Selasa, 29 Juni 2010

2 Mbininegwaarak

Mbuku Mbinineegwaarak ambokan mbanak yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Mbuku Mbinineegwaarak ambokan mbanak yi, mbuku Mbinineegwaarak aa’nduk mbanak eegu kunik mban aret o.

1.Mbuku Mbinineegwaarak ambokan mbanak yi paga at Talomo mippogo mbareegwa, wone lengganogo yoranet wundi wage nagagerik, kambeegerak wone inom,

2. It aap Iterali o omarip paga pa’nggwe inanggween paga wonogwe nogo, inowe endagembogut aap Yerobeyam inom nen aap endagembogut Erekabeyam inom wim eereegwaarak wone inom, liiru mbanak wonage.

3.Ndi, it aakumi Yekura o ame pa’nggwe inanggween paga wonogo logonet, eeko nogogwaarak nen nok, o Yerutalem tebenogo pereegwaarak kuli mbuku Mbinineegwaarak ambokan mbanak yi paga liiru mbanak wonage o.

1 Talomo nen, “Niniki warak lombok eerogo panu o,” yinuk, Ala nggino yoreegerak wone

(1End. 3:3-15)

1 Aap Ndawut aput Talomo ti, ogoba Aliku Ala imbirak logonet, at abu iya lombok eeke logowak nduk, eeppereegerak me, endagembogut logonet, at abu’me piinok menggim ti, omaawi lombok aret eerogo pereegerak.

2 It Iterali abok aret inom, aap ineebe seribu lombok eerak inoweewi inom, aap ineebe 100 lombok eerak inoweewi inom, aap wone owak loongga inom, aakumi Iterali aago inoweewi inom, it ndarak ndegek lombok inoweewi inom, abok aret at Talomo nen wone lengganogo yorage logonet,

3 “An ninom puut Nggibeyon paga Ala ake warogo wogogo menggam nogome nawok o,” yorage nagagerik, it apit aret inom at Aliku ALA ayeloman Muta o karume logonet, Ala inom lambungge logowam ooliya wuriyak yoreegerak wureegim puut Nggibeyon nogome aret nogogwaarak.

4 At Ndawut nen, “Ala aloobut mbanak, o Yerutalem yime logowak o,” yinuk, at logorak ooliya wurogo pereegerak me, Ala aloobut mbanak o Kiriyat- Yeyarim paga wonage nogo wa nanuk, wonok, o Yerutalem pi wagagerak wonage kagak kwe,

5 aap Kut ombooluk, aap Uri aput Mbetalen nen mbuti tembaga paga ake warogo wogogak eereegerak nogo perak, o Nggibeyon Aliku ALA awooliya wurik me enaame time wonagagerak. Time wonage me, at Talomo inom, aakumi at inom nogogwaarak nogo inom, nen, “Aliku ALA yo’nirage kaawok o,” yinuk, time kuwak eereegwaarak.

6 Kuwak eeppunuk, Talomo nen Aliku ALA enggaanom taati at ake warogo wogogo menggaarak mendek seribu kuli warogo wogogak mbuti tembaga paga eerak Aliku ALA inom lambungge menggim ooliya wurik enaame wonage nogo paga ake warogo kani kuneegerak.

7 Kumbunuk, oonikiya ti eyom paga nogo yege wonage me, at Ala eebe aap Talomo nogo nikka wage nagagerik, yoge logonet, “Talomo wae. Kat nen, An nano mendek wo’niriyak, nombake kenok, wokkirikit nduk, nggino yo’niru o.”

8 Yoge mbareegi, at Talomo nen Ala yoge logonet, “Nogoba Ndawut nogo abuwa mba’nuk, obeelom eeppit wundi wage logonet, endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage nagagim obaane’me an aret mippaneegindak o.

9 Togop aret me, o yogondak Kaliku nogoba Ala wae. Aakumi ambik lombok liirubu kwak wonogwe nogo, inowe nendagembogut logokit nduk, mippaneegindak me, wone abuk nggaruk togon koonogo nogoba Ndawut yoreegindak nogo eeke keyaakit nduk, eeru o.

10 It kapuri aakumi woneemaluk wonogwe yi, ta nen inawone op mbangge logorak mbaken? An meek aret me, inarum logonet inawone mbangge logokit nduk, yogondak kat nen aret niniki warak lombok eerogo panege, wone yelok kenok, koongge logorak mendek eerogo panege, eeru o.”

11 Yoge mbareegi, Ala nen Talomo nogo yoge logonet, “Kat nen, Neenggi warak lombok eeppanege, yi mendek ndi mendek wo’nege, nendage tiyanak logorak eeppanege, Nawim inoorogo piyet o, yinuk, yo’nege, neenik nggorek logokit nduk, eeppanege, eeru o, yinuk, yo’nirulik, ata, it aakumi inowe kendagembogut logonok nduk mippagareegirak nogo, Inarum logonet, niniki warak lombok logonet, yorage, wone yelok kenok koongge, eeke logokit nduk, eeppanu o, yinuk, yo’negendak me,

12 kat ngginoyo’negendak ndak-ndak kiniki warak lombok eeppagage, wone yelok kenok koongge logorak mendek eeppagage, eerigin o. Ti eeppagage logonet, obaga lunogo eeppagarak nogo ti, keenggi warak eeppagage, yi mendek ndi mendek wokkege, kendage tiyappagage, eerigin ti aret o. Ti eerogo pagagin nogo ti, kat mi’naga’lek keegak inendagembogut mi’nogogwaarak inom, mi’ndak keegak logorak inom, ti, kat ndak-ndak ambi lek aret o,” yinuk, yoreegerak.

13 Ti’nuk, Talomo nogo ake warogo wogogo menggam o Nggibeyon paga Ala inom lambungge menggim awooliya wurik enaame nogome nen o Yerutalem wage nagagerik, aakumi Iterali inarum logonet, wone lengganogo yorage nagagerak.

Aap Talomo amindik-amendek wonagagerak wone (1End. 10:26-29; 2Mbin. 9:25-28)

14 At Talomo nen nggweendo wim eeka ineebe seribu empat ratus inom, kuda wim eeka ti, dua belas ribu inom, kuwak eeppiige nagagerik, o kota-kota nggweendo wim eeka logorak wureegim nogome piige, at wonageme o Yerutalem piige, eereegerak.

15 Aap endagembogut nogo nen yugum nggininik kwak wu mbuti perak inom, wu mbuti emas inom, o Yerutalem ambik aret eerogo pege, ndi, eyo ndoolu puut ogobak-ogobak ambik pit nagagi kwak, eyo nggabina ambik aret kuwak eerogo pege, eereegerak.

16 At Talomo ake kuda o Metit nen wonok iri wogwe, it at ake yi mendek ndi mendek kunggo menggaarak nogo o Kewe nen kuda kumbunuk, wonok iri wogwe, eeko nogogwaarak.

17 Nggweendo wim eeka ogobakkigirik o Metit nen wogori wogogwaarak nogo ambiret onggo ti, mbuti perak aaninggin 7 pugwi, ndi, kuda ambiret onggo ti, mbuti perak aaninggin mbere negen pugwi, eeko nogogwaarak. It Iterali mendek nen nggweendo wim eeka ogobakkigirik inom, kuda inom, aap alik inoona kumbunuk, wonok wogwe iinok, it aakumi Ket mendek inoweewi inendagembogut inom, aakumi Aram mendek inoweewi inendagembogut inom, nogo nen Iterali inoba kuni wogo nogogwaarak.

2 Talomo nen Ala awi wuriyak pipuk eereegerak wone (1End. 5:1-18, 7:13-14)

1 At Talomo nen, “Aliku ALA endage ki logowak nduk, at awi wurogo pege, ndi, an nawi o nggwok abe wurogo pake, eerikit o,” yinuk, wone lengganogo pereegerak.

2 Pege nagagerik, at nen aap ineebe tujuh puluh ribu nen yi mendek ndi mendek kaganggo logorak yorage, aap ineebe delapan puluh ribu nen puut paga yugum nggaganggo logorak yorage, ndi, aap ineebe tiga ribu enam ratus nen it aakumi ti, eekwi iigak, “Yogop ee’nip, ndogop ee’nip,” yorogo logowak nduk, mippiige, eereegerak.

3 Eeppiige nagagerik, at Talomo nogo nen aap o Tirut mendek inowe endagembogut Kiram wonage me wone eerogo nappiige logonet, “Nogoba Ndawut nen, An logowam nawi o nggwok abe wurikit o, ari mbareegi, eyo nggabina mbanogo nappi wage nagagindak kwak, an togon eyo nggabina mbanogo nappani wa’nu o, yinuk, yokkigi o.

4 It Iterali nen obari abe kaga kani kunggwi, ko’lu-kii’- me oroti alik leenak nogo ndoonogo pugwi, ndi, kubondendok paga, o kiyoma paga, nogo 6 yippunuk, ko’lu nogo 7 yonggonggologo logorak paga, tut ngget penengge kenok eekwi paga, Aliku ninogoba Ala ninale’nggen nen laago lako logorak koonogo pugu nogo lakwi paga, ake warogo kani kunggwi, eeko logoraknogo ti, mondok-mondok eeko logorak wone koonak me, Aliku nogoba Ala endage ki logowak nduk, eeke, ndi, ti eeko logorak ake at awi wurogo pege, eerikit nduk, eeke agarik o.

5 Yi kugi ndi kugi abu tebenak iigak, Aliku ninogoba Ala ti, abu nggwok ayuk warak lombok me, at awi an wuriyak ti, mondok nggwok abe lombok aret wurigin o.

6 Togop aret kwe, o mbogut paga inom, mbogut irimbaga kunduk inom, abok aret ti, nggwok aret wonage kwe, at logorak endak lek me, at logorak awi wurogo pege, ndi, an kunduk, Ta me? nduk, at logorak koonogo pege, eeriyak mbakop? Lek aret me, at enggaanom paga ake warogo kani kunggak yuurak nogo mban wurogo pikit o.

7 Togop aret me, o yogondak yi paga aret kat nen aap mbuti emas paga, mbuti perak paga, mbuti tembaga paga, mbuti owak paga, yum maa’ngga anggup kunik paga, yum maa’- ngga amu kunik paga, yum mbogut mili kunik paga, eenggi amburu eeke, ndi, yi mendek ndi mendek ayo wagangge, eeke menggerak abu eenu kero, nappi wage keenok, nogoba Ndawut nen it aap ineenggi amburu paga eeko menggaarak leenogo piyareegerak ninom o Yekura paga, o kota Yerutalem paga, wonogwe nogo, inom nen eeko logowak o.

8 Ndi, nogoba kat wonage me time it aap kayeloman mini aap eyo muurogo mbangga ineenu wonogwe an neenu aret me, kat nen eyo puut Libanon mendek kilu-kilu inom, nggabina inom, ndiindi inom, mbanogo an wonage me yime nappi woraawak nduk, yorage keenok, an nayeloman mini nen kat kayeloman mini yeenggwa iraawak nduk, nappiya woraagin o.

9 O an wuriyak ti, mondok nggwok iya lombok wurigin me, nayeloman mini nappiya wage neenok, inom nen eyo an nake ambik aret eerogo waganogo nappi wogo logowak o.

10 It kayeloman mini nen eyo muurogo mbanogo nigakwi iigak, inambi nunggo logorak inake gandum ti, karun empat puluh ribu kuli yonggolak inom, waabuk negen jelai ti togon karun empat puluh ribu kuli yonggolak inom, anggur amburu ti, dua ribu nderom toolak inom, ndi, tayitun amburu ti, dua ribu nderom toolak inom, nappi woraagin o,” yinuk, wone eerogo nappiyareegerak.

11 Talomo nen wone eerogo nappereegerak nogo aap o Tirut inowe endagembogut Kiram nogo konengge nagagerik, wone onggo liiru mbanogo nappi wage logonet, “Aliku ALA nen at apuri inabuwa lombok mbake menggerak me, inarum logonok nduk, kendagembogut mippagareegerak o.”

12 Ari nagagerik, ambinom yoge logonet, “Wulaga ambi iniki warak inom, iniki ngget inom, liippunuk, koongge logorak mendek inom, nogo mendek wonage menggi kwak, liippunuk, ndaruwak nduk, Ala nen aap endagembogut Ndawut eeppege mbareegi, Ndawut ndareegerak nogo nen Aliku ALA awi wurogo pege, ndi, kat kawi onggwok abe wurogo pake, eeriyak kooneegindak me, at mbogut nggween wakkagagerak aakumi Iterali inogoba Aliku Ala endage alut eeke agarik o.

13 Togop aret me, o yogondak aret aap eenggi amburu eeka endage Kuram-Abi nappi wagi o.

14 Agalo ti, anebunu Ndan mendek, ndi, ogoba ti, o Tirut mendek aret me, at nogo nen mbuti emas paga, mbuti perak paga, mbuti tembaga paga, mbuti owak paga, yugum paga, eyo paga, yum maa’ngga anggup kunik paga, yum maa’ngga amu kunik paga, yum mbogut mili kunik paga, ligi yawenak abu abe laanak paga, eenggi amburu eeke, yi mendek ndi mendek inom ayo waganogo pege, Yi mendek ndi mendek ndogop eerogo pu o, yogwi iinok, eerogo pege, eeke menggerak me, kat kayeloman mini ineenggi amburu eeka inom, ndi, kogoba an nogoba Ndawut nogo ayeloman mini ineenggi amburu eeka kero, leenogo piyareegerak nogo inom, at inom aret eeke logorak op aret o.

15 Ndi, gandum inom, waabuk negen jelai inom, tayitun amburu inom, anggur amburu inom, nogoba kat nen, Nappi woraakit, yagandak nogo nit kayeloman mini nappinani wage keenok, nonggo logonet,

16 puut Libanon paga eyo kat uugwe mbakendak nogo ndakndak abok aret mbanogo pogo logomonggoorik, mbanak nogo keele maarogo niyo kole yenggenak laut paga punuk, wonok, o Yapo kiri wogwe niinok, kat nen wonok o Yerutalem pi namunggun o,” yinuk, eerogo nappi wagagerak.

17 At Talomo ogoba Ndawut eeke nagagerak ndak-ndak at nen it aap nggiru o Iterali paga wonogwe nogo abok aret eenggi linggininake nagagerik, aap ineebe seratus lima puluh tiga ribu enam ratus aret wonogwe iyareegerak.

18 Iige nagagerik, yi mendek ndi mendek kaganggo logorak ineebe tujuh puluh ribu aret leenogo piige, puut nggelok-nggobok paga yugum nggaganggo logorak ineebe delapan puluh ribu leenogo piige, ti eekwi inarum logonet, wone lengganogo yoragak eeko logorak ineebe tiga ribu enam ratus aret mippiige, eereegerak.

3 Talomo nen Ala awi wureegerak wone (1End. 6:1-38, 7:15-22)

1 At Talomo nen o Yerutalem puut Moriya paga Aliku ALA awi wurikit nduk eereegerak nogo ti, Aliku ALA nen at Talomo ogoba Ndawut nikka wagagim aap Yebut mendek endage Arawuna gandum agabolo mbelangge menggim Ala awi wuriyak aap Ndawut nen koonogo pereegim taa’- nogo aret wuriyak nduk, eereegerak.

2 At Talomo nogo inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun kenagan eeppunuk, ambi eerak tut ambi penembunuk ambi penenak tanggal 2 tut ti paga at Ala awi wurikit nduk, eereegerak.

3 Ala awi wuriyak nduk, keele aa’nduk wakkogo nogogwaarak nogo paga wakkage logonet, ogowa irip nggorek agi-ogu nogo ti, metet 27 kuli wakkagak wuke, ambe aru-ogwe ti, metet 9 paga wakkagak wuke, eereegerak.

4 O ko ogoorak akem kagak, enaame endekem nggwe wone mbanggak wuke logonet, o wuriyak ambe aru-ogwe ndak-ndak metet 9 wakkagak eerogo wuke, ndi, oolo kirin nggorek nogo ti, metet 9 wakkagak eerogo mippege, eereegerak. O wone mbanggak ti, inikime mbuti emas at mendek paga mban nabeno-go pit nagagerak.

5 O Ala awi nogo wuke logonet, ko nggwok ogoorak kobat ti, eyo nggabina poorak paga nabenogo pit nage, kobat obaga mbuti emas at mendek paga abu abe nabenogo pit nage, eeppunuk, eyo nggabu ogut eerogo pit nage, yi mendek ndi mendek anggen mendaarak negen eerogo pit nage,

6 yugum onggo nggwok nogo paga o ti, obaanggiobaangge eerogo nabenogo pit nage, mbuti emas o Parawayim mendek paga nabenogo pit nage, eerogo pereegerak.

7 O wureegerak eyo mippereegerak paga, muundu paga, Ala awi wurik me unggwit nogo logorak tunggambe eyo nabenak paga, tungga paga, kobat nabenak paga, mbuti emas paga nabenogo pit nage, kobat nabenak paga malayikat kwak kerub ayo waganogo pit nage, eerogo pereegerak.

8 Ti abu eerogo pege nagagerik, o Mage Lombok Logowam nogome ogoorogo pege logonet, irip aru-ogwe nggorek ti, o wurik ambe pege ndak-ndak metet 9 wakkage, ambe agi-ogu metet 9 kuli mban wakkage, eerogo punuk, mbuti emas at mendek abu abe aaninggin dua puluh satu ribu paga wakkagak nabenogo pit nagagerak.

9 Mbuti emas paga pulu eerak paga wureegerak aaninggin ti, oolo wakkagak wureegerak. Ndi, o agi tilaabaga ogoorak nogo mbuti emas paga mban nabenogo pereegerak.

10 Malayikat negen kerub mbere ogobakkigirogo piinok, mbuti emas paga nabenogo o Mage Lombok Logowam nogome piyareegerak.

11-12 Ogobakkigirogo piyareegerak nogo ti, ambi a’naabit ambi a’naabit kunik mbiganak irip aru-ogwe ti, metet 10 aret wonagagerak. Kerub ambi nogo a’naabit peenok-peenok imbirak ndak-ndak wakkagak ambit mban me, metet mbere eeppunuk, ambi oolo wakkagak wonage, ndi, kerub ore nogo a’naabit wakkagak togop mban me, ore a’naabit ore a’naabit imbirak kumbunuk, ore a’naabit peenok irip nogo ti, o Mage Lombok Logowam ogu kobat nabenak paga kunik, ndi, ore a’naabit peenok nogo agi kobat nabenak paga kunik, eerak logowak nduk eerogo pereegerak.

13 Kerub imbirak ina’naabit mbiganak irip aru-ogwe ti, metet 10 aret me, ina ti, ko nggwok ogoorak nogome na’nagik mi’ndak logowak nduk, mippiyareegerak.

14 Nogo eerogo piinok, yum tuguniyak nogo ti, mbogut mili kunik paga, yum maa’ngga amu kunik paga, yum maa’ngga anggup kunik paga, ligi yawenak abu abe laanak paga, yum tabak yabenggek-ndabenggek penggaako logonet, malayikat negen kerub ogut eerogo penggaarogo punuk, tugunogo wurabit wagagerak.

15 O wuke enaame endekenggwe time mippuurak eyak mbere agi nggorek metet 16 wakkagak ogobakkigike, ndi, eyak ogobakkigike nogo irip agi paga kwippuurak metet mbere eeppunuk, ambi oolo wakkagak ogobakkigike, eerogo pege nagagerik,

16 mbuti omanggen paga yum ogut negen yigogo eyak irip me kwippuurak nogo paga tugunogo wurabit wage, eyo delima anggen ogut negen 100 kuli eerogo punuk, mbuti omanggen paga yum ogut aago nogo paga tugunogo wurabit wage, eerogo pereegerak.

17 Eerogo pege nagagerik, nogo wonok Ala awi wurik enaame time ambi o ame pa’nggwe mippege, ore nogo o omarip paga pa’nggwe mippege, eerogo pege nagagerik, eyak o ame pa’nggwe mippereegerak nogo endage, Yakin, toonogo pege, ndi, eyak o omarip paga pa’nggwe mippereegerak nogo endage, Mbowat, toonogo pege, eereegerak.

4 Yi mendek ndi mendek Ala awi wurik me logorak ogobakkigireegerak wone

(1End. 7:23-51)

1 Ti’nuk, at nen Ala ake warogo kani kunggak mbuti tembaga paga ogobakkigike logonet, irip aru-ogwe nggorek ti, metet 9 paga wakkage, ambe agi-ogu ti, metet 9 mban kuli wakkage, agi nggorek ti, metet 4 eeppunuk, ambi oolo wakkage, eereegerak.

2 Eeke nagagerik, togolowak endage, Niyo Yenggenak, mbuti tembaga paga ogobakkigike logonet, eebe kole yimun-namun aago ambe yibaganenebagan metet 4 eeppunuk, ambi oolo wakkagak eerogo pege, irip agi tiyanak nogo metet mbere eeppunuk, ambi oolo wakkagak eerogo pege, ndi, keele yendok-wandok metet 13 eeppunuk, ambi oolo wakkagak eerogo pit nage, eeke nagagerik,

3 togolowak ambe abu’me lembu ogut negen ne mbere yendok-wandok eerogo pit nage logonet, metet oolo ari nage kenok, lembu 10 ogut negen eerogo pege, metet oolo ari nage kenok, lembu 10 ogut negen eerogo pege, eerit yendok-wandok eerogo pereegerak. Togolowak ti ogobakkigike logonet, lembu ogut negen ne mbere yendok-wandok eerogo pugu ti, inom kunik aret ogobakkigirik wonagagerak.

4 Eerogo pit nage nagagerik, lembu ogut 12 eerogo punuk, inakom ambit me akem mban eerogo piinok, kenagan ti, ina o omarip paga pa’nggwe nappiige, kenagan nogo ti, ina oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe nappiige, kenagan nogo ti, ina o ame pa’nggwe nappiige, ndi, kenagan nogo ti, ina oonegen wundi wage menggim pa’nggwe nappiige, eerogo piige nagagerik, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, nogo, waganogo lembu ogut eerak nogo inali’luk paga kwippereegerak.

5 Togolowak obogum kumbin pereegerak nogo ti, aakumi ineenggi tabak kwak aret o. Ndi, ambe ti, mangkok ambe waambi anggen awo ambe pagangge menggi kwak aret me, togolowak nogome tooliyak kenok ti, nderom tiga ratus tiga puluh me, tooliyak pogom aret wonagagerak.

6 Ti eeke nagagerik, Ala ake warogo kani kunggo logonet, eekak yi mendek ndi mendek kookak yuwak nduk, togolowak tenggap kwak 10 kuli ogobakkigirogo pege nagagerik, 5 waganogo Ala awi wurik me o ame pa’nggwe pege, ndi, 5 nogo o omarip paga pa’nggwe pege, eereegerak kwe, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, ogobakkigireegerak nogo ti, it aap Ala unde ineebe paga kookak ake aret wonagagerak.

7 Ti eeke nagagerik, “Ndi wuninogo pegak eraambe yogop ogobakkigiriyak o,” yinuk, wone yugu ndak-ndak mbuti emas paga 10 ogobakkigirogo punuk, 5 waganogo Ala awi wurik o ame pa’nggwe pege, ndi, 5 nogo o omarip paga pa’nggwe pege, eerogo pereegerak.

8 Eerogo pege nagagerik, eyo tabak 10 ndoonogo punuk, 5 waganogo Ala awi wurik o ame pa’nggwe pege, ndi, 5 nogo o omarip paga pa’nggwe pege, eeke nagagerik, mbuti emas paga niyo kilirogo pit nagak togolowak mbuulogwe 100 inom ogobakkigirogo pereegerak.

9 Aap Ala unde logorak oore’- nggam kigirogo pege, Ala awi wurik oore’nggam tini nggwok lombok nonggologo pege, oore’nggam time unggwogo logorak tungga mbanogo punuk, mbuti tembaga paga nabenogo pege, eereegerak.

10 Eerogo pege nagagerik, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, ogobakkigireegerak nogo, waganogo Ala awi wurik oore’- nggam irip me oonegen lagi wage menggim agigan kagak, o ame pa’nggwe ogugan kagak, oolo taati aret pereegerak.

11 Ndi, at nen togolowak tenggap kwak inom, nggween tege inom, togolowak niyo kilirogo pit nagak inom, ogobakkigirogo pereegerak. Aap Kuram nen Ala awi wurik me logorak yi mendek ndi mendek eeriyak aap endagembogut Talomo nen yoreegerak nogo wobok togon eerogo pereegerak nogo yi aret.

12 Eyak yo’nggok mbere mippereegerak inom, eyak mbere irip kwippuurak mangkok ambe paganak kwak ogobakkigireegerak inom, eyak irip kwippugu mangkok ambe paganak kwak nogo paga etenggen abe kaawak nduk, yum yugu tugunik negen ayo waganeegerak inom,

13 yum yugu tugunik ayo wogo eyak mbere irip mangkok negen eerogo kwippugu nogo paga etenggen abe kaawak nduk, eyo delima anggen empat ratus paga ne mbere yendok-wandok eerogo pit nagagerak inom,

14 niyo toolak wonok negak togolowak tenggap kwak eengge ndak-ndak ogobakkigireegerak inom,

15 lembu 12 inali’luk paga togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, kwippereegerak inom, 16 togolowak tenggap kwak eege, nggween tege eege, enggaanggum pelaakak paando eege, ogobakkigireegerak inom, yi mendek ndi mendek Aliku ALA awi wurik me logorak at Kuram-Abi nen eeruwak nduk, aap endagembogut Talomo nen yoge mbareegi, mbuti tembaga paga mban ogobakkigirogo pit nagagerak nogo ti aret.

17 Aap endagembogut Talomo nen yi mendek ndi mendek, “Eeru,” yoreegerak nogo ti, o Tukot inom, Taratan inom, aru-ogwe nakkagak niyo Yoraran kobappaga time nen nggween nggabok paga yi mendek ndi mendek ogobakkigireegerak nogo, wakkagak eerogo punuk, mbuti tembaga paga amburu eerak nogo, wakkagak eerak me time kilirogo punuk, ogobakkigireegerak.

18 Yi mendek ndi mendek at Talomo nen, “Eeru,” yoge mbareegi, mbuti tembaga paga eereegerak nogo ti, ambik mbuti tembaga aaninggin wakkoorak meek aret me, at Talomo nen aaninggin wakkoolik mbo aret pereegerak o.

19 Yi mendek ndi mendek abok aret Ala awi wurik me logorak at Talomo nen kunduk ogobakkigireegerak nogo ti, mbuti emas paga Ala ake warogo wogogo logowam inom, Ala wonage mbaruwak nduk, oroti worarogo pegak eyo ndoonak inom,

20 “Ndi wuninogo punuk, o ko ogoorak Ala inom lambunggak akem manggagak endekem nggwe pinip o,” yoreegerak wone yugu ndak-ndak, mbuti emas at mendek paga ndi wuninogo pegak alom anobak 7 kunik ogobakkigirik inom,

21 mbuti emas paga iri’ngga anggen yege menggi kwak eerak eege, ndi wunanggak eege, paando eege, ogobakkigirik inom,

22 mbuti emas at mendek paga ndi abo mbanggak waruk eege, niyo kilirogo pit nagak togolowak eege, niyo kombet waka eege, kaninggen ndoongga eege, ogobakkigirogo pereegerak inom, ndi, mbuti emas paga Ala awi wurik unggwogo logorak o ko akem Mage Lombok Menggim tungga inom, endekem nggwe ko nggwok tungga inom, ogobakkigirogo pereegerak inom, nogo ti aret.

Pasal 5

1 Yi mendek ndi mendek Aliku ALA awi wurik me logorak nogo, at Talomo nen abu li’luk eerogo pege nagagerik, at ogoba Ndawut nen Ala ake leenogo pereegerak mbuti perak inom, mbuti emas inom, yi mendek ndi mendek Ala awi wurik me eekak inom, waganogo Ala awi wurik me pogo logowam nogome pi unggwagagerak.

Aloobut mbanak me wone yugu yonggolak wonok Ala awi wurik me pi unggwagagerak wone (1End. 8:1-13)

2 Pi unggwage nagagerik, aap endagembogut Talomo nen Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak Ndawut Agota o Tiyon wonage nogo, piyaninuk woraawak nduk, aakumi Iterali inoweewi inom, it Iterali inogobamini wone kenaaka inom, it Iterali ndarak ndegek lombok inarum menggaarak inom, abok aret, “Nowagam o Yerutalem wa’nip o,” yinuk, yoragagerak.

3 Yorage mbareegi, tut 6 penembunuk, ambi penenak nogo paga inale’nggen nen laago lariyak eyom panggoni wage mbareegi, it aap Iterali mendek abok aret at endagembogut Talomo owagam kuwak ari wogogwaarak.

4-5 It aap Iterali inoweewi nogo abok aret kuwak ari wogo mbareegwa, it aap Ala unde kunduk, it Lewi mendek kunduk, nogo nen Aliku ALA aloobut mbanak inom, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik inom, yi mendek ndi mendek inikime leenak menggerak inom, abok aret piyaninuk,

6 aap endagembogut Talomo inom, it Iterali at owagam kuwak eeri wogogwaarak nogo abok aret inom, wonogwe me, inowagam pi wogo mbareegwa, it apit nen inaanggumi kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, Ala ake warogo wogoreegwaarak. Wogoreegwaarak nogo ti, ambik aret me, ineenggi lingginggwi, “Yi kuli o,” yinuk, yogwe, eeriyak mondok meek aret agagerak.

7 Ti eeppunuk, it aap Ala unde nogo nen Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak nogo wonok, Ala awi wurik ko akem abu mage alik leenak logowam ake ogoorogo pereegim nogome, pi unggwogo nogogwaarik, malayikat negen kerub inogut aago ina’naabit wiganak abu’- me time pereegwaarak.

8 Pogo mbareegwa, Ala aloobut mbanak inom, eyo eewu’nuk negak inom, pereegwam irimbaga malayikat negen kerub inogut aago nogo ina’naabit peenok-peenok wigambunuk, tabepporogo wonogogwaarak.

9 Eyo eewu’nuk nogo menggaarak nogo, nggorek lombok me, ko akem manggagak endekem nggwe mage menggim pugu me, irip kin kogo nogogwaarak kwe, mage menggim endekem nen inigen kaga’lek aret wonagagerak me, o yogondak kuli togop aret wonage o.

10 Ala aloobut mbanak nogome ti, alik ambi inom yonggolak logolik. Ata, it aakumi Iterali mendek o Metit nen wundi wogo nogogwaarik, puut Korep paga ari wogogwaarak wonogwe me, at Aliku ALA nen aakumi Iterali inom wone koonogo pereegerak yugum tabak mbere paga mbanak Muta yonggoleegerak nogo mban aret wonagagerak.

11 Ti’nuk, aap Ala unde nogo o mage menggim nogome nen endekem wundi wogo nogogwaarik, it Ala unde time wonogwe nogo peebi-aa’- nduk eeko logorak wone yugu nogo tayoppunuk, abok aret Ala ake eeko logowak nduk, inalitak lombok inabin koorogo pateegwaarak.

12 It aap Lewi mendek ndawi tiyangga abok aret aap Atap kunduk, Keman kunduk, Yerutun kunduk, inapuri kunduk, it inoreewi kunduk, it abok aret inayum abu kigirikwe yawenak mendek yirikkologwe, togolowak tabak oone pu ndale eekak inom, nggitat nggwok inom, nggitat mbuuluk inom, waganggwi, eeppunuk, Ala ake warogo wogogak oonegen wundi wage menggim pa’nggwe mi’ndak logonet, oone eekwi iigak, it aap Ala unde ineebe seratus dua puluh nogo oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eereegwaarak.

13 Aap trompet oone nggwok eeka inom, aap ndawi tiyangga inom, ambugwi aret Aliku ALA alut eeko logonet, “Wa!” yogo nogogwaarak. Inoone nggwok paga Aliku ALA alut eeko logonet, “At obeelom aret o. Aakumi inabuwa nen iniki kunik aganake nogo ti,Lek ageelik mondok aret wonage menggerak o,” yinuk, yogwe iigak, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi, togolowak tabak oone pu ndale eekwi, yi oone ndi oone eekak nogo inom oone eekwi, eeko nogogwaarak. Ti eekwi iigak, ndugwi Aliku ALA awi wurik me yagabit eerogo pi unggwagagerak.

14 Ndugwi ti, Aliku ALA abinak aret me, at awi wurik me yagabit aago mbareegi, it aap Ala unde nogo nen Ala awi wurik me yabu eeriyak meek aret agagerak.

6 Ala nen Ndawut yoreegerak a’me nggelok ari kenok, ale’nggen inoba piyareegerak wone (1End. 8:14-21)

1 Togop aret age mbareegi, at Talomo nen Aliku ALA yoge logonet, “Kaliku ALA nen, An o ndugwi yumaak aago enggela’me wonage minggirak o, yinuk, yereegindak me,

2 kat kawi wurik me mondok-mondok logonok nduk, kake kawi abu abe alik negen aret wurogo pagagirak yi ket o,” yinuk, yoreegerak.

3 Yoge nagagerik, it aakumi Iterali wonogwe abok aret awo mi’ndak wonogwe me, at endagembogut Talomo nen ena mela yinuk, ale’nggen inoba piige logonet,

4 “At Aliku aakumi Iterali inogoba Ala oone lombok paga nen nogoba Ndawut koonogo yoreegerak nogo, at nen aret a’me nggelok togon eerogo pereegerak me, endage tiyappuwok o. At Aliku ALA nen ari logonet,

5 O aa’nduk an napuri o Metit nen wogoren wundi wagagirak kuli nen aakumi Iterali inanebunu lombok abok aret inenggela’- me o kota an nendage ki logorak nawi wuriyak ambi leenogo pege, endagembogut logonet, napuri Iterali inarum logowak nduk, aap ambi leenogo mippege, eerulik kwe,

6 yogondak perak, nendage ki logowam kota Yerutalem aret leenogo pege, ndi, napuri Iterali inarum logowak nduk, at Ndawut aret leenogo mippege, eereegirak o, yinuk, yereegerak nogo o.

7 Nogoba Ndawut nen Aliku Iterali inogoba Ala endage ki logorak awi wuriyak iniki kooneegerak kwe,

8 Aliku ALA nen nogoba Ndawut yoge logonet, An nendage ki logorak nawi wuriyak kiniki koonggendak nogo ti, abu op aret koonggendak kwe,

9 kat nen wurumunggun lek o. Ata, nendage ki logorak nawi wuriyak nogo ti, kat lombok kaput ndaremenggendak nen aret wurigin o, yinuk, yoreegerak o.

10 At Aliku ALA nen wone koonogo yoreegerak nogo, a’me nggelok ari logonet, at Aliku ALA yoreegerak ndak-ndak, an nogoba Ndawut obaane’me age nagarik, it Iterali nabu’me piinok, inawone koongge minggirak me, Aliku aakumi Iterali inogoba Ala endage ki logowak nduk an nen aret at awi wukirak yi o.

11 Wuke nagagirik, Aliku ALA nen it Iterali inom wone koonogo pereegerak aloobut mbanak me yonggolak wonage nogo, at awi wukim nogome mambigi o,” yinuk, yoragagerak.

Talomo nen tamban eereegerak wone (1End. 8:22-53)

12 Yorage nagagerik, at Talomo nogo Aliku ALA ake warogo wogogo logowam ogobakkigirik me, enaame taa’- nogo mi’nari nage nagagerik, aakumi Iterali wonogwe abok aret inenggaanom paga eenggi nippereegerak.

