Selasa, 29 Juni 2010

ETERA

Mbuku Etara yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Mbuku Etara yi, mbuku Mbinineegwaarak liiru mbanak eegu kunik mbanak yi aret. It aakumi Yekura mendek kugun wogoren o Mbaben piya nanuk logorak yoragagerak kuli aret ari nage mbareegi, iniyokan o Yerutalem woraanuk, Ala ambinom mugurok nogwe, at alut eekwi, eeko nogogwaarak mbuku yi paga liiru mbanak wonage o. Ti eeko nogogwaarak nogo wone owak kenagan wonage yi aret:

1. Ambi, aap o Peritiya inowe endagembogut Koret nen wone lengganogo yoragagerak nogo ndak-ndak, it aap Yekura mendek aago inaa’nduk o Mbaben nen o Yerutalem iniyokan wogogwaarak.

2. Ambi, wogo nogogwaarik, Ala awi o Yerutalem obaane’me wukwi, wuppunuk inale’nggen eerogo laago lakwi, eeko nogogwaarik, Ala alut eeko logonet, aa’nduk eeko nogogwa kwak eeko nogogwaarak.

3. Ndi, ambi, it aakumi Yekura mendek eegu mogonak o Mbaben time yi tahun ndi tahun eeppunuk, at Ala unde Etara nen wogoren o Yerutalem wage nagagerik, yate kwak Ala nen wone yorage nagagerak nogo mbo pugwi iyo, wone liirogon mamuninake, inabuwa nen obeelom eeppiige, eereegerak nogo liiru mbanak wonage.


Aakumi piya nagagerak nogo Koret nen,
“Iniyokan nawak o,” yoragagerak wone

1
1 Aap Koret it aakumi Peritiya mendek inowe endagembogut a’nuk, tahun aa’nduk eerak paga, at Aliku ALA nen at yoge kagak yoraga Yeremiya yoge kagak yoragagerak nogo, a’me nggelok yuwak nduk, aap Peritiya mendek endagembogut Koret nogo nen at wone lengganogo yorage menggim yorage, liiru mbanogo nappit nage, eeke logowak nduk, Aliku ALA nen inikime manabeegerak nogo yi aret.

2 “Kit Peritiya mendek an kinowe nendagembogut nen wone ambi yokkira o. At mbogut paga menggerak Aliku ALA nogo nen yi aakumi ndi aakumi inabu’me piigo menggam o nggween paga yime abok aret unde eeppanege, ndi, o Yekura kota Yerutalem time at ake awi wurikit nduk, mippanege, eereegerak me,

3 at Ala o Yerutalem menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nogo awi wuriyak nduk, aap at apuri kinenggela’me time o Yekura kota Yerutalem noorak mbake kenok, Ala imbirak aret nagin me, nawak aret o.

4 Ndi, it ando inoorulik teppiinok wogoren wogogwaarak kinenggela’me wonogwe nogo nen o Yerutalem noorak mbakwi iinok, kit aap kinaworak yime mendek nen mbuti perak inom, emas inom, kinageerok inom, kinaanggumi inom, ndi, kiniki nen Ala awi o Yerutalem wuriyak ake we aret wogoriyak mbakwi nogo mendek inom, wogorogo logomunggup o,” yinuk, liiru mbanogo nappit nagagerak.

5 Nappit nage mbareegi, pekkogo nogogwaarik, it Yekura mendek ndarak ndegek inoweewi inom, Mbeniyamin mendek ndarak ndegek inoweewi inom, aap Ala unde inom, it aap Lewi mendek inom, Aliku ALA awi o Yerutalem wuriyak at Ala nen inalitak lombok inikime eeginabeegerak nogo woraawok nduk, pippuk eereegwaarak.

6 Pippuk eekwi iinok, it aakumi inaagan-ambokan wonogwe nogo abok aret it woroorak nogo yeenggwaarogo logonet, yi mendek ndi mendek mbuti perak-emas paga ogobakkigirik inom, inamindik-inamendek inom, inaanggumi inom, inamendek abe inom, wogorogwe, ndi, iniki nen, “Yi Ala awi wuriyak,” mbakwi kenok pugwi, eereegwaarak.

7 Ti eekwi iigak, Aliku ALA awi wurik me yi mendek ndi mendek eeko menggaarak aap Nebukanetat o Yerutalem nen wonok Ala kwak agugi awi wurik me pereegerak nogo at endagembogut Koret nen wumbuwak nduk,

8 o time inawu pugu unde menggerak aap Mitererat nogo yoge mbareegi, aap Mitererat nen eenggi lingginogo aap Yekura inowe nagawan Tetabatat wogoreegerak.

9 Eenggi lingginogo wogoreegerak nogo yi aret. Niyo tookak mbuti emas paga ogobakkigirik 30 inom, niyo tookak mbuti perak paga ogobakkigirik seribu inom, waruk mbuti perak paga ogobakkigirik 29 inom,

10 niyo kilirogo pit nagak togolowak mbuti emas paga ogobakkigirik 30 inom, ti mendek mbuti perak ogobakkigirik empat ratus sepuluh inom, yi mendek ndi mendek alik mendek seribu inom,11 yi mendek ndi mendek mbuti emas-perak nogo paga ogobakkigirik apit aret lambunik lingginik ti, lima ribu empat ratus aret. Abu aret lingginogo aap Tetabatat wogoge mbareegi, it aakumi wogoren mbo piya nagagerak nogo o Mbaben nen o Yerutalem wogwe ti eyom paga at Tetabatat nen ti apit aret wonok o Yerutalem pi wagagerak.

2 O Mbaben piya nogogwaarak iniyokan
wogogwaarak inendage mbanak wone


1 Aap o Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nogo o Yekura nen it aakumi keele maageren o Mbaben mbo piya nagagerak iniyokan o kota Yerutalem inom, o Yekura inom, inawi kota-kota lombok wogogwaarak ineebe

2 aap Terubaben inom, Yetuwa inom, Nekemiya inom, Teraya inom, Ereelaya inom, Morekayi inom, Mbilatan inom, Mitapat inom, Mbigawayi inom, Erekum inom, Mbaana inom, inom wogogwaarak inendage liiru mbanak nogo yi aret o. It Iterali mendek aap mban wogogwaarak ineebe lambunik ti,

3 At Parot paga wiganak ineebe dua ribu seratus tujuh puluh dua,
4 At Tepata paga wiganak ineebe tiga ratus tujuh puluh dua,
5 At Ara paga wiganak ineebe tujuh ratus tujuh puluh lima,
6 It aap Yetuwa Yowap imbirak inanebunu mendek aap Pakat- Mowap paga wiganak ineebe lambunik dua ribu delapan ratus dua belas,

7 At Elam paga wiganak ineebe seribu dua ratus lima puluh empat,
8 At Tatu paga wiganak ineebe sembilan ratus empat puluh lima,
9 At Takayi paga wiganak ineebe tujuh ratus enam puluh,
10 At Mbani paga wiganak ineebe enam ratus empat puluh dua,
11 At Mbebayi paga wiganak ineebe enam ratus dua puluh dua,
12 At Atagat paga wiganak ineebe seribu dua ratus dua puluh dua,
13 At Aronikam paga wiganak ineebe enam ratus enam puluh enam,
14 At Mbigawayi paga wiganak ineebe dua ribu lima puluh enam,
15 At Arin paga wiganak ineebe empat ratus lima puluh empat,
16 Anebunu Kitikiya mendek at Atet paga wiganak ineebe sembilan puluh delapan,
17 At Mbetayi paga wiganak ineebe tiga ratus dua puluh tiga,
18 At Yora paga wiganak ineebe seratus dua belas,
19 At Katum paga wiganak ineebe dua ratus dua puluh tiga,
20 At Nggibat paga wiganak ineebe sembilan puluh lima aret.
21 Aap Mbe’lekem mendek ineebe seratus dua puluh tiga,
22 Aap Netopa mendek ineebe lima puluh enam,
23 Aap Anatot mendek ineebe seratus dua puluh delapan,
24 Aap Atamawet mendek ineebe empat puluh dua,
25 Aap Kiriyat-Arim, Kepira, Mbeerot, mendek ineebe lambunik tujuh ratus empat puluh tiga,

26 Aap Arama, Nggaba, mendek ineebe lambunik enam ratus dua puluh satu,
27 Aap Mikamat mendek ineebe seratus dua puluh dua,
28 Aap Mbeten, Ayi, mendek ineebe lambunik dua ratus dua puluh tiga,
29 Aap Nebo mendek ineebe lima puluh dua,
30 Aap Magibit mendek ineebe seratus lima puluh enam,
31 Aap Elam alik ambi ineebe seribu dua ratus lima puluh empat,
32 Aap Karim mendek ineebe tiga ratus dua puluh,
33 Aap Lot, Karit, Ono mendek ineebe lambunik tujuh ratus dua puluh lima,
34 Aap Yeriko mendek ineebe tiga ratus empat puluh lima,
35 Aap Tena mendek ineebe tiga ribu enam ratus tiga puluh, nogo ti aret.

36 Ndi, it aap Ala unde wogogwaarak ineebe lambunik nogo yi aret. Aap anebunu Yetuwa mendek at Yeraya paga wiganak ineebe sembilan ratus tujuh puluh tiga,
37 At Imet paga wiganak ineebe seribu lima puluh dua,
38 At Patikut paga wiganak ineebe seribu dua ratus empat puluh tujuh,
39 At Karim paga wiganak ineebe seribu tujuh belas, nogo ti aret.

40 It aap Lewi mendek wogogwaarak ineebe lambunik nogo yi aret. Aap anebunu Korawiya mendek at Yetuwa Karimiyen imbirak paga wiganak ineebe lambunik tujuh puluh empat, nogo ti aret.

41 It ndawi tiyangga wogogwaarak ineebe lambunik nogo yi aret. At Atap paga wiganak ineebe lambunik seratus dua puluh delapan nogo ti aret.

