ombooluk Maateya aput Atariya awi wurik enaame pa’nggwe ogobakkigirogo pege,

24 at eeke nogo panggombunuk, aap Atariya awi wurik me nen nok, pak wurik unggut yomonak me aap Kenarat aput Mbinuwi nen ogobakkigirogo pit nage,

25 ndi, unggut me nogo panggombunuk, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik arum menggam oore’nggam o nggorek wurik kuli aap Utayi aput Palan nen ogobakkigirogo pit nage,

26 at eeke nogo panggombunuk, tu unggwogo menggam endage, Niyo enaame nen nok, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o abu nggorek wurik kuli Parot aput Peraya inom, Ala awi wurik me eeko menggaarak it inawi Open wonogwe inom, nen ogobakkigirogo pit nogwe,
27 ti eekwi nogo panggombunuk, o nggorek wurik nogome nen nok, o Open owa’nagat kuli it aap Tekowa mendek nogo nen ambinom ogobakkigirogo pugwi, eereegwaarak.

28 Tu unggwogo menggam endage, Kuda nen it Ala unde inalitak lombok inawi wurik enaame o pak wurik nogo ogobakkigirogo pit lagi nogwe,

29 it eekwi nogo panggombunuk, aap Imet aput Tarok nen at awi wurik enaame ogobakkigirogo pege, at eeke nogo panggombunuk, aap tu unggwogo menggam endage, Oonegen Lagi Wage Menggim arum menggerak aap Tekaniya aput Temaya nen ogo-bakkigirogo pege,

30 at eeke nogo panggombunuk, aap Telemiya aput Kananiya inom, aap Talap apuri 5 ndarak iigak ambi Kanun nogo inom, nen ogobakkigirogo pugwi, it eekwi nogo panggombunuk, aap Mberekiya aput Metulam nen at wonage menggim enaame ogobakkigirogo pege,

31 at eeke nogo panggombunuk, aap yi mendek ndi mendek mbuti emas paga ogobakkigika ambi Malikiya nen tu unggwogo menggam endage, Malenggo Menggam enaame it aap Ala awi wurik me eeko menggaarak inom, it yi mendek ndi mendek kunggo menggaarak inom, inawi wurik me nen nok, pak wurik unggut irimbaga o mbuuluk wurik kuli ogobakkigirogo pit nage,

32 ndi, pak wurik unggut irimbaga o mbuuluk wurik nogo panggombunuk nok, tu unggwogo menggam endage, Ndomba nogo kuli ti, it aap mbuti emas paga yi mendek ndi mendek ogobakkigika inom, yi mendek ndi mendek kungga inom, nen ogobakkigirogo pit nogwe, eereegwaarak ti aret.



4 Pak wukwi nogo non mbambiigo nogogwaarak wone

1-2 Nit yugum pak obaane’me wukwi nogo, at aap Tambalat nen aruk konembunuk, anini mi’nage nagagerik, eebi lombok ninomba’nuk, oreewi inom, it Tamariya mendek ineegin warak inom, inenggaanom paga nit Yakuri mendek miyuk-meya eerogo pinanege logonet, “It Yakuri mendek nen eeriyak inobam lek iigak, nano eeriyak nduk, eeko agaarik? Inawi kota pak obaane’me wukwi, inogoba ake warogo wogogwi, ndi, ne ambit paga worok togon eekwi, eeriyak op mbakop? O kota kani nengge logonet, yigirik-noonom wambeegerak yugum logonak yogobi kagak, obaane’me mippuurak op mbakop?”

3 Ari mbareegi, at imbirak wonagagerak aap Amon mendek Tobiya nen ari logonet, “It yugum paga pak wukwi ti, nggeewo mba’ngge obaga mbo lagangge logonet, mbaanggage kenok, langguk togon eerogo pigin nogo lek a?” yinuk, yogogwaarak.

4-5 “Ai, nogoba Ala o. It miyu-kmeya eerogo pinanugwi yi, karuk konenu o. Nit yagat wukwi niigak, miyuk-meya eerogo pinanugwi nogo ti, maluk aret me, inomaluk tebenogo piige, lek eerogo piige, eeriyak mage o. Ata, inomaluk abeke logonet, it miyuk-meya eerogo pinanugwi iigak kwe, melak togon inoba kwippiige, it inamendek kugun waganggo logomenggaarik, keele maageren nawak nduk, eeppiige, eeru o,” yinuk, tamban eereegirak.

6 Ndi, it aakumi nogo pak wuriyak togon mbareegwaarak me, ambugwi aret wurit oolo kuli aret pi laganeegurak.

7 Pi laganggo mbareegu, at Tambalat inom, Tobiya inom, it aap Akap mendek inom, Amon mendek inom, Atorot mendek inom, nen, “O Yerutalem pak obaane’me wurit laganggo logonet, woonik logwe abok aret nggilik-nggelok narogo pit nogo agaarik o,” yogwe inaruk konembunuk, inanini alik negen agagerak.

8 Age nagagerik, it abok aret iniki ambit eeppunuk, wone mbanggo logonet, “O Yerutalem pak wukwi ti, naalop-kaalop eerogo piyaawok nduk, ninom wim eeri nawok o,” yinuk, wone mbaneegwaarak kwe,

9 nit nen ninogoba Ala yogwi, ndi, it wogwe iyo, ko’lu-kii’me tum logowak nduk, aap mippiigwi, eereegurak.

10 Mippiyareegurak ninarum wonogwe iigak, it aakumi o Yekura wonogwe nogo nen yogo logonet, “O langgu-langgu wambit wagagerak logonak ti, iya negen wonage, ndi, nit piyaniyak kunduk ninomaawi lek age, eeke me, yugum pak wuriyak meek ee’ninake o,” yinuk, yogwe,

11 ndi, ninawim nen kunduk yogo logonet, “Ineenu ogwe, inigen niigwi,awo eeka’lek iigak, it inenggela’me unggwi nanuk, inoorogo piigwi niinok, it eekwi ti, lek eerogo piyaagun o,” yinuk, yogwe,

12 ndi, nit Yakuri mendek it ninawim inom koorok wonogwe nogo nen kuluk-kuluk aret kurumbi yo’nira wogo logonet, “Ninawim ninaagan-ninambokan wonogwe nogo nen ninoori woraagun o,” yinuk, yo’nirogwe, eekwi iinok,

13 it aakumi inawuri ndegek lombok inobaloowi inom, inawooluwak inom, ineegin inom, porogo logonet tum wako logowak nduk, an nen yugum pak uum pega’lek ambokan nogome piinet nagagirak.

14 Piinet nagagirak nogo inagabiti mbakwi liippiige nagagirik, mi’na’nuk, it inoweewi inengga warak inom, o unde inom eeko menggaarak inom, it aakumi ando inom, yorage logonet, “It ineebe paga kinagabiti mbakwi mage o. At mondok nggwok kenok ayuk wuko logonet pi wakwi kinogoba Ala eeke menggerak nogo, abeko logonet, kinoreewi inom, kinapuri wologwe-komologwe inom, kinakuwi inom, kinawi inom, ili eerak logowak nduk, kinawim kinom wim eeko logonip o,” yinuk, yoragagirak.

15 It ninawim nen ninooriyak wone koonogo pereegwaarak nogo nit muk nineenu ogwe, ndi, it kooneegwaarak nogo Ala nen lek eerogo pege, eereegerak nogo, inaruk konenggo mbareegwa, nit abok aret yugum pak nineenggi ando pereegum lombok wurit nogogurak.

16 Ne ti kuli nen it an nawuri eegu mogonik yabu eekwi iigak, it ando mogonik nogo inawooluwak waganggwi, inanggeemu waganggwi, ineegin-inomaale kologwe, tin yirikkologwe, eeppunuk, tum wakwi iigak, it inoweewi nogo ti, it aakumi Yekura mendek abok aret pak wukwi nogo inambokan mi’ndak wonogogwaarak.

17 Ndi, it aap yi mendek ndi mendek kaganogo ira wogwe nogo nen ineenggi peenok yigin porogo logonet, ineenggi peenok yi mendek ndi mendek kaganogo ira wogwe,

18 ndi, it aap pak wukwi nogo nen inobaloowi inaa’ndok paga keele nggerembunuk wukwi, eeko nogogwaarak. Ndi, at aap oone nggwok eeka trompet oone pu eeka nogo nimbirak aret wonagagirak.

19 Togop eekwi me, an nen it aap inoweewi inengga warak nogo inom, o unde inom eeko menggaarak nogo inom, it aakumi ando nogo inom, yorage logonet, “Pak mondok akom tayorogon ninigen yobok yagak wurit nogo logonet, at ambi nen at ambi kagak eeka’lek me,

20 oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeke konenggwi kenok, mbet-mbet ninowagam yime kuwak ari woraamunggup o. Kuwak ari woraanuk, wonogwe niigak, Ala nen ninake wim eeke logogin o,” yinuk, yoragagirak.

21 Yorage nagagirik, it ando inawooluwak ineenggime logonet, ninarum wakwi iigak, nit ando o kilim nagake paga nen yabu eekwi tit niigak laaluguragan ninoba wundi wage nagagerak.

22 Ti eeko logonet, an nen it aakumi yorage, “Kit aap it yeenggwa kiraga kinom ninake nen oonikiya tum wakwi, ndi, o liingge paga pak wukwi, eeko logomunggup nduk, oonikiya o Yerutalem yime nen wundi noorak mage o. Yime aret logomunggup o,” yinuk, yoragagirak.

23 Ndi, an togon, noreewi togon, nawuri yabu eeka togon, ninarum menggaarak togon, ninayum yirik nggoorogo pega’lek nineegin nineenggime mban wonogogurak.

5 Nekemiya nen aap ineenggi lek mendek yeenggwaaragagerak wone

1 Ti’nuk, peebi nen aap inom, it ando inakuwi inom, nen it Yakuri mendek inoweewi yorogwe nogo ineebi mba’nuk, inoone nggwok paga yogo logonet,
2 it eegu nen, “Nit inom, ninapuri wologwe-komologwe inom, nineebe ambik aret me, nenok mban nineenik logorak me, gandum kwaakkolaawok lak,” yogwe,

3 iteegu nen, “Mbi noogelo eyom paga gandum kunggolaawok nduk, gandum yarak inom, anggur yarak inom, ninawi wurik inom, wogorogo logonet, Peebi obaane’me wokkiragak kola wogo logowok nduk, wu wo’niraanip o,” yinuk, yorogwe,

4 ndi, it ando nen, “Ninanggween wonogwe inom, nineyabu anggur yarak inom, Onggo ndogop pinip o, yinuk, aap ninowe endagembogut nen yereegerak nogo wogoriyak me, wu luulu ambi wo’niraanip o,” yorogo logonet,

5 “Kit ninoreewi ninamiya mogonik aret wonogwe, ndi, nit ninapurilogwe ti, kit kinapurilogwe ndak-ndak aret wonogwe, eeko monggoorak kwe, ninawu lek kenok, ninapuri wologwe-komologwe aakumi inayeloman logowak nduk, inonggo mbanggologwe, ndi, ninapuri komologwe ando nogo ti, muk aap alik inayeloman ogogwaarak me, ninanggween inom, nineyabu anggur yarak inom, ti muk aakumi alik unde eeppiigoorak me, nineenggi awiirak aret ogoorik o,” yinuk, yogwe, eekwi nogo koneneegirak o.