13 At Talomo nogo nen mbuti tembaga paga eyo irip nggorek metet mbere eeppunuk, ambi oolo wakkagak ndoongge, ambe wiganak ti, ndak-ndak metet mbere eeppunuk, ambi oolo wakkagak ndoongge, ndi, irip agi tiyarogon metet ambiret eeppunuk, ambi oolo wakkagak ndoongge, eereegerak nogo, Ala awi wurik oore’nggam oolo pereegim nogome punuk, eyo ti paga lagangge nagagerik, Iterali wonogwe abok aret inenggaanom paga endobanggun yindumbunuk, eenggi mbogut paga nippege nagagerik,

14 Aliku ALA yoge logonet, “Kaliku Iterali inogoba Ala wae. Mbogut paga inom, nggween paga yime inom, kat Ala kwak ambi wonage abu lek aret o. It kayeloman mini nen iniki inom, ineebe inom, mondok nggaruk togon kat paga panggombunuk, kenggaanom paga liirogon eerit nogo menggaarak nogo, kiniki kunik aganake logonet, kinom wone koonogo pereegindak nogo mbeyok yukwak, a’me nggelok eeke menggendak me, wa!

15 Kat kayeloman nogoba Ndawut koonogo yoreegindak nogo, a’me nggelok eeke, ndi, koone paga lombok koonogo yoreegindak nogo, kat nen aret eerogo pege, eekendak nogo ti, o yogondak yi aret aga o.

16 Togop aret me, Kaliku aakumi Iterali inogoba Ala wae. Kat kayeloman an nogoba Ndawut yoge logonet, Kat an nenggaanom kiniki koonak obeelom mban eeke menggendak kwak, kapuri ndaganabemenggendak nen eeko logorak wone an yoragagirak nogo, ndak-ndak liirogon mban eekwi iinok, an nenggaanom paga aakumi Iterali inarum logonet, wone lengganogo yorage logorak nogo ti, kat kapuri mban aret inendagembogut logonet, eeko logogun o, yinuk, wone koonogo yoreegindak nogo, a’me nggelok yuwak nduk, liirogon aret eeke logomunggun o.

17 Togop aret me, Kaliku aakumi Iterali inogoba Ala wae. Kayeloman nogoba Ndawut wone koonogo yoreegindak nogo, o yogondak aret kin aruwak nduk, eerit nage logot o.

18 Togop aret kwe, kat Ala o nggween paga yime aakumi ninom logorak op mbaken? O mbogut paga inom, mbogut irimbaga kunduk inom, abok aret ti nggwok aret wonage kwe, kat logorak endak lek me, kat logorak kawi wurogo pagagirak yi ti, abunuk mbuuluk aret o.

19 Togop aret kwe, Kaliku nogoba Ala wae. An kayeloman nen nggino yokkege logonet, tamban eeke yi, kena koonogo pe’neege, o yogondak kenggaanom paga an kayeloman nabuwa nggo-nggo logonet yokkege yi, karuk konengge, eeru o.

20 Kat nen ari logonet, Time nen nendage ki logowam, yereeginom wurik yi, o liingge-oonikiya kenegen wagangge logot o. Kenegen wagangge wonage me, an kayeloman nena o wurik me yime na’nari wa’nuk tamban eeke neenok, karuk konengge logomunggun o.

21 An kayeloman nggino yokkege, ndi, kapuri aakumi Iterali ina o wurik me yime na’nari wa’nuk tamban eekwi, eekwi niinok, kat menggenom mbogut paga wonage logonet, karuk konenu o. Ndi, konengge logomenggendik, ninomaluk lek eerogo pinanumunggun o.

22 Ndi, aap ambi nen oreeluk ambi maluk eeppege kenok, An maluk eeppuulik o, yinuk, kat kawi wurik me kake warogo wokkegak ogobakkigirik enaame taati nen wone kumbuk mbani woraawak nduk, yoruwak o.

23 Ndi, kumbuk mbani wage kenok, kat mbogut paga wonage logonet, karuk konembunuk, it kat kayeloman mini inowak looninake logonet, at ambi maluk abet aret eeke kenok, at eeremenggerak onggo ndak-ndak oba kwippege, ndi, at ambi maluk eerulik kin kaawak nduk, Kat maluk eerulik o, yinuk, yoge, eerumunggun o.

24 It kapuri Iterali mendek nen kat maluk eeppagamenggaarak paga inawim nen tebenogo piya unggwogwe iinok, it iniki yungguk togon kat kawi wurik me yime unggwi woraanuk, Kendage maluk eerogo pagago o, yinuk, inomaluk paganggwi, tamban eekwi, nggino yokkugwi, eekwi iinok,

25 kat mbogut paga wonage logonet, inoone karuk konembunuk, kapuri Iterali inomaluk lek eerogo piinok, it inombomini inom, inapuri yi inom, it logowam inanggween wogoragaginom nogome iniyokan piya woraamunggun o.

26 Ndi, kat kapuri aakumi Iterali yi, maluk eeppagamenggaarak paga aaninggin inoba piige logonet, o mayu wage kero, mbogut narogo pege keenok, o wurik me yime ina na’nari wa’nuk, Kendage maluk eerogo pagago o, yinuk, inomaluk paganogo mbo pugwi iinok,

27 kat mbogut paga logonet, inoone karuk konembunuk, kayeloman mini aakumi Iterali inomaluk nogo lek eerogo piige, it abe mban eerit nogo logowak nduk yorage, eeke logomenggendik, kapuri Iterali yate kwak inanggween wogoragaginom nogome mayu wuppi woraamunggun o.

28 Ndi, o yime mbi noogelo inom, kugi mburuk inom, yi mendek ndi mendek yarak engga paga kane’nep eerogo pega inom, mbi engga paga wun kunogo pit naga inom, wurin inom, yibila inom, o nggween yi, maluk eerogo pege kenok ilik, inawi kota ambi inawim nen tebenggolaawok nduk, wim eeri unggwogwe, aaninggin-paaninggin inoba age, yi andi ndi andi inoba kwi’nage, eeginake kenok a,

29 aap ambit-ambi nen ilik, it kat kapuri Iterali yi abok aret nen a, it inalitak lombok maluk eeremenggaarak nogo paga iniki andi negen logonet, ineenggi kawi wurik me yime pa’nggwe nappi woraanuk, tamban eekwi, nggino yokkugwi, eekwi iinok,

30-31 yi aakumi ndi aakumi abok aret iniki keenu me, kat wonage menggenom mbogut paga nen inoone karuk konembunuk, o it ninombomini logowam wogoragaginom nogome wonogo logonet, kat paga inagabiti kombako logowak nduk, it inalitak lombok iniki keenu me, maluk eeremenggaarak ti, mugurok inowak loongge, inomaluk lek eerogo piige, eeke logomunggun o.

32 Kat kendage abu tiyanak lombok inom, keenggi omaawi lombok paga yi eekak ndi eekak eeke menggendak nogo inom, ambi eeriyak nduk, keenggi titik eeke inom, eeke yogwe nogo, kat kapuri Iterali mendek lek aap nggiru ambi awi o nda nen kat Ala kabok yogwe ti, aruk konembunuk, wage logomenggerik, kawi wurik me yime ena na’nariwa’nuk, tamban eeke kenok,

33 kat wonage menggenom mbogut paga wonage logonet, oone karuk konembunuk, yokkege nogo aret eeppege logomunggun o. Togop aret eeppege keenok, it kapuri aakumi Iterali nen kendage tiyanak kenok, kayuk wukwi nogo ineenu ogwe, ndi, an o wukirak yi, Ala awi wurik aret o, yinuk, ineenu ogwe, eekwi nogo ndak-ndak, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogwe yi abok aret ineenu ogo logogun o.

34 Ndi, kat kapuri aakumi Iterali yi, inom wim mbanak inom namburuwok nduk, wundi nogwe iinok, Ena ndime nanip o, yinuk, nappiyamenggendak nogo logomenggaarik, o kota leenogo pereeginom kat kendage ki logorak kawi wukim yime ina na’nari wa’nuk, Kaliku ALA yokkugwi iinok,

35 kat mbogut paga wonage logonet, it tamban eekwi, nggino yokkugwi, eekwi nogo, inoone karuk konembunuk, Eeppinanuwak lak, ao, mbakwi nogo aret eeppiige logomunggun o.

36 Aakumi maluk eekulik ambi wonogwe lek abok maluk eeka mban aret me, it kapuri maluk eeppagagwi nogo, kanini inoba piige logonet, ineebe waganogo inawim ineenggime piige keenok, keele maageren iname lombok o ndaanda ilik, koorok a, time aret piya namenggaarak

37 keele maarak time wonogo logonet, Nit abu maluk lombok eekoorak o, mba’nuk, iniki yungguk togon inomaluk mbo punuk, o keele maarogo piya namenggam nogome nen kat yokkogo logonet, Ninogoba o. Nit maluk lombok eekwi, ninobaabut maluk lombok logonet, ninggin-nanggin eekwi, eekoorak o, yinuk,

38 it inawim nen keele maageren piya namenggam time nen iniki inom, ineebe inom, abok aret yungguk togon kat mukkeren wogo logonet, o nggween inombomini wogoragaginom kota leenogo pereeginom kendage ki logowam kawi wukim yime ina na’nari woraanuk, tamban eekwi iinok,

39 kat wonage menggenom mbogut paga nen it tamban eeko logonet, nggino yokkugwi nogo inoone karuk konembunuk, Eeppinanuwak lak, ao, mbakwi nogo ndak-ndak aret eeppiige logomunggun o.

40 Togop aret me, nogoba Ala wae. Nit o yime logonet, tamban eekwi niinok, kenegen pe’niige, karuk liirogon konengge, eeke logot o.

41 Kaliku Ala wae. O yogondak yi paga aret mi’nage logomenggendik, O kat yonggonggolage logowam komaawi wonage kogo menggam kaloobut mbanak wonage me, Yime mondok-mondok logonok nduk, wambi mok o. Kaliku Ala wae. It aap kat keebe unde nogo inayum li’luk yikkologo mengga kwak, it aakumi inagap ndarak logowak nduk, li’luk eerogo piigwi, Kat nen kapuri kake leenak obeelom eeppiige paga inale’nggen nen keekok yogwe, Eeko logowak o,

42 Ndi, Kaliku Ala wae. Kat nen aap leenogo punuk, amburu eerogo mippereegindak nogo, mbo puurak mage o.Ata, kayeloman Ndawut abuwa mba’nuk, obeelom eeppuurak koonogo yoreegindak nogo aberu o,” yinuk, tamban eereegerak.

7 Ale’nggen eeko logonet, Ala awi wurik tu paareegwaarak wone (1End. 8:62-66)

1 At Talomo nogo tamban abu aret eeke mbareegi, kani kunik mbogut paga nen wambi wage logonet, Ala ake warogo kani kuniyak pugu inom, ando ake warogo wogoreegwaarak nogo inom, abok aret kani nenggegerak. Nengge kagak, Aliku ALA abinak awi wurik inikime o eya mban yagabit eerogo pereegerak.

2 Aliku ALA abinak aago o eya ndak warogo pege mbareegi, it aap Ala unde nogo Aliku ALA awi wurik me time ungguurak meek aret agagerak.

3 Ndi, it aakumi Iterali mendek abok aret kani kunik mbogut paga nen wambi wage, ndi, Aliku ALA abinak nogo at awi wurik irimbaga nobarogo pege, eeke nogo inigen kogo nogogwaarik, inendobanggun yindumbunuk, inetenggen nggween paga wanduk yinuk, Aliku ALA alut eekwi, Wa, yogwi, eeko logonet, “Kat abu obeelom menggendak o. Kiniki kunik ee’ninake ti, Lek arigin lek mondok kunik logogin o,” yinuk, yoreegwaarak.

4 Yogo mbareegwa, aap endagembogut inom, it aakumi Iterali abok aret inom, nen Aliku ALA enggaanom paga warogo wogogo menggaarak nogo mendek ambik aret ake warogo wogogo nogogwaarak.

5 Aap endagembogut Talomo nen lembu-tapi dua puluh dua ribu inom, kambin-ndomba seratus dua puluh ribu inom, warogo wogogo logonet, at inom, it aakumi inom, Aliku ALA awi wurik tu paareegwaarak nogo ti aret.

6 Ndi, it aap Ala unde nogo inobaane’me aret mi’nari nogwe, ndi, aap endagembogut Ndawut nen Aliku ALA alut eeke, “Kiniki kunik ee’nake ti, lek arigin lek mondok kunik aret logogin me, wa!” yinuk, ndawi tiyangge, eeke logonet, oone eeka ogobakkigireegerak nogo, it Lewi mendek nen woppunuk, inobaane’me mi’nari nogwe, eeppunuk, inengga kunna’nuk, it Iterali abok aret taati mi’ndak wonogwe iigak, ndawi wakwi, it aap Ala unde nogo oone nggok eeka trompet nogo oone pu eekwi, eeko nogogwaarak.

7 Ndi, at Aliku ALA ake warogo kani kunggo logowam mbuti tembaga paga ogobakkigirik nogo mbuuluk aret me, ake warogo kani kuniyak inom, waabuk negen yi mendek ndi mendek yigirik wogoriyak inom, inom lambunik logowak nduk warak amok inom, ti paga kani kuniyak meek aret age mbareegi, aap endagembogut Talomo nen at Aliku ALA awi wurik enaame oore’nggam oolo time Ala ake leenogo punuk, ake warogo kani kuniyak mendek inom, waabuk negen yi mendek ndi mendek yigirik inom, Ala inom lambunik logorak warak amok inom, abok aret taati nen Aliku ALA wogoreegerak.

8 At Aliku ALA awi wurik tu paarogo laago lakwi iigak ne 7 wonogogwaarik, ne ti eyom paga mban at Talomo nen ooliya-ooliya wurit wogogwaarak aberogo laago lariyak koongge mbareegi, it aakumi Iterali agi tu o Kamat unggwi nogo menggam nen nok, ogu niyo Metit kuli nen mondok iya yogolik mendek aret kuwak ari wogogwaarak nogo abok aret inom lareegwaarak.

9 Ala ake warogo wogogak ogobakkigireegwaarak nogo inale’nggen nen laago lakwi iigak, ne 7 age, ndi, ooliya-ooliya wurit wogogwaarak aberogo laagolakwi iigak, ne 7 age, eeke mbareegi, ko’lu ti paga iname nawok nduk, kuwak eereegwaarak.

10 Kuwak eeko mbareegwa, tut 6 penembunuk, ambi penenak tanggal 23 tut ti paga at Talomo nen, “Kiname nanip o,” yinuk, it aakumi nogo iname nappiyareegerak. Nappiyareegerak nogo logonet, “At Aliku ALA nen aap Ndawut inom, at Talomo inom, nit at apuri Iterali mendek inom, mondok iya lombok obeelom eeppinanegi o,” yinuk, iniki ale’nggen mbakwi, keyage wakwi, eerit iname nogogwaarak.

Aliku ALA nen Talomo ambinom nikka wagagerak wone (1End. 9:1-9)

11 At Talomo nogo nen Aliku ALA awi inom, at endagembogut awi o nggwok abe inom, abu aret wurogo pege, ndi, at Aliku ALA awi wurik inom, at awi o nggwok abe wurik me inom, time eeriyak iniki kooneegerak nogo ndak-ndak aret li’luk eerogo pit nage, eeke mbareegi,

12 oonikiya paga Aliku ALA nogo Talomo nikka wage nagagerik, yoge logonet, “Kat nen nggino yo’negendak nogo an muk naruk konenggirak me, an nake warogo wo’negak logowam nawi wukendak yi, leenogo pakirak o.

13 An nen o mayu wage kero, mbogut tu narogo pege, wurin nen yi mendek ndi mendek nggween paga yarak abok aret nenet nege logowak nduk nappi wage, ndi, kit an napuri kinenggela’me kugi lingga iyak wurogo pege, eeke neenok,

14 it aakumi nen, Ala apuri aret o, yinuk, nendage kunogo yokkirogo menggaarak an napuri kit nen kiniki tebeppatinuk, Ala etenggen kaawok lak, ao, yinuk, kwaa’nakwi, tamban eekwi, maluk eeko monggotak nogo mbo pugwi, eekwi kiinok, an mbogut paga logonet, naruk konembunuk, kinomaluk lek eerogo mbo pege, kinanggween obeelom eerogo pege, eerigin o.

15 Ndi, yogondak an nawi wurik me yime nenegen wagangge, o yime nen tamban eekwi kiinok naruk konengge, eeke logogin o.

16 An nendage mondok-mondok ki logowak nduk, nawi wurik yi, miike nagarik, leenogo pakirak me, nenegen wagangge logonet, niniki mondok-mondok yime aret logogin o.

17 Ndi, kat perak, nenegen neegak kogoba Ndawut eeke nagagerak ndak-ndak eeke logonet, an nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yokkege nogo eerit nage, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, liippege, eeke keenok,

18 an nen kogoba Ndawut wone abuk nggaruk togon yoge logonet, Kat kapuri ndaganabemenggendak nen mban aakumi Iterali inoweewi inendagembogut logonet, wone lengganogo yoranet wundi wogo logogun o, yinuk, yoreegirak nogo ndak-ndak, kat mondok-mondok aakumi inowe kendagembogut logonet, yorage logonok nduk, eerogo pagagin o.

19 Ndi, kat aakumi kinom nen wone lengganak inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, an yokkiragagirak nogo eeka’lek taganogo mbo punuk, an nalut eekwi nobaane’me kugi eerit nogo logonet, inayuk wukwi kiinok perak,

20 an nendage ki logorak nawi wurik leenogo pakirak yi, Pekkoorak neebi o, yinuk, lek eerogo mbo pege, nanggween wokkiragagirak yime nen kit Iterali abok aret yabonogo wumbinagage, eerigin o. Tieeriminggirak paga yi aakumi ndi aakumi abok aret nen it Iterali in wakkagak agan nugwi, Ha! yinuk, meek eerogo pinagagwi, eeko logogun o.

21 Ndi, an nawi mondok iya wurik yi, langgu-langgu aago wonage kenok, aakumi tu yi paga nogo logonet, inigen kogo logomenggaarik, puruk yinuk, yogo logonet, At Aliku ALA nen nggween yi inom, at awi wurik yi inom, nonggop nduk togop eerogo pereegerak wonage mbakop? Ia! yinuk, yogo logogun o.

22 Yogwe iinok, it aakumi ando nen wone onggo yorogo logonet, Lek o. It aakumi yi, inombomini o Metit nen wogoren wundi wagagerak Aliku inogobamini inogoba Ala nogo mbo punuk, obaane’me kugi woppunuk, eerit nogo logonet, inayuk wurit nogogwaarak alom ti paga at Aliku ALA nen o yi maluk eerogo pereegerak, yorogo logogun o,” yinuk, yoreegerak.

8 Talomo Kiram imbirak iniki ambit eeppunuk, eereegwaarak wone

(1End. 9:10-28)

1 At Talomo nogo Aliku ALA awi inom, at endagembogut awi o nggwok abe inom, wuke kagak tahun 20 aret eereegerak.

2 Eeke nagagerik, aap Kiram nen o yaga’lelo-yaga’lelo at Talomo wogoreegerak nogo obaane’me wurogo pit nage nagagerik, aakumi Iterali nogo o time ye mbambatinuk logowak nduk, yoragagerak.

3 Yorage nagagerik, Talomo nogo o Kamat-Toba nage nagagerik, o ti tebenggolage,

4 ti’nuk, karume o Taramot inom, o Kamat kota-kota inom, obaane’me wurogo pit nage,

5 o Mbet-Koron aginggwe inom, ogunggwe inom, obaane’me wurogo punuk, mondok omaawi logowak nduk, pak ambe nggaru eerogo pege, tu unggwit wogo menggam omaawi eerogo pit nage, ndi, tungga wa’mbit omaawi narogo pit nage, eereegerak.

6 O kota Mbaalat inom, yi mendek ndi mendek pegak kota-kota inom, anggweendo wim eeka logorak kota-kota inom, nikkenok nega kuda logorak inawi kota-kota inom, ti togop aret omaawi eerogo pit nagagerak. O Yerutalem paga, o Libanon paga, at endagembogut logonet, at unde menggim paga, nogome abok aret at wuriyak mbaketak nogo aret wurogo pit nage nagagerak.

7-8 Ndi, it aakumi Iterali mendek o Kanan tebeni unggwi wogo logonet, it ando inooriyak meek kenok, teppiyareegwaarak inapuri wiganak Iterali mendek lek it inanebunu Amon mendek inom, Ket mendek inom, Perit mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, abok aret at Talomo nen oone omaawi yorage kagak, eyabu eeko logowak nduk, ayeloman eeppiyareegerak me, o yogondak kunduk eekwi wonogwe aret o.

9 Togop eeginake nagagerak kwe, it aakumi Iterali mendek perak, ayeloman eeginake logolik. It Iterali mendek nogo ti, ineegin warak logorak inom, at inom yabu eeka nggweendo wim eeka unde logorak eege, kuda paga yarugu nega unde logorak eege, nogo inoweewi inom, ti mendek unde eeppiige,

10 ndi, at eeriyak mbake nogo eekwi iigak inarum logorak ineebe dua ratus lima puluh nogo inom leenogo piige, eereegerak.

11 At Talomo nen ari logonet, “Aliku ALA aloobut mbanak mambit nogo menggam ti, abu alik leenak menggim aret me, nakwe ti, Iterali inowe endagembogut Ndawut awi o nggwok abe wurik me time logorak meek kagi,” ari nagagerik, Pirawun apuluk at akwe nogo Ndawut agota nen wonok at awi wurogo pereegim logowak nduk, pi wagagerak.

12-13 Ndi, nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe paga, tut ngget pe-nengge paga, ndi, tahun ambi eekak eeko logonet oroti piike mendek inom pega’lek laago lako logorak inom, tahun 7 eeppunuk, laago lako logorak inom, ooliya-ooliya wurit wogogwaarak aberogo laago lako logorak inom, nogo eekwi paga, ko’lu-kii’me Ala ake warogo kani kunggo logorak Muta nen yereegerak nogo, at Talomo nen Ala awi wurik endekem nggwe wone mbanggo menggam enaame Aliku ALA ake wogogak ogobakkigireegerak nogo paga Aliku ALA ake warogo kani kungge nagagerak.

14 Ndi, at ogoba Ndawut nen eeko logorak wone lengganogo pereegerak nogo mugurok, it aap Ala unde ambi eerak nen ineyabu eekwi, ambi eerak nen ineyabu eekwi, eeko logorak koonogo piige, Ala alut eekwi iigak, it aap Lewi mendek nen ndawi tiyanggwi, Ala unde ko’lu-kii’me ineyabu eeriyak age kenok, yeenggwaarogwe, eeko logorak koonogo piige, ndi, Ala wone liirogon eeka Ndawut nen wone lengganogo pereegerak nogo ndak-ndak, it ambi eerak nen tu unggwit wogo menggam arum logorak koonogo piinet nage, eereegerak.

15 It aap Ala unde inom, it aap Lewi mendek inom, nen eeko logorak at endagembogut nen wone koonogo pereegerak nogo alik eerulik ndak-ndak eerit nogo logonet, ake pugu pogo menggam punuk, eeko logorak yoragagerak nogo inom aret eeko nogogwaarak.

16 At Talomo nen Aliku ALA awi wuriyak nduk, o eyak wuraburak kuli nen nok, age yobonogo puurak kuli Talomo nen koonogo pereegerak nogo, abok aret ndak-ndak eerogo pereegwaarak. Aliku ALA awi worok togon wureegwaarak nogo ti aret.

17 Abu aret eerogo pege nagagerik, at Talomo nogo o Erom niyo kole yenggenak laut ambet paga o Etiyon- Nggebet inom, o Elot inom, time aret nagagerak.

18 O time nagagerak wonage me, at Kiram apuri niyo kole yenggenak laut eeke menggerak abu ineenu me, ayiiro it ti nen wonok woraawak nduk, nappiya wage mbareegi, Talomo apuri inom o Opit ari nanuk, mbuti emas aaninggin enam belas ribu wakkagak waganggo nogogwaarik, wonok, aap endagembogut Talomo nogo wogori wogogwaarak.

9 Kwe nggwok o Tiyeba nen Talomo pekka wagagerak wone (1End. 10:1-13)

1 At Talomo nen eerit nage paga endage wiganinuk nage nogo, kwe nggwok o Tiyeba mendek aruk konengge nagagerik, “At Talomo eeke yogwe ti, nonggop ari kaamun? Abut mbani na,” mbake nagagerik, aap apit aago inom o Yerutalem wogo logonet, yi mendek ndi mendek ombat abe eeka inom, mbuti emas ambik inom, yugum onggo nggwok mendek inom, apit aret unta amborowak paga nippunuk wonok, aap Talomo wonage me ka wogo nogogwaarik, yi wone ndi wone, “Nonggop togon eeke,” mbake nogo abok aret at Talomo kin wakkagagerak.

2 Kin wakkage mbareegi, at Talomo nen kwe wone yoreegerak nogo, ambi yoriyak meek kenok teppuulik abok li’lak aret yoreegerak.

3 At kwe nggwok Tiyeba mendek nogo nen at Talomo iniki warak lombok nen wone yoge, ndi, at awi o nggwok abe wuppunuk wonage,

4 nunggwi mendek ageyo ndoonak paga koonogo pege, at inom yabu eeko menggaarak ina koonogo kwippiige, ayeloman mini inayum nggorek abe yirik logonet, ake eeko logowak nduk koonogo piige, niyo toologo iri woraawak nduk yorage, Aliku ALA awi wurik me ake warogo kani kungge, eeke nogo kage nagagerik, oone mondok lek aret agagerak.

5 Oone abu lek age nagagerik, at endagembogut nogo yoge, “Yi mendek ndi mendek eerit nage menggendak inom, kiniki warak lombok logonetari menggendak inom, yo’nugwi name logonet naruk konengge nagarak nogo ti, mondok abet aret kagi o.

6 Name logonet, aakumi nen yo’nugwi nogo ti, Abet aret yaga, mbarulik kwe, an neebe nduk aret wage nagarik perak, kiniki warak logonet eeke nogo nenegen abe nen kage nagarik, Mondok iya alik negen wonage kagak, name wonage me yo’negaarak nogo ti, ando mbuuluk mban yo’negaarak kagi, yinuk, yogondak abet aret mbake agarik o.

7 Togop aret me, it kaaganapuri inom, it kawuri kake yabu inaruk konok eeko menggaarak inom, kat kiniki warak nen yorage konenggwi nogo inale’nggen alik negen wonogwe iigi o.

8 At Aliku kogoba Ala nen inikilom kombake logonet, aakumi Iterali inowe kendagembogut logonet, at Aliku kogoba Ala wone lengganogo yorage logorak kwak yorage logonok nduk, mippagareegerak me, Aliku kogoba Ala endage tiyappogo logowok o. At Aliku kogoba Ala nen it Iterali mondok-mondok iniki kunik eeginake, ndi, at abu’me piinok menggim mondok-mondok logorak mbake, eeke menggerak me, it abe mban koonggwi, li’lak mban eekwi, eekwi iigak, inarum logonok nduk, kendagembogut mippagareegerak o,” yinuk, yoreegerak.

9 Yoge nagagerik, mbuti emas aaninggin empat ribu inom, yi mendek ndi mendek ombat abe eeka apit aret inom, yugum abinak ambik onggo nggwok mendek inom, aap endagembogut nogo wogoreegerak. At kwe nggwok Tiyeba mendek nen yi mendek ndi mendek ombat abe eeka at endagembogut Talomo wogori wagagerak nogo ti, ambik mondok iya lombok wogori wagagerak me, peebi aap ambi nen at togop wogori woroolik aret o.

10 Ndi, aap Kiram apuri inom, at Talomo apuri inom, nen o Opit nen mbuti emas wonok wogo logonet, eyo ndiindi ambik lombok inom, yugum onggo nggwok nogo mendek inom, wonok at Talomo wogori wogo nogogwaarak.

11 Eyo ndiindi nogo paga aap endagembogut Talomo nen Aliku ALA awi wureegerak nogo inom, at endagembogut awi o nggwok abe wureegerak nogo inom, nda’nggi pit nage, ndi, it ndawi yaga nen eeko logorak nggitat mbuuluk mendek inom, nggwok mendek inom, inake ogobakkigike, eereegerak. Eyo ndiindi wonok Talomo wogori wogo nogogwaarak nogo ti, ambik mondok iya lombok wogori wogo nogogwaarak me, ambik togoti o Yekura paga inigen kaga’lek aret wonogogwaarak.

12 At kwe nggwok Tiyeba mendek nen at endagembogut Talomo iri wagagerak ti, nggwok aret kwe, mbuuluk negen iri wagagerak. At Talomo nogo nen perak, kwe nggwok Tiyeba mendek uugwe mba’nuk, nggino yoreegerak nogo abok nggwok aret wogoge mbareegi, wonok awuri nogo inom aret iname nogogwaarak.

At Talomo eenggi warak wonagagerak wone (1End. 10:14-29; 2Mbin. 1:14-17)

13 Tahun ambi eekak paga mbuti emas at Talomo wogori wogo nogogwaarak ti, aaninggin dua puluh tiga ribu aret age nagagerak.

14 Ndi, it aap yi mendek ndi mendek toko kunggo menggaarak nen pugwi inom, ina-mendek onggo-onggo kunit nugwi nogo nen pugwi inom, ndi, mbuti emas eege, mbuti perak eege, it aap inendagembogut o Arap mendek abok nen wogori wogwe inom, it aap o unde menggaarak inoweewi nen wogori wogwe inom, ti inom lambunik linggingga’lek aret wonagagerak.

15 At aap endagembogut Talomo nen mbuti emas aan libik-lebek eerogo nggeemu yele-kole dua ratus ogobakkigike logonet, ambiret ti, mbuti emas aaninggin kenagan wakkaanuk, ambi oolo wakkagak ogobakkigike,

16 ndi, mbuti emas aan libik-lebek eerogo nggeemu mbuulogwe tiga ratus ogobakkigike logonet, ambiret ti, mbuti emas aaninggin mbere negen wakkagak ogobakkigirogo pege, eeke nagagerik, wonok o nggwok wurik endage, O Libanon Eyonggaame o, yinuk, tooneegim nogome pi unggwagagerak.

17 Ti eeke nagagerik, at endagembogut Talomo nen kwi’ndak logonet, wone lengganogo yorage logorak kole ambi gajah eyak paga ogobakkigike nagagerik, mbuti emas at mendek paga nabenogo pit nage,

18 kwi’nari lagangge logonet, iyok pit laganggak 6 kuli pege, iyok ngginogo nappegak mbuti emas paga eerogo pege, peenok-peenok eenggi lumbegak eerogo punuk, singa ogut mi’ndak eraanu peenok-peenok eerogo mippege,

19 ndi, iyok pit laganggak 6 nappugu nogo, irip aru-ogwe singa ogut 12 eerogo pit lagangge, eereegerak. At Talomo ti eereegerak nogo aap inendagembogut inabu’me piigo menggam togop ambi wonageelik mendek aret eereegerak.

20 At endagembogut Talomo aniyo nenggak aniyoowak nogo ti, mbuti emas paga ogobakkigike, ndi, o nggwok wurik endage, O Libanon Eyonggaame o, yinuk, tooneegim yi mendek ndi mendek wonagagerak nogo ti, mbuti emas ti mendek paga mban ogobakkigike, eereegerak. At Talomo wonage ti eyom aap nen, “Mbuti perak onggo mbuuluk,” mbako nogogwaarak me, yi mendek ndi mendek mbuti perak paga ambi ogobakkigirulik mbuti emas paga mban ogobakkigike nagagerak aret.

21 At endagembogut Talomo nogo, yi mendek ndi mendek kunik wonok nagak-wagak eekak yuurak ayiiro ambik wonagagerak me, ayiiro ti, aap Kiram apuri nen wonok wundi nogo nagaatik, mbuti emas inom, perak inom, gajah eyak inom, kera inom, towe yaawi inom, kunogo yiiro paga manabit nugwi iigak, tahun kenagan eeppunuk, wonok wagak eeko nogogwaarak.

22 Ndi, aap endagembogut Talomo nogo ti, iniki warak logonet, eenggi warak mondok iya alik negen aret wonagagerak me, it yi aakumi ndi aakumi inoweewi inendagembogut o nggween paga wonogwe abok aret at kokwak ambi wonogo logolik aret.

23 Togop aret me, at Ala nen Talomo iniki warak eeppereegerak paga yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogwe inoweewi inendagembogut abok aret, “At ari kaawok o,” yinuk, owagam wogo nogogwaarak.

24 Ndi, pekka wogo logonet, inalitik-inalitak yi mendek ndi mendek mbuti perak paga ogobakkigirik inom, emas paga ogobakkigirik inom, yum nggorek abe inom, yigin-maale inom, yi mendek ndi mendek ombat abe eeka mendek inom, kuda inom, kuda kwak bagal inom, yi tahun ndi tahun onggo lek we aret Talomo wogori wagak eeko nogogwaarak.

25 At Talomo nen kuda logorak inanggenogo inom, nggweendo wim eeka logorak awi inom, ti, empat ribu aret wonagagerak. Ndi, kuda ineebe ti, dua belas ribu aret me, o kota-kota nggweendo wim eeka logorak wureegim nogome piige, at wonage me o Yerutalem piige, eereegerak.

26 At nen aap inendagembogut wonogo menggam niyo Eparat panggombunuk, nok, aakumi Pilitin wonogo menggam kagak, nugwa, o Metit kuli aret unde wonagagerak.

27 Aap endagembogut nogo nen yugum nggininik kwak mbuti perak o Yerutalem ambik aret eerogo pege, ndi, eyo ndoolu puut ogobak-ogobak ambik pit nagagerak kwak, eyo nggabina ambik aret eerogo pege, eereegerak.

28 At Talomo ake kuda o Metit nen, yi awi ndi awi abok nen, wonok wogori wogo nogogwaarak.

Talomo kambeegerak wone (1End. 11:41-43)

29 Ndi, at Talomo nogo endagembogut a’nuk, wone lengganogo yoraakit nduk, eereegerak kuli nen eerit nugwa age yubuni nagagerak kuli abok aret ti, aap Ala nen yoge kagak yoraga Natan eeke nagagerak liiru mbanak paga inom, aap Ala wone yoge kagak yoraga aap Tilo mendek Akiya yorage nagagerak liiru mbanak paga inom, “Aap Nebat aput Yerobeyam nogo nen ndogop eerigin o,” yinuk, at aap abi kaga Iro nen eeriyak abi kenok yorage nagagerak liiru mbanak paga inom, inom liiru mbanak paga wonage nogo lek a?

30 Aap Talomo nen o Yerutalem logonet, aakumi Iterali abok aret inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 40 eereegerak.

31 Eeke nagagerik, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, ogoba Ndawut agota kanggwi piya unggwogo menggam nogome eebe pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me at aput Erekabeyam inowe endagembogut aret agagerak.

10 Iterali ogooppunuk, inoweewi inendagembogut inalitak mippiyareegwaarak wone

(1End. 12:1-20)

1 Ti’nuk, it aakumi Iterali nogo abok aret aap Erekabeyam inowe endagembogut logorak mippuwok nduk, o Tikem kuwak ari nogogwaarak me, aap Erekabeyam nogo o time aret nagagerak.

2-3 Ndi, aap Nebat aput Yerobeyam nogo, aap endagembogut Talomo wonage me nen mbaganit o Metit ari nagagerak wonage logonet, ti kuwak eekwi nogo, aruk konembunuk wonage me, at woraawak nduk, yonggo yori nogo mbareegwa, o Metit nen iyokan wagagerak. Wage nagagerik, it Iterali wonogwe abok aret inom nen aap Erekabeyam nogo ka nogo nogogwaarik, wone yogo logonet,

4 “Kat kogoba Talomo nen eyo aaninggin tapi uut paga kwippunuk, wonok nogwe kwak, aaninggin ninoba pinanege nagagerak kwe, eeriyak mondok meek aaninggin lombok ninoba wonage yi, kat nen teeluk eerogo pinanege kenok, nit kayeloman mini logonet, kake eeko logowok o,” yoreegwaarak.

