Selasa, 29 Juni 2010

2 Endagembugut

Mbuku 2 Endagembogut ambokan mbanak yi,
eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.


Mbuku Endagembogut ambokan mbanak yi, aakumi Iterali mogonggologo nogogwaarik, eerit wogo nogogwaarak wone mbuku Endagembogut aa’nduk mbanak paga liiru mbanak ando nogo, mbuku yi paga liiru mbanak wonage. Mbuku yi paga owak mbere wonage: Ambi, Iterali mogonggologo nogogwaarik, o omarip paga pa’nggwe inanggween paga wonogo logonet, eerit wogwe iigak, aap endagembogut Atiyut mendek nen o kota Tamariya tebenggola wagagerak kuli ari wagagerak nogo liiru mbanak wonage.

Ndi, ambi, it aakumi Yekura mendek o ame pa’nggwe inanggween paga wonogo logonet, eeko nogogwaarak it Iterali inagota Tamariya tebenogo piya wagagerak kuli nen aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nen o Yerutalem aan lebenogo piya unggwage logonet, o yigirogo pereegerak kuli liiru mbanak wonage. Mbuku yi, irip paga mbanak ti, aap endagembogut o Mbaben mendek nen it Yekura abu’me piinok, wonage logonet, aap Nggeraliya o Yekura unde logowak nduk, mippege, ndi, at Yekura inowe endagembogut Yoyakin nogo o Mbaben keele maarak wonage me piinogo pege, eereegerak nogo liiru mbanak wonage.

It aakumi Iterali mogonggologo nogogwaarik, wonogwe iigak, aaningginpaaninggin inoba kwi’nagagerak nogo ti, it aap inoweewi inendagembogut inom, aakumi Iterali abok aret inom, it Yekura mendek inom, Ala liirogon mugurok nogwe lek iinok, inoba kwi’nagagerak o.
It aakumi Iterali eerit wogogwaarak liiru mbanak nogo ti, o Yerutalem aan lebenogo pege, aakumi Yekura apit aret kugun wogoren o Mbaben piya nage, eereegerak kuli ti paga eeko nogogwaarak alik agagerak nogo liiru mbanak wonage. Ndi, mbuku Endagembogut ambokan mbanak yi paga aap endage tiyak yereegerak nogo ti, Ala yoge kagak yoraga Eliya obaane’me agagerak endage Elita nogo aret.
---------------------------------------------------

2 ENDAGEMBOGUT WONE

ala nen yoge kagak yoragaEliya nen
Akatiya kambuurak yoreegerak wone
1
1:8 Mat. 3:4, Mrk. 1:6 1:10-12 Luk. 9:54

1 At aap Akap kambeegerak kagak it aakumi o Mowap mendek nen, “Aap Iterali mendek wone lengganogo yo’nirage logorak nineebi o,” yinuk, yereegwaarak.

2 Ndi, ne ambi paga aap inowe endagembogut Akatiya nogo o Tamariya at awi wurik tiyarogon awe aago yagat-yagat wurik nogome nen yigeebu wambi wagagerak me, andi nggwok lombok eeke mbareegi, aap yonggo nappiige logonet, yorage, “Kit nen aakumi o Ekoron mendek inagugi Mba’an-Tebup nen, An andi yi, obeelom ee’nabigin ilik, lek a? yokkiraawak nduk, nanip o.”

3 Yoragagerak nogwe iigak, at Aliku ALA ayonggo malayikat nogo nen aap Titebe mendek Eliya yoge logonet, “Aap Tamariya mendek inowe endagembogut nen nappiya wagaarak wonogwe ti, kinom lambuni nage logomenggendik, wone yogop yoraamunggun o. It Iterali wonogwe me, Ala lek kenok, it Ekoron mendek inagugi Mba’an-Tebup nen yoraawak nduk, nggino yori nogo agaarik ya? yegerak o.

4 It togop eekwi me, at Aliku ALA nen ari logonet, At Akatiya ti, nogo yege menggim nen mi’- narigin lek o. Ata, at nogo yege me time nen aret mondok kambigin, yegerak, yora nak o,” yinuk, yoge mbareegi, yora wagagerak.

5 Yoraanuk, nage kagak, it aap nappiyareegerak nogo iniyokan wogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen it yorage, “Nonggop nduk kit kiniyokan mbet-mbet aret wogop?”
6 Yorage mbareegi, it nen at onggo yogo logonet, “Nit nogwe me, aap ambi niya wage nagaarik, yo’nirage, At Aliku ALA nen ari logonet, It Iterali wonogwe me time Ala wonage lek kenok, it Ekoron mendek inagugi Mba’an-Tebup nen yoraawak nduk, nggino yoriyak nappiya wagaarak ya? Togop yegerak me, at nogo yege menggim nen mi’narigin lek o. Ata, at nogo yege me time nen aret mondok kambigin, yegerak o, yinuk, aap endagembogut nappinagi wagaarak nogo, wone ti, yori nanip o, yo’nirage mbaki, yokkiri wogo o.”

7 Yogo mbareegwa, aap endagembogut nen, “Aap kit kinom lambuni wage nagaarik, wone yokkiragaarak ti, etenggen nonggop o.”
8 Yorage mbareegi, it nen, “At aap ti, ayum amoori warak mendek yirik. Ndi, aa’ndok keele ti, tapi agabolo mendek yirik kogoorak o.” Yogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen, “Ti aap Titebe mendek Eliya nen aret yokkiragaarak kagi o,” yoragagerak.

9 Yorage nagagerik, aap ineegin warak inowe awuri ineebe 50 inom at Eliya yoruwak nduk, nappiige mbareegi, Eliya nogo puut kirin paga kwi’ndak wonage me ka laganggo nogogwaarik, yogo logonet, “Ala wone liirogon eeka yi wae! At aap endagembogut nen, Wambi woraayok, yegerak me, wambi nak o.”

10 Yogo mbareegwa, at Eliya nen aap ineegin warak inowe nogo yoge logonet, “An aap Ala wone liirogon eeka abet aret kenok, kat inom, kawuri 50 inom, kineebe apit kani namunggup nduk, kani mbogut paga nen kinoba wambi woraawak o.” Ari kagak, kani mbogut paga nen wambi wage logonet, awuri 50 nogo inom abok aret kani nunggugwaarak.

11 Ti eeke mbareegi, ti’nuk, aap endagembogut nogo nen peebi aap ineegin warak inowe ambi awuri 50 inom at Eliya wonage me, nippiyareegerak laganggo nogogwaarik, inowe nen wone at yoge logonet, “Ala wone liirogon eeka yi wae. Aap endagembogut nen, Mbet-mbet wambi woraayok, yegerak me, mbet-mbet wambi nak o.”

12 Yoge mbareegi, at Eliya nen, “An Ala wone liirogon eeka abet aret kenok, kat inom, kawuri ineebe 50 inom, kineebe apit kani namunggup nduk, kani mbogut paga nen kinoba wambi woraawak o.” Ari kagak, Ala kani mbogut paga nen wuppi wagagerak paga awuri ineebe 50 nogo inom abok aret kani nunggugwaarak.

13 Ti eeke mbareegi, ti’nuk, aap endagembogut nogo nen peebi aap ineegin warak inowe ambi awuri 50 inom at Eliya wonage me nippiyareegerak lagi nogo nogogwaarik, aap inowe nogo Eliya owagam endobanggun yindumbunuk, abuwa warak nggo-nggo logonet, at yoge, “Ala wone liirogon eeka yi wae. Kat kayeloman mini nawuri ineebe 50 ninom yi, aakumi aret me, ninoorugun o.

14 Kani mbogut paga nen wambi wagaarak paga ineegin warak mbere aago inoweewi inom aa’nduk wagaarak nogo kani nenggaarak kwe, an aakumi aret neenok, nili eerogo panu o.”

15 Yoge mbareegi, at Aliku ALA ayonggo malayikat nogo nen Eliya yoge, “At eebe paga kat kagabiti mbarugun o. Kimbirak wambi nak o.” Yoge mbareegi, Eliya nogo mi’na’nuk, aap nogo imbirak aret aap endagembogut ka wambi wogogwaarak.

16 Wambi woraanuk, at Eliya nogo nen aap endagembogut nogo yoge, “At Aliku ALA nen ari logonet, It Iterali wonogwe me yime an Ala neebe lek neenok, it Ekoron mendek inagugi Mba’an-Tebup nen yoraawak nduk, nggino yoriyak nappiigerak ya? Ti eekerak paga aap endagembogut nogo, nogo yege menggim nen mi’narigin mondok lek o. Ata, at nogo yege me time nen aret kambigin, yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

17 Ndi, at Aliku ALA nen Eliya yoge mbareegi, aap endagembogut yoreegerak nogo ndak-ndak aret kambeegerak. Kangge mbareegi, at Yotapat aput Yekoram nogo Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun ambi eeppunuk, ambi age paga aap Akatiya nogo ti, apuluk lek aret me, obaane’me aap Yoram aret endagembogut agagerak.

18 Ndi, at Akatiya nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak mbuku paga liiru mbanak wonage nogo paga, inom liiru mbanak wonage nogo lek a?

2 Eliya mbogut paga wonok laganeegerak wone
2:9 Pel. 21:17 2:12 2End. 13:14/3:11 1End. 22:7

1 At Aliku ALA nen o wiya nombok-kombok eeke logonet, Eliya mbogut paga wonok lagarak eyom panggoni wage mbareegi, ne ambi paga at Eliya nogo Elita imbirak o Nggilagan nen tu paga nogo logonet,

2 at Eliya nogo nen Elita yoge, “At Aliku ALA nen an o Mbeten nappanegerak nage me, kat ya’i abu logot o.” Yoreegerak kwe, at Elita nen onggo yoge logonet, “An kat mbo pagagin lek nimbirak aret noorak o, yinuk, Aliku ALA inom, kat inom, kimbirak kinenggaanom paga abet aret yokkigi o.” Yoge mbareegi, imbirak o Mbeten nogogwaarak.

3 Nogwe me, aap Ala nen yorage kagak yoraga ineebe aago o Mbeten nen Elita ka wundi wogo nogogwaarik, yogo logonet, “At Aliku ALA nen o yogondak aret kat teppaganuk, kogoba Eliya wonok lagagin nogo keenu ilik?” Yogo mbareegwa, at Elita nen, “E o. Neenu aret me, wone ti, yugup o,” yoragagerak.

4 Yorage mbareegi, ti’nuk, at Eliya nen Elita ambinom yoge logonet, “Elita wae. At Aliku ALA nen an o Yeriko nappanegerak nage me, kat ya’i abu logot o.” Yoreegerak kwe, at Elita nen, “An kat mbo pagagin lek nimbirak aret noorak o, yinuk, Aliku ALA inom, kat inom, kimbirak kinenggaanom paga abet aret yokkigi o.” Yoge mbareegi, imbirak o Yeriko nogogwaarak.
5 Nogwe me, it aap Ala nen yorage kagak yoraga ineebe aago o Yeriko time nen Elita ka wundi wogo nogogwaarik, yogo logonet, “At Aliku ALA nen o yogondak aret kat teppaganuk, kogoba Eliya wonok lagagin nogo keenu ilik?” Yogo mbareegwa, at Elita nen, “E o! Neenu aret me, wone ti, yugup o,” yoragagerak.

6 Yorage mbareegi, ti’nuk, at Eliya nen Elita ambinom yoge logonet, “At Aliku ALA nen an niyo Yoraran aa’nggi paga nappanegerak nage me, kat ya’i abu logot o.” Yoge mbareegi, Elita nen, “An kat mbo pagagin lek nimbirak aret noorak o, yinuk, Aliku ALA inom, kat inom, kimbirak kinenggaanom paga abet aret yokkigi o.” Yoge mbareegi, imbirak aret nogogwaarak.

7 Nogo mbareegwa, it Ala nen yorage kagak yoraga ineebe aago nogo mendek 50 inambokan muguren nogo nogogwaarik, tayorogon taati mi’ndak logonet, Eliya Elita imbirak yi Yoraran aa’nggi paga ari nanuk wonogwe inigen nagiyareegwaarak.

8 Inigen nagiigwi iigak, at Eliya ayum nggorek yirik nogo nggoorogo perembunuk, niyo Yoraran wake mbareegi, niyo nogo mogonogo agi-ogu eerogo pege nagagerik, nggween woloonogo pereegerak paga imbirak wunda nogogwaarak.

9 Wunda nogo nogogwaarik, at Eliya nen Elita nogo yoge logonet, “An kat teppaganuk, awo wo’neren lagangga’- lek kagak, kat nano eeppagarak nogo yo’niru o.” Yoge mbareegi, Elita nen Eliya yoge, “Kat kamunggat koba wonage nogo mban an noba paniyak mage o. Ata, ambinom nggwok togon aret noba panu o.”

10 Yoge mbareegi, Eliya nen, “Kat yo’negendak ti, eeppagarak meek kagak yo’negendak kwe, kenegen keegak, an mbogut paga lagangge neenok perak, kat yagandak ti ndak-ndak eeppagage kaamunggun o. Ndi, kenegen neyaamunggun lek kenok ti, eeppagagin lek aret o.”

11 Yoge nagagerik, imbirak wone mban-mban tu paga nogwe me, abera’lek me kani wuninik negen kuda nen nggweendo nikkenok wogo nogogwaarik, Elita ogoorogo punuk, o wiya nombok-kombok eeke kagak, at Eliya nogo aret wonok mbogut paga laganggwi iigak,

12 at Elita nogo enegen looge logonet, “Nogoba o. Nogoba o. Iterali inanggweendo inom, inaguda paga nega inom, ti aret kagi o.” Ari kagak, eebe lek aret ari nage mbareegi, ayum yirik nogo aret oolo muundak nibinogo pateegerak.

13 Nibinogo patinuk, at Eliya ayum nggorek nggorok togon wambeegerak nogo, wagangge nagagerik, iyokan niyo Yoraran aa’nggi paga mi’nari wage nagagerik,

14 Eliya ayum nggorok togon wambeegerak nogo paga niyo warikit nduk, oone nggwok paga ari logonet, “At Aliku Eliya ogoba Ala nogo ngga agandik?” Ari nagagerik, yum nogo paga niyo wareegerak mogonogo agiogu eeke mbareegi, Elita nogo wunda wagagerak.

15 Wunda wage mbareegi, it Ala nen yorage kagak yoraga aago o Yeriko mendek nda nen nagiyareegwaarak nogo nen yogo logonet, “Eliya amunggat oba wonagaarak nogo, muk Elita oba agaarak kogo o.” Yinuk, owagam nogo nogogwaarik, abu’me inete wanduk yinuk, Elita yogo logonet,

16 “Wone yokkugwi yi, liippu o. Nit kayeloman mini ninenggela’me yime Eliya kwaari noorak inobam aap ineebe 50 wonogwe me, Aliku ALA Aberiniki nen kogoba ti, wonok puurom paga pi nagaarak a, alu’me pi nagaarak a, it kwaari nawak o.” Yogo mbareegwa, at Elita nen, “At kwaari noorak yoroorak mage o.”

17 Yoragagerak kwe, inoone nabenak mban yorit unggwogo mbareegwa, ineraaket nen, “Kwaari nawak o.” Yorage mbareegi, ineebe 50 nogo kwaari nawak nduk, nappiyareegwaarak kwaari nugwi iigak, nogo kenagan yereegwaarak kwe, Eliya eebe nogo kwaakkoolik me,

18 iniyokan at Elita nogo o kota Yeriko torinake wonage me, ka wogo mbareegwa, it yorage logonet, “Kit kwaari noorak mage o, yinuk, an yokkiragarak kwe, nogotak nogo lek a?” yinuk, yoragagerak.

At Elita nen o Yeriko niyo
obeelom eereegerak wone

19 It aap o kota Yeriko menggaarak nen Elita yogo logonet, “Ninogoba wae. O kota yi, kenegen pekket o. O yi abu obeelom mban kagandak kwe, niyo perak, maluk mban wonage me, yi mendek ndi mendek yakootak kwe, tari kunit nage o.”

20 Yogo mbareegwa, at Elita nen it yorage, “Niyoowak ngget mendek kenok, mayu yonggoppunuk, wonok niri woraanip o.” Yorage mbareegi, wonok iri wogogwaarak.

21 Iri wogo mbareegwa, at Elita nen niyoowak nogo wonok niyo eneerime nage nagagerik, mayu nogo kilirogo wuppege logonet, “At Aliku ALA nen yegerak yi o. Niyo yi, abu obeelom eerogo pigirak me, nunggwi iinok kanggwi, yi mendek ndi mendek yarak mbu’lo kunit nage, eerigin mondok lek, yegerak o.”

22 Ari mbareegi, at Elita yereegerak nogo ndak-ndak, niyo nogo obeelom agagerak o yogondak kuli wonage aret.

Wologwe-aabologwe nen Elita
meek eerogo pereegwaarak wone

23 At Elita nogo o time nen Mbeten wage mbareegi, wologwe-aabologwe inawi kota time menggaarak nen wundi nanuk, inoone nggwok paga Elita miyuk-meya eerogo pogo logonet, “Anobak mbela aago yi, mbet lagi nak. Anobak mbela aago yira, mbet lagi nak.”

24 Yogwe iigak, at Elita nogo ena logurogon pegiige logonet, at Aliku ALA endage paga pulunogo piige mbareegi, wam nggwiya negen beruang ineebe mbere eyonggaame nen nggigik togon wundi wogo logonet, wologwe-aabologwe ineebe 42 ineyak nibik-nobak eerogo piinet nogogwaarak.

25 Ndi, at Elita nogo perak, time nen puut Karemen paga lagi nanuk, ti’nuk, time nen
iyokan o Tamariya wagagerak.




3 It Iterali aap Mowap inom wim eereegwaarak wone

1 At Yotapat nogo it Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 17 eeppunuk, ambi age paga at Akap aput Yoram nogo o Tamariya it Iterali inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 12 eereegerak.

2 Ndi, at Yoram nogo nen Aliku ALA enegen kagak, maluk mban eeke nagagerak kwe, at agalo-ogoba imbirak maluk eeko nogogwaarak ndak-ndak eeke logolik. At ogoba nen yugum paga kugi Mba’an alut eeko logowak nduk, ogut eerogo mippereegerak nogo, langgunogo pit nagagerak kwe,

3 at Nebat aput Yerobeyam nen maluk eerit nage nagagerak paga Iterali maluk eeko nogogwaarak nogo, at mbo puulik inom aret eerit nage nagagerak.

4 Ndi, it aakumi o Mowap mendek inowe endagembogut Meta nogo aanggumi ndomba unde wonagagerak. Unde wonagagerak me, at nen ndomba aagalogwe seratus ribu inom, ndomba ngguunok seratus ribu ineeruwak mbanak inom, inarum wonage onggo Iterali inowe endagembogut wogoge nagagerak.

5 Togop eeke nagagerak kwe, at Akap nogo kambeegerak kagak, it Mowap inowe endagembogut Meta nogo nen, “Aap Iterali inowe endagembogut nen wone lengganogo yo’nirage logorak neebi o,” yereegerak.

6 Togop ari mbareegi, aap endagembogut Yoram nogo o Tamariya nen wundi nage nagagerik, awuri Iterali mendek wim eeka nogo woraawak nduk, inayonggo piyareegerak.

7 Inayonggo piinok, aap Yekura mendek inowe endagembogut Yotapat wonage me wone eerogo nappege logonet, “Aap Mowap mendek inowe endagembogut nogo nen, Iterali mendek wone lengganogo yo’nirage logorak neebi o, yinuk, yegerak me, Mowap mendek ninom wim eeruwok nduk, kat ninom ari woroorak op ilik?” Yoge mbareegi, at Yotapat nen, “An nawuri inom, kat kawuri inom, an naguda inom, kat kaguda inom, ndak-ndak aret wonogwe me, kat an nimbirak lambumbunuk wim eeri noorak op aret o.”
8 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “Tu ngge paga nawok o?” Yoge mbareegi, at Yoram nen at yoge, “Tu karume Erom paga nawok o,” yoreegerak.

9 Yogo nogogwaarik, aap Iterali inowe endagembogut inom, it Yekura inowe endagembogut inom, it Erom inowe endagembogut inom, tu wangge’nuk, nogwe iigak, nogo 7 yereegwaarak me, inawuri wim eeka inom, inaanggumi inom, inake inaniyo noorak lek aret kogogwaarak.

10 Lek aret mbareegi, Iterali inowe endagembogut nen ari logonet, “Wologo wae! At Aliku ALA nen it aap Mowap mendek ineenggime pinanikit nduk, aap ninendagembogut kenagan ninayonggo pinanggerak wonogwe me, ninabuwa o.”

11 Ari mbareegi, at Yotapat nen kin wogiige logonet, “Nit mbakwi wonok, Aliku ALA yoruwak nduk, Aliku ALA nen yoge kagak yoraga ambi yime wonage ilik, lek a?” Yorage mbareegi, aap Iterali inowe endagembogut ineegin warak awot ambi nen onggo yoge logonet, “Aap aa’nduk Eliya ayeloman logonet, eenggi kookkage nagagerak Tapat aput Elita nogo perak, yime wonage o.”

12 Yoge mbareegi, at Yotapat nen, “At Aliku ALA nen yoge kagak ari menggerak abet aret yagan o!” Yoge nagagerik, aap Iterali inowe endagembogut inom, aap Yotapat inom, aap endagembogut Erom mendek inom, Elita nogo owagam ka wogogwaarak.

13 Ka wogo mbareegwa, at Elita nen aap Iterali inowe endagembogut yoge, “Kat an nimbirak yuurak wone ambi wonage kenok wagan a? Kagalo-kogoba wone yoraga nogo nen yokkiruwak nduk, nak o.” Yoge mbareegi, Iterali inowe endagembogut nen onggo ari logonet, “Togop yugun ubi! Nit aap ninendagembogut kenagan yi, waganogo aap Mowap ineenggime pinanikit nduk, Aliku ALA nen ninayonggo pinanegerak kenok, keya wogo o.”

14 Yoge mbareegi, at Elita nen, “At Omaawi Lombok Aliku ALA eenik menggerak ake eeke minggirak endage paga yokkiri o. Aap Yekura inowe endagembogut Yotapat kinom wonage lek nen, kit nenegen pekkiige, yeenggwa kirage, ee’netak mondok lek aret kwe, an ayuk wuke minggirak Yotapat kinom wogotak me,

15 aap nggitat eeke menggerak ambi neya woraawak nduk, yori nanip o.” Yoragagerak wonok wogogwaarak eeke kagak, Aliku ALA omaawi at Elita oba ari wage mbareegi,

16 ari logonet, “At Aliku ALA nen yegerak nogo yi o. O kobappaga yime yomban wonet nawak o.
17 Wonet nogwe iinok, it nen o wiya wake, o mayu wage, eeke inigen kaga’lek iigak kwe, o kobappaga yime niyo mban yenggenogo pit woramenggerak me, it inom, inaanggumi tapi-ndomba inom, inaanggumi alik mendek inom, abok aret nunggo logogun o.