6 Inoone nggwok paga yogwe ti, naruk konengge nagagirik, nanini ambik agagirak.
7 Nanini nen it yogwe nogo niniki koonit nage nagagirik, it aap inengga warak ninoweewi inom, it o unde inom eeko menggaarak inom, yorage logonet, “Kit kinoreewi aret kwe, wu luulu wogorogo monggotak nogo, Oba lunogo inom wo’niraanip o, yorogwe ti, nonggop nduk, yorogo ogotik?” Yorage nagagirik, it eekwi ti, kooninabuwok nduk, aakumi inoweewi ti, apit aret kuwak eeri woroorak yoragagirak kuwak ari wogo mbareegwa,

8 it nogo yorage logonet, “It aakumi alik mendek nen nit ninoreewi Yakuri mendek keele maageren piya nogogwaarak nogo nit nen wakkagak mban eeko logonet, wondet eerogo wogoren piya wogogurak kwe, an nen ambinom wondet eerogo piyaakit lak nonggop nduk, ambinom tebenogo piyoorak nduk, eeko ogotik?” Yorage mbareegi, wone onggo yo’niriyak meek aret me, inoone lek puk aret ogogwaarak.

9 Puk aret ogo mbareegwa, an nen ambinom yorage logonet, “Kit eekwi ti, eeriyak lek mendek aret eeko ogotik! Yi aakumi ndi aakumi inambik ninawim nogo nen ninendage maluk eerogo pinanukwak, ninogoba Ala ninagabiti mbako logonet, eerit nogo logorak lek mbakop?

10 It aakumi nen, Kinamendek luulu wo’- niraanip o, yinuk, yo’nirogwe iinok, an togon, noreewi togon, nawuri ninom eeko menggaarak togon, nen wu inom, gandum inom, wogorogo monggoorak me, Oba lunogo inom wo’niraanip o, yorogwe nogo ambinom yorogo logorak mage o.

11 O yogondak aret inanggween inom, ineyabu anggur yarak inom, eyo tayitun yarak inom, inawi inom, inawu lek kenok, luulu unde eeppinagareegwaarak nogo obaane’me wogoraanip o. Ndi, wogorogo logonet, 100 wonage kenok ambiret oba lunogo wo’niraanip o, yorogogutak kira wogogwaarak wu inom, gandum inom, anggur amburu ngget toolak inom, wam amburu inom, abok aret obaane’me wogorogo logonip o.”

12 Yorage mbareegi, it nen, “Wone yo’niragandak ti ndak-ndak, it inamendek obaane’me wogorogo logonet, Waganggotak oba lunogo wo’niraanip o, yinuk, yoraagun lek o.” Yogo mbareegwa, Ala unde woraawak nduk, wiiragagirak wogo mbareegwa, inenggaanom paga it aap inengga warak inoweewi nogo inom, it o unde inom eeko menggaarak nogo inom, eeko logorak yereegwaarak nogo ndak-ndak, kumbuk mbanuwak nduk, yorage mbareegi, “Eeko logowok o,” yinuk, wone kumbuk mbaneegwaarak.

13 Kumbuk mbanggo mbareegwa, an nayum nggorek yungguk-pangguk eerak nogo, yumbuk-yumbuk eeke logonet yorage, “Aap ambi wone yegerak yi, ndak-ndak eeka’lek kenok, yum yungguk-pangguk eerak yumbuk yumbuk eekirak ti kokwak, at Ala nen aap ti togop aret eeppege logonet, ame nen wumbege, anggween paga nen mugogo nappege, eerigin aret o.” Yorage mbareegi, it kuwak eeri wogogwaarak abok aret, “Abet aret yagan o,” yinuk, Aliku ALA alut eereegwaarak. Eeko nogogwaarik, wone yereegwaarak nogo ndak-ndak eeko nogogwaarak.

Nekemiya iniki ndoobu logonet, eereegerak wone

14 Aap Aratakata nogo endagembogut wonage kagak tahun 19 eeppunuk ambi eerak nen nok, tahun 32 ari nage kagak, an o Yekura unde logokit nduk, mippaneegerak wonage neegak tahun 12 aret agagerak. Age kagak, aap o unde menggerak ake mbi punik nogo an inom, noreewi inom, nonggo logolik kwe,

15 an o unde mippanega’lek kagak inaa’nduk o unde wonogogwaarak nogo nen it aakumi aaninggin-paaninggin inoba piigo logonet, “Mbi inom, anggur amburu toolak inom, wo’nira wogo logonet, wu mbuti perak aaninggin oolo wakkagak inom wo’nira wogo logonip o,” yinuk, yorogwe, ndi, inawuri kunduk, inoone omaawi paga yorogo logonet, tebenogo piigwi, eeko nogogwaarak kwe, an perak, Ala nagabiti mbake minggirak me, togop eeke logolik.

16 An nogo, pak wuriyak ti mban niniki lunik logonet, nawuri ninom wurit nogo nogogurak me, nggween ambi kolage logolik mban.

17 It aakumi Yakuri mendek inom, it aap o unde inom eeka inom, ineebe seratus lima puluh yi aakumi ndi aakumi ninaagan-ninambokan wonogwe inenggela’me nen niya wogogwaarak inom, abok aret mbi nengge minggim ninom kwi’na’nuk, nonggo nogogurak.

18 Nonggo logonet, lembu ambit inom, kambin-ndomba amok warak 6 inom, towe-ayam inom, ne ambit noorak ninake pipuk eerogo pinanugwi, anggur amburu toolak ne aa’nduk nen nok, 10 kuli noorak ninake pipuk eerogo pinanugwi, eereegwaarak kwe, it aakumi aaninggin ambik inoba wonage me, “Aap o unde menggerak ndogop pogo logorak,” wone yugu nogo, “Nira wogo logonip o,” yinuk, an yorage logolik.

19 “Ai, nogoba Ala o. An nen it aakumi yi, inake abok aret eerogo piigirak me, kat noba abeke logonet kale’nggen noba panege logot o,” yinuk, tamban eereegirak.

6 Aap Nekemiya wariyak kooneegwaarak wone

1 An nen pak ambe mbanak tungga awo nggelenogo pega’lek neegak kwe, aap Tambalat inom, Tobiya inom, aap Arap mendek Nggeteyem inom, it ninom wim mbanak mendek ando nogo inom, nen, “Lek o. At Nekemiya nen yugum pak woonik mondok lek eerogo wukerak o,” yogwe nogo inaruk konembogo nogogwaarik,

2 at Tambalat Nggeteyem imbirak nen aap yonggo nappiya wogogwaarak nowagam wogo nogogwaarik, an yo’nogo logonet, “At Tambalat Nggeteyem imbirak nen o Ono kobappaga yaga’lelo Kepirim time wone mbaniyak me, yori nanip o, yo’nirogo mbaka, yokkiri wogo o,” yinuk, yo’nereegwaarak kwe, it nen an maluk eerogo paniyak mba’nuk nayonggo pegaarak yelok iige nagagirik,

3 an nen wone eerogo nappiige logonet, “An yabu mondok nggwok aret eeke me, alom ngge kenok, an yabu eeke yi, mbo punuk iya noorak, yo’negaarak? At woroorak meek aret, yegerak, yora nanip o,” yinuk, yorage nagagirik, nappiyareegirak.

4 Ne 4 kuli wone ti mban eerogo nayonggo pegak mban eeko nogogwaarak kwe, an nen wone aa’nduk eerogo nappereegirak nogo ndak-ndak mban aret eerogo nappege nagagirak.

5 Ne 4 paga nappiya wogo nogogwaarik, ne ambi paga at Tambalat awot ambi wone ndak-ndak yo’niruwak nduk, nappi wage mbareegi, it aakumi abok ineenu aruwak nduk, liiru eebe mbanak eenggime wonok wagagerak.

6-7 Wonok wagagerak wone eebe liiru mbanak nogo yi aret. “Yi aakumi ndi aakumi inenggela’me nen at ambi yogak ambi yogak agan nogo logonet, At Nekemiya inom, it Yakuri mendek inom, nen, Ninowe endagembogut wone lengganogo yo’nirage logorak nineebi o, yinuk, inalik mi’nariyak koonggo logonet, pak wukwi, ndi, at Nekemiya nen, Inowe endagembogut an aret arikit, mbake logonet, O Yekura time aap endagembogut mi’naga o, yinuk, wone yoranet nugu logowak nduk, aap Ala wone yoraga muk mippiige, eekerak o, yinuk, yogwe ti, at aap Nggeteyem nen, Abet aret yogwe, yegerak me, wone agan nogwe ti, aap endagembogut aruk konenigin aret me, kat ninom wone mbanuwok nduk, mok o,” yinuk, liiru mbanogo wo’nereegwaarak.

8 Liiru mbanak nogo pekkage nagagirik, wone onggo eerogo nappiige logonet, “Wone kit yo’nogotak ti, nit togop ambi yaga’lek niigak, kit kiniki koonogo pilit aret ugun-ugun agan nogo ogotik!” yinuk, wone eerogo nappiyareegirak.

9 It nen, “Inomanggen tayok yinuk, it yugum pak wukwi ti, kak kunik puwak,” mba’nuk, ninagabiti-kagabiti yogo logowok nduk yo’nirogo nogogwaarak. Yo’nirogwe iigak kwe, an nen, “Nogoba o. Komaawi wo’niru,” yinuk, tamban eereegirak.

10 Ne ti eyom paga an nen aap Meketaben ombooluk Ndelaya aput Temaya ame tu nappunuk wonage me, ka nage mbareegi, at nen an yo’nege logonet, “Aakumi nen kat koori wogo agaarik o. Oonikiya yi paga kooruwak nduk, wogwe me, kat nimbirak Ala awi wurik me unggwi nogo logomonggoorik, tu omaawi narogo puwok o.”

11 Yo’nege mbareegi, an nen at yoge logonet, “Aap an yogobi nen kole mbaganiyak op mbaken? Aap an kwak nen agap ndakko’nok, Ala awi wurik me ungguurak op mbaken? Lek aret me, an nagin lek ya’i aret logi o.”

12 Ari nagagirik, niniki koonit nage logonet, “A puk! Yi Ala nen yogerak paga yo’nege lek aap Tobiya Tambalat imbirak nen onggo wogogaarak paga yo’nege kagi,” mbake nagagirik,

13 “At wone yo’negerak nagabiti nen eeke neenok, maluk eeriminggirak paga it nen nendage maluk eeko logonet, miyuk-meyak eerogo panuwak nduk, aap yi onggo wogogaarak kagi,” mbareegirak.

14 “Ai, nogoba Ala o. It aap Tobiya, Tambalat imbirak nen an ee’nakwi yi, onggo eeppiige, ndi, kat koone yoraga kwe Nowaya inom, it aap Ala wone yoraga ando inom, an nagabiti eerogo panugwi me, it kunduk, onggo eeppiige, eeru o,” yinuk, tamban eereegirak.

Yugum pak abok aret wurogo pereegwaarak wone

15 Tut Elun penenak tanggal 25 paga yugum pak abu aret wurogo pereegurak. Wukwi niigak nogo 52 aret yereegurak.

16 Ndi, age yoboneegurak nogo, yi aakumi ndi aakumi ninaagan-ninambokan wonogwe nogo abok aret inigen kogwe, ninawim nogo inaruk konenggwi, eereegwaarak me, ninawim nen, “It inogoba Ala nen yeenggwaarage kagak, eekaarak kogo o,” yinuk, inoone lek puk aret ogogwaarak.

17-19 An nagabiti mbakak nege logokit nduk, at Tobiya nen liiru mbanogo wo’negak mban eeke nagagerak kwe, at Arak aput Tekaniya nogo arugelo Tobiya aret wonage, ndi, at Tobiya aput Yokanan nogo nen aap Mberekiya aput Metulam apuluk kolaga kolage, eereegwaarak paga it Yekura nen, “At ninom kunik logowok o,” yinuk, kumbuk mbaneegwaarak me, ne ti eyom paga it aap Yekura mendek inoweewi nogo nen liiru mbanogo at Tobiya paga nappugwi, ndi, at Tobiya liiru onggo mbanogo it paga nappi wage, eeko logonet, “At Tobiya nogo obeelom yogop eeke menggerak o,” yinuk, an yo’nugwi, ndi, an ari nogo at yori nogwe, eeko nogogwaarak.