5 Yogo mbareegwa, aap Erekabeyam nogo nen wone onggo yorage logonet, “Niniki koongge neegak, nogo kenagan yinuk, ko’lu neya woraabagip nduk, nanip o,” yorage mbareegi, aret nogogwaarak.

6 Nogo mbareegwa, at endagembogut Erekabeyam nogo nen Iterali inoweewi at ogoba Talomo wonage kagak inom eeko nogogwaarak nogo, wone ambi at yoruwak nduk yorage logonet, “It aakumi ti, wone onggo nonggop yoroorak nogo yo’ninip o.”

7 Yorage mbareegi, it nen wone onggo yogo logonet, “Kat nen it aakumi ti, inabuwa mba’nuk, inale’nggen kaawak nduk, wone yokkugwi nogo, onggo obeelom yorage keenok, it nen mondok-mondok kayeloman mini aret logogun o,” yinuk, yoreegwaarak.

8 Yoreegwaarak kwe, it aap inoweewi nen wone at yoreegwaarak nogo aap Erekabeyam nen mbo punuk, at inom ndak-ndak tawe ogogwaarak inom yabu eekwi nogo, yorage logonet,

9 “Eyo aaninggin tapi uut paga kwippunuk, wonok nugwi kokwak, kat kogoba nen yabu aaninggin ninoba pinaneegerak nogo, teeluk eerogopinanu o, yo’nugwi yi, wone onggo ngge yoroorak mbakop? Yoroorak nogo, yo’ninip o.”

10 Yorage mbareegi, it aap inom ndak-ndak tawe ogogwaarak nogo nen at yogo logonet, “Eyo aaninggin tapi uut paga kwippunuk, wonok nugwi kokwak, kogoba nen aaninggin ninoba pinaneegerak ti, teeluk eerogo pinanu o, yinuk, yokkugwi nogo, wone yogop yoret o. An nogoba obate ti, nggwok aret kwe, mbuuluk negen. An neenggi anopa yi perak, nggwok lombok me,

11 eyo aaninggin tapi uut paga kwippunuk, wonok nugwi kokwak, nogoba aaninggin kinoba pinagareegerak nogo ti, teeluk negen aret kwe, an nen aaninggin abunuk nggwok lombok kinoba pinagage, nogoba nen muun ya’mbiran nggora eerogo kinooke nagagerak kwe, an nen perak, poondo alok paga ngguurik-ndaganak eerogo kinooke, eerigin, yoraanu o,” yinuk, yoreegwaarak.

12 Ndi, aap endagembogut nen, “Nogo kenagan yinuk, ko’lu neya woraabagip o,” yoragagerak nogo ndak-ndak, nogo kenagan yinuk, ko’lu aap Yerobeyam inom, it aakumi abok aret inom, nen aap Erekabeyam ka wogo mbareegwa,

13-14 it Iterali inoweewi nen, “Yogop yoraamunggun o,” yoreegwaarak nogo aap endagembogut Erekabeyam nogo nen mbo punuk, it aap tawe nen yoreegwaarak nogo aret oone omaawi paga yorage logonet, “Eyo aaninggin tapi uut paga kwippunuk, wonok nugwi nogo kokwak, nogoba nen aaninggin kinoba pinagareegerak nogo ti, teeluk negen aret kwe, an nen aaninggin abunuk nggwok lombok kinoba pinagage, ndi, nogoba nen muun ya’mbiran nggora eerogo kinooke nagagerak kwe, an nen perak, poondo alok paga ngguurik-ndaganak eerogo kinooke, eeke logogin o,” yinuk, yoragagerak.

15 It aakumi nen aap endagembogut wone yogwi liippega’lek wonagagerak nogo ti, Aliku ALA nen eerit nogwe nogo, ena koonogo pege logonet, aap Tilo mendek Akiya yoge mbareegi, aap Nebat aput Yerobeyam yoreegerak nogo, a’me nggelok yuwak nduk, wone ti, liippega’lek aret wonagagerak.

16 It aakumi Iterali abok aret nen aap endagembogut yoreegwaarak nogo, koneniyak eebi mbake kogo nogogwaarik, aap endagembogut nogo yogo logonet, “At Ndawut nen nit ambi eeppinanege, Aap Itayi aput nen nineyate wo’nirage, Eerigin lek aret me, Aakumi Iterali yi wae. Kinalitak lombok kinawooliyana nogwe, Ndi, kit Ndawut apuri-ombowologwe yi wae. O yogondak kinobaalombok koonggologwe, Eeko logonip o,” yinuk, it Iterali mendek abok aret iname nogogwaarak.

17 Ti nogwe iigak, aap Erekabeyam nogo aakumi Iterali mendek inawi o kota-kota Yekura wonogwe nogo mban inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage nagagerak.

18 Ti’nuk, aap endagembogut Erekabeyam nogo nen aap Karoram oone omaawi paga yabu lengganinake logorak mippereegerak nogo, aakumi Iterali iniki yanggoninabuwak nduk, nappege mbareegi, it aakumi Iterali nen yugum paga wareegwaarak aret kambeegerak. Warogo punuk, aap endagembogut Erekabeyam wariyak nduk eeko mbareegwa, mbaganit woroorak meek aret kwe, kagak, mbet-mbet aret anggweendo paga lagangge nagagerik, mbaganit o Yerutalem wagagerak.

19 Ti eyom paga nen nok, o yogondak kuli it Iterali mendek nogo nen, “Aap Ndawut ombowologwe wiganak mendek ninarum logorak nineebi o,” yinuk, yogwe wonogwe aret.

11 Aap Ala wone liirogon eeka Temaya nen eeriyak yereegerak wone

(1End. 12:21-24)

1Aap Erekabeyam nogo o Yerutalem ari wage nagagerik, “An Talomo aput aret me, aakumi Iterali nabu’me piirogo logokit nen tebenogo piya naakit o,” yinuk, it Yekura mendek abok aret inom, it Mbeniyamin mendek inom, inawuri wim eeka kero mban ineebe seratus delapan puluh ribu aret kuwak eeginabeegerak.

2 Kuwak eeginabeegerak kwe, at Aliku ALA nen aap Ala wone liirogon eeka Temaya wone yoreegerak yi aret.

3 “Talomo aput it Yekura inowe endagembogut Erekabeyam inom, it aakumi Iterali mendek o Yekura paga wonogwe inom, o Mbeniyamin paga wonogwe inom, wone yoraanok nduk yokkiri o.

4 Aliku ALA nen ari logonet, It aakumi Iterali ando ti, inoreewi it mendek aret me, inom wim namburi noorak abu mage o. Wone yi agaarak nogo ti, an nen aret eerogo piigirak me, inalitak lombok iname nawak, yegerak, yora nak o,” yinuk, yoreegerak nogo yora nage mbareegi, konembunuk, aap Yerobeyam inom wim eeri noolik Aliku ALA nen wone lengganogo yoragagerak ndak-ndak aret iname nogogwaarak.

Aap Erekabeyam nen kota-kota yugum pak omaawi eerogo pit nagagerak wone

5 Aap Erekabeyam nogo o Yerutalem wonage logonet, “Wim ninoori wogwe iyo,” yinuk, o Yekura kota-kota paga yugum pak omaawi wurogo pit nagagerak nogo endage ti,

6 Mbe’- lekem, Etam, Tekowa,

7 Mbet-Tut, Toko, Arulam,

8 Nggat, Maret, Tip,

9 Arorayim, Lakit, Ateka,

10 Tora, Ayalon, Keboron aret. It Yekura wonogo menggam inom, it Mbeniyamin wonogo menggam inom, kota-kota yugum pak omaawi wurogo pit nagagerak nogo ti aret.

11 At nen o kota-kota ti, yugum pak wurik omaawi eerogo pit nage nagagerik, unde logowak nduk, it aap wim eeka inoweewi mippiinet nage, inambi nunggo logorak inom, tayitun amburu inom, anggur amburu toolak inom, wogoroorak koonogo pege,

12 nggeemu inom, wooluwak inom, kota-kota ti paga abok aret li’luk eerogo pege, eereegerak. O kota-kota ti, omaawi lombok eerogo pege nagagerik, o Yekura inom, o Mbeniyamin inom, at aret unde eeppunuk, wonagagerak.

Ala unde inom, Lewi mendek inom, Erekabeyam inom ogogwaarak wone

13-15 Aap Yerobeyam inom, at apuri inom, nen, “It aap ti, Ala unde logonet, Aliku ALA ake eeko logorak mage o,” yinuk, puut-puut paga kugi aanggo wako menggam inom, kambin eege, tapi aagalogwe eege, inogut eerogo punuk, alut eeko menggam inom, unde logorak aap at mippiyoorak mbareegerak mban mippiinet nagagerak paga Ala unde inom, Lewi mendek inom, o Iterali paga wonogogwaarak nogo abok aret aap Erekabeyam inom aruwak nduk, inaanggumi inagari’- ngga nenet nugu menggam inom, iname inom, mbo punuk, o Yekura paga, o kota Yerutalem paga, wogogwaarak.

16 Wogwe me, aakumi Iterali inanebunu lombok abok aret iniki mondok nggaruk togon Aliku Iterali inogoba Ala mugurok noorak mbareegwaarak nogo nen it inombomini inogoba Aliku Ala ake warogo wogogak yuwak nduk, it Lewi mendek o Yerutalem wogwe me, inom wogogwaarak.

17 Wogo nogogwaarik, aap inowe endagembogut Erekabeyam abu’me piinok menggim o Yekura nogo omaawi eerogo pugwi, ndi, aap Ndawut endagembogut logonet, wone lengganogo yorage, aap Talomo endagembogut logonet, wone lengganogo yorage, eekwi iigak, inoone konembunuk, eeko nogogwa kwak, “AapTalomo aput Erekabeyam ninarum logorak op aret o,” yinuk, oone konenggwi, eekwi iigak, tahun kenagan aret eereegerak.

Erekabeyam akuwi-apuri wonogogwaarak wone

18 Aap Ndawut aput aap Yerimot apuluk kolaga endage Makalat. Kolaga ti, agalo Itayi ombooluk aap Elikiyap aput kwe endage Abikayin aagaluk me, aap Erekabeyam waganeegerak.

19 Waganeegerak me, kwe nogo aagalogwe wologwe at obaane’- me ndaganabeegerak inendage ti, Yewuti, Temariya, Takom aret.

20 Kwe Makalat nogo wagangge nagagerik, ti’nuk, aap Abatalom apuluk kwe Maaka waganeegerak me, aagalogwe at obaane’me ndaganabeegerak ti, Abiya, Atayi, Tita, Telomit aret.

21 Ndi, Erekabeyam nogo akuwi abe wogo inom, luulu wogo inom, iniki kunik aganake nagagerak kwe, aap Abatalom apuluk kwe Maaka nogo perak, iniki kundugu lombok eeke nagagerak. At akuwi abe wogo ti, 18 wonogwe, akuwi luulu wogo ti, 60 wonogwe, apuri wologwe 28 wonogwe, ndi, komologwe 60 wonogwe, eerak aret wonogogwaarak.

22 At Erekabeyam nen, “Kwe Maaka aagaluk aap Abiya nogo an nobaane’me aap endagembogut logowak o,” mba’nuk, at oreewi inenggela’me nen it inowe nagawan logowak nduk, mippereegerak.

23 Mippege nagagerik, at iniki warak lombok logonet, apuri ando abok aret o Yekura paga, o Mbeniyamin paga, kota-kota omaawi eerogo pereegerak nogome piinet nage nagagerik, inambi noorak ambik lombok wogorage, ndi, inakuwi kolaawak nduk, ambik aret pipuk eerogo piige, eereegerak.

12 Aap Titak nen o Yerutalem tebenikit nduk eereegerak wone (1End. 14:21-31)

1 It Iterali nen aap Erekabeyam inowe endagembogut mippogo mbareegwa, wone lengganogo yorage kagak, at abu’me piinok wonage me omaawi age, endage tiyak ari, eeke kagak, at inom, Iterali abok inom, eeko logorak Aliku ALA nen yoragagerak liiru mbanak nogo mbo pereegwaarak.

2 Aliku ALA oone li’lak eeko logolik mbo pereegwaarak me, at Erekabeyam inowe endagembogut wonage kagak, tahun 4 eeppunuk, ambi age paga, it Metit mendek inowe endagembogut Titak nen o Yerutalem tebenikit nduk,

3 wim eeka nggweendo seribu dua ratus inom, it aap kuda paga kwi’na’nuk nega enam puluh ribu inom, ineegin warak aap Libiya mendek, Tuki mendek, Kuti mendek, ineebe ambik ineenggi lingginiyak meek inom, o Metit nen aap Titak inom wogo nogogwaarik,

4 o Yekura inawi kota-kota pak wurik wonage kagak, tebenggonet o Yerutalem panggoni wogogwaarak.

5 Panggoni wogo mbareegwa, at Erekabeyam inom, it aakumi Yekura inoweewi inom, aap Titak inagabiti nen o Yerutalem kuwak eereegwaarak wonogwe me, aap Ala nen yoge kagak yoraga Temaya nogo inowagam nage nagagerik, yorage logonet, “At Aliku ALA nen yegerak nogo yokkira o. It an mbo panegaarak me, an kunduk, aap Titak eenggime aruwak nduk, mbo piyaagin, yegerak o.”

6 Yorage mbareegi, it Iterali inoweewi inom, aap endagembogut inom, iniki tebeppatinuk yogo logonet, “At Aliku ALA nen eekwi ndak-ndak a’me nggelok eeppiige menggerak kogo o,” yogogwaarak.

7 Ndi, it iniki tebeppakwi nogo Aliku ALA iige nagagerik, aap Temaya wone ambinom it yoraawak nduk, yoge logonet, “It nogo iniki tebeppakaarak me, o Yerutalem nanini nen eeppuurak koonggirak nogo aap Titak nen eeppege, ndi, ineebe an nen lek eerogo piige, eerigin lek inagap ndarogo teppiyaagin kwe,

8 an noone konembunuk eekwi, ndi, it aakumi inambik inoweewi inendagembogut inoone konembunuk eekwi, eeko logonet, Yi op kagak eekoorak ilik, maluk kagak eekoorak a? yinuk, yelok kaawak nduk, at abu’me piyaagin o,” yinuk, yoreegerak.

9 Ndi, it Metit mendek inowe endagembogut Titak nogo o Yerutalem tebeni unggwage nagagerik, yi mendek ndi mendek onggo nggwok Aliku ALA awi wurik me wonage nogo abok aret wagangge, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me wonage nogo abok aret wagangge, eeke logonet, at Talomo nen mbuti emas paga yi nggeemu ndi nggeemu ogobakkigirogo pereegerak nogo inom wonok nagagerak.

10 Wonok nage mbareegi, nggeemu ogobakkigirik wonok nagagerak nogo, obaane’me at endagembogut Erekabeyam nen mbuti tembaga paga ogobakkigirogo punuk, inowe endagembogut awi o nggwok abe wurik tungga paga arum menggaarak inoweewi nogo nggeemu ti, unde eeppiyareegerak.

11 Ndi, aap endagembogut nogo Aliku ALA awi wurik me unggwi nage kenok, it aap unde eeppiyareegerak nogo nen nggeemu nogo wonok, muluninuk unggwi nogo nagaatik, wundi wage kenok, muluninuk ame pi woraanuk, nggeemu nogo obaane’me wonage menggim nogome pi unggwagak eeko nogogwaarak.

12 Aliku ALA nen aap Erekabeyam nogo iniki tebeppake, ndi, o Yekura time it ando obeelom eerit nogwe, eekwi iige nagagerik, anini aap Erekabeyam oba puurak mbake nogo tayok ari logonet, aaninggin oba pereegerak kwe, eebe perak, warulik teppereegerak.

13 Ndi, aap endagembogut Erekabeyam nogo o Yerutalem endagembogut logonet, wone lengganogo yorage nagagerak paga at wone lengganogo yorage menggim nogome omaawi aret arit nagagerak. At ndarak kagak, tahun 41 paga endagembogut age nagagerik, it Iterali inanebunu lombok inawi kota-kota wonage kagak, at endage ki logowam Aliku ALA nen kota Yerutalem leenogo pereegim nogome wone lengganogo yorage kagak, tahun 17 eereegerak. At agalo ti, kwe Amon mendek endage Naama aret.

14 At Erekabeyam nogo nen, “Aliku ALA mugurok nage logokit o,” yinuk, iniki nggaruk togon koonulik me, maluk aret eerit nage nagagerak.

15 At Erekabeyam endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logonet, aa’nduk nen nok, age yobok eerit nage nagagerak nogo abok aret, at Ala nen yoge kagak yoraga Temaya inom, abinggaanggo kaga aap Iro inom, nen aakumi nda’narit wundi wogogwaarak inendage liiru mbanak wonage nogo inom liiru mbanogo pereegwaarak nogo lek a? Aap Erekabeyam Yerobeyam imbirak wim mondok kunik aret eeko nogogwaarak.

16 Eeko nogogwaarik, at Erekabeyam nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, eebe Ndawut agota paga kanggwi iinok piya unggwogo menggam pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Abiya inowe endagembogut agagerak.

13 It Yekura inowe endagembogut Abiya nen eeke nagagerak wone

(1End. 15:1-8)

1 Aap Yerobeyam nogo Iterali inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 17 eeppunuk, ambi age paga aap Abiya nogo it Yekura mendek inowe endagembogut age nagagerik,

2 o Yerutalem logonet, it Yekura wone lengganogo yorage kagak, tahun kenagan eereegerak. At agalo nogo ti, aap Nggibeya mendek endage Uriyen apuluk kwe Mikaya aret. Ne ambi paga aap Abiya Yerobeyam imbirak wim nggagambunuk,

3 aap Abiya awuri wim eeka wakaa’- ngget ineebe empat ratus ribu koonogo kwippiige, ndi, aap Yerobeyam awuri wim eeka wakaa’ngget ineebe delapan ratus ribu koonogo kwippiige, eereegwaarak.

4 Eeppunuk wonogwe iigak, aap Abiya o Eparayim nggelok-nggobok puut Temarayin paga lagi nanuk, wone eerogo wuppi wage logonet, “Kat Yerobeyam kawuri Iterali abok kinom yi wae. Wone an yokkirage yi, konenggo logonip o.

5 At Aliku Iterali inogoba Ala nen at Ndawut apuri wiganak inom nen mban Iterali inoweewi inendagembogut logonet, wone yorogo logowak o, yinuk, wone koonogo pereegerak nogo lek age kero, mayu eerogo punuk nunggugwaarak nogo kat keenggo’lek ya?

6 Togop aret koonogo pereegerak kwe, aap Ndawut aput Talomo inom eeke nagagerak Nebat aput Yerobeyam nogo nen ari logonet, Nogoba nen wone lengganogo yo’nirage logorak neebi o, ari nagagerik,

7 aap iniki lek a’nggan wogonaka inom a’nuk, aap Talomo aput Erekabeyam awo tawe me iniki kwippunuk ko wakak yuurak meek kenok, Kat ninowe endagembogut logorak lek o, yinuk, inom ogookkologogwaarak.

8 At Aliku ALA abu’me piinok wonage menggim aap Ndawut paga wiganak nen unde logowok nduk, eeppinaneegerak kagak, kat o yogondak tebenogo pinaniyak nduk koonggendak ya? Kawuri wim eeka ambik ineenggi lingginiyak meek aret wonogwe, ndi, at Yerobeyam nen kit alut eeko logorak Ala obaane’me mbuti emas paga tapi aagalogwe kinake ogobakkigirogo wokkiragagerak nogo porogo wonogwe, eekwi kwe,

9 at Aliku ALA unde Karun apuri inom, it Lewi mendek inom, endekem wumbiige nagandik, inobaane’me it aakumi inawi alik me nen eeko mengga kwak Ala obaane’me kit alut eekwi nogo unde logowak nduk, aap ugun-ugun mippiige, ndi, it aap ugun nen, Nit ninogoba alut eekwi nogo unde logokit o, yinuk, tapi ngguunok awooluk inom, ndomba ngguunok 7 inom, wonok wogwe iinok, Ala lek kagak, Ala obaane’me kinagugi unde logowak nduk mippiige, eeke menggendak nogo lek a?

10 Nit perak, Aliku ti, ninogoba Ala aret me, mbo pega’lek at mban alut eeko ogoorik o. Aliku ALA unde logonet, ake eekwi nogo ti, Karun apuri aret o. Ndi, yeenggwaarogwe nogo ti, it Lewi mendek aret.

11 Kubondendok inom, kiyoma inom, Aliku ALA ake warogo kani kunggwi, obari abe kaga nogo kani kunggwi, eyo ndoonak ake nggomoorak nogo paga Ala wonage mbaruwak nduk oroti koonogo pugwi, ndi owak mbuti emas paga ogobakkigirik nogo ko’lu-kii’me o kiyoma age kenok wuninogo pugwi, eeko menggaarak me, at Aliku ninogoba Ala nen, Eeko logonip o, yo’niragagerak nogo nit aret liirogon eeko monggoorak kwe, kit perak, at mbo pogotak nogo o.

12 Nit Ala ninom ogwe niinok, at nen ninarum wonage yi kaanip o. Ninom wonage me, kit ninom wim perenggolaawok nduk, it aap at unde menggaarak nen oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eerugun me, kit aap Iterali mendek yi wae. Kinombomini inogoba Ala kinom wim nambukwi kiinok, kineegin tiyak yigin mondok lek me, Aliku ALA kinom wim eeriyak mage o,” yinuk, wone eerogo wuppi wagagerak.

13 At Yerobeyam awuri ando inom it Yekura mendek inaame ogwe, it ando Yekura mendek inambokan wanggeri nawak nduk nappiige, eereegerak me,

14 it Yekura ina melarogon inambo’me na’nogo nogogwaarik, inambokan panggo agan, inaame panggo agan, wogwe iigo nogogwaarik, inoone nggwok paga Aliku ALA yogo mbareegwa, it Ala unde nogo nen oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi,

15 ndi, it aap wim eeka Yekura mendek nen, “Ninawim, Wu!” yinuk, yogwe, eereegwaarak. “Ninawim, Wu!” awo yogwe iigak, Ala nen aap Abiya it aap Yekura inom inigen iigak, aap Yerobeyam awuri Iterali abok inom mappiyareegerak

16 mbaganit nogwe me, it Yeku-ra nen muguren nogo mbareegwa, Ala nen ineenggime piyareegerak.

17 Piige mbareegi, aap Abiya awuri inom nen muguren nogo logonet, it Iterali aap wim eeka wakaa’ngget nogo mondok iya lombok ineebe lima ratus ribu inoorogo piinet nogogwaarak.

18 Ti eereegwaarak nogo ti, it aap Yekura mendek nen inombomini inogoba Aliku Ala paga panggombunuk eereegwaarak me, ne ti eyom paga it Iterali tebenogo piinok, ineegin tiyak yereegerak.

19 Aap Abiya nen Yerobeyam tigirok- mugurok eerit nage logonet, kota Mbeten inom, Yetana inom, Eporon inom, kota-kota ti, enaagan-ambokan mbuulogwe-mbaalogwe inom, abok aret tebenggolagagerak.

20 Tebenggolage nagagerik, at Abiya endagembogut wonage kagak, at Yerobeyam endage tiyanak wonagagi kwak logolik, endage lek aret agagerak wonage me, Aliku ALA nen warogo pege mbareegi, kambeegerak.

21 Ndi, at Abiya perak, endage nggwok age, akuwi 14 wogonake, apuri aap 22 ndaganake, komologwe 16 ndaganake, eereegerak.

22 Ndi, at endagembogut logonet, eerit nage, wone lengganogo yorage, eeke nagagerak ando abok ti, aap Ala nen yoge kagak yoraga Iro liiru mbaneegerak wonage nogo paga inom mbanak wonage o.

Pasal 14

1 Aap Abiya nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, aap Ndawut agota paga kanggwi iinok, piya unggwogo menggam eebe pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Ata endagembogut age nagagerik, wone lengganogo yorage kagak, o ti abolok lek obeelom mban wonagagerak. Wonage kagak, tahun 10 aret eereegerak.

It Yekura inowe endagembogut Ata nen eeke nagagerak wone (1End. 15:9-12)

2 At Ata nen Aliku ogoba Ala enegen kagak abe koonak mban eeke nagagerak.

3 Eeke logonet, Ala ake lek kugi inake kani kunggo menggam inom, puut-puut paga warogo wogogo menggam eerak inom, minogo mbo pege, it inalut eekwi kugi inogut yugum paga eerak nogo yanggunogo pit nage, kugigwe Atitoret ageyo arelen yinik nogo nggarik-nggarek eerogo pege, eeke nagagerik,

4 it Yekura mendek nen inombomini inogoba Aliku Ala mugurok nogwe, ndi, eeko logorak Ala nen yoragagerak wone inom, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yugu inom, eekwi, eeko logowak nduk wone lengganogo yorage,

5 o Yekura kota-kota abok aret puut-puut paga it inalut eekwi inake warogo wogorogo menggam inom, obari abe kaga kani kunggo menggam inom, minogo mbo pege, eereegerak paga at abu’me piinok wonage menggim wone ambi aga’lek obeelom aret wonagagerak.

6 At Aliku ALA nen o ti abolok lek logowak nduk, eeppereegerak paga yi tahun ndi tahun eeke ti eyom paga inom wim eeri woroolik o ti obeelom aret wonagagerak me, at Ata nen o Yekura kota-kota pak wurogo pit nagagerak.

7 Wurogo pit noorak yoragagerak nogo yi o. “At Aliku ninogoba Ala mugurok nogwe niinok, aakumi ninaagan- ambokan nen ambi eeppinanega’lek ugun logowok nduk, eeppinanege, ndi, at mugurok nogwe paga ninanggween wo’niragagerak nineenggime awo wonage, eeke me, o kota-kota yi, omaawi logowak nduk, yengget-wangget pak wurogo pugwi, nggayo tum logorak wurogo pugwi, tu unggwi wogo menggam tungga inom, wa’mbit inom, ogobakkigirogo pugwi, eeko logowok o,” yinuk, yorage mbareegi, ti aret eeko nogogwaarik, obeelom aret wonogogwaarak.

8 Aap Ata awuri Yekura mendek ineegin warak inanggeemu kole inom, inawooluwak inom, li’luk eerak wonogogwaarak ti, ineebe tiga ratus ribu aret. Ndi, awuri Mbeniyamin mendek ineegin warak inanggeemu mbuulogwe inom, ineegin-inomaaleinom, li’luk eerak wonogogwaarak ti, ineebe dua ratus delapan puluh ribu aret me, it abok aret wakaa’ngget wim kalu-kalu lombok aret wonogogwaarak.

9 Wonogwe ti eyom paga aap Kuti mendek Tera awuri ineegin warak ineenggi lingginiyak meek inom, wim eeka nggweendo tiga ratus inom, aap Ata awuri inom wim eeruwok nduk, wundi wogo nogogwaarik, o Mareta ari wogogwaarak.

10 Ari wa’nuk, ena koonogo pereegwaarak wonogwe me, aap Ata nogo awuri inom nen it inom wim eeruwok nduk, o Mareta koorok kobappaga Tepata nogome ena kooni nogogwaarak.

11 Ena koonogo punuk, Ata nen Aliku ogoba Ala yoge logonet, “Kaliku nogoba Ala o. Aap inomaawi ambik nen inomaawi lek nogo tebenogo piyoorak nduk, eekwi iinok, yeenggwaarage menggendak kat kokwak ambi wonogwe lek kalik aret me, niniki kat paga panggombunuk, kat kendage paga it aap ineegin warak ineenggi lingginiyak meek aago yi, ninom wim eerugun me, eekwi niigak, Kaliku ninogoba Ala yeenggwa nirage logot o. Kat Kaliku ninogoba Ala aret me, kat nen mbake logonet, Aap nggween paga mendek ambi nen an tebenogo paniyak op aret, mbariyak ti mage o,” yinuk, tamban eereegerak.

12 Tamban eeke nagagerik, at Ata Yekura inom wim namburit nogwe iigak, at Aliku ALA aa’nduk a’nuk inoorogo pit nage mbareegi, it Kuti mendek kole mbaganit nogwe me,

13 at Ata awuri ineegin warak inom nen muguren-magaren eerit o Nggerat ari nogogwaarak. At Aliku ALA aap Ata awuri ineegin warak inom a’nuk, it Kuti mendek mondok aan lebenogo inoorit nogo logonet, mondok iya tit inoorogo piinet nogogwaarak me, it melak yogo logonet, onggo inooriyak meek aret agagerak. Meek aret age kagak, inooppunuk, inagugun mondok iya lombok ko’nok wogogwaarak.

14 Ko’nok iname wogo logonet, it aakumi o Nggerat enaagan-ambokan kota mbuulogwe-mbaalogwe abok aret Aliku ALA inaganak warogo piyareegerak wonogwe iigak, at Ata awuri inom nen inawi kota-kota ti, lek eerogo piinok, inayi mendek ndi mendek ambik lombok wonage me, inagugun kologwe,

15 it aap kambin-ndomba inarum menggaarak inawooliyana wonogwe me, inoba kwi’na’- nuk, inaanggumi ndomba inom, kambin inom, unta inom, inagugun negen kologwe, ee’nuk, iniyokan o Yerutalem wogogwaarak.

15 Aap Ata nen maan mendek mbo punuk, ngget mendek eeko logorak yoragagerak wone (1End. 15:13-15)

1 At Ala Aberiniki aap Oret aput Atariya oba age mbareegi,

2 aap Ata ka nage nagagerik, “Kat Ata inom, Yekura mendek abok aret inom, Mbeniyamin mendek inom, wone yokkirage yi, konenggo logonip o. Kit nen, Aliku ALA ninom logorak, mbakwi kenok, at kinom aret logogin o. At kwaarit nogo logomonggotik, eebe aret kwaakkaamunggup kwe, at mbo pugwi kiinok perak, at nen kit mbo pinagagin o.

3 It Iterali nogo Ala lek alik kagak mugurok nogwe, aap Ala unde nen mamuniroorak inenggela’me lek aret wonogwe, ndi, eeko logorak wone yugu liiru mbanak nogo pekkaga’lek wonogwe, eekwi iigak, yi tahun ndi tahun eereegerak kwe,

4 aaninggin-paaninggin inoba age mbareegi, melak togon Aliku Iterali inogoba Ala kwaarit nogo logonet, kwaakkogogwaarak.

5 Ne ti eyom paga yi aakumi ndi aakumi yi o ndi o wonogwe nogo abok aret naalop-kaalop aago wonogwe me, wondet aago nugu logorak meek aret wonogogwaarak.

6 At Ala nen aaninggin-paaninggin anebunu lombok inoba piigak mban eeke paga, Nonggop eekkoloobok, wonogwe iigak, aakumi o ambime mendek nen o ambime mendek tebenogo piigwi, it o kota ambi nen it kota ambi tebenogo piigwi, eeko nogogwaarak.

7 Kit yi perak, kinogogumbuk kiniki mondok nu’lek logonet, eerit nogwe kiinok, eekwi ti onggo kologo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

8 Ala Aberiniki nen aap Oret aput Atariya yoge kagak yoragagerak wone nogo, at Ata konembunuk, iniki ogogumbuk eekkolage nagagerik, o Yekura inom, o Mbeniyamin inom, o Eparayim puut nggelok-nggobok tebenggolagagim kota-kota inom, abok aret kugiwak ogole warak nogo mbo nappunuk, Aliku ALA ake warogo wogogo nogogwam at awi wurik eraanu wone mbanggo nogogwam enaame wonagagerak nogo ogobakkigirogo pereegerak.

9 Ogobakkigirogo punuk, it Yekura mendek inom, Mbeniyamin mendek inom, abok aret kuwak eerogo piige, ndi, it aakumi Iterali mendek apit aret nen Ata ogoba Aliku ALA imbirak wonage kogo nogogwaarik, Iterali wonogwe me nen at ka wa’nuk, it Eparayim mendek inom, Manate mendek inom, Timeyon mendek inom, inenggela’me wonogwe nogo inom kuwak eeppiige, eereegerak.

10 Aap Ata endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage kagak tahun 14 eeppunuk, ambi eerak tut mbere penembunuk, ambi penenak ti paga it abok aret o Yerutalem kuwak eeppunuk,

11 wonogo logonet, kugun wonok wogogwaarak lembu-tapi tujuh ratus inom, kambin-ndomba tujuh ribu inom, Aliku ALA ake warogo wogoreegwaarak.

12-13 Wogogo nogogwaarik, “Niniki inom, nineebe inom, nggaruk togon ninombomini inogoba Aliku Ala wogo’nuk, mugurok nogwe, ndi, wologwe ilik, aap koleewak a, kumi ilik, aap a, Aliku nit Iterali ninogoba Ala mugurok noorak ineebi mbakwi iinok, mondok inoorogo piigwi, eeko logogun o,” yinuk, wone abuk nggaruk togon koonogo pogo nogogwaarik,

14 inoone nggwok paga Aliku ALA endage kunogo kumbuk mbanggo logonet, keekok yogwe, oone nggwok eeka trompet nogo oone eekwi, nggawiwak negen eerak ndomba eyak paga pu eekwi, eereegwaarak.

15 It iniki paga lombok Ala endage kunogo kumbuk mbaneegwaarak me, it Yekura mendek abok aret iniki ale’nggen mbareegwaarak. Iniki mondok nggaruk togon Aliku ALA kwaarit nogo nogogwaarik, eebe aret kwaakkogo mbareegwa, at nen iniki ugun tayenak logowak nduk, enaagan-ambokan abolok lek eerogo pereegerak.

16 At Ata owogolo Maaka nen ogole warak mendek kugigwe Atitoret ageyo arelen ogobakkigirogo mippereegerak paga, owogolo aret kagak, “Kat kwe nggwok logorak lek o,” yinuk, eyo arelen yinik nogo mbanogo punuk, kalenak-pugunik eerogo niyo Kiriron aa’nggi paga time kani nigabeegerak.

17 At Ata nogo puut-puut paga inalut eeka inake warogo wogorogo menggam ogobakkigirik Iterali inenggela’me wonagagerak nogo, abok lek eerogo puulik ando kagak kwe, kangga’lek eenik wonage logonet, iniki mondok Aliku ALA oba panggombunuk, liirogon aret eerit wundi wage nagagerak.

18 Eerit wundi wage logonet, at inom, at ombo Ndawut inom, nen Ala ake leenogo pereegwaarak mbuti perak inom, emas inom, yi mendek ndi mendek ogobakkigirik ando alik inom, wonok Aliku ALA awi wurik me pi unggwagagerak.

19 Aap Ata nogo endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, aakumi inom wim eeka’lek iigak, tahun 35 aret ari nagagerak.

16 Aap Ata nen Aram imbirak wim eeppunuk, kambeegerak wone (1End. 15:16-24)

1 Aap Ata endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 35 eeppunuk, ambi age paga it Iterali inowe endagembogut Mbayeta nogo nen it Yekura inom wim eerikit nduk, Yekura inowe 2 Tawarikh 851 2 Mbinineegwaarak 15-16 endagembogut Ata inarum menggim nogome yinggwi-unggwogwe eekwi iyo, o Arama nogome omaawi eerogo pereegerak.