42 It Ala awi wurik tungga’nggi arum menggerak wogogwaarak ineebe lambunik nogo yi aret. It aap Talum, Atet, Talomon, Akup, Katita, Tobayi, paga wiganak ineebe lambunik seratus tiga puluh sembilan nogo ti aret.

43 It Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak wogogwaarak ti, it aap Tika, Katupa, Tabawot,

44 Kerot, Tiyaka, Paron,
45 Lebana, Kagaba, Akup,
46 Kagap, Tamalayi, Kanan,
47 Nggiren, Nggakat, Ereyaya,
48 Eretin, Nekora, Nggatam,
49 Uta, Pateya, Mbetayi,
50 Atana, Mewunim, Neputim,
51 Mbakubuk, Kakupa, Karukut,
52 Mbatulut, Mekira, Karata,
53 Mbarokot, Titera, Tema,
54 Netiya, Katipa, nogo paga wiganak inom,

55 ndi, at Talomo ayeloman mini paga wiganak wogogwaarak ti, it aap Totayi, Toperet, Perura,
56 Yaala, Ndarokon, Nggiren,

57 Tepata, Katin, Pokeret- Katebayim, Ami, nogo paga wiganak inom, abok aret
58 ineebe lambunik tiga ratus sembilan puluh dua nogo aret.

59 It aakumi ando inawi o Ten-Mela inom, Ten-Karata inom, Kerup inom, Aran inom, Imet inom, time nen iniyokan wogogwaarak nogo it Iterali mendek paga wiganak aret kwe, inanebunu, “Ndi mendek,” liiru mbanak lek kagak wogogwaarak ti,

60 aap Ndelaya, Tobiya, Nekora, paga wiganak ineebe lambunik enam ratus lima puluh dua aret.
61 It inanebunu Ala unde menggaarak inenggela’me nen Kabaya inom, Kakot inom, aap Nggileyat mendek Mbaritilayi apuluk kolaga at akwe kolagagerak paga at endage Mbaritilayi yogo nogogwaarak nogo inom, nogo paga wiganak wogogwaarak nogo ti,

62 it nda’nogogwaarak inombomini inendage mbanak me wonage kero, kwaareegwaarak mendek lek kenok, “Aap ti, Ala unde eeko menggaarak kwak it inoba mbeenak lek me, inom eeko logorak lek o,” yinuk, teppiyareegwaarak.

63 Teppiigo mba-reegwa, aap o Yekura unde inowe nen ari logonet, “Aap Ala unde ambi nen yugum Urim-Tumim paga yelok koorak nduk, nggino yoriyak waga’lek kagak, it aap ti, Ala ake pugu nonggo logorak lek o,” yinuk, yoragagerak.

64 It aakumi Iterali mendek kuwak aago abok aret o Yerutalem wogogwaarak ineebe lambunik ti, empat puluh dua ribu tiga ratus enam puluh aret.

65 It inayeloman mini aap inom, kumi inom, wogogwaarak ineebe lambunik ti, tujuh ribu tiga ratus tiga puluh tujuh aret. Ndi, it ndawi tiyangga aap inom, kumi inom, wogogwaarak ineebe lambunik ti, dua ratus aret.

66 It inaanggumi wogoren wogogwaarak kuda ti, tujuh ratus tiga puluh enam. Kuda kwak bagal ti, dua ratus empat puluh lima.

67 Unta ti, empat ratus tiga puluh lima, ndi, keledai nogo ti, enam ribu tujuh ratus dua puluh aret wonok wogogwaarak.

68 It aakumi ti, Aliku ALA awi wurik wonagagim o Yerutalem ari wogo nogogwaarik, aap ndarak ndegek inoweewi mande negen iniki nen yi mendek ndi mendek Ala awi obaane’me wuriyak ake we aret pogo logonet,

69 inamendek wonage nogo ndak-ndak mbuti emas aaninggin lima ratus inom, mbuti perak aaninggin dua ribu sembilan ratus inom, yum it aap Ala unde yirikak 100 inom, o ti wuriyak ake wu porogo wonage nogo wogoreegwaarak.

70 Ndi, it aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, aap ndawi tiyangga inom, tungga’nggi arum menggaarak inom, aap Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak inom, aakumi ando we ugun mendek inom, wogo nogogwaarik, inawi kota-kota lombok ye mbanggo’net nogwe iigak, it aakumi Iterali ando nogo inawi kota-kota wonogogwam inalitik- inalitak arit nanuk, ye mbambatinuk, wonogogwaarak.


3 Ala ake warogo wogogo logowam ogobakkigireegwaarak wone

1 It aakumi Iterali mendek nogo it logowam o kota-kota nogome ye mbambatinuk wonogwe iigak, tut 7 penengge mbareegi, iniki ambit eeppunuk, ambugwi aret o Yerutalem kuwak ari wogogwaarak.

2 Kuwak ari wogo nogogwaarik, aap Yotarak aput Yetuwa oreewi aap Ala unde inom, Teyalitiyen aput Terubaben oreewi inom, abok nen, eeko logorak wone yugu aap Ala wone liirogon eeka Muta nen liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak, Iterali inogoba Ala ake warogo kani kunggo logowok nduk, kani kunggak ogobakkigireegwaarak.

3 Ndi, it aakumi o time menggaarak ineebe paga inagabiti mbakak aa’nduk ogobakkigirik wonagagim nogome obaane’me ogobakkigiko nogogwaarik, nogo paga kuuben inom, kiyoma inom, at Aliku ALA ake warogo kani kunggo nogogwaarak.

4 Ti eeko logonet, liiru mbanak nogo ndak-ndak laago endage Ooliya- Ooliya Wurit Wogogwaarak nogo aberogo inale’nggen nen lakwi, ndi, “Ne ti paga ari wage kenok, kinaanggumi ndi kuli warogo Ala ake kani kunggo logomunggup o,” yugu nogo ndak-ndak aret ko’lu-kii’me warogo ake kani kunggwi, eeko nogogwaarak.

5 Ti eeko nogogwaarik, ne ti paga at Aliku ALA ake warogo kani kunggo nogogwaarak nogo aret kani kunggwi, tut ngget penengge kenok warogo kani kunggwi, ndi, Aliku ALA nen, “Ne ndiyom paga nake warogo wo’nogo logorak o,” yinuk, punogo pereegerak nogo paga warogo wogogwi, eeko logonet, it aakumi ando iniki nen Ala ake we aret pi wogwe iinok, warogo wogogwi, eeko nogogwaarak.

6 Ti eeko nogogwaarak nogo ti, at Aliku ALA awi owak awo wuraka’- lek kagak kwe, tut 7 penenak ne aa’nduk ari wage ti paga, it nen Aliku ALA ake warogo kani kunggo logorak wareneegwaarak nogo ti aret.

Ala awi obaane’me wuruwok nduk, eereegwaarak wone

7 Ti eeko nogogwaarik, at aap Peritiya mendek inowe endagembogut Koret nen eeriyak yoragagerak nogo ndak-ndak, it aap o yugum paga wuka inom, eyo paga wuka inom, wu wogorogwe, ndi, it aakumi o Tiron mendek inom, Tirut mendek inom, eyo nggabina o Libanon nen wonok niyo laut paga o Yapo pi woraawak nduk, mbi eege, niyo eege, wam amburu toolak eege, wogorogwe, eereegwaarak.

8 Ndi, at Teyalitiyen aput Terubaben inom, Yotarak aput Yetuwa inom, inoreewi aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, ndi, aakumi apit keele maageren mbo piya nogogwaarak nogo inom, nen iniyokan Ala awi wurik wonagagim o Yerutalem wogo nogogwaarik, wonogwe iigak, tahun ambi eeppunuk, ambi eeke tut ambi penembunuk, ambi penenak paga Aliku ALA awi wuruwok nduk, warenggwi iigak, inarum logowak nduk, aap Lewi mendek ndarak iigak, tahun 20 eerak nen irimbaga kuli kero mippiyareegwaarak.

9 Ndi, at Yetuwa apuri owe-awot inom, at Karimiyen apuri aap Yekura anebunu mendek inom, ndi, it aap Kenarat apuri owe-awot inom, it abok aret ti, Lewi mendek me, it nen aap Ala awi wukwi inarum wonogwe nogo inom aret inarum wonogogwaarak.

10 It aap o wuka nen Aliku ALA awi nogo owak wurakwi iigak, aap Ala unde nogo nen Ala awi wurik me eeko logonet, inayum yirika nogo mendek yirippunuk, oone pu eeka trompet nogo waganggwi, ndi, aap Lewi mendek Atap apuri nen togolowak tabak oone pu ndale eekak nogo waganggwi, eeko nogogwaarik, Aliku ALA alut eeruwok nduk, Iterali inowe endagembogut Ndawut yorage nagagerak ndak-ndak mi’nogogwaarak.

11 Mi’nogo nogogwaarik, “Kaliku ALA kawi wuriyak nogo owak abu aret wurako o,” yinuk, ndawi wako logonet, Aliku ALA alut eekwi, “Wa!” yogwi, eereegwaarak. Ndi, eeko logonet, “Kat obeelom aret o. Nit Iterali mendek yi, Mondok-mondok kiniki kunik ee’ninake logomunggun o,” yinuk, it aakumi abok nen, “Kaliku ninogoba ALA wa,” yinuk, keekok yogogwaarak.

12 It ando inale’nggen nen keekok yogwe iigak kwe, it inanggok Ala awi aa’nduk wurik inigen kogo nogogwaarak aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, it aap ndarak ndegek inoweewi inom, nen o nogo owak wurakwi inigen iigo nogogwaarik, inoone nggwok paga le yereegwaarak.

13 It aakumi inoone nggwok paga noone-koone yogwe nogo, nda nen koneneegwaarak me, “Inale’nggen paga yogwe ilik, le yogo logonet yogwe a?” yinuk, yelok koorak meek aret wonogogwaarak.