7 O Yerutalem tum wako logorak yoragagerak wone

1 Yugum pak abu aret wurogo pogo mbareegwa, tungga nggelenogo pege nagagirik, tu arum waka inom, ndawi tiyangga inom, it Lewi mendek inom, eeko menggaarak nogo eeko logowak nduk mippiige,

2 ndi, it aap ando Ala inagabiti mbuuluk mbakwi iigak, Ala agabiti nggwok mbake logonet, abet mban ari menggerak pak wurik enegen me aap endagembogut awi arum waka aap Kananiya inom, nawot Kanani inom, imbirak o Yerutalem unde logowak nduk, mippiige, eereegirak.

3 Eeke nagagirik, it yorage logonet, “It tu arum menggaarak nogo, o mo pi waga’lek kagak, o Yerutalem tungga paarogo pit noorak mage o. Ata, mo pi wage kenok mban paarogo pit nogwe, ndi, abu aret arum logomenggaarik, o kiyoma iname nogo logonet, tu nappunuk, wa’mbit omaawi eerogo pit nogwe, eeko logowak nduk, yoret o. Ndi, it ando o Yerutalem inaworak nen tu unggwit wogo menggam inom, inawoore’- nggam lombok inom, arum logowak nduk, aap mippiinet namunggup o,” yoragagirak.

It aakumi wogoren o Mbaben piya nagagerak
wogogwaarak inendage mbanak wone

4 O Yerutalem nogo, nggwok lombok nenaarak wonagagerak kwe, aakumi we mbuura’luk mban wonogwe, ndi, inawi kunduk wuka’lek aret wonogwe, eekwi me,

5 an nen it aap inengga warak inoweewi inom, it aap o unde menggaarak inom, aakumi abok aret inom, ndarak ndegek lombok inendage liiru mbaniyak kuwak eeppiyaakit nduk, Ala nen ninikime mannabeegerak. Ndi, an nen it aakumi wogoren piya nagagerak inaa’nduk iniyokan wogogwaarak ndarak ndegek lombok inendage liiru mbanak kwaakkagagirak nogo yi aret.

6-7 It aakumi Yekura mendek maan aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nen keele maageren o Mbaben piya nagagerak time wonogogwaarik, iniyokan wogogwaarak nogo ti, it aap Terubaben, Yetuwa, Nekemiya, Atariya, Araamiya, Nakamani, Morekayi, Mbilatan, Miteperet, Mbigawayi, Nekum, Mbaana aret. It ti wogwe me, inom wogo nogogwaarik, inawi wonogogwam lombok kota Yerutalem inom, o Yekura inom, arit wogogwaarak inendage liiru mbanak nogo yi aret. It Iterali mendek ndarak ndegek lombok wogogwaarak, ineebe lambunik inendage liiru mbanak yi aret.

8 At Parot paga wiganak ineebe dua ribu seratus tujuh puluh dua,
9 At Tepata paga wiganak ineebe tiga ratus tujuh puluh dua,
10 At Arak paga wiganak ineebe enam ratus lima puluh dua,
11 It aap Yetuwa Yowap imbirak paga wiganak aap Pakat- Mowap paga ndarak ineebe lambunik dua ribu delapan ratus delapan belas,
12 At Elam paga wiganak ineebe seribu dua ratus lima puluh empat,
13 At Tatu paga wiganak ineebe delapan ratus empat puluh lima,
14 At Takayi paga wiganak ineebe tujuh ratus enam puluh,
15 At Mbinuwi paga wiganak ineebe enam ratus empat puluh delapan,
16 At Mbebayi paga wiganak ineebe enam ratus dua puluh delapan,
17 At Atagat paga wiganak ineebe dua ribu tiga ratus dua puluh dua,
18 At Aronikam paga wiganak ineebe enam ratus enam puluh tujuh,
19 At Mbigawayi paga wiganak ineebe dua ribu enam puluh tujuh,
20 At Arin paga wiganak ineebe enam ratus lima puluh lima,
21 At Kitikiya paga wiganak Atet paga ndarak ineebe sembilan puluh delapan,
22 At Katum paga wiganak ineebe tiga ratus dua puluh delapan,
23 At Mbetayi paga wiganak ineebe tiga ratus dua puluh empat,
24 At Karip paga wiganak ineebe seratus dua belas,
25 At Nggibeyon paga wiganak ineebe sembilan puluh lima aret,
26 Aap Mbe’lekem mendek inom, Netopa mendek inom, ineebe lambunik seratus delapan puluh delapan,
27 Aap Anatot mendek ineebe lambunik seratus dua puluh delapan,
28 Aap Mbet-Atamawet mendek ineebe lambunik empat puluh dua,
29 Aap Kiriyat-Yeyarim, Kepira, Mbeerot, mendek ineebe lambunik tujuh ratus empat puluh tiga,
30 Aap Erama inom, Nggaba inom, it mendek ineebe lambunik enam ratus dua puluh satu,
31 Aap Mikamat mendek ineebe lambunik seratus dua puluh dua,
32 Aap Mbeten inom, Ayi inom, it mendek ineebe lambunik seratus dua puluh tiga,
33 Aap Nebo alik ambi mendek ineebe lambunik lima puluh dua,
34 Aap Elam alik ambi mendek ineebe lambunik seribu dua ratus lima puluh empat,
35 Aap Karim mendek ineebe tiga ratus dua puluh,
36 Aap Yeriko mendek ineebe tiga ratus empat puluh lima,
37 Aap Lot, Karit, Ono, mendek ineebe lambunik tujuh ratus dua puluh satu,
38 Aap Tena mendek ineebe tiga ribu sembilan ratus tiga puluh nogo ti aret.
39 Ndi, it aap Ala unde wogogwaarak ineebe lambunik nogo yi aret. Aap Yetuwa paga wiganak at Yeraya paga ndarak ineebe sembilan ratus tujuh puluh tiga,
40 Aap Imet paga wiganak ineebe seribu lima puluh dua,
41 Aap Patikut paga wiganak ineebe seribu dua ratus empat puluh tujuh,
42 Aap Karim paga wiganak ineebe seribu tujuh belas nogo ti aret.
43 It aap Lewi mendek wogogwaarak ineebe lambunik nogo yi aret. Aap Korewa paga wiganak it Yetuwa, Karimiyen, imbirak paga ndarak ineebe lambunik tujuh puluh dua, nogo ti aret.

44 It ndawi tiyangga wogogwaarak ineebe lambunik nogo yi aret. At Atap paga wiganak ineebe seratus empat puluh delapan nogo ti aret.
45 It tungga’nggi arum menggaarak wogogwaarak ineebe lambunik nogo yi aret. Aap Talum, Atet, Talomon, Akup, Katita, Tobayi, paga wiganak ineebe lambunik seratus tiga puluh delapan nogo ti aret.

46 It aap Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak wogogwaarak nogo ti, Tika, Katupa, Tabawot,
47 Kerot, Tiya, Paron,
48 Lebana, Kagaba, Talamayi,
49 Kanan, Nggiren, Nggakat,
50 Ereyaya, Eretin, Nekora,
51 Nggatam, Uta, Pateya,
52 Mbetayi, Mewunim, Neputim,
53 Mbakabuk, Kakupa, Karukut,
54 Mbatilit, Mekira, Karata,
55 Mbarokot, Titera, Tema,
56 Netiya, Katipa, nogo paga wiganak inom,
57 ndi, at Talomo ayeloman mini wogogwaarak ti, Totayi, Toperet, Perira,
58 Yaala, Ndarokon, Nggiren,
59 Tepata, Katin, Pokeret- Katebayim, Amon, nogo paga wiganak inom,
60 abok aret ineebe lambunik tiga ratus sembilan puluh dua nogo aret.

61 It aakumi ando inawi o kota Ten-Mela inom, Ten-Karata inom, Kerup inom, Aron inom, Imet inom, nen iniyokan wogogwaarak nogo it Iterali mendek paga wiganak aret kwe, “Inanebunu ndi mendek,” liiru mbanak lek kagak wogogwaarak ti,

62 Ndelaya, Tobiya, Nekora, paga wiganak ineebe lambunik enam ratus empat puluh dua aret.

63 It Ala unde menggaarak inenggela’me nen Kabaya inom, Kakot inom, Mbaritilayi apuluk kolaga aap Nggileyat mendek nen akwe kolagagerak paga endage Mbaritilayi yogo nogogwaarak nogo inom, nogo paga wiganak wogogwaarak ti,

64 it nda’nogogwaarak inombomini inendage liiru mbanak me wonage kero, kwaareegwaarak mendek lek kenok, “Aap ti, Ala unde eeko menggaarak kwak it inoba mbeenak lek me, inom eeko logorak lek o,” yinuk, teppiyareegwaarak.

65 Teppiigo mbareegwa, aap o unde inowe nen ari logonet, “Aap Ala unde ambi nen yugum Urim-Tumim paga yelok koorak nduk, nggino yoriyak waga’lek kagak, it aap ti, Ala ake pugu nonggo logorak lek o,” yinuk, yoragagerak.

66 It aakumi Iterali mendek kuwak aago abok aret o Yerutalem wogogwaarak ineebe lambunik ti, empat puluh dua ribu tiga ratus enam puluh aret.

67 It inayeloman mini aap inom, kumi inom, wogogwaarak ineebe lambunik ti, tujuh ribu tiga ratus tiga puluh tujuh aret. It ndawi tiyangga aap inom, kumi inom, wogogwaarak ineebe lambunik ti, dua ratus empat puluh lima aret.

68 Ndi, it inaanggumi wogoren wogogwaarak kuda ti, tujuh ratus tiga puluh enam, kuda negen bagal ti, dua ratus empat puluh lima,
69 unta ti, empat ratus tiga puluh lima, ndi, keledai nogo ti, enam ribu tujuh ratus dua puluh aret wonok wogogwaarak.

70 It ndarak ndegek inoweewi ando nen yabu eeriyak ake pereegwaarak. At o unde menggerak inowe nogo nen wu mbuti emas aaninggin 9 negen inom, niyo kilirogo pit nagak togolowak 50 inom, aap Ala unde inayum yirikak lima ratus tiga puluh inom, pogo menggam logowak nduk, wogorage,

71 ndi, it ndarak ndegek inoweewi ando nen yabu eeriyak ake pogo menggam puwak nduk, wu mbuti emas aaninggin seratus tujuh puluh inom, perak aaninggin seribu lima ratus inom, wogorogwe,

72 ndi, it aakumi ando nen wu mbuti emas aaninggin 170 inom, perak aaninggin seribu seratus inom, aap Ala unde nen inayum yirikak 67 inom, wogorogwe, eereegwaarak.

73 It aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, tungga’nggi arum menggaarak inom, ndawi tiyangga inom, Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak inom, it aakumi Iterali we ugun mendek ando inom, it Iterali abok aret inawi kota-kota wonogogwam lombok arit wa’nuk, ye mbambatinuk wonogogwaarak liiru mbanak kagagirak nogo ti aret.

8 Etara nen wone lengganak liiru mbanak nogo
aakumi inenggaanom mbinineegerak wone

1 Tut 6 penembunuk, ambi penengge kagak, it Iterali mendek abok aret inawi kota-kota lombok arit nogo nogogwaarik, ye mbambatinuk wonogwe me, tut 7 penenak paga it abok ambugwi aret tu unggwogo menggam endage, Niyo enaame tini ogobakkigirik nogome kuwak ari wogo nogogwaarik, eeko logorak Aliku ALA nen wone Iterali yoragagerak Muta liiru mbaneegerak nogo, aap liiru mbangga Etara nen wonok woraawak nduk, yoreegwaarak.