18 Ti eerigin nogo ti, at Aliku ALA enegen kagak, we negen aret eerigin o. Ndi, it Mowap mendek kunduk, Iterali ineenggime piyamenggerak me,

19 it inawi yugum pak wurik inom, kota-kota abu obeelom lombok wonage nogo inom, abok aret langgunogo pugwi, yi eyo ndi eyo abe mendek abok aret muurogo pugwi, niyo eneeri wungge nogo abok aret nggween kagaarogo pugwi, ndi, ineyabu wogome abe mendek yarak nogo abok aret yugum paga aan libik-lebek eerogo pugwi, eerugun, yegerak o,” yinuk, yoragagerak.

20 Ndi, ko’lu kuubondendok Ala ake warogo wogogwi ti eyom paga yinip-panip niyo o Erom pa’nggwe nen wage logonet, o nogome niyo mban yenggenogo pit laganeegerak.

21 Ndi, it aap Mowap mendek abok aret nen it aap inendagembogut kenagan inom wim eeruwok nduk nogwe nogo inaruk konenggo nogogwaarik, aap inanggok inom, tawe inom, aap mban yigin woorak inobam kenok, kuwak eeppiinok, inanggween kuli paga time tu tebembunuk logowak nduk, nappiyareegwaarak.

22 Nappiyareegwaarak nogo nogogwaarik, nogo yinuk, ko’lu kuubondendok ineenik a’nuk, oonegen abinak niyo yenggenak nogo ogombaga pi wage kagak, niyo enaame maa’ngga kunik aakumi inamiya negen eerak nakkogogwaarak.

23 Nakkogo nogogwaarik, “Wologwe! Ti aakumi inamiya aret o. It aap inendagembogut kenagan inawuri inom nogo nen it mban-mban aret wat-wat yikkolagaarak me, kit Mowap mendek yi wae. Inagugun kola nawok nduk, nawi o,” yinuk, keekok piyanggogogwaarak.


24 Piyanggogo nogogwaarik, it Iterali inawooliya wurik me nogome unggwi wogo mbareegwa, it Iterali nogo nen pilak yereegwaarak wundi nogo logonet, it aap Mowap mendek nogo inooko mbareegwa, kole mbaganit nogwe me, muguren aret inoorit inanggween tebenggo’net unggwogo logonet,

25 inawi kota-kota yigirik-noonom eerogo pugwi, ineyabume abe yarak abok aret yugum paga aan lebenogo pugwi, niyo eneeri abok aret kagaarogo pugwi, yi eyo ndi eyo abe mendek abok aret muurogo pugwi, eerit o kota Kit-Karetet kuli ari nanuk, o ti iluk mban enaani teppereegwaarak kwe, it aap yugum keele paga nggelembunuk nambuka nogo nogogwaarik, wanggeppunuk, keele nombok-kombok nogo paga yugum nggelembunuk, inoorogo mambit nogogwaarak.

26 Ti eeko mbareegwa, at aap Mowap mendek inowe endagembogut nogo nen it inom wim eeriyak abu meek aret age kage nagagerik, awuri inawooluwak unde ineebe tujuh ratus wogoren aap Erom inowe endagembogut nogo tebenogo pi ungguurak nduk, eereegwaarak kwe, meek aret agagerak.

27 Meek aret age mbareegi, at aput manggu ndarak at obaane’me endagembogut ariyak nogo wagangge nagagerik, o kota yagat wurik irimbaga warogo inagugi ake kani kungge mbareegi, it aakumi Iterali mendek nogo ti eeke ogole nen aap Mowap endagembogut nogo mbo punuk, iname aret wogogwaarak.

4 Elita nen kwe togwe eenggi lek
yeenggwaareegerak wone
1 It aap Ala nen yorage kagak yoraga inakuwi kwe ambi nen at Elita owagam nage nagagerik, oone nggwok paga yoge logonet, “An kayeloman nogonggelo muk kambeegerak nogo ti, Aliku ALA agabiti mbake nagagerak keenu aret kwe, at nogonggelo anomat mbanak nogo nen woraanuk, naagalogwe mbere wogoren ayeloman eeppiya noorak ari o.”

2 Yoge mbareegi, at Elita nen, “An nano eeppagarak o? Kat kame nano wonage nogo an yo’niru o.” Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “An kayeloman yi, namendek ambi wonage abu lek aret kwe, naniyoowa’na wam amburu mbuuluk toolak mban wonage o.”

3 Yoge mbareegi, at Elita nen, “Kame nage logomenggendik, kinom koorok taati menggendak inarogolowak toolak lek kero wokkiruwak nduk, nggino yoranet namunggun o. Nage keenok, ambitak wokkiriyak mage o. Ata, apit aret wokkiruwak o.

4 Wokkugwi iinok, kaagalogwe kinom kiname unggunuk, tu nappogo logomonggotik, amburu o’lu mbuuluk wonage nogo paga yi togolowak ndi togolowak wokkeremenggaarak nogo abok aret toorit nage logonet, amburu eno korok togon too’nage kenok, tayoppegak eeke logomunggun o.”

5 Yoge mbareegi, kwe nogo ame nage nagagerik, togolowak wogoreegwaarak nogo, wonok aagalogwe inom iname unggunuk, tu nappogo nogogwaarik, aagalogwe nen togolowak nogo inagalo wogogak eekwi iigak, amburu o’lu toolak nogo paga toologo pit nage nogo,

6 abu aret eno korok yit nage mbareegi, aagaluk ambi yoge, “Togolowak ambi inom wo’niru o.” Yoge mbareegi, aagaluk nogo nen, “Togolowak ambi wonage lek aret o, nagalo.” Ari kagak, amburu nggi agan wangge nogo nggaruk yereegerak.

7 Nggaruk ari mbareegi, kwe nogo at Ala wone liirogon eeka wonage me wage nagagerik, eereegerak nogo yoge mbareegi, at Elita nen kwe nogo yoge, “Kame nage logomenggendik, amburu toolak ti, aakumi inoba kumbunuk, kogonggelo anomat mbanak nogo wogo’nuk, eegu ti paga kaagalogwe kinom yi mendek ndi mendek kunggologo logomunggup o,” yinuk, yoreegerak.

Elita nen kwe Tunem mendek aagaluk
eenik eeppereegerak wone

8 Ne ambi paga at Elita nogo o Tunem nagagerak me, kwe eenggi warak o time menggerak nen Elita imbirak mbi nawok nduk, oone nabek togon yoge mbareegi, imbirak nunggugwaarak me, ti’nuk, time nagak eeke logonet, kwe nogo ame ka unggunuk, mbi nenggak eeke nagagerak.

9 Togop eeke kenok, kwe nogo nen ogonggelo yoge, “Aap kulinik niname niniya wage menggerak nogo ti, Ala wone liirogon eeka at ake leenak menggerak kagarak me,

10 ninawi irimbaga ko mbuuluk ogobakkigirogo punuk, nogo yegak inom, eyo kwi’nagak inom, mbi nenggak eyo ndoonak inom, ndi wuninggak inom, mondok pipuk eerogo piyamonggoorak me, ne ambi niniya wage kenok, time nogo yi wagak eeke logowak nduk, yoruwok o,” yoreegerak.

11 Ndi, ne ambi paga at Elita nogo iniya wage mbareegi, at ake ko ogobakkigirogo piyareegwam nogome yonggonggolaakit nduk, laganeegerak.

12 Lagangge nagagerik, ayeloman Nggekati nogo yoge logonet, “Kwe Tunem mendek ti, Omok, yoru o.” Yoge mbareegi, yoreegerak wage nagagerik, at Nggekati owagam tayorogon taati mi’ndak wonage kagak,

13 at Elita nen Nggekati nogo yoge, “Yogop yoru o. At nit ninake eeke kagak abu ta’liila aret eerogo pakerak ti, nit nano eeppuurak o? Aap endagembogut nen ilik, aap ineegin warak inowe nen a, ambi eeppuurak mbakaarak kenok, at ake yori naakit nduk, yoru o.” Yoreegerak nogo yoge mbareegi, kwe nogo nen onggo aap Nggekati yoge logonet, “An ti, nowe-nawot ninom inenggela’me op aret minggirak o.”

14 Yoge mbareegi, at Elita nen Nggekati nogo yoge, “At ake an nano eeriyak?” Yoge mbareegi, at Nggekati nen, “At aagaluk lek. Ndi, ogonggelo kunduk, anggok aret o.”

15 Yoge mbareegi, at Elita nen Nggekati nogo yoge, “Kwe ti, panggorogon woraawak nduk, yoru o.” Yoge mbareegi, yoreegerak kwe nogo tungga paga taati panggo yi wa’nuk, mi’- ndak wonage me,

16 at Elita nen kwe nogo yoge, “Tahun ambi eeppunuk, ne yogondak yi ndak-ndak, kaagaluk aap aret kogome kolaamunggun o.” Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Nogoba o. Kat Ala wone liirogon eeka aret me, koone pilit kayeloman an yo’niriyak ti mage o,” yoreegerak.

17 Ti’nuk, kwe nogo abila age nagagerik, at Elita nen, “Tahun ambit eeppunuk, ne yogondak yi ndak-ndak kaagaluk aap aret kogome kolaamunggun o,” yoreegerak nogo ndak-ndak ari wage mbareegi, kwe nogo aagaluk aap aret ndareegerak.

18 Ndi, elege nogo eebe abu aret tawe age nagagerik, ne ambi paga it aakumi gandum anggen mbanit nugwi nogo, at ogoba inom mbanit nugwi me, ogoba ka nagagerak.

19 Ka nagagerak me, yinip-panip elege nogo nen, “Nanobak o! Nanobak o!” Yinuk, ogoba yoge mbareegi, ogoba nogo nen ayeloman ambi yoge, “Elege yi, wonok agalo wogori nak o.” 20 Yoge mbareegi, ayeloman nen elege nogo piyaninuk, wonok agalo wogori nagagerak ogome porogo wonage kagak, o liingge paga elege nogo aret kambeegerak.

21 Kangge mbareegi, agalo nen wonok ko irimbaga lagangge nagagerik, aap Ala wone liirogon eeka nogo, nogo yege menggim wimbunuk, alik mban time wonage kagak, agalo nogo tu nappunuk, aret wundi wagagerak.

22 Wundi wage nagagerik, ogonggelo wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “An aap Ala wone liirogon eeka wonage me nage logominggirik, name mbet-mbet woroorak me, aap kayeloman ambi nen keledai ambi wonok niri woraawak nduk, yoru o.”

23 Yoge mbareegi, ogonggelo nogo nen akwe nogo yoge, “O yogondak yi, tut ngget penengge, nogo 6 yippunuk, ko’lu paga tat yonggonggologwe, eeko menggam lek me, nonggop nduk pekka noorak yagan?” Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “Age kaanok nduk, kiniki ugun logot o.”

24 Yoge nagagerik, keledai amborowak paga kwi’nagak nogo ndoonogo punuk, at paga kwi’na’nuk, ayeloman nogo yoge, “An yokkega’lek neegak, puk agak nagun o. Ata, mbet-mbet wo’neren nak o,” yoreegerak.

25 Yoge mbareegi, kwe nogo mbet-mbet aret wonok aap Ala wone liirogon eeka puut Karemen paga wonage me pi nage mbareegi, aap Ala wone liirogon eeka nogo enegen nakka wage nagagerik, ayeloman Nggekati yoge, “Kwe awi Tunem mendek wage ti, kenegen ket o.

26 At inom, ogonggelo inom, aagaluk inom, ineebe obeelom aret wonogwe ilik, lek a? mbe agan yori nak o.” Yoreegerak mbe agan yori wage mbareegi, kwe nogo nen, “Nineebe abok obeelom aret wonogwe o.”

27 Yoge nagagerik, kwe nogo aap Ala wone liirogon eeka puut paga wonage nogo owagam nanuk, iyok eenggi omaawi pigagangge mbareegi, at Nggekati nen eebe pelenogo nappereegerak mendek, aap Ala wone liirogon eeka nen ari logonet, “Kwe yi, iniki abu wakko’net wagaarak o. Ndi, iniki wakko’net wagaarak nogo, Aliku ALA nen kin paga yo’nega’lek awo kumaapporogo wonage me, kwe yi, teppu o.”

28 Yoge mbareegi, kwe nogo nen Elita yoge, “Nogoba o. An naagaluk aap aret wo’niriyak o, yinuk, nggino yokkereegirak ilik, lek a? Ndi, eebe wo’niriyak mbaka’lek keegak, niniki lunik logokwak, Yo’niriyak mage o, yinuk, yokkereegirak nogo lek a?”

29 Yoge mbareegi, at Elita nen Nggekati yoge, “Kat kaa’ndok keele yikkolage logomenggendik, nowaanggun keenggime wonok mbet-mbet nak o. Ndi, nage logonet, aap ambi kimbirak abuk age kenok keyage wappege, aap ambi nen, Nore wa, yokkege kenok, kat nen onggo yoge, eeka’lek nok aret nage logomengge ndik, an nowaanggun yi, elege enete paga lumbi nanu o.”

30 At Nggekati togop yoreegerak kwe, at elege agalo nen ari logonet, “An kat mbo paganuk nagin lek o, yinuk, ari nogo kat nen abet nomba’- nok nduk, at Aliku ALA inom, kat inom, kimbirak kinenggaanom paga yagi o.” Yoge mbareegi, Elita nogo kwe imbirak aret wogogwaarak.

31 Wogwe iigak, at Nggekati nogo Elita owaanggun wonok aa’nduk wage nagagerik, elege enete paga lumbereegerak kwe, oone ari, iniki abolok ari, eeka’lek aret mbareegi, iyokan Elita wage me, ka nage nagagerik, yoge logonet, “Elege nogo mi’naga’lek aret agaarik o.”

32 Yoge mbareegi, at Elita kwe nogo imbirak wogo nogogwaarik, Elita kwe nogo ame unggwage nagagerik, elege nogo Elita nogo yege menggim abu kambeegerak windak wonage kagagerak.

33 Kage nagagerik, at Elita nogo elege wonage me unggwage nagagerik, tu nappunuk, imbirak inalik logonet, at Aliku ALA endage kumbunuk, tamban eereegerak.

34 Tamban eeke nagagerik, wulaga oba lenggennage logonet, ambe elege nogo ambe paga pege, enegen elege nogo enegen paga pege, eenggi elege nogo eenggi paga lenggembege, eeke mbareegi, elege nogo oba aganggen arit wagagerak.

35 Aganggen arit wage mbareegi, at Elita nen elege nogo ponggonogo punuk, ko ogoorak me nage-wage eeke nagagerik, ti’nuk, ambinom oba lenggennari lagangge mbareegi, elege nogo yatuk ne 7 kuli wake nagagerik, enegen pagak yereegerak.

36 Enegen pagak ari mbareegi, Elita nen Nggekati wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Kwe Tunem mendek ti, Omok, yoru o.” Yoreegerak wage mbareegi, Elita nen, “Kaagaluk yi, wa mok o.”

37 Yoge mbareegi, kwe nogo ko nogome unggwi wage nagagerik, Elita iyok abu’me ngginnari nanuk, ena nggween paga wanduk yinuk, ayuk wuke nagagerik, aagaluk nogo wonok wundi nagagerak.

Togolowa’na larak obeelom eereegerak wone
4:16 Wak. 18:4. 4:34-35 1End. 17:21

38 O nogome abok mbi noogelo agagerak me, ne ambi paga at Elita nogo iyokan o Nggilagan nage nagagerik, it aap Ala nen yorage kagak yorage ineebe aago ne ambi paga enaame taati wone yorage kwi’ndak iigak, Elita nen ayeloman ambi yoge, “It aap Ala nen yorage kagak yoraga yi, inake yi mendek ndi mendek togolowak nggwok me yonggoppunuk, kani paga laru o.”

39 Yoge mbareegi, aap Ala nen yorage kagak yoraga nogo ambit-ambi yi mendek ndi mendek nunggwi mendek woorak nduk, yabume wungge nagagerik, nggiyo-nggiyo nunggulik anggen yugu kwaakkage nagagerik, mbanogo ayum nggorek me yagabit eerogo ndooninuk, wage nagagerik, it abu kogolik mendek nogo aret nggarik-nggarek eerogo togolowak paga lareegerak.

40 Lake mbareegi, it aap nogo nawak nduk, ndoonogo punuk, wogoranet nagagerak nonggo nogogwaarik, inoone nggwok paga yogo logonet, “Aap Ala wone liirogon eeka yi wae. Togolowa’na larak ti, ninooriyak aret agaarik o.” Yogo nogogwaarik, noorak ineebi eeginabeegerak.

41 Eeginake mbareegi, at Elita nen it yorage logonet, “Tepung ambi wo’niri wa’nip o.” Yoragagerak iri wogo mbareegwa, Elita nen togolowa’na mbo mambege nagagerik, aap lake nogo yoge logonet, “It aap yi, nawak nduk, ndoonogo punuk, wogoret o.” Yoge mbareegi, ndoonogo punuk wogoragagerak nonggo nogogwaarik, inooriyak mendek ambi inom larak lek aret kogogwaarak.

Aap ineebe 100 mbi wogoragagerak wone

42 Ti’nuk, ne ambi paga aap ambi o Mba’an-Talita nen Ala wone liirogon eeka nogo ake gandum anggen iyaalok mbanak inom, waabuk negen jelai anggen iyaalok mbanak yigirogo oroti worarak 20 inom, wonok Elita wogori wagagerak. Wogori wage mbareegi, at Elita nen, “It aap yi, nawak nduk, wogoret o.”

43 Yoreegerak kwe, at ayeloman nogo nen, “Aap ineebe 100 yogop wonogwe iigak, nonggoti wogoroorak yagan o?” Yoge mbareegi, at Elita nen, “At Aliku ALA nen ari logonet, It aap yi, mbi nonggo logomenggaarik, eegu ndinogo pugun o, yinuk, yegerak me, oroti ti, wogoret o.”

44 Yoreegerak inowagam taati pege mbareegi, nonggo nogogwaarik, Aliku ALA nen yoreegerak nogo ndak-ndak, oroti nogo eegu ndinogo pereegwaarak.

5 Aap Naman awin aaga’ne obeelom eereegerak wone
5:1-14 Luk. 4:27

1 It Aram mendek inowe endagembogut awuri ineegin warak inowe aap wakaa’ngget lombok Naman aret wonagagerak me, at Aliku ALA nen Naman eegin tiyappege kagak, o Aram obeelom eerogo piige paga ogoba endagembogut nen iniki kunik eeke, wogoppege, eeke nagagerak kwe, awin aaga’ne agabolo paga telek aago wonagagerak.

2 Ndi, it aap o a’nggan wagangga Aram mendek nen Iterali inom wim eeko logonet, kolaga Iterali mendek ambi kugun wonok nogogwaarak me, at Naman akwe ake yabu eeke nagagerak.

3 Eeke logonet, ne ambi paga kwe Naman akwe nogo yoge, “Nagalo o. Aap Ala nen yorage kagak yoraga ambi o Tamariya wonage me, at nen nogoba obeelom eeppuurak kagak logukwak, pekka nawak lak, ao, mbake agarik o,” yoreegerak.

4 Kolaga Iterali mendek yereegerak nogo, at Naman aruk konengge nagagerik, ogoba endagembogut mbininogo yori nage mbareegi,

5 aap Aram inowe endagembogut nogo nen yoge logonet, “Noorak op aret o. Ndi, aap Iterali inowe endagembogut wogoriyak nduk, an liiru mbanogo nappigin o.” Yoge mbareegi, at Naman wage logonet, wu mbuti perak aaninggin tiga ratus empat puluh wagangge, wu mbuti emas aaninggin 70 wagangge, yum agi-ogu yirika 10 wagangge,

6 ndi, aap Aram inowe endagembogut nogo nen it Iterali inowe endagembogut liiru paga yoge logonet, “Aap nimbirak yabu eeke minggirak Naman liiru mbanak wonok wage ti, at awin aaga’- ne agabolo paga kunik me, obeelom eerenok nduk, nappagi wagi o,” yinuk, mbaneegerak nogo wagangge, ee’nuk wogori wagagerak.

7 Wogori wage mbareegi, aap Iterali inowe endagembogut liiru mbanak nogo malengge nagagerik, ayum nibinogo patinuk, ari logonet, “An Ala aret me, aakumi inooke, ineenik aganake, eeke minggirak me nduk, aap awin aaga’ne agabolo paga kunik yi, Obeelom eeppuwak, nomba’nuk, yo’nigi mbakop? An nano paga yilunogo, At maluk eeppikit, nombake nagaarik, liiru mbanogo nappani wagaarak yi kogop a?” yereegerak.

8 Ndi, aap Ala wone liirogon eeka Elita nogo nen Iterali inowe endagembogut ayum nibinogo pateegerak aruk konengge nagagerik, wone eerogo nappege logonet, “Nonggop nduk kat kayum nibinogo pakendak? Aap Ala nen yorage kagak yoraga ambi Iterali inenggela’me wonage eenu aruwak nduk, aap ti, nowagam nappi mok o.”

9 Yinuk, wone eerogo nappereegerak nogo Naman yoge mbareegi, at Naman nogo anggweendo eege, aguda eege, abok aret at inom Elita arungga paga taati puk ari wagagerak.
10 Puk ari wagagerak wonage me, at Elita nen wone yori nawak nduk, awot ambi yoge logonet, “Aap Naman niyo Yoraran paga nage logomenggerik, ngguu’mo ne 7 kuli wake kenok, awin ti lek aret age logonet, agabolo wonage menggi kwak arigin, yegerak, yori nak o.”
11 Yoreegerak nogo yori nage mbareegi, at Naman nogo anini aago nage logonet, “At neya wundi wage logomenggerik, nawin andime eenggi tebembaninuk, Aliku ogoba Ala nggino yoge kenok, nawin lek arigin mbakirak kwe,

12 niyo aakumi Iterali wonogwe me ti iya. Ndi, niyo o Ndamitik endage Abana inom, Parapat inom, ti meek me nduk, yigi mbakop? Niyo ti paga ngguu’mo wake neenok, obeelom ee’naburak nogo lek a?” yinuk, ena logurogon iniki kaluk aagi negen a’nuk nagagerak.