2 Pege mbareegi, at Ata nogo nen mbuti perak-emas Aliku ALA awi wurik me pogo menggam wonage nogo inom, at endagembogut awi o nggwok abe wurik me wonage nogo inom, waganogo aap Aram mendek inowe endagembogut Mben-Karat o Ndamitik logonet wone lengganogo yorage menggerak nogo nappiige logonet,

3 “An nogoba kat kogoba imbirak nen yogo logonet, Nimbirak ogoorak logorak lek o, yinuk, wone koonogo pereegwaarak nogo ndak-ndak, kat nimbirak wone togop aret koonogo punuk, aap Iterali inowe endagembogut Mbayeta kimbirak wone koonogo pogotak nogo, woronogo punuk, an wonage me nen wundi noorak onggo mbuti emas inom, perak inom, kake nappi wagarak ti kolet o,” yinuk, wone eerogo nappereegerak.

4 At Ata nen eerogo nappereegerak nogo, aap Mben-Karat konengge nagagerik, “Op aret,” mba’nuk, awuri wim eeka ineegin warak inoweewi o kota-kota Iterali wonogwe nogome tebenogo piyaawak nduk, nappiya wagagerak wogo logonet, o Iyon inom, Ndan inom, Aben-Mayim inom, yi mendek ndi mendek pogo menggam o Natali kota-kota inom, tebenogo piinet wogogwaarak.

5 Tebenogo piinet wogogwaarak nogo, at Mbayeta nen konengge nagagerik, o Arama omaawi eerogo pit nage nogo tayoppunuk, nage kagak,

6 aap Yekura inowe endagembogut Ata nen it aap Yekura wonogwe nogo abok aret wogoren o Arama nage nagagerik, aap Mbayeta nen yugum inom, eyo inom, nogo paga o Arama omaawi eerogo pereegerak nogo minogo wonok wogo nogogwaarik, o kota Nggeba inom, Mitapa inom, omaawi eerogo pereegwaarak.

7 Pogo mbareegwa, ne ti eyom paga at abinggaanggo kaga Kanani nogo, aap Yekura inowe endagembogut Ata ka wage nagagerik, yoge logonet, “Kat kiniki at Aliku kogoba Ala oba panggombunuk, eeri noolik aap Aram mendek inowe endagembogut oba panggombunuk, eeri nagandak me, aap Aram mendek inowe endagembogut inawuri ineegin warak keenggime nen mbaganggaarak o.

8 It aap Kuti mendek, aap Libiya mendek, inawuri ineegin warak inom, wim eeka inanggweendo inom, it kuda paga kwi’na’nuk nega inom, mondok alik negen aago kinooruwak nduk, wogogwaarak kwe, kiniki Aliku ALA oba panggombegendak paga it ineebe waganogo kat keenggime pagareegerak nogo lek a?

9 Yi aap ndi aap iniki abet aret Ala oba panggonak wonogwe iyo, omaawi paga yeenggwaaraakit nduk, o nggween paga yime Aliku ALA enegen yomboninabit nage menggerak o. Kat wi negen eekendak me, o yogondak yi kuli nen aakumi kinom wim eeke logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.

10 Aap abinggaanggo kaga nen wone yoreegerak paga at Ata anini lombok age nagagerik, eebe keele maarogo mambiigo menggam mambereegerak. Mambege nagagerik, ne ti eyom paga mban anini nen it aakumi ando aaninggin mondok alik negen inoba piyareegerak.

11 Aap Ata endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logonet, aa’nduk nen nok, age yobok kuli eerit nage nagagerak nogo abok aret it Yekura inom, Iterali inom, inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak wonage nogo paga inom mbanak wonage o.

12 Ndi, at Ata endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 38 eeppunuk, ambi age paga, iyok imbirak andi eereegerak. Andi mondok alik negen eereegerak kwe, “Aliku ALA nen obeelom ee’nabuwak,” mbarulik. Ata, “Aap obeelom aganaka nen obeelom ee’nabuwak,” mban mbake nagagerak.

13 Mbake logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 40 eeppunuk, 41 agagerak paga kangge nagagerik, ombomini kambunuk, nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi,

14 eyo ogobakkigirogo wimbunuk, obari abe mendek eyo anggen inom, amburu inom, oba yumbunogo punuk, ayuk wuko logonet, kani nggwok wuninogo pogo nogogwaarik, at Ndawut agota at ando nenaarogo pateegim nogome eebe pi unggwogogwaarak.

17 It Yekura inowe endagembogut Yotapat nen eeke nagagerak wone

1 At Ata nogo kangge mbareegi, obaane’me aput Yotapat endagembogut age nagagerik, it Iterali nen at tebembi wogwe iyo, ogogumbuk eeppatinuk,

2 o Yekura kota-kota pak wurik me nogome inom, o Yekura kota-kota endekenggwe inom, at ogoba Ata o Eparayim kota-kota tebeneegim nogome inom, abok aret at awuri ineegin warak piinet nagagerak.

3-4 Aa’nduk at ombo Ndawut iyok pit nage nagagim nogome mban mugurok nage logonet, at kugi Mba’an mendek mugurok nage logolik ombo Ndawut ogoba Ala mban mugurok nage, Iterali eeko mengga kwak eeke logolik Ala nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yoge nogo mban eerit nage, eeke nagagerak me, at Aliku ALA imbirak aret wonagagerak.

5 Togop aret eeke nagagerak me, at abu’me piinok wone lengganogo yorage menggim Aliku ALA nen omaawi eerogo pege mbareegi, it Yekura mendek abok aret yi mendek ndi mendek at Yotapat ake we aret iri wogo nogogwaarak me, at eenggi warak lombok age, ayuk warak age, eereegerak.

6 “At Aliku ALA nen yo’nege ti mban mugurok nage logokit o,” yinuk, it Yekura wonogo menggam puut-puut paga kugi inake wogorogo menggam eerak nogo minogo pege, kugigwe Atitoret ageyo arelen yinik nogo mbanogo pege, eereegerak.

7 At endagembogut logonet wone lengganogo yorage kagak, tahun mbere eeppunuk, ambi age paga at awuri inom eeko menggaarak Mben-Kayin inom, Obaya inom, Takariya inom, Netanen inom, Mika inom, o Yekura kota-kota wone mamunirogo logowak nduk, nappiyareegerak.

8 Nappiyareegerak nogo logonet, it Lewi mendek ando Temaya, Netaniya, Tebaya, Atayen, Temiramot, Yonatan, Aroniya, Tobiya, Top-Aroniya inom, it Ala unde Elitama Yoram imbirak inom, nogogwaarak.

9 Nogo nogogwaarik, Aliku ALA nen eeko logorak wone yugu mbuku paga liiru mbanak nogo, it aakumi o Yekura ilin-unggut wonogwe nogo mamuniranet nogwe, it aakumi kota-kota wonogwe nogo abok aret mamuniranet nogwe, eeko nogogwaarak.

10 Mamuniranet nogo nogogwaarak paga yi aakumi ndi aakumi inabu’me piigo menggam o Yekura enaagan- ambokan wonogwe nogo at Aliku ALA inagabiti aganake mbareegi, aap Yotapat inom wim eeriyak meek agagerak.

11 It aap Pilitin mendek ando nen, “Ninarum wonage onggo o,” yinuk, yi mendek ndi mendek inom, mbuti perak inom, at Yotapat iri wogwe, ndi, it Arap mendek kunduk, kambin-ndomba iri wogo logonet, ndomba ngguunok tujuh ribu tujuh ratus inom, kambin ngguunok tujuh ribu tujuh ratus inom, wonok iri wogwe, eereegwaarak.

12 Logonet-logonet at Yotapat nogo endage tiya agan lagangge logonet, o Yekura ili eerogo pak wurogo pit nage, yi mendek ndi mendek pit wogo logowam o ambik wurogo pit nage,

13 o Yekura kota-kota yi mendek ndi mendek kuwak eerogo pit nage, it aap wim nambuko menggaarak inobam wakaa’ngget kero, o Yerutalem piinet nage, eereegerak.

14 O Yerutalem piinet nagagerak nogo ndarak ndegek inendage yi aret.It Yekura mendek ineegin warak wakaa’ngget lambuk togon ineebe tiga ratus ribu mogonogo ambi aago ineebe seribu, ambi aago ineebe seribu, wonogwe nogo inowe Arana nen wone lengganinake,

15 Ambi, ineebe dua ratus delapan puluh ribu mogonogo ambi aago ineebe seribu, ambi aago ineebe seribu, wonogwe nogo inowe Yokanan nen wone lengganinake,

16 Ambi, ineebe dua ratus ribu mogonogo ambi aago ineebe seribu, ambi aago ineebe seribu, wonogwe nogo, inowe aap iniki nen, “Aliku ALA ake eerikit o,” yinuk, miireegerak Tikiri aput Amatiya nen wone lengganinake,

17 It Mbeniyamin mendek aap wim eeka wakaa’ngget ineegin inom, inanggeemu inom, li’luk aago ineebe dua ratus ribu inowe Eliyara nen wone lengganinake,

18 Ndi, ambi aap wim namburiyak li’luk eerak ineebe seratus delapan puluh ribu inowe Yotabat nen wone lengganinake, eeko nogogwaarak.

19 It aap endagembogut ake eeko nogogwaarak nogo ti aret. Ndi, it ando alik o Yekura kota-kota pak wurik nogome piinet nagagerak.

18 Aap Ala nen yoge kagak yoraga Mika nen Akap kurumbi yoreegerak wone

(1End. 22:1-28)

1 Aap Yotapat nogo eenggi warak lombok wonage, endage tiyanak lombok wonage, eeke logonet, at aput nen aap Akap apuluk kolagagerak paga Akap imbirak kunggolagagerak.

2 Kunggolage nagagerik, tahun mande negen eeppunuk, aap Yotapat nogo at Akap o Tamariya wonage me nagagerak. Nage mbareegi, at Akap nogo nen kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, ambik aret aap Yotapat awuri inom inabugo lareegerak. Lake nagagerik, o Aramot-Nggileyat paga wim eeri noorak yoreegerak.

3 It Iterali inowe endagembogut Akap nen it Yekura inowe endagembogut Yotapat nogo yoge logonet, “Kat nimbirak o Aramot-Nggileyat time wim namburi noorak op aret ilik?” Yoge mbareegi, at Yotapat nogo nen Iterali inowe endagembogut onggo yoge, “An nawuri inom, kat kawuri inom, ndak-ndak aret wonogwe me, kat an nimbirak lambumbunuk, wim eeri noorak op aret o.”

4 Yoge nagagerik, Akap ambinom yoge logonet, “Ti wonage aret kwe, nit aa’nduk Aliku ALA ari kaawok nduk, yoruwok o,” yoreegerak.

5 Yoge mbareegi, aap Iterali inowe endagembogut nen it aap peebi eeriyak wone yoraga ineebe empat ratus kuwak eeppiige nagagerik, yorage logonet, “An o Aramot-Nggileyat time wim eeri noorak op aret ilik, puk ari a?” Yorage mbareegi, it nogo nen, “At Ala nen kendagembogut keenggime pigin me, wim eeri noorak op aret o,” yinuk, yoreegwaarak.

6 Yoreegwaarak kwe, aap Yotapat nogo nen, “At Aliku ALA yorage kagak yoraga nen yo’niraawak nduk, yime ambi wonage ilik?”

7 Yoge mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nen onggo Yotapat yoge logonet, “Ninake Aliku ALA yoriyak aap Yimila aput Mika wonage kwe, Wone yo’niru o, yoge neenok, at wone obeelom yo’nege lek maluk mban yo’nege kage me, aap ti mondok neebi o.” Yoge mbareegi, at Yotapat nen, “Kat kendagembogut aret me, togop yugun o.”

8 Yoge mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nen at inom yabu eeka ambi woraawak nduk wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Aap Yimila aput Mika nogo mbet wa nak o.”

9 Yoge mbareegi, wa nage kagak, it Iterali inowe endagembogut inom, it Yekura inowe endagembogut Yotapat inom, imbirak aap inendagembogut inayum yiriko menggaarak mendek yirippunuk, kota Tamariya tu unggwi wogo menggam gandum agabolo mbelanggo menggam taa’nogo wone lengganogo yorogo logonet, inageyo kwi’ndak menggaarak nogo paga kwi’ndak iigak, it aap peebi eeriyak wone yoraga nogo nen inenggaanom paga wone yorogwe me,

10 aap Kenaana aput Terekiya nogo nen tapi eyak kwak mbuti paga ogobakkigike nagagerik, Akap yoge, “At Aliku ALA nen ari logonet, Tapi eyak kwak ogobakkigirik yi paga it aakumi Aram mendek ndanuk eerogo inoorit nage kagak, ineebe pup eerogo piyaagin, yegerak o.”

11 Ari kagak, it peebi eeriyak wone yoraga nogo abok nen togop mban yogo logonet, “Aliku ALA nen o Aramot- Nggileyat ti, kendagembogut keenggime pigin me, inawi paga kwi’- nari nak o,” yinuk, at yogo nogogwaarak.

12 Yogwi iigak, aap Mika wa nawak nduk nappereegerak nogo nen wonok wage logonet, Mika yoge, “An wone ambi yokkege me, liippu o. It peebi eeriyak wone yoraga nogo nen inoone ambit eeppunuk, aap endagembogut wim eeri noorak, Op aret, yogwi me, it yogwi ndak-ndak kat togon, Eeri noorak op aret, yorumunggun o.”

13 Yoreegerak kwe, at Mika nogo nen, “An nogoba Ala nen yo’nege kenok mban yorigin abet nombarenok nduk, at mondok eenik menggerak Aliku ALA endage paga yokkigi o,” yoreegerak.

14 Yoge nagagerik, Mika nogo aap endagembogut owagam wage mbareegi, aap endagembogut nen Mika yoge logonet, “Mika wae. Nit o Aramot- Nggileyat time it ninom wim eeri noorak op ilik, puk aruwi a?” Yoge mbareegi, at Mika nogo nen, “It aakumi ti, kendagembogut keenggime arigin me, inawi paga kwi’- nari nanip o,” yinuk, yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, aap endagembogut Akap nogo nen Mika nogo yoge, “Kat ari nogo pilit lek abet aret yigi, mbarikit nen ne mande Aliku ALA endage paga wone kumbuk mbanogo yo’nege logonok nduk, yokkiri?”

16 Yoge mbareegi, at Mika nogo nen wone onggo yoge logonet, “Ndomba inanggembala lek pogom it aakumi Iterali mendek abok aret puut-puut paga mak aago wonogwe iige mbaki, Aliku ALA nen ari logonet, It aakumi ti, inogoba lek me, iniki ugun inalitak lombok iname nayok, ari, kagarak o,” yinuk, yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nogo nen Yotapat yoge, “At yi, obeelom eeppaniyak yo’negeelik maluk eeppaniyak mban yo’nege menggerak yokkigirak nogo ari yi kagan a?”

18 Ari kagak kwe, aap Mika nogo nen, “Aliku ALA wonage me, eeke kagarak nogo yokkege me, karuk konengge logot o. At Aliku ALA agi mbogut paga taati wone lengganogo yorage menggim kwi’ndak wonage kagak, wim eeka mbogut paga mendek abok aret eenggi abeme kwaare’me mi’ndak wonogwe iigirak o.

19 Iige me, at Aliku ALA nen ari logonet, Aap Akap o Aramot- Nggileyat time inawi paga kwi’nari unggwage kenok, eebe waruwak nduk, ta nen nduk-nduk irit nagin o? Ari mbaki, ambi nen, Yogop eeriyak, ari, alik ambi nen, Ndogop eeriyak, ari,

20 yogo mbaka, kugi ambi wage nagaarik, Aliku ALA enggaanom mi’na’nuk yoge logonet, An nen aret nduk-nduk irit nagin o. Yoge mbaki, at Aliku ALA nen at kugi nogo yoge, Nano paga nduk-nduk irit namunggun o?

21 Yoge mbaki, at kugi nogo nen, At eeriyak wone aap endagembogut yoga nogo nen pilit wone yogo logowak nduk, an wambi nage logominggirik, inikime lik yit nagin o.Yoge mbaki, Aliku ALA nen, Togop eeke keenok, nduk-nduk irit namunggun aret me, eeri nak, yoge kagarak o.

22 Ti kenok, Aliku ALA nen aaninggin lombok koba pagarak koongge nagaarik, it aap kat eeriyak yokkega yi nen pilit wone yokkogo logowak nduk, kugi inikime mambegerak paga yokkogo agaarik o,” yinuk, yoreegerak.

23 Nogo awo yoge kagak, aap Kenaana aput Terekiya nogo Mika owagam wage nagagerik, agandin paga eenggi telak wake logonet, “At Aliku ALA Aberiniki nappi wagaarak an paga wonage nogo nonggop agago koba agaarak?”

24 Yoge mbareegi, at Mika nogo nen at yoge, “Kat o ambi inikime akem ko ogoorak me kumaa’nari unggwi namenggendak wonage logonet, keenu arumunggun o,” yinuk, yoreegerak.

25 Yoge mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nogo nen, “Aap Mika ti, pigaanip o. Pigaganggo logomonggotik, wonok iyokan o kota arum wonage Amon inom, nendagembogut naput at Yowat inom, wonogwe me, pi nanuk, imbirak yorogo logonet,

26 Aap endagembogut nen, Aap yi, keele maarogo mambiigo menggam time mambogo logomenggaarik, oroti inom, niyo inom, mbuuluk wogoremenggaarak ti mban nengge kagak, an obeelom aret woroorak kuli ari nawak, yegerak, yoraamunggup nduk, eebe pigaanip o.”

27 Yorage mbareegi, at Mika nogo nen, “Kat wim eeri nage logomenggendik, kiyokan obeelom aret wage keenok, an yokkigirak yi, At Aliku ALA nen yorulik kagak yo’negerak, mbarumunggun o.” Yoge nagagerik, “Kit aakumi apit yi wae. An yagarak ti, liippinip o,” yinuk, yoragagerak.

Akap wareegwaarak wone (1End. 22:29-40)

28 Abu aret yogo nogogwaarik, aap Iterali inowe endagembogut Akap inom, it Yekura inowe endagembogut Yotapat inom, o Aramot-Nggileyat nogome nogogwaarak.

29 Nogo logonet, it Iterali inowe endagembogut nen Yotapat yoge, “Nit wim namburuwok nduk, tinime unggwi nogo logonet, kat nen it aap inendagembogut inayum yiriko menggaarak nogo mendek yirippunuk, ungguurak op aret kwe, an perak, yelok neyookwak, yum ugun mendek yirippunuk, unggwikit o.” Ari nagagerik, at yelok kookwak ayum ugun mendek yirippunuk, wim tinime unggwi nogogwaarak.

30 Unggwi nogo mbareegwa, it aakumi Aram mendek inowe endagembogut nogo nen anggweendo paga wim eeka inoweewi yorage, “It aap ugun inendage warak inom, inendage lek inom, kinom namburiyak mage o. Ata, aap Iterali inowe endagembogut ti mban kinom namburi nanip o.”

31 Yorage mbareegi, it aap nggweendo paga wim eeka inoweewi nogo nen wim namburit nogo logonet, aap Yotapat nogo inigen kogo nogogwaarik, “Aap ti, Iterali inowe endagembogut aret o.” Yogo nogogwaarik, at wariyak nduk, eereegwaarak mendek, at Yotapat oone nggwok ari mbareegi, Aliku ALA nen yeenggwaarikit nduk, mugurok noorak lek teppuurak eeppiige mbareegi,

32 it nggweendo paga wim eeka inoweewi nen, “Aap ti, Iterali inowe endagembogut lek,” yelok kogo nogogwaarik, mugurok noolik teppereegwaarak.

33 Teppunuk, wim namburit nogo logonet, Iterali inowe endagembogutnogo, aap ambi nen anggweendo paga wonok nage me, aap ambi nen omaale ugun namburogo nappereegerak arin yirik abo yobok me wake mbareegi, aap anggweendo paga wonok nege nogo yoge logonet, “An muk nookaarak me, wim nambukwi me yime nen nomoninuk wundi nak o.”

34 Yoreegerak wonok wundi nage mbareegi, tayorogon taati anggweendo wim eeka paga mi’ndak logonet, it Aram mendek inom wim eenggabit kumbunuk nambukwi enegen wonage me, o kiyoma ari nage kagak, aret kambeegerak.

19 Ala wone yoraga Yeku nen Yotapat aruk wareegerak wone

1 Aap Yekura inowe endagembogut Yotapat nogo iyokan o Yerutalem awi o nggwok abe wurik me nogome obeelom aret wage me,

2 aap abinggaanggo kaga Kanani aput Yeku nogo nen at Yotapat nogo ka wundi nage nagagerik, at yoge logonet, “It aap maluk lombok eekwi nogo yeenggwaarage, ndi, it Aliku ALA ineebi mbakwi nogo kiniki kunik aganake, eeke menggendak ti, op aret mbaken? Ti eekendak paga Aliku ALA anini koba aret wonage o.

3 Togop aret kwe, kat nen o yime kugigwe Atiyera ageyo yinit nogogwaarak nogo mbanogo mbo pege, ndi, Ala mban mugurok nage logokit o, yinuk, kiniki mondok nggaruk togon koongge, eekendak me, kiniki obeelom wonage keegi o,” yinuk, yoreegerak.

Yotapat nen aap inowak loongga mippiyareegerak wone

4 At Yotapat nogo awi Yerutalem aret wonagagerak. Wonage logonet, it aakumi o Mberetiyeba nen nok, o Eparayim nggelok-nggobok kuli wonogwe nogo abok aret yungguk togon inombomini inogoba Aliku Ala owagam woraawak nduk, yoranet nege nagagerak.

5 O Yekura kota-kota pak wurik me nogome abok aret aap inowak loonggo logowak nduk, mippiige nagagerik,

6 it yorage, “Kit nen aakumi inowak loonggo logonet, aakumi inikilom kinombaruwak nduk, inowak loonggo logobok o. Ata, Aliku ALA inikilom mbaruwak nduk, eeko logomunggup o. Ndi, eeko logomonggotik, amburu mbanggwi kiigak, Aliku ALA enegen wokkinake logogin me, liippunuk eeko logomunggup o.

7 At Aliku ninogoba Ala nen aakumi inowak loongge logonet ugunugun eeke, inetenggen maloppiinok eeke, Wu kolaakit mbakak eeke, eekeelik me, Aliku ALA kinagabiti mbako logonet, mondok liirogon inowak looninako logonip o,” yinuk, yoragagerak.

8 Ndi, o Yerutalem logonet, eeko logorak Aliku ALA wone yugu liiru mbanak nogo maloppunuk eekwi, wone wakwi iinok amburu mbanogo yorogwe, eeko logowak nduk, it aap Lewi mendek ando inom, Ala unde ando inom, Iterali ndarak ndegek inarum logorak inoweewi ando inom, mippiyareegerak.

9 Mippiige nagagerik, wone yorage logonet, “Kit Aliku ALA kinagabiti mbako logonet, mondok liippunuk kiniki abe koonak paga eeko logonip o.

10 Kit kinoreewi o kota-kota nen kinowagam wogo logomenggaarik, Aap amiya wunakwi iinok nonggop eeko logowok o, yinuk, yokkirogwe, ndi, eeko logorak wone yugu liiru mbanak inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, ti nonggop o? yinuk, yokkirogwe, eekwi iinok, kit inom, kinoreewi inom, Aliku ALA anini kinoba pinagakwak, Ndogop eeko logonip o, yinuk, yorogo logonet, Aliku ALA maluk eeppukwak liirogon aret yorogo logomunggup o. Liirogon yorogwe kiinok, kit maluk eerumunggup lek o.

11 At Aliku ALA ti, nonggop o? yokkirogwe iinok, onggo yorage logorak ti, aap Ala unde inowe Amariya mippege, ndi, Aap endagembogut ti, nonggop o? yokkirogwe iinok, onggo yorage logorak ti, inanebunu Yekura mendek inowe aap Itamayen aput Tebaya mippege, ndi, kit kinake wone wonok nugu logorak ti, it Lewi mendek aret mippiige, eekirak me, it aap iniki abe paga eekwi iinok, Aliku ALA inom aret logogin me, kinogogumbuk a’nuk, eeko logonip o,” yinuk, yoragagerak.

20 It aap Erom inom wim eeke logonet, Yotapat eegin tiyak yereegerak wone

1 Ti’nuk, it Mowap mendek inom, Amon mendek inom, it Amon mendek inoreewi Mewunim mendek ambi aago inom, it abok aret at Yotapat inom wim namburuwok nduk, wogo mbareegwa,

2 aap ando nen wone wonok at aap endagembogut Yotapat nogo yori wogo logonet, “Lek o. It aap wim eeka niyo Pili Age Menggim enebagan o Erom nen ineebe alik negen aago kat nogoba kinom wim eeruwok nduk, wagaarak yogondak o Kateton- Tamat wonogwe o.” O ti endage ambi, En-Nggeri aret.

3 Ti yogo mbareegwa, at Yotapat nogo iniki abu lek age nagagerik, “Ninambe mage negen logonet, Aliku ALA yogwi niinok, yo’niraawak o,” yinuk, koongge nagagerik, it aakumi Yekura mendek abok aret yoragagerak.

4 Yorage mbareegi, it aakumi Yekura mendek nen, “Aliku ALA nen yeenggwa niraawak nduk, nggino yori nawok o,” yinuk, o Yekura inawi kota-kota abok aret nen Aliku ALA ari kaawok nduk, o Yerutalem wogogwaarak.

5 Wogo nogogwaarik, it aakumi o Yerutalem wonogwe nogo inom Aliku ALA awi wurik me oore’nggam ngget ogobakkigireegwam taati kuwak eeko mbareegwa, at Yotapat nogo inenggela’me mi’nage nagagerik,

6 ari logonet, “Ninombomini inogoba Kaliku Ala o. Kat mbogut paga menggendak Ala nogo lek a? Mbogut paga logonet aakumi inanebunu lombok inabu’me piigo menggam abok aret kabu’me piinok, wone lengganogo yorage, aakumi tiyappiige, iya eeriyak mendek kat mban eeke, eeke keenok, aap ambi nen kat kimbirak wakkoorak mondok meek aret o.

7 Ninogoba Ala o. It kapuri Iterali inaame kaa’nduk a’nuk it aap inawi yime menggaarak nogo mugogo wumbiinok, o yi, kat kore Abarakam ombowologwe wiganak nen mondok-mondok unde logowak nduk, eeppiyareegindak nogo lek a?

8 Unde eeppiige mbareegin, it nen o yime logonet kat kendage ki logowam kawi wurogo pagago nogogwaarik, yokkogo logonet,

9 Ninomaluk onggo ninawim nen ninoori wogwe, andi at ambi oba agak age, mbi noogelo ninoba age, aaninggin-paaninggin ninoba age ti abok aret ee’ninake kagak, kat kendage ki logowam kawi wuriyak yi, enaame kenggaanom paga mi’ndak logonet, Nonggop eekkoloobok, kenok, ninoone nggwok paga yokkugwi niinok, karuk konengge logomenggendik, ninagap ndarumunggun o, yinuk, yokkereegwaarak o.

10 Yokkereegwaarak me, ninombomini o Metit nen wogoren wundi wage logonet, it aakumi Amon mendek inom, Mowap mendek inom, puut Teyit mendek inom, wonogwe me iname time, Unggwi nanuk, tebenogo piyoorak mage o, yorage mbareegin, inoorulik nomoppiigak wogogwaarak nogo inapuri wiganak nen o yogondak eeppinaniyak eekwi yi, iyet o.

11 Teppiyareegwaarak onggo negen nineyate kwak ninanggween unde eeppatinuk logorak wo’niragaginom yime nen mugogo wumbinaniyak eekwi yi, niyet o.

12 Kat ninogoba Ala nogo lek a? It ineegin warak mondok alik negen aago ninoba kwi’nari unggwi woroorak eekwi yi, nit ninomaawi paga it eeppiyoorak meek me, kat nen aaninggin inoba kwippiyet o. Nit nen eeppiyoorak meek kenok, kat mban ninigen pekkeego o,” yinuk, tamban eereegerak.

13 Tamban eeke mbareegi, it aap Yekura mendek inakuwi inom, inapuri wologwe-komologwe inom, elege aabologwe inom, abok aret Aliku ALA enggaanom paga taati mi’ndak wonogwe me,

14 aap Lewi mendek Atap paga wiganak Mataniya nen Yeyiyen ndake, at nen Mbenaya ndake, at nen Takariya ndake, eereegwaarak me, Takariya aput Yakatiyen nogo aakumi kuwak aago inenggela’me mi’ndak wonage me, at Aliku ALA Aberiniki at oba age mbareegi, it yorage logonet,

15 “Kat nowe kendagembogut Yotapat inom, kit o Yekura monggotak inom, o Yerutalem monggotak inom, at Aliku ALA nen wone yokkiragaarak yokkirage me, kinaruk logonip o. It aap wim eeka alik negen aago yi, kit kinom wim eerumunggup lek Ala nen aret it inom wim eerigin me, ineebe paga kinagabiti mbakwi, kinomanggen tayok ari, eeriyak mage o.

16 Togop me, ko’lu nen o kobak nonggologo pereegim irip me nen karume Teruwen wambi nogo menggam puut Tit aanenggen me tu time lagi wogwe me, it kinom aabuk ariyak nduk, nogo logomonggotik,

17 kinom namburiyak kina koonogo punuk kiigak, Aliku ALA nen kineegin tiyappinagagin me, wim eeka’lek nu’lek puk aret logomunggup o. Kit Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, yi wae. At Aliku ALA kinom aret logogin me, kinagabiti mbakwi, kinomanggen tayok ari, eeka’lek ko’lu aret kinom wim eeri namunggup o,” yinuk, yoragagerak.

18 Yorage mbareegi, aap Yotapat endobanggun yindumbunuk, etenggen nggween paga wanduk yinuk, Aliku ALA alut eeke mbareegi, it aakumi Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, abok aret Aliku ALA abu’- me tebe yinuk, alut eereegwaarak.

19 Alut eeko mbareegwa, it aap Kekat Kora mendek paga wiganak aap Lewi mendek ando mi’na’nuk, inoone nggwok lombok paga Iterali inogoba Aliku Ala alut eereegwaarak.

20 Ti’nuk, ko’lu kuubondendok it aakumi karume Tekowa nawok nduk, eeko mbareegwa, at Yotapat nen mi’na’nuk, wone yorage logonet, “Kit aakumi Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, an wone yokkirage me, kinaruk logonip o. At Aliku kinogoba Ala kiniki oba panggombugwi kiinok, kiniki nu’lek eerogo pinagage, ndi, it aap Ala nen yorage kagak yoraga nen wone yokkirogo nogogwaarak nogo abet aret mbakwi kiinok, eeriyak mbakotak nogo a’me nggelok ari, eeke kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

21 Yorage nagagerik, it aakumi ti inom wone mbambunuk, at Yotapat nen it aap ineegin warak inambokan wogwe iigak, inaa’nduk a’nuk at Aliku ALA kikak naka’lek alik leenak mondok iya kenok, endage tiyappugwi, Aliku ALA endawi wakwi, eeko logonet, “Nit aakumi yi, Aliku ALA nen iniki kunik ee’ninake nogo Mondok-mondok aret ee’ninake logogin me, Wa lombok, yogo logowok o,” yinuk, yogo logowak nduk, aap mippiyareegerak.

22 Mippiyareegerak nogo logonet ndawi wakwi, endage tiyappugwi, eerit awo nogwe iigak, it o Yekura tebe-nggolaawok nduk, wogogwaarak aap Amon mendek inom, Mowap mendek inom, puut Teyit mendek inom, it mban-mban wat-wat yogo logonet, tebenogo pako logowak nduk, at Aliku ALA nen eeppiige mbareegi,

23 it aap Amon mendek inom, Mowap mendek inom, lambumbunuk, it aap o Puut Teyit mendek inoba kwi’na’nuk, ineebe lek eerogo inooppiinok, it Amon mendek Mowap mendek imbirak wat-wat yogo logonet, ineebe nogo tigitogon lek eerogo pateegwaarak.

24 Lek eerogo pateegwaarak wonogwe iigak, it wim eeka Yekura mendek nogo puut aanenggen me lagi nanuk, karume na’nogo menggam nen inigen wuriigo nogogwaarik, it inawim alik negen aago nogo ineebe ineenik ambi wonogwe lek tigitogon kambak nggween paga ngginik wonogwe iyareegwaarak.

25 Iigo nogogwaarik, at Yotapat awuri inom inawim inagugun waawok nduk, wambi nogo nogogwaarik, inamindik-inamendek inom, inambogoyum inom, ndi, yi mendek ndi mendek onggo iya mendek inom, ambik aret wonage kogo nogogwaarik, ne ambit paga kuwak eeppunuk wonok noorak meek age mbareegi, kuwak eekwi iigak, nogo kenagan yereegwaarak.

26 Nogo kenagan yinuk, ko’lu it abok aret o kobappaga endage, Alut Eeko Menggam, toonuwam taati kuwak eeppunuk, Aliku ALA alut eereegwaarak. Ti eereegwaarak kenok, o kobappaga ti endage, Alut Eeko Menggam o, yinuk, yogo nogogwaarak me, o yogondak yogwe wonogwe aret.

27 Eeko nogogwaarik, Aliku ALA nen inawim tebenogo piyareegerak ti paga inale’nggen nggwok eeginabeegerak me, at Yotapat nogo awuri Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, wogoren iniyokan inale’nggen mbakak o Yerutalem unggwi wogogwaarak.

28 Unggwi wogo nogogwaarik, nggitat nggwok inom, mbuuluk inom, eekwi, ndi, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi, eerit Aliku ALA awi wurik me ari nogogwaarak.

29 Yi o ndi o aap inendagembogut inabu’me piigo menggam aakumi abok aret Aliku ALA nen it aakumi Iterali inawim tebenogo piyareegerak nogo inaruk konenggo nogogwaarik, Ala inagabiti ambik ogogwaarak.

30 At Yotapat ogoba Ala nen at Yotapat iniki tayenak ugun logowak nduk, enaagan-ambokan awim wogwe iyo, non mbanogo piyareegerak me, at Yotapat abu’me piinok wonage menggim abolok lek obeelom aret wonagagerak.

Aap Yotapat endagembogut logonet, irip paga eeke nagagerak wone (1End. 22:41-51)

31 At Yotapat nogo it Yekura mendek inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage nagagerak. At ndarak kagak, tahun 34 eeppunuk, ambi eeke paga it Yekura inowe endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 25 aret eereegerak. At agalo ti, aap Tiliki apuluk kwe Atuba aret.

32 At ogoba Ata eerit nage nagagerak nogo, ambi mbo puulik Aliku ALA enegen kagak, obeelom mban eeke nagagerak kwe,

33 it aakumi puut-puut time kugi inake warogo wogorogo menggam eerak nogo perak, minogo mbo puulik teppereegerak paga it aakumi nen iniki nggaruk togon inombomini inogoba Ala oba panggombunuk, mugurok noolik o. Ata, Ala obaane’me alik mendek mugurok nogo nogogwaarak.

34 Aap Yotapat endagembogut logonet, aa’nduk nen nok, age yobok kuli eeke nagagerak nogo aap Kanani aput Yeku eeke nagagerak liiru mbangge logonet, inom liiru mbaneegerak. Ndi, at eeke nagagerak mbanak nogo ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo paga inom mbanak wonage o.