4 Ala awi wukwi me non mbambiigo nogogwaarak wone

1 It aap Yekura mendek inom, Mbeniyamin mendek inom, ineebi inombako menggaarak nogo nen, “Lek o. It aap wogoren mbo piya nogogwaarak nogo iniyokan wogo nagaarik, Iterali inogoba Aliku Ala awi wuko agaarik o,” yogwe nogo inaruk konembunuk,

2 aap Terubaben inom, aap ndarak ndegek inarum menggaarak inoweewi inom, iya wogo nogogwaarik, yorogo logonet, “Aap Atiyut mendek inowe endagembogut Etat-Karon nen wo’niren pinani wagagerak kuli nen nok, o yogondak kuli, kit kinogoba Ala ake warogo wogogo monggoorak me, kit Ala mugurok nogo monggotak kokwak, nit kunduk, at mugurok nogo logogun aret me, kit at awi wukwi ti, ninom aret wuruwok o,” yorogogwaarak.

3 Yorogogwaarak kwe, at Terubaben inom, Yetuwa inom, it Iterali ndarak ndegek inoweewi inom, nogo nen yorogo logonet, “Nit ninogoba Ala awi yi, kit ambi ninom wuriyak lek o. Aap Peritiya mendek inowe endagembogut Koret nen wone lengganogo yo’niragagerak ndak-ndak, nit Iterali ninogoba Aliku Ala awi yi, ninalik aret wurugun o,” yorogogwaarak.

4 Yorogo mbareegwa, it aakumi o time menggaarak nogo nen it Yekura mendek Ala awi wukwi nogo inagabiti mbakwi, inomanggen tayok ari, eeruwak nduk, koonggo logonet,

5 it o wuriyak koongga nen yorogwe paga it eekwi nogo non mbambiigwi, wuriyak kooneegwaarak nogo yale-pale eerogo piigwi, eeko logowak nduk, wu wogorogwe iigak, aap Peritiya mendek inowe endagembogut Koret wone lengganogo yorage kuli nen nok, aap Peritiya mendek inowe endagembogut Ndariyut mi’nagagerak kuli ari nagagerak.

“Ala awi o Yerutalem wuriyak mage,” yorogogwaarak wone

6 At Akatiwerot aap inowe endagembogut mi’nage eyom paga it Yekura inom ogoorak nogo nen, “Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, yogop eekwi me, kat nen koonogo eeppiige logomunggun o,” yinuk, liiru mbanogo at endagembogut awot o ti unde nogo wogoreegwaarak.

7 Ti’nuk peebi aap Aratakata it o Peritiya mendek inowe endagembogut wonage kagak, aap Mbitalam inom, Mitererat inom, Tabeyen oreewi inom, nen aakumi Aram inoone paga it aap Aram liiru mbanggo mengga kwak mbanggo nogogwaarik, at Aratakata oone paga abut laganogo nappereegwaarak.

8 Ti’nuk peebi aap endagembogut inom eeka o unde menggerak Erekum inom, at o ti inake liiru mbangga Timatayi inom, nen o Yerutalem eeppuurak at Aratakata paga liiru mbanogo nappereegwaarak eebe nogo yi aret.

9-16 “Nit kayeloman mini niyo Eparat nen oonegen kilu yi nage menggim yime pa’nggwe wonogwe nogo nen, kat ninowe kendagembogut Aratakata wone ambi yokkiruwi o. Ninogoba kendagembogut wae. It aakumi Yakuri mendek ninogoba kat wonage me nen nit wonogwe me o Yerutalem yime wogo nagaarik, it aap inobaabut maluk, Aap inendagembogut alik mendek nen wone lengganogo yo’nirogo logorak nineebi o, yogo menggam o kota yime obaane’me wuruwok nduk, eeko logonet, owa’nagat wukwi, o owak abu aret wurakwi, eekwi nogo keenu arenok nduk, yokkogo o. Ndi, o kota yi, obaane’me abu aret wukwi, yugum owa’nagat abu aret wurogo pugwi, eeko logomenggaarik kenok, aakumi yi, nggween onggo inom, inarum wonogwe onggo inom, o time nen yime unggwi wogo logonet, onggo inom, pogo logogun lek me, kat kawu kuwak eerogo wokkugwi nogo lek arigin aret me, yi inom keenu arenok nduk, yokkogo o.

Togop me, nit kat panggok aret wonogwe me, kendage maluk age kero, yokkiriyak ti, nit ninobaalombok aret me, o Yerutalem maluk lombok me, maan aa’nduk nen aakumi o kota Yerutalem mendek ti, Aap inendagembogut alik mendek nen wone lengganogo yo’nirogo logorak nineebi o, yinuk, iniki mi’nogo logonet, aap inoweewi inendagembogut inom, inawuri yi o ndi o unde menggaarak inom, kulinik-kalinik maluk eerogo piigwi iinok, o yi pup eerogo pereegwaarak nogo it kat kombomini aa’nduk inendagembogut wonogogwaarak nogo eeko nogogwaarak liiru mbanak wonage nogo paga mbanak wonage kero, liiru mbanak pogo menggam liirogon kwaarenok nduk, ninogoba kendagembogut wone yi yokkogo.

O kota yi, obaane’me abu aret wukwi, owa’nagat abu aret wurogo pugwi, eekwi iinok, niyo Eparat nen oonegen kilu yi nage menggim yime pa’nggwe kat kamendek ambiriluk ambi logogin lek aret mbarenok nduk, an o unde minggirak Erekum inom, o yi ake liiru mbangga Timatayi inom, ninoreewi ando it aakumi inowak loongga inom, aakumi Taripili nen, Peritiya nen, Erek nen, Mbaben nen, it Elam mendek o Tutan nen, wogogwaarak yime wonogwe inarum wonogwe ninawuri inom, aap nagawan indo Atanapat it aakumi waganogo o kota Tamariya piige, niyo Eparat nen oonegen kilu yi nage menggim yime pa’nggwe piige, eereegerak wonogwe nogo inom, nen liiru yi mbanggo o,” yinuk, nappereegwaarak.

17 Nappereegwaarak nogo aap endagembogut nen pekkage nagagerik, liiru onggo mbanogo nappiya wagagerak nogo yi aret. “Kat o unde menggendak Erekum inom, o ti inake liiru mbangga Timatayi inom, kinoreewi alik o Tamariya wonogwe inom, it ando niyo Eparat nen oonegen kilu yi nage menggim time pa’nggwe wonogwe inom, kit abok aret, Wa! yinuk, keyage wappinagagi o.

18 Liiru mbanogo nappinani wogotak nogo, an nenggaanom ninoone paga abut laganogo yogwe iigak, abu aret liippigirak o.

19 Liippege nagarik, liiru mbanak yogotak nogo kwaaruwak nduk, yorage mbaki, kwaarogo an wo’nogo mbaka, o aa’nduk it aakumi Yerutalem mendek nen, Aap inoweewi inendagembogut alik mendek nen wone lengganogo yo’nirogologorak nineebi o, yinuk, iniki mi’nogwe, tebenogo piyaawok nduk wone mbanggwi,

20 ndi, aap inoweewi inendagembogut inomaawi ambik o Yerutalem unde wonogo logonet, yi o ndi o niyo Eparat nen oonegen kilu yi nage menggim time pa’nggwe wonogwe nogo yorogwe iinok nggween onggo inom, inarum wonogwe onggo inom, unggwi wogo logonet onggo inom, ira nogwe, eeko nogogwaarak abet aret mbanak kagarak o.

21 Togop aret me, an nen o wuriyak wone awo lengganogo wumbi waga’lek neegak, it aakumi o wukwi ti, ambinom wukwi iyo, puk aruwak nduk, wone lengganogo yorogo logomunggup o.

22 It nogo nen an nendage inom, namendek inom, lek eerogo panuwak nduk, eekwi yi, nggwok ambinom wiganggo logokwak, an wone yokkirage yi, mbo puurak mage o. Ata, liippunuk aret, eeko logonip o,” yinuk, liiru mbanogo nappiya wagagerak.

23 Ndi, at endagembogut Aratakata nen liiru mbanogo nappiya wagagerak nogo, it aap Erekum inom, o ti ake liiru mbangga Timatayi inom, inoreewi nogo inom, inaruk konenggwi iigak, malenggo mbareegwa, it mbet-mbet aret o Yerutalem wogo nogogwaarik, it aap Yakuri mendek yabu eekwi nogo puk aruwak nduk, inoone omaawi paga yorogogwaarak.

24 Yorogo mbareegwa, ne ti eyom paga aret, it Ala awi o Yerutalem wukwi nogo mondok wuka’lek aret iigak, at Ndariyut aakumi o Peritiya mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun ambi eeppunuk, ambi eeke paga ari nagagerak.

5 Ala awi kak kunik pereegwaarak nogo Ndariyut nen
wuruwak nduk yoragagerak wone

1 Togop aret wonogogwaarak me, ne ti eyom paga it Yakuri mendek o Yekura inom, o kota Yerutalem inom, wonogwe yeenggwaarage menggerak Iterali inogoba Ala nen aap Ala wone yoraga Agayi inom, aap Iro paga wiganak ambi Takariya inom, wone yorage kagak, “Ala ndogop yigi o,” yinuk, yorogo nogogwaarak.

2 Wone yorogo nogogwaarak nogo paga aap Teyalitiyen aput Terubaben inom, Yotarak aput Yetuwa inom, “Ala awi obaane’me wuruwok aret o,” yinuk, wukwi iigak, it aap Ala wone yoraga nogo nen yeenggwaarogo nogogwaarak.

3 Ne ti eyom paga aap o niyo Eparat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe o unde menggerak Ta’nayi inom, aap Tiyetat-Mbotanayi inom, inoreewi ando inom, o Yerutalem wogo nogogwaarik, it Ala awi wukwi nogo yorogo logonet, “Ta nen wone lengganogo yokkiragaarak paga o alut eeko menggam yi, obaane’me wukwi, owa’nagat wurogo pugwi, eeko ogotik?”