2 Yogo mbareegwa, tut 7 penenak tanggal 1 paga it kuwak ari wogogwaarak aap inom, kumi inom, it wone op woorak abok aret inom, inigen iigak, aap Ala unde Etara nen eeko logorak wone yugu liiru mbanak nogo wonok wage nagagerik,

3-5 it aakumi abok inenggaanom paga mbiningge logowak nduk, eyo tiyarogon ndoonogo pereegwaarak nogo paga aap liiru mbangga Etara nogo ari lagangge mbareegi, eenggi abe’- nggan pa’nggwe aap Matika, Tema, Anaya, Uriya, Kilikiya, Maateya, mi’ndak wonogwe, ndi, eenggi kwaare’nggan pa’nggwe aap Peraya, Mitayen, Malikiya, Katum, Katabarana, Takariya, Metulam mi’ndak wonogwe, eekwi iigak, aap inom, kumi inom, it wone op woorak inom, tu unggwogo menggam endage Niyo enaame tini ogobakkigirik nogome kwi’nari wogogwaarak inenggaanom paga at Etara nen wone lengganak liiru mbanak nogo mbiganeegerak. Aap Etara nogo eyo tiyarogon ndoonak paga liiru mbanak mbigangge inigen kogo nogogwaarik, it abok aret mi’nogogwaarak. Mi’na’nuk wonogo logonet, it abok aret abu liippunuk, waganggwi iigak, at Etara nogo o kuubondendok nen nok o liingge kuli eeko logorak wone yugu liiru mbanak nogo, oone nggwok paga mbiningge nagagerak.

6 Mbiningge nagagerik, “Kaliku Ala mondok nggwok kat aret o,” yinuk, alut eeke kagak, it aakumi abok aret ineenggi nippunuk, yogo logonet, “Abet aret o. Abet aret o,” yinuk, inendobanggun yindumbunuk, inetenggen nggween paga wanduk yagak yogo logonet, Aliku ALA alut eeko nogogwaarak.

7 Eeko nogogwaarik, inobaane’me lombok mi’na’nuk wonogwe iigak, it aap Lewi mendek Yetuwa, Mbani, Terebiya, Yamin, Akup, Tabetayi, Koriya, Maateya, Kelita, Atariya, Yotabat, Kanan, Pelaya nogo nen eeko logorak wone yugu liiru mbanak nogo mamunirogo logonet,

8 eeko logorak Ala wone yereegerak liiru mbanak nogo mbininggwi, ndi, mbininggwi nogo it aakumi liippunukwaawak nduk, “Alom ndogop o,” yinuk, tena’me yorogwe, eeko nogogwaarak.

9 Ndi, eeko logorak wone yugu liiru mbanak yorogwe nogo inaruk konenggo nogogwaarik, le yogo mbareegwa, it aap o unde menggerak inowe Nekemiya inom, aap Ala unde liiru mbangga Etara inom, it Lewi mendek nen it aakumi wone mamunirogwe nogo inom, nogo nen it aakumi abok aret yorogo logonet, “O yogondak yi ti, Aliku kinogoba Ala ake punik aret me, kit kiniki puru yogo logonet le yogwe ti mage o.”

10 Yorogo nogogwaarik, at Nekemiya nen, “Kit kiname nogo logomonggotik, kiniki ale’nggen paga kinambi-kinagi abe mendek nonggo logonet, ando mogonogo it aakumi ineenggi lek kenok wogoraamunggup o. O yogondak ninogoba Aliku ALA ake punik aret me, kiniki wakkolaagup o. At Aliku ALA nen kinale’nggen eeppinagage ti paga kiniki nu’lek aret logomunggup o.”

11 Yorage mbareegi, it aap Lewi mendek nen it aakumi iniki kwippiyaawok nduk, ambinom yorogo logonet, “O yogondak yi ti, Ala ake punik aret me, kiniki puru yogwe ti, mondok mage o. Ata, kiniki ugun obeelom logonip o,” yinuk, yorogogwaarak.

12 Ndi, it aakumi wone yorogogwaarak nogo abu liippunuk, waganeegwaarak me, iniki ale’nggen nen mbi nunggwi, yi nunggwi, eeko logonet, ando it aakumi ineenggi lek kenok, tumburirogo logowak nduk, iname nogogwaarak.

Ooliya wuppunuk ale’nggen nen laago lako nogogwaarak wone

13 Tut 7 penenak tanggal 2 paga aap ndarak ndegek inoweewi inom, aap Ala unde inom, it Lewi mendek inom, eeko logorak wone yugu liiru mbanak nogo liirogon mamunggolaawok nduk, at liiru mbangga Etara owagam kuwak ari wogogwaarak.

14 Kuwak ari wogo nogogwaarik, it eeko logorak Aliku ALA nen Muta yoge kagak liiru mbaneegerak nogo pekkogo logonet, “Tut 7 penenak paga it Iterali abok aret inawooliya wuppatinuk logonet, laago lakwi,

15 ndi, wone mbanak ndak-ndak iname nen puut nggelok-nggobok nogome eyo tayitun yarak me mendek inom, eyonggaame mendek inom, eyo yino inom, eyo nggabu inom, eyoongga wiganak mendek inom, abok aret eno’mbak mbaninuk, wogo logomenggaarik, ooliya-ooliya wuruwak o, yinuk, wone yugu yi, inawi kota-kota inom, o Yerutalem inom, yoranet nogo logowak o,” yinuk, eeko logorak wone liiru mbanak nogo paga kogogwaarak.

16-17 Kogo nogogwaarik, it aakumi wogoren piya nagagerak iniyokan wogogwaarak nogo abok aret nen eyo eno’mbak mbaninuk wogo nogogwaarik, it inawi wurik oo’ngget ndoonogo maarak paga inom, inawoore’nggam inom, Ala awi wurik oore’nggam inom, tu unggwogo menggam endage, Niyo, enaame tini ogobakkigirik inom, tu unggwogo menggam endage, Eparayim, enaame tini ogobakkigirik inom, nogome ooliya-ooliya wurogo patit nogo nogogwaarik, wonogogwaarak. It aakumi Iterali yi nogo nen at Nun aput Yotuwa wonage eyom paga nen nok, ooliya wureegwaarak ti eyom kuli iniki ale’nggen nen togop lako logolik kwe, ne ti eyom paga inale’nggen mondok alik negen logonet, lako nogogwaarak.

18 Lako logonet, ne aa’nduk paga nen nok, ne 7 paga at Etara nen eeko logorak Ala wone yereegerak liiru mbanak nogo mbiningge, inale’- nggen nen laago lakwi, eekugak, age yobok ne 7 eeppunuk, ko’lu paga wone yugu nogo ndak-ndak kuwak eereegwaarak.

9 Inomaluk paganeegwaarak wone

1-2 Tanggal 24 tut ti paga it aakumi Iterali mendek mban wiga-nak mendek nen it aakumi alik mendek inom ogookkologo nogogwaarik, kuwak eeppunuk, inambe mage negen logonet, inayum nibinik maluk mendek yikkologwe, purok inanobak paga yikut eekwi, eeko nogogwaarik, inobaane’me lombok mi’na’nuk, “Nit ninombomini maluk aret eeko nogogwaarak me, nit kunduk, maluk aret eeko nogoorak o,” yinuk, paganeegwaarak.

3 Pagambunuk, nogome mi’ndak wonogo logonet, kubondendok nen nok, liingge ari nage kagak, Aliku inogoba Ala nen eeko logorak wone yereegerak liiru mbanak nogo malenggwi, ndi, liingge nen nok, o kiyoma ari nage kagak, inomaluk paganggo nagaatik, inendobanggun yindumbunuk, Aliku inogoba Ala alut eekwi, eekwi iigak,

4 it aap Lewi mendek Yetuwa, Mbani, Karimiyen, Tebaniya, Mbuni, Terebiya, Mbani, Kenani, eyo tiyarogon ndoonogo pereegwaarak nogo paga mi’ndak logonet, inoone nggwok paga Aliku inogoba Ala yogo nogogwaarik,

5 ti’nuk, it Lewi mendek ando Yetuwa, Karimiyen, Mbani, Katabeneya, Terebiya, Koriya, Tebaniya, Petaya, nen wone yorogo logonet, “At o aa’nduk nen nok, peebi mondok-mondok logorak Aliku kinogoba Ala endage tiyappuwok nduk, mi’nanip o,” yinuk, yorogogwaarak. Yorogogwaarak mi’na’- nuk Ala yogo logonet, “At ambi nen at ambi ale’nggen oba pegak eekwi, at ambi nen at ambi endage tiyappegak eekwi, eekwi ti, iya aret kwe, kat perak, it inirimbaga kendage mondok iya tiyanak lombok aret.

6 Kaliku ALA kalik aret menggendak o. Kat nen mbogut inom, mbogut ta’mbanak irimbaga inom, laaluguragan abinak kwindagala eeke nogo inom, o nggween inom, yi mendek ndi mendek nggween paga wonage inom, niyo yenggenak laut inom, niyo yenggenak laut inikime menggaarak inom, abok aret ogobakkigirogo pit nagagindak o. Yi mendek ndi mendek abok aret ki logowak nduk, eerogo piige, nit aakumi nineenik logowok nduk, eerogo pinanege, eeke menggendak me, it mbogut paga menggaarak abok aret inendobanggun yindumbunuk kalut eeko menggaarak o.

7 Kat Kaliku ALA aret me, aap Abaram miike nagagindik, it aakumi Mbaben wonogo menggam o Ut nen eebe wonok wundi wage nagagindik, endage Abarakam toonogo pereegindak o.

8 Kat yoge nogo li’lak mban eeke kenok, it aakumi Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Amori mendek inom, Perit mendek inom, Yebut mendek inom, Nggiragati mendek inom, inanggween abok aret at apuri-ombowologwe wogoroorak wone abuk nggaruk togon koonogo punuk yoreegindak nogo, kat abe koonak mban eeke menggendak me, koonogo pereegindak nogo a’me lik togon aret eereegindak o.

9 Nit ninombomini o Metit logonet yagan wakwi nogo kenegen iige, ndi, yi Laut Merah aa’nggi paga logonet, inoone nggwok yogwe nogo karuk konengge, eereegindak o.

10 Eeke nagagindik, it Metit mendek nen iniki wogoppako logonet, ninombomini eeppiigo nogogwaarak nogo kat keenu me, aap endagembogut Pirawun inom, at inom eeko menggaarak inom, at o unde menggim aakumi abok aret inom, eerubok mendek eeppiige, inagabiti aruwak nduk eeppiige, eereegi-ndak paga kendage wigak yereegerak me, o yogondak wonage aret o.

11 Kapuri wunda woraawak nduk, niyo mogonogo agi-ogu eerogo pereegindak kagak, nggween woloonak paga wunda wogwe iigak, it inambo’me muguren wogogwaarak nogo niyo omaawi ambik kagak yugum inikime mbo pegaatak yobok togon lek age menggi kwak, it togop aret eeginabeegindak o.

12 O liingge ndugwi paga wogoren wage, ndi, it tu woraawam eya paga woraawak nduk, oonikiya ndugwi kani negen wuninogo punuk, wogoren wage, eereegindak o.

13 Kat puut Tinayi paga wambi wage nagagindik, puut irimbaga tiyarogon nen wone yorage logonet, eekwi ndak-ndak eeppiigo logorak wone yugu inom, abe a’me nggelok mban eeko logorak wone inom, wone lengganak inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, abok aret li’lak eerogo wogoragagindak o.