35 Ne ambi paga it Yekura inowe endagembogut Yotapat nen aap ma-luk eeke nagagerak Iterali inowe endagembogut Akatiya imbirak iniki ambit eeppunuk, wone mbanggo logonet,

36 “Yi mendek ndi mendek wonok negak yiiro ambik ogobakkigiruwok o,” yinuk, yiiro unggwi wage menggim o Etiyon-Nggebet time ogobakkigirogo pogo mbareegwa,

37 aap o Mareta mendek Ndorawa aput Eliyetet nen Yotapat owagam wage nagagerik, Ala yoge kagak wone yoge logonet, “Kat nen aap Akatiya kimbirak kiniki ambit eeppunuk, koonggotak me, ogobakkigirogo pogotak nogo Aliku ALA nen mondok yigirogo pigin o,” yinuk, yoreegerak. Ndi, wone yoreegerak nogo ndak-ndak yi yiiro ndi yiiro ogobakkigirik nogo, yi mendek ndi mendek wonok nega’lek kagak, taati aret mi-mi wambit nagagerak.

Pasal 21

1 Ndi, at Yotapat nogo kangge nagagerik, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, ombomini kambeegwaarak Ndawut agota piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Yekoram aret endagembogut agagerak.

2 At Yotapat apuri, Yekoram awuri ti, Atariya, Yekiyen, Takariya, Atariyaku, Mikayen, Tepaka aret. It yi abok ti, aap Iterali inowe endagembogut Yotapat apuri aret.

3 Inogoba nen mbuti perak inom, emas inom, yi mendek ndi mendek onggo iya mendek inom, unde logowak nduk wogorage logonet, o Yekura kota-kota yugum pak wurik nogo inom wogoragagerak kwe, aput manggu ndarak ti, Yekoram aret me, at abu’me piinok wonage menggim unde eeppereegerak.

It Yekura inowe endagembogut Yekoram nen eeke nagagerak wone

(2End. 8:16-24)

4 At Yekoram nogo nen ogoba abu’- me piinok wonage menggim abu aret unde eekkolage nagagerik, at awuri abok aret inom, aap Iterali inendage warak nagawan-nagawan ando inom, wooluwak paga inoorogo piyareegerak.

5 At Yekoram nogo, ndarak kagak tahun 32 eereegerak paga aap endagembogut a’nuk o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 8 eereegerak.

6 At nen Akap apuluk kolaga waganeegerak me, at Akap paga wiganak eeko nogogwa kwak, it Iterali inoweewi inendagembogut maluk eerit nogo nogogwaarak nogo ndak-ndak, at Yekoram kunduk, Aliku ALA enegen kagak togop aret maluk ambik eeke nagagerak.

7 At togop aret maluk eeke nagagerak kwe, Aliku ALA nen, “Ndi mondok-mondok wuninik menggi kwak, Ndawut inom, apuri-ombowologwe inom, inendage mondok-mondok ki logowak o,” yinuk, wone abuk nggaruk togon yoreegerak me, Ndawut paga wiganak nogo pup eerogo piyoorak meek mbareegerak.

8 At Yekoram nogo it Yekura inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, it Erom mendek nen, “Aap Yekura mendek nen wone lengganogo yo’nirogo logorak nineebi o,” yinuk, mi’nogo nogogwaarik, it inowe endagembogut alik aret mippateegwaarak.

9 Mippako mbareegwa, at Yekoram awuri ineegin warak inoweewi inom, wim eeka anggweendo wonok nega abok aret inom, it iniya nogo nogogwaarik, wonogwe me, it Erom mendek nen aap Yekoram anggweendo wim eeka unde inoweewi inom wanggeppiinok, wonogwe iigak, at Yekoram nogo awuri inom oonikiya mi’nogo nogogwaarik, ineraanu tanggik-tanggok mbaganeegwaarak.

10-11 Ti eereegwaarak paga it Erom mendek nen, “Yekura mendek wone lengganogo yo’nirogo logorak nineebi o,” yinuk, inom ogookkologogwaarak me, o yogondak kuli inom ogoorak aret wonogwe o. Ndi, at Yekoram nen ombomini inogoba Aliku Ala mbo pege nagagerik, o Yekura puut-puut time kugi inake warogo wogorogo logowamwurit nagagerak paga kwe mbabi eeke menggi kwak, it Yerutalem mendek Ala mbo punuk, alik mendek mugurok nogwe, ndi, it Yekura mendek Ala mbo punuk, tu alik nomoninuk nogwe, eeko mbareegwa, ne ti eyom paga aakumi o kota Libana wonogwe nen, “It Yekura mendek nen wone lengganogo yo’nirogo logorak nineebi o,” yinuk, inom ogookkologogwaarak mban.

12 Ogookkologo mbareegwa, at Ala nen yoge kagak yoraga Eliya nen liiru mbanogo Yekoram ake nappereegerak waganeegerak eebe mbanak nogo yi o. “Kombo Ndawut ogoba Aliku ALA nen ari logonet, Kat kogoba Yotapat inom, it Yekura inowe endagembogut Ata inom, iniyok mugurok eerit noolik

13 it Iterali inoweewi inendagembogut iniyok mugurok eerit nage logonet, aap Akat paga wiganak eerit nogo nogogwaarak kwak, it Yekura mendek Ala mbo punuk, nomoninuk nogwe, kwe mbabi eeke menggi kwak it Yerutalem mendek Ala mbo punuk, alik mendek mugurok nogwe, ndi, kat kobaabut maluk lombok logonet, kogoba apuri kat kawuri nogo inobaabut obeelom wonogwe iigak kwe, inoorogo piige, eereegindak me,

14 aakumi kat inarum menggendak inom, kakwe-kapuri inom, kamindik-kamendek inom, abok aret at Aliku ALA nen aaninggin mondok alik lombok inoba kwippiige logonet,

15 kat kalik kaanagale andi eekkabigin me, Naanagale andi o. Naanagale andi o, mban ari logonet, kaanagale kiluk togon aret keebe kambumunggun o,” yinuk, yoreegerak nogo liiru eebe mbanak ti aret.

16 Ndi, ne ti eyom paga it aap Pilitin mendek inom, it Arap mendek aakumi Kuti wonogwe me koorok wonogwe nogo inom, nen aap Yekoram inom wim eeruwak nduk, Aliku ALA nen inikime manake mbareegi,

17 o Yekura tebeni unggwogo logonet, yi mendek ndi mendek aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me wonage nogo kwaakkogo nogogwaarik waganggwi, akuwi wogonakwi, apuri ambi mbo piyoolik abok aret wogonakwi, ee’nuk nogo logonet, aput enabooluk Yowakat mban teppunuk, nogogwaarak.

18 Nogwe iigak, Aliku ALA nen at Yekoram nogo aanagale andi lek ariyak lek nogo mendek yagan wake logowak nduk andi oba kwippereegerak

19 andi kagak, tahun mbere eeppunuk, aanagale kiluk togon wungge nagagerik, andi yagan yobak-nggolak wake logonet, kambeegerak. Kangge mbareegi, at inarum menggerak aakumi apit nen at Yekoram ombomini kanggwi iinok, inayuk wuko logonet, kani wuninogo pogo nogogwaarak kokwak, “At ayuk wuruwok o,” yinuk, kani wuninogo puulik mbo aret pereegwaarak.

20 At Yekoram nogo ndarak kagak tahun 31 eeppunuk, ambi age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun 8 eereegerak. Eeppunuk, abuwa mbaka’lek iigak, kangge mbareegi, eebe Ndawut agota time pi unggwogogwaarak kwe, it aap inendagembogut piya unggwogo menggam inom tabonogo pi unggulik. Alik me aret pi unggwogogwaarak.

22 Aap Yekura inowe endagembogut Akatiya nen eeke nagagerak wone

(2End. 8:25-29, 9:21-29)

1 Aap aakumi a’nggan wogonaka it aap Arap mendek inom nen aap Yekoram apuri inom inawooliya wuppunuk wonogwe me nogome unggwi wogo nogogwaarik,at apuri abok aret inooko logonet, enabooluk ndarak Akatiya nogo mban teppereegwaarak me, it aakumi Yerutalem mendek nen aap Yekoram aput Akatiya nogo aret ogoba obaane’me logowak nduk, inowe endagembogut mippereegwaarak. It Yekura mendek inowe endagembogut Yekoram aput Akatiya it Yekura mendek inowe endagembogut agagerak ti aret.

2 At Akatiya nogo ndarak tahun 22 eereegerak kagak it Yekura mendek inowe endagembogut age nagagerik, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun ambit aret eereegerak. Ndi, at agalo ti, aap Omiri ombooluk kwe Ataliya aret o.

3 At agalo ti nen maluk eeriyak wone mban mamunige nagagerak me, at Akap akuwi-apuri inom, owe-awot inom, eerit nugu nogogwa kwak, at kunduk obaabut maluk logonet, eerit nage nagagerak.

4 Ogoba kangge mbareegi, at Akap akuwi-apuri inom, owe-awot inom, nen, “Ndogop eeke logot o,” yinuk, yogo nogogwaarak me, it yogwi nogo mugurok nage nagagerak paga obaabut nggolo agagerak me, aap Akap akuwi-apuri inom, oweawot inom, eerit nogo nogogwa kwak, Aliku ALA enegen kagak maluk eerit nage nagagerak.

5 It ti nen yoreegwaarak paga at Akatiya nogo, Akap aput it Iterali inowe endagembogut Yoram imbirak nen aap Aram inowe endagembogut Katayen inom wim eeruwok nduk, o Aramot-Nggileyat nogo nogogwaarik, inom wim eeko logonet, it Aram mendek nen Yoram nogo maale wareegwaarak.

6 Wako mbareegwa, aap Aram mendek inowe endagembogut Katayen inom o Aramot wim eekwi me, maale yinik-kunik eerogo pereegwaarak nogo, awin lek aruwak nduk, iyokan o Yitiren wage nagagerik, time aret wonagagerak. Ndi, it Yekura mendek inowe endagembogut Yekoram aput Akatiya nogo, aap Akap aput Yoram maale wareegwaarak o Yitiren wonage me pekka nagagerak.

Yeku nen aap Akatiya warogo pereegerak wone (2End. 9:27-29)

7 At Akatiya nen aap Yoram pekka nage eyom ti paga Ala nen enggaawak lek eerogo puurak kooneegerak me, aap Akatiya nen aap Yoram pekka nage nagagerik, aap Akap akuwi-apuri inom, owe-awot inom, inenggaawak lek eerogo piyaawak nduk, Aliku ALA nen amburu eerogo mippereegerak Yeku nogo wage me, inom lambunuwok nduk, at Akatiya Yoram imbirak wundi woraanuk, wogwe me,

8 at Yeku nen Akap akuwi-apuri inom, owe-awot inom, eekaarak onggo aaninggin inoba kwippiinet nage logonet, aap Yekura mendek inoweewi nagawan-nagawan inom, aap Akatiya owe-awot inapuri nen at ndegenggo menggaarak nogo inom, inom lik yinuk, inoorogo piyareegerak.

9 Inoorogo piige nagagerik, aap Akatiya nogo o Tamariya kumaa’nari nagagerak wonage me, kwaari nawak nduk, yorage mbareegi, kwaa’nuk, wonok, at Yeku wonage me pi wogo mbareegwa, at nen warogo pereegerak. Warogo pege mbareegi, aakumi nen, “At aap Yotapat ombooluk yi ti, iniki nggaruk togon Aliku ALA mugurok nage nagagerak me, eebe nggween taambuwok o,” yinuk, nggween taambereegwaarak. At Akatiya paga wiganak mendek ambi nen inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorogo logorak ndak lek aret o.

Kwe Ataliya nen Yowat wariyak eereegerak wone (2End. 11:1-3)

10 Aap Akatiya agalo kwe Ataliya nogo nen, “Naagaluk kanggerak kagi,” mbake nagagerik, it Yekura mendek inowe endagembogut Akatiya apuri wiganak abok aret inoorogo piyaakit nduk eereegerak.

11 Inoorikit nduk eeke kagak, aap endagembogut Yekoram apuluk kwe Yotabat nogo nen aap Akatiya aput Yowat nogo, kwe Ataliya nen inom wake kero, apuri inenggela’me nen nggiginogo Ala awiwurik me nogo yogo menggam ambime kolaga ndegengga nogo imbirak time kumaappiyareegerak. Kwe Yoteba aap endagembogut Yekoram apuluk aap Ala unde Yoyara akwe ti, aap Akatiya iriluk aret me, kwe Ataliya nen wake kero, wulaga ti, kiraappereegerak me warulik.

12 Wulaga Yowat ndegengga nogo imbirak Ala awi wurik me kwe ti inom kumaarak wonogwe iigak, kwe Ataliya nogo o time wone lengganogo yorage kagak, tahun 6 aret eereegerak.

23 Kwe Ataliya wappunuk, obaane’me Yowat endagembogut mippereegwaarak wone

(2End. 11:4-16)

1 Tahun 6 abu eeppunuk, ambi eeke paga aap Yoyara nogo ogogumbuk a’nuk, mi’nage nagagerik, aap ineegin warak 100 eerak inoweewi aap Yerokam aput Atariya inom, aap Yokanan aput Itamayen inom, aap Obet aput Atariya inom, aap Araya aput Maateya inom, aap Tikiri aput Elitapat inom, iniki ambit eeppunuk, wone mbaneegwaarak.

2 Wone mbambunuk, it nen o Yekura time yendok-wandok nogo logonet, it Lewi mendek inom, it Iterali mendek ndarak ndegek inoweewi inom, kota-kota wonogwe abok aret kuwak eerogo piinok, wogoren o Yerutalem wogogwaarak.

3 Wogo nogogwaarik, it wogogwaarak abok aret Ala awi wurik me time iniki ambit eeppunuk, “Ndogop eeruwok o,” yinuk, aap inowe endagembogut inom wone abuk nggaruk togon mbaneegwaarak. Mbanggo mbareegwa, at Yoyara nen it yorage logonet, “Aliku ALA nen aap Ndawut apuri mendek mban mi’nogo logowak o, yinuk, koonogo pereegerak nogo ndak-ndak, aap endagembogut aput nen aret endagembogut a’nuk, wone lengganogo yo’nirage logowak o.

4 Togop me, kit eeko logorak nogo yi aret o. Kit aap Ala unde kunduk, aap Lewi mendek kunduk, nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe paga yabu eeko monggotak kenagan aago nogo, ambi aago Ala awi wurik tu unggwit wogo menggam arum wonogwe,

5 ambi aago at endagembogut awi o nggwok abe wurik arum wonogwe, ndi, ambi aago tu unggwi wogo menggam endage, Ogowa Pugu, nogome arum wonogwe, eekwi kiigak, it aakumi abok aret Aliku ALA awi wurik oore’nggam tinime time logowak o.

6 Aakumi ugun mendek nen, Aliku ALA awi wurik me unggwi woroorak lek it aap Ala unde inom, aap Lewi inom, nen mban ineyabu eeko logorak leenak aret me, unggwi nanuk, ineyabu eekwi iigak, aakumi ugun mendek ti, Aliku ALA nen yoragagerak ndak-ndak, oome time unggwi naga’lek endekem aret logowak o.

7 Togop eekwi iigak, it Lewi mendek nen aap endagembogut enaagan-ambokan wanggeppunuk, inalitak lombok ineegin ineenggime li’luk eeppunuk, wonogwe me, aap ambi nen Ala awi wurik me unggwi noorak nduk eeke kenok, mondok warogo puwak o. Aap endagembogut nage kagak arum liirogon wako logowak o,” yinuk, yoragagerak.

8 Yorage mbareegi, it aap Lewi mendek inom, aap Yekura mendek abok aret inom, nen Ala unde Yoyara yoragagerak nogo ndak-ndak aret eereegwaarak. Eeko logonet, aap eegu nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe paga eeko menggaarak inom, eegu nogo 7 paga yabu eeka’lek puk wonogwe kwe, Kit yabu abu eekotak me, kiname nanip o, yinuk, aap Ala unde Yoyara nen yoraga’lek nogo inom, inawuri lombok wogoren aap Ala unde Yoyara nogo owagam wogo mbareegwa,

9 at Yoyara nen aap endagembogut Ndawut awooluwik-awooluwak inom, anggeemu nggwok inom, mbuuluk inom, Ala awi wurik me pereegerak nogo abok aret kabulogo it aap ineegin warak ambit aago100 inoweewi nogo wogoranet nagagerak.

10 Wogoranet nage mbareegi, it aap endagembogut arum logorak ineebe abok aret ineegin ineenggime woppunuk, aap endagembogut Yowat nogo wakwi iyo, Ala ake warogo kani kunggo menggam inom, Ala awi wurik irip-irip inom, abok aret mippiinet nagagerak.

11 Mippiinet nagagerak arum wonogwe iigak, at Yoyara apuri inom nen aap endagembogut aput nogo wonok, endekem wundi wogo nogogwaarik, nggare-nggare anobak paga yippugwi, Ala nen Iterali inom wone koonogo pereegerak liiru mbanak nogo wogogwi, eeppunuk, “Ninowe endagembogut yi aret o,” yinuk, amburu eerogo mippogo mbareegwa, it aakumi abok aret, “Kendagembogut aret logonok o,” yinuk, keekok yereegwaarak.

12 It aakumi keekok yogo logonet, iniyok oone agan nogwe nogo, kwe Ataliya nen aruk konengge nagagerik, it aakumi Aliku ALA awi wurik me yogwe wonogwe nogome nage nagagerik,

13 pegiige logonet, aap inowe endagembogut nen tu unggwogo menggam wone yoroorak kenok, mi’nari laganggo menggam mi’nari laganeegerak wonage, ndi, it at inom eeko menggaarak inom, it aap oone nggwok eeka trompet oone eeko menggaarak inom, at eraanu wonogwe, eekwi iigak, it aakumi o time abok aret inale’nggen yogwe, trompet nogo oone pu eekwi, yi oone ndi oone eekak nogo, oone eekugak it ndawi tiyangga nen Ala alut eeko logonet, ndawi tiyanggwi, eekwi nogo enegen iige nagagerik, ayum nibinogo patinuk, oone nggwok paga, “Nambokan lagangga o! Nambokan lagangga o!” yinuk, yereegerak.

14 Ari kagak aap Ala unde Yoyara nen aap ineegin warak ambit aago ineebe 100, ambit aago ineebe 100, inoweewi nogo yorage logonet, “Kwe ti, Aliku ALA awi wurik me yime nen wariyak lek me, kinawuri nen oolo punuk, endekem wonok wundi nogo logomenggaarik, at ili yogwe nogo abok aret inom wooluwak paga inoorogo puwak o.”

15 Yorage mbareegi, kwe nogo pippogo nogogwaarik, wonok aap endagembogut awi o nggwok abe wurik oore’nggam tu unggwi wogo menggam endage, Kuda, time pi nanuk, warogo pereegwaarak.

At Yoyara nen wone ngget mendek eeriyak kooneegerak wone (2End. 11:17-21)

16 Pogo mbareegwa, at Yoyara nen, “An inom, it aakumi inom, aap endagembogut Yowat inom, nit yi, Kaliku ALA kapuri aret logowok o,” yinuk, Aliku ALA inom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegwaarak.

17 Pogo nogogwaarik, it aakumi o time mendek abok aret kugi Mba’an awi wurik me nogo nogogwaarik, minogo pugwi, kugi Mba’an ake warogo wogogo menggam eerak nogo langgunogo pit nogwe, inagugiwak yigirik-noonom eerogo pugwi, ndi, aap kugi Mba’an unde Matan nogo, Mba’an ake warogo wogogo menggam eerak enaame taa’nogo warogo pugwi, eereegwaarak.

18 Eeko mbareegwa, Aliku ALA awi wurik me Ala wone yugu Muta nen liiru mbaneegerak ndak-ndak, Aliku ALA ake warogo kani kunggo logonet, iniki ale’nggen mbakwi, Ndawut nen ndawi wako logorak mamuninabeegerak nogo wakwi, eeko logowak nduk, at Ndawut nen it aakumi Lewi mendek Ala unde nogo, ineyabu inalitak lombok punogo piyareegerak nogo nen Aliku ALA awi wurik me unde logowak nduk, at Yoyara nen yoragagerak.

19 Ndi, aap ambi maluk oba lenggenak wonage kagak, Aliku ALA awi wurik me unggwi wogwe iyo, tu unggwit wogo menggam abok aret arum logowak nduk, aap mippiinet nagagerak.

20 Ti eeke nagagerik, aap ineegin warak ambit aago ineebe 100, ambit aago ineebe 100, inoweewi inom, it nagawan-nagawan inom, it aakumi inarum menggaarak inoweewi inom, it aakumi o time menggaarak abok aret inom, it nogo nen aap endagembogut Yowat nogo Aliku ALA awi wurik me nen wonok wambi woraanuk, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik tu unggwogo menggam endage Irimbaga time pi unggunuk, aap endagembogut logonet, wone lengganogo yorogo menggam nogome aret kwippereegwaarak.

21 Kwippogo mbareegwa, it aakumi o time wonogwe abok aret iniki ale’nggen agagerak. Ndi, kwe Ataliya nogo wooluwak paga warogo pereegwaarak me, o nogome abolok lek obeelom aret wonagagerak.

24 Aap Yekura inowe endagembogut Yowat nen eeke nagagerak wone

(2End. 12:1-21)

1 Aap Yowat nogo ndarak kagak tahun 7 eerak paga inowe endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun 40 eereegerak. At agalo ti, awi Mberetiyeba mendek endage Tibiya aret.

2 At Yowat nogo, aap Ala unde Yoyara eeke nagagerak eyom paga, Aliku ALA enegen kagak abu obeelom mban eeke nagagerak.

3 Eeke kagak, Yoyara nen kumi mbere waganogo at Yowat nogo akuwi wogonabuwak nduk, wogoreegerak me, apurilogwe kumi nogo inaagalogwe wologwe-komologwe ndaganabeegwaarak.

4 Ne mande negen inarum wonagagerik, “Aliku ALA awi wurik ogobakkigirikit,” mbake nagagerik,

5 it aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, kuwak eeppiige nagagerik, yorage logonet, “Kit o Yekura kota-kota paga nogo logomonggotik, tahun ambit eekak paga Aliku ALA awi ogobakkigiriyak ake it Iterali inalitik-inalitak puurak koonak nogo, wokkiraawak nduk, mbet-mbet aret yora nogo logonip o.” Yoragagerak kwe, it aap Lewi nogo nen mbet-mbet aret kuwak eeri naga’lek aret wonogogwaarak.

6 Mbet-mbet kuwak eeri naga’lek mbareegwa, aap endagembogut nen it Ala unde inowe Yoyara nogo, woraawak nduk, wiige nagagerik, wage mbareegi, yoge logonet, “Aliku ALA ayeloman Muta inom, it Iterali inoweewi kuwak eerak inom, nen Ala inom lambungge menggim awooliya ogobakkigiriyak wu pogo logorak yereegwaarak nogo, o Yekura paga, o Yerutalem paga, wu pugu it Lewi mendek nen kuwak ee’nuk, woraawak nduk, yoraga’lek nonggop nduk wonage agandik?” yinuk, yoreegerak.

7 Kwe abu maluk mendek Ataliya aagalogwe nen Ala awi wurik me tu minogo punuk, unggwi nogo nogogwaarik, yi mendek ndi mendek abu alik Ala ake leenak time wonage nogo wonok, inagugi Mba’an ake eekak pi nogogwaarak me, o maluk eerogo pereegwaarak nogo, ogobakkigiriyak wu lek kenok, yoreegerak.

8 Yoge nagagerik, wu yonggoppegak eyo ambi ogobakkigirogo punuk, Aliku ALA awi wurik me tu unggwi wogo menggam endekenggwe taati puwak nduk, aap endagembogut nen yorage mbareegi, aret eerogo pereegwaarak.

9 Eerogo pogo nogogwaarik, Ala ayeloman aap Muta o karume logonet, “It Iterali nen wu pogo logorak,” yoragagerak nogo ndak-ndak, Aliku ALA ake kuwak eerogo pi wogo logorak o Yekura inom, o Yerutalem inom, time yorogo logowak nduk, wone lengganogo wumbereegerak.

10 Yoragagerak nogo konenggo nogogwaarik, it aap inarum menggaarak inoweewi abok aret inom, aakumi wonogwe abok aret inom, iniki ale’- nggen paga wu kuwak ee’nuk, wonok eyo ogobakkigirik nogome yagabit eerogo yonggoli wogo nogogwaarak.

11 Eyo ogobakkigirik nogo yagabit age kenok, it Lewi mendek nen eyo eerak ti, wonok aap endagembogut awuri inom eeka ira nogwe iinok, wu yonggolak yagabit agaatak kogo nagaatik, at aap endagembogut ake liiru mbangga nogo inom, it aap Ala unde inowe inom eeka ambi inom, yorogwe iinok, it nen woraanuk, wu pegaatak nogo kilirogo wunabi wogo nagaatik, eyo ogobakkigirik nogo, wonok obaane’me pi wunggo nogogwaarak. Ko’lu-kii’me togop mban eeko logonet, wu ambik aret kuwak eeko nogogwaarak.

12 Aap endagembogut inom, aap Ala unde Yoyara inom, nen wu kuwak eerak nogo waganogo it aap Aliku ALA awi wurik ogobakkigikwi inarum wonogwe nogo wogorogwe iinok, it nen aap Aliku ALA awi wurik ogobakkigiruwak nduk, yugum paga o wuka inom, eyo paga wuka inom, mbuti owak paga wuka inom, mbuti tembaga paga ogobakkigika inom, wogorogo nogogwaarak.

13 Wogorogo mbareegwa, it o wuka ti nen o nogo pigaganggo logonet, mondok inomaawi paga o ogowa pugu ogu paga nen ogobakkigirit agi laganggo nogogwaarik, aa’nduk Ala awi wurik wonagagi kwak ndak-ndak aret abu obeelom ogobakkigirogo punuk, omaawi nu’lek eerogo pereegwaarak.

14 Abu aret eerogo pogo nogogwaarik, wu ndiinogo pereegwaarak nogo, aap endagembogut inom, Yoyara inom, ira wogo mbareegwa, wu ti paga Aliku ALA awi wurik me eekak yuurak yi mendek ndi mendek inom, Ala ake warogo kani kunggo logonet, eekak yi mendek ndi mendek inom, niyo kombet waka inom, nogo ogobakkigikwi, yi mendek ndi mendek mbuti emas paga, mbuti perak paga, ogobakkigikwi, eereegwaarak. Aap Yoyara awo eenik wonage kagak, Aliku ALA awi wurik me ake warogo kani kunggwi mendek nogo mbo puulik, kulinik aret ake warogo kani kunggo nogogwaarak.

Aap Yoyara kambeegerak wone

15 Aap Yoyara nogo anggok age nagagerik, ndarak kagak tahun seratus tiga puluh eeppunuk, li a’nuk, kangge mbareegi,

16 Ala enggaanom paga Iterali obeelom eeppiige, Ala awi wurik ogobakkigirogo pege, eerit nage nagagerak me, it aap inendagembogut kanggwi iinok, Ndawut agota piya unggwogo menggam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak.

Aap endagembogut Yowat nen maluk eeke nagagerak wone

17 Kambeegerak kagak, it aap Yekura inoweewi nen aap inowe endagembogut owagam wogo nogogwaarik, ayuk wuppunuk, wone yogwi nogo at aruk koneneegerak.

18 Aruk konembunuk, inombomini inogoba Aliku Ala awi wurik nogo mbo punuk, kugigwe Atitoret ageyo arelen yinik nogo inom, kugiwak ogobakkigirik nogo inom, tiyappunuk, mugurok nogo nogogwaarak. Ti eekwi paga Aliku ALA anini it Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, inoba kwippiige logonet,

19 it eekwi ti mbo punuk, nomoniren Ala owagam woraawak nduk, aap Aliku ALA nen yorage kagak yoraga nappiya wagagerak nogo nen kurumbi yorogo nogogwaarak kwe, koneniyak ineebi mbako nogogwaarak.

20 Mbako mbareegwa, Ala Aberiniki aap Ala unde Yoyara aput Takariya oba age nagagerik, it aakumi inowagam ari nanuk, wone yorage, “At Ala nen ari logonet, Naliku inogoba an ALA nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yorage minggirak nogo, it nonggop nduk, Ineebi, mba’nuk, mbo pogo agaarik? It nen Naliku an ALA mbo panegaarak me, an kunduk it mbo piyaminggirak abe eya mbanogo nonggo logogun mondok lek, yegerak kenok, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

21 Wone ti yoragagerak paga, “Waruwok o,” yinuk, iniki ambit eeppunuk, aap endagembogut yogo mbareegwa, “Wariyak aret o,” yorage mbareegi, Aliku ALA awi wurik oore’- nggam taati aret yugum paga warogopereegwaarak.

22 At Takariya ogoba Yoyara nen at endagembogut Yowat abuwa nen obeelom eeppereegerak nogo, mari eerogo mbo punuk, onggo negen aput wareegerak me, kangge logonet, “Eeppanegendak nogo, Aliku ALA enegen neegerak me, Ndogop eekendak o, yinuk, yokkege kaamunggun o,” yinuk, kambeegerak.

23 Ti’nuk peebi, o ame unggwi nagagerak kagak, it aap Aram mendek ineegin warak nen aap Yowat tebenogo puwok nduk, wogo nogogwaarik, o Yekura inom, Yerutalem inom, oba kwi’nari unggwogo logonet, it aakumi inoweewi abok aret inoorogo piinok, inamendek abok aret kugun waganogo inowe endagembogut o Ndamitik wonage me nappereegwaarak.

24 It Yekura mendek nen inombomini inogoba Aliku Ala mbo pereegwaarak paga it aap Aram mendek ineegin warak mbuuluk aago wogogwaarak kwe, at Aliku ALA nen it aap ineegin warak ambik aago nogo waganogo aap Aram mendek ineenggime piige mbareegi, aap Yowat eerit nagagerak onggo aaninggin oba pogo logonet,

25 maale yinik-kunik eerogo punuk, mbaganggwi iigak, at Yowat nen Ala unde Yoyara aput wareegerak paga at inom eeko menggaarak nogo nen wariyak wone mbambunuk, at nogo yege menggim windak wonage me, warogo pereegwaarak. Warogo pereegwaarak kangge mbareegi, Ndawut agota aap inendagembogut piya unggwogo menggam nogome inom pi unggulik. Ata, Ndawut agota alik me pi unggwogogwaarak.

26 It iniki ambit eeppunuk, wareegwaarak inendage ti, kwe Amon mendek Timeyat aagaluk aap Tabat inom, kwe Mowap mendek Timirit aagaluk aap Yotabat inom, ti aret.

27 At Yowat apuri eerit nogo nogogwaarak inom, aap Yowat nen, “Ndogop eerigin o,” yinuk, it Ala nen yorage kagak yoraga nen yogo nogogwaarak inom, at Yowat nen Ala awi ogobakkigirogo pereegerak wone inom, aap inendagembogut nen eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo, inom mbanak wonage o. Ndi, at obaane’- me aput Amatiya endagembogut agagerak.

25 Yekura inowe endagembogut Amatiya nen eeke nagagerak wone (2End. 14:1-6)

1 Aap Amatiya nogo ndarak kagak tahun 25 eerak paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 29 eereegerak. Ndi, at agalo ti, kwe Yerutalem mendek endage Yowaran aret.

2 At Amatiya nogo ti, Aliku ALA enegen kagak obeelom eeke nagagerak kwe, iniki paga nen, “Nggaruk togon eeke logokit o,” yinuk, eeke logolik.

3 At Amatiya nogo endagembogut logonet, abu’me piinok wonage menggim omaawi eerogo pege nagagerik, at ogoba inom eeko nogogwaarak nen ogoba endagembogut wareegwaarak nogo, inoorogo piyareegerak kwe,

4 Aliku ALA nen, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yorage logonet, “Inapuri eeremenggaarak paga inogobamini inoorak kanggwi, ndi, inogobamini eeremenggaarak paga inapuri inoorak kanggwi, eeriyak ti, mage o. Ata, it inalitak lombok maluk eeremenggaarak paga inooko logorak o,” yinuk, yoragagerak Muta nen mbuku paga liiru mbaneegerak wonage nogo ndak-ndak, it at ogoba wareegwaarak nogo inapuri inoorulik teppiyareegerak.

Aap Erom mendek inom wim eereegwaarak wone (2End. 14:7)

5 Ti eeke nagagerik, at Amatiya nen aakumi Yekura mendek kuwak ari woraawak nduk, yoragagerak abok aret kuwak ari wogo mbaree-gwa, it Yekura mendek inom, it Mbeniyamin mendek inom, ndarak ndegek mugurok it aap ineegin warak ineebe seribu inowe ka nogwe, aap ineegin warak ineebe 100 inowe ka nogwe, eerit nawak nduk, yoragagerak iya nogo mbareegwa, at nen it aap ndarak iigak tahun 20 nen nok, agi nggwe eerit nagagerak kuli eenggi linggininabit nage nagagerik, aap wooluwak wonok wim eeriyak inobam inom, nggeemu langgumbunuk wim eeriyak inobam inom, ineebe tiga ratus ribu aret wonogwe iyareegerak.

6 Ndi, it ando Iterali mendek wim kalu-kalu ineebe seratus ribu aret inom wim eerit noorak onggo wu mbuti perak aaninggin tiga puluh empat ribu wakkaanuk, wogoragagerak.

7 Togop eereegerak kwe, aap Ala wone liirogon eeka ambi at ka wage nagagerik, yoge logonet, “Nogoba kendagembogut yi wae. At Aliku ALA nogo, it Iterali inanebunu Eparayim mendek yi, inom wonage lek me, Iterali mendek ineegin warak yi, kinom a’nuk, wim eeri noorak mage o.

8 Yokkigirak kagak kinom a’nuk, kinogogumbuk logonet, kinomaawi paga wim eeri namunggup kenok, Ala ti, ineegin tiyak yuwak nduk eeppiige, tebek yuwak nduk eeppiige, eeke menggerak me, kat wim eeke keegak, kawim nen tebenogo pagawak nduk, Ala nen keegin tebenogo pigin o.”

9 Yoge mbareegi, at Amatiya nen aap Ala wone liirogon eeka nogo yoge logonet, “Aakumi Iterali mendek it ineegin warak ineebe seratus ribu ninom wim eeriyak onggo wogoragarak ti, nonggop o?” Yoge mbareegi, aap Ala wone liirogon eeka nogo nen wone onggo yoge logonet, “Ti wu nggwok aret wogoragandak kwe, Ala nen abu nggwok lombok wokkirigin meek mbaken?”

10 Yoge mbareegi, at Amatiya nen it ineegin warak o Eparayim nen at inom wim eeriyak nduk wogogwaarak nogo, iniyokan iname nappiige mbareegi, inanini agaket aap Yekura mendek inombarit inanini kani omoonuk negen eerit iname nogogwaarak.

11 Nogwe iigak, at Amatiya nogo agabiti lek aret awuri ineegin warak wogoren o Mayu Ogup Menggim Kobappaga time nogo nogogwaarik, it Teyit mendek inom wim nambuko logonet aap ineebe sepuluh ribu inoorogo piyareegwaarak.

12 It Yekura mendek ineegin warak ti nen ando ineebe sepuluh ribu ineenik nggengge wogoren puut paga yigeebu me piya laganggo nogogwaarik, mbo wuppiinet wogo mbareegwa, ineebe nggarenak-pugunik wambit wogogwaarak.

13 Ti eekwi iigak, “It aap Iterali mendek ineegin warak ninom wim eerit noorak lek o,” yinuk, at Amatiya nen iname nappiyareegerak nogo, kota-kota Yekura o Tamariya panggombunuk, nugwa o Mbet-Koron paga oba kwi’nari unggwit nogo logonet, aakumi ineebe tiga ribu inoorogo piinok, inamendek ambik lombok kugun ko’nok ndi yereegwaarak.