4 Yorogo nogogwaarik, “Ndi, it aap Ala awi wukwi yi, inendage taani o?”

5 Yorogo nogogwaarik, it Yakuri mendek inoweewi Ala enegen wogonake nagagerak me, Wone yi, at Ndariyut konengge logomenggerik, Nonggop eeko logorak nogo, liiru mbanogo nappi waga’lek kagak, Wuriyak mage, yoraga’lek teppiyareegwaarak.

6 Teppiyareegwaarak wukwi iigak, niyo Eparat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe o unde menggerak aap Ta’nayi inom, aap Tiyetat- Mbotanayi inom, inoreewi ando inabu’me mendek niyo Eparat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe yi o ndi o arum menggaarak inom, nen liiru mbanogo at endagembogut Ndariyut nappiyareegwaarak.

7 Liirumbanogo nappiyareegwaarak eebe nogo yi aret. “Ninogoba kendagembogut Ndariyut wa lombok yokkogo o.

8 Nit o Yekura paga wogo nogoorik, at mondok iya menggerak Ala awi wukwi iigoorak nogo kat ninowe kendagembogut keenu arenok nduk, yokkiruwi o. Yugum yo’nggok paga mban wukwi, eyo nggaganak paga kobat nabenggwi, eeko logonet, it iniki ambit eeppunuk, mondok abe li’lak wukwi iigoorak o.

9 Iigo nogoorik, nit nen it aap inoweewi nogo kin wogiigo logonet, Ta nen wone lengganogo yokkiragaarak paga o alut eeko menggam yi, obaane’me wukwi, owa’nagat wurogo pugwi, eeko ogotik? yinuk, yorogwe,

10 ndi, inendage liiru mbanogo yokkiruwok nduk, Aap inendage ngge? yinuk, kin wogiigwi, eeko mbako,

11 it nen onggo yo’niragaarak nogo yi aret. Nit yi nogo, at o mbogut-nggween unde menggerak Ala ayeloman mini aret me, o obaane’me wukwi yi, yi tahun ndi tahun eekoorak yi, eeka’lek kagak o maan togon aap nggwok lombok Iterali inowe endagembogut nen Ala awi wuppunuk, li’luk eerogo pereegerak kwe,

12 nit ninombomini nen at mbogut unde menggerak Ala anini wunduwak nduk, eeppogo mbareegwa, at nen waganogo aap Katirim mendek it Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nogo eenggime pege mbareegi, at nen o yi, yigirik-noonom eerogo punuk, ineebe keele maagiren o Mbaben piya nagagerak o.

13 Piya nagagerak kagak kwe, at Koret nogo aap Mbaben mendek inowe endagembogut mi’nage ti eyom paga at endagembogut Koret nen Ala awi wurik wonagagim obaane’me wuri woraawok nduk, wone lengganogo wumbege,

14 ndi, Ala awi wurik me yi mendek ndi mendek eeko menggaarak mbuti emas-perak paga ogobakkigirik nogo, Ala awi wurik o Yerutalem yime wonage me, at Nebukanetat nen wonok at agugi awi wurik me o Mbaben pi nagagerak nogo, aap endagembogut Koret nen wagangge nagagerik, at o yi unde logowak nduk mippereegerak aap Tetabatat nogo wogoge, eereegerak.

15 Eeke nagagerik, wone lengganogo at yoge logonet, Yi mendek ndi mendek yi, wagangge logomenggendik, wonok o Yerutalem pi nanuk, Ala awi wurik wonagagim obaane’me wuko logomonggotik, time pumunggun o, yinuk, yoreegerak.

16 Yoge mbareegi, at Tetabatat nogo wonok o yime wage nagagerik, Ala awi owak wurabeegerak kuli yogondak awo aret wukwi kwe, age yubungga’lek aret ogoorik o, yinuk, yo’niragaarak o.

17 Togop aret yo’niragaarak me, Aap endagembogut Koret nen Ala awi obaane’me o Yerutalem wuri nanip o, yinuk, wone abet aret lengganogo yoragagerak liiru mbanak wonage kero, it aap inoweewi inendagembogut yi wone ndi wone lengganogo yorogo menggaarak liiru mbanak pogo menggam wonage kero, liirogon kwaaru o. Kwaakkage logomenggendik,pekkenok, nit wone ngge yoroorak kiniki mbaremenggendak nogo, liiru mbanogo nit nappinani mok o,” yinuk, liiru mbanogo nappereegwaarak.

6 Aap Koret nen wone lengganeegerak liiru
mbanak nogo kwaareegwaarak wone

1 Liiru mbanogo nappereegwaarak nogo aap endagembogut Ndariyut malengge nagagerik, “Liiru mbanak nogo kwaa’nip o,” yorage mbareegi, o Mbaben liiru mbanak pit nogo menggam wonage kero, kwaarit nogo logonet,

2 o Meriya aap endagembogut wonage menggim o kota Akemeta nogome mbuku pirik-perek eerak ambi kwaakkogogwaarak wone eebe liiru mbanak nogo yi aret. Wone abekak yuurak liiru mbanak o.

3 At Koret aap endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun aa’nduk paga Ala awi o Yerutalem wuriyak wone lengganogo yoragagerak nogo yi aret. “It aakumi ti, Ala ake warogo wogogo nogogwam awi obaane’me wuriyak aret o. Ndi, wuko logonet, o eyak mondok nu’lek eerogo wurakwi, ogu nen agi kirin ti, metet 27 wakkogwe, ambe ti, metet 27 mban wakkogwe, eerogo wukwi,

4 ndi, yugum yele-kole ogowa kenagan punuk, ogombaga ambi eyo unggu nappugwi, eeruwak o. Ndi, onggo puurak ti, aap endagembogut awu kuwak eerogo pogo menggam wonage nogo paga puurak o.

5 Ndi, Ala awi wurik me yi mendek ndi mendek eeko menggaarak mbuti emas-perak paga ogobakkigirik o Yerutalem Ala awi wurik me wonage me, aap Nebukanetat nen wonok o Mbaben pi wagagerak nogo kunduk, o Yerutalem aa’nduk wonagagim obaane’me Ala awi wuppunuk, time logowak nduk, pi nogo logorak o,” yinuk, wone lengganogo pereegerak liiru mbanak abet aret wonage me kwaakkogogwaarak.

6-7 Kwaakkogo nogogwaarik, at Ndariyut nen wone eerogo nappiige logonet, “Kit niyo Eparat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe o unde menggendak Ta’nayi inom, Tiyetat-Mbotanayi inom, kinawuri kinabu’me yi o ndi o unde wonogwe inom, yo’nogotak nogo onggo yokkira o. Liiru mbanak, Kwaaru, yo’nogotak nogo abet aret wonage kagarak me, at aakumi Yakuri mendek inarum wonage inom, it inoweewi inom, nen Ala awi aa’nduk wurik wonagagim obaane’me wukwi ti, non mbambiyoorak mage o. Wuko logowak nduk, teppiyaanip o.

8 Ndi, it aakumi Yakuri inoweewi nen Ala awi wukwi ti, nonggop eerogo yeenggwaaroorak nogo an wone lengganogo yokkira o. Ala awi wukwi ti, wu lek kenok, puk ogwe iyo, it aap niyo Eparat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe wonogwe nen aakumi inarum wonogwe onggo wu an nake pi wogo menggaarak nogo paga, it o wukwi ti, onggo ndak-ndak wogorogo logomunggup o.

9-10 Ndi, at mbogut paga menggerak Ala nogo ale’nggen aruwak nduk, yi mendek ndi mendek warogo wogogwi, ndi, kinowe nendagembogut napuri ninom nineebe op logowok nduk, ninake tamban eekwi, eeko logowak nduk, it aap Ala unde o Yerutalem menggaarak nen at mbogut paga menggerak Ala ake warogo kani kunuwak nduk, lembu ngguunok awooluk inom, kambin-ndomba ngguunok inom, inaagalogwe ngguunok inom, gandum inom, mayu inom, anggur amburu inom, wam amburu inom, wogorogo logonet, Ndi mendek lek o, yokkirogwe iinok, ne ambi puk aga’lek ko’lu-kii’me wogorogo logonu o.

11 Ndi, ambi eeriyak yi yokkira. Aap ambi nen wone an lengganogo yokkirage yi, taganogo pege kenok, at awi wurik eyo ambi nggigimbunuk, ti paga at eebe ndanunogo mippogo logomonggotik, at eeremenggerak paga awi yigirik-noonom eerogo pogo logonu o.

12 It aap inoweewi inendagembogut ambi nen ilik, aakumi inanebunu lombok ambi nen a, an wone lengganogo yokkiragarak yi, taganogo pugwi, Ala awi o Yerutalem wukwi wonage nogo minogo puurak nduk koonggwi, eekwi iinok, at o time endage ki logorak koonogo pereegerak Ala nen aakumi ti, lek eerogo piige logogin o. Wone yi, an Ndariyut nen aret lengganogo yokkirage me, li’lak aret eeko logonip o,” yinuk, eerogo nappiya wagagerak.

13 Eerogo nappiya wage mbareegi, it aap niyo Eparat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe o unde menggerak Ta’nayi inom, Tiyetat- Mbotanayi inom, inawuri inom, it abok nen at endagembogut Ndariyut eeriyak wone lengganogo yoragagerak nogo ndak-ndak li’lak eereegwaarak.

Ala awi wuppunuk, alik leenogo pereegwaarak wone

14 Eeko nogogwaarik, it Iterali inogoba Ala inom, it inendagembogut o Peritiya mendek aap Koret inom, Ndariyut inom, Aratakata inom, nen wone lengganogo yorogogwaarak nogo ndak-ndak, it aap Ala wone yoraga Agayi inom, aap Iro paga wiganak Takariya inom, imbirak nen it aap Yakuri inoweewi kini wuppiigwi iigak, Ala awi wukwi nogo puk arulik mbet-mbet aret worok togon wureegwaarak.