13 Nage me, ayeloman mini nen at Naman owagam ka wogo nogogwaarik, yogo logonet, “Ninogoba o. At Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen wone iya eeriyak mendek, Eeru o, yokkege kenok, Eerikit, mbarumunggun ilik, lek a? Ndi, Ngguu’mo wari nage keenok, obeelom eekkabigin o, yokkegerak nogo ti, we negen aret eeriyak me, eeri nak, ubi.”

14 Yogo mbareegwa, Naman nogo niyo Yoraran inikime unggwi nage nagagerik, Ala wone liirogon eeka nen wone yoreegerak nogo ndak-ndak, ne 7 kuli kuruk yagak mban eeke mbareegi, awin nogo lek aret age logonet, agabolo obaane’me obeelom wologwe inagabolo negen aret agagerak.

15 Age nagagerik, aap Naman inom nogogwaarak nogo, Naman inom aap Ala wone liirogon eeka nogo ka wogo nogogwaarik, Elita enaame taati logonet, “O nggween paga yime abok Ala wonage lek Iterali inenggela’me mban wonage nogo o yogondak yi paga neenu agarak me, an kayeloman nale’nggen nen wokkege yi, kolet o.”

16 Yoge mbareegi, Elita nen onggo yoge logonet, “An nen kamendek ambiriluk ambi waagin abu lek o, yinuk, kat abet aret ari nomba’nok nduk, at enggaanom paga eeke minggirak Aliku ALA endage paga yokkigi o.” Yoge mbareegi, aap Naman nen, “Kolet o,” yinuk, nabenak mban yoreegerak kwe, “Neebi o,” yinuk, mbo pereegerak.

17 Mbo pege mbareegi, at Naman nen, “Ti kenok, yogondak kuli an kayeloman nen Ala obaane’me alik ambi mippunuk ake warogo kani kungge, ake warogo wogoge, eerigin lek Aliku ALA mban ake eeke logogin me, an kayeloman yi, kuda kwak bagal mbere’mbo nen aaninggin wonok noorak ndak-ndak nggween ambi wo’niru o.

18 Ndi, at Aliku ALA nen nomaluk ambi lek eerogo panege logorak nogo yi o. An nogoba endagembogut kugi Irimon awi wurik me endobanggun yindumbunuk, alut eeruwak nduk, an wonok unggwi nage logominggirik, alut eeke kagak, an kunduk, kugi Irimon awi wurik me nendobanggun yindumbege neenok, Aliku ALA nen an kayeloman nomaluk ti lek eerogo panege logowak o.”

19 Yoge mbareegi, at Elita nen at yoge, “Kat kiniki ugun aret nak o.” Yoreegerak awo nage kagak,
20 at Ala wone liirogon eeka Elita ayeloman Nggekati nen iniki mbake logonet, “Aap Aram mendek Naman yi nen amendek nogoba wogogerak woolik, We nak, yogerak nogo ti, nonggop nduk, eekerak? Ambi wo’niruwak nduk, mbe agan mugurok na o,” yinuk, Aliku ALA endage kumbunuk mugurok nagagerak.

21 Mbe agan mugurok nage nogo, at Naman enegen nakka wage nagagerik, “Wone ngge ari kaamun?” yinuk, nggweendo paga nen wambi wage nagagerik, yoge logonet, “Wulaga! Wone ambi wonage ilik?”

22 Yoge mbareegi, at Nggekati nen, “Wa nogoba! An nogoba Elita nen yo’nege logonet, Aap Ala nen yorage kagak yoraga inenggela’me nen aap tawe mbere puut nggelok-nggobok Eparayim nen neya wagaarak me, wu mbuti perak aaninggin 34 inom, yum agi-ogu mbere inom, wogoroorak nduk, Naman yori nak o, yo’nege mbaki, wone wonok yokkiri wagi o.”

23 Yoge mbareegi, at Naman nen, “Wokkirigin aret me, wu mbuti perak aaninggin 34 mban woorak mage o. Ata, aaninggin 70 aret wamen o,” yinuk, nabenak mban yoge kenok, “Op aret o.” Ari mbareegi, at Naman nen wu mbuti perak aaninggin 70 inom, yum agi-ogu mbere inom, yum mbere yonggologo ayeloman mini mbere wogorage mbareegi, at Nggekati nen inaa’nduk piinok, inom

24 puut paga ari wogo nogogwaarik, at Nggekati nen it at Naman ayeloman mbere wonok wogogwaarak nogo waganogo ame pi unggwage nagagerik, aap ineebe mbere nogo, “Kiname nanip o,” yoragagerak iname nogwe iigak,

25 at Nggekati nogo Elita owagam mi’nari unggwage mbareegi, at Elita nen, “Kat ngga nen wagan?” Yoge mbareegi, at Nggekati nen, “An kayeloman yi, yime-ndime ambi noolik o, nogoba.”

26 Yoreegerak kwe, at Elita nen Nggekati yoge logonet, “At Naman anggweendo paga nen wambi wage eyom kat kimbirak lambungge keegak, an niniki time nagaarak nogo lek a? Wu inom, yum inom, eyo tayitun yarak inom, eyo anggur yarak inom, kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, kayeloman mini kumi-aap inom, abok aret woorak eyom yogondak yi aret panggoni wagaarak mbaken?

27 Lek aret me, at Naman awin aaga’- ne kunik nogo kat kagabolo paga inom, kapuri-kombowologwe wiganak inagabolo paga inom, kinoba aremenggerak mondok-mondok lenggenak aret logogin o.” Yoge mbareegi, at wonage me nen awo wundi nage kagak, awin aaga’ne agabolo paga lenggek ari mbareegi, yanggwi kwak lan ari nagagerak.

6 Ye mbuti niyoome nen lagi wagagerak wone

1 Ne ambi eyom paga it Ala nen yorage kagak yoraga aago nen Elita yogwi, “Kat ninom wonogwe me yime tenak lek abu yagabit agaarak yi ket o.

2 Togop me, nit niyo Yoraran aa’nggi paga ninawi wukkolaawok nduk, ninalitak lombok eyo time nggubunogo pati nawi o.” Yogo mbareegwa, at Elita nen, “Op aret me, nanip o.”

3 Yorage mbareegi, it ambi nen Elita yoge, “Kayeloman mini kat ninom aret nawok o.” Yoge mbareegi, Elita nen, “Op aret me ninom nawok o,” yoragagerak.

4 Yorage nagagerik, inom aret niyo Yoraran aa’nggi paga ari nanuk, eyo nogo muurit nogo logonet,

5 aap ambi eyo muurikit nduk eeke me, aye longgok togon niyo inikime wambeegerak. Wangge mbareegi, at aap nogo nen oone nggwok paga Elita yoge logonet, “Ai, nogoba. Ye ti, aap inaye me, longgok togon niyo inikime wanggi o.”

6 Yoge mbareegi, aap Ala wone liirogon eeka nen aap nogo yoge, “Ye ti, ngga wangge kagandak o?” Yoge mbareegi, at nen, “Ya’i wangge kagarak o,” yinuk, eenggi titik eeke mbareegi, at Elita nen eyo mbuuluk ambi mbanogo ye wambeegim taati mbo wuppege mbareegi, ye nogo niyo ogombaga wonok lagi wage mbareegi,
7 at Elita nen, “Mbet aret wamen o.” Yoge mbareegi, aap nogo eenggi nderogon ye nogo aret waganeegerak.
Elita nen it aap wim eeka Aram mendek
inigen ogut eerogo piyareegerak wone

8 Ne ambi eyom paga aap Aram mendek inowe endagembogut inom, Iterali mendek inom, wim eeko logonet, at inom yabu eeka inom wone mbambunuk aap endagembogut Aram mendek nogo nen, “Nit ninawooliya ndime aret wuri nawok o,” yinuk, yoragagerak.

9 Yorage mbareegi, at aap Ala wone liirogon eeka nogo nen aap Iterali inowe endagembogut nogo, wone agago nagake logonet, “It aap Aram mendek tu paga time wambi woraagun me, kit tu time nggwe noorak mage o,” yinuk, eerogo nappereegerak.

10 Nappereegerak yori nage mbareegi, aap Ala wone liirogon eeka nen, “It Aram mendek time wambi woraagun o,” yoragagim nogome tum liirogon logowak nduk, Iterali inowe endagembogut nogo nen ineenu eeppiyareegerak. Ti yoreegerak nogo ti, ne ambit yorulik tum wake logowak nduk, kulinik-kalinik yogak mban eeke mbareegi,

11 wone ti yoge paga aap endagembogut Aram mendek anini age nagagerik, at inom eeko menggaarak awuri nogo, woraawak nduk, inayonggo pereegerak wogo mbareegwa, it yorage logonet, “Aap Iterali inowe endagembogut imbirak a’nuk, yogop-ndogop yori nagak mban eeke ambi wonage kogotak kenok, an yo’nega’lek nonggop nduk ogotik?”

12 Yorage mbareegi, at inom eeko menggaarak awot ambi nen at yoge logonet, “Lek o, nogoba kendagembogut! Nit yime togop ambi lek aret kwe, at Ala nen yoge kagak yoraga Elita Iterali inenggela’me wonage nogo nen kat nogo yege menggenom logonet, kote negen ari menggendak nogo aret aap Iterali endagembogut yoge menggerak.”

13 Yoge mbareegi, at aap endagembogut nogo nen, “Aap ti, pigoorak aap nappiyaakit nduk, eebe nggeeme wonage nogo kinigen yombooni nanip o.” Yorage mbareegi, inigen yombooni nanuk, wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “At eebe o Ndotan wonage o.”

14 Yogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen at awuri wim eeka ineebe nggwok aago inom, kuda inom, nggweendo wim eeka inom, nappiige mbareegi, oonikiya nogo nogogwaarik, o kota nogome wanggeppunuk wonogwe iigak,

15 aap Ala wone liirogon eeka ayeloman nogo nen o kuubondendok eenik a’nuk, wundi nage nagagerik, aap wim eeka inom, kuda inom, nggweendo wim eeka inom, abok aret o kota wanggeppunuk wonogwe enegen iige nagagerik, Elita yoge logonet, “Nogoba o. Nit abu maluk eeppinaniyak nduk eekwi me nonggop eeruwi o?”

16 Yoge mbareegi, at Elita nen at yoge, “Kagabiti mbarugun o. It inom ariyak ti, mbuuluk wonogwe kwe, nit ninom ariyak perak, ineebe ambik aago wonogwe o.”

17 Yoge nagagerik, Elita tamban eeke logonet, “Kaliku nogoba ALA o. At enegen kaawak nduk, enegen tobo eerogo pu o.” Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen ayeloman nogo enegen tobo eeppereegerak paga puut paga time kuda inom, nggweendo kani kunik negen inom, at Elita wonage me, enaagan-ambokan wanggeppunuk wonogwe iyareegerak.

18 Ndi, ne ti eyom paga it aap Aram mendek nogo Elita pigaawok nduk, wambi wogwe iigak, at Elita nen Aliku ALA yoge logonet, “Nogoba o. It aap Aram mendek wogwe yi, inigen ogut eerogo piyet o!” yinuk, Elita tamban eereegerak nogo ndak-ndak aret it aap nogo inigen ogut eerogo piyareegerak.

19 Inigen ogut eerogo piyareegerak wonogwe iigak, at Elita nen it yorage, “Kit aap kwaakwi nogo pekka noorak tu inom, awi kota inom, yime lek kagak wogotak me, aap ti, wonage me pinagi naakit nduk, woraanip o.” Yorage nagagerik, wogoren o Tamariya aret piya wagagerak.

20 Piya wagagerak o kota time unggwi wogo mbareegwa, at Elita nen tamban eeke logonet, “Kaliku nogoba ALA wae. It aap yi, o yime inigen kaawak nduk, inigen paganogo piyet o.” Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen inigen paganogo piyareegerak paga o Tamariya aret piya unggwagagerak mbareegi, iniki mondok lek ogogwaarak.

21 Ndi, aap Iterali inowe endagembogut nogo nen it aap nogo enegen iige nagagerik, Elita yoge, “Nogoba o. It aap yi, an nen inooriyak op aret mbaken?”

22 Yoge mbareegi, at Elita nen, “Inooriyak mage o. Kat wim nambuke logonet, it aap wim eeka piginake kenok, keegin paga ilik, kawooluwak paga a, inooriyak op mbaken? Lek aret me, it nen mbi inom, niyo inom, nenok, inogoba ka nawak nduk, mbi inom, niyo inom, waganogo inowagam piyet o.”

23 Yoge mbareegi, aap Iterali inowe endagembogut nogo nen inabugo laago nggwok lappunuk, inagi-inambi abu aret nonggo mbareegwa, iname nappiige mbareegi, inogoba wonage me iniyokan nogogwaarak. Ti eereegerak paga it aap o a’nggan wagangga Aram mendek nen Iterali wonogwe me, ambinom unggwi wogo logolik o.

O Tamariya tebenggolaawak nduk
eekwi iigak, mbi noogelo agagerak wone
6:29 Pel. 28:57, Le. 4:10

24 Ti’nuk peebi aap Aram inowe endagembogut Mben-Karat nogo nen at awuri wim eeka abok aret kuwak eeppiinok, wogoren o kota Tamariya tebenggolaawok nduk, eereegwaarak. 25 Eekwi tit iigak, mbi noogelo nggwok agagerak me, mbi abu nen keledai ambit anobak onggo nggwok mbuti perak 80 paga kunggwi, ndi, towe puume inaan wurik togolowak mbuuluk yonggolak ti, onggo nggwok mbuti perak 5 paga kunggwi, eeko nogogwaarak.

26 Ne ambi paga aap Iterali inowe endagembogut nogo, o kota yugum pak wurik irimbaga lagangge nagagerik, nege me, kwe ambi nen keek kunik ari logonet, “Nogoba kendagembogut wae. Yeenggwa niru o.”

27 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo nen onggo yoge, “At Aliku ALA nen yeenggwa kege lek kenok, an kunduk, mbi ngga nen yeenggwa kiriyak nduk yagan o? An gandum yigiko menggam wonage nen wokkege, anggur aambiranggo menggam nen toolak kenok wokkege, eeriyak op kwe, lek aret me meek o.”

28 Yoge nagagerik, “Wone nonggop kenok yagan o?” Yoge mbareegi, kwe nogo nen aap endagembogut nogo yoge, “Kwe yi nen an yo’nege logonet, Ko’lu an naagaluk wulaga warogo nawok nduk, yogondak kat kaagaluk wulaga warogo nawok nen wo’niru o.

29 Yo’nege mbaki, an naagaluk wulaga nogo warogo lappunuk nonggo nogoorik, ti’nuk, ko’lu nen, Kat kaagaluk wulaga warogo lappunuk, nawok nduk, wo’niru o, yogirak kwe, at kwe yi, aagaluk kiraarogo pakerak kenok yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

30 Ti yoge nogo at aap endagembogut aruk konengge nagagerik, ayum nibinogo pateegerak. Ayum nibinogo patinuk, yum maluk nibinik mendek aken yirippunuk yugum pak wurik paga nege nogo, it aakumi inigen kogogwaarak.

31 Inigen kogwe iigak, at aap endagembogut nogo nen ari logonet, “Aap Tapat aput Elita anobak mbangga’lek teppege neenok, Ala nen aaninggin noba panege, nooke, eeriyak op, yogirak me, togop eeppanukwak, o yogondak enggaanok mbanogo pigin aret o.”

32 Ari nagagerik, aap ambi Elita wonage me aa’nduk nage logowak nduk nappereegerak awo nage kagak, at Elita nogo aap inoweewi inom at ame kwi’ndak wonage logonet, it yorage, “Aap inooka nogo nen an nenggaanok mbanikit nduk nappi wagaarak kineenu ilik, lek a? Aap nappi wagaarak yime wage kenok, name unggwi worookwak, kit tu nappunuk, kineenggi panggombunuk logonu o. At ogoba iyok oone agan ambokan wage ninaruk konenugun nogo lek a?”

33 At Elita nogo wone ti awo yorage me, aap nappi wagagerak nogo aa’nduk wage, ndi, aap endagembogut nogo ambokan wage, eeko nogogwaarik, aap endagembogut nen yoge logonet, “Aaninggin-paaninggin ninoba agaarak yi, at Aliku ALA nen aret eeppinanege me, at Aliku ALA nen ambi yeenggwa nirigin me nduk, tokkage logorak mbaken? Lek o,” yinuk, yoreegerak.

Pasal 7
1 Ti yoge mbareegi, at Elita nen onggo yoge, “Aliku ALA nen wone ari yi, karuk liirogon konenu o! At Aliku ALA nen, O Tamariya tu unggwogo menggam time ne yogondak yi ndak-ndak ko’lu wu we mbuuluk mbuti perak ambit paga gandum anggen yigirik togolowak
8 wakkagak kunggwi, ndi, wu mbuuluk mbuti perak we ambit paga waabuk negen jelai anggen mbanak togolowak 15 wakkagak kunggwi, eekwi iyaamunggun, yegerak o.”

2 Yoge mbareegi, aap endagembogut inom eeko menggaarak at wonok nega awot ambi nen aap Ala wone liirogon eeka nogo yoge, “At Aliku ALA agi mbogut paga nen yi mendek ndi mendek nunggwi mendek nobarak wonage nogo, tu paarogo ngginungginu eerogo wuppit woroorak kwe, kat eeriyak yagandak nogo ti, eerugun op mbake agandik?” Yoge mbareegi, at Elita nen, “Kat kenegen abe nen kaamunggun kwe, mbi ambiriluk ambi namunggun lek aret o,” yinuk, yoreegerak.

It aap Aram mendek mbaganeegwaarak wone

3 Ne ti eyom paga it aap ineebe 4 inagabolo paga inawin aaga’ne kunik o Tamariya tu unggwogo menggam endekem wonogogwaarak. Wonogo logonet, at ambi nen at ambi yogak eeko logonet, “Nit kambuurak aret kagak nonggop nduk yime mban ogoorik?

4 Nit nen, O kota time unggwi nawok o, yinuk, unggwi nogo logomonggoorik, mbi abu nen time kanggwi, ndi, yime mban logogun kenok ti togon, kanggwi, eerugun aret me, it aap Aram mendek inawooliya wuppunuk wonogwe me time, Nit kinabu’me logowok o, yinuk, unggwi namonggoorak teppinanugwi iinok ti, nineenik wonogwe, ndi, ninookwi iinok ti, kanggwi, eerugun aret o,” yinuk, yereegwaarak.

5 Togop aret yogo nogogwaarik, o kiip arikit nduk ambe ndonggo agan nage kagak, it aap Aram mendek inawooliya wuppunuk wonogwe me, nogogwaarak. Nogo nogogwaarik, time ineebe ambi wonogwe lek aret iyareegwaarak.

6 Aap Aram ineegin warak nogo, kuda iniyogobit oone inom, nggweendo wim eeka iniyogobit oone inom, ndi, it aap wim eeka ineebe apit aago iniyok oone inom, agan wogwe inaruk konenuwak nduk, at Aliku ALA nen eeppiyareegerak paga konenggo nogogwaarik, ambi yogak eeko logonet, “It aap Iterali inowe endagembogut nen ninooriyak onggo it Ket mendek inowe endagembogut inom, Metit mendek inowe endagembogut inom, wogoroorak koonggerak nogo, ninoori wogwe yi aret o,” yinuk,

7 oonikiya ti paga inaguda inom, inageledai inom, abok aret inawooliyana time enaani wonage kagak mbo punuk ineebe mban inagap ndakko’nok kole mbaganeegwaarak it aap ineebe 4 nogo nen kogogwaarak.

8 Kogo nogogwaarik, it aap ineebe 4 inawin aaga’ne inagabolo paga kunik nogo, aap Aram mendek inawooliya mbo punuk mbaganeegwam nogome ooliyana ambime unggwogo nogogwaarik, mbi inom, niyo inom, nenok, mbuti perak inom, emas inom, mbogoyum inom, wonage nogo waganggo nogogwaarik, kiraappi nanuk, ooliya ambime unggwogo nogogwaarik, yi mendek ndi mendek wonage nogo, togop mban wonok kumaappi nogogwaarak.

9 Eeko nogogwaarik, it nen ambi yogak ambi yogak yogo logonet, “Wologwe wae! Nit yi eekwi nogo maluk aret eeko ogoorik o. O yogondak yi, wone obeelom aret eeppinanegerak kagak, nit nonggop nduk, puk mban ogoorik? O weege kero, tokkogwe puk logogun kenok, aaninggin ninoba arukwak, nit aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me wonage me, mbet-mbet aret yori nawok o.”

10 Yogo nogogwaarik, iniyokan o Tamariya woraanuk inoone nggwok paga it aap o kota tu unggwogo menggam arum menggaarak nogo yorogwe, “Nit nogo aakumi Aram mendek inawooliya wurik me unggwi nogo nogoorik, inawooliya enaani wonage kagak, aakumi ineebe inom, inoone inom, abu lek we kuda inom, keledai inom, ti mban mbarenak wonogwe iigoorak o.”

11 Yorogo mbareegwa, it aap o kota tu unggwogo menggam arum menggaarak nogo nen inoone nggwok paga yogo mbareegwa, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me wonage me, wone yogwe nogo aruk koneneegerak.

12 Konengge nagagerik, nogo iniki paga at aap inowe endagembogut nogo mi’na’nuk, inom eeko menggaarak nogo wone yorage logonet, “It aap Aram mendek nen eeppinaniyak koonggaarak kagarak nogo an yokkira o. Nit mbi noogelo ee’ninake yi, ineenu me, iniki mbako logonet, It iname o kota time nen wundi wogwe iinok, ineenik ngge-ngge pippiinok, inawi kota time tebenggola nawok o, yinuk, inawooliya wurik mbo punuk, o endekem kumaa’nari nagaarak wonogwe mbaki o.”

13 Yorage mbareegi, at inom eeko menggaarak ambi nen aap endagembogut nogo yoge, “Togop kenok, nit Iterali o kota paga wonogwe yi, mbi abu nen kanggwi, ndi, wundi namonggoorak ninookwi iinok kanggwi, eeriyak nogo ti, ndak-ndak aret eerugun me, kuda ineebe 5 o kota yime awo wonogwe nogo, waganogo nonggop agaarak iyaawok nduk, kuda ti paga nappiyaawok o,” yoreegerak.

14 Yoge mbareegi, nggweendo wim eeka mbere inaguda nikkenok noorak nogo, aap inom leenogo piinok, aap endagembogut nen it aap Aram ineegin warak muguren nawak nduk, yorage logonet, “Nonggop agaarak nogo pegiya nanip o,” yinuk, nappiyareegerak.