14 At Amatiya nogo nen aakumi Erom mendek inoorogo piinok, it aap Teyit mendek inagugi wonok ame wage nagagerik, “It inagugi yi ti, an nagugi aret aga o,” yinuk, endobanggun yindumbunuk, inayuk wuke logonet, kugi ti, inake aanggo warogo kani kungge nagagerak.

15 Eeke mbareegi, Aliku ALA anini kani kunik negen mi’nage nagagerik, Amatiya nogo oba pege logonet, aap at nen yoge kagak yoraga ambi Amatiya wonage me nappi wagagerak wage nagagerik, at yoge logonet, “Aakumi Teyit mendek inagugi ti, omaawi lek me, inagap ndarulik kagak, kat nonggop nduk, Kugi yi paga nomaawi eeppanugo logowak o, yinuk, wonok wa’nuk, ayuk wuke agandik?”

16 Wone awo yoge kagak, aap endagembogut Amatiya nen Ala yoge kagak yoraga nogo yoge logonet, “Kat nen aap endagembogut kini wuppege logorak nit nen mippagagoorak me ari agandik? Koone puk logot o.Koorogo pagarak uugwe mbake logonet, ari agandik ya?” Yoge mbareegi, aap Ala nen yoge kagak yoraga nogo, ne ambit iluk oone puk wonagagirik, at yoge logonet, “Kat yi eekendak paga inom, an yokkege neegak konengga’lek wonage paga inom, Ala nen kat kenggaawak lek eerogo pagarak koonogo pegerak nogo, an neenu aret me, ari agarik o,” yinuk, yoreegerak.

Yekura mendek nen Iterali inom wim eereegwaarak wone (2End. 14:8-20)

17 Ti’nuk, at Yekura mendek inowe endagembogut Amatiya nen at inom wone koongga nogo inom wone mbambunuk, aap Yeku ombooluk Yowakat aput Iterali inowe endagembogut Yokawat nogo yoruwak nduk, wone eerogo nappiige logonet, “Nimbirak ninengga kunna’nuk, wim eeruwok nduk, omok o,” yinuk, wone eerogo nappiyareegerak.

18 Nappiyareegerak yori nogo mbareegwa, aap Iterali inowe endagembogut Yokawat nogo nen aap Yekura inowe endagembogut Amatiya nogo wone onggo yoge logonet, “Iri’ngga alokwi mendek o Libanon puut paga wonage nogo nen eyo nggabina o Libanon puut-puut wonage nogo yoge logonet, Kat kapuluk kolaga nogo, an naput kolaawak nduk, wogoru o, yinuk, yoreegerak kagak, wam nggwiya puut Libanon mendek nen tu ti paga nage logonet, iri’ngga alokwi wonage nogo iyok paga aan lebenogo pit nagagerak o.

19 Togop me, An nen it Erom mendek abu aret tebenogo pigirak me, an iya o, yinuk, kiniki wogoppake agandik ya? Kat inom, it aakumi Yekura mendek inom, kineebe nggelenggolookwak, nano wone agan nege agandik? Kame time koone lek aret logot o,” yinuk, wone eerogo nappiya wagagerak.

20 Wone eerogo nappiya wagagerak nogo, aap Amatiya yoreegwaarak kwe, aruk koneniyak eebi mbareegerak. Eebi mbareegerak alom ti, it aakumi Yekura mendek nen aakumi Erom mendek inagugi waganeegwaarak paga inawim ineenggime piyaakit nduk, Ala nen wone eerogo nappi wagagerak at Amatiya aruk koneniyak eebi mbaruwak nduk, eeppereegerak.

21 Eebi mbake mbareegi, Iterali inowe endagembogut aap Yokawat awuri inom aago at Amatiya inom wim eeruwok nduk, wogo nogogwaarik, o Yekura inawi kota Mbet- Temet time inengga kunna’nuk, wim endok kuneegwaarak.

22 Endok kumbunuk, nambuko logonet, it Iterali nen it Yekura mendek tebenogo piigo mbareegwa, it Yekura mendek ineegin warak abok aret iname kole mbaganggugwak,

23 aap Iterali inowe endagembogut Yokawat nogo nen aap Akatiya ombooluk Yowat aput Yekura inowe endagembogut Amatiya nogo, o Mbet- Temet time pigagangge nagagerik, o Yerutalem woraanuk, yugum pak wurik tu endage, Eparayim Unggwogo Menggam, kuli nen nok, tu endage, Unggu’me Unggwogo Menggam, kuli metet seratus delapan puluh aret langgunogo pereegerak.

24 Langgunogo punuk, o Yerutalem unggwi woraanuk, mbuti perak inom, mbuti emas inom, Ala awi wurik me yi mendek ndi mendek aap Obet- Erom unde wonagagerak nogo inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me wu pogo menggam pugu wonage inom, abok aret wagangge, aap inom keele maarinake, ee’nuk, ame iyokan o Tamariya aret lagi nagagerak.

25 Aap Yowakat aput Iterali inowe endagembogut Yokawat nogo kangge mbareegi, at Yowat aput Yekura inowe endagembogut Amatiya wonage kagak, tahun 15 ambinom eereegerak.

26 At Amatiya nogo endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logonet, aa’nduk nen irip paga kuli eerit wundi wage nagagerak nogo, abok aret ti, it Yekura mendek inom, it Iterali mendek inom, inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga inom mbanak wonage nogo lek a?

27 Aap Amatiya nen Aliku ALA mbo pege mbareegi, aakumi nen iniki ambit eeppunuk, o Yerutalem time wariyak koonggo mbareegwa, kole mbaganit o Lakit nagagerak kwe, time mugurok nawak nduk, yorogogwaarak mugurok nogo nogogwaarik, o time aret warogo punuk,

28 at eebe warak kuda paga nippunuk, wonok o Yerutalem wogo nogogwaarik, Ndawut agota paga at ombomini kambeegwaarak piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak.

26 Yekura inowe endagembogut Utiya nen eeke nagagerak wone

(2End. 15:1-4)

1 At Amatiya kangge mbareegi, kanggwi iinok piya unggwogo menggam pi unggwogo nogogwaarik, aap Utiya ndarak kagak, tahun 16 eereegerak nogo, it aakumi Yekura mendek nen at ogoba Amatiya obaane’me inowe endagembogut mippereegwaarak.

2 Mippogo mbareegwa, ogoba Amatiya ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nagagerak kagak, aap Utiya nogo nen o Elot omaawi eerogo punuk, waganogo it Yekura mendek inanggween unde wogoragagerak.

3 At Utiya nogo ndarak kagak, tahun 16 eereegerak paga it Yekura inowe endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 52 eereegerak. At agalo ti, kwe Yerutalem mendek endage Yekoliya aret.

4 At Utiya nogo, ogoba Amatiya eeke nagagi kwak Aliku ALA enegen kagak, obeelom mban eeke nagagerak.

5 Aap Takariya nen Ala agabiti mbaruwak nduk, at Utiya mamunege nagagerak me, Takariya awo eenik wonage kagak, Ala mugurok nage nagagerak. Ndi, Aliku ALA mugurok nage nagagerak kenok, at Ala nen op mban eerogo pit nage nagagerak.

6 Eeppit nage kagak, at Utiya nogo it aakumi Pilitin mendek inom wim eeke logonet, o Nggat inom, Yabene inom, Atorot inom, pak wurik langgunogo pit nage, o Atorot koorok inom, aakumi Pilitin wonogwe me alik me inom, kota-kota eerogo pit nage,

7 ndi, Ala yeenggwaage kagak, it Pilitin mendek inom, it Arap mendek o Nggut- Mba’an wonogwe nogo inom, it Mewunim mendek inom, tebenogo piinet nage, eereegerak.

8 Eerit nage mbareegi, it Amon mendek nen inarum wonage onggo at wogori wogo nogogwaarak. At endage abu tiyak yereegerak me, o Metit kuli wiganinuk nagagerak.

9-10 O Yerutalem omaawi logowak nduk, pak wurik tu unggwogo menggam endage ti, Unggu’me inom, Kobappaga inom, pak wurik ena yomonak me inom, o nggayo tum logorak wurogo pit nage, ndi, o Yerutalem endekenggwe karume puut irip pi nagagim inom, kobappaga inom, aanggumi ambik unde wonagagerak me, karume nggayo tum logorak wurogo pit nage, niyo noorak nggween kabunogo pit nage, eereegerak. At yabu eeriyak inikilom me, puut nggelok-nggobok me inom, kobappaga nggween mili wonage me inom, at eyabu yarak me kunduk, anggur awi yarak me kunduk, arum logowak nduk, aap leenogo piinet nagagerak.

11 Ndi, aap endagembogut inom eeko menggaarak ambi at Kananiya inarum wonage kagak, aap o ake liiru mbangga Yeyiyen awot abu’me eeke menggerak Maateya imbirak, at Utiya awuri ineegin warak logowak nduk, kuwak eeppiinok, wim eeriyak inobam kenok, wundi noorak aap aago lombok li’luk eerogo inendage mbaneegwaarak nogo at abu’me wonogwe, 12 ndi, awuri wim eeka ti, ndarak ndegek inarum logonet wone lengganogo yoraga inoweewi lambunik ineebe dua ribu enam ratus wonogwe,

13 aap endagembogut nen wim eeriyak wundi nage kenok, yeenggwaaruwak nduk, it aap ineegin warak wakaa’ngget lombok wim eeriyak li’luk aago ineebe lambunik tiga ratus tujuh ribu lima ratus wonogwe, eeko nogogwaarak me,

14 aap Utiya nen at awuri ineegin warak ti abok aret nggeemu inom, wooluwak inom, petagi omaawi mendek inom, tin inom, yigin-maale inom, yugum nggelembunuk nambuka inom, wogorage,

15 o Yerutalem nggayo tum wonogo menggam inom, o pak wurik me unggut-unggut me inom, maale kunduk, yugum kole kunduk, mbo nappegak eeko logorak aap ineenu nen ogobakkigirogo puwak nduk, yorage, eereegerak. At Aliku ALA nen mondok iya yeenggwaage kagak, endage nggwok lombok agagerak me, yi awi ndi awi abok aret endage wiganinuk nage nagagerak.

Utiya wogoppateegerak paga aaninggin oba kwippereegerak wone (2End. 15:5-7)

16 Aap Utiya endage nggwok agagerak paga iniki wogoppateegerak me, irip paga endage maluk eekkolagagerak. Endage maluk eekkolage logonet, Aliku ogoba Ala wone liirogon eeke logolik taganogo punuk, obari abe kaga kani kunggo menggam Aliku ALA awi wurik me wonage nogo kunikit nduk, unggwage nagagerik, kungge me,

17 Aliku ALA unde aap Atariya oreewi 80 inom inagabiti mbaka’lek ambokan luk togon unggwogo nogogwaarik,

18 inoone lok togon at yogo logonet, “Ninogoba wae. Obari abe kaga nogo Aliku ALA ake kani kunggak ti, kat unde lek me, nonggop nduk, kani kunikit nduk, eeke agandik? Ala unde Karun apuri wiganak nen mban obari abe kaga kani kunggo logowak nduk, leenogo piyareegerak kagak, kat nen Ala wone taganogo punuk, eeke me, Aliku Ala nen, At endagembogut nen eeke o, yinuk, kayuk wurigin lek me, o magame yime nen mbet wundi nak o.”

19 Yogo mbareegwa, at Utiya nogo obari abe kaga kani kunikit nduk, kaninggen ndoongga eenggime wonage logonet, anini mi’nage nagagerik, Aliku ALA awi wurik me obari abe kaga kani kunggo menggam taati nen it aap Ala unde anini ka’luk aagi negen inoba piige kagak, ti eyom paga aret awin aaga’ne enggaawak paga nik yereegerak.

20 At Ala unde inowe Atariya inom, oreewi Ala unde alik inom, awin aaga’ne enggaawak paga tela aago wonage inigen kogo nogogwaarik, “Mbet wundi nak o.” Yogo mbareegwa, at kunduk, “Yi Aliku ALA nen eeppanggerak me, mbet-mbet wundi na o,” yinuk, wundi wagagerak.

21 Aap endagembogut Utiya nogo awin aaga’ne kuneegerak mbareegi, awi alik penaame wurogo pereegwaarak time wonage logonet, Aliku ALA awi wurik me unggwi naga’lek kagak, kambi noorak kuli aret ari nagagerak. Ndi, at aput Yotam nogo aap endagembogut awi o nggwok abe wurik nogo unde wonage, it aakumi o time wonogwe nogo wone lengganogo yorage, eeke nagagerak.

22 Aap Utiya nogo endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logonet, aa’nduk nen nok, age yobok kuli eeke nagagerak ando abok ti, aap Amot aput Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nen liiru mbanogo pereegerak.

23 Ndi, at Utiya nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, it aakumi nen, “At awin aaga’ne kumbunuk kanggerak o,” yogo nogogwaarik, at ombomini kambeegwaarak piya unggwogogwam inom tabonogo pi unggulik. Ata, it aap togop kenok piya unggwogo logorak aap inendagembogut inanggween mbanak me tayorogon time pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, at obaane’me aput Yotam endagembogut agagerak.

27 It Yekura inowe endagembogut Yotam nen eeke nagagerak wone

(2End. 15:32-38)

1 At Yotam nogo ndarak kagak, tahun 25 age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 16 eereegerak. At agalo ti, aap Tarok apuluk kwe endage Yeruta aret.

2 At Yoram nogo ogoba Utiya eeke nagagerak pogom Aliku ALA enegen kagak obeelom mban eeke nagagerak. Eeke logonet, ogoba Aliku ALA awi wurik me unggwi nagagi kwak, at unggwi noolik, obeelom mban eeke nagagerak kwe, aakumi nen perak, maluk mban eerit nogo nogogwaarak.

3 At Yotam nen Aliku ALA awi wurik me tu endage, Agi Paga Unggwogo Menggam, obaane’me ogobakkigike, puut Open paga yugum pak wurik langgu-langgu nagagerak nogo wurogo pege,

4 o Yekura puut nggelok-nggobok me o kota-kota eerogo pit nage nagagerik, yugum pak wurogo pege, o arum nggayo logorak eyonggaame o yerek-nggorek wurogo pit nage, eereegerak.

5 At Yotam nen aap Amon mendek inowe endagembogut imbirak wim eeke logonet, it Amon mendek tebenogo piige mbareegi, it Amon mendek nen tahun ti paga inarum wonage onggo mbuti perak aaninggin tiga puluh empat ribu paga wakkagak waganggwi, gandum karun dua puluh ribu kuli yonggologo waganggi, waabuk negen jelai karun dua puluh ribu kuli yonggologo waganggwi, ee’nuk, at wogori wogogwaarak. Wogori wogo nogogwaarik, tahun peebi paga inom, ambokan inom, togop mban wogori wogo nogogwaarak.

6 Aliku at ogoba Ala enegen kagak, enggaawak paga punuk, eerit nage nagagerak paga endage tiyak yereegerak.

7 At Yoram nogo endagembogut a’nuk, wone yorage logonet, wim eeke nagagerak inom, eerit nage nagagerak inom, ando abok aret ti, it Iterali mendek inom, it Yekura mendek inom, inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga inom liiru mbanak wonage nogo lek a?

8 At ndarak kagak tahun 25 age paga endagembogut a’nuk o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun 16 aret eereegerak.

9 At Yoram nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, at Ndawut agota ombomini kambeegwaarak piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak. Ndi, obaane’me at aput Akat nogo aret endagembogut agagerak.

28 Aap endagembogut Akat nen eeke nagagerak wone (2End. 16:1-4)

1 At Akat nogo ndarak kagak tahun 20 age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 16 eereegerak. Aliku ALA enegen kagak, ombo Ndawut obeelom eeke nagagi kwak, at obeelom togop eeke logolik.

2 Ata, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwa kwak, iniyok mugurok nage logonet, kugi Mba’an alut eeko logowok nduk, mbuti paga kugiwak longgo warogo pit nage,

3 Iterali ambokan iigak, at Aliku ALA nen aa’nduk a’nuk yi aakumi ndi aakumi mugogo wumbiyareegerak nen ogole warak mendek eeko nogogwaarak nogo mugurok nage logonet, it inayuk wukwi inake warogo kani kungge, at apuri lombok ineenik ngge-ngge kani kuninake,

4 puut-puut tiyarogon paga inom, teberogon paga inom, yi eyo ndi eyo yiganak-wiganak aago alome inom, inagugi inake warogo wogorage, obari abe kaga nogo mendek kani kungge, eeke nagagerak.

Aram mendek inom, Iterali mendek inom, nen Yekura tebeni wogogwaarak wone

(2End. 16:5-6)

5-6 Togop aret eeke nagagerak me, Aliku ogoba Ala nen waganogo aap Aram mendek inowe endagembogut eenggime pege mbareegi, it aap Aram mendek nen at tebembi unggwogo logonet, at Akat abu’me menggaarak apuri ambik aret keele maageren o Ndamitik nogogwaarak. Ti’nuk, it Yekura mendek nen inombomini inogoba Aliku Ala mbo pereegwaarak me, aap Iterali inowe endagembogut eenggime pege mbareegi, mondok iya negen tebenogo piya wage logonet, ne ambit paga mban o Yekura time aap Eremaliya aput Peka nogo nen aap wim eeka ineebe lambuk togon seratus dua puluh ribu inoorogo piyareegerak.

7 Ndi, aap wakaa’ngget Eparayim mendek Tikiri nen aap endagembogut aput Maateya inom, aap endagembogut inom eeke logonet, awi o nggwok abe wurik unde menggerak Atirikam inom, aap endagembogut lek kenok, obaane’me eeka Elekana inom, inoorogo piinok,

8 it Iterali mendek nen inoreewi Yekura mendek inakuwi inapuri wologwe-komologwe inom ineebe lambuk togon dua ratus ribu keele maarinakwi, inamendek mondok iya negen kugun waganggwi, ee’nuk, iname o Tamariya nogogwaarak.

Ala wone yoraga Oret nen yoragagerak wone

9 Nogo mbareegwa, at Aliku ALA nen yoge kagak yoraga ambi endage Oret o Tamariya time wonage me, it wim eeka Iterali mendek nogo, o Tamariya unggwi nogogwaarak. Unggwi nogwe me, at iya wundi wage nagagerik, yorage, “Kinombomini inogoba Aliku Ala nen it Yekura mendek anini inoba piige logonet, kineenggi paga pinagagaarak kwe, inabuwa mbaka’lek kinanini lombok paga inoorit nogotak nogo at mbogut paga menggerak nen muk kiigerak o.

10 Ndi, it kumi-aap Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, o yogondak kinayeloman eerogo piyoorak mba’nuk, wogoren wogwe yi, At Aliku ninogoba Ala maluk eeppugwi lek nit op aret eeppiigwi, mba’nuk, wogoren wogo ogotik ya?

11 Yogondak wone an yokkirage yi, kinaruk logonip o. At Aliku ALA anini kit togon kinoba wonage aret me, it kinoreewi keele maageren wogotak yi, iniyokan nappiyaanip o,” yinuk, yoragagerak.

12 Yorage mbareegi, it Eparayim mendek inoweewi aap Yokanan aput Atariya inom, Metilemot aput Mberekaya inom, Talum aput Yekitikiya inom, Karalayi aput Amata inom, nen it wim eeppunuk wogwe nogo wone panggok togon yorogo logonet,

13 “Nit maluk nggwok eekoorak paga Aliku ALA anini kani kunik negen nit Iterali ninoba pinanggerak wonage me, maluk ambinom eekwi niinok, anini abunuk ninoba pinaniyak nduk, eeko ogotik? At Aliku ALA nen nit togon maluk nggwok eekwi kwaa’niyokwak, it aap keele maageren wogotak nogo yime piyaagup o.”

14 Yorogo mbareegwa, it aap wim eeka nogo nen aap keele maagerenwogogwaarak nogo inom, yi mendek ndi mendek kugun wogo nogo inom, it aap inoweewi kunduk, aakumi kuwak aago abok aret kunduk, wonogwe me inenggaanom paga taati piigo mbareegwa,

15 it aap inendage kunik nogo nen mi’nogo nogogwaarik, aap keele maarak inayum yirik lek wonogwe nogo kugun wogo nogo paga yirippiinok, it abok aret yum inom, iniyok ogut inom, mbi inom, niyo inom, wogorogwe, inawin amburu labunogo piigwi, inowak lek agagerak kenok keledai paga kwippiigwi, eeppiinok, inoreewi o kota Nggabu Alome Yeriko wonogwe me nogome piya woraanuk, iniyokan o Tamariya nogogwaarak.

Aap Akat nen it Atiyut mendek yeenggwaaraawak nduk yoragagerak wone

(2End. 16:7-18)

16-19 It Yekura mendek inowe endagembogut Akat nen Aliku ALA liirogon mugurok nage logolik mbo punuk, o Yekura time maluk eeriyak tiyappit nagagerak paga Aliku ALA nen aakumi Yekura mendek iniki tebeppatuwak nduk, “Ndogop eeppiigo logowak,” mbareegerak paga it aap Erom mendek ambinom wogo nogogwaarik, o Yekura tebenogo piinok, aakumi keele maageren nogwe, it Pilitin mendek nen it Yekura inawi kota-kota puut-puut irip pi nagagim wonogwe inom, o ame pa’nggwe karume nggwok wonogwe inom, aan lebenogo piinok, inamendek kugun wonok nogwe, o Mbet- Temet, Ayalon, Nggererot inom, o Toko, Timana, Nggomoto, kota-kota ti enaagan-ambokan mbuulogwe-mbaalogwe nogo inom, tebenogo piinok, o nogo unde eeppatinuk ye mbanggologwe, eerit nogwe iinok, aap endagembogut Akat nen, “Aap endagembogut Atiyut mendek nen yeenggwa nira woraawak nduk, yori nanip o,” yinuk, nappiyareegerak.

20 Nappiyareegerak yori nogo mbareegwa, aap Atiyut mendek inowe endagembogut Tigalat-Piletet nogo at ka wagagerak kwe, abe yeenggwaarulik. Aaninggin ambinom eerogo oba pege mbareegi,

21 at Akat nen yi mendek ndi mendek Aliku ALA awi wurik me wonage inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me wonage inom, at inom eeko menggaarak iname wonage inom, waganogo aap endagembogut Atiyut nogo wogoreegerak kwe, iniki ndonggo yuulik.

Akat maluk nggwok lombok eereegerak wone (2End. 16:19-20)

22 Aap endagembogut Akat nogo nen Aliku ALA liirogon mugurok nage logolik, mbo pegak negen eereegerak kwe, aaninggin oba agak mban age ti paga abunuk mbo pereegerak.

23 Mbo punuk, ari logonet, “It aap Aram mendek inoweewi inendagembogut Ala kwak inagugi nen yeenggwaagwi iigak tebenogo panegaarak me, an togon yeenggwa niruwak nduk, inake warogo wogorage logokit o,” yinuk, it aakumi Ndamitik mendek Ala kwak inagugi inake warogo wogorage nagagerak ti paga at kunduk, Iterali abok aret kunduk, inendage maluk eekkologogwaarak.

24 Aap Akat nen Ala awi wurik me yi mendek ndi mendek wonage nogo kuwak eerogo punuk, yigirogo pit nage, Aliku ALA awi wurik tungga narogo punuk, o Yerutalem ilinunggut abok aret it kugi inake warogo wogoragak ogobakkigirogo pit nage,

25 o Yekura kota-kota abok aret Ala kwak kugi inake warogo kani kunggo logowak nduk, puut-puut paga ogobakkigirogo pit nage, eereegerak paga ombomini inogoba Aliku Ala anini mbareegerak.

26 At Akat endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logonet, aa’nduk nen nok, age yobok kuli eerit nage nagagerak ando abok nogo ti, it aap Yekura mendek inom, Iterali mendek inom, inoweewi inendagembogut eerit nogo nogogwaarak liirumbanak wonage nogo, inom mbanak wonage o.

27 Ndi, at Akat nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, o kota Yerutalem it Iterali inoweewi inendagembogut kanggwi iinok, piya unggwogo menggam nogome inom pi unggulik. Ata, o Yerutalem alik me pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Kitikiya endagembogut agagerak.

Pasal 29 1 At Kitikiya nogo ndarak kagak, tahun 25 age paga aap endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 29 eereegerak. At agalo ti, aap Takariya apuluk kwe endage Abiya aret.

2 Ombo Ndawut eeke nagagi kwak, Aliku ALA enegen kagak, at obeelom mban eeke nagagerak.

Ala awi wurik maluk lenggennagagerak nogo aap Kitikiya nen obeelom eerogo pereegerak wone (2End. 18:2-4)

3 Eerit nage logonet, tahun at endagembogut agagerak tut aa’nduk penenak ti paga, Aliku ALA awi wurik tu paarogo pit nanuk, tungga ogobakkigirogo pit nage nagagerik,

4 it Ala unde inom, Lewi mendek inom, woraawak nduk, wiiragagerak wogo mbareegwa, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe oore’nggam nogome kuwak eeppiige nagagerik,

5 yorage logonet, “Kit Lewi mendek yi, an wone yokkirage me, kinaruk logonip o. Kit kinalitak lombok kinoba mbeenogo pakwi, kinombomini inogoba Aliku Ala awi wurik o magame maluk aago wonage nogo koorogo wumbunuk, leenogo pugwi, eeko logonip o.

6 Nit ninombomini nen Aliku ninogoba Ala liirogon mugurok nogo logolik mbo punuk, at enegen kagak maluk mban eerit nogo logonet, Aliku ALA wonage menggim nen ina nomok yogwe, Aliku ALA inambokan mbo pugwi,

7 Ala awi wurik endekenggwe wone mbanggo menggam tu narogo pit nogwe, ndi abok aret nogonogo pit nogwe, obari abe kaga kani kungga’lek mbo pugwi, o magame Iterali inogoba Ala ake warogo kani kungga’- lek mbo pugwi, eereegwaarak.

8 Ti eereegwaarak paga at Aliku ALA anini it Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, inoba kwippiige logonet, aakumi nen nit niinok ninogole yogwe, inagabolo ne agan nogwe, miyuk-meya eerogo pinanggwi, eeko logowak nduk, yogondak niigwi yi, ndak-ndak eeppiyareegerak.

9 Alom ti paga ninombomini wooluwak paga inookwi, ninapuri wologwe- komologwe inom, ninakuwi inom, keele maageren nogwe, eereegwaarak.

10 Togop aret eereegwaarak me, at Aliku ALA anini kani kunik negen ninoba pinanege yi, tayo yuwak nduk, at Iterali inogoba Aliku Ala ninom wone abuk nggaruk togon koonogo puurak mbakirak me,

11 napuri yi, wae. Kit nen at enggaanom lombok ari woraanuk ake eekwi, aakumi nen Ala alut eeruwak nduk, eekwi iigak inarum wonogwe, obari abe kaga nogo ake kani kunggwi, eeko logomunggup nduk, at Aliku ALA nen leenogo pinagareegerak me, eeko logorak ti, Nineebi o, yinuk, mbo puurak mage o,” yinuk, yoragagerak.

12 Yorage mbareegi, it Lewi mendek nen, “Eeruwok o,” yinuk, eereegwaarak nogo ti, Aap Kekat paga wiganak ti, Amatayi aput Makat inom, Atariya aput Yowen inom, Aap Merari paga wiganak ti, Abiri aput Kiti inom, Yekaleleyen aput Atariya inom, Aap Nggeroton paga wiganak ti, Tima aput Yowa inom, Yowa aput Eren inom,

13 It aap Elatapan paga wiganak ti, Timiri Yeyiyen imbirak inom, It aap Atap paga wiganak ti, Takariya Mataniya imbirak inom,

14 It aap Keman paga wiganak ti, Yekiyen Timeyi imbirak inom,It aap Yerutun paga wiganak ti, Temaya Utiyen imbirak inom, nogo ti aret.

15 It nen inoreewi Lewi mendek ando kuwak eeppiigo nogogwaarik, inoba mbeenogo patinuk, Aliku ALA wone yugu at aap endagembogut nen lengganogo yoragagerak ndak-ndak, Aliku ALA awi wurik maluk lenggennagagerak nogo obeelom eerogo puwok nduk, unggwi nogo nogogwaarik, obeelom eerogo pit nogwe iigak,

16 it Ala unde nen Aliku ALA awi wurik mage menggim obeelom eerogo puwok nduk, unggwi nanuk, yi mendek ndi mendek maluk oba lenggennagagerak wonage kenok, abok aret kabe’nuk, Aliku ALA awi wurik oore’nggam time pi wundi wogo mbareegwa, it Lewi mendek nen woppunuk, niyo Kiriron kobappaga time pi nogogwaarak.

17 Ala awi wurik maluk lenggennagagerak nogo obeelom eerogo pereegwaarak. Obeelom eerogo pereegwaarak nogo ti, tut aa’nduk penenak tanggal 1 paga wareneegwaarak me, endekem nen obeelom eerogo pit Aliku ALA awi wurik endekenggwe wone mbanggo menggam kuli pi unggwogwe iigak, ne 8 age, ti’nuk, Aliku ALA awi wurik eebe lombok obeelom eerogo pit age yubunggwi iigak, ne 8 age, eereegerak me, obeelom eerogo pugwi iigak lambuk togon ne 16 agagerak.

O wurik nogo awi unde Ala wogoreegwaarak wone

18 Ala awi wurik obeelom eerogo punuk, aap endagembogut Kitikiya ka unggwogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Aliku ALA awi wurik abok inom, at ake warogo kani kunggo menggam inom, kani kunggo logonet eeko menggaarak yi mendek ndi mendek inom, eebe wonage mbaruwak nduk oroti pogo menggaarak eyo ndoonak inom, ti paga eeko menggaarak yi mendek ndi mendek inom, abok aret obeelom eerogo Ala ake leenogo pugwi,

19 ndi, aap endagembogut Akat nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, Ala liirogon mugurok nage logolik, mbo punuk, yi mendek ndi mendek Aliku ALA awi wurik me nen waganogo wumbereegerak nogo obaane’me ogobakkigirogo Ala ake leenogo punuk, Aliku ALA ake warogo kani kunggo menggam taati pugwi, eekoorak o,” yinuk, yoreegwaarak.

20 Yogo mbareegwa, ko’lu kuubondendok at endagembogut Kitikiya nen it o kota wonogwe inoweewi kuwak eeppiinok, it abok aret Aliku ALA awi wurik me nogo logonet,

21 tapi ngguunok 7 wogonakwi, ndomba ngguunok 7 wogonakwi, ndomba ngguunok awooluk 7 wogonakwi, ndi, Ala awi wurik o magame maluk lenggennagagerak obeelom eerogo puurak ake inom, ndi, it aakumi at abu’me piinok menggerak kunduk, it Yekura kunduk, inomaluk lek eerogo piyoorak inake inom, Ala ake warogo wogogo logorak kambin ngguunok 7 wogonakwi, ee’nuk, nogo nogogwaarik, at endagembogut nogo nen it Karun paga wiganak Ala unde nogo yorage logonet, “Aliku ALA ake warogo wogogo menggam paga ninake warogo wogogo logonip o.”

22 Yoragagerak tapi ngguunok nogo inoorogo piigo mbareegwa, it aap Ala unde nen amiya waganogo Ala ake warogo wogogak paga werenogo pugwi, ti’nuk, ndomba ngguunok nogo inoorogo piinok, amiya waganogo Ala ake warogo wogogak paga werenogo pugwi, ti’nuk, ndomba awooluk nogo inoorogo piinok, amiya nogo waganogo Ala ake warogo wogogak paga werenogo pugwi, eeko nogogwaarik,

23 inomaluk lek eerogo piyoorak ake kambin nogo, aap endagembogut inom, it kuwak aago wonogwe inom, inowagam piya woraanuk, kambin inoba ineenggi tebembiirogo iigak,

24 aap endagembogut nen it Iterali abok inake warogo kani kunggwi, ndi, inomaluk lek eerogo piyoorak inake warogo Ala wogogwi, eeruwak nduk yoragagerak me, it Iterali abok aret inomaluk lek eerogo punuk, Ala inom lambunik logowak nduk, it Ala unde nen nggami aanggo negen kambin nogo inoorogo piinok, amiya nogo waganogo Ala ake warogo wogogak paga kilirogo pereegwaarak.

25 Kilirogo pogo mbareegwa, “Ndogop eeko logowak o,” yinuk, at Aliku ALA nen aap abinggaanggo paga yoge kenok endagembogut yoga Nggat nogo inom, Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, at nen yorage kagak, Ndawut yogo mbareegwa, at Ndawut nen koonogo pereegerak ndak-ndak aap endagembogut nogo nen aap Lewi mendek togolowak tobak oone pu ndale eekak inom, nggitat mbuuluk mendek inom, nggwok mendek inom, ko’nok Aliku ALA awi wurik me li’luk aago logowak nduk nappiyareegerak

26 nogo nogogwaarik, oone pu ndale eekak inom, nggitat mbuuluk inom, nggwok inom, ti paga ndawi wako logorak Ndawut nen koonogo pereegerak nogo li’luk eeppunuk wonogwe, ndi, it Ala unde nen oone nggwok eeka trompet nogo, li’luk eeppunuk wonogwe, eekwi iigak,

27 aap Kitikiya nen, “Ala ake warak nogo kani kunggo menggam kani kunggo logonip o,” yoragagerak. Yoragagerak kunggo mbareegwa, at Aliku ALA tiyappogo logonet ndawi wakwi, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi, it Iterali inowe endagembogut Ndawut nen ti mendek paga oone eeko logorak yoragagerak nogo oone eekwi, eereegwaarak.

28 It ndawi wakwi, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi, aakumi kuwak aago abok aret inendobanggun yindumbunuk, Aliku ALA ayuk wukwi, eekwi iigak, ake kani kuneegwaarak nogo kani yubuk togon nenggegerak.

29 Ake warogo kani kuneegwaarak nogo kani yubuk togon nengge mbareegi, aap endagembogut inom, aakumi inom wonogogwaarak abok aret inom, inendobanggun yindumbunuk, Ala ayuk wureegwaarak.

30 Ayuk wuko nogogwaarik, aap endagembogut Kitikiya inom, at inom eeko menggaarak inom, nen it Lewi mendek yorogo logonet, “At Ndawut inom, abinggaanggo kaga Atap inom, nen ndawi pereegwaarak nogo paga Aliku ALA alut eeko logonip o,” yorogogwaarak ndawi wakwi iigak, it abok aret inale’nggen nen Ala endage tiyappugwi, inendobanggun yindumbunuk, ayuk wukwi, eereegwaarak.

31 Eeko nogogwaarik, at Kitikiya nen yorage logonet, “Kit muk Aliku ALA ake leenogo pakotak me, o yogondak ake warogo wogoriyak inom, Wa, yogo logonet, wogoriyak inom, wonok Aliku ALA awi wurik me pi woraanip o.” Yorage mbareegi, it kuwak aago nogo nen ake warogo wogoriyak inom, Wa, yogo logonet wogoriyak nogo inom, wonok wogo logonet, it ando iniki nen ake warogo kani kuniyak nogo mendek inom wonok wogogwaarak.

32 It kuwak aago nogo nen warogo kani kuniyak mendek wonok wogogwaarak lambunik ti, tapi ngguunok 70. Ndomba ngguunok 100. Ndi, ndomba ngguunok awooluk ineebe dua ratus aret. Ti nogo abok aret Aliku ALA ake warogo kani kunuwok nduk, wogoren wogogwaarak.

33 Ndi, warogo wogoriyak nggomoorak wogoren wogogwaarak nogo ti, tapi ngguunok enam ratus. Ndi, kambin-ndomba tiga ribu aret.