15 Ti wureegwaarak nogo ti, at Ndariyut nogo endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 5 eeppunuk, ambi wage paga tut Arat penenak tanggal 3 paga Ala awi nogo age yobok togon wureegwaarak o.

16 Abu aret wurogo pogo nogogwaarik, it Iterali wogoren piya nagagerak wogogwaarak aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, it aakumi we lek mendek inom, abok aret Ala awi ti, ake leenogo pogo logonet, iniki ale’nggen nen laago nggwok lareegwaarak.

17 Ala awi wurik leenogo puurak ake ti, lembu ngguunok 100 inom, kambin-ndomba ngguunok dua ratus inom, ndomba inaagalogwe ngguunok empat ratus inom, warogo wogogwi, ndi, it Iterali inomaluk lek eerogo piyoorak nduk, Iterali inanebunu ndak-ndak inake kambin ngguunok 12 warogo wogogwi,

18 ndi, eeko logorak wone lengganak liiru mbanak nogo ndak-ndak o Yerutalem Ala awi wurik me ineyabu lenok lombok eeko logowak nduk, it aap Ala unde inom, it Lewi mendek inom, koonogo piigwi, eereegwaarak.

Laago endage, Obagambo Nagagerak, lareegwaarak wone

19 Tut aa’nduk penenak tanggal 14 ti paga it aakumi wogoren piyanagagerak wogogwaarak nogo nen laago endage, Obagambo Nagagerak, iniki aberogo lako logonet,

20 aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, inoba maluk lenggenak wonage kero, inoba mbeenogo patinuk, obeelom logonet, it aap Lewi mendek nen it aakumi wogoren piya nagagerak wogogwaarak nogo inake inom, inoreewi Ala unde inake inom, it inake inom, ndomba warogo laago endage, Obagambo Nagagerak, lareegwaarak.

21 Lako nogogwaarik, it aakumi wogoren piya nagagerak wogogwaarak nogo abok aret nunggwi me, it yi aakumi ndi aakumi piya wagagerak wonogwe nogo nen inoreewi maluk eekwi nogo mbo piinok, “Nit togon Iterali inogoba Ala mugurok nogo logowok o,” yinuk, yereegwaarak nogo inom aret nunggugwaarak.

22 Ndi, it Iterali iniki ale’nggen nggwok mbaruwak nduk, at Aliku ALA nen aakumi Atiyut mendek inowe endagembogut inikime eeppege mbareegi, Iterali inogoba Ala awi wukwi nogo yeenggwaaragagerak me, iniki ale’nggen nen laago endage, Oroti Piika’lek Mendek, ne aa’nduk nen nok ne 7 kuli aret lako nogogwaarak.

7 Aap Etara o Yerutalem wagagerak wone

1 Ti’nuk, peebi at Aratakata nogo aap Peritiya mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, aap endage Etara nogo o Mbaben nen wagagerak. Aap Etara nogo ogoba Teraya. Teraya ogoba Atariya. Atariya ogoba Kilikiya.

2 Kilikiya ogoba Talum. Talum ogoba Tarok. Tarok ogoba Akitup.
3 Akitup ogoba Amariya. Amariya ogoba Atariya. Atariya ogoba Merayot.
4 Merayot ogoba Terakiya. Terakiya ogoba Uti. Uti ogoba Mbuki
5 Mbuki ogoba Abituwa. Abituwa ogoba Pinekat. Pinekat ogoba Eleyatat. Eleyatat ogoba aap Ala unde inowe Karun aret.

6 At Etara nogo eeko logorak wone Iterali inogoba Aliku Ala nen wone yoragagerak Muta liiru mbaneegerak nogo at abok li’lak mamuneegerak me, yi wone ndi wone era’nggup-alom abok aret eenu wonagagerak. At Etara nogo Aliku ogoba Ala eenggi omaawi paga nobapporogo wonagagerak me, woraakit nduk, aap endagembogut nggino yoreegerak nogo at nen abok aret wogoreegerak.

7-9 Wogoge mbareegi, at Etara inom, aakumi Iterali mendek ineebe aago inom, it aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, ndawi tiyangga inom, tungga’nggi arum menggaarak inom, Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak inom, abok aret aap Aratakata endagembogut wonage kagak, tahun 6 eeppunuk, ambi eeke tut iyaalok penenak tanggal 1 paga o Mbaben nen wundi woraanuk, wogwe iigak, Ala inabuwa mbake logonet eenggi nggorek paga nobappiirogo wonagagerak me, tut 5 penenak tanggal 1 ti paga o Yerutalem unggwi wogogwaarak.

10 Unggwi wogo nogogwaarik, at Etara nen eeko logorak Aliku ALA wone yereegerak liiru mbanak nogo pekkanet unggwage, liirogon aret eerit nage, eeke logonet, wone, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yugu inom, wone lengganak inom, it aakumi Iterali mamunirage nagagerak.

Aratakata nen eeko logorak wone liiru
mbanogo Etara wogoreegerak wone


11 Wone, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yugu inom, at Aliku ALA nen Iterali wone lengganogo yoragagerak inom, era’nggup-alom abok aret eenu me, mamuniraga Ala unde Etara nogo aap endagembogut Aratakata nen liiru mbanogo wogoreegerak eebe nogo yi aret.

12 “It yi aap ndi aap inoweewi inendagembogut inowe nendagembogut lombok an Aratakata nen at mbogut paga menggerak Ala wone yugu liiru mbanak mamuniraga kat Ala unde Etara wone ambi lengganogo yokkiri o.

13 It aakumi Iterali we ugun mendek inom, aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, an nabu’me piige minggim yime nen o Yerutalem noorak mbakwi iinok, kinom noorak op aret o.

14 Ndi, eeko logorak kogoba Ala nen wone yereegerak liiru mbanak kat mondok liirogon porogo wonage me, it o Yerutalem wonogwe inom, o Yekura paga wonogwe inom, Ndak-ndak eekwi ilik, lek a? yinuk, liippiige logonok nduk, nendagembogut an inom, it nawuri ninom wone koongga ineebe 7 inom, nen nappagago o.

15 Nage logonet, it ninom wone koongga nogo ninom nen Iterali inogoba Ala menggim o Yerutalem wonage nogo ake mbuti perak inom, emas inom, niniki ale’nggen paga pogoorak yi wagangge,

16 it aakumi o Mbaben mendek abok nen mbuti perak-emas kuwak eekaarak nogo wagangge, ndi, it aakumi Iterali inom, aap Ala unde inom, nen o Yerutalem inogoba Ala awi wuriyak ake iniki nen onggo lek we aret pegaarak ti kunduk wagangge, ee’nuk nak o.

17 Nage logomenggendik, wu ti paga tapi ngguunok inom, kambin-ndomba ngguunok inom, ndomba inaagalogwe ngguunok inom, warogo Ala ake wogogo logonet, gandum inom, amburu ake kilirogo pega nogo inom, kungge logomenggendik, ti abok aret o Yerutalem kogoba Ala awi wurik me ake warogo wogogo menggam nogo paga warogo wogoge logomunggun o.

18 Wogoge logomenggendik, wu mbuti perak-emas ando ndiinnaremenggerak nogo, kinogoba Ala iniki mbake ndak-ndak kat inom, koreewi it Yakuri mendek inom nen, Yi op eeriyak, mba’nuk aret eeko logomunggup o.

19 Ndi, kogoba Ala alut eeko logowak nduk, awi wurik me yi mendek ndi mendek eekak yuurak waganggendak yi perak, at o Yerutalem unde menggerak Ala enggaanom paga pi namunggun o.

20 Ndi, kogoba Ala awi wurik me eeriyak yi mendek ndi mendek ambi lek kenok, onggo kuniyak kat koba wonage me, o an unde minggim wu pugu wonage nogo, wokkiruwak nduk, nggino yoraamunggun o. Ngginoorage keenok, wokkiruwak nduk, an liiru inake mbani o.

21 An nendagembogut Aratakata nen kit o nggwok niyo Eparat enebaga oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe nawu kuwak eerogo pogo menggam arum wonogwe nogo wone ambi lengganogo yokkira. At mbogut paga menggerak Ala nen eeko logorak wone yereegerak liiru mbanak mamuniraga Ala unde aap Etara nen yi mendek ndi mendek nggino yokkirage kenok, li’lak aret wogogo logonet,

22 mbuti perak-emas aaninggin tiga ribu empat ratus kuli wakkaanuk wogogwi, gandum karun kole dua ratus dua puluh kuli yonggolak wogogwi, anggur amburu nderom 11 kuli toolak wogogwi, tayitun amburu nderom 11 kuli toolak wogogwi, ndi, mayu ti, kuli puurak lek ugun aret wogogwi, eeko logonu o.

23 Ndi, Ala anini nen an nendagembogut wone lengganogo yorage minggim maluk eerogo pege, napuri ninom anini ninoba pinanege, eerukwak, at mbogut paga menggerak Ala nen wone lengganogo yoragagerak ndak-ndak, at mbogut paga menggerak Ala awi wuriyak ake aret me, li’lak aret eeko logomunggup o.

24 Ndi, ambi eeriyak yokkira. It aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, ndawi tiyangga inom, tungga’nggi arum menggaarak inom, Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak inom, ndi, it ambi alik Ala awi wurik me aakumi inake eeko menggaarak inom, abok aret nggween onggo inom, inarum wonogwe onggo inom, unggwi wogo logonet onggo pugwi inom, kinoone omaawi paga, Pogo logonip o, yoroorak mage o, yinuk, abu aret yokkiragi o.