14 Nogo 6 yippunuk, ko’lu paga nake leenogo pateegirak o, yinuk, ineenu eeppiige, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, kayeloman Muta nen yoraawak nduk, yoge, eereegindak o.

15 It inambi abu kenok mbogut paga nen inambi wugira wage, inagi abu kenok yugum me nen kilanogo wumbiya wage, kat nen o it unggwi nanuk logowam wogoroorak keenggi nippege logonet, wone kumbuk mbaneegindak nogome, Unggwi nogo logomonggotik, unde eekkolaamunggup o, yinuk, yorage, eereegindak o.

16 Ti eereegindak kwe, it ninombomini nen kat, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yoragagindak nogo eeko logolik. Inanobak yugum pogom a’nuk, wogoppako logonet,

17 Koneniyak nineebi o, yinuk, it inenggela’me iya tit eeke nagagindak nogo mari eerogo mbo pugwi, ndi, inanobak yugum pogom a’nuk, Ala nen yo’nirage logorak nineebi o, yinuk, O Metit niniyokan nanuk, aakumi inayeloman ari noorak wo’niren nawak nduk, aap ambi mippuwok o, yinuk, yogwe, eereegwaarak kwe, kat Ala nen, Inomaluk nogo mbo nappikit lak, ao, mbake, kiniki yanggorogon teppiige, inabuwa mbake, kaanaganggenggwi lek yungguppunuk eeppiige, kat kiniki kunik aganake nogo, nggaruk yaga’lek kunik aret wonage, eeke menggendak me, it mbo piyoolik o.

18 It nen tapi ogut ogobakkigippunuk, yogo logonet, O Metit nen wokkiren wundi wagaarak kinogoba Ala kwak yi aret o, yinuk, yogwe, ndi, kat meek eerogo pagarak meek aret kwe, mondok iya lombok miyuk-meya eerogo pagagwi, eereegwaarak kwe, teppiyareegindak o.

19 Inabuwa lombok mbareegindak me, o karume time inoorulik teppiige nagagindik, it tu nigiren woraawak nduk, o liingge ndugwi mippege, ndi, it woraawam tu eya paga woraawak nduk, oonikiya ndugwi kani wuninik negen eerogo pege, eerit wage nogo woolik teppereegindak.

20 Mamunirage logowak nduk, Kaberiniki wogoraga’lek teppege, inambi abu aganake kagak, mbo piige, inagi abu aganake kagak, mbo piige, eerulik wogorenet wundi wage nagagindak me,
21 tahun 40 paga o karume wogwe iigak, inamendek ambi lek age, inayum nibik ari, iniyok piirogo pege, eeka’lek aret wonagagerak.

22 Aap inendagembogut inabu’me piigo menggam inom, yi aakumi ndi aakumi inanggween inom, it ninombomini unde eeppiige logonet, it inanggween irip tayorogon kuli mbanak logowak nduk, ogoorogo punuk, wogoragagindak o. Aap Ketibon mendek inowe endagembogut Tikon unde menggim inom, aap Mbatan mendek inowe endagembogut Ok unde menggim inom, unde eeppatinuk, wonogogwaarak o.

23 It inapuri ti, laaluguragan mbogut paga menggi kwak eerogo piige, inombomini yorage logonet, Unggwi nogo logomonggotik, unde eeppatinuk, logomunggup o, yoragaginom nogome piya wage, eereegindak o.

24 O nggween yime it inapuri nen unde eeppatinuk wonogwe iigak, kat kaa’nduk a’nuk, it aakumi inaworak o Kanan ando yime menggaarak nogo tebenogo piinok, ninombomini ineenggime piige logonet, it Kanan mendek inoweewi inendagembogut inom, it aakumi o yime wonogwe inom, it eeppiyoorak mbareegwaarak nogo eeppiyaawak nduk, wogoragagindak o.

25 It ninombomini nen inawi kota-kota pak wurik wonage inom, inanggween mili wonage inom, tebenggologwe, inawi wurik me yi mendek ndi mendek abe mendek wonage nogo inom, niyo nggween kabunik inom, yabu anggur yarak inom, eyo tayitun yarak inom, yi eyo ndi eyo anggen yege menggerak mendek abok aret inom, unde eekkologwe, eeko nogogwaarik, inaanogum palek togon nonggo nogogwaarik, inagabolo ki obeelom aret wonogwe iigak, kat mondok obeelom eeppiige nagagindak paga inale’nggen mbakak nugu nogogwaarak.

26 Kat togop aret eeppiige keegak kwe, inogogumbuk a’nuk, koone yorage nogo, Eeriyak nineebi o, yinuk, eeko logorak wone lengganogo yorage nagagindak nogo inambokan mbo punuk, it yungguninuk kowagam woraawak nduk, koone yoraga nen yorogo nogogwaarak nogo inookwi, ndi, kat meek eerogo pagarak meek aret kwe, mondok iya tit miyuk-meya eerogo pagagwi, eeko mbareegwa,

27 inom wim mbanak nogo ineenggime piige mbareegin, it inawim nen nonggop eekkoloobok eerogo piigwi iinok, inoone nggwok yokkogo mbareegwa, kat mbogut paga nen konengge nagagindik, inabuwa mbake logonet, inagap ndaka mippiige mbareegin, it inawim ineenggime nen inagap ndako nogogwaarak.

28 Inagap ndako mbareegwa, iniki ugun obeelom aret wonogogwaarik, ti’nuk, kenegen keegak maluk eeko mbareegwa, inawim nen inabu’me piinok logowak nduk, ineenggime piige mbareegin, ambinom inoone nggwok paga yokkugwi iinok, kat mbogut paga nen konengge nagagindik, inabuwa nen inagap ndakak mban eeke nagagindak o.

29 Eeko logorak wone lengganogo yorage nagagindak mbo pereegwaarak nogo, yungguninuk mugurok nawak nduk, kurumbi yorage keegak kwe, iniki wogoppako logonet, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yoragagindak nogo, Eeriyak nineebi o, yinuk, yogwe, ndi, eeko logorak wone nogo eekwi iinok, ineenik logorak op kwe, taganogo punuk, maluk eerit nogwe, inanobak yugum pogom a’nuk, koone koneniyak, Nineebi o, yinuk, inogogumbuk logonet, inambokan mbo pagagwi, eereegwaarak wonogwe iigak,

30 yi tahun ndi tahun paga kat kiniki yanggo yinuk, teppiige nagagindak o. Kaberiniki nogo paga it kat koone yoraga nogo yorage keegak yorogo nogogwaarak kwe, it ninombomini nogo inaruk logu negen liippega’lek wonogwe me, kat Ala nen it aakumi o yime wonogwe nogo ineenggime piyareegindak kwe,

31 kat aakumi inabuwa mbake, kiniki yanggorogon teppiige, eeke menggendak me, kat ninombomini mondok iya inabuwa mbake logonet, lek eerogo piige, eraangge mbo piige, eerulik o.

32 Togop aret me, Ala ninogoba o. Kat komaawi ambik kendage abu tiyanak nit aakumi nen, Iya! yinuk, ninagabiti kombakwi nogo, kiniki kunik ee’ninake logonet, eeppinaniyak koonogo pereegindak nogo nggirik-nggerok porogo menggendak me, aa’nduk aap o Atiyut mendek inoweewi inendagembogut nen aaninggin ninoba pinanit wogogwaarak nok, yogondak kuli ninoweewi inendagembogut inom, ninarum menggaarak ninoweewi inom, kat keebe unde ninogobamini inom, kat koone yo’niraga inom, ninombomini inom, kapuri miirinabeegindak inom, abok aret aaninggin ninoba pinaneegwaarak nogo ti, kat nen, Meek aret eeppiyareegwaarak o, yinuk, ninombariyak ti, mage o.

33 Yi wone ndi wone ninoba age kagak kwe, a’me nggelok eeppinanege, ndi, nit maluk lombok eekwi niigak, kat nen li’lak aret eeppinanege, eeke nagagindak o.

34 It ninoweewi inendagembogut inom, ninarum menggaarak ninoweewi inom, kat keebe unde ninogobamini inom, ninombomini inom, eeko logorak wone lengganogo yorage nagagindak nogo mugurok nogwe, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, maluk eeppiige keyo kurumbi yorage nagagindak inom, liippega’lek wonogogwaarak.

35 Kat nen abu obeelom togon eeppiige logonet, inanggween mili nggwok nenaarak wogoragagindak it inowe endagembogut abu’me piige menggim nogome logonet, maluk eerit nogo nogogwaarak nogo mbo punuk, yungguninuk kat koone mugurok nogo logorak op kwe, eeka’lek aret wonogogwaarak.

36 Togop kwe, nit o yogondak aakumi inayeloman mini aret wonogwe yi niyet o. Inanggween mili yi paga yi mendek ndi mendek anggen obeelom mbanogo nonggo logowak nduk, ninombomini wogoragaginom nogome aret aakumi inayeloman eeppinanogo agaarik o.

37 Ndi, maluk eerit nogo nogogurak paga ninanggween mili paga yi mendek ndi mendek yakootak anggen ka’let age kenok, it wone lengganogo yo’nirogo logowak nduk, aap inendagembogut mippiyareegi-ndak nogo, it aret nunggwi, ndi, nineebe inom, ninaanggumi inom, ninarum wonogo logonet, eeppinaniyak mbakwi kenok mban eeppinanugwi, eekwi me, nit nonggop eekkoloobok aga o.

38 Alom ti paga nit abok aret niniki ambit eeppunuk eeko logorak wone abuk nggaruk togon koonogo liiru mbambunuk, it ninarum menggaarak ninoweewi inom, ninogobamini Lewi mendek inom, it kat keebe unde ninogobamini inom, nen ineenggi amburu pugun o,” yinuk, Ala yoreegwaarak.

10 Ineenggi amburu pereegwaarak wone

1 Wone koonogo pogo nogogwaarik, ineenggi amburu pereegwaarak inendage yi o. An o unde minggirak Kakaliya aput Nekemiya inom, it Ala unde menggaarak Terekiya,

2 Teraya, Atariya, Yeremiya,
3 Patikut, Amariya, Malikiya,
4 Katut, Tebaniya, Maluk,
5 Karim, Meremot, Obaya,
6 Ndaniyen, Nggineton, Mbaruk,
7 Metulam, Abiya, Miyamin,
8 Maatiya, Mbilagayi, Temaya, inom,
9 it aap Lewi mendek Ataniya aput Yetuwa, Kenarat apuri ambi Mbinuwi, Karimiyen,
10 ndi, inoreewi ando Tebaniya, Koriya, Kelita, Pelaya, Kanan,
11 Mika, Erekop, Katabiya,
12 Takut, Terebiya, Tebaniya,
13 Koriya, Mbani, Mbeninu, nogo inom,

14 it aakumi inarum menggaarak inoweewi Parot, Pakat-Mowap, Elam, Tatu, Mbani,
15 Mbuni, Atagat, Mbebayi,
16 Aroniya, Mbigawayi, Arin,
17 Atet, Kitikiya, Atut,
18 Koriya, Katum, Mbetayi,
19 Karip, Anatot, Nebayi,
20 Magapiyat, Metulam, Ketit,
21 Metetaben, Tarok, Yaruwa,
22 Pelata, Kanan, Anaya,
23 Koteya, Kananiya, Katup,
24 Kaloketi, Pilaka, Tobek,
25 Erekum, Katabana, Maateya,
26 Akiya, Kanan, Anan,
27 Maluk, Karim, Mbaana, nogo inom,

28 ndi, it aap ando Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, tu unggwogo menggam arum menggaarak inom, ndawi tiyangga inom, Ala awi wurik me eeko menggaarak inom, eeko logorak Ala wone yereegerak liiru mbanak nogo eeko logowak nduk, it aakumi inaagan-ambokan wonogwe nogo inom ogookko’nok ninom ogogurak inakuwi-inogonggelomini inom, inapuri wologwe-komologwe inom, it wone op woorak kenok

29 abok aret inoweewi inengga warak ninom a’nuk, yogo logonet, “Eeko logorak Ala nen ayeloman Muta yoge kagak, yo’niragagerak liiru mbanak nogo mugurok nogwe, ndi, Aliku ninogoba Ala nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yereegerak inom, eeko logorak wone yugu inom, wone lengganak inom, abok aret liirogon eerit nogwe, eeko logogun o. Ndi, eeka’lek niinok, pulunogo pinaniyak op aret o,” yinuk, kumbuk mbanuwok nduk, niniki ambit eeppunuk, wone abuk nggaruk togon koonogo pereegurak ninendage nogo ti aret.