34 It aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, inoba mbeenogo pateegwaarak nogo ti, it Lewi mendek nen, “Nit aret eeriyak me, eeruwok o,” yinuk, ineebe ambik aret inoba mbeenogo pakwi iigak, it Ala unde perak, togop mbarulik ineebe mbereeret mban inoba mbeenogo pateegwaarak me, Ala ake warogo kani kuniyak wogoren wogogwaarak nogo ti, ambik aret. Ndi, Ala unde inalik nen tapi inom, kambin-ndomba inom, inagabolo mbelaniyak meek kenok, ineebe ando nggwok inoba mbeenogo pakwi nogo tooriigo logonet, inoreewi Lewi mendek nen yeenggwaarogwe iigak,kambin-ndomba nogo inagabolo yubuk togon mbelanogo pereegwaarak.

35 Ala ake warogo kani kuniyak inom, Ala inom lambunik logorak ake warak amok inom, ndi, Ala ake warogo kani kunggo logonet ake amburu kilirogo pit noorak inom, ambik aret wonagagerak. Ti eerit wogogwaarak paga Aliku ALA awi wurik me eeko nogogwaarak nogo, eeko logowok nduk, warenogo pereegwaarak.

36 Ndi, eerit wogogwaarak nogo Ala nen aakumi at apuri yeenggwaarage kagak mbet-mbet aret eereegwaarak me, at Kitikiya inom, aakumi abok aret inom, inale’nggen mbareegwaarak.

30 Laago Obagambo Nagagerak, lariyak yonggo piyareegerak wone

1-5 Aap endagembogut Kitikiya inom, at inom eeko menggaarak inom, it aakumi kuwak aago o Yerutalem wonogwe inom, nen yogo logonet, “It aap Ala unde ineebe ambik lek mbereeret mban inoba mbeenogo pakwi, ndi, it aakumi o Yerutalem kuwak ari waga’lek puk wonogwe, eekaarak paga laago endage, Obagambo Nagagerak, Ndi eyom paga lariyak, yugu nogo lariyak meek agaarak me, tut ambi penenak paga ninale’nggen nen lariyak op aret kogo o,” yinuk, yogo nogogwaarik, “Liiru mbanak ndak-ndak nit aakumi apit aret kuwak eeppunuk laka’lek me, it Iterali wonogwe me o Mberetiyeba nen nok o Ndan kuli aakumi abok aret o Yerutalem wogwe iinok, Aliku Iterali inogoba Ala elaago Obagambo Nagagerak nogo ninale’nggen paga laruwok nduk, yonggo nappiyaawok o,” yinuk, koonogo pereegwaarak. Koonogo pogo nogogwaarik, at Kitikiya nen it aakumi abok aret Aliku ALA awi wurik me o Yerutalem wogo logomenggaarik, Aliku Iterali inogoba Ala elaago Obagambo Nagagerak nogo inale’nggen paga laruwak nduk, it Iterali abok inom, Yekura inom, inake liiru mbangge logonet, it Eparayim mendek kunduk, Manate mendek kunduk, inom inake liiru mbaneegerak.

6 At endagembogut nen liiru mbaneegerak nogo aap nen wogoranet nawak nduk, yorage mbareegi, it aakumi o Iterali wonogwe me inom, Yekura wonogwe me inom, tumburiranet nogogwaarak eebe nogo yi o. “Kit aakumi Iterali mendek yi, wae. Aap Atiyut mendek inoweewi inendagembogut nen kinoorulik ineenggime nen kole mbaganggotak nogo, Abarakam inom, Itak inom, Iterali inom, inogoba Aliku Ala ti, Ninogoba aret o, yinuk, oone ambinom konenggwi kiinok, at kunduk, Kit an napuri aret o, yinuk, kinoone ambinom konengge logogin o.

7 Kinombomini inom, kinoreewi inom, nen inombomini inogoba Aliku Ala liirogon mugurok nogo logolik mbo pogo mbareegwa, aakumi nen, Inogole o, yuwak nduk, eeppiyareegerak kit konenggo monggotak nogo kokwak, kit togop eeko logorak mage o.

8 Kinombomini inanobak yugum kwak kumbunuk wonogogwa kwak, kit togop logogup o. Ata, Aliku kinogoba Ala anini kani kunik negen kinoba wonage nogo tayok yuwak nduk, at abu’me tebe yinuk, at logowam mondok-mondok leenogo pateegim yime wogo logomonggotik, alut eeko logomunggup o.

9 At Aliku kinogoba Ala ti, ninabuwa mbake, obeelom eerogo pinanege, eeke menggerak me, kiniki yungguk togon Aliku ALA owagam wogwe kiinok, it kinoreewi inom, kinapuri inom, tebembiirogo wonogwe nogo nen inabuwa mba’nuk, teppiyamenggaarak iniyokan o yime woraagun o. Kiniki yungguk togon at owagam wogwe kiinok, kit pekkiyoorak eebi nen ena nomok yigin lek o,” yinuk, liiru mbaneegerak nogo ti aret.

10 Ndi, it aap nogo nen liiru mbanak nogo tumburiranet nogo logonet, it aakumi yi kota ndi kota o Eparayim wonogwe me inom, Manate wonogwe me inom, ya unggwagak nda unggwagak tumburiranet nok, o Tebulon kuli ari nogogwaarak kwe, inagi’- ndok kanggwi, miyuk-meya eerogo piigwi, eereegwaarak.

11 Ti eereegwaarak kwe, it ando Atet mendek inom, Manate mendek inom, Tebulon mendek inom, nen perak, iniki tebeppatinuk, o Yerutalem wogogwaarak.

12 Ndi, at endagembogut inom, at inom eeko menggaarak inom, nen, “Aliku ALA togop yegerak o,” yinuk, wone lengganogo yoragagerak nogo, ndak-ndak eeko logowak nduk, at Ala nen it o Yekura wonogwe nogo iniki ambit eerogo piyareegerak.

Laago Obagambo Nagagerak inale’nggen nen lareegwaarak wone

13 Togop aret me, tut ambi penenak nogo paga laago Oroti Piika’lek Mendek inale’nggen nen laruwok nduk, it aakumi apit mondok iya lombok o Yerutalem kuwak eeri wogogwaarak.

14 Wogo nogogwaarik, o Yerutalem time Ala obaane’me kugi inake warogo wogorogo menggam inom, obari abe kaga inake kani kunggo menggam inom, minogo punuk, niyo Kiriron nage menggim alu’me time mbo wuppereegwaarak.

15 Ndi, Tut peebi ambi penenak ti paga kuwak ari woroorak, yugu tanggal 14 paga laago endage, Obagambo Nagagerak, lariyak ake ndomba aagaluk nogo warogo pereegwaarak. Warogo pogo mbareegwa, it aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, inoba mbeena’lek wonogogwaarak me, inenggali age nagagerik, inoba mbeenogo patinuk, Aliku ALA awi wurik me, Ala ake warogo kani kuniyak mendek nogo, wonok Ala ake warogo kani kumbunuk,

16 it aap Ala unde eeko logorak wone yugu at Ala wone liirogon eeka Muta nen liiru mbaneegerak nogo, ndak-ndak eeko logowak nduk, aakumi inake eeko menggam inobaane’me mi’nogo mbareegwa, it Lewi mendek nen ndomba warak amiya waganogo wogorogo mbareegwa, warogo wogogak paga werenogo pereegwaarak.

17 Ndi, it kuwak eereegwaarak nogo inenggela’me ando apit aret inoba mbeena’lek kagak wogogwaarak me, inoba mbeena’lek kagak ndomba wonok wogogwaarak nogo Aliku Ala ake leenogo puurak meek me, it Lewi mendek nen laago endage, Obagambo Nagagerak lariyak inaanggumi ndomba aagalogwe wogoren wogogwaarak nogo inake warogo pit nogogwaarak.

18-19 Ndi, it aakumi wogogwaarak ando apit o Eparayim nen, Manate nen, Itakat nen, Tebulon nen, wogogwaarak nogo ti, inoba mbeena’lek kagak wogogwaarak kwe, wone mbanak nogo taganogo punuk laago endage, Obagambo Nagagerak larak nogo inom aret nunggugwaarak. Nunggo mbareegwa, at Kitikiya nen inake tamban eeke logonet, “Kaliku nogoba ALA o. Kat abu obeelom aret me, it aakumi ambi nen o magame eeko logorak wone yugu nogo eeko logonet, inoba mbeena’lek kagak iniki mondok abet aret inombomini inogoba Kaliku Ala mukkeren nogwe iinok, inomaluk mbo punuk, kinom lambungge menggendak me, it aap yi, inomaluk lek eerogo piyet o,” yinuk, tamban eereegerak.

20 At Kitikiya tamban eereegerak nogo at Aliku ALA konembunuk, inagap mbu-gunggologogwaarak nogo, obeelom eerogo piyareegerak.

21 It Iterali mendek o Yerutalem wogogwaarak nogo iniki ale’nggen nggwok mbako logonet, laago Oroti Piika’lek Mendek nunggwi, Aliku Ala endage tiyappuurak oone eeka nogo mendek paga oone eekugak, Lewi mendek inom, Ala unde inom, ko’lukii’me Aliku ALA alut eeriyak ndawi wakwi, eekwi iigak, nogo 7 yereegwaarak.

22 It aap Lewi mendek abok aret Aliku ALA ake eeko logorak nogo iniki warak lombok logonet, eekwi at Kitikiya nen iige nagagerik, “Op lombok eekotak o,” yinuk, wogoppiyareegerak. Ndi, Ala ake warogo wogogo logonet, Ndi mendek mbanak kenok Lewi mendek inake wogorogo logorak, yugu nogo ndak-ndak nunggwi, Ala inom lambunik logorak ake warogo wogogwi, eeko logonet, inombomini inogoba Aliku Ala, “Wa,” yinuk, alut eekwi iigak, nogo 7 yereegwaarak.

23 Yogo nogogwaarik, it kuwak aago abok nen, “Ninale’nggen paga lakwi yi, ne 7 ambinom laruwok o,” yinuk, koonggo nogogwaarik, inale’nggen nen lakwi iigak, nogo 7 ambinom yereegwaarak.

24 Ti eeruwak nduk, it Yekura mendek inowe endagembogut Kitikiya nogo nen tapi ngguunok seribu inom, kambin-ndomba tujuh ribu inom, it kuwak aago nogo wogorage, at inom eeko menggaarak nogo nen tapi ngguunok seribu inom, kambin- ndomba sepuluh ribu inom, wogorogwe, ndi, it Ala unde eegu apit aret nogo nen inoba mbeenogo pakwi, eereegwaarak.

25 It Ala unde inom, Lewi mendek inom, Iterali mendek kuwak ari wogogwaarak inom, aap nggiru o Iterali nen, Yekura nen, wogogwaarak nogo inom, it aakumi Yekura mendek kuwak eerak nogo abok aret inale’nggen nggwok eekwi me, inom inale’nggen nggwok eereegwaarak.

26 It Iterali inowe endagembogut Ndawut aput Talomo wone lengganogo yorage kagak inale’nggen nggwok eeko logonet lako nogogwaarak kuli nen nok, it o Yerutalem laago lareegwaarak ti kuli togop ambi eeko logolik me, ne ti paga inale’nggen mondok alik negen logonet, o Yerutalem lareegwaarak.

27 Lako nogogwaarik, it Ala unde inom, Lewi mendek inom, inale’nggen aakumi inoba piigo logonet, inake tamban eereegwaarak nogo at Ala leenogo pateegim o mbogut paga wonage logonet, aruk koneneegerak.

Pasal 31 1 Ti abok aret eeppunuk, it Iterali mendek abok aret o Yerutalem wundi nogo nogogwaarik, it Yekura wonogo menggam o kota-kota Ala obaane’me inalut eekwi yugum paga inogut ogobakkigirik nogo yigirik-noonom eerogo pugwi, kugigwe Atitoret ageyo arelen yinik nogo kalenak-pugunik eerogo pugwi, eerit o Yekura wonogo menggam inom, Mbeniyamin wonogo menggam inom, Eparayim wonogo menggam inom, Manate wonogo menggam inom, abok aret puut-puut paga kugi eeko menggam eerak nogo minogo pugwi, inake warogo wogoragak ogobakkigirik nogo langgunogo pugwi, eerit nogogwaarak. Mondok lek eerogo pit nogo nogogwaarik, it Iterali mendek nogo it unde eeppatinuk wonogo menggam iname kotakota lombok nogogwaarak.

Ala alut eeko logonet, ake pi wagak eeko nogogwaarak wone

2 Ala ake warogo kani kunggwi, Ala inom lambunik logorak ake warogo wogogwi, Aliku ALA awi wurik me alut eekwi, Ala, “Wa,” yinuk, yogwi, ndi, Aliku ALA awi wurik tu unggwogo menggam taati endage tiyappogo logonet ndawi wakwi, eeko logowak nduk, at Kitikiya nen it Ala unde inom, Lewi mendek inom, eeko logorak yugu ndak-ndak ineyabu inalitak lombok aago nogo unde eeppiyareegerak.

3 Ti eeke nagagerik, kubondendok nen, kiyoma nen, Ala ake warogo kani kuniyak ake inom, nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe paga lariyak ake inom, tut ngget penengge kenok lariyak ake inom, Aliku ALA nen wone lengganogo yorage logonet, “Ndi eyom paga lako logorak,” wone liiru mbanak nogo ndak-ndak eeriyak ake inom, aap endagembogut nogo nen at amindik-amendek pege,

4 ndi, eeko logorak Aliku ALA wone yereegerak liiru mbanak nogo, li’lak eerit nogo logowak nduk, Ala unde inom, Lewi mendek inom, inake wogorogo logorak wone yugu nogo ndak-ndak wogorogo logowak nduk, it aakumi o Yerutalem wonogwe nogo wone lengganogo yorage, eereegerak.

5 Wone lengganogo yorage mbareegi, Iterali mendek abok aret inamendek 10 wonage kenok ambi yendenogo pi wogo logonet, gandum yarak aa’nduk mbanak inom, anggur amburu iyaalok toolak inom, wam amburu aa’nduk toolak inom, nggiin amburu aa’nduk toolak inom, yi mendek ndi mendek anggen iyaalok mbanak inom, abok aret iniki ale’nggen nen mondok iya negen pi wogwe,

6 it aap Iterali mendek inom, aap Yekura mendek inom, o Yekura kota-kota wonogwe nogo nen 10 wonage kenok ambi yendenogo pogo mengga kwak tapi-lembu inom, kambin-ndomba inom, iyaalok ndarak kenok Ala ake pi wogwe, yi mendek ndi mendek Aliku inogoba Ala ake nggomoorogo pereegwaarak 10 wonage kenok, ambi yendenogo pi wogwe, eeko nogogwaarik, taati kalo logonogo pereegwaarak.

7 Kalo logonogo pi wogogwaarak nogo ti, tut mbere penembunuk, ambi penenak ti paga eeruwok nduk, eereegwaarak nogo, eerit nogwe iigak, tut 7 penenak paga age yoboneegwaarak.

8 Kalo logonogo pit wogogwaarak nogo at Kitikiya inom, at inom eeko menggaarak inom, inigen pekka wogo nogogwaarik, Aliku ALA endage tiyappugwi, ndi, at apuri aakumi Iterali nogo inale’nggen inoba piigwi, eereegwaarak.

9 Eeko nogogwaarik, at Kitikiya nen aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, yorage logonet, “Yi nonggop nduk, pi wogwe?” Yorage mbareegi,

10 aap Tarok paga wiganak Ala unde inowe Atariya nen onggo yoge logonet, “Lek o, nogoba. It aakumi nen Ala wogoriyak mbakwi nogo Aliku ALA awi wurik me ake pi wogwe iinok, Aliku ALA nen aakumi at apuri nogo ale’nggen inoba piige kagak pi wogwe me, nit ndonggorogon nenok, ando nggwok ndiinogo pugwi yi aret o,” yinuk, yoreegerak.

11 Togop aret pi wogo nogogwaarak me, at Kitikiya nen Aliku ALA awi wurik me pogo logorak ko ogoorogo pit nawak nduk, yoragagerak eeko mbareegwa,

12 Ala wogoriyak mbakwi nogo pi wogwe, ake pugu nogo pi wogwe, ndi, “Yi we aret wogorikit o,” yinuk, leenogo punuk pi wogwe, eeko logonet, mbo pega’lek kulinik-kalinik aret pi wagak mban eeko nogogwaarak. Pi wagak eeko nogogwaarak nogo unde logowak nduk, aap Lewi mendek endage Konaniya nogo inowe mippugwi, ndi, abu’- me logowak nduk, at awuluk Timeyi mippugwi, eereegwaarak.

13 Ndi, it inabu’me nen wone lengganogo yorogo logowak nduk, aap endagembogut Kitikiya inom, aap Ala awi wurik unde menggerak Akariya inom, nen mippiyareegwaarak nogo ti, aap Yekiyen, Atataya, Nakat, Atayen, Yerimot, Yotabat, Eliyen, Yitimakiya, Makat, Mbenaniya aret.

14 Ndi, yi mendek ndi mendek onggo lek we aret Ala wogori wogwe, Aliku ALA wogoriyak mbakwi nogo pi wogwe, Yi we aret wogorikit o, yinuk, leenogo punuk, pi wogwe, eekwi nogo, tumburirage logowak nduk, aap Ala awi wurik me tu endage, Oonegen Lagi Wage Menggim, arum wonage aap Lewi mendek endage Yimana aput Kore nogo nen aret unde wonagagerak.

15 Ndi, it Ala undeinawi kota-kota nogome aap Kore nen tumburirage me, inom nabenak mban eeko nogogwaarak nogo ti, it aap Eren, Miniyamin, Yetuwa, Temaya, Amariya, Tekaniya nen inom aret eeko logonet, it Ala unde inoreewi ineyabu punik lombok eekwi mugurok, inanggok inom, tawe inom, ndak-ndak aret Ala ake pugu nogo tumburirogo nogogwaarak.

16 It aap ndarak iigak tahun 3 kuli nen agi nggwe eerak nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanak paga mbanak wonage kenok, ne ambi paga peebi aa’nduk eeko logorak ineyabu inawuri lombok punik mugurok, Aliku ALA awi wurik me yabu eeri unggwogwe nogo inom tumburirogwe,

17 Ala unde nda’nogwe iinok, it ndegek lombok inendage mbanak mugurok tumburirogwe, it Lewi mendek ndarak iigak tahun 20 eerak nen nok, agi nggwe eerak kenok, ineyabu inawuri lombok peebi-aa’nduk punik mugurok eekwi nogo inom tumburirogwe, eeko nogogwaarak.

18 It alik leenak logonet eeko logowok nduk, inoba mbeenogo pako nogogwaarak me, it Ala unde inapuri elege-aabologwe inom, inakuwi inom, inapuri wologwe-komologwe inom, nda’nogwe iinok, liiru mbanak paga inendage mbanak abok aret inom tumburirogo nogogwaarak.

19 Aap Karun paga wiganak it Ala unde inawi kota-kota enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga nenet nugu menggam wonogwe inenggela’me it aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inom, nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanak paga inendage liiru mbanak wonage kenok, tumburirogo logowak nduk, kota-kota time aap inendage kunogo mippiinet nogogwaarak.

20 At Kitikiya nogo nen Aliku ogoba Ala enggaanom paga it o Yekura wonogwe abok aret obeelom mban eeppiige, eeppiyoorak abe koonak mban eeppiige, ndi, ambi eeppiyoorak kenok mban li’lak eeppiige, eeke nagagerak.

21 Ndi, Ala awi wurik me eeke logowak nduk eeke, eeko logorak wone yugu liiru mbanak inom, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” wone yugu inom, “Ndak-ndak eerikit o,” yinuk eeke, eeke kenok, “Ala ari kaakit o,” yo’nuk, iniki-eebe Ala wogo’nuk eerit nage nagagerak me, at eeriyak mbake nagagerak nogo a’me aret age nagagerak.

32 Aap Tanerip nen o Yerutalem tebeni unggwikit nduk, eereegerak wone

(2End. 18:13-37; Yet. 36:1-22)

1 Ti eeriyak agagerak nogo at Kitikiya nen abu liirogon eerit nage nagagerik, wonage me, aap Atiyut mendek inowe endagembogut Tanerip nogo nen o Yekura tebeni unggwage logonet, “Inawi kota-kota yugum pak wurik wonage nogo abok aret tebenggolaakit,” mba’- nuk, tebenggo’net wagagerak.

2 Ndi, aap Tanerip nen o Yerutalem yigiri unggwi woroorak mbake nogo, aap Kitikiya nen yelok kage nagagerik,

3 at inom eeka inom, it aap ineegin warak inoweewi inom, inom wone mbanggo logonet, “It Atiyut mendek o Yerutalem wogo logomenggaarik, niyo tookkologwe iyo, kota endekem paga niyo eneeri wungge me nogome kagaarogo pit nawok o,” yinuk, yorage mbareegi, “Eeruwok aret o,” yinuk, yeenggwaago logonet,

4 aap ambik lombok kuwak eeppiinok, yorogo mbareegwa, “It Atiyut mendek inoweewi inendagembogut ti, wogo logomenggaarik, nit ninaniyo ndonggorogon nonggo logonet, ninoori woraawak nduk, nonggop nduk, it inake niyo ti, teppuurak? Kagaarogo pit nawok aret o,” yinuk, niyo eneeri wundi wage menggim inom, niyo o time nen kinogo nagabit nage menggerak nogo inom, abok aret nggween kagaarogo pit nogogwaarak.

5 At Kitikiya nogo nen yugum pak wurik langgu-langgu eerak nogo, obaane’me wurogo pege, tum wakologorak o nggorek wurogo pit nage, yugum yagat alik o endekem paga wurogo pege, eerogo punuk, Ndawut agota eraanu endekem nggwe nggween pit laganeegerak nogo, omaawi eerogo pit nage, yigin-maale inom, nggeemu inom, ambik aret ogobakkigirogo pege, eereegerak.

6 Aakumi inarum logorak aap ineegin warak inoweewi mippiige nagagerik, woraawak nduk, wiiragagerak wogo nogogwaarik, kota tu unggwi wogo menggam nggween eerak me nogome at owagam kuwak ari wogo mbareegwa, iniki kwi’naruwak nduk, yorage logonet,

7 “Aap Atiyut mendek inowe endagembogut eege, awuri aap ineegin warak at iyo’me agaarak ineebe apit aago eege, it ineebe paga kinagabiti mbakwi, Nit yi, ninomaawi lek me, meek kogo o, yinuk, yogwe, eeriyak ti mage o. It iniyo’me agaarak ti, we mbereret wonogwe, ndi, an niyo’me agaarak ti, ambik lombok me, kiniki kwippunuk, nu’lek logonip o.

8 At iyo’me agaarak ti, we aakumi aret o. Ndi, nit niniyo’me agaarak perak, Aliku ninogoba Ala aret me, at nen aret yeenggwa nirage, at nen aret nit nineegin tiyak yuwak nduk, eeppinanege, eerigin o,” yinuk, at Yekura inowe endagembogut Kitikiya nen yorage kagak, aakumi nogo nen, “Ti kenok, nit eeriyak op aret kogo o,” yinuk, iniki kwi’nagagerak.

9 Ti eeppunuk wonogwe me, at aap Atiyut mendek inowe endagembogut Tanerip awuri ineegin warak inom o Lakit tebenggolaawok nduk, eeko logonet, aap at inom eeka nogo o Yerutalem nanuk, it Yekura mendek inowe endagembogut Kitikiya inom, aakumi Yekura mendek o Yerutalem wonogwe abok aret inom, wone yoraawak nduk, eerogo nappiige logonet,

10 “Aap Atiyut mendek inowe endagembogut Tanerip nen yegerak nogo yi aret o. O Yerutalem oonda mbani unggwi woroorak nduk, panggeppunuk, wonogwe iigak, it nano paga panggombunuk, At unggwi woraagin lek, mbako agaarik?

11 At Kitikiya nen ari logonet, Aliku ninogoba Ala nen aret aap Atiyut inowe endagembogut eenggime nen ndinninabigin me, niniki Ala paga panggonak logowok o, yinuk, yorage nogo ti, it inambi inom, niyo inom, abu nen kambuwak nduk, awuri inambokan lagangge agaarik o.

12 At Kitikiya nen it o Yekura wonogwe inom, kota Yerutalem wonogwe inom, yorage logonet, Ala ake warogo wogogak ogobakkigirik ambiret enaame taati nen mban Ala alut eekwi, ti paga mban ake warogo lumbunuk, kani kunggwi, eeko logonip o, yinuk, puut-puut paga at alut eeke nogo ake warogo wogogo menggam inom, ake warogo kani kunggak ogobakkigirik inom, abok aret at Kitikiya nen aret minogo mbo pereegerak nogo lek a?

13 Yi aakumi ndi aakumi yi o ndi o wonogwe abok aret an inom, an nogobamini inom, nen eeppiigo nogogurak nogo, it ineenggo’lek ya? O yi aakumi ndi aakumi wonogo menggam an neenggime arukwak, it inagugi nen an nombanogo paneegwaarak mbakop?

14 Ndi, yi aakumi ndi aakumi nogobamini nen abu lek eerogo piyareegwaarak nogo, inagugi ambi ngge nen an neenggime nen wondet eerogo piyareegerak mbakop? Lek aret me, it kunduk an neenggime age neyo, inagugi ngge nen an non mbambanigin? Lek aret o.

15 Togop me, at Kitikiya nen inambokan lagangge, iniki nomoninake, eeke kero, wone yorage ti, abet mbarugwaarik o. An inom, nogobamini inom, nineenggime ogwe niyo, yi aakumi ndi aakumi inagugi ilik, aap ambi abu’me piinok menggerak a, non mbambinaniyak meek me, it kunduk, an neenggime age neyo, inogoba Ala nen an non mbambaniyak meek aret o,” yinuk, wone eerogo nappiya wagagerak.

16 It Tanerip inom eeka nogo nappiya wagagerak woraanuk, yorogogwaarak. Yorogo nogogwaarik, ambinom yorogo logonet, Aliku Ala inom, at ayeloman Kitikiya inom, miyuk-meya eerogo piyareegwaarak.

17 Ndi, aap endagembogut Atiyut mendek nen kunduk, Aliku Iterali inogoba Ala miyuk-meya yogwi nogo mendek wone ambik aret liiru mbangge logonet, “Yi o ndi o yi aakumi ndi aakumi wonogwe abok aret tebenggolagagirak nogo, an neenggime age neyo, inagugi nen non mbambaniyak meek wonagagi kwak, at Kitikiya apuri kunduk, neenggime age neyo, at agugi nen non mbanogo panigin lek aret o,” yinuk, liiru mbanogo nappi wage nagagerak.

18 It aakumi Yerutalem mendek yugum pak wurik obaga wonogwe nogo inagabiti mbakwi, inomanggen tayok ari, eekwi iigak, o tebenggolaawok nduk, aakumi Iberani inoone paga inoone nggwok paga yorogo nogogwaarak.

19 “Yi awi ndi awi yi aakumi ndi aakumi wonogo menggam inagugi ineenggi paga ogobakkigirik kwak ti, it Yerutalem wonogwe inogoba Ala nogo ndak-ndak aret o,” mbako logonet, wone ti mendek yogo nogogwaarak.

Aakumi Yerutalem mendek aap Tanerip eenggime nen inagap ndareegerak wone

(2End. 19:1-37; Yet. 37:1-38)

20 Togop mban yogo mbareegwa, inowe endagembogut Kitikiya inom, aap Amot aput Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya inom, nen tamban eeko logonet, inoone nggwok mbogut paga eerogo nippereegwaarak.

21 Eeko mbareegwa, Aliku ALA nen malayikat ambi nappi wage mbareegi, it aap wim eeka wakaa’ngget inom, inoweewi inom, aap ineegin warak inoweewi inom, aap Atiyut mendek inowe endagembogut awooliya wurit nagagim wonogwe nogo abok aret inoorogo piyareegerak. Inoorogo piige mbareegi, aap endagembogut nogo enggali mbakak ame nage nagagerik, agugi awi wurik me unggunuk wonage me, at lombok ndaganabeegerak apuri nen aret wooluwak paga warogo pereegwaarak.

22 Aliku ALA nen aap Kitikiya inom, it Yerutalem menggaarak inom, aap Atiyut inowe endagembogut kunduk, aap it inom wim mbanak kunduk, ineenggime nen inagap ndareegerak ti aret. Ndi, it inaagan-inambokan abok aret ambi mbaaniya worookwak, Aliku ALA inarum wonagagerak me, iniki ugun obeelom aret wonogogwaarak.

23 Ndi, it aakumi ambik lombok nen Aliku ALA ake wonok o Yerutalem pi wogwe, yi mendek ndi mendek onggo nggwok mendek wonok it Yekura mendek inowe endagembogut Kitikiya iri wogwe, eeko nogogwaarak. Eereegerak ti kuli nen yi aakumi ndi aakumi apit aret at tiyappogo nogogwaarak.

Aap Kitikiya andi wonage me, obeelom eerogo pereegerak wone

(2End. 20:1-21; Yet. 38:1-39:8)

24 Ne ti eyom paga at Kitikiya nogo andi eereegerak me, abu kambuurak eeke logonet, Aliku ALA yoge mbareegi, Aliku ALA nen, “Kat kambumunggun lek obeelom aret arumunggun o,” yinuk, yoreegerak nogo ti, iya tit aret kwe,

25 at Kitikiya nogo nen, “Aliku ALA nabuwa mba’nuk obeelom eeppanegerak kagi,” mbarulik iniki tiyappateegerak me, at inom, it o Yekura wonogwe inom, Yerutalem wonogwe inom, at AlikuALA anini inoba piyareegerak mendek,

26 at Kitikiya inom, it Yerutalem wonogwe inom, iniki tebeppako mbareegwa, at Kitikiya wone lengganogo yorage eyom paga Aliku ALA anini inoba piyoolik teppiyareegerak.

27 Aap Kitikiya nogo eenggi mondok warak lombok age, endage abu tiyak ari, eereegerak. At awu mbuti perak inom, emas inom, yugum onggo nggwok mendek inom, ombat abe eeka mendek inom, yi nggeemu ndi nggeemu inom, yi mendek ndi mendek abe mendek abok aret inom, pogo logowam o wurogo pit nage,

28 gandum anggen mbanak inom, anggur amburu inom, tayitun amburu inom, pogo logorak wurogo pit nage, at aanggumi tapi-lembu inete alitik-alitak inangganggok inom, kambin-ndomba inanggenogo inom, mbanogo piinet nage,

29 ndi, at Ala nen eenggi warak lombok eerogo pereegerak me, o nambit-mbit wurogo pit nage, kambin-ndomba inom, tapi-lembu inom, ambik kunogo pit nage, eereegerak.

30 At Kitikiya nen aret niyo Nggikon eneeri narogo punuk, nage logowak nduk, nggween nenaarit nagagi-nagagi Ndawut agota oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe polonogo wumbi nagagerak. At eeriyak mbake abok aret a’me nggelok yit nage nagagerak kwe,

31 o nggween time iya tit agagerak nogo kin wakkaawak nduk, it aap Mbaben mendek inoweewi inendagembogut nen inawuri nappiya wogogwaarak ti eyom paga perak, at Ala nen abut mbangge logonet, iniki mbake nogo abok aret eenu aruwak nduk, mbo pereegerak.

32 It Yekura inoweewi inendagembogut inom, Iterali inoweewi inendagembogut inom, eeko nogogwaarak liiru mbanak paga aap Amot aput Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nen abi kagagerak nogo, liiru mbangge logonet, at Kitikiya endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eerit nage nagagerak inom, Ala mugurok nage logonet, liirogon eeke nagagerak inom, abok aret inom liiru mbanogo pereegerak wonage o.

33 At Kitikiya nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, at Ndawut apuri-ombowologwe piya unggwogo nogogwam irimbaga nogome pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo nogogwaarik, it Yekura wonogogwaarak inom, Yerutalem wonogogwaarak inom, abok aret abuwa wareegwaarak. Abuwa wako mbareegwa, obaane’me aput Manate endagembogut agagerak.

33 Yekura inowe endagembogut Manate nen eeke nagagerak wone (2End. 21:1-18)

1 At Manate ndarak kagak, tahun 12 age paga aap endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 55 eereegerak.

2 At Aliku ALA aa’nduk a’nuk, it yi aakumi ndi aakumi Kanan mendek mugogo wumbiyareegerak maluk ogole warak mendek eeko nogogwaarak nogo, at Manate nen Aliku ALA enegen kagak, maluk ti mendek aret eeke nagagerak.

3 Eeke logonet, at ogoba Kitikiya nen puut-puut paga inagugi inake eeko menggam lek eerogo pereegerak nogo, obaane’me ogobakkigirogo pit nage, kugi Mba’an ake warogo wogorogo logorak ogobakkigirogo pit nage, kugigwe Atiyera ageyo arelen mippit nage, yigin abigan abok aret inabu’me tebe yinuk, laaluguragan inalut eeke,

4 Aliku ALA nen, “O Yerutalem paga nendage mondok-mondok ki logorak,” yereegim Aliku ALA awi wurik me kagak, kugi ake warogo wogoragak ogobakkigirogo pit nage,

5 Aliku ALA awi wurik me owa’nagat mbere wurik nogome laaluguragan yigin abigan abok inake warogo wogoragak ogobakkigirogo pit nage,

6 o Mben-Kinom Kobappaga time at apuri ineenik ngge-ngge agugiake kani kungge, magagirak iyagalo age, tili pagangge, kuguruwo ayonggo pege, aakumi inogoma wiiraga inowagam nage, kambeegwaarak kin aruwak nduk, eeppiiga inom wone mbani nage, eerit nage logonet, Aliku ALA enegen kagak maluk lombok eerit nage nagagerak paga Aliku ALA anini mbareegerak.

7-8 At Aliku ALA nen Ndawut aput Talomo imbirak yorage logonet, “It aakumi Iterali inanebunu lombok inawi kota-kota iigak, an o leenogo pereegim o Yerutalem nawi wurik yime mban nendage mondok-mondok ki logogin me, it aakumi Iterali nen eeko logorak wone inom, wone lengganak inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone inom, an yoragagirak nayeloman Muta nen liiru mbanogo wogoragagerak nogo, porogo logonet, liirogon eerit nogwe iinok, it inombomini logowam inanggween wogoragagim nogome nen ya agak nda agak nugu logowak nduk, eeppiyaagin lek o,” yinuk, yoragagerak kagak kwe, at Manate nen kugigwe Atiyera ageyo arelen ogobakkigirogo pereegerak nogo wonok, Aliku ALA awi wurik me yinogo pi unggwagagerak.

9 Aliku ALA aa’nduk a’nuk yi aakumi ndi aakumi Kanan mendek lek eerogo piyareegerak nen maluk eeko nogogwaarak nogo ti, nggwok aret eeko nogogwaarak kwe, at Manate nen Ala mbo punuk, nomo agan nage nagagerak paga it Yekura mendek eege, it Yerutalem mendek eege, maluk eeko nogogwaarak nogo perak, abunuk nggwok lombok aret eeko nogogwaarak.

Aap Manate maluk mbo pereegerak wone

10 At Aliku ALA nen aap Manate inom, aakumi at abu’me menggaarak inom, wone yoragagerak kwe, liippega’lek mbareegwa,

11 Aliku ALA nen aap Atiyut mendek inowe endagembogut awuri ineegin warak inoweewi nogo nen it Yekura tebenogo piyaawak nduk, nappiya wagagerak wogo nogogwaarik, aap Manate pippunuk, ogobak me mbuti keele yilunogo pugwi, eenggi-iyok keele mbuti tembaga ogobakkigirik paga maarogo pugwi, eeppunuk, wonok o Mbaben pi nogogwaarak.