25 Ndi, kat Etara wae. It aap o nggwok niyo Eparat enebaga oonegen kilu nage menggim pa’nggwe wonogwe nogo, abok aret inarum wonogwe, inowak loonggwi, eeko logowak nduk, it aap kogoba Ala wone eeko logorak yugu nogo ineenu kero, kogoba Ala iniki warak lombok kat wokkereegerak paga koonogo mippiige, ndi, it aap Ala wone yugu ineenggo’lek iinok mamuninake, eeke logomunggun o.

26 Kogoba Ala eeko logorak wone yereegerak inom, an nendagembogut nawone lengganak inom, it nen ndak-ndak eeka’lek mbo pugwi iinok, aaninggin inoba piigo logonet inoorogo piigwi, endekem mbo wumbiigwi, inamendek abok aret ndinggologwe, keele maarogo mambiigo menggam mambiigwi, eeko logowak o,” yinuk, liiru mbanogo Etara wogoreegerak ti aret.

Etara nen Ala endage tiyappereegerak wone

27-28 Ndi, liiru an Etara nake mbaneegerak nogo woppunuk, pekkage nagarik, “Ala wa,” yinuk, yoge logonet, “Kaliku ALA kawi wurik o Yerutalem wonage nogo obeelom eerogo puwak nduk, aap endagembogut inikime mambege, ndi, kat an nabuwa mba’nuk aap endagembogut inom, inom wone koongga inom, inom eeko menggaarak inendage warak nagawan-nagawan inom, abok aret yeenggwa niruwak nduk, eeppiige, eekendak me, Kaliku ninombomini inogoba Ala kendage tiyappagage agarik o.” Ari nagarik, at Aliku nogoba Ala eenggi nggorek paga nobappanogo wonagagerak me, nogogumbuk a’nuk, aakumi Iterali inenggela’me nen inoweewi ninom woraakit nduk, kuwak eeppiinok, ninom wogogurak ti aret.

8 Iterali ndarak ndegek aap Etara inom
wogogwaarak inendage mbanak wone


1 At aap Aratakata nogo inowe endagembogut wonage kagak, it aap Iterali ndarak ndegek lombok inawuri inom o Mbaben nen an ninom o Yerutalem niniyokan wogogurak nogo inendage liiru mbanak yi aret o.

2 At Pinekat paga wiganak ti, Nggeroton, At Itamat paga wiganak ti, Ndaniyen, At Ndawut anebunu mendek
3 aap Tekaniya paga wiganak ti, Katut, aret me, it nogo ti, an ninom wogwe, At Parot paga wiganak ti, Takariya aap nda’nogogwaarak inendage liiru mbanak aap mban ineebe seratus lima puluh inom a’nuk ninom wogwe,

4 Aap Pakat-Mowap paga wiganak Terakiya aput Eliyowenayi aap mban dua ratus inom a’nuk ninom wogwe,
5 Aap Tatu paga wiganak Yakatiyen aput Tekaniya aap mban tiga ratus inom a’nuk ninom wogwe,
6 Aap Arin paga wiganak Yonatan aput Ebet aap mban 50 inom a’nuk ninom wogwe,
7 Aap Elam paga wiganak Ataliya aput Yetaya aap mban 70 inom a’nuk ninom wogwe,
8 Aap Tepata paga wiganak Mikayen aput Tebaya aap mban 80 inom a’nuk ninom wogwe,
9 Aap Yowap paga wiganak Yekiyen aput Obaya aap mban dua ratus delapan belas inom a’nuk ninom wogwe,

10 Aap Mbani paga wiganak Yotipiya aput Telomit aap mban seratus enam puluh inom a’nuk ninom wogwe,
11 Aap Mbebayi paga wiganak Mbebayi aput Takariya aap mban 28 inom a’nuk ninom wogwe,

12 Aap Atagat paga wiganak Akatan aput Yokanan aap mban seratus sepuluh inom a’nuk ninom wogwe,
13 Aap Aronikam paga wiganak Elipelet, Yekiyen, Temaya, aap mban 60 inom a’nuk, age yobok togon peebi wogwe,
14 Aap Mbigawayi paga wiganak Utayi Tabut imbirak aap mban 70 inom a’nuk ninom wogwe, eereegurak nogo ti aret.

Aap Etara nen aakumi Lewi mendek kwaarinabeegerak wone

15 It aap ti abok aret niyo mbininik o kota Akawa nage aa’nggi paga time kuwak eeppiige nagagirik, ninawooliya wuppatinuk wonogwe niigak, nogo kenagan yereegurak. Wonogo logonet, an Etara nen it aakumi maloppiige nagagirik, it aap Iterali inom, aap Ala unde inom, ninom wonogwe kwe, it Lewi mendek ambiriluk ambi ninom wonogwe lek aret iyareegirak.

16 Iige nagagirik, it aap ndarak ndegek inarum menggaarak aap Eliyetet inom, Ariyen inom, Temaya inom, Elanatan inom, Yarip inom, Elanatan inom, Natan inom, Takariya inom, Metulam inom, it aap wone mamuniraga mendek Yoyarip Elanatan imbirak inom, wiiragagirak.

17 Wiiragagirak wogo mbareegwa, it nen aap o Katipiya inarum menggerak inowe Iro wonage me yori nawak nduk, nappiige logonet, at Iro inom, awuri o Katipiya alut eeko menggam yabu eeko menggaarak inom, nen nit ninogoba Ala awi wurik me alut eekwi niigak, ninake eeko logorak inawuri ambi nappiya woraawak nduk, “Ndogop yori nanu o,” yinuk, nappiyareegirak.

18 Nappiyareegirak yori nogo mbareegwa, at ninogoba Ala ninabuwa nen eenggi nggorek paga nobappinanogo wonage me, aap Iro awuri inom nen aap Iterali ombooluk Lewi aput Makili paga wiganak mendek ninake eeriyak obam lombok Terebiya inom, awuri-apuri ineebe 18 inom,

19 aap Merari paga wiganak aap Katabiya Yetaya imbirak inoreewi- inapuri ineebe lambunik 20 inom,

20 ndi, it aap Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak mendek at Ndawut inom eeko nogogwaarak nogo nen it Lewi mendek yeenggwaarogo logowak nduk, leenogo piyareegwaarak inendage mbanak ineebe dua ratus dua puluh nogo inom, leenogo piigo mbareegwa, wogoren wogogwaarak.


Mbi nengga’lek inambe mage negen logonet,
tamban eeko nogogwaarak wone

21 Wogo mbareegwa, niyo Akawa mbininik aa’nggi paga time logonet, ninogoba Ala enggaanom paga niniki tebeppatinuk, nit inom, ninapuri inom, ninamindik-ninamendek inom, abok aret at Ala nen, Tu obeelom ndegenniren woraawak nduk, mbi nengga’lek ninambe mage negen logonet, Ala nggino yoruwok o, yinuk, yoragagirak.

22 Nit nen aap endagembogut wone yogo logonet, It aakumi ambi nen, Ala ninarum logogin o, yinuk, yogwi iinok, ninogoba Ala eenggi nggorek paga nobappiige menggerak kwe, it aakumi nen at Ala mbo pugwi iinok perak, at anini ambik inoba piige menggerak o, yinuk, yoreegurak me, nit tu paga nogwe me, ninawim nen ninookwi iyo, aap ineegin warak inom, it aap kuda paga kwi’na’nuk nugu menggaarak inom, yoroorak nenggali nen

23 nit mbi nengga’lek ninambe mage negen logonet, ninogoba Ala mban nggino yoreegurak nogo aruk koneneegerak.

Ala awi wuriyak ake kuwak eerak wonok
nawak nduk, wogoragagerak wone

24 Ti’nuk, an nen it aap Ala unde inengga warak Terebiya, Katabiya imbirak inoreewi ineebe 10 inom leenogo piyareegirak. Ineebe lambunik 12 ti, leenogo piige nagagirik,

25 aap endagembogut inom, at inom wone koongga inom, inom eeko menggaarak inendage warak inom, it Iterali mendek time wonogwe nogo abok inom, nen ninogoba Ala awi wurik me logorak ake mbuti perak-emas inom, yi mendek ndi mendek alik inom, leenogo pereegwaarak nogo it 12 leenak nogo wonok noorak wogoraakit nduk, aaninggin wakkage logonet,

26 wu mbuti perak aaninggin dua puluh dua ribu age, yi mendek ndi mendek mbuti perak paga ogobakkigirik aaninggin tiga ribu empat ratus age, mbuti emas aaninggin tiga ribu empat ratus age, eeke mbareegi, wogorage,

27 niyo kilirogo pit nagak togolowak mbuti emas paga ogobakkigirik wu paga kunggwi kenok aaninggin 8 eeppunuk, ambi oolo ari nage nogo mendek wogorage, ndi, togolowak mbere mbuti emas ndak-ndak abu kigirikwe mbuti tembaga abu abe abinak pigan-pigan eeke ogobakkigirik nogo mendek wogorage, eereegirak.

28 Eeke nagagirik, it yorage logonet, “Kit kineebe inom, yi mendek ndi mendek ogobakkigirik yi inom, Aliku ALA ake leenak aret o. Ndi, mbuti emas-perak yi, aakumi iniki nen onggo lek we aret at kinombomini inogoba Aliku Ala ake pegaarak me,

29 kit nen liirogon aret ndegenit wonok o Yerutalem pi nogo logomonggotik, it aap Ala unde inengga warak inom, it Lewi mendek inom, Iterali ndarak lenok inarum menggaarak inoweewi inom, inigen iigak, aaninggin wakkanok, Aliku ALA awi wurik me pi ungguurak kuli aret ari nawak o.”

30 Yorage nagagirik, aap Ala unde inom, aakumi Lewi mendek inom, nen mbuti perak-emas inom, yi mendek ndi mendek ogobakkigirik inom, ninogoba Ala awi wurik me o Yerutalem logowak nduk, aaninggin wakkaanuk, wogoragagirak nogo waganeegwaarak.