30 Ndi, eeko logorak wone koonogo pereegurak eebe nogo yi aret. “Nit ninapurilogwe komologwe ti, it aap inanebunu alik mendek wogorogwe, it inapuri komologwe nen nit ninapuri wologwe kologwe,

31 It aakumi alik time wonogwe nogo nen gandum inom, yi mendek ndi mendek inom, kuniyak nduk, nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe paga inom, Ala alut eeko logorak ne leenak ti paga inom, wonok wogwe iinok, nit kunggologwe, eeko logogun lek o. Tahun 6 eeppunuk, ambi ari wage kenok kunduk, nineyabu eeka’lek puk wonogwe, ndi, ninamendek nomat ambi mbanak wonage kenok, We aret kolaanip o, yorogwe,

32-33 Nit nen tahun ambi eekak paga ninogoba Ala awi wurik me Ala alut eeko logonet, oroti Ala awi wurik me eyo ndoonak paga pugwi, ake gandum yigirik pogo menggaarak nogo pugwi, Ala ake warogo kani kunggak eekwi, nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe ti paga pugwi, tut ngget penengge kenok, ale’- nggen paga laago lakwi, Ne ndi paga lako logorak, wone yugu nogo ndak-ndak lakwi, Ala ake alik leenak mendek pugwi, nit Iterali Ala ninom lambunik logowok nduk, ninomaluk lek eerogo pinanegak nogo ake pugwi, eeko logorak ake kuniyak ti, Nit ninobaalombok aret o, yinuk, ninalitak lombok wu mbuti perak 4 gram aret pugwi, eeko logogun aret o.

34 Nit aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, aakumi ugun mendek inom, abok aret nen eeko logorak wone yugu liiru mbanak wonage nogo ndak-ndak, tahun ambi eekak paga, Ne ndi paga it aap inanebunu ndi mendek nen ninogoba awi wurik me ake warogo kani kunggak yuurak ake kani wonok pi wogo logorak nogo, yugum paga wakkagak eekwi,

35 Tahun ambi eekak paga yi mendek ndi mendek yappunuk, anggen iyaalok yugu inom, yi eyo ndi eyo anggen iyaalok mbanak inom, ti wonok Aliku ALA awi wurik me pi wogwe, eeko logogun aret o.

36 Eeko logorak wone yugu liiru mbanak ndak-ndak ninapuri manggu nda’nogwe, ninaanggumi lembu-tapi inom, kambin-ndomba inom, inaagalogwe aa’nduk nda’nogwe, eekwi iinok, wonok aap Ala unde ninogoba Ala awi wurik me eeko menggaarak nogo wogora wogwe,

37 Gandum anggen iyaalok yigirik inom, yi mendek ndi mendek alik, Yi Ala ake o, yinuk, iyaalok pugu inom, yi eyo ndi eyo yarak anggen iyaalok mbanak inom, anggur amburu iyaalok toolak inom, tayitun amburu iyaalok toolak inom, wonok ninogoba Ala awi wurik me pogo menggam pogo logowok nduk, it aap Ala unde nogo wogora wogwe, ninawi kotakota nineyabu eeko monggom abok aret anggen yugu 10 wonage kenok, ambi yendenogo pugwi nogo ti, it aap Lewi nen kuwak eeko menggaarak me, nineyabu yarak anggen yugu 10 wonage kenok, ambi yendenogo it aap Lewi wogora wogwe, eeko logogun aret o.

38 It Lewi mendek nen Ala ake pugu nogo waganggo logomenggaarik, 10 wonage kenok, ambi yendenogo punuk, ninogoba Ala awi wurik me pogo menggam nogome pi wogwe iigak, aap Ala unde Karun paga wiganak ambi nen enegen wogonake,

39 Ndi, it aakumi Iterali mendek inom, Lewi mendek inom, nen gandum anggen inom, anggur amburu iyaalok toolak inom, tayitun amburu toolak inom, wonok Ala awi wurik ake yi mendek ndi mendek pogo menggam it Ala awi wurik me eeko menggaarak Ala unde inom, tu unggwogo menggam arum menggaarak inom, ndawi tiyangga inom, wonogo menggam nogome pi wogwe, eeko logogun aret o. Ninogoba Ala awi wurik eraangge mbo pugun mondok lek o,” yinuk, wone koonogo punuk, kumbuk mbanggo nogogurik, nineenggi amburu pereegurak nogo ti aret.

11 It Yerutalem logorak kooneegwaarak wone

1 It aakumi inarum menggaarak inoweewi o Yerutalem wonogogwaarak. Ndi, it aakumi ando alik nogo ti, ineebe 10 wonage kenok, 9 inawi kota lombok wonogwe iigak, ambit nggigingge, 10 wonage kenok, 9 inawi kota lombok wonogwe iigak, ambit nggigingge, eerogo o kota abu leenak Yerutalem nogome inom logowak nduk, iri’ngga mbanogo wakkagak leeninabeegwaarak.

2 Ndi, it aap iniki nen, “Nit o Yerutalem logorak op aret o,” yinuk, mbareegwaarak nogo aakumi nen wogoppiyareegwaarak.

3-4 It aakumi Iterali we ugun mendek inom, aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak inom, at Talomo ayeloman mini paga wiganak mendek inom, o Yekura it inanggween paga inawi kota-kota lombok wonogwe iigak, it inanebunu Yekura mendek inom, inanebunu Mbeniyamin mendek inom, it aakumi inarum menggaarak inoweewi o Yerutalem inom wonogogwaarak inendage yi o.

At Yekura anebunu mendek ti, Aap Peret paga wiganak Makalalen nen Tepata ndake, Tepata nen Amariya ndake, Amariya nen Takariya ndake, Takariya nen Utiya ndake, Ndi, Utiya nen Ataya ndake, eereegwaarak me, aap Ataya inom,

5 Aap Tiyela paga wiganak Takariya nen Yoyarip ndake, Yoyarip nen Araya ndake, Araya nen Kataya ndake, Kataya nen Kolokote ndake, Kolokote nen Mbaruk ndake, ndi, Mbaruk nen Maateya ndake, eereegwaarak me, at Maateya inom, nogo ti aret.

6 At Peret paga wiganak aap wakaa’ngget lombok o Yerutalem wonogogwaarak nogo ineebe lambunik empat ratus enam puluh delapan aret.

7 At Mbeniyamin anebunu mendek ti, Yetaya nen Itiyen ndake, Itiyen nen Maateya ndake, Maateya nen Kolaya ndake, Kolaya nen Peraya ndake, Peraya nen Yowet ndake, Yowet nen Metulam ndake, ndi, Metulam nen Talu ndake, eereegwaarak me, aap Talu

8 oreewi Nggabayi Talayi imbirak inom lambunik ineebe sembilan ratus dua puluh delapan inom,
9 it inarum wonagagerak at Tikiri aput Yowen inom, Ndi, at Katenuwa aput Yekura nogo Yowen abu’me logonet, o kota nggwok unde wonagagerak inom, nogo ti aret.

10 It aap Ala unde ti, At Yoyarip aput Yeraya Yakin imbirak inom,
11 At Akitup nen Merayot ndake, Merayot nen Tarok ndake, Tarok nen Metulam ndake, Metulam nen Kilikiya ndake, Kilikiya nen aap Ala awi wurik me eeko menggaarak inarum wonagagerak Teraya nogo ndake, eereegwaarak me, aap Teraya inom,

12 it inoreewi Ala awi wurik me inom eeko nogogwaarak inom, ineebe lambunik delapan ratus dua puluh dua aret. At Malikiya nen Patikut ndake, Patikut nen Takariya ndake, Takariya nen Amiti ndake, Amiti nen Pelaliya ndake, Pelaliya nen Yerokam ndake, Yerokam nen Araya ndake, eereegwaarak me, at Araya inom,

13 at oreewi ndarak ndegek inoweewi inom, ineebe lambunik dua ratus empat puluh dua aret. At Imet nen Metilemot ndake, Metilemot nen Akatayi ndake, Akatayi nen Ataren ndake, Ataren nen Amatayi ndake, eereegwaarak me, at Ataren inom,

14 oreewi wim nambuka wakaa’ngget lombok inom, ineebe lambunik seratus dua puluh delapan aret. Ndi, it inarum wonagagerak nogo ti, Nggerolim aput Tabiriyen aret.

15 It aap Lewi mendek ti, Mbuni nen Katabiya ndake, Katabiya nen Atirikam ndake, Atirikam nen Katup ndake, Katup nen Temaya ndake, eereegwaarak me, at Temaya inom,

16 it aap Tabetayi Yotabat imbirak aap Lewi inoweewi aret me, it nen aap Ala awi wurik endekenggwe yabu eeko menggaarak inarum wonogogwaarak inom,

17 at Atap aput Tabiri ombooluk Mika aput Mataniya Ala, “Wa!” yogo logonet tamban eeriyak puninaka nogo inom, at oreewi inabu’me menggerak Mba’mbukiya inom, at Yerutun aput Nggalan ombooluk Tamuwa aput Abara nogo inom,

18 it aap Lewi mendek o kota abu alik leenak menggim wonogogwaarak nogo ti, ineebe lambunik dua ratus delapan puluh empat aret.

19 Tu unggwogo menggam arum wonogogwaarak nogo ti, Aap Akup Talomon imbirak inoreewi inom tu unggwogo menggam arum wonogogwaarak ineebe lambunik seratus tujuh puluh dua aret.

20 It aakumi Iterali mendek inom, aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, ineebe nggwok aago nogo abok aret o Yekura yi kota ndi kota nogome inanggween ineyate negen inalitak lombok unde eeppatinuk wonogogwaarak ti aret.

21 It Ala awi wurik me yabu eeko nogogwaarak nogo, o Open time wonogwe iigak, at Tika Nggitipa imbirak nen inarum wonogogwaarak.

22 At Ala awi wurik me tamban eeko logonet, ndawi tiyangga at Atap paga wiganak mendek ambi Mika nen Mataniya ndake, Mataniya nen Katabiya ndake, Katabiya nen Mbani ndake, Mbani nen Uti ndake, eereegwaarak me, at Uti nogo ti, it aap Lewi mendek o Yerutalem wonogwe inarum waka inowe aret wonagagerak.

23 Ndi, it ndawi tiyangga nogo ti, “Ndi eyom paga ndawi tiyaniyak,” aap endagembogut nen yorage kenok, tiyanggo nogogwaarak.

24 At Yekura aput Tera apuri wiganak mendek Metetaben aput Petaya nogo, it aakumi abok aret inake kooninake logowak nduk, aap endagembogut nen mippereegerak.