15 Nappiyareegerak it Aram mendek muguren niyo Yoraran kuli paga ari nanuk, it aap Aram mendek nogo nen yi mendek ndi mendek inom, inayum inom, tu paga yumbuk-yumbuk eerogo pit nogogwaarak kogogwaarak. Kogo nogogwaarik, it nappiyareegerak nogo iniyokan wa’nuk aap endagembogut nogo mbininogo yogo mbareegwa,

16 it aakumi Tamariya mendek inawi kota time nen wunggo nogogwaarik, it aap Aram mendek inawooliya wurik me yi mendek ndi mendek inagugun wa unggwogogwaarak. Ti eereegwaarak nogo ti, at Aliku ALA nen yoragagerak nogo ndak-ndak, wu we mbuuluk mbuti perak ambit paga gandum anggen yigirik togolowak 8 wakkagak kunggwi, ndi, wu we mbuuluk mbuti perak ambit paga waabuk negen jelai anggen mbanak togolowak 15 wakkagak kunggwi, eereegwaarak.

17 Ne ti eyom aap endagembogut inom eeko menggaarak ambi at wonok nega nogo, o kota tu unggwogo menggam arum logowak nduk mippereegerak me, aap endagembogut nen aap Ala wone liirogon eeka ka wage mbareegi, yoreegerak nogo ndak-ndak, it aakumi nen yi mendek ndi mendek nili-kili kunggo logonet, iniyok aan lebenogo pereegwaarak paga kambeegerak.

18 Ti agagerak nogo ti, at aap Ala wone liirogon eeka nen aap endagembogut yoge logonet, “O yogondak yi ndak-ndak, ko’lu o Tamariya tu unggwogo menggam wu we mbuuluk mbuti perak ambit paga gandum anggen yigirik togolowak 8 wakkagak kunggwi, ndi, wu we mbuuluk mbuti perak ambit paga waabuk negen jelai anggen mbanak togolowak 15 wakkagak kunggwi, eerugun o.”

19 Yoge mbareegi, aap endagembogut inom eeko menggaarak ambi nogo nen Ala wone liirogon eeka yoge, “At Aliku ALA agi mbogut paga nen yi mendek ndi mendek nunggwi mendek nobarak wonage nogo, tu paarogo ngginu-ngginu eerogo wuppit woroorak kwe, kat eeriyak yagandak ti, eerugun op aret mbake agandik?” Yoge mbareegi, at Ala wone liirogon eeka nen onggo yoge logonet, “Kat kenegen abe nen kaamunggun kwe, mbi ambiriluk ambi namunggun lek aret o.”

20 Yinuk, yoreegerak nogo abu ndak-ndak o kota tu unggwogo menggam at eebe aakumi iniyok aan lebenogo pereegwaarak me, kambeegerak.

8 Aap inowe endagembogut nen kwe Tunem mendek
yeenggwaareegerak wone

1 Ne ambi paga at Elita nen kwe Tunem mendek aagaluk eenik eeppereegerak nogo, wone yoge logonet, “At Aliku ALA nen o yime mbi noogelo nggwok inoba piyamenggerak wonogwe iigak, tahun 7 aret eerigin me, o yime mbo punuk, kogonikaagi kinom nage logomenggendik, kat nggeeme logorak mbake kenok, time nanuk, luulu negen aret logomunggun o.”
2 Yoge mbareegi, at Ala wone liirogon eeka nen wone yoreegerak nogo konembunuk, at ogoniaagi inom o it aap Pilitin wonogo menggam nogo nogogwaarik, time wonogwe iigak, tahun 7 aret eereegerak.

3 Tahun 7 abu aret eeppunuk, kwe nogo, o it Pilitin wonogwe me nen ame iyokan wage nagagerik, awi inom, anggween inom, wogoruwak nduk, aap endagembogut wonage me ka nagagerak.

4 Ka nagagerak eyom paga at aap endagembogut nogo nen aap Ala wone liirogon eeka ayeloman Nggekati nogo yoge logonet, “At Elita iya tit eerit nege menggerak nogo abok aret mbininogo yo’niru o.”

5 Yoge mbareegi, at Nggekati nen wulaga kambeegerak Elita nen eenik eeppereegerak wone nogo aap endagembogut awo mbininogo yoge me, kwe aagaluk kambeegerak Elita nen eenik eeppereegerak nogo aret awi inom, anggween inom, aap endagembogut nen at wogoruwak nduk, yori wagagerak. Yori wagagerak wonage me, at Nggekati nen, “Nogoba kendagembogut wae. Kwe aagaluk Elita nen eenik eeppereegerak yogoorak nogo, imbirak wagaarak yi aret o.”

6 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo nen kwe nogo eegwa’me wagangge mbareegi, kwe nogo nen aagaluk eereegerak nogo mbininogo yoreegerak. Yoge mbareegi, aap endagembogut nen at inom eeko menggaarak ambi nen kwe nogo ake koongge logowak nduk, yoge, “Kwe yi, amendek abok wogoge logonet, anggween mbo punuk nagagerak kuli nen, o yogondak kuli, anggen mbanak wu kunik abok aret inom iyokan wogoru o,” yinuk, yoreegerak.
Aap Katayen nen ogoba
Mben-Karat wareegerak wone
8:1 2End. 4:8-37
7 At Elita nogo o Ndamitik nagagerak. Nage mbareegi, aap Aram mendek inowe endagembogut Mben-Karat andi eereegerak wonage me, “Ala wone liirogon eeka muk wagaarak wonage o,”

8 yinuk, aap endagembogut nogo yogo mbareegwa, at nen aap Katayen yoge logonet, “At aap Ala wone liirogon eeka wogoriyak nduk, yi mendek ndi mendek wonok ka nage logomenggendik, at yoge logonet, An andi wonage yi, obeelom arigin ilik, lek a? at nen Aliku ALA yoruwak nduk, yo’nu o.”

9 Yoge mbareegi, at Katayen nogo nen yi mendek ndi mendek abu obeelom kigirikwe o Ndamitik ogobakkigirik nogo mendek unta 40 nen wonok noorak ndak-ndak, Elita we wogoruwak nduk, wonok owagam ari nanuk, at yoge logonet, “Kat kaput aap Aram inowe endagembogut Mben- Karat nen, An andi ee’nakerak yi, obeelom arigin ilik? Elita yori nak o, yinuk, nappani wagaarak me, yokkigi o.”

10 Yoge mbareegi, at Elita nen at yoge, “Kat nage logomenggendik, at yoge logonet, Kat andi eekkake nogo obeelom arigin, yoriyak ti op aret yoremenggendak kwe, at Aliku ALA nen at kambigin aret kin paga yo’negerak o.”

11 Yoge nagagerik, at Katayen etenggen paga enegen looge mbareegi, at Katayen nogo enggali agagerak. Enggali age nogo at Ala wone liirogon eeka nen kage nagagerik, le yereegerak.

12 Le ari mbareegi, at Katayen nen Elita yoge, “Nogoba o. Kat nonggop nduk le ari agandik?” Yoge mbareegi, Elita yoge logonet, “Kat nen it aakumi Iterali maluk eerogo piige logonet, inawi yugum pak wurik nogo kani piige, aap tawe kawooluwak paga inooke, inapuri mbuulogwe inanobak yombak ati eerogo inooke, kumi inabila inaanogum me nggoguk eerogo piige, eerumunggun nogo, an neenu aret me, ti paga le ari agarik o.”

13 Yoge mbareegi, at Katayen nen Elita nogo yoge, “An kayeloman yi, nggeewo kwak meek aret me, iya eeriyak yagandak nogo ti, an nonggoti eeriyak mbaken?” Yoge mbareegi, at Elita nen, “At Aliku ALA nen it aakumi Aram mendek inowe kendagembogut kat aret logorak, yo’negerak o,” yinuk, yoreegerak.

14 Yoge mbareegi, aap Katayen nogo Elita teppunuk, ogoba wonage me iyokan nage mbareegi, at Mben- Karat nen Katayen yoge, “At Elita nen wone ngge yokkegerak o?” Yoge mbareegi, at Katayen nen, “Keebe obeelom aret arigin, yo’negerak o,” yinuk, yoreegerak.
15 Ti yoreegerak kwe, ko’lu at Katayen nogo nen yum ku’mbin ambi wagangge nagagerik, niyoome tamombunuk, mbiganogo at Mben-Karat etenggen me lenggenggagagerak kangge mbareegi, obaane’me at Katayen aret aap Aram inowe endagembogut aret mi’ nagagerak.

Aap Yekura inowe endagembogut
Yekoram nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 21:4-20) 8:13 1End. 19:15 8:19
1End. 11:36 8:20 Wak. 27:40

16 Aap Akap aput Yoram nogo Iterali inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 4 eeppunuk, ambi age paga aap Yotapat nogo Yekura inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, aput Yekoram nen aap Yekura inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logowak nduk, mippereegerak.

17 At Yekoram nogo, ndarak tahun 32 eereegerak kagak, aap endagembogut age nagagerik, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 8 aret eereegerak.
18 At Yekoram nogo Akap apuluk kolaga waganeegerak me, aap Akap paga wiganak eeko nogogwa kwak, it aakumi Iterali inoweewi inendagembogut maluk eerit nogo nogogwaarak nogo ndak-ndak, at Yekoram kunduk Aliku ALA enegen kagak, togop aret maluk ambik eeke nagagerak.

19 At togop aret maluk eeke nagagerak kwe, Aliku ALA nen, “Ndi mondok-mondok wuninik menggi kwak, Ndawut inom, apuri-ombowologwe inom, inendage mondok-mondok ki logowak o,” yinuk, abuk nggaruk togon yoreegerak me, at ayeloman Ndawut kenok, it aakumi Yekura mendek pup eerogo piyoorak meek aret mbareegerak.

20 Aap Yekoram nogo Yekura inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, aakumi Erom mendek nogo nen, “It Yekura mendek nen wone lengganogo yo’nirogo logorak nineebi o,” yinuk, mi’nogo nogogwaarik, inowe endagembogut alik mippako mbareegwa,

21 aap Yekoram anggweendo wim eeka abok aret inom o Tayit ari nogogwaarak wonogwe me, it Erom mendek nen aap Yekoram anggweendo wim eeka unde inoweewi inom wanggeppiinok, wonogwe iigak, at Yekoram nogo oonikiya mi’nage nagagerik, ineraanu tanggok togon wungge mbareegi, apuri ineegin warak nogo iname aret mbaganit wogogwaarak.

22 Ti eereegwaarak paga it Erom mendek nogo nen, “Yekura mendek wone lengganogo yo’nirogo logorak nineebi o,” yinuk, inom ogookkologogwaarak me, o yogondak kuli inom ogoorak aret wonogwe o. Ndi, ne ti eyom paga aakumi o kota Libana wonogwe nogo nen, “It Yekura mendek wone lengganogo yo’nirogo logorak nineebi o,” yinuk, inom ogookkologogwaarak mban.

23 Ndi, at Yekoram endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eerit nage nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut logonet, eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

24 Ndi, at Yekoram nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, eebe ombomini kambeegwaarak at Ndawut Agota piya unggwogogwam nogome aret pi unggwogo mbareegwa, obaane’me at aput Akariya inowe endagembogut agagerak.
Aap Yekura inowe endagembogut
Akatiya eeke nagagerak wone
(2Mbin. 22:1-6)
25 Aap Akap aput Yoram nogo Iterali inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 11 eeppunuk, ambi age paga aap Yekoram aput Akatiya nogo Yekura inowe endagembogut agagerak.

26 At Akatiya ndarak tahun 22 eereegerak kagak, Yekura inowe endagembogut age nagagerik, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun ambit aret eereegerak. Ndi, at agalo ti, aap Iterali inowe endagembogut Omiri ombooluk kwe Ataliya aret.

27 At nen aap Akap paga wiganak mendek apuluk waganeegerak me, at Akap, akuwi-apuri inom, oweawot inom, eerit nugu nogogwa kwak, at kunduk, obaabut maluk logonet, Aliku ALA enegen kagak, maluk mban eerit nage nagagerak.

28 At Akatiya nogo Akap aput Yoram imbirak nen aap Aram inowe endagembogut Katayen nogo, inom wim eeruwak nduk, o Aramot-Nggileyat nogo nogogwaarik, inom wim eeko logonet, it Aram mendek nen Yoram nogo maale wareegwaarak.

29 Wako mbareegwa, aap endagembogut Yoram nogo aap Aram mendek inowe endagembogut Katayen o Aramot inom wim eekwi me, it Aram mendek nen maale yinik-kunik eerogo pereegwaarak nogo, awin lek aruwak nduk, iyokan o Yiteren nage nagagerik, time wonagagerak. Ndi, aap Yekura inowe endagembogut Yekoram aput Akatiya nogo, aap Akap aput Yoram maale wareegwaarak Yiteren wonage me, pekka nagagerak.
9 Iterali inowe endagembogut logowak nduk,
aap Yeku amburu eerogo mippereegerak wone

1 Ti’nuk, ne ti eyom paga at Ala nen yoge kagak yoraga Elita nen it aap Ala nen yorage kagak yoraga aago inenggela’me ambi wiige nagagerik, wage mbareegi, yoge logonet, “Kayum kaa’ndok keele perembatinuk, tayitun amburu toolak yi, wonok o Aramot-Nggileyat time nak o.

2 Nage logomenggendik, aap Nimiti ombooluk Yotapat aput Yeku nogo, kwaakkage logomenggendik, oreewi iigak, alik mban nggigirogon wonok o ko ogoorak akem time unggwi nanu o.

3 Unggwi nage logomenggendik, tayitun amburu toolak ti, waganogo anobak paga kilippege logonet, wone yogop yo’nu o. At Aliku ALA nen ari logonet, It aakumi Iterali inowe endagembogut logowak nduk aap Yeku mippigi o, yegerak me, mippagagi o, yoge logomenggendik, time elaambirik logorak mage o. Ata, tu paappunuk, mbet-mbet wundi nage logomenggendik, kole mbaganumunggun o,” yoreegerak.

4 Yoge mbareegi, aap tawe Ala nen yoge kagak yoraga nogo o Aramot- Nggileyat aret nagagerak.

5 Nage nagagerik, it aap ineegin warak inoweewi taati kwi’na’nuk wone mbanggwi me, iya nage nagagerik, yorage logonet, “Noweewi o. An wone ambi wonok wagi o.” Yorage mbareegi, at Yeku nen, “Wone ti, ta ake yo’niragan?” Yoge mbareegi, at nen, “Kat nowe kake aret o!”

6 Yoge mbareegi, at Yeku nogo mi’- na’nuk, imbirak oome time unggwogo nogogwaarik, aap Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen tayitun amburu nogo at Yeku anobak paga kilippege logonet, wone yoge, “At Aliku Iterali inogoba Ala nen ari logonet, Naliku ALA napuri Iterali mendek inowe endagembogut logowak nduk aap Yeku mippigi, yegerak me, mippagagi o.

7 Ndi, Aliku ALA nen wone ambi ari logonet, Aap Yeku mippigirak me, at ogoba Akap inom, at paga wiganak inom, abok aret inoorogo piyaawak o. Ti eeke kenok, an nayeloman mini Ala nen yorage kagak yoraga inamiya wunabeegerak inom, Naliku ALA nayeloman mini kwe Iteben nen inooreegerak inom, Inamee’nggo abu aret waganggi, mba’nuk, niniki tayok yigin o.

8 At Akap paga wiganak inendage warak inom, inendage lek inom, Iterali inenggela’me aap mban abok aret inenggaawak lek eerogo piige logonet, at paga wiganak abok aret pup eerogo piyaagin o.

9 Ti eeke logonet, at Nebat aput Yerobeyam inom, Akiya aput Mbayeta inom, it paga wiganak inom, lek eerogo piyareegirak nogo kokwak, at Akap at paga wiganak inom togop aret eerogo piyaagin o.

10 Ndi, kwe Iteben nogo perak, o Yiteren peenok time nggeewo nen at eebe nibinogo nagun me, kanggwi piya unggwogo menggam eebe pi unggugun lek, yegerak o, yinuk, yokkigi o,” yo’nuk, tu paappunuk wundi nage nagagerik, mbet-mbet aret kole mbaganeegerak.

11 Mbagangge kagak at Yeku nogo oreewi wonogwe me iya wungge mbareegi, at oreewi ambi nen at yogo logonet, “Wone ambi wonage ilik, lek a? Aap iniki mbanak nogo ti, nonggop nduk keya wagaarak?” Yoge mbareegi, at Yeku nen, “Aap ti, eebe inom, ari menggerak inom, abu kineenu aret o.”

12 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Kabilit yugun ubi! Abet aret yo’niret o!” Yogo mbareegwa, at Yeku nen it yorage, “At Aliku ALA nen, Aap Yeku Iterali inowe endagembogut logowak nduk, mippigirak me, amburu kilippunu o, yo’nege mbaki, amburu eerogo kilippagagi o, yinuk, an yo’negerak o.”

13 Yorage mbareegi, at Yeku oreewi nogo mbet-mbet inayum nggoorogo tu unggwogo menggam at Yeku iyok me taati mbiganogo punuk, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeko logonet, “Yeku nogo Iterali inowe endagembogut aga o,” yinuk, keekok yereegwaarak.
Yeku nen aap Yoram Akatiya
imbirak inooreegerak wone
(9:6 1End. 19:16 9:10 1End. 21:23)

14-15 At Yoram inom, Iterali abok aret inom, o Aramot-Nggileyat nogome tum wakwi wonogwe me, aap Aram inowe endagembogut Katayen nogo inom wim nambuko logonet, awuri Aram mendek nen aap endagembogut Yoram nogo maale wareegwaarak awin lek aruwak nduk, o Yiteren nagagerak nogo awo wonage me, at Nimiti ombooluk Yotapat aput Yeku nogo nen Yoram imbirak wim eerikit nduk, awuri inom wone mbaneegerak. Inom wone mbanggo logonet, aap Yeku nen, “An eeriyak yo’negaarak nogo, Op aret, mbakotak kenok, kit ambi o kota yime nen kumaak-kumaak wundi nanuk, wone yogoorak yi, o Yiteren yora noorak mage o.”

16 Yorage nagagerik, aap Yoram andi kenok, o Yiteren windak wonage mbareegi, aap Yekura inowe endagembogut Akatiya pekka nagagerak imbirak wonage me, aap Yeku nogo anggweendo paga laganuk, o Yiteren nagagerak.

17 Nage nagagerik, o Yiteren panggo yi nage me, aap o Yiteren nggayo paga wonage nogo nen Yeku awuri inom nggwok aago wogwe enegen iige nagagerik, oone nggwok paga, “Aap wim eeka ineebe nggwok aago wogwe iigi o.” Ari mbareegi, at Yoram nen, “Iniki ugun wogwe ilik, wone ambi inikime wogwe a? it pegiya nage logomenggerik, yoraawak nduk, aap kuda wonok nega ambi kenok nappu o.”

18 Ari mbareegi, aap ambi kuda paga nappi wagagerak Yeku ka wage nagagerik, yoge logonet, “Nowe endagembogut nen, It aap wogwe ti, iniki ugun wogwe ilik, wone ambi inikime wogwe a? yora nak o, yo’nege mbaki, yokkiri wagi o.” Yoge mbareegi, Yeku nen, “Nit niniki ugun wogwe ilik, lek a? ti, kat kobaalombok lek me, an niyok me ari omok o.” Yoge kagak, at aap tum nggayo paga wonage nogo nen oone nggwok paga ari logonet, “Aap wone wonok nagaarak nogo ti, muk iya nage kagarak kwe, waga’lek nonggop aga o?”
19 Ari mbareegi, aap endagembogut nogo nen aap alik ambi kuda paga nappi wagagerak iya wage nagagerik, at yoge logonet, “Nowe endagembogut nen, It aap wogwe ti, iniki ugun wogwe ilik? yora nak o, yo’nege mbaki, yokkiri wagi o.” Yoge mbareegi, at Yeku nen, “Niniki ugun wogwe ilik, lek a? ti, kat kobaalombok lek me, niyok me ari omok o.”

20 Yoge kagak, aap tum nggayo paga wonage nogo nen oone nggwok paga ari logonet, “Aap wone kin woorak nagaarak nogo ti, muk iya nage kagarak kwe, at togon waga’lek nonggop aga o? Ndi, nggweendo wim eeka wonok wage ti, aap iniki mbanak kwak wonok wage me, aap Nimiti ombooluk Yeku nogo aret wonok wage kwa?” yereegerak.

21 At Yoram nen wone yereegerak nogo aruk konembunuk, “Kuda nanggweendo paga mbet-mbet aret mbarenogo pinip o.” Yoragagerak mbarenogo piigo mbareegwa, at Iterali inowe endagembogut Yoram inom, Yekura inowe endagembogut Akatiya inom, at Yeku inom lambunuwak nduk, inalitak lombok inanggweendo paga wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, aap Yiteren mendek Nabot eyabume onggo kuneegim nogome Yeku inom lambuneegwaarak.

22 Lambunggo nogogwaarik, aap Yoram nen aap Yeku nogo yoge, “Nore Yeku wae. Kiniki ugun wagan ilik, wone ambi kinikime wagan a?” Yoge mbareegi, at Yeku nen Yoram nogo yoge logonet, “Kat kagalo Iteben nen kwe ambi ogonggelo mbo punuk, mbabilu eeke menggi kwak, Ala alut eekwi obaane’me kugi eerit nage, magagirak paga inoorit nage, eerit nage nagagerak paga wigak yereegerak it aakumi eerit nogwe iinok, niniki ugun nonggoti logorak?”

23 Ti yoge mbareegi, Yoram nen ena melak togon mbagangge logonet, oone nggwok paga Akatiya nogo yoge, “Akatiya wae. Ninambokan laganggwi o,” yinuk, kole mbagangge kagak,

24 at Yeku nen yigin miireegi-miireegi maale teppereegerak nage logonet, at Yoram amborowak oolo iniki telak togon wareegerak nok, iniki aret nggoguk yi unggwagagerak me mondok miin iyok pereegim nggweendo paga taati aret kambeegerak.

25 Kangge mbareegi, at Yeku imbirak anggweendo paga nege menggerak Mbirikat nogo yoge, “Eebe waganogo aap Yiteren mendek Nabot eyabume onggo kuneegim nogome mbo nappu o. Kat an nimbirak nggweendo wim eeka paga lagi nanuk, aap Yoram ogoba Akap ambokan wogwe niigak, Aliku ALA nen Akap eeppuurak yereegerak nogo kiniki aberak agandik ilik?

26 At Aliku ALA nen ari logonet, Aap Nabot apurilogwe inom kobit inamiya wunakendak nogo nenegen kagarak o. Inamiya wunakendak inamee’nggo waminggirak nogo aap Nabot eyabume yi aret mbo piyaagin o, yinuk, aap Akap yoreegerak me, at Aliku ALA nen yoreegerak nogo ndak-ndak, eebe waganogo aap Nabot eyabume onggo kuneegim time aret mbo nappu o,” yoreegerak.