O Yerutalem wogogwaarak wone

31 Waganggo mbareegwa, nit abok aret o Yerutalem woraawok nduk, tut aa’nduk penenak tanggal 12 paga niyo Akawa mbininik aa’nggi paga nen wundi wogogurak. Wundi woraanuk, tu paga wogwe me, ninawim nen ninookwi, aap inogogun ambik nen ninamendek ndinggwi, eekwi iyo, ninogoba Ala eenggi nggorek paga nobappinanogo kagak kuuri’me aret

32 o Yerutalem unggwi wogogurak. Unggwi wogo nogogurik, tat yonggonggologwe niigak, nogo kenagan yereegurak.

33 Ndi, nogo kenagan yippunuk, ko’lu ninogoba Ala awi wurik me yime nit nen mbuti perak-emas inom, yi mendek ndi mendek nogo inom, abok aret aaninggin ambinom wakkogo nogogurik, aap Uriya aput Ala unde Meremot eege, aap Pinekat aput Eleyatat eege, it Lewi mendek aap Yetuwa aput Yotabat eege, aap Mbinuwi aput Nowaya eege, ineenggime piyareegurak.

34 Piigo mbareegu, yi mendek ndi mendek endage mbanak inom, aaninggin wakkagak aago liiru mbanak inom, “Abu ndak-ndak aret kogo o,” yinuk, inambuku paga liiru mbanogo pereegwaarak.

35 Ti eeko nogogurik, nit wo’niren pinani nagagerak niniyokan wogogurak nogo nen Iterali ninogoba Ala ake warogo kani kunggo logonet, nit Iterali abok ninake tapi ngguunok 12 wakwi, kambin-ndomba ngguunok 96 wakwi, ndomba aagalogwe ngguunok 77 wakwi, ndi, ninomaluk lek eerogo pinanuwak nduk, kambin ngguunok 12 wakwi, eerogo punuk, ti abok aret Aliku ALA ake kani kuneegurak.

36 Ti eeko nogogurik, aap endagembogut nen wone lengganogo yoragagerak liiru mbanak nogo, it aap endagembogut abu’me menggaarak inom, it niyo Eparat oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe yibagan yi o ndi o unde menggaarak inom, wagaranet nogo mbareegu, it nen nit yeenggwa nirogwe, ndi, Ala awi wurik me logorak ake pugwi, eereegwaarak.

9 Kumi ugun wogonabeegwaarak nogo paganeegwaarak wone


1 Ti abu aret eeppogo nogogurik, wonogwe me, it aap Iterali inoweewi an nowagam wogo nogogwaarik, yo’nogo logonet, “It aakumi ninaagan- ninambokan wonogwe Kanan nen, Ket nen, Perit nen, Yebut nen, Amon nen, Mowap nen, Metit nen, Amori nen, abu ogole warak maluk eeko menggaarak iigak, it Iterali mendek inom, aap Ala unde inom, it Lewi mendek inom, nen aakumi ti inom ogoorak lek lambunik aret logonet,

2 it aakumi ti inapuri komologwe nogo, it aret kologwe, it inapuri wologwe nen it aakumi ti mendek inapuri komologwe kolaawak nduk, koonogo piigwi, eeko logonet, ninanebunu abu alik leenak nogo nenggelak- kenggelak aret ogoorak o. It aap wone yugu liirogon eeka’lek inaa’- nduk eekaarak nogo ti, it ninoweewi inom, aap inengga warak inom, nen inaa’nduk lombok eekaarak o,” yo’nireegwaarak.

3 Yo’nugwi nogo naruk konengge nagagirik, nayum nggorek inom, nayum neebe paga yirik inom, nibik-nobak eerogo pake, neeri-namboro wiirogo pake, eeke nagagirik, nomanggen tayok yinuk, kwi’nagagirak.

4 Kwi’nage nagagirik, wonage neegak, it aakumi wogoren piya nagagerak wogogwaarak nogo nen wone yugu liippega’lek ugun eerit nugwi iinok, it Iterali ando inogoba Ala wone yereegerak inagabiti mbakwi nogo nen an wonage me kuwak ari wogogwaarak wonogwe iigak, an nomanggen tayok yereegerak kwi’- ndak wonage neegak, o kiyoma Ala ake warogo wogogo menggam kuli aret ari nagagerak.

5 Ari nage mbareegi, niniki wakkolagagirak nogo lek eerogo punuk, nayum nggorek inom, nayum neebe paga yirik inom, nibinogo pateegirak nogo kagak aret nendobanggun yindumbunuk, neenggi Aliku nogoba Ala titik ege logonet,

6 yoge, “Nogoba Ala o. Ninomaluk ambik lombok ninoba luurik wonage, ndi, ninomaluk eekoorak ti, mbogut kuli aret ari lagangge, eerak wonage paga niniki andi lombok logonet, nenggali mbakak kat nogoba nenggaawak pilarogon pekkeyoorak meek ee’nake o.

7 Nit ninombomini nda’nogogwaarak kuli nen o yogondak kuli ninomaluk mondok nggwok lombok eekwi paga nit togon, ninoweewi inendagembogut togon, it aap ninogobamini kat keebe unde togon, it aakumi alik inoweewi inendagembogut ineenggime pinanege mbareegin, wooluwak paga ninookwi, keele maa’niren nogwe, eeko logonet, ninamendek ndinggologwe, ninendage miyuk-meya eerogo pinanugwi, eerit wogogwaarak nogo ndak-ndak o yogondak eeppinanugwi yi aret o.

8 Ne yogondak yi paga iluk Kaliku ninogoba Ala ninabuwa nen obeelom eeppinanege logonet, nineebe ando yumbunik mban wondet eerogo pinanuwak nduk, koonogo piige, ndi, kat leenogo pateeginom yime ninakom kwippinanege, eereegindak paga nit tebeppinanogo wonogwe me, ninigen pirak ari, niniki tayok ari, eeko ogoorik o.

9 Nit aakumi inayeloman agago tebembinanogo wonogwe iigak kwe, kat ninogoba Ala mbo pinanulik obeelom mban eeppinanege logonet, it aakumi Peritiya mendek inoweewi inendagembogut nen inigen niinok ninabuwa mbaruwak nduk, eeppiige, ninogoba kat kawi wurik wonagagim obaane’me wukwi, ndi, langgu-langgu nagagerak nogo ogobakkigikwi, eeruwok nduk, niniki aganggen kerek togon eerogo pinanege, ndi, nit o Yekura wonogwe inom, kota Yerutalem wonogwe inom, niniki ugun tayenak logowok nduk, yugum pak negen wurogo pinanege, eereegindak o.

10-12 Togop aret me, ninogoba o. Kat abok aret eeppinanege keegoorak me, nit nano yokkiruwi o? Kat nen ari logonet, Kit unggwi nogo logomonggotik, o unde eeppatinuk logowam time it aakumi maluk lombok peyak wurik pogom eerit nogo menggaarak paga inanggween ilin-unggut time abok aret maluk ti mendek mban mondok endak wa’nagagerak wonage me, kit kinapuri komologwe it inapuri wologwe wogorogwe, ndi, it inapuri komologwe kit kinapuri wologwe kologwe, eeriyak ti mondok mage o. Nggween ti, kologo logomonggotik, ti paga wonogo logonet, kinomaawi lombok ogwe, anggen obeelom mbanogo nunggwi, eeko logomonggotik, kineyate nggween ti, kinapuri mondok-mondok unde logowak nduk, wogoroorak me, it aakumi ti, kinom lambunik wonogwe, inamendek kologwe, eeriyak mage o, yinuk, it kat kayeloman mini koone yoraga nogo yorage keegak, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yinuk, yo’nirogogwaarak nogo taganogo mbo pereegurak me, nit nano yokkiruwi o.

13 Nit maluk lombok eerit nogwe, wone yugu abu iya tit lalenogo pugwi, eereegurak paga aaninggin ninoba agagerak yi aret kwe, maluk eeko nogogurak onggo kat ndak-ndak ninoba pinanulik ando yumbunik iluk wondet eerogo pinaninuk, wo’niren wagandak me, ninogoba wa!

14 Togop aret eeppinanggendak me, wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yereegindak nogo ambinom taganogo punuk, it aakumi maluk ogole warak mendek eeko menggaarak yi, inapuri nit wogonakwi, nit ninapuri it wogonakwi, eeriyak op mbaken? Eekwi niigak, kat kanini nen pup eerogo pinanege logonet, ando iluk ninooka’lek yumbunogo teppinanege, ando mbuuluk iluk mbaganuwok nduk, mbo pinanege, eeriyak mbaken?

15 Togop lek aret kwe, kat Iterali ninogoba Kaliku ALA wae. Kat abu obeelom a’me nggelok mban eeke menggendak me, ninooka’lek ando iluk yumbunogo teppinaneegindak o yogondak wonogwe nit yi aret o. Maluk eekoorak kagak nit ambi kat kenggaanom paga ya’i mi’ndak logorak meek aret kwe, maluk ninoba lenggenak kagak mi’ndak ogoorik o,” yinuk, tamban eereegirak.

10 Kumi ugun wogonabeegwaarak nogo ponggoninabeegerak wone

1 At Etara nogo Ala awi wurik enaame taati ena wanduk yagak eeke logonet, tamban eeke, omaluk pagangge, le ari, eeke me, it Iterali mendek ambik lombok aago kumi-aap inom, wologwe-komologwe inom, at owagam kuwak ari wogo nogogwaarik, togop aret inoone nggwok paga leenggu maareegwaarak.

2 Leenggu maakwi me, aap Elam mendek paga wiganak Yekiyen aput Tekaniya nogo nen at Etara yoge logonet, “Yi aakumi ndi aakumi alik mendek ninaagan-ninambokan wonogwe inapuri komologwe wogonakoorak nogo ti, ninogoba Ala oone yugu li’lak eerulik tagambunuk, maluk aret eekoorak me, at Ala nen nit Iterali mbo pinanukwak, wone ena koonugun aret o.