12 Pi nogo mbareegwa, andi-pandi aago wonage logonet, Aliku ogoba Ala abuwa mbaruwak nduk yoge, ombomini inogoba Ala enggaanom paga iniki mondok tebeppake, eeke nagagerik,

13 tamban eeke logonet, Aliku ALA yoge mbareegi, Aliku Ala nen at abuwa warak nggo-nggo logonet yoge, nggino yoge, eeke nogo aruk konembunuk, “Abet aret yo’nege, kagi,” yinuk, iyokan o Yerutalem pi woraanuk, abu’me piinok wonagagim obaane’me unde logowak nduk, eeppereegerak. Ti eereegerak paga aap Manate nogo nen, “Aliku ti, Ala aret kagi o,” yinuk, yereegerak.

14 Ti eeppege mbareegi, at Manate nen Ndawut agota endekenggwe o kobappaga niyo Nggikon eneerime oonegen kilu yi nage menggim pa’- nggwe nogome, pak wurit koorok tu unggwogo menggam endage Yikwe nen nok, puut mbuuluk Open yendok-wandok wurit mondok tiyarogon aret wurogo pege, ndi, o Yekura kota-kota pak wurik wonage nogome at awuri ineegin warak inoweewi piinet nage, eereegerak.

15 Eeke nagagerik, aakumi alik mendek inagugiwak ogobakkigirik inom, Aliku ALA awi wurik me inagugi ogut aago nogo inom, it inake warogo wogoragak Ala awi wurik irimbaga puut paga ogobakkigirik wonage nogo inom, o Yerutalem wonage inom, abok aret minogo o kota endekem mbo pi nagagerak.

16 Mbo pi nage nagagerik, Aliku ALA ake warogo wogogak obaane’me ogobakkigirogo punuk, ti paga Ala inom lambunik logorak ake warogo wogoge, Ala, “Wa,” yoge logonet ake pege, eeke nagagerik, it aakumi Yekura yorage logonet, “Iterali inogoba Aliku Ala mban mugurok nogo logonet, alut eeko logonip o,” yinuk, yoragagerak.

17 Togop aret yoragagerak kwe, it aakumi nogo puut-puut paga warogo wogogo menggam nogome warogo wogorit nogo nogogwaarak nogo ti, Aliku inogoba Ala ake mban aret warogo wogogo nogogwaarak.

18 At Manate nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak nogo inom, at tamban eeke logonet, ogoba Ala yoreegerak inom, it inabinggaanggo kaga nen Iterali inogoba Aliku Ala endage kumbunuk, yogo nogogwaarak inom, abok aret it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga inom mbanak wonage o.

19 Ndi, at tamban eereegerak inom, abuwa warak nggo-nggo logonet yoge mbareegi, Ala nen, “Abet aret yo’nege kagi,” yinuk, eeppereegerak inom, maluk eerit nage nagagerak inom, Ala wone li’lak eeka’lek mbo punuk, puut-puut paga kugi eeko menggam ogobakkigirit nagagerak inom, kugigwe Atitoret ageyo arelen yinogo mippit nagagerak inom, kugi inogut eerogo pit nage nagagerak inom, iniki tebeppaka’lek logonet eerit nage nagagerak abok aret it inabinggaanggo kaga nen liiru mbanggo nogogwaarak paga inom mbanak wonage o.

20 Ndi, aap Manate nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, at awi o nggwok abe wurik me nogome eebe pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Amon endagembogut agagerak.

Yekura inowe endagembogut Amon nen eeke nagagerak wone (2End. 21:19-26)

21 At Amon nogo ndarak kagak tahun 22 age paga inowe endagembogut age nagagerik, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun mbere eereegerak.

22 At ogoba Manate maluk eeke nagagerak ndak-ndak, at Amon nen Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak. Eeke logonet, at Amon ogoba Manate nen agugi ogut eerogo mippereegerak abok aret ayuk wuke logonet, ake warogo kani kungge nagagerak.

23 Ogoba Manate ti, Aliku ALA enggaanom paga maluk eeke nagagerak kwe, iniki tebeppateegerak nogo kwak, aput togop eerulik. Aput Amon nogo perak, iniki tiyanak mban wonage logonet, maluk ambik lombok eerit nage nagagerak.

24 Eerit nage me, at inom yabu eeko menggaarak nogo nen at eebe wariyak wone mbanggo nogogwaarik, awi o nggwok abe wurik me nogome aret warogo pogo mbareegwa,

25 it aakumi o time menggaarak nen pilak yogo logonet, aap endagembogut Amon nogo wariyak wone mbaneegwaarak nogo abok aret inoorogo piinok, obaane’me at aput Yotiya nogo inowe endagembogut mippereegwaarak.

34 Aap Yotiya nen kugiwak kani kuneegerak wone (2End. 22:1-2)

1 At Yotiya nogo ndarak kagak tahun 8 paga endagembogut a’nuk o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun 31 eereegerak.

2 At ombo Ndawut eerit nage nagagerak ndak-ndak eeke logonet, ena agi age, ogu age, eeka’- lek Aliku ALA enegen kagak, obeelom mban eeke nagagerak.

3-4 At wone lengganogo yorage kagak tahun 7 eeppunuk, ambi age paga awo tawe logonet, “Nombo Ndawut ogoba Ala mugurok naakit aret o,” yinuk, mugurok nage logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun 11 eeppunuk, ambi eeke paga o maluk agaatak lek eeruwak nduk, eyoongga kalenogo nggoorogo wumbit nogo mengga kwak, o Yekura inom, Yerutalem inom, enete maluk agagerak me, oba nggoorogo wunnake logonet, puut-puut paga inagugi eeko menggam inom, obari abe kaga inake kani kunggo menggam irimbaga wonage nogo inom, minogo pege, kugigwe Atiyera arelen yinik nogo kalenak-pugunik eerogo pege, inagugiwak eyo paga ogobakkigirik inom, mbuti paga kugi ogut longgo warak inom, yigirik-noonom eerogo pege, eeke nagagerik, yigirik nogo wonok it aap inake warogo wogorogo nogogwaarak unde kambeegwaarak nggween taambiyareegwam nogome yumbunogo pit nage,

5 ndi, it inagugi unde inowak nogo inake warogo wogorogo menggam nogo paga kani kungge, eereegerak. Ti eereegerak paga o Yekura inom, Yerutalem inom, obeelom aret eerogo pereegerak.

6 Ti eerogo pege nagagerik, kota-kota o Manate wonage inom, o Eparayim wonage inom, o Timeyon wonage inom, nok, o Natali wonage inom, o kota-kota ti, enaagan-ambokan kota mbuulogwe-mbaalogwe langgulanggu eerak wonage nogo inom, abok aret

7 kugi inake warogo wogorogo menggam ogobakkigirik nogo minogo pege, kugigwe Atiyera arelen yinik nogo kalenogo pege, inagugiwak ogobakkigirik yigirogo pege, obari abe kaga inake kani kunggo menggam eerak o Iterali wonogwe me abok aret kalenak-pugunik eerogo pege, eeke nagagerik, iyokan o Yerutalem wagagerak.

Eeko logorak wone yugu liiru mbanak kwaakkogogwaarak wone (2End. 22:3-20)

8 At Yotiya endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 17 eeppunuk, ambi age paga o enete maluk age, Ala awi wurik kunduk maluk age, eereegerak wonage nogo ti, obeelom eerogo pege nagagerik, aap Ataliya aput Tapan inom, aap o kota unde menggerak Maateya inom, o ake wu porogo menggerak aap Yowakat aput Yowa inom, Aliku ogoba Ala awi wurik maluk agagerak nogo, ogobakkigiruwak nduk, mippiyareegerak.

9 Mippiige mbareegi, aap Ala unde inowe Kilikiya ka nogo nogogwaarik, it aakumi Manate mendek eege, it Eparayim mendek eege, it Iterali mendek ogookkologogwaarak o omarip paga pa’nggwe wonogwe eege, it aakumi abok aret o Yekura wonogwe inom, it o Mbeniyamin wonogwe inom, it o Yerutalem wonogwe inom, nen Ala awi wurik me wu pi ungguwok nduk, wonok wogwe iinok, it aap Ala awi wurik me tu unggwogo menggam arum wonogwe Lewi mendek nogo nen kuwak eereegwaarak wonok nogogwaarak nogo, wogoreegwaarak.

10 Wogogo mbareegwa, it aap Aliku ALA awi wurik ogobakkigikwi iigak, inarum logorak mippiyareegerak nogo wogorogogwaarak. Wogorogo mbareegwa, it nogo nen it aap Aliku ALA awi ogobakkigikwi, obeelom eerogo pugwi, eekwi nogo onggo wogorogwe,

11 ndi, it aap eyo paga o wuka inom, yugum paga o wuka inom, nen yugum poorak inom, eyo karo-karo nappit noorak poorak inom, it Yekura mendek inoweewi inendagembogut nen o wurik miya-miya wangge kagak, eraangge mbo pereegwaarak nogo pelan wariyak eyo poorak inom, kunggak yuwak nduk, wogorogwe, eereegwaarak.

12 Eeko mbareegwa, it aap ti nen wu ti paga liirogon aret kumbunuk, wuko nogogwaarak. Ndi, o ti ogobakkigikwi iigak, inarum wonogogwaarak nogo inendage ti, it Lewi mendek Merari paga wiganak aap Yakat Obaya imbirak aret. Ndi, it aap Lewi mendek Kekat paga wiganak aap Takariya Metulam imbirak aret. Ndi, it Lewi mendek yi oone ndi oone eeka abu ineenu wonogogwaarak nogo nen

13 yi mendek ndi mendek wa nagak eekwi nogo inarum logorak mippiigwi, it o wuka nen nano me-ndek eeriyak age kenok eekwi iigak, inarum logorak mippiigwi, ndi, it Lewi mendek ando liiru mbangga inom, wone koonogo piiga inom, tu unggwogo menggam arum waka inom, mippiigwi, eereegwaarak.

14 It nen wu Aliku ALA awi wurik me pi unggwogogwaarak wonage nogo, waganogo wumbogo logonet, at Kilikiya nogo Aliku ALA nen eeko logorak yereegerak Muta nen mbuku paga liiru mbaneegerak nogo time wonage me kwaakkagagerak.

15 Kwaakkage nagagerik, at Kilikiya nen aap endagembogut ake liiru mbangga Tapan nogo yoge logonet, “Aliku ALA nen eeko logorak yereegerak mbuku paga liiru mbanak at awi wurik me wonage me kwaakkagarak yi o,” yinuk, aap Tapan nogo wogoreegerak.

16 Wogoge mbareegi, wonok aap endagembogut nogo ka nagagerak. Ka nanuk, yoge logonet, “Kayeloman mini yi mendek ndi mendek eeruwak nduk, unde eeppiigendak nogo, abu ndak-ndak aret eekaarak o.

17 Wu Aliku ALA awi wurik me wonage nogo abok aret waganggo nagaarik, it aap o wuka inarum wonogwe nogo inom, aap o ogobakkigikwi nogo inom, wogoragaarak o,” yinuk, mbininogo yoreegerak.

18 Yoge nagagerik, aap endagembogut ake liiru mbangga Tapan nogo nen yoge logonet, “Ndi, aap Ala unde Kilikiya nen mbuku yi, an wo’negerak o,” ari nagagerik, aap endagembogut nogo enggaanom paga mbinineegerak.

19 Aap endagembogut ake liiru mbangga nen eeko logorak Ala yereegerak mbuku paga liiru mbanak mbinineegerak nogo, aap endagembogut aruk konengge nagagerik, ayum nibinogo pateegerak.

20 Ayum nibinogo pake nagagerik, Ala unde Kilikiya inom, at Tapan aput Akikam inom, Mika aput Akobot inom, at ake liiru mbangga Tapan inom, ndi, at eebe wonok nega Ataya inom, yorage logonet,

21 “Ninombomini nen Aliku ALA yereegerak nogo konembunuk eekwi, nit eeppinaniyak mbuku kwaakkogoorak yi paga mbanak wonage nogo it ndak-ndak eerulik muunogo mbo pugwi, eereegwaarak paga Aliku ALA anini mondok alik negen ninoba pinanege me, an inom, aakumi Iterali piinok nogogwaarak ninom wonogwe inom, aakumi o Yekura paga wonogwe inom, ninake Ala yereegerak mbuku kwaakkogoorak yi paga liiru mbanak nonggop yo’nirage nogo, Aliku ALA nen yokkiraawak nduk, yori nanip o.”

22 Yorage mbareegi, at Kilikiya inom, at inom nawak nduk aap endagembogut nappiyareegerak nogo inom, nen kwe Ala nen yoge kagak yoraga aap it Ala unde inayum pipuk eerogo piiga Katara ombooluk Tokat aput Talum akwe endage Kulara nogo, o Yerutalem peebi nambit-mbit wurik me nogome wonage me yori nogogwaarak.

23 Yori nogo mbareegwa, kwe nogo nen it yorage logonet, “At Aliku Iterali inogoba Ala nen, At nappiya wagaarak ti, yori nawak nduk, yoret, yo’negerak nogo yokkira o.

24-25 At Aliku ALA nen ari logonet, It aakumi Yekura nen an mbo paninuk, nobaane’me kugi inake warogo kani kunggwi, ineenggi paga inagugiwak ogobakkigirogo tiyappugwi, eereegwaarak paga nanini mbareegirak me, an nanini lek aga’lek kani omoonuk negen itok kunik o yibaga wonage me, at aap Yekura inowe endagembogut nen mbuku mbanak paga pulunogo piinet noorak mbanak malenggerak nogo ndak-ndak, o kota yi paga inom, it aakumi yime menggaarak ineebe paga inom, aaninggin mondok alik negen inoba kwippiyaagin, yegerak o.

26 At Aliku ALA nen yokkiraawak nduk, yori nanip o, yinuk, nappiya wagaarak aap Yekura inowe endagembogut yori nawak nduk yoret o, yinuk, yegerak nogo, ambinom yokkira o.

27 At Aliku Iterali inogoba Ala nen ari logonet, An nen o kota yi inom, it aakumi yime menggaarak inom, nanini inombake logonet, o yi abeelik-abeelek eerogo pigin, yagarak nogo, at aruk konengge nagaarik, nenggaanom paga iniki wakkolage logonet, tebeppake, ndi, ayum nibinogo patinuk le ari, eeke nogo, Naliku an ALA nen kagarak me,

28 an o yi maluk eerogo pege, it aakumi yime menggaarak nogo aaninggin inoba kwippiige, eeke nogo, at wonage kagak eerigin lek me, enegen kaagin lek o. Ata, o yi abolok lek obeelom wonage kagak, ombomini kambunuk nogogwam nggwogoba wonogwe me, inom logowak nduk, nappigin, yegerak o, yinuk, yori nanip o,” yoragagerak. Yorage mbareegi, it nogogwaarak nogo wone yoragagerak wonok aap endagembogut yori wogogwaarak.

Ala mugurok noorak wone nggaruk togon koonogo pereegerak wone (2End. 23:1-20)

29 Yori wogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen it aap Yekura inoweewi inom, o Yerutalem mendek inoweewi inom, kuwak ari woraawak nduk, inayonggo piyareegerak kuwak ari wogo nogogwaarik,

30-31 it Yekura inoweewi inom, o Yerutalem mendek inoweewi inom, it aap Ala unde inom, it Lewi mendek inom, inendage lek inendage warak abok aret at inom Aliku ALA awi wurik me nogo nogogwaarik, aap endagembogut nogo, o eyak oolo yinik mi’nage menggim nogome mi’na’nuk, Ala inom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak mbuku Aliku ALA awi wurik me kwaakkogogwaarak liiru mbanak nogo, it abok inaruk iigak, mbinineegerak. Mbiningge nagagerik, ari logonet, “At Aliku ALA nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yereegerak wone inom, eeko logorak wone yugu inom, wone lengganak inom, Iterali inom wone koonogo pugu mbuku paga liiru mbanak yi, neebe niniki abok aret Ala wogo’nuk, mondok eeke logokit o,” yinuk, Aliku ALA enggaanom paga taati nen wone abuk nggaruk togon yereegerak.

32 Ari mbareegi, it aakumi o Yerutalem wonogwe inom, o Mbeniyamin wonogwe inom, abok aret nen, “Nit togon wone ti, ninom aret eeko logowok o,” yinuk, yuwak nduk yoragagerak. Yorage mbareegi, it Yerutalem mendek nogo nen, “Nit ninombomini inogoba Ala wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak nogo ndak-ndak aret mugurok nogo logowok o,” yinuk, yereegwaarak.

33 At Yotiya nen aakumi Iterali menggam abok aret kugi ogole warak mendek wonage nogo, abok aret mbo pit nage nagagerik, it aakumi Iterali wonogo menggam abok aret Aliku inogoba Ala mugurok nogo logowak nduk, yoragagerak. At Yotiya eenik wonage kagak, it nen Aliku inombomini inogoba Ala mbo puulik at mban mugurok nogo nogogwaarak.

35 Obagambo Nagagerak laago lareegwaarak wone (2End. 23:21-23)

1 Inale’nggen nen Aliku ALA alut eeko logonet, laago endage, Obagambo Nagagerak nogo, aap Yotiya nen o Yerutalem lariyak mbareegerak me, lako logonet, Obagambo Nagagerak laago lariyak ake ndomba nogo, tut aa’nduk penenak tanggal 14 paga warogo lareegwaarak.

2 Ti laruwak nduk, it Ala unde eeko logorak nogo punogo piige, Aliku ALA awi wurik me aberogon eeko logowak nduk, panggombiige, eereegerak.

3 It aap Aliku ALA ake leenak logonet, it Iterali abok aret mamuninako menggaarak aap Lewi nogo yorage logonet, “Ala aloobut mbanak alik leenak ti, kit nen eewu’nuk ambime pegak eeriyak mage o. Ata, aap Ndawut aput Iterali inowe endagembogut Talomo nen o wurogo pereegim time aret logowak nduk, pinip o. Pogo logomonggotik, Aliku kinogoba Ala ake eekwi, at apuri Iterali inake eekwi, eeko logonip o.

4 Iterali inowe endagembogut Ndawut inom, at aput endagembogut Talomo inom, eeko logorak liiru mbanogo pereegwaarak nogo mugurok, ndarak ndegek kinawot lombok peebi-aa’nduk yabu eeko logorak koonggo logonip o.

5 Kinoreewi eegu we ugun mendek it ndarak ndegek inawot lombok lariyak nduk kiya wogwe iinok, yeenggwaaroorak kit Lewi mendek kinom o mage menggim oore’nggam time ari unggunuk logonip o.

6 Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo ndak-ndak, Ala Obagambo Nagagerak aberogo laago lariyak ndomba wonok wogwe nogo, inoorogo piigwi, kineebe mbeenogo pakwi, ndomba nogo kinoreewi inake liirogon koonogo pugwi, eeko logonip o,” yinuk, yoragagerak.

7 Yorage nagagerik, it aakumi we ugun mendek kuwak ari wogogwaarak nogo, Obagambo Nagagerak laago laruwak nduk, aap endagembogut Yotiya nen kambin-ndomba ineebe tiga puluh ribu wogorage, ndi, lembu tapi ineebe tiga ribu wogorage, eereegerak. Wogoragagerak nogo aap endagembogut alik aanggumi aret wogoragagerak.

8 At inom eeka awuri kunduk, iniki nen inaanggumi waganogo aakumi inom, it aap Ala unde inom, it Lewi mendek inom, wogorogwe, ndi, aap Ala awi wurik me unde menggaarak Kilikiya kunduk, Takariya kunduk, Yekiyen kunduk, nen laago Obagambo Nagagerak laruwak nduk, kambin-ndomba ineebe dua ribu enam ratus inom, lembu-tapi ineebe tiga ratus inom, it Ala unde wogorogwe,

9 aap Konaniya eege, awuri Temaya Netanen imbirak eege, it Lewi mendek inoweewi Katabiya eege, Yeyiyen eege, Yotabat eege, nen laago Obagambo Nagagerak laruwak nduk, kambinndomba ineebe lima ribu inom, lembu-tapi ineebe lima ratus inom, it Lewi mendek wogorogwe, eereegwaarak.

10 Obagambo Nagagerak laago lariyak abu aret pipuk eerogo punuk, aap endagembogut nen wone lengganeegerak nogo ndak-ndak, it aap Ala unde inom, aap Lewi mendek inawot lombok inom, inobaane’me lombok arit nogogwaarak.

11 Arit nogo mbareegwa, laago endage, Obagambo Nagagerak lariyak ake ndomba nogo inoorogo piinok, aap Lewi mendek nen inagabolo mbelanogo pit nogwe iigak, it aap Ala unde nogo nen amiya wogorogogwaarak nogo, waganogo ake warak kani kunggo menggam paga werenogo pit nogogwaarak.

12 Eeko nogogwaarik, Ala ake warogo kani kuniyak ake pi wogogwaarak nogo ti, Muta nen liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak, aakumi we ugun mendek ndarak ndegek inawot lombok kuwak ari wogogwaarak wonogwe nogo nen Aliku ALA ake puwak nduk, punogo piinet nogogwaarak. Tapi nogo kunduk, togop mban eerogo piinet nogogwaarak.

13 Eerogo punuk, eeko logorak wone koonak nogo ndak-ndak, Obagambo Nagagerak laago lariyak ake ndomba warak nogo, kani paga worakwi, ndi, Ala ake leenogo pugu nogo, togolowak mbi laka paga inom, kuwali kole paga inom, togolowak kole ndoonak paga inom, lakwi, eeko nogogwaarik, it aakumi we ugun kuwak eereegwaarak nogo nawak nduk, mbet-mbet tumburirogogwaarak.

14 Tumburirogo nogogwaarik, it Karun paga wiganak mendek Ala unde nogo nen Ala ake warak nogo kani kunggwi, amok leenak kani kunggwi, eekwi iigak, o kiip ari noorak me, it Lewi mendek inom, aap Ala unde inom, inamendek kero, pipuk eerogo pateegwaarak. It Lewi mendek nen inake pipuk eerogo pakwi, ndi, it Karun paga wiganak Ala unde inake pipuk eerogo piigwi, eereegwaarak nogo ti aret.

15 Ndi, it aap ndawi tiyangga aap Atap paga wiganak mendek Atap eege, Keman eege, abi kegetak aap endagembogut yoga Yerutun eege, it ndawi tiyanggo logowam Ndawut nen koonogo piyareegim inobaane’me nogome aret wonogogwaarak. Ndi, it aap tu unggwit wogo menggam arum waka abok aret ti, inoreewi Lewi mendek nen inake pipuk eerogo piyareegwaarak me, it inobaane’me yabu eeko menggam mbo punuk mbagangga’lek mondok arum aret wonogogwaarak.

16 Aap endagembogut Yotiya wone lengganogo yoragagerak nogo ndak-ndak, Aliku ALA endage tiyappogo logonet, laago Obagambo Nagagerak lakwi, Ala ake warogo kani kuniyak nogo Aliku ALA ake kani kunggak eerak nogo paga nippunuk, kani kunggwi, eeko logorak ake punik ne ti paga abu pipuk eerogo pereegwaarak me,

17 aakumi Iterali kuwak eereegwaarak wonogwe nogo nen laago Obagambo Nagagerak nogo, ne ti paga lakwi, laago Oroti Piika’lek Mendek larak nunggwi, eekwi iigak, ne 1 nen nok ne 7 kuli aret ari nagagerak.

18 Laago Obagambo Nagagerak lareegwaarak ti kwak, at Ala nen yoge kagak yoraga Tamuwen wonage eyom paga nen it Iterali laka’lek aret wonogogwaarak. Ndi, it aap Ala unde inom, it Lewi mendek inom, it Yekura mendek abok aret inom, aakumi Iterali it Yerutalem mendek inom wonogogwaarak nogo inom, at Yotiya inom laago Obagambo Nagagerak lareegwaarak nogo ndak-ndak, it aap Iterali inoweewi inendagembogut ambi nen togop eeka’lek aret wonogogwaarak.

19 Laago Obagambo Nagagerak lareegwaarak nogo ti, aap Yotiya endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage kagak, tahun 17 abu eeppunuk, ambi eeke paga inale’nggen nen aret lareegwaarak.

Aap Metit mendek inowe endagembogut nen Yotiya wareegerak wone (2End. 23:28-30)

20 Lappunuk, Aliku ALA awi wurik ogobakkigirogo punuk wonage me, aap Metit mendek inowe endagembogut Neko nen niyo Eparat aa’nggi paga o Karekemit time wim eerikit nduk wage me, imbirak perenggolaakit nduk, aap Yotiya nogo wundi nagagerak.

21 Wundi nage nagagerik, li’luk aago wonage me, at Neko nen wone eerogo Yotiya paga nappiya wage logonet, “Kat Yekura inowe kendagembogut wae. Wone an nimbirak ngge yuurak nduk, wagandak? An yogondak wagarak yi, kat nimbirak wim eeruwok nduk woroolik. Ata, Ala nen, Kat kinom wim mbanak nogo mbet-mbet kinom wim eeri nak o, yo’nege mbaki, wagarak nimbirak wonage me, Ala nen koorogo pagakwak, kat eeriyak mba’nuk wagandak nogo paga Ala non mbambuurak mage o,” yinuk, eerogo nappiya wagagerak.

22 Wone eerogo nappiya wagagerak nogo yoreegwaarak kwe, at Yotiya nen, “At Neko yi, Ala yoge kagak yo’negerak kagi,” mba’nuk, melak togon iyokan noolik. Ata, imbirak perenggolaakit nduk, kaninggen mili kak eeppatinuk, o kobappaga Megiro time nagagerak.

23 Nage nagagerik, inom wim eeke me, it ineegin warak nen aap endagembogut Yotiya nogo wako mbareegwa, at Yotiya nen awuri yorage logonet, “An abu karugum aret nookaarak me, yime nen wo’neren na-nip o.”

24 Yorage mbareegi, anggweendo wim eeka nen piyanogo nggweendo alik ambi paga nippunuk, wonok o Yerutalem pi wogo mbareegwa, kambeegerak. Kangge mbareegi, at ombomini kambeegwaarak piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogo nogogwaarik, it o Yekura wonogwe inom, kota Yerutalem wonogwe inom, tabun ndoombunuk ale yogo nogogwaarak.

25 Ale yogo nogogwaarik, ti’nuk, aap Yeremiya nen lendawi paga Yotiya anep pereegerak me, it kumi-aap ndawi waka nogo nen Yotiya anep pugu nogo abeppegak o yogondak kuli ndawi ti wakwi wonogwe aret. Ndi, at Yotiya lendawi anep pugu nogo Iterali wonogwe me inandogon aret agagerak me, Lendawi Pugu liiru mbanak nogo paga inom mbanak wonage o.

26 At Yotiya nogo endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logonet eeke nagagerak inom, Aliku ALA nen eeko logorak wone yereegerak liiru mbanak nogo ndak-ndak, liirogon mugurok nage logonet eeke nagagerak inom,

27 aa’nduk nen nok age yobok kuli abok aret it Iterali inoweewi inendagembogut inom, Yekura inoweewi inendagembogut inom, eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo inom mbanak wonage o.

Pasal 36 1 Ndi, it aakumi o time wonogwe nogo nen aap Yotiya aput Yowakat nogo waganogo o Yerutalem ogoba obaane’me wone lengganogo yorage logowak nduk, inowe endagembogut mippereegwaarak.

Yekura inowe endagembogut Yowakat eeke nagagerak wone (2End. 23:30-35)

2 At Yowakat nogo ndarak kagak tahun 23 age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tut kenagan aret peneneegerak.

3 Penengge mbareegi, aap Metit mendek endagembogut nogo nen aap Yowakat o Yerutalem time wone lengganogo yorage nogo kwippege nagagerik, it Yekura mendek yorage logonet, “Wu mbuti perak aaninggin tiga ribu empat ratus inom, mbuti emas aaninggin 34 inom, mbet-mbet kuwak eerogo pi woraanip o.”

4 Yorage nagagerik, aap Metit mendek inowe endagembogut nen Yowakat oreeluk Eliyakim it Yekura mendek inom, it Yerutalem mendek inom, inowe endagembogut logowak nduk, mippege nagagerik, endage Eliyakim nogo mbo punuk, endage alik Yoyakim aret tooneegerak. Ndi, at oreeluk Yowakat nogo ti, aap Metit mendek endagembogut Neko nen o Metit wonok nagagerak.

Yekura inowe endagembogut Yoyakim nen eeke nagagerak wone (2End. 23:36-24:7)

5 At Yoyakim nogo ndarak kagak tahun 25 age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 11 eereegerak. At ogoba Aliku ALA enegen kagak, maluk mban eeke nagagerak.

6 Eeke kagak, it Mbaben mendek inowe endagembogut Nebukanetat nogo nen at tebenogo punuk, wonok o Mbaben pi naakit nduk, mbutigeele tembaga paga eerak nogo paga maarogo pege,

7 yi mendek ndi mendek Aliku ALA awi wurik me wonage nogo wagangge, eeke nagagerik, at Nebukanetat nen wonok at endagembogut awi o abe nggwok wurik me o Mbaben nogome pi nagagerak.

8 At Yoyakim nogo endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logonet, maluk ogole warak eeke nagagerak inom, eraambe nggolo logonet, eeke kogo nogogwaarak inom, ando abok ti, it Iterali inom, Yekura inom, inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak wonage nogo paga, inom mbanak wonage o. Ndi, at obaane’me aput Yoyakin aret endagembogut agagerak.

Yekura inowe endagembogut Yoyakin nen eeke nagagerak wone (2End. 24:8-17)

9 At Yoyakin nogo ndarak kagak tahun 18 age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tut kenagan penembunuk, ambi penenak ne 10 mban yorage nagagerak. Aap Yoyakin nogo, Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak.

10 Tahun ambi eeppunuk, ambi eerikit nduk eeke kagak, endagembogut Nebukanetat nogo nen at Yoyakin wonok woraawak nduk, aap nappiya wagagerak wogo nogogwaarik, aap Yoyakin nogo waganggwi, yi mendek ndi mendek onggo nggwok Aliku ALA awi wurik me wonage nogo waganggwi, eeko nogogwaarik, wonok o Mbaben pi nogogwaarak. Ndi, at Nebukanetat nen aap Yoyakin ogobaluk Yerekiya nogo aap Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, inowe endagembogut logowak nduk, mippereegerak.

Yekura inowe endagembogut Terekiya nen eeke nagagerak wone

(2End. 24:18-20; Yer. 52:1-3)

11 Aap Yerekiya nogo, ndarak kagak tahun 21 age paga endagembogut a’nuk o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 11 eereegerak.

12 At Yerekiya nogo Aliku ogoba Ala enegen kagak maluk mban eeke nagagerak. Aap Ala nen yoge kagak yoraga Yeremiya nogo Aliku ALA wone yegetak wonok at yori wage kagak kwe, iniki tebeppatinuk, liippega’lek aret wonagagerak.

O kota Yerutalem tebenogo pi wogogwaarak wone (2End. 25:1-21; Yer. 52:3-11)

13 Aap endagembogut Nebukanetat nen aap Terekiya nogo yoge, “An kabu’me logonet, koone mondok konengge logogin o, yinuk, Ala endage kumbunuk, kumbuk mbanu o,” yinuk, oone omaawi paga yoge mbareegi, Ala endage kunogo kumbuk mbaneegerak kagak, wonagagerik, peebi, “Aap yi nen wone lengganogo yo’nege logorak neebi o,” yinuk, iniki mi’nage nagagerik, ogogumbuk age, anobak yugum pogom kungge, eereegerak me, yungguninuk, Iterali inogoba Aliku Ala mugurok noorak eebi mbareegerak.

14 It Ala unde inarum menggaarak inom, it aakumi inom, logonet-logonet it kunduk Ala mugurok noolik mbo punuk, yi aakumi ndi aakumi ogole warak mendek eerit nogwe nogo mugurok nogwe, Aliku ALA awi wurik o Yerutalem leenogo pereegim nogo maluk eerogo pugwi, eereegwaarak.

15 Togop aret eerit nogwe iigak, inombomini inogoba Aliku Ala nen at apuri inabuwa mbake, o at wonage menggim iniki kunik eeke, eereegerak me, wone yora wogo logowak nduk, kulinik-kalinik nappiya waga’mban eeke nagagerak kwe,

16 at nappiya wagagerak nogo miyuk-meya eerogo piigwi, “Ala wone ti, abe lek o,” yinuk, meek mbakwi, Ala wone yoraga nogo inagi’ndok kanggwi, eekwi paga Aliku ALA anini mi’nage logonet, “Aaninggin mondok alik negen inoba piyaakit o,” yinuk, nggaruk togon koonogo pereegerak me, it mbo noorak mondok meek aret agagerak.

17 Meek aret agagerak me, at Aliku ALA nen aap Mbaben mendek inowe endagembogut nappi wagagerak wage nagagerik, awooluwak paga inapuri tawe Ala awi wurik magame wonogwe nogo, inoorogo piya unggwage, wologwe-komologwe tawe inom, aap inanggok inom, ineeruwak kenen awo wungge inom, inabuwa mbaka’lek aap Nebukanetat eenggime piige mbareegi, inoorogo piinet nage,

18 Ala awi wurik me yi mendek ndi mendek eeka nggwok inom, mbuuluk inom, abok aret wagangge, yi mendek ndimendek onggo nggwok Aliku ALA awi wurik me wonage nogo wagangge, aap endagembogut inom, at inom eeko menggaarak inom, inamindik-inamendek onggo nggwok kero wagangge, eeke nagagerik,

19 Ala awi wurik kani pege, o Yerutalem yendok-wandok yugum pak wurik nogo, langgunogo pit nage, aap yo’nggok inawi o nggwok abe wurik me, yi mendek ndi mendek abe wonage nogo inom kani pege, eereegerak.

20 Eeke nagagerik, it Yekura mendek ando mbuuluk inoorulik teppiyareegerak nogo wogoren o Mbaben piya nage nagagerik, at inom, at apuri nogo inom, nen inayeloman mini eerogo piinok wonogwe iigak, aap Peritiya mendek inowe endagembogut nogo wage nagagerik, it Mbaben mendek tebenogo piinok, at abu’me aret piyareegerak.

21 At Aliku ALA nen Yeremiya yoge logonet, “Inanggween paga yitarip eerogo pemenggaarak wonage kagak tahun 70 eerigin o,” yinuk, yoreegerak nogo a’me nggelok yi nage kagak, inanggween ti, yaka’lek mbo pugu negen wonagagerak me, lubungge logowak nduk, tahun 6 eeppunuk, ambi eeke paga yi mendek ndi mendek yaka’lek teppuurak yugu nogo ndak-ndak aret agagerak.

22 Ndi, aap Koreti it aakumi Peritiya mendek inowe endagembogut a’nuk tahun aa’nduk eerak paga at Aliku ALA nen at oone yoraga Yeremiya yoge kagak yoragagerak nogo, a’me nggelok yuwak nduk, it Peritiya mendek inowe endagembogut Koreti nen at wone lengganogo yorage menggim nogome yorage, liiru mbanogo nappit nage, eeke logowak nduk, Aliku ALA nen inikime manabeegerak nogo yi o.

23 “Kit Peritiya mendek an kinowe nendagembogut nen wone ambi yokkira o. At mbogut paga menggerak Aliku ALA nogo nen yi aakumi ndi aakumi inabu’me piigo menggam o nggween paga yime abok aret unde eeppanege, ndi, o Yekura kota Yerutalem time at ake awi wurikit nduk mippanege, eereegerak me, aap at apuri kinenggela’- me time o Yekura kota Yerutalem noorak mbake kenok, at Aliku ogoba Ala imbirak aret nagin me, nawak nduk, teppumunggup o,” yinuk, liiru mbanogo nappit nagagerak nogo ti aret.


1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...