Yekura inowe endagembogut
Akatiya wareegwaarak wone
(2Mbin. 22:7-9)
27 Ndi, aap Yekura inowe endagembogut Akatiya nogo Yoram warak enegen kage nagagerik, anggweendo paga o kota Mben-Kagan kole mbaganit nage mbareegi, at Yeku nen mugurok nage logonet, oone nggwok paga, “Aap Akatiya kunduk wariyak aret o,” yinuk, amugurok o Yibeleyam koorok tu o Nggut paga laganggwi me, taati maale wareegwaarak kunik aret anggweendo wim eeka paga mbaganit o Megiro nage nagagerik, time aret kambeegerak.

28 Kangge mbareegi, at inom eeko menggaarak nen eebe waganogo nggweendo paga punuk wonok o Yerutalem wogo nogogwaarik, ombomini kambeegwaarak piya unggwogogwam ogobakkigirogo pateegim Ndawut Agota time inom tabonogo pi unggwogogwaarak.

29 Ndi, aap Akap aput Yoram Iterali inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 10 eeppunuk, ambi age paga aap Akatiya it Yekura inowe endagembogut agagerak nogo wareegwaarak kambeegerak me, eebe nogome pi unggwogogwaarak ti aret.

Kwe Iteben wareegwaarak wone
9:26 1End. 21:19 9:36 1End. 21:23

30 Ti’nuk, at Yeku nogo o Yiteren nagagerak. Nagagerak wonage nogo, at kwe Iteben konengge nagagerik, obaanggi-obaangge li’luk eekkolage logonet, enegen paga amburu wake, eeruwak kigirikwe mbininggolage, eeke nagagerik, o pugagi mbanak me nen ena woorogon wu’nage me,

31 at Yeku nogo o kota tu unggwogo menggam ari nage mbareegi, kwe Iteben nogo keek kunik ari logonet, “Kogoba waka kat Timiri yi, kiniki ugun wagan ilik?”

32 Yoge mbareegi, at Yeku nogo pugagi mbanak me nggwe ena ni’nage nagagerik, oone nggwok paga ari logonet, “Kit aap an ninom ariyak taani o. Time ambi wonogwe ilik?” Yorage mbareegi, it aap endagembogut ame yabu eeko menggaarak inooli wogo ineebe mbere ilik, kenagan a, ina wukka wogo mbareegwa,

33 at Yeku nen oone nggwok paga it yorage logonet, “Kwe ti, eebe pigogo mbo wuppi wa’nip o!” Yorage mbareegi, pigogo wuppereegwaarak kuda nen iniyok paga at eebe aan lebenogo pit nogwe iigak, amiya wore-wore yugum pak wurik paga inom, kuda ineebe paga inom, lengge-lengge nagagerak.

34 Ti eeppunuk, at Yeku nogo oome unggwi nage nagagerik, mbi nengge, niyo nengge, eeke logonet, “Kwe pulunik ti, aap endagembogut aput aret me, at eebe waganogo kanggwi piya unggwogo menggam time pi unggwinip o,” yoragagerak.

35 Yorage mbareegi, eebe pi ungguwok nduk, wundi wogogwaarak kwe, eebe lek we anobak mbanak inom, eenggi-iyok mbanak inom, ti mban wonage kogogwaarak.

36 Kogo nogogwaarik, iniyokan Yeku wonage me nanuk, at yogo logonet, “At Aliku ALA nen, At kwe Iteben ti, o Yiteren yabume endekem time nggeewo nen enggaanggum nibinogo mappemenggaarak

37 o Yiteren yabume time eebe nggween mili eerigin me, Yi kwe Iteben owak o, yinuk, yogo logogun lek o, yinuk, ayeloman aap Titebe mendek Eliya nogo yoge mbareegi, yereegerak nogo ndak-ndak aret agaarak kogo o,” yinuk, yoreegwaarak.

10 Yeku nen Akap ombowologwe
lek eerogo piyareegerak wone

1 Aap Akap paga wiganak ombowologwe aap mban ineebe 70 o Tamariya time wonogogwaarak me, at Yeku nen it aap o kota Yiteren arum wonogwe Iterali inoweewi inom, it Akap ombowologwe 70 inarum menggaarak inom, it paga nappiya woraakit nduk, liiru mbangge logonet,

2 “Kit kinogoba Akap ombowologwe inarum wonogwe, nggweendo wim eeka kuda wonok nugwi, kinawi kota pak wurik me logonet kineegin porogo wonogwe, eeko monggotak nogo an liiru mbangge yi, pekkogo logomonggotik,

3 kinogoba Akap ombowologwe inenggela’me nen at abu obeelom op eeke logorak kenok, leenogo ombo Akap endagembogut logonet, wone lengganogo yorage nagagim obaane’me endagembogut logowak nduk mippugwi kiinok, kinombo paga wiganak apuri-ombowologwe inili eerogo wim eeruwak nduk, pipuk eeke logowak o,” yinuk, liiru mbanogo nappi wagagerak.

4 Nappi wagagerak nogo ira wogo mbareegwa, malembunuk, inagabiti ambik ogo nogogwaarik, yogo logonet, “It aap inendagembogut mbere nogo imbirak lambumbunuk, at inom wim eeko logonet, ko wariyak meek iigoorak me, nit kunduk, at ninom wim eeko logonet, nonggop togon ko wariyak mbakop?”

5 Yogo nogogwaarik, at aap endagembogut awi o nggwok abe wurik unde menggerak inom, at o kota arum menggerak inowe inom, it aakumi inoweewi inom, it Akap ombowologwe inarum menggaarak inom, nen at Yeku ake liiru mbanggo logonet, “Nit yi, kat kayeloman mini aret me, eeriyak yo’nirage menggendak ti, eeko logogun aret kwe, Aap kinowe endagembogut mippuurak, yo’niragandak ti perak, nit nen mippuurak mbakwi lek me, kat eeriyak op mbake kenok, ti aret ee’nu o,” yinuk, wone onggo eerogo nappereegwaarak.

6 Nappereegwaarak at Yeku nen pekkage nagagerik, liiru peebi ambi mbangge logonet, “Kit an ninom a’nuk an yokkirage nogo ndak-ndak eeriyak mbakwi kenok, at kinogoba ombowologwe inenggaanok mbambogo logomonggotik, o yogondak yi ndak-ndak ko’lu inanobak mbanak wonok an Yiteren yime wonage me, niri wa’nu o,” yinuk, wone eerogo nappi wagagerak. It aap inendagembogut ombowologwe ineebe 70 inarum menggaarak ti, o kota time inendage warak wonogogwaarak me,

7 liiru peebi mbanogo nappi wagagerak nogo pekkogo nogogwaarik, aap endagembogut ombowologwe ineebe 70 nogo abok aret inooppunuk inenggaanok mbanggo nogogwaarik, inanobak mbanak muun yarak me yonggoppunuk, at Yeku o Yiteren wonage me nappiyareegwaarak.

8 Nappiyareegwaarak inanobak mbanak nogo wonok, Yeku wonage me nogo nogogwaarik, at ambi nen at yoge logonet, “Aap endagembogut ombowologwe inanobak mbanak wonok wagaarak yi o.” Yoge mbareegi, at Yeku nen, “An ko’lu kuubondendok koonikit nduk, inanobak mbanak ti, o kota tu unggwogo menggam endekenggwe taati mbere logonogo pinip o.”

9 Yorage nagagerik, nogo yinuk, ko’- lu kuubondendok at Yeku nogo wundi nage nagagerik, it aakumi ambik kuwak aago wonogwe inaame mi’na’nuk, wone yorage logonet, “Wologwe wae. Aap endagembogut ombowologwe inanobak mbanak yi, kit nen eerulik me, kinoba lek o. Nogoba wariyak koombunuk, wakirak ti, an nen aret eekirak kwe, inenggaanok mbanak yi perak, taani nen eekaarak o?

10 At Aliku ALA nen wone abuk nggaruk togon ayeloman Eliya yoge mbareegi, yoragagerak nogo ndak-ndak, Aliku ALA nen aap Akap paga wiganak inom eeppiyoorak yereegerak wone nogo, ambi yobonnarulik a’me lik yereegerak kineenu arumunggup nduk, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

11 Yorage nagagerik, at Yeku nogo nen aap Akap paga wiganak ando piyareegwaarak o Yiteren wonogwe nogo inom, at inom eeko menggaarak inendage warak inom, at inom kunik inom, Ala unde at Akap ake eeko menggaarak inom, ineenik ambi teppiyoolik, abok aret inoorogo piyareegerak.
Aap endagembogut Akatiya
owe-awot inooreegerak wone

12 Inoorogo piinok, at Yeku o time nen o Tamariya wage logonet, it kambin-ndomba ndegeninaka wonogo menggam o Mben-Eket ari wage nagagerik,
13 aap Yekura inowe endagembogut Akatiya owe-awot inom lambumbunuk, iniki kwaake logonet, “Kit taani o?” Yorage mbareegi, “Nit yi, at Akatiya owe-awot aret me, aap endagembogut apuri-ombowologwe inom, aap endagembogut owanggelo-aagalogwe inom, keyage wappiya nogo ogoorik o.”
14 Yogo mbareegwa, at Yeku nen, “It aap ti, ineenik ngge-ngge piginabinip o.” Yinuk, awuri yorage mbareegi, ineebe 42 aret ineenik ngge-ngge pigiren niyo nggween kabunik Mben- Eket time piya nanuk, it ambit-ambi ineenik teppiyoolik, abok aret inoorogo piyareegerak.
Akap owe-awot ando teppiyareegwaarak nogo
inooreegwaarak wone
15 Inoorogo piinok, o time nen wage logonet, aap Erekap aput Yonarap at ka nage me, imbirak lambumbunuk at Yeku nen Yonarap nogo keyage wappunuk, yoge logonet, “An eeri nage yi ndak-ndak, kat eeppagarak mbarulik kwe, Op aret, eerit nage nombake ilik, lek a?” Yoge mbareegi, at Yonarap nen, “Op aret mbake agarik o.” Yoge mbareegi, aap Yeku nen, “Ti kenok, keenggi nippi mok.” Yoreegerak eenggi nippege mbareegi, at Yeku nen eenggi yabonogo nggweendo paga kwippi lagangge nagagerik,

16 at yoge logonet, “At Aliku ALA ake nanggena luk togon eerit nage minggirak kenegen neyaanok nduk, nimbirak nawok o.” Yoge nagagerik, at Yeku nen Yonarap nogo anggweendo wim eeka nogo paga wonok imbirak aret wagagerak.

17 Wonok o Tamariya unggwi wage nagagerik, at Akap paga wiganak o Tamariya ando piyareegwaarak wonogwe nogo inoorogo piyareegerak. Inoorogo piyareegerak nogo ti, at Aliku ALA nen Eliya yoreegerak nogo ndak-ndak, it abok tigitogon aret lek eerogo piyareegerak.

It aap kugi Mba’an unde inooreegwaarak wone
(10:11 Ote. 1:4)
18 Ti inoorogo piige nagagerik, at Yeku nogo nen it aakumi Tamariya mendek abok aret kuwak eeppiinok wone yorage logonet, “At Akap nogo nen kugi Mba’an mugurok nage logonet, alut eeke nagagerak ti we mbuuluk negen eeke nagagerak kwe, an perak, abu iya negen aret eeke logogin me,

19 it aap kugi Mba’an wone yoraga inom, it kugi Mba’an alut eeka inom, it kugi Mba’an unde inom, an nen kugi Mba’an ake nggwok lombok warogo wogoriyak me, it ambi puk ariyak lek tigitogon woraawak nduk, yoranet nogo logonip o. It ambit-ambi wogwe lek puk ogwe iinok, ineenik teppiyaagin lek inoorigin aret o,” yinuk, yoragagerak. At Yeku ti yoragagerak nogo ti, it kugi Mba’an mugurok nogo logonet, alut eeko menggaarak abok aret lek eerogo piyaakit mbake nagagerik, yoragagerak.

20 Yorage nagagerik, at Yeku nen ambinom yorage logonet, “Togop aret me, at kugi Mba’an alut eeriyak nduk, Ne ndi eyom paga kuwak eeri woroorak, punogo pinip o.” Yoragagerak punogo pogo mbareegwa,

21 at Yeku nen aakumi Iterali wonogo menggam yi o ndi o abok aret it kugi Mba’an alut eeko menggaarak kuwak eeri woraawak nduk, inayonggo pereegerak. Inayonggo pege mbareegi, ambiriluk ambi puk arulik, apit aret kuwak ari wogogwaarak me, o kugi Mba’an awi wurik me akem ilin-unggut abu yagabit eerogo pi unggwogogwaarak.

22 Unggwogo mbareegwa, at Yeku nen it Mba’an alut eeko logonet yum yiriko menggaarak pogo menggam arum menggaarak nogo yorage, “It kugi Mba’an alut eeka kuwak agaarak yi, abok aret yiriruwak nduk, yum ti, wunabi wa’nip o.” Yoragagerak nogo abok aret wunako mbareegwa,

23 at Yeku nogo Erekap aput Yonarap imbirak kugi Mba’an awi wurik me unggwi nogo nogogwaarik, it aap Mba’an alut eeka nogo yorage logonet, “Kit kinenggela’me yime kugi Mba’an alut eeriyak mban wonogwe ilik? Ata, Aliku ALA ayeloman mini mendek ambi yime kinom wonogwe kiigak eerukwak kinigen luk ee’nip o,” yoragagerak.

24 Yorage nagagerik, at Yeku nogo Yonarap imbirak kugi Mba’an aanggo warogo wogogwi, ake warogo kani kunggwi, eeruwok nduk, ko akem time ungguwok nduk, eereegwaarak. Ungguwok nduk eeko logonet, at Yeku nogo nen it aap ineebe 80 kugi awi wurik me endekem time inarum logorak yorage logonet, “It kineenggime pinagaminggirak kagak ambiriluk ambi mbaganggwi iinok, inobaane’- me kit aret kinooriyak o,” yoraanuk unggwi nagagerak me,

25 at Yeku nogo kugi Mba’an ake warogo kani kumbunuk endekem wundi wage nagagerik, it aap inarum wonogwe nogo inom, at awuri ineegin warak inoweewi inom, yorage logonet, “Unggwi nanuk, aakumi ti, eegu teppiyaagup. Abok aret wundugunnaagun inoorogo pinip o.” Yorage mbareegi, unggwogo nogogwaarik, inobaloowi paga inoorogo piinok, inoorak nogo endekem mbo wumbiinok, kugi Mba’an awi wurik alut eeko menggam ko akem lombok unggwi nanuk,

26 inagugiwak wonok wundi wogo nogogwaarik, kani kunggwi,
27 inagugi Mba’an ogut eerak nogo yigirogo pugwi, Mba’an awi wurik minogo pugwi, eeko mbareegwa, it aakumi kugi Mba’an awi wurik wonagagim nogo inomayo mboonggo menggam aret eerogo pereegwaarak me, o yogondak togop aret wonage o.
28 At Yeku nen it Iterali wonogwe me, kugi Mba’an eeko menggaarak lek eerogo pereegerak nogo ti aret.

29 Lek eerogo pereegerak kwe, aap Nebat aput Yerobeyam nen maluk eerit nage logonet tapi inogut mbere mbuti emas paga ogobakkigirogo ambi o Mbeten pege, ambi o Ndan pege, eereegerak paga Iterali nen inalut eerit nogo logonet, maluk eeko nogogwaarak nogo, at Yeku perak, mbo puulik aret eeke nagagerak.

30 Togop eeke mbareegi, at Aliku ALA nen at Yeku yoge logonet, “An nenegen neegak kat op mban eerit nage logonet, aap Akap paga wiganak eeppiyaakit mbareegirak nogo abok aret eeppiigendak me, kapuri nen wigannarit nok, 4 nda’narit nogwe paga Iterali inarum logonet, wone lengganogo yorogo logogun o,” yinuk, yoreegerak kwe,

31 at Yeku nen eeko logorak Aliku Iterali inogoba Ala wone yugu nogo iniki panggombunuk, liirogon eerit noolik. Yerobeyam nen maluk eerit nage nagagerak paga Iterali maluk eerit nogo nogogwaarak nogo, at Yeku kunduk ndak-ndak eerit nage nagagerak.

Yeku kambeegerak wone
(10:29 1End. 12:28-30)

32 Ne ti eyom paga at Aliku ALA nen o it Iterali wonogo menggam logorogon eerogo pi unggwikit nduk eeke mbareegi, at Katayen nen it Iterali tebenogo piya unggwage logonet, it inanggween-
33 niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o kota Arowet niyo Aronon aa’nggi paga wonage me nen nok, o Nggileyat Mbatan kuli abok aret aakumi Nggat menggam inom, Uruben menggam inom, Manate menggam inom, kolagagerak.

34 At Yeku nogo Iterali inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet eeke nagagerak inom, eerit nage paga endage nggwok agagerak nogo inom, ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut logonet, eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

35-36 At Yeku nogo o Tamariya logonet Iterali inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage kagak, tahun 28 eeke nagagerik, ombomini kambunuk nogogwam nogome inom yonggonggola nage mbareegi, eebe kanggwi piya unggwogo menggam o Tamariya nogome pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Yowakat Iterali inowe endagembogut agagerak.

11 Kwe Ataliya wappunuk obaane’me Yowat
endagembogut mippereegwaarak wone
(2Mbin. 22:10-23:15)
1Aap Akatiya agalo kwe Ataliya nogo nen, “Naagaluk kanggerak, kagi,” mbake nagagerik, aap endagembogut Akatiya apuri wiganak abok aret inoorogo piyaakit nduk eereegerak.

2 Inoorikit nduk, eeke kagak, aap endagembogut Yekoram aput Akatiya awuluk kwe Yoteba nogo nen aap Akatiya aput Yowat nogo, kwe Ataliya nen inom wake kero, apuri inenggela’- me nen nggiginogo Ala awi wurik me nogo yogo menggam ambime kolaga ndegengga imbirak time kumaappiyareegerak me, warulik.

3 At ndegengga imbirak Aliku ALA awi wurik me kumaarak wonogwe iigak, kwe Ataliya o time wone lengganogo yorage kagak, tahun 6 aret eereegerak.

4 Tahun 6 eeppunuk, ambi eeke paga aap Yoyara nogo nen it aap Kari mendek inom, it aap endagembogut wonok nega inom, aap ineegin warak ambit aago ineebe 100, ambit aago ineebe 100, inoweewi inom, Aliku ALA awi wurik me ka woraawak nduk, inayonggo piyareegerak ka wogo mbareegwa, at nen yorage logonet, “Ninigen kogo logomonggoorik, aakumi yoraagun lek o, yinuk, kumbuk mbaninip o.” Yorage mbareegi, it abok aret Aliku ALA awi wurik me time wone kumbuk mbanggo mbareegwa, at aap endagembogut aput kumaarak nogo nigiyareegerak.

5 Nigiyareegerak inigen kogo mbareegwa, it yorage logonet, “Kit yogop ee’nip o. Kit nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe paga yabu eeko monggotak kenagan aago nogo, ambi aago aap endagembogut awi o nggwok abe wurik arum wonogwe,

6 ambi aago tu unggwogo menggam endage Tut nogome arum wonogwe, ndi, ambi aago it aap endagembogut wonok nega wonogwe me ambokan tu unggwogo menggam nogome arum wonogwe, eeko logonip o.

7 Ndi, nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe paga yabu eekwi lek puk monggotak kit kineebe mbere aago nogo, Ala awi wurik aap endagembogut wonage me arum wako logonip o.
8 Aap endagembogut wundi nage, unggwi wage, eeke kagak, kinalitak lombok kineegin kineenggime li’luk eeppunuk, enaagan-ambokan ee’nuk nugwi me, aap ambi owagam wage kenok, mondok warogo punu o,” yoragagerak.

9 Yorage mbareegi, aap ineegin warak ambit aago ineebe 100, ambit aago ineebe 100,
inoweewi nogo nen aap Ala unde Yoyara yoragagerak nogo konembunuk, aap eegu nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe paga eeko menggaarak inom, eegu yonggonggologwe paga yabu eeka’- lek puk menggaarak inom, inawuri lombok wogoren, aap Ala unde Yoyara nogo owagam wogo mbareegwa,

10 at Yoyara nen aap inowe endagembogut Ndawut awooluwik-awooluwak inom, anggeemi-anggeemu inom, Aliku ALA awi wurik me pereegerak nogo abok aret kabulogo it wogoragagerak.

11 Wogorage mbareegi, it aap endagembogut arum waka nogo abok aret ineegin ineenggime woppunuk, aap endagembogut Yowat nogo wakwi iyo, warogo kani kunggo menggam nen at wonage enaagan-ambokan Ala awi wurik irip-irip abok aret mi’narit nogogwaarak.

12 Mi’narit nogogwaarak wonogwe iigak, at Yoyara nen aap endagembogut aput nogo wonok, endekem wundi nage nagagerik, nggare-nggare anobak paga yippege, Ala nen Iterali inom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak mbuku paga mbanak nogo wogoge, eeppunuk, “Ninowe endagembogut yi aret o,” yinuk, amburu eerogo mippege mbareegi, it aakumi abok aret ineenggi telanggo logonet, “Kendagembogut aret logonok o,” yinuk, keekok yogogwaarak.

13 Ndi, it aap endagembogut arum waka aakumi inom keekok yogwe nogo, kwe Ataliya nen aruk konengge nagagerik, it aakumi Aliku ALA awi wurik me yogwe wonogwe nogo, pegiya nage nagagerik,

14 aap inowe endagembogut nen wone yoroorak kenok mi’nari laganggo menggam mi’nari laganeegerak wonage, ndi, it aap endagembogut inom eeko menggaarak inom, it aap oone nggwok eeka trompet oone eeko menggaarak inom, eraanu wonogwe, eekwi iigak, it aakumi o time abok aret inale’- nggen yogwe, trompet nogo oone pu eekwi, eekwi nogo enegen iige nagagerik, ayum nibinogo patinuk, oone nggwok paga, “Nambokan lagangga o! Nambokan lagangga o!” yinuk, yereegerak.