3 Eeko logorak wone yugu liiru mbanak niniki ti paga panggombunuk, kat nogoba inom, it ninogoba Ala wone, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu inagabiti mbakwi nogo inom, nen, Ndogop aret eeko logowok o, yinuk, koonogo yo’niramonggotak nogo ndak-ndak eeko logonet, kumi endekem mendek inaagalogwe inom wonogwe yi, ponggonogo wumbiyaawok nduk, ninogoba Ala enggaanom paga wone ambi abuk nggaruk togon koonogo puwok o.

4 Wone ti eeriyak nogo ti, kat kobaalombok nen aret kooniyak me, koongge keegak, nit yeenggwa kirugun me, kogogumbuk a’nuk, mi’nage logomenggendik, koonu o,” yinuk, yoreegerak.

5 Yoge mbareegi, at Etara nogo mi’nage nagagerik, it aap Ala unde inengga warak inom, Lewi mendek inom, it Iterali abok aret inom, yoreegerak nogo ndak-ndak it eeko logorak kumbuk mbanuwak nduk, yorage mbareegi, “Eeko logowok o,” yinuk, kumbuk mbaneegwaarak.

6 Kumbuk mbanggo mbareegwa, at Etara nogo Ala awi wurik enaamenggwe nen wo’narok Eliyatip aput Yokanan ago ogoorak me nogome unggwi nage nagagerik, wonage logonet, it aap wogoren piya nagagerak wogogwaarak Ala wone yugu liirogon eerulik maluk eereegwaarak nogo paga iniki puru ari logonet, mbi inom, niyo inom, nengga’lek aret wonagagerak.

7 Wonagagerik, ti’nuk, aakumi wogoren piya nagagerak wogogwaarak o Yekura paga wonogwe inom, o Yerutalem paga wonogwe inom, abok aret o Yerutalem kuwak ari woraawak nduk, wone lengganogo wumbiige logonet,

8 “Aap ambi ta nen waga’lek kagak, ne kenagan ari nage kenok, nit aap inarum wonogwe inom, inoweewi inom, wone koonogo pogoorak ndak-ndak at amendek abok aret ndinggologwe, it wogoren piya nagagerak wogogwaarak kuwak eerak inenggela’me nen wumbugwi, eerugun o,” yinuk, eerogo nappit nagagerak.

9 Nappit nage mbareegi, nogo kenagan yega’lek kagak it aap Yekura mendek inom, Mbeniyamin mendek inom, aap mban abok aret tut 9 penenak tanggal 20 paga o Yerutalem kuwak ari wogo nogogwaarik, Ala awi wurik oore’nggam kwi’nari unggunuk logonet, wone agagerak ti paga inom, mayu nggwok wage paga inom, inaganak wake nagagerak.

10 Wake wonogwe iigak, aap Ala unde Etara nogo mi’nage nagagerik, it yorage logonet, “Kit Ala wone yugu liirogon eeka’lek taganogo mbo punuk, kumi alik mendek kinakuwi wogonako nogotak paga nit Iterali maluk eekwi nogo ambinom nggwok eerogo pogotak me,

11 o yogondak aret kinombomini inogoba Aliku Ala enggaanom paga kinomaluk paganggo logomonggotik, Ala eeriyak iniki mbake nogo, Aret eeruwok o, yinuk, it yi aakumi ndi aakumi ki-naagan-kinambokan wonogwe nogo kinom ogookkologwe, ndi, kumi alik mendek wogonakotak nogo ponggonogo wumbiigwi, ee’nip o.”

12 Yorage mbareegi, it aakumi kuwak aago nogo ambugwi aret inoone nggwok paga onggo yogo logonet, “Wone yagandak ti abet aret me, nit ndak-ndak aret eeruwok o.

13 Togop eerugun aret kwe, yogondak aakumi ambik kuwak eeri wagaarak ya’i wonogwe iigak, o mayu kunik tit wonage me, endekem mi’ndak logorak meek tit age, ndi, nit maluk ambik lombok eekoorak me, ne ambit paga, ne mbere paga, wone yi kooniyak meek aret age, eeke me,

14 kit aap nit aakumi abok kuwak aago ninarum monggotak yi nen aret ninawone amburu mbanggo logomunggup nduk, yokkirogo o. Ndi, wone ti mbaniyak nduk, Ndiyom paga woraamunggup o, yo’nirogwe kiinok, nit ninawi kota-kota aap abok aret kumi alik mendek inakuwi wogonakaarak nogo nen inakuwi nogo wogoren wogo logonet, ninawi kota-kota lombok ninarum menggaarak ninoweewi inom, aap wone ninowak loongga inom, ninom kinowagam wogwe niinok, ninawone amburu mbanumonggotak paga ninogoba Ala anini kani omoonuk negen ninoba pinanege nogo lek aret arigin o,” yinuk, yorogogwaarak.

15 Wone yorogogwaarak nogo it abok op aret mbareegwaarak kwe, it aap Atayen aput Yonatan aap Tikwa aput Yateya imbirak perak, aap Metulam aap Lewi mendek Tabetayi imbirak wone inikime mambiyareegwaarak paga, “Eeriyak nineebi,” yereegwaarak.

16-17 Togop aret yereegwaarak kwe, it aap wogoren piya nagagerak wogogwaarak nogo nen eeriyak kooneegwaarak nogo eeko logonet, aap Ala unde Etara nogo nen it aap ndarak ndegek inarum menggaarak inoweewi inalitak lombok inendage kunogo leeninabeegerak. Leenogo piige mbareegi, tut 10 penenak tanggal 1 paga it aap kumi alik mendek wogonabeegwaarak nogo inawone amburu mbanuwak nduk, inom kuwak eeppiinok, inalitik-inalitak inawone mbanggwi iigak, tut iyaalok penenak tanggal 1 paga ari wagagerak.


Aap kumi alik mendek wogonabeegwaarak
wumbiyareegwaarak inendage liiru mbanak wone


18 It aap Ala unde paga wiganak nen kumi alik mendek wogonabeegwaarak inendage yi aret. Aap Yotarak aput Yetuwa oreewi inom it paga wiganak ti, Maateya, Eliyetet, Yarip, Nggeraliya aret.

19 It nogo nen, “Nit ninakuwi abet aret ponggonogo wumbiyaagun o,” yinuk, inoweewi kumbi wappiinok, eereegwaarak nogo Ala aberak logokwak, inomaluk lek eerogo piyaawak nduk, inaanggumi inenggela’me nen ndomba ngguunok ambi waganogo Ala ake warogo wogoreegwaarak.

20 Aap Imet paga wiganak ti, Kanani, Tebaya imbirak aret.
21 Aap Karim paga wiganak ti, Maateya, Eliya, Temaya, Yekiyen, Utiya aret.

22 Aap Patikut paga wiganak ti, Eliyowenayi, Maateya, Itamayen, Natanen, Yotabat, Elata aret.
23 It aap Lewi mendek inenggela’- me nen wogonabeegwaarak inendage ti, Yotabat, Timeyi, Kelaya endage ambi Kelita nogo, Petakiya, Yura, Eliyetet aret.

24 It ndawi tiyangga inenggela’- me nen waganeegerak endage ti, Eliyatip aret. It tungga’nggi arum menggaarak inenggela’me nen wogonabeegwaarak inendage ti, Talum, Telem, Uri aret.

25 It aap Iterali ando inenggela’me nen wogonabeegwaarak inendage yi aret. Aap Parot paga wiganak ti, Aramiya, Yetiya, Malikiya Miyamin, Eleyatat, Malikiya, Mbenaya aret.
26 Aap Elam paga wiganak ti, Mataniya, Takariya, Yekiyen, Abiri, Yeramot, Eliya aret.

27 Aap Tatu paga wiganak ti, Eliyowenayi, Eliyatip, Mataniya, Yeramot, Tabat, Atita aret.
28 Aap Mbebayi paga wiganak ti, Yokanan, Kananiya, Yabayi, A’layi aret.

29 Aap Mbani paga wiganak ti, Metulam, Maluk, Araya, Yatup, Teyan, Yeramot aret.
30 Aap Pakat-Mowap paga wiganak ti, Arana, Kelan, Mbenaya, Maateya, Mataniya, Mbetalen, Mbinuwi, Manate aret.

31 Aap Karim paga wiganak ti, Eliyetet, Yitiya, Malikiya, Temaya, Timeyon,
32 Mbeniyamin, Maluk, Temariya aret.

33 Aap Katum paga wiganak ti, Ma’- nayi, Matata, Tabat, Elipelet, Yeremayi, Manate, Timeyi aret.

34 Aap Mbani paga wiganak ti, Maarayi, Amaram, Uwen,
35 Mbenaya, Mbereya, Keluku,

36 Waniya, Meremot, Eliyatip,
37 Mataniya, Ma’nayi, Yaatayi aret.

38 Aap Mbinuwi paga wiganak ti, Timeyi,
39 Telemiya, Natan, Araya,

40 Makanarabayi, Tatayi, Tarayi,
41 Ataren, Telemiya, Temariya, Talum,

42 Amariya, Yutup aret.
43 Ndi, aap Nebo paga wiganak ti, Yeyiyen, Matika, Tabat, Tebina, Yarayi, Yowen, Mbenaya aret.
44 It yi, abok aret inakuwi kumi alik mendek wogonabeegwaarak me, kumi nogo yorogo logonet, “Kumi yi wae. Kinaagalogwe kinom nanip o,” yinuk, wumbiyareegwaarak o.

2 komentar:

  1. Etara 10:44
    It yi, abok aret inakuwi kumi alik mendek wogonabeegwaarak me, kumi nogo yorogo logonet, “Kumi yi wae. Kinaagalogwe kinom nanip o,” yinuk, wumbiyareegwaarak o.

    BalasHapus

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...