25 It inawi kota-kota ineyabu eeko menggam nogo ti, it Yekura mendek ando o Kiriyat-Araba enaagan-ambokan yaga’lelo lombok inom, o kotaNdibon enaagan-ambokan yaga’lelo lombok inom, o kota Yekabeten enaagan-ambokan yaga’lelo lombok inom,

26 o Yetuwa inom, Molara inom, Mbet-Pelet inom,
27 Katat- Tuwan inom, Mberetiyeba enaaganambokan yaga’lelo lombok inom,
28 o Tikalak inom, Mekona enaaganambokan yaga’lelo lombok inom,

29 o En-Irimon inom, Tora inom, Yarumut inom,
30 Tanowa inom, Arulam inom, kota-kota ti enaagan-ambokan yaga’lelo lombok inom, Lakit inom, o Lakit mendek ineyabu eeko menggam inom, o Ateka enaaganambokan yaga’lelo lombok inom, it inawi o Mberetiyeba nen nok, niyo Kinom kobappaga kuli aret wonogogwaarak.

31 Ndi, it Mbeniyamin mendek paga wiganak o Nggeba wonogogwaarak nogo ti, o Mikamat inom, Aya inom, Mbeten enaagan-ambokan yaga’lelo lombok inom,

32 o Anatot inom, Nop inom, Ananiya inom,
33 o Katot inom, Arama inom, Nggitayim inom,
34 o Karit inom, Teboyim inom, Nebalat inom,
35 o Lot inom, Ono inom, o endage Kobappaga o Wuka Menggam time inom, wonogogwaarak.

36 Ndi, it aap Lewi ineebe mande negen aago aa’nduk o Yekura wonogogwaarak nogo it Mbeniyamin mendek inom lambunna’nuk, wonogogwaarak.


12 Aap Terubaben inom wogogwaarak inendage liiru mbanak wone

1 It aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, at Teyalitiyen aput Terubaben Yetuwa imbirak inom iniyokan wogogwaarak inendage liiru mbanak yi o. Teraya, Yeremiya, Etara,

2 Amariya, Maluk, Katut,
3 Tekaniya, Erekum, Meremot,
4 Iro, Ngginetoyi, Abiya,
5 Miyamin, Maaya, Mbilaga,
6 Temaya, Yoyarip, Yeraya,

7 Talu, Amok, Kilikiya, Yeraya. It aap yi, aap Ala unde inowe Yetuwa wonage kagak, aap Ala unde inoweewi inoreewi inom wogogwaarak ti aret.
8 Ndi, it aap Lewi mendek nogo ti, Yetuwa inom, Mbinuwi inom, Karimiyen inom, Terebiya inom, Yekura inom, aap oreewi inom Ala, “Wa!” yogo logonet, ndawi tiyangga Mataniya inom,

9 Aap Mataniya oreewi inom ndawi tiyanggwi iigak, inoreewi ndawi inomaani mbangga Mbakabukiya Uni imbirak inom, nogo ti aret.

10 At Yetuwa nen Yoyakim ndake, Yoyakim nen Eliyatip ndake, Eliyatip nen Yoyara ndake, 11 Yoyara nen Yonatan ndake, ndi, Yonatan nen Yaruwa ndake, eereegwaarak.
12 At Yoyakim Ala unde inowe wonage kagak, it Ala unde ndarak ndegek inoweewi wonogogwaarak nogo inendage mbanak yi aret. Aap Teraya paga wiganak inowe Meraya. Aap Yeremiya paga wiganak inowe Kananiya.

13 Aap Etara paga wiganak inowe Metulam. Aap Amariya paga wiganak inowe Yokanan.
14 Aap Meliku paga wiganak inowe Yonatan. Aap Tebaniya paga wiganak inowe Yutup.
15 Aap Karim paga wiganak inowe Arana. Aap Merayot paga wiganak inowe Kelakayi.
16 Aap Iro paga wiganak inowe Takariya. Aap Nggineton paga wiganak inowe Metulam.
17 Aap Abiya paga wiganak inowe Tikiri. Aap Miniyamin Mowaya imbirak ndarak paga wiganak inowe Pilatayi.

18 Aap Mbilaga paga wiganak inowe Tamuwa. Aap Temaya paga wiganak inowe Yonatan. 19 Aap Yoyarip paga wiganak inowe Ma’nayi. Aap Yeraya paga wiganak inowe Uti.
20 Aap Talayi paga wiganak inowe Kalayi. Aap Amok paga wiganak inowe Kebet.
21 Aap Kiliya paga wiganak inowe Katabiya. Ndi, at Yeraya paga wiganak inowe Netanen aret.

22 It aap Eliyatip, Yoyara, Yokanan, Yaruwa, Ala unde inoweewi wonogwe iigak, aap Lewi mendek ndarak ndegek inoweewi inom, Ala unde ndarak ndegek inoweewi inom, ti aap Peritiya mendek inowe endagembogut Ndariyut wone lengganogo yorage kagak, inendage liiru mbaneegwaarak.

23 It Lewi mendek paga wiganak ndarak ndegek inoweewi nogo ti, it Ala unde inoweewi eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo paga liiru mbanggugak at Eliyatip aput Yokanan Ala unde inowe wonage eyom ari wagagerak.

24 It aap Lewi mendek inoweewi aap Katabiya inom, Terebiya inom, Karimiyen aput Yetuwa inom, it inoreewi ti inom mi’na’nuk, aap Ala wone liirogon eeka Ndawut nen koonogo pereegerak nogo ndak-ndak Ala, “Wa,” yogwi, endage tiyappugwi, eekwi nogo mendek ndawi nomaanikomaani wako nogogwaarak.

25-26 Aap Yotarak ombooluk, Yetuwa aput Yoyakim Ala unde inowe wonage, an Nekemiya o unde wonage, ndi, aap Etara Ala unde logonet, liiru mbangga wonage, eekwi niigak, aap Mataniya, Mbakabukiya, Obaya, Metulam, Talomon, Akup, it nogo nen tu unggwogo menggam arum logonet, tu unggwogo menggam yi mendek ndi mendek pogo menggam nogo, inom arum wonogogwaarak.

Yugum pak wureegwaarak nggelak lareegwaarak wone

27 Yugum pak Yerutalem wureegwaarak ale’nggen eerogo laago lakwi eyom paga inale’nggen nen, “Wa!” yogo logonet, togolowak tabak oone pu ndale eekwi, nggitat mbuuluk paga eekwi, nggwok paga eekwi, eeko logowak nduk, it aap Lewi mendek wonogo menggam lombok wonogwe nogo, inayonggo pereegwaarak o Yerutalem wogwe,

28-29 it aakumi ndawi tiyangga inawi o Yerutalem enaaganambokan wuppatinuk, wonogogwaarak nogo nen, it aap Netopa mendek inawi yaga’lelo lombok menggam nen, o Mbet-Nggilagan nen, o Nggeba nen, o Atamawet nen, it ndawi tiyangga kero kuwak ari wogwe, eeko mbareegwa,

30 it aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, inoba maluk lenggenak kero mbeenogo patinuk, it aakumi inoba maluk lenggenak wonage kero mbeenogo piigwi, yugum pak wurik inom, tu unggwogo menggam inom, nggomoorogo pugwi, eereegwaarak.

31 An nen it aap Yekura mendek inoweewi nogo yorage logonet, “Yugum pak wurik irimbaga time lagi nanip o,” yorage nagagirik, lagi nogo mbareegwa, “Wa!” yogo logonet, ndawi wako logowak nduk, an nen ndawi tiyangga ineebe mbere mogonogo piinok, it ambi aago ina yugum pak wurik neenggi abe’- nggan tu unggwogo menggam endage, Inambeebuk Pogo Menggam, pa’nggwe nawak nduk, yoragagirak

32 nogwe iigak, aap Kotaya it Yekura mendek inoweewi ando inom,
33 it aap Atariya, Etara, Metulam,
34 Yekura, Mbeniyamin, Temaya, Yeremiya inom,
35 Atap nen Takut ndake, Takut nen Mika ndake, Mika nen Mataniya ndake, Mataniya nen Temaya ndake, Temaya nen Yonatan ndake, ndi, Yonatan nen Takariya ndake, eereegwaarak me, it aap Ala unde oone nggwok eeka trompet wonok nogo nogogwaarak ambi Ta-kariya nogo inom,

36 at oreewi at Ala wone liirogon eeka Ndawut nen koonogo pereegerak ndak-ndak, oone eeka alik mendek unde menggaarak inendage ti, Temaya, Ataren, Milalayi, Nggilalayi, Maayi, Netanen, Yekura, Kanani, nogo inom, Etara aa’nduk a’nuk, nage kagak, it yi, ambokan nawak nduk, koonogo piige mbareegi,

37 tu unggwogo menggam endage, Niyo Ti’mbilili Wangge Menggim, nen Ndawut agota nda’nggi laganggo menggam lagi nanuk, aap endagembogut Ndawut awi o nggwok abe wurik kagak irimbaga tu unggwogo menggam endage, Niyo Oonegen Lagi Wage Menggim, nogome ari nogogwaarak.
38 Ndi, ti nogwe iigak, it ndawi tiyangga ambi aago nogo, yugum pak wurik neenggi kwaarek pa’nggwe nawak nduk, nappiinok, nogwe iigak, it aakumi ando ninom inambokan o nggorek wurik endage, Worako Menggam, kuli nen nok, pak endage, Ambin Wiganak, paga ari nanuk,

39 tu unggwogo menggam endage, Eparayim, kagak, Maan kagak, Yikwe kagak, o nggorek endage Kananen kagak, o nggorek wurik endage, Seratus kagak, tu unggwogo menggam endage, Ndomba kagak, tu unggwogo menggam endage, Keele Maarak Menggam kuli aret puk ari nogogurak.

40 Ti’nuk, it ndawi tiyangga nen Ala, “Wa!” yoruwok nduk, aa’nduk nogogwaarak nogo inom lambumbunuk, Ala awi wurik me unggwi nogwe iigak, an togon, it inarum menggaarak inoweewi ando togon,

41 it aap Ala unde menggaarak oone nggwok eeka trompet wonok at Eliyakim, Maateya, Miniyamin, Mika, Eliyowenayi, Takariya, Kananiya togon,

42 Maateya, Temaya, Eleyatat, Uti, Yokanan, Malikiya, Elam, Etet togon, it inambokan unggwi nogogurak. Unggwi nogo nogogurik, aap Yitiraya nen ndawi wariyak kooninake kagak, it ndawi tiyangga mbere aago nogo ndawi wareegwaarak.

43 Wakwi ne ti eyom paga at Ala nen ale’nggen nggwok inoba piyareegerak me, iniki ale’nggen nen inaanggumi apit lombok warogo Ala ake wogoreegwaarak. Ala ake warogo wogogo logonet, kumi inom, wologwe-komologwe inom, abok aret inale’nggen nen inoone nggwok paga o Yerutalem logonet yogwe nogo, o ndaanda time abok aret inaruk konenggo nogogwaarak.

Ala awi wurik me ake pogo nogogwaarak wone

44-47 It aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, inogoba Ala ake me nduk, aakumi inake liirogon eekwi, inoba maluk lenggenak kenok mbeenogo piigwi, eekwi paga it aap Yekura mendek nen inale’nggen mbareegwaarak me, it inake pogo logorak wone yugu liiru mbanak nogo ndak-ndak inawi kota-kota enaagan-ambokan ineyabu yarak me nen anggen iyaalok yugu mbanak inom, iniki nen, “Inake pikit o,” yinuk, pugwi inom, 10 wonage kenok ambi yendok ambi yendok eerogo pugwi inom, pi wogo logowam o unde logowak nduk, ne ti eyom paga aap mippiyareegwaarak.
Ndi, o maan aa’nduk aap Ndawut Atap imbirak wonogwe eyom paga it ndawi tiyangga nen Ala, “Wa!” yogwi, endage tiyappugwi, eekwi iigak, inake kooninaka inom inake wonok wogo nogogwaarak nogo kokwak, aap Terubaben Nekemiya imbirak wonogwe eyom paga at Ndawut aput Talomo imbirak nen wone lengganogo pereegwaarak ndak-ndak, it ndawi tiyangga inom, tu unggwogo menggam arum waka inom, it kunduk, Ala ake obeelom aret eeko mbareegwa, it Iterali abok aret ko’lu-kii’me it ndawi tiyangga inom, tu unggwogo menggam arum waka inom, inake pi wogo nogogwaarak. Pi wogwe iinok, it nogo nen Lewi mendek ando inake leenogo pugwi,ndi, it aap Lewi nogo nen aap Karun paga wiganak inake leenogo pugwi, eeko nogogwaarak.