15 Ari kagak, aap Ala unde Yoyara nen it aap ineegin warak ambit aago ineebe 100, ambit aago ineebe 100, inoweewi nogo yorage logonet, “Kwe ti, Aliku ALA awi wurik me yime nen wariyak lek me, kinawuri nen oolo punuk, endekem wonok wundi nogo logomenggaarik, at ili yogwe nogo abok aret inom wooluwak paga inoorogo puwak o.”
16 Yorage mbareegi, kwe nogo pippogo nogogwaarik, wonok aap endagembogut awi o nggwok abe wurik oore’nggam tu unggwogo menggam endage, Kuda, time pi nanuk, warogo pereegwaarak.
At Yoyara nen wone ngget mendek
eeriyak kooneegerak wone
(2Mbin. 23:16-21) 11:14 2End. 23:3

17 Pogo mbareegwa, at Yoyara nen it aakumi inom, aap endagembogut Yowat inom, “Kaliku ALA kapuri aret logowok o,” yinuk, Aliku ALA inom wone koonogo pugwi, ti’nuk, aap endagembogut aakumi inom iniki ambit eeppunuk logorak wone koonogo pugwi, eeruwak nduk, yoragagerak abu aret koonogo pogo nogogwaarik,

18 it aakumi o time mendek abok aret kugi Mba’an awi wurik me nogo nogogwaarik, minogo pugwi, kugi Mba’an ake warogo wogogo menggam eerak nogo langgunogo pit nogwe, inagugiwak yigirik-noonom eerogo pugwi, ndi, aap kugi Mba’an unde Matan nogo Mba’an ake warogo wogogo menggam eerak enaame taa’nogo warogo pugwi, eereegwaarak. Ti eerogo punuk, aap Ala unde Yoyara nen aap endage mbogut arum waka nogo Aliku ALA awi wurik arum logowak nduk, punogo piyareegerak.

19 Punogo piige nagagerik, at inom, it aap Kari inom, it aap endagembogut wonok nega inom, aap ineegin warak ambit aago ineebe 100, ambit aago ineebe 100, inoweewi nogo inom, it aakumi o time wonogwe abok aret inom, it nogo nen aap endagembogut Yowat nogo Aliku ALA awi wurik me nen wonok wambi wa’nuk, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik tu unggwogo menggam it aap endagembogut wonok nega wonogwe me nogo paga unggwi nogo mbareegwa, aap endagembogut logonet, wone lengganogo yorogo menggam nogome kwi’nagagerak.

20 Kwi’nage mbareegi, it aakumi o time wonogwe abok aret iniki ale’nggen agagerak. Ndi, kwe Ataliya nogo aap endagembogut awi o nggwok abe wurik nogome wooluwak paga warogo pereegwaarak me, o nogo abolok lek obeelom aret wonagagerak.

21 Ndi, at Yowat nogo ndarak kagak tahun 7 eeppunuk, Yekura inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage nagagerak.

12 Aap Yekura inowe endagembogut Yowat nen
eeke nagagerak wone
(2Mbin. 24:1-27) 12:4 Wund. 30:11-16

1 At Yeku nogo endagembogut wonage kagak tahun 6 eeppunuk, ambi age paga aap Yowat Yekura inowe endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun 40 eereegerak. At agalo ti, awi Mberetiyeba mendek endage Tibiya aret.
2 At Yowat nogo aap Ala unde Yoyara nen wone mamunege kagak, Aliku ALA enegen kagak abu obeelom mban eeke nagagerak.

3 At togop aret eeke nagagerak kwe, puut-puut kugi inake warogo wogogo menggam perak, minogo mbo puulik me, it aakumi nen time inagugi inake warogo wogorogwe, inake warogo kani kunggwi, eeko nogogwaarak.
4 At Yowat nen it aap Ala unde nogo yorage logonet, “It aakumi ineenggi lingginogo inendage liiru mbanggo logonet, wu kuwak eekwi inom, Ndogop pigin o, yinuk, kumbuk mbanemenggaarak ndak-ndak pi wogwe inom, iniki nen, Pi na o, yinuk, pi wogwe inom, wu Ala ake leenak Aliku ALA awi wurik me pi wogwe nogo ti mendek abok aret
5 it aap wu porogo menggaarak nogo nen kit Ala unde kinalitak wokkirogwe iinok, liirogon waganggo logomonggotik, Ala awi wurik ambi maluk aremenggerak wonage kenok, wu ti paga ogobakkigiko logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

6 Ndi, aap Yowat endagembogut a’nuk, Yekura wone lengganogo yorage kagak tahun 23 eereegerak kwe, it aap Ala unde nen Ala awi wurik maluk agagerak nogo ogobakkigika’lek wonogo mbareegwa,

7 at endagembogut Yowat nen aap Ala unde Yoyara inom, it aap Ala unde alik inom, inayonggo pereegerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Nonggop nduk kit nen Ala awi wurik maluk agaarak kagak ogobakkigika’lek ogotik? Ne yogondak yi kuli, wu wokkira wogwe iinok, kit koloorak mage o. Ata, Ala awi ogobakkigiko logowak nduk, ake pogo logonip o.”

8 Yorage mbareegi, it aap Ala unde nogo nen, “Wu wo’nira wogwe iinok, nit waganggwi, ndi, Ala awi wurik nit nen ogobakkigikwi, eeko logogun lek o,” yinuk, yereegwaarak.

9 Yogo mbareegwa, aap Ala unde Yoyara nogo nen eyo ambi ogobakkigirogo abit nariyak nogo paga eno pelenogo punuk, waganogo Aliku ALA awi wurik me tu unggwogo menggam abe’nggan Ala ake warogo wogogak eraanu paga kwippereegerak. Kwippereegerak me, it aakumi Aliku ALA awi wurik me unggwogo logonet, wu wonok wogwe nogo, it aap Ala unde Ala awi wurik me tu unggwogo menggam arum wonogwe nogo nen waganogo eyo ogobakkigirik me nogome yonggoppegak eeko nogogwaarak.

10 Ndi, wu pegaatak eyo ogobakkigirik nogome aret yagabit agaatak kogo nagaatik, at aap endagembogut ake liiru mbangga inom, it aap Ala unde inowe nogo inom, yorogwe iinok, wogo nagaatik, Aliku ALA awi wurik me unggwogo logonet wu pegaatak nogo, ineenggi linggimbunuk, keele maarogo pogo nogogwaarak.

11 Pogo nagaatik, “Wu ndi kuli wogoroorak,” koonogo pegaatak nogo waganogo it aap Ala awi wurik ogobakkigiruwak nduk, unde eeppiyareegwaarak nogo, wogorogwe iinok, it nen aap Aliku ALA awi wurik ogobakkigiko menggaarak o wuka inom, eyo paga wurik ogobakkigika inom,

12 yugum nggagangga inom, yugum paga wuka inom, wogorogo logonet, wu nogo eegu paga Aliku ALA awi wurik maluk age kenok ogobakkigiruwak nduk, eyo inom, yugum ogobakkigirik inom, kunggwi, ndi, eegu Ala awi wurik ogobakkigiko logonet wumbugwi, eeko nogogwaarak.

13 Ndi, wu Ala awi wurik me pi unggwogogwaarak nogo paga ambi waganogo mbuti perak paga niyo toologo nenggak ogobakkigikwi, ndi abo mbanggak ogobakkigikwi, niyo kilirogo pit nagak togolowak ogobakkigikwi, oone nggwok eeka trompet ogobakkigikwi, mbuti perak-emas paga Aliku ALA awi wurik me yi mendek ndi mendek eekak yuurak abok aret ogobakkigikwi, eeko logolik.

14 Ata, it aap Ala awi wurik ogobakkigiruwak nduk, wogorogo nogogwaarak.
15 Ndi, it aap Ala awi wurik ogobakkigikwi inarum wonogwe nen wu wogorogo logonet, eegu kolagak eeko logolik liirogon nggilik-nggelok wogorogo nogogwaarak me, “Wu wungge nineenu aruwok nduk, liiru mbanogo wo’niraanip o,” yinuk, yoraga’- lek aret wonogogwaarak.

16 It aakumi inomaluk aberak wonogwe iyo, Ala ake warogo wogogo logonet wu pugwi inom, ndi, inomaluk lek eerogo piyaawak nduk, Ala ake warogo wogogo logonet wu pugwi inom, ti, it Ala unde inamendek aret me, Aliku ALA awi wurik me pi wogo logolik o.
17 Ne ti eyom paga aap Aram inowe endagembogut Katayen nogo, aakumi Nggat mendek inom wim eeppunuk, tebenogo piige nagagerik, ti’nuk, o Yerutalem tebenikit nduk, eereegerak mendek,

18 aap Yekura inowe endagembogut Yowat nogo nen ombomini it aap Yekura inoweewi inendagembogut aap Yotapat inom, Yoram inom, Akatiya inom, Ala ake leenogo pereegwaarak yi mendek ndi mendek inom, at nen yi mendek ndi mendek leenogo pereegerak inom, Aliku ALA awi wurik me wu pogo menggam mbuti emas wonage nogo inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me mbuti emas wonage inom, abok aret waganogo aap Aram inowe endagembogut Katayen nappiige mbareegi, aap Katayen nen wim Yerutalem eerikit mbareegerak nogo eerulik puk aret agagerak.


19 Ndi, at Yowat nogo aap endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eerit nage nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut logonet, eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a? Ti’nuk, at Yowat inom eeko menggaarak aap Timeyat aput Yotakat inom, Tomet aput Yotabat inom, imbirak iniki ambit eeppunuk, Yowat wariyak wone mbambunuk, tu o Tila wambi nogo menggam nggween pit laganuk o Milo wurik me nogome warogo pereegwaarak. Warogo pogo mbareegwa, ombomini kambeegwaarak Ndawut agota piya unggwogogwam inom tabonogo pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Amatiya inowe endagembogut agagerak.

13 Iterali inowe endagembogut
Yowakat eeke nagagerak wone
1At Akatiya aput Yowat nogo aap Yekura inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 22 eeppunuk, ambi age paga aap Yeku aput Yowakat Iterali inowe endagembogut age nagagerik, o Tamariya logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 17 aret eereegerak.

2 Iterali wone lengganogo yorage logonet, at Nebat aput Yerobeyam maluk eeke nagagerak paga, Iterali eerit nogo nogogwaarak nogo, at mbo puulik Aliku ALA enegen kagak maluk mban mugurok nage nagagerak me,

3 at Aliku ALA nen Iterali anini inoba piige logonet, aap Aram inowe endagembogut Katayen aput Mben-Karat imbirak inabu’me piinok logowak nduk, ineenggime piyareegerak.

4 Piyareegerak kwe, it aakumi Aram mendek nen Iterali aaninggin mondok alik negen inoba pugwi nogo, at Aliku ALA enegen iyareegerak me, at Yowakat nogo nen, “Aliku ALA ninabuwa mba’nuk yeenggwa niraawak o,” yinuk, nggino yoge mbareegi, Aliku ALA aruk koneneegerak.
5 Konengge nagagerik, aap ambi it Iterali mendek inagap ndaruwak nduk, koongge mbareegi, it aap Aram ineenggime nen mbaganit aa’nduk inawooliya wuppunuk, wonogogwaarak nogo ndak-ndak ari wogogwaarak.

6 Ti eerogo piyareegerak kwe, at aap Yerobeyam paga wiganak inom maluk eeko nogogwaarak paga Iterali eerit nogo nogogwaarak nogo, mbo puulik maluk kunik aret eerit nogo logonet, o Tamariya kugigwe Atiyera agago arelen yinik nogo minogo nappuulik yinik aret teppereegwaarak.

7 At aap Aram inowe endagembogut nogo nen at Yowakat awuri wim eeka abok aret gandum agabolo mbelenggo logonet, abupak lagangge menggi kwak, ineebe abu lek eerogo piyareegerak kwe, aap kuda wonok nega ineebe 50 inom, nggweendo wim eeka 10 inom, ndi, it ineegin warak iniyok paga nogo menggaarak sepuluh ribu inom, ti mban teppiyareegerak.

8 Ndi, at Yowakat nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, eerit nage paga endage nggwok agagerak inom, ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut logonet, eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

9 Ndi, at Yowakat nogo at ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, kanggwi piya unggwogo menggam o Tamariya nogome eebe pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’- me aput Yokawat nogo Iterali inowe endagembogut agagerak.

Iterali inowe endagembogut Yokawat nen
eeke nagagerak wone

10 At Yowat nogo aap Yekura inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 36 eeppunuk, ambi age paga at Yowakat aput Yokawat it Iterali inowe endagembogut a’nuk, o Tamariya logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 16 eereegerak.

11 At Yokawat nogo aap Nebat aput Yerobeyam maluk eeke nagagerak paga it Iterali maluk eerit nogo nogogwaarak nogo, ambiriluk ambi mbo puulik Aliku ALA enegen kagak maluk kunik aret eerit nage nagagerak.

12 At Yokawat nogo Iterali inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, eerit nage paga endage nggwok agagerak inom, aap Yekura endagembogut Amatiya imbirak wim eeke nagagerak nogo inom, ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut logonet eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

13 Ndi, at Yokawat nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, eebe it Iterali inoweewi inendagembogut kambeegwaarak o Tamariya piya unggwogogwam nogome inom pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, Yokawat wone lengganogo yorage nagagim obaane’me aap Yerobeyam wone lengganogo yorage logowak nduk, endagembogut agagerak.

Elita kambeegerak wone

14 At Yokawat nogo kangga’lek awo eenik wonage logonet eeke nagagerak ando nogo yi aret. At Elita nogo andi eeke nagagerik, kambikit nduk, yagan wake me, aap Iterali inowe endagembogut Yokawat nogo wage nagagerik, enegen kenok, ale ari logonet, “Nogoba o! Nogoba o! Iterali inanggweendo inom, inaguda paga nega inom, ti aret kagi o!”

15 Ari mbareegi, at Elita nen aap endagembogut Yokawat nogo yoge, “Yigin inom, maale inom, wamen o.” Yoreegerak wagangge mbareegi,
16 at Elita nen Iterali inowe endagembogut ambinom yoge logonet, “Yigin agale paga maale lumbunuk, namburu o.” Yoreegerak namburikit nduk, eeke me, aap Elita nen aap endagembogut eenggi pigaganeegerak.

17 Pigagangge nagagerik, “Pugagi oonegen lagi wage menggim pa’nggwe ambe mbanak ti, paaru o.” Yoreegerak paake mbareegi, Elita nen, “Time komaale namburogo nappet o.” Yoreegerak namburogo nappege mbareegi, at Elita oone nggwok paga ari logonet, “Komaale ti, Aliku ALA nen keegin tiyak yuwak nduk, wokkegerak me, it aakumi Aram mendek kinom wim nambuke logonet, keegin tiyak yigin o. Tiyak yigin me, o Apek it aakumi Aram mendek ineebe abok aret lek eerogo piyaamunggun o.”

18 Yoge nagagerik, at Elita nen, “Maale ando wagangge logomenggendik, nggween paga yinik-kunik eerogo pit nak o.” Yoreegerak ne kenagan kuli maale nggween yinik-kunik eerogo pit nage nagagerik, puk agagerak.

19 Puk age mbareegi, aap Ala wone liirogon eeka nogo nen at mberege logonet, “Ne 5 kuli ilik, ne 6 kuli a, nggween yinik-kunik eerogo penetak nen it aakumi Aram mendek tebenogo piige logonet, mondok lek eerogo piyoorak kwe, ne kenagan paga mban eekendak me, it Aram mendek nogo ne kenagan mban tebenogo piyaamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

20 Yoge nagagerik, logonuk lek aret, at Elita nogo kangge mbareegi, kanggwi piya unggwogo menggam eebe pi unggwogogwaarak. It aap aakumi a’nggan wogonaka Mowap mendek nen tahun ambi eekak paga o time unggwi wogo nogogwaarak.

21 Ne ambi paga aap Iterali mendek nen aap kambeegerak ambi taambuwok nduk eekwi me, aap a’nggan wogonaka wogwe inigen iigo nogogwaarik, aap kambak nogo Elita mambereegwam nogome mbo mambogo mbareegwa, aap ti, at Elita owak nogo mbaanggage nagagerik, eenik a’nuk mi’nagagerak.

Yokawat nen aap Aram mendek tebenogo piinok,
eegin tiyak yereegerak wone
(13:14 2End. 2:12)

22 Aap Yowakat nogo Iterali inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, aap Aram inowe endagembogut Katayen nogo nen it Iterali mendek tebenogo piigak mban eeke nagagerak kwe,

23 aap Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, inom wone nggaruk togon koonogo pereegerak paga Aliku ALA nen it Iterali, “Nonggop wonogwe o,” yinuk, enegen wogonake logonet, inabuwa nggwok mba’nuk, iniki kunik aganake nagagerak me, it Iterali mendek lek eerogo piige, kobak eerogo mbo piige, eeriyak, “Neebi,” mbareegerak nogo, o yogondak togop mbake wonage aret o.

24 Aap Aram inowe endagembogut Katayen nogo kangge mbareegi, obaane’me at aput Mben-Karat inowe endagembogut agagerak.

25 Ndi, aap Mben-Karat nen Yokawat ogoba Yowakat imbirak wim eeko logonet, yi kota ndi kota tebenggolagagerak nogo, aap Yowakat aput Yokawat nogo nen obaane’me kolaakit nduk, ne kenagan paga aap Mben-Karat tebenogo punuk, o kota-kota nogo waganeegerak.

14 Yekura inowe endagembogut Amatiya nen
eeke nagagerak wone
(2Mbin. 25:1-26:2)
1Aap Yowakat aput Yokawat Iterali inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak tahun ambi eeppunuk, ambi age paga aap Yowat aput Amatiya nogo, it Yekura mendek inowe endagembogut agagerak.

2 At Amatiya nogo ndarak kagak tahun 25 age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 29 eereegerak. Ndi, at agalo ti, kwe Yerutalem mendek endage Yowaran aret.

3 At Amatiya nogo ti, Aliku ALA enegen kagak obeelom eeke nagagerak kwe, ombo Ndawut eeke nagagi kwak eeke logolik. Ogoba Yowat eeke nagagerak ndak-ndak aret eeke nagagerak.
4 Eeke logonet, puut-puut kugi inake warogo wogorogo menggam minogo mbo puulik me, it aakumi nen puut-puut time inagugi inake warogo wogorogwe, obari abe kaga nogo mendek kani kunggwi, eeko nogogwaarak.

5 Ndi, Amatiya nogo endagembogut logonet, abu’me piinok wonage menggim omaawi eerogo pege nagagerik, at ogoba inom eeko menggaarak nen at ogoba endagembogut wareegwaarak nogo, inoorogo piyareegerak kwe,

6 at Aliku ALA nen, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yorage logonet, “Inapuri eeremenggaarak paga inogobamini inoorak kanggwi, ndi, inogobamini eeremenggaarak paga inapuri inoorak kanggwi, eeriyak ti mage o. Ata, it inalitak lombok maluk eeremenggaarak paga inooko logorak o,” yinuk, yoragagerak Muta nen mbuku paga liiru mbaneegerak wonage nogo ndak-ndak, it at ogoba wareegwaarak nogo inapuri inoorulik teppiyareegerak.

7 Ti’nuk, ne ambi paga at Amatiya nogo, aap ineegin warak Erom mendek inom wim eeke logonet, o Mayu Ogop Menggim kobappaga time aap sepuluh ribu inoorogo piinok, o Tela tebenggolage nagagerik, endage Yoketen toonogo pereegerak o yogondak yogwe wonogwe aret o.
Yekura mendek nen Iterali inom
wim eereegwaarak wone
(2Mbin. 25:17-28) 14:6 Pel. 24:16
8 Ti’nuk, at Amatiya nen aap Yeku ombooluk Yowakat aput Iterali inowe endagembogut Yokawat nogo yoruwak nduk, wone eerogo nappiige logonet, “Nimbirak ninengga kunna’nuk, wim eeruwok nduk, omok o,” yinuk, wone eerogo nappiyareegerak.

9 Nappiyareegerak yori nogo mbareegwa, aap Iterali inowe endagembogut Yokawat nogo nen aap Yekura inowe endagembogut Amatiya wone onggo yoge logonet, “Iri’- ngga alokwi mendek o Libanon puut paga wonage nogo nen, eyo nggabina o Libanon puut-puut wonage nogo yoge logonet, Kat kapuluk kolaga nogo, an napuluk kolaawak nduk wogoru o, yinuk, yoreegerak kagak wam nggwiya puut Libanon mendek nen tu ti paga nage logonet, iri’ngga alokwi wonage nogo iyok paga aan lebenogo pit nagagerak o.

10 Togop me, kat nen it Erom mendek abet aret tebenogo piigendak kwe, ti paga kiniki wogoppake agandik ya? Kat inom, it aakumi Yekura inom, kineebe nggelenggolookwak, nano wone agan nege agandik? Keegin tiyak yegerak paga kendage nggwok agaarak ti, abu aret me, kame time koone lek aret logot o!” yinuk, wone eerogo nappiya wagagerak.

11 Wone eerogo nappiya wagagerak nogo, aap Amatiya yoreegwaarak kwe, aruk koneniyak eebi mbake mbareegi, Iterali inowe endagembogut aap Yokawat awuri inom aago at Amatiya inom wim eeruwok nduk, wogo nogogwaarik, o Yekura inawi kota Mbet-Temet time inengga kunna’nuk, wim endok kuneegwaarak.

12 Endok kumbunuk, nambuko logonet, it Iterali nen it Yekura mendek tebenogo piigo mbareegwa, it Yekura mendek iname kole mbaganggugak,

13 aap Iterali inowe endagembogut Yokawat nogo nen aap Akatiya ombooluk Yowat aput Yekura inowe endagembogut Amatiya nogo, o Mbet-Temet time pigagangge nagagerik, o Yerutalem woraanuk, yugum pak wurik tu endage, Eparayim Unggwogo Menggam, kuli nen nok, tu endage, Unggu’me Unggwogo Menggam, kuli metet seratus delapan puluh aret langgunogo pereegerak.

14 Langgunogo punuk, o Yerutalem unggwi wage nagagerik, mbuti perak-emas inom, yi mendek ndi mendek Aliku ALA awi wurik me wonage nogo inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me wu pogo menggam pugu wonage inom, abok aret wagangge, aap inom keele maarinake, ee’nuk ame iyokan o Tamariya aret lagi nagagerak.

15 At Yokawat aap endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, eerit nage paga endage nggwok agagerak inom, aap Yekura inowe endagembogut Amatiya imbirak wim eeke nagagerak inom, ando abok ti, it aap Iterali inoweewi inendagembogut logonet, eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

16 At Yokawat nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, eebe it Iterali inoweewi inendagembogut kambeegwaarak o Tamariya piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Yerobeyam endagembogut agagerak.

Yekura inowe endagembogut
Amatiya nogo kambeegerak wone
17 At Yowakat aput Iterali inowe endagembogut Yokawat nogo kangge mbareegi, at Yowat aput Yekura inowe endagembogut Amatiya wonage kagak, tahun 15 ambinom eereegerak.
18 Ndi, at Amatiya endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eerit nage nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut logonet eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

19 At Amatiya nogo o Yerutalem wonage me, inom eeko menggaarak nen iniki ambit eeppunuk, waruwok nduk, wone mbanggo mbareegwa, at kole mbaganit o Lakit nagagerak kwe, waruwak nduk, inawuri time nappiyareegwaarak mugurok aret nogo nogogwaarik, time aret wareegwaarak.

20 Wako mbareegwa, at eebe warak nogo kuda paga nippunuk, wonok iniyokan wogo nogogwaarik, ombomini kambeegwaarak o Yerutalem Ndawut Agota piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak.
21 Pi unggwogo nogogwaarik, it aakumi Yekura mendek abok nen aput Atariya ndarak kagak tahun 16 eereegerak nogo aret waganogo ogoba Amatiya obaane’me endagembogut logowak nduk, mippereegwaarak.

22 Mippogo mbareegwa, at Amatiya ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nagagerak kagak, at Atariya nogo nen o Elat omaawi eerogo pege nagagerik, it aakumi Yekura mendek time logowak nduk, wogoragagerak.

Iterali inowe endagembogut Yerobeyam nen
eeke nagagerak wone
23 At Yowat aput Amatiya nogo Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 14 eeppunuk, ambi age paga aap Yokawat aput Yerobeyam Iterali inowe endagembogut a’nuk, o Tamariya logonet, Iterali wone lengganogo yorage kagak, tahun 41 eereegerak.

24 At Nebat aput Yerobeyam nogo maluk eeke nagagerak paga Iterali maluk eerit nogo nogogwaarak nogo, at Yokawat aput Yerobeyam nogo mbo puulik Aliku ALA enegen kagak maluk mban eerit nage nagagerak.

25 At Aliku Iterali inogoba Ala nen yoge kagak yoraga ayeloman Amitayi aput Yunut o Nggat-Kepet mendek nogo yoge kagak yoragagerak nogo ndak-ndak, at Yerobeyam nogo nen it Iterali wonogo menggam inanggween o Kamat tu unggwogo menggam nen nok, niyo Mayu Ogup Yenggenak kuli mbanak nogo obaane’me kolagagerak.

26 At Aliku ALA nen it Iterali mendek inendage warak inom, inendage lek inom, abok aret andi mondok alik negen yagan wakwi iigak kwe, ambi nen yeenggwaaraga’lek aret iige nagagerik,

27 “It Iterali o nggween paga yime inendage mbanak nogo koorogo pigin lek o, yinuk, yereegirak me, yeenggwaaraakit o,” yinuk, aap Yokawat aput Yerobeyam aret mippereegerak.

28 At Yerobeyam endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eerit nage nagagerak inom, inom wim eeke logonet endage nggwok agagerak inom, o Ndamitik Kamat imbirak Yekura unde wonogwe me, ndinogo Iterali wogoragagerak inom, ando abok ti, it aap Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

29 Ndi, at Yerobeyam nogo, ombomini it Iterali inoweewi inendagembogut nogo kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, obaane’me at aput Takariya endagembogut agagerak.

15 Yekura inowe endagembogut Atariya nen
eeke nagagerak wone
(2Mbin. 26:1-5,16-23) 14:25 Yun. 1:1 15:7 Yet. 6:1

1-2 At Yerobeyam Iterali inowe endagembogut wonage kagak, tahun 26 eeppunuk, ambi age paga aap Amatiya aput Atariya ndarak tahun 16 paga Yekura inowe endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 52 eereegerak. At agalo ti, kwe Yerutalem mendek endage Yekoliya aret.

3 At Atariya nogo, at ogoba Amatiya eeke nagagerak ndak-ndak, Aliku ALA enegen kagak obeelom mban eeke nagagerak kwe,
4 puut-puut time it kugi inake warogo wogorogo menggam perak, minogo mbo puulik me, it aakumi nogo puut-puut inagugi inake warogo wogorogwe, obari abe kaga nogo mendek kani kunggwi, eekwi kunik aret wonogogwaarak.

5 Ndi, at Aliku ALA nen andi kage logowak nduk, aap endagembogut nogo awin aaga’ne eerogo pereegerak me, awi alik wurogo pereegwaarak time aret wonage logonet, kambi noorak age kagak, at aput Yoram nogo, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik nogo unde wonage, ndi, aakumi o time wone lengganogo yorage, eeke nagagerak.

6 Ndi, at Atariya endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

7 At Atariya nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, ombomini kambeegwaarak Ndawut Agota piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me aput Yotam endagembogut agagerak.

Iterali inowe endagembogut Takariya nen
eeke nagagerak wone
8 At Atariya nogo Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 37 eeppunuk, ambi age paga at Yerobeyam aput Takariya nogo, Iterali inowe endagembogut a’nuk, o Tamariya logonet, wone lengganogo yorage kagak, tut 6 peneneegerak.

9 Ndi, aap Nebat aput Yerobeyam nogo eeke nagagerak paga Iterali maluk eerit nogo nogogwaarak nogo, at Takariya mbo puulik ombomini eerit nogo nogogwaarak kokwak, Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak.

10 At Yabeti aput Talum nen Takariya wariyak oreewi inom wone mbambunuk, aakumi apit inenggaanom paga wake nagagerik, obaane’- me at aret endagembogut agagerak.

11 Ndi, at Takariya nogo, endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage o.

12 Aliku ALA nen at Yeku yoge logonet, “Kat paga nen nok kapuri-kombowologwe 4 kuli wigannarit nogwe paga aakumi Iterali inoweewi inendagembogut wone lengganogo yorogo menggam it mban aret wone lengganogo yorogo logogun o,” yinuk, yoreegerak nogo, Takariya kangge paga a’me aret nggelok yi nagagerak.

Iterali inowe endagembogut Talum nen
eeke nagagerak wone
13 At Utiya nogo Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 38 eeppunuk, ambi age paga aap Yabeti aput Talum endagembogut a’nuk, o Tamariya logonet, wone lengganogo yorage kagak, tut ambit mban peneneegerak.

14 Penembunuk, at Nggari aput Menakem nogo, o Tirata nen o Tamariya nage nagagerik, Yabeti aput Talum nogo, o Tamariya time warogo punuk, obaane’me at aret endagembogut agagerak.
15 At Talum nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, aap endagembogut wariyak wone mbambunuk, eereegerak nogo inom, ando abok ti, Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage o.
16 Ndi, ne ti eyom paga aap endagembogut Menakem nogo, o Tirata nen o Tipatak nage mbareegi, unggwi nawak nduk, tu paarogo piiga’lek mbareegwa, inawi paga kwi’nage logonet, aakumi o kota time wonogwe inom, o enaagan-ambokan wonogwe inom, abok aret pup eerogo piige logonet, kumi inabila wonogwe nogo inom abok aret nggogu eerogo inoorit nagagerak.

Iterali inowe endagembogut Menakem nen
eeke nagagerak wone
15:12 2End. 10:30
17 At Atariya nogo Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 38 eeppunuk, ambi age paga at Nggari aput Menakem nogo, Iterali inowe endagembogut age nagagerik, o Tamariya logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 10 aret eereegerak.

18 Ndi, at Nebat aput Yerobeyam nogo nen maluk eeke nagagerak paga Iterali maluk eerit nogo nogogwaarak nogo, at Menakem nen mbo puulik endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, Aliku ALA enegen kagak maluk mban eerit nage nagagerak.

19 Eerit nage kagak, ne ti eyom paga it aakumi Atiyut inowe endagembogut Pun nen, o ti tebenggolaakit nduk, eeke mbareegi, at Menakem nen, “Yeenggwa nege paga nabu’me piige minggim omaawi eerogo panuwak o,” yinuk, wu mbuti perak aaninggin tiga puluh empat ribu aap Pun nogo wogoreegerak.

20 At Menakem wu wogoreegerak nogo ti, it Iterali mendek abok aret oone omaawi
paga wu pi woraawak nduk yorage logonet, it aap ineenggi warak nogo perak, inalitak lombok wu nggwok mbuti perak aaninggin oolo irimbaga wakkagak pi woraawak nduk, yoragagerak iri wogo mbareegwa, aap Atiyut mendek inowe endagembogut nogo wogoge mbareegi, o time logolik ame aret nagagerak.

21 At Menakem endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

22 Ndi, at Menakem nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, obaane’- me aput Pekaya nogo endagembogut agagerak.

Iterali inowe endagembogut Pekaya nen
eeke nagagerak wone

23 At Atariya nogo Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 49 eeppunuk, ambi age paga at Menakem aput Pekaya nogo, Iterali inowe endagembogut age nagagerik, o Tamariya logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun mbere eereegerak.

24 At Nebat aput Yerobeyam nogo nen maluk eeke nagagerak paga it Iterali maluk eerit nogo nogogwaarak nogo, at Pekaya mbo puulik Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak.

25 Eerit nage kagak, at inom eeko menggaarak inowe ambi Eremaliya aput Peka nen wariyak oreewi inom wone mbambunuk, aap Nggileyat mendek ineebe 50 inom o Tamariya aap endagembogut awi o nggwok abe wurik ko tiyarogon ogoorak me nogome aap Pekaya nogo wako logonet, aap Arogop, Ariye inom aret inoorogo piyareegwaarak.

26 At Pekaya nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage o.

Iterali inowe endagembogut
Peka nen eeke nagagerak wone

27 At Atariya nogo, o Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 51 eeppunuk, ambi age paga at Eremaliya aput Peka nogo, aakumi Iterali inowe endagembogut a’nuk, o Tamariya logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 20 aret eereegerak.

28 At Nebat aput Yerobeyam nogo maluk eeke nagagerak paga it Iterali maluk eerit nogo nogogwaarak nogo, at Peka nen mbo puulik Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak.

29 At Peka Iterali inowe endagembogut wonage ti eyom paga aap Atiyut inowe endagembogut Tigalat- Piletet nogo, wage nagagerik, o Natali aakumi inawi kota Iyon inom, Aben-Mbet-Maaka inom, Yanowa inom, Kereti inom, Katot inom, o Nggileyat taganak inom, o Nggalileya taganak inom, abok aret tebenogo piinok, aakumi kugun wogoren o Atiyut nagagerak.

30 Ti’nuk, at Uriya aput Yotam nogo, Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 19 eeppunuk, ambi age paga at Ela aput Koteya nen Eremaliya aput Peka nogo, wariyak oreewi inom wone mbambunuk, warogo pege nagagerik, at Peka obaane’me at Koteya aret Iterali inowe endagembogut agagerak.

31 At Peka nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

Yekura inowe endagembogut
Yotam nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 27:1-9)
32 At Eremaliya aput Peka nogo Iterali inowe endagembogut wonage kagak, tahun ambi eeppunuk, ambi age paga at Utiya aput Yotam nogo, Yekura inowe endagembogut agagerak.

33 At Yotam nogo ndarak kagak tahun 25 age paga it Yekura inowe endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 16 eereegerak. At agalo ti, aap Tarok apuluk kwe endage Yeruta aret.

34 At Yotam nogo ogoba Utiya eeke nagagerak pogom Aliku ALA enegen kagak obeelom mban eeke nagagerak kwe,

35 puut-puut paga kugi inake warogo wogorogo menggam nogo minogo mbo puulik me, inagugi inake warogo wogorogwe, obari abe kaga nogo mendek kani kunggwi, eekwi kunik aret wonogogwaarak. At Yotam nogo nen Aliku ALA awi wurik me tu endage, Agi Paga Unggwogo Menggam, obaane’me ogobakkigireegerak.

36-37 Ti eyom paga at Aliku ALA nen aap Aram inowe endagembogut Eretin inom, Eremaliya aput Peka inom, imbirak nen Yekura inom wim eeruwak nduk, yoragagerak. Ndi, at Yotam nogo Yekura inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

38 At Yotam nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, at ombomini kambeegwaarak ombo Ndawut Agota piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak. Ndi, obaane’me at aput Akat endagembogut agagerak.

16 Yekura inowe endagembogut
Akat nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 28:1-27) 16:3 Pel. 12:31 16:5 Yet. 7:1
1At Eremaliya aput Peka nogo endagembogut wonage kagak, tahun 16 eeppunuk, ambi age paga at Yotam aput Akat nogo, Yekura inowe endagembogut agagerak.

2 At Akat nogo ndarak kagak tahun 20 age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, Yekura wone lengganogo yorage kagak, tahun 16 eereegerak. At Aliku ogoba Ala enegen kagak ombo Ndawut obeelom eeke nagagerak pogom at togop eeke logolik.

3 Ata, it Iterali inoweewi inendagembogut wonogo logonet, eeko nogogwaarak pogom eerit nage logonet, at Aliku ALA nen aa’nduk a’nuk, yi aakumi ndi aakumi mugogo wumbiyareegerak ogole warak eeko nogogwaarak nogo ndak-ndak, at aput aret inagugi inake kani kuneegerak.

4 At Akat nogo puut-puut tiyarogon paga inom, teberogon paga inom, yi eyo ndi eyo wiganak alome inom, it inagugi inake warogo wogorage, obari abe kaga nogo mendek kani kungge, eeke nagagerak.

5 Ne ti eyom paga at aap Aram inowe endagembogut Eretin inom, at Eremaliya aput Iterali inowe endagembogut Peka inom, o Yerutalem tebenggolaawok nduk, wogo nogogwaarik, aap Akat inom wim eereegwaarak kwe, tebenogo puurak meek aret agagerak.

6 Ne ti eyom paga mban aap Aram inowe endagembogut Eretin nogo, o kota Elat wage nagagerik, o ti iyokan kolage logonet, it Yekura mendek mugogo wumbiige mbareegi, it aakumi Erom mendek nen o Elat ye mbanggola wogogwaarak me, yogondak wonogwe aret.

7 Ti eeke mbareegi, at Akat nen liiru mbanogo aap Atiyut mendek inowe endagembogut Tigalat-Piletet nogo yoge logonet, “Kat ari keenok, eeke minggirak kaput yi, aap Aram inowe endagembogut inom, it Iterali inowe endagembogut inom, nen tebenogo paniyak nduk eekwi me, nagap ndari omok o,” yinuk, liiru mbangge nagagerik,

8 mbuti perak emas Aliku ALA awi wurik me wonage inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me pogo menggam wonage inom, waganogo at aap Atiyut inowe endagembogut, “E,” yuwak nduk, ake liiru mbanak nogo inom nappereegerak.

9 Nappege mbareegi, at aap inowe endagembogut Tigalat-Piletet nogo, “Op aret o,” mbake nagagerik, o Ndami tik oba kwi’nari unggunuk, o ti tebenggolage nagagerik, at Eretin nogo warogo punuk, aakumi eegu kugun wogoren o Kit nagagerak.

10 Ndi, at endagembogut Akat nen aap Atiyut mendek inowe endagembogut Tigalat-Piletet nogo, imbirak lambunikit nduk, o Ndamitik nanuk, warogo wogogo menggam ambi enegen kage nagagerik, “Alom yogop eerak, irip yogop eerak,” yinuk, ogut wakkagak abu li’luk eerogo at aap Ala unde Uriya wonage me nappi wagagerak.

11 Nappi wage mbareegi, Ala unde Uriya nogo aap endagembogut Akat Ndamitik nen awo waga’lek kagak warogo wogogo menggam ogut wakkagak eerogo nappi wagagerak nogo, ndak-ndak aret ogobakkigireegerak.

12 Ogobakkigippunuk wonage me, aap endagembogut Akat nogo o Ndamitik nen wage nagagerik, warogo wogogo menggam nogo muk ogobakkigireegerak enegen kage nagagerik, owagam panggo yi nanuk, nogo paga Aliku ALA ake yi mendek ndi mendek wogoriyak mbareegerak nogo,

13 ake warogo kani kungge, gandum anggen yigirik nogo wogoge, anggur amburu ake kilirogo pege, Ala inom lambunik logowak nduk, warogo wogogo menggam amiya werenogo pit nage, eereegerak.

14 Eeke nagagerik, at warogo wogogak ngget ogobakkigireegerak ogu nggwe kagak, Aliku ALA awi wurik agi nggwe kagak, warogo wogogo menggam mbuti tembaga paga ogobakkigirik oolo Aliku ALA enggaanom paga wonagagerak nogo, Aliku ALA awi wurik enaame nen waganogo warogo wogogak ngget ogobakkigireegerak ambo’me o omarip paga pa’nggwe pi nagagerak.

15 Ti eeke nagagerik, Ala unde Uriya yoge logonet, “O kuubondendok Ala ake warogo kani kunggwi mendek inom, o kiyoma gandum anggen yigirik wogogwi mendek inom, an Ala ake warogo kani kuniyak mbake neenok inom, gandum anggen yigirik Ala ake wogoriyak mbake neenok inom, aakumi nen Ala ake warogo kani kuniyak mbakwi iinok inom, gandum anggen yigirik Ala ake wogoriyak mbakwi iinok inom, anggur amburu ake kilirogo puurak mbakwi iinok inom, nogo ti, warogo wogogak ngget ogobakkigirik ti paga, Aliku ALA ake wogogo logonet, warak amiya kenok ti, warogo wogogo menggam ti paga werenogo pit noorak op aret kwe, mbuti tembaga paga ogobakkigirik ti paga perak, nalik nobaalombok nen eeriyak o,” yinuk, yoreegerak.

16 Yoge mbareegi, at aap endagembogut Akat yoreegerak nogo, aap Ala unde Uriya nen ndak-ndak aret eereegerak.
17 Ti eeppunuk, at aap Akat nen niyo toolak wonok negak eyo tabak paga eeben agi-ogu, aru-ogwe nabenak nogo minogo pege, togolowak tenggap kwak ogobakkigirik nogo waganogo wuppi wage, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, mbuti tembaga paga tapi inogut eerak paga kwi’ndak wonage nogo, waganogo yugum ndoonak paga kwippege,
18 ndi, aap Atiyut inowe endagembogut kenok, Ala awi wurik me nogo 6 yippunuk, ko’lu yonggonggologwe paga tu nogo logorak oo’ngget maarak nogo minogo pege, Aliku ALA awi wurik me aap inendagembogut tu unggwogo menggam narogo pege, eereegerak.

19 At Akat nogo aap endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

20 Ndi, at Akat nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, ombomini kambeegwaarak Ndawut Agota piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane’me at aput Kitikiya endagembogut agagerak.

17 Iterali inowe endagembogut
Koteya nen eeke nagagerak wone
16:14 Wund. 27:1-2, 2Mbin. 4:1 16:17
1End. 7:23-39,2Mbin. 4:2-6 16:20 Yet. 14:28

1 At Akat nogo Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 11 eeppunuk, ambi age paga at Ela aput Koteya nogo, o Tamariya Iterali inowe endagembogut age nagagerik, wone lengganogo yorage kagak, tahun 9 eereegerak.

2 At Koteya nogo Aliku ALA enegen kagak maluk eeke nagagerak kwe, at awo endagembogut aga’lek kagak, it Iterali inoweewi inendagembogut logonet, maluk eeko nogogwaarak kokwak at eeke logolik.

3-4 At Koteya nogo aap Atiyut inowe endagembogut Talamanetet abu’me piinok logonet, tahun ambi eekak paga inarum wonage onggo wu wogoge nagagerak nogo, ambinom wogoga’lek teppunuk, aap endagembogut Metit mendek endage To imbirak arikit nduk, awuri nappiige nagagerak ti paga aap Atiyut inowe endagembogut Talamanetet nogo nen, “Nambokan lagangge me, tebenogo pi na o,” yinuk, wage nagagerik, eebe pippunuk, keele maarogo mambiigo menggam mambereegerak.

5 Mambege nagagerik, Iterali iname nogome abok aret tebenogo punuk, o kota Tamariya tebenogo pikit nduk, eeke kagak, tahun kenagan eereegerak.

6 Aap Koteya endagembogut wonage kagak, tahun 8 eeppunuk, ambi age paga aap endagembogut Atiyut mendek nen o kota Tamariya tebenogo piinok, aakumi Iterali mendek ando wogoren, o Atiyut piya nage nagagerik, o Kala inom, niyo Kabot aa’nggi paga o kota Nggotan inom, it aap Marayi menggam o kotakota inom, oone omaawi paga, “O yime aret logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Atiyut mendek nen Iterali
wogoren nogogwaarak wone
17:10 1End. 14:23
7 Ti inoba agagerak nogo ti, it Iterali o Metit aap Pirawun abu’me tebembiirogo wonage me, at wogoren wundi wagagerak Aliku inogoba Ala maluk eeppogo logonet, obaane’me kugi eerit nugwi,
8 at Aliku ALA aa’nduk a’nuk, yi aakumi ndi aakumi wumbiyareegerak nen eerit nogo nogogwaarak nogo, mugurok nogwe, Iterali inoweewi inendagembogut nen eeko logorak koonogo pereegwaarak nogo, eerit nogwe, eeko nogogwaarak kenok, inoba agagerak.

9 It aakumi Iterali nogo nen Aliku ALA ale’nggen mbariyak lek mendek kote eerit nogo logonet, tum nggayo menggam inom, inawi kota pak wurik me inom, it wonogo menggam puut-puut abok aret inagugi inake warogo wogogo logorak wurogo pit nogwe,

10 puut-puut tiyarogon paga inom, yi eyo ndi eyo wiganak alome inom, yugum paga inagugiwak ogobakkigirogo tiyappugwi, kugigwe Atiyera ageyo arelen yinogo pit nogwe,

11-12 at Aliku ALA nen aa’nduk a’nuk yi aakumi ndi aakumi wumbiyareegerak nen eeko nogogwaarak nogo kokwak, puut-puut abok aret obari abe kaga nogo mendek kani kunggwi, eeko nogogwaarak. At Aliku ALA nen, “Togop eeriyak mage o,” yinuk, yoragagerak kagak, maluk lombok eerit nogo logonet, inagugiwak tiyappit nogo nogogwaarak paga Aliku ALA anini mbareegerak.

13 Anini mbake nagagerik, Ala wone yoraga inom, inabinggaanggo kaga inom, Aliku ALA nen yorage kagak, it nen aakumi Iterali inom, Yekura inom, yorogo logonet, “Kinombomini, E o, yinuk, eeko logowak nduk, wone lengganak liiru mbanak abok aret yorage, ndi, at Aliku ALA nen yorage kagak yoraga ayeloman mini nogo nen yokkiraawak nduk yorage, eereegerak nogo ndak-ndak eerit nogo logonet, aaninggin kinoba arukwak, kit maluk eeko monggotak nogo mbo punuk, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yokkirage inom, wone lengganogo yokkirage inom, liippunuk, eerit nogo logonip o,” yinuk, yorogo nogogwaarak.