13 It Iterali mendek lek kenok leenogo wumbiyareegwaarak wone

1-2 Ne ti eyom paga it aakumi apit aret inaruk konenggwi iigak, eeko logorak wone lengganak Muta nen liiru mbaneegerak nogo, malenggo logonet, aap Amon mendek inom, Mowap mendek inom, it Iterali wogwe me, ineebe woppiinok, mbi inom, niyo inom, wogoroorak kagak, at Mbileyam nen pulunogo piyaawak nduk, onggo wogoreegwaarak me, it aap Amon mendek inom, Mowap mendek inom, Ala apuri kuwak eekwi me, “Inom kuwak eeko logorak mage o,” yugu nogo liiru mbanak kogogwaarak. Aap Mbileyam pulunogo pinaneegerak nogo ti, ninogoba Ala melak togon ale’nggen ninoba pinaneegerak kwe,

3 it aakumi nen wone yugu liiru mbanak nogo konenggo nogogwaarik, it Iterali mendek lek alik mendek ndarak kenok, leenogo wumbiyareegwaarak.

Nekemiya nen eeko logorak wone ena koonogo pereegerak wone

4 Ti awo eeka’lek kagak, ninogoba Ala awi wurik me ake pogo menggam unde logowak nduk, aap Ala unde Eliyatip nogo mippereegwaarak. At Eliyatip nogo aap Tobiya imbirak kunik wonage me,

5 it aakumi aa’nduk nen gandum anggen yigirik ake pugu inom, obari abe kaga nogo inom, yi mendek ndi mendek Ala awi wurik me eeko menggaarak ake pugu inom, nogome pugwi, gandum anggen inom, anggur amburu ngget toolak inom, tayitun amburu inom, 10 wonage kenok ambi yendenogo Ala ake punuk, it aap Lewi mendek togon, ndawi tiyangga togon, tu unggwogo menggam arum waka togon, wogorogo logorak wone koonak nogo inake pugwi, ndi, “It Ala unde inake pikit o,” yinuk, inake pugwi, eeppunuk, pi wogo menggam ko kole ogoorak nogo at Tobiya unde logowak nduk, wogoreegerak.

6 Ti eekwi iigak, an o Yerutalem wonage logolik. An nogo, aap Aratakata it Mbaben mendek inowe endagembogut wonage kagak, tahun 31 eeppunuk, ambi age paga niyokan aap endagembogut nogo owagam nagagirak me, we mbuuluk wonagagirik, woraakit nduk, aap endagembogut nogo yo’nuk,

7 o Yerutalem wage nagagirik, at aap Eliyatip nen aap Tobiya Ala awi wurik eraanu ko ambi ogoorak wogoreegerak nogo ti, maluk lombok eereegerak kage nagagirik,
8 niniki aagi mondok alik negen age logonet, at Tobiya amindik- amendek wonage nogo abok aret kabelogo endekem mbo tagala wumbunuk,

9 ko ogoorak maluk agagerak nogo obeelom aruwak nduk, “Yi werenogo pit nanip o,” yoragagirak eeko mbareegwa, yi mendek ndi mendek Ala awi wurik me eeko menggaarak gandum anggen ake pugu inom, obari abe kaga inom, waganogo obaane’me pi unggwagagirak.

10 Pi unggwage nagagirik, ti’nuk, it aap Lewi wogorogo logorak wone punik nogo wogoraga’lek iinok, aap Lewi mendek inom, it aap ndawi tiyangga inom, ineyabu inalitak lombok eeko logorak yoragagerak nogo mbo punuk, ineyabume nanuk ineyabu eekko’net nugwi neenu age nagagirik,

11 it aakumi inarum menggaarak inoweewi nogo mberirage logonet, “Nonggop nduk Ala awi wurik yi, eraangge mbo pogotak?” Ari nagagirik, it aap Lewi mendek nogo wiiragagirak wogo mbareegwa, ineyabu eeko menggam eeko logowak nduk wogoren piya wagagirak.

12 Piya wage mbareegi, it aakumi Yekura mendek abok aret nen gandum anggen inom, anggur amburu ngget toolak inom, tayitun amburu inom, 10 wonage kenok, ambi yendenogo ake pogo menggam pi wogogwaarak.
13 Pi wogo mbareegwa, pogo menggam nogome arum logowak nduk, aap Ala unde Telemiya inom, at liiru mbangga Tarok inom, aap Lewi mendek Peraya inom, li’lak eekwi iige nagagirak me, mippiige nagagirik, it yeenggwaarage logowak nduk, aap Mataniya ombooluk Takut aput Kanan inom mippereegirak. It aap mippiyareegirak ti, ake pugu nogo inoreewi tumburirogo logowak nduk, ineyabu ti aret unde eeppiyareegirak.

14 “Ai, nogoba Ala o. Kat nogoba Ala kawi wurik ake inom, inikime nen aakumi inake eeko logorak inom, niniki nabek togon eerit nage nogo, kobak eerogo puurak mage o. Eerit wage neegendak nogo noba aberak aret logot o,” yinuk, tamban eereegirak.

15 Ti eyom paga o Yekura time it aakumi nen nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologo logorak wone yugu kagak anggur anggen aambiranggwi, ndi, it ando nen gandum anggen inom, anggur amburu toolak inom, anggur anggen mbanak inom, eyo wuliinggen inom, yi mendek ndi mendek eegu ambik aret inom, waganogo keledai paga nippunuk, nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologo logorak yugu ti paga wonok, o Yerutalem pi wogwe, eekwi iige nagagirik, “Nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe paga onggo kuniyak ti mage o,” yoragagirak.

16 Ndi, it aakumi Tirut mendek o Yerutalem wonogwe nogo nen yikwe inom, yi mendek ndi mendek enete alik-alik mendek inom, nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe ti paga o Yerutalem it Yekura mendek inoba kuni wogwe iige nagagirik,

17 it aap Yekura inoweewi inengga warak nogo mberirage logonet, “Nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologo logorak yugu kagak maluk eeppugwi ti, maluk nggwok lombok eekwi me, nonggop nduk eeko ogotik?

18 Ninogoba Ala nen nit aaninggin ninoba pinanege, ndi, ninawi kota yi, maluk eerogo pege, eeke yi, nit ninombomini maluk yogobi eereegwaarak paga eeppinanege lek mbakop? Eereegwaarak paga eeppinanege me, nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologo logorak yugu kagak maluk eeppugwi paga Ala anini nggwok lombok nit Iterali ninoba pinanuwak mba’nuk, eekwi kiigi o,” yinuk, yoragagirak.

19 Nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologo logorak ari naakit nduk, oonegen kilu yi nage kagak tu unggwi wogo menggam yumaak arit nage kenok, “Tu unggwit wogo menggam abok aret narogo pit namonggotak paaka’lek kiigak, ko’lu yonggonggologwe paga o kiyoma abu aret ari nage kenok, tu paarogo pit namunggup o,” yinuk, wone lengganogo yorage nagagirik, nogo 6 yippunuk, ko’lu ti paga yi mendek ndi mendek wonok unggwi wogwe iyo, tu unggwogo menggam lombok tum wako logowak nduk, napuri piinet nagagirak.

20 Piinet nage mbareegi, it aakumi kunggo menggaarak inom, yi mendek ndi mendek enete alik-alik kunit nogwe nogo inom, ne mbere-kenagan o Yerutalem pak endekenggwe nogo yogo mbareegwa,

21 an nen it yorage logonet, “Nonggop nduk, pak endekenggwe nogo yogo ogotik? Ambinom nogo yugwi kiinok, an nen kinoorigin aret o,” yorage mbareegi, nogo 6 yippunuk, ko’lu ti paga it ambi mondok woroolik aret o.

22 Ti’nuk, an nen it aap Lewi mendek yorage logonet, “Nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe nogoti, Ala ake alik leenak wonage me, maluk eerogo pukwak, maluk kinoba lenggenak wonage kero, mbeenogo pako logomonggotik, tu unggwit wogo menggam arum warit nogo logonip o,” yinuk, yoragagirak. “Ai, nogoba Ala o. It aakumi inabuwa nggwok lombok mbake menggendak me, an eerit wage yi nogo paga nabuwa mba’nuk, noba aberak aret logot o,” yinuk, tamban eereegirak.

23 Ndi, ne ti eyom paga mban it Yakuri mendek nen kumi Atorot mendek inom, Amon mendek inom, Mowap mendek inom, wogonakwi,

24 ndi, it inapuri ndaganabeegwaarak nogo eegu nen wone Yakuri inoone paga yogwe lek Atorot inoone paga a, it aakumi alik inoone paga a, yogwe, eekwi iige nagagirik,

25 mberirage, pulunogo piige, it aap ineebe mande negen yawi inooke, ineeruwak wiirogo nappiige, eeke nagagirik, yorage logonet, “Ninapuri komologwe ti, it inapuri wologwe wogorogwe, ndi, it inapuri komologwe nit ninapuri wologwe kolaawak nduk, wo’nirogwe, ndi, nit kunduk kologwe, eeko logogun mondok lek o, yinuk, Ala endage kumbunuk, wone kumbuk mbaninip o.

26 Kit eekwi yogobi it Iterali inowe endagembogut Talomo nogo nen eerit nage logonet, maluk eereegerak lek mbakop? At Ala nen iniki kunik eeke nagagerik, aakumi Iterali abok aret inowe endagembogut mippereegerak yi aakumi ndi aakumi inoweewi inendagembogut at ndak-ndak ambi lek aret kwe, kumi alik mendek wogonabeegerak nen maluk eerit nawak nduk, inikime mambereegwaarak.

27 Ndi, kit kunduk kumi alik mendek wogonakotak paga ninogoba Ala yo’niragagerak nogo, li’lak eeka’- lek mbo punuk, maluk lombok eerit nogwe yogwe ninaruk konembunuk, e-wa yokkiroorak mbakop? Lek aret o,” yinuk, yorage nagagirik,

28 at aap Ala unde inowe Eliyatip ombooluk Yoyara aput ambi nen aap Mbet-Koron mendek Tambalat apuluk waganeegerak me, an wonage me nen mugogo wumbereegirak.

29 “Ai, nogoba Ala o. It aap ti nen kat keebe unde logonet, ineyabu eeko menggaarak inom, it aap kat keebe unde eege, aap Lewi mendek eege, “Ndogop eeko logowak o,” yinuk, wone koonogo piyareegindak inom, yit tarip eerogo piigaarak me, inoba aberak mban logot o,” yinuk, tamban eereegirak.

30 Togop me, it Ala unde menggaarak inom, aap Lewi mendek inom, yit tarip eerogo piyareegwaarak nogo inoba mbeenogo piige nagagirik, ineyabu eeko menggam lombok eeko logowak nduk, punogo piyareegirak.

31 Ndi, “O ndi eyom paga kani ira wogo logu o,” yinuk, koonogo piige, yi mendek ndi mendek iyaalok yugu pi wogo logowak nduk, koonogo piige, eereegirak o. “Ai, nogoba Ala o. Nabuwa mba’- nuk, noba aberak logot o,” yinuk, tamban eereegirak nogo ti aret.

1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...