14 Yorogo nogogwaarak kwe, “Ninaruk koneniyak nineebi o,” yinuk, inombomini inanobak yugum pogom me, iniki Aliku ALA oba panggombunuk, abet mbarulik ti kokwak, inombowologwe kunduk, inanobak yugum pogom kumbunuk,

15 wone lengganogo yoragagerak nogo, “Eeko logorak nineebi o,” yinuk, inombomini inom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak inom, aaninggin inoba arukwak yorage nagagerak inom, taganogo mbo punuk, obeelom eeginaburak lek aanom warogo kagak inagugiwak tiyappit nogo logonet, it kunduk, ineebe abe lek maluk aret wonogogwaarak. At Aliku ALA nen, “Yi aakumi ndi aakumi eerit nogo menggaarak nogo kit togoti eerit nogo logorak mage o,” yoragagerak kagak, it eekwi nogo wakkagak aret eerit nogo nogogwaarak.

16 At Aliku inogoba Ala nen, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yoragagerak nogo, abok aret taganogo mbo punuk, inagugiwak kwak mbuti paga tapi inogut mbere ogobakkigikwi, kugigwe Atiyera ageyo arelen yinogo pugwi, inendobanggun yindumbunuk laaluguragan abok aret inayuk wukwi, kugi Mba’an alut eekwi, eeko nogogwaarak.

17 Ti eeko logonet, it inapuri wologwe-komologwe inagugi inake kani kumbiigwi, tili pagangga ogwe, magagirak iyagalo ogwe, ndi, Aliku ALA enegen kagak, “Maluk ayeloman arikit,” mba’nuk, maluk mban eekwi, eerit nogo nogogwaarak paga at Aliku ALA anini mbareegerak.

18 Mbake nagagerik, anini mondok nggwik togon Iterali inoba piige logonet, “Iterali ambinom pegiige logorak neebi o,” yinuk, mbo piige logonet, it Yekura mendek inalik mban teppiyareegerak kwe,

19 it Yekura kunduk, Aliku inogoba Ala nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu nogo taganogo mbo punuk, it Iterali maluk eeko nogogwaarak nogo aret eerit nogo nogogwaarak.
20 Ti eekwi iinok, Aliku ALA nen it inanebunu Iterali mendek wiganak abok aret aaninggin inoba piige logonet, aap inanini ambik aap inooka ineenggime piigak mban eereegi-eereegi peebi inoba abera’lek mbo tek eerogo piyareegerak.

21 At Aliku ALA nen Ndawut paga wiganak ambi, “An inowe endagembogut logonet, inarum logokit,” mbake kagak, eenggime nen ndingge mbareegi, Iterali nen aap Nebat aput Yerobeyam nogo inowe endagembogut mippereegwaarak kwe, at Yerobeyam nogo nen Aliku ALA mbo punuk, maluk iya negen eerit nogo logowak nduk, it Iterali inikime manake nagagerak.

22 Manake mbareegi, it Iterali mendek nen at Yerobeyam maluk eerit nage nagagerak nogo, mbo puulik maluk mondok kunik aret eeko nogogwaarak me,

23 Aliku ALA nen yorage kagak yoraga ayeloman mini nogo yorage kagak, Iterali yorogo nogogwaarak nogo ndak-ndak, “Iterali ambinom pegiyoorak neebi o,” yinuk, mbo piige mbareegi, at aap Atiyut inowe endagembogut nen it Iterali wonogogwam nogome nen kugun wogoren, o Atiyut piya nagagerak o yogondak wonogwe aret o.

It aakumi Atiyut mendek o
Tamariya piya wogogwaarak wone
17:16 1End. 12:28 17:17 Pel. 18:10
24 It aakumi Iterali mendek wogoren piya nogogwaarak nogo inobaane’me at aap Atiyut inowe endagembogut nen it aakumi Mbaben mendek inom, Kuta mendek inom, Awa mendek inom, Kamat mendek inom, Teparawayim mendek inom, wogoren, o Tamariya kota-kota logowak nduk piya wagagerak me, o Tamariya kota-kota time ye mbambatinuk wonogogwaarak.

25 Piya wogogwaarak ti eyom paga wonogo logonet, Aliku ALA inagabiti mba’nuk alut eeka’lek iinok, at Aliku ALA nen nggeewo inanini warak singa inenggela’me nappiya wage mbareegi, aakumi apit ineyak nibininabit nogogwaarak kambeegwaarak.

26 Kambeegwaarak nogo aap Atiyut inowe endagembogut yogo logonet, “It aakumi kat wogoren o Tamariya kota-kota piya nagandak nogo, at kugi o ti unde menggerak nogo nen, Nalut ndogop eeko logonip o, ari nogo ineenggo’lek me, alut eeka’lek iinok, singa nen ineyak nibininabit nawak nduk, inenggela’me nappiya wagaarak ineyak nibininabit nogwe iinok, kambit nogo agaarik o.”

27 Yogo mbareegwa, at aap Atiyut mendek inowe endagembogut nogo nen wone lengganogo it yorage logonet, “Aap Ala unde wogoren o Atiyut piya wogogurak wonogwe nogo, ambi nen o Tamariya iyokan nage logomenggerik, inom time logonet, at kugi o Tamariya unde menggerak nogo nen, Nalut ndogop eeko logorak, wone yugu nogo, it aakumi mamuninake logowak nduk, nappinip o.”

28 Wone lengganogo yorage mbareegi, aap Ala unde ambi o Tamariya nen wonok mbo pi nogogwaarak nogo, iyokan wage nagagerik, o Mbeten logonet, “Aliku ALA ndogop aret alut eeko logonip o,” yinuk, mamuninake nagagerak.

29 Mamuninake nagagerak kwe, it aakumi wogogwaarak o kota-kota ye mbambatinuk wonogwe nogo inanebunu lombok nen Ala obaane’me inagugiwak ogobakkigikkologo nogogwaarik, it Iterali mendek o Tamariya logonet puut-puut paga inagugi inake warogo wogorogo nogogwam inawi wurik me nogome mambunuk, inalut eeko nogogwaarak.

30 Inanebunu lombok nen Ala obaane’me inagugi ogut ogobakkigikkologogwaarak nogo ti, it aap Mbaben mendek nen kugi Tukot-Mbenot ogut ogobakkigikwi, it aap Kuta mendek nen kugi Neregan ogut ogobakkigikwi, it aap Kamat mendek nen kugi Atima ogut ogobakkigikwi,

31 it aap Awa mendek nen kugi Nibikat Taratak imbirak inogut ogobakkigikwi, ndi, it aap Teparawayim mendek nen Ala obaane’me o Teparawayim unde menggaarak kugi Aramelek Anamelek imbirak inake it inapurilogwe inoorogo kani kumbiigwi, eeko nogogwaarak.

32 At Aliku ALA alut eeko logonet kwe, puut-puut paga inagugi inake warogo wogorogo menggam nogome inake warogo wogorogo logorak unde inawuri lombok ugun-ugun mippiinet nogwe,

33 ndi, Aliku ALA alut eeko logonet kwe, wogoren waga’lek kagak, it aakumi inanebunu lombok inalitik-inalitak Ala obaane’me inagugi mugurok nogo nogogwaarak nogo ndak-ndak mugurok nogwe, eeko nogogwaarak.

34 It aa’nduk eeko nogogwaarak nogo o yogondak kuli kunik eekwi aret wonogwe o. It nen wone lengganak inom, wone yugu eeka’lek iinok aaninggin inoba piigo logorak wone inom, eeko logorak wone inom, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yugu inom, Aliku ALA nen aap Yakup endage ambi Iterali tooneegerak apuri yoragagerak nogo, liippunuk eekwi, Aliku ALA inagabiti mba’nuk alut eekwi, eeka’lek aret wonogo menggaarak.

35 At Aliku ALA nen Iterali inom wone koonogo pereegerak nogo, eeriyak yorage logonet, “An nobaane’me kugi eeko logonet, inayuk wukwi, ti mban mugurok nogwe, inake warogo wogogwi, eeriyak ti, mondok mage o.

36 Naliku ALA nen neenggi titik eerogo nomaawi paga o Metit nen wokkiren wundi wagagirak an mban nalut eeko logonet, nabu’me tebe yi unggwage, nayuk wukwi, nake warogo wo’nugwi, eeko logonip o.

37 Wone lengganak inom, wone yugu eeka’lek iinok aaninggin inoba piigo logorak wone inom, eeko logorak wone inom, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yugu inom, liiru mbanogo wokkiragagirak nogo liirogon porogo logonet, eerit nogo logonip o. Ndi, an nobaane’me kugi alut eeriyak perak, mondok mage o.

38 Kit an ninom wone koonogo pereegirak nogo, kobak eerogo pugwi, nobaane’me kugi alut eekwi, eeriyak mage o.

39 Ata, kinom wim mbanak ineenggime nen ndingginaburak nogo ti, Naliku kinogoba Ala an aret me, nalik mban nalut eeko logonip o,” yinuk, yoragagerak.

40 Togop yoragagerak kwe, it wogogwaarak o Tamariya wonogwe nogo wone yoragagerak konengga’lek mbo punuk, it maan maluk eeko nogogwaarak nogo, kunik aret eeko nogogwaarak.

41 It aakumi yi nen at Aliku ALA alut eeko logonet kwe, inagugiwak inom aret tiyappit nogo nogogwaarak me, yogondak inapuriino-mbowologwe kunduk, inombomini eeko nogogwaarak nogo ndak-ndak aret eekwi wonogwe o.


18 Yekura inowe endagembogut
Kitikiya nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 29:1-2, 31:1) 18:4 Lin. 21:9
17:34 Wak. 32:28, 35:10 17:36 Pel. 6:13

1 At Ela aput Koteya Iterali inowe endagembogut wonage kagak, tahun mbere eeppunuk, ambi age paga, at Akat aput Kitikiya nogo aakumi Yekura inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage nagagerak.

2 At ndarak kagak, tahun 25 age paga endagembogut age nagagerik, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 29 aret eereegerak. At agalo ti, aap Takariya apuluk kwe Abi aret.
3 At ombo Ndawut eeke nagagerak kokwak, Aliku ALA enegen kagak, obeelom mban eeke nagagerak.

4 Eeke logonet, puut-puut paga inagugi inake warogo wogorogo menggam lek eerogo pege, yugum paga inogut eerogo mippugu nogo yigirik-noonom eerogo pege, kugigwe Atiyera ageyo arelen yinik mbanogo pege, ndi, Muta nen mbuti tembaga paga waalo ogut ogobakkigireegerak Iterali nen endage, Nekutan, toombunuk, ake obari abe kaga nogo mendek kani kunggwi nogo kalenogo pege, eereegerak.

5 At Kitikiya nogo, iniki Aliku Iterali inogoba Ala oba panggombunuk, abet mbake nagagerak. Ndi, it aap Yekura inoweewi inendagembogut inenggela’me at endagembogut aga’lek kagak, agagerak kagak, at ndak-ndak ambi logolik aret.

6 At iniki Aliku ALA oba panggombunuk, nomonogo mbo pega’lek mugurok nage logonet, Aliku ALA nen Muta, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yoreegerak nogo liirogon porogo logonet, eeke nagagerak.

7 Eeke kagak, at Aliku ALA imbirak wonage me, at eeriyak iniki koonggetak nogo, a’me nggelok mban age nagagerak. At nogo nen, “It Atiyut mendek inowe endagembogut nen wone lengganogo yo’nirage logorak, neebi o,” yinuk,

8 o Nggata enaagan-ambokan kuli o tum nggayo menggam inom, o kota yugum pak wurik inom, it Pilitin wonogo menggam abok aret tebenogo piinet nagagerak.

9 Ndi, aap Ela aput Koteya nogo, Iterali inowe endagembogut wonage kagak, tahun 6 eeppunuk, ambi eeke, ndi, aap Kitikiya inowe endagembogut wonage kagak tahun 3 eeppunuk, ambi eeke, eekwi iigak, at Atiyut inowe endagembogut Talamanetet nen o Tamariya tebenggolaakit nduk, wage nagagerik,

10 unggwikit nduk wakkagak mban eeke kagak, tahun kenagan eereegerak. At Kitikiya endagembogut wonage kagak, tahun 5 eeppunuk, ambi eeke, ndi, aap Koteya Iterali inowe endagembogut wonage kagak tahun 8 eeppunuk, ambi eeke, eekwi ti eyom paga o Tamariya tebenggolage nagagerik,

11 aap Atiyut inowe endagembogut nogo nen aakumi Iterali kugun wogoren o Atiyut piya nage nagagerik, ando o Kalak piige, ando niyo Kabot aa’nggi paga o Nggotan piige, ndi, ando it aakumi Marayi inawi kotakota piige, eereegerak.

12 Ti eereegerak nogo ti, Aliku ALA nen wone it Iterali inom koonogo pereegerak ayeloman Muta nen, “Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yoragagerak nogo, inaruk konembunuk liirogon eekwi, Aliku inogoba Ala oone konembunuk mugurok nogwe, eeka’lek taganogo mbo pereegwaarak ti paga eereegerak.

Aap Tanerip nen o Yerutalem tebeni
unggwikit nduk, eereegerak wone
(2Mbin. 32:1-19; Yet. 36:1-22)
13 Aap Kitikiya endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage kagak tahun 13 eeppunuk, ambi age paga at aap Atiyut mendek inowe endagembogut Tanerip nen it Yekura inawi kotakota yugum pak wurik wonage kagak, o nogo abok aret oba kwi’nari unggwage logonet, tebenggo’net nagagerak.

14 Tebenit nage kagak, aap Yekura inowe endagembogut Kitikiya nen aap Atiyut inowe endagembogut o Lakit wonage me yori nawak nduk, wone eerogo nappiige logonet, “An maluk eekirak me, kat nen teppinaninuk wundi nanok nduk, Wu ndi mendek wo’niriyak, ari keenok, wokkirikit nen yo’niru o.” Yoge mbareegi, at Tanerip nen, “Wu mbuti perak aaninggin sepuluh ribu inom, wu mbuti emas aaninggin seribu inom, nappani omok o.”

15 Yoge mbareegi, at Yekura inowe endagembogut Kitikiya nen mbuti perak Aliku ALA awi wurik me wonage nogo inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me pogo menggam wonage nogo inom, abok aret wagangge,

16 ndi, mbuti emas Aliku ALA awi wurik tu ambe paga nabeneegerak inom, tu eebe paga nabeneegerak inom, abok aret ponggonogo wagangge, eeke nagagerik, aap Atiyut inowe endagembogut nappiyareegerak.

17 Ndi, at aap Atiyut inowe endagembogut nogo, o Lakit nen aap ineegin warak inowe inom, aap endagembogut awi arum waka inowe inom, aap endagembogut wonok nega inowe inom, awuri ineegin warak ambik aret inom, aap endagembogut Kitikiya o Yerutalem wonage me nappiya wage mbareegi, o Yerutalem wogo nogogwaarik, tu Yum Kooko Menggam Nogo Menggam niyo yenggenak irimbaga niyo mbininik me time ari wa’nuk, logonet,

18 aap endagembogut nogo wiiga’mban eeko mbareegwa, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik inarum waka inowe Kilikiya aput Eliyakim inom, o abok inake liiru mbangga Tebana inom, aap endagembogut ake liiru mbangga Atap aput Yowa inom, it aap nogo pegiya wundi nogo mbareegwa,

19 aap endagembogut wonok nega inowe nogo nen it yorage logonet, “At aap Atiyut inowe endagembogut mondok tiyanak menggerak nen at Kitikiya yori nanip, yo’niragaarak nogo yokkiraawi o. At Kitikiya ti, nano paga panggombunuk, oone omaawi ari agaarik?

20 An nawuri ineegin warak ambik me, yogop-ndogop eerugun o, yinuk, ari ti, ta imbirak panggonak logonet, At Atiyut inowe endagembogut wone lengganogo yo’niroorak neebi, mbake agaarik? Ti we aret agan nege agaarik o.

21 It Metit mendek nen yeenggwa nirugun o, yinuk, iniki it paga panggombunuk wonage kagarak kwe, piinde waanggun luk nogwe me, nggoguk togon ineenggi alok nonggok ari menggi kwak, aap Metit mendek inowe endagembogut Pirawun ti kokwak kagak, yi aakumi ndi aakumi at oba panggonak wonogwe iinok, togop aret arugun o.

22 Ndi, at nen, Ninogoba Aliku ALA nen yeenggwa niraagin me, niniki at paga panggonak wonage o, yo’neremenggerak kwe, puut-puut paga at ake wogogo menggam inom, ake warogo kani kunggak ogobak-kigirik inom, at Kitikiya nen minogo mbo pege, ndi, Warogo wogogak ogobakkigirik Yerutalem wonage nogo, enaame tebe yinuk, time mban Ala alut eeko logonip o, yinuk, it Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, yorage, eereegerak nogo lek a? yinuk, yegerak me, yokkirogo.

23 Togop aret me, at Kitikiya yorumunggup nduk, aap Atiyut ninowe endagembogut nogoba endage paga yokkira. An nen at awuri kuda paga kwi’na’nuk nawak nduk, kuda dua ribu wogoroorak op kwe, it inobam lek me, meek aret kaagun o.

24 It Metit mendek nggweendo wim eeka inom, kuda paga nen wim eeka inom, yeenggwa niraagun o, yinuk, iniki it paga panggombunuk, wonage kwe, an nogoba inom eeko menggaarak inowe ambit ambi eebe abu meek aret kwe, imbirak wakkamenggerak kenok, at tebenogo puurak meek aret o.

25 Ndi, o ti, oba kwi’nari unggunuk, pup eerogo puurak nogo, At Aliku ALA yoga’lek kagak eerigin, nombake agaarik ya? At Aliku ALA lombok nen, O ti oba kwi’nari unggwage logomenggendik, pup eerogo punu o, yinuk, yo’negerak me, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

26 Yorage mbareegi, aap Kilikiya aput Eliyakim inom, at Tebana inom, Yowa inom, nen aap wim eeka inowe nogo yogwi, “It aakumi o kota nggwok yugum pak wurik irimbaga wonogwe abok aret Iberani wone konenggo menggaarak me, nit yogwe nogo konenggwi iyo, nit aap Aram inoone nineenu me, aap Aram inoone paga yo’niret o.”

27 Yoreegwaarak kwe, aap wim eeka inowe nogo nen it yorage logonet, “Kit kinogoba endagembogut kinom mban wone yokkiroorak nduk, nogoba nen nappani wagaarak mbakop? Lek o. It aakumi pak wurik irimbaga kwi’ndak wonogwe ti, kinom kinaan wuppatinuk nunggwi, kinomayo tenembunuk nunggwi, eerumunggup me, wone yi, kit abok aret yokkiroorak nduk, nappani wagaarak o.”

28 Yorage nagagerik, oone nggwok Iberani wone paga yorage logonet, “Aap Atiyut inowe endagembogut mondok tiyanak menggerak nen yegerak yokkirage me, kit abok kinaruk konenggo logonip o.

29 At aap endagembogut ti nen ari logonet, Aap Kitikiya ti, an neenggime nen kinagap ndarigin meek kagak, Eerigin aret, mba’nuk, yokkirage ti, kinambokan lagangge me, oone konenggwi,

30 ndi, Aliku ALA mban kiniki oba panggombunuk, logobagip nduk, yokkirage logonet, O kota yi, aap Atiyut inowe endagembogut eenggime pigin lek o. Ata, Aliku ALA nen ninagap ndarigin o, yinuk, yokkiragak mban eeke nogo liippugwi, eeriyak mage o.

31 At aap Atiyut endagembogut nen ari logonet, It o kota nen neya wundi wogo logomenggaarik, ninom lambunuwok o. Ninom lambumbunuk, inalitak lombok ineyabume anggur yarak anggen mbanogo nunggwi, inageyo wuliinggen mbanogo nunggwi, inanggween kabunik me, inaniyo toologo nunggwi,

32 eekwi wonogwe me, an wage logominggirik, wogoren it iname abe mengga kwak, o gandum inom, anggur amburu ambik inom, oroti ambik lombok menggim inom, anggur awi yarak menggim inom, eyo tayitun amburu ambik menggim inom, nggiin amburu lombok menggim inom, piya naminggirak nonggo logonet, kangga’lek ineenik aret logogun, yegerak me, at aap Kitikiya nen yokkirage nogo, konenggo logorak mage o. At Kitikiya nen kiniki nomongginake logonet, Aliku ALA nen ninagap ndarigin o, yokkirage nogo kinaruk koneniyak mondok mage o.

33 It aakumi inalitak lombok o it wonogo menggam inagugi nen aap Atiyut mendek inowe endagembogut eenggime ndineegwaarak ambi ineenu ilik?

34 It aakumi o Kamat mendek inom, Arapat mendek inom, it inagugi o nggeeme wonogwe? Ndi, it o Teparawayim mendek inom, Kena mendek inom, Iwa mendek inom, it inagugi kunduk nggeeme wonogwe mbakop? It aakumi Tamariya mendek an neenggime nen ambi ndineegerak mbakop?

35 It aakumi ti abok aret inanggween an ndinggolagagirak porogo wonage me, it inagugi ambi nen ndinggolagagerak ta o? Lek me, at Aliku ALA nen o Yerutalem an neenggime nen ndiniyak op mbakop? Meek aret o, yinuk, yegerak me, yokkiragi,” yinuk, yoragagerak.

36 Yoragagerak kwe, at endagembogut Kitikiya nen, “Wone onggo yoriyak ti, mage o,” apuri yoragagerak me, it aakumi abok aret inoone ambiriluk ambi yoga’lek puk aret wonogogwaarak.

37 Puk aret wonogwe iigak, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik arum menggaarak inowe Kilikiya aput Eliyakim nogo inom, o abok inake liiru mbangga at Tebana nogo inom, aap endagembogut ake liiru mbangga Atap aput Yowa nogo inom, inayum nibinik yikko’nok, aap wim eeka inowe nen yereegerak nogo, aap endagembogut yori unggwogogwaarak.

19 “ OYerutalem aap Atiyut endagembogut
eenggime pigin lek,” yoragagerak wone
(2Mbin. 32:20-23; Yet. 37:1-38)

1 Aap ineegin warak inowe nen yereegerak nogo, aap endagembogut Kitikiya aruk konembunuk, ayum nibinogo patinuk, yum maluk nibinik mendek yirippake nagagerik, Aliku ALA awi wurik me unggwi nagagerak.

2 Unggwi nage nagagerik, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik inarum waka inowe Eliyakim inom, o apit inake liiru mbangga Tebana inom, it aap Ala unde iniki warak inom, yum maluk nibinik mendek yirik at Amot aput Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya wonage me nappiyareegerak.

3 Nappiyareegerak nogo nogogwaarik, at Yetaya nogo yogwi, “At Kitikiya nen wone ari logonet, Kwe aagaluk ndariyak eyom agaatak kwe, ndariyak omaawi lek age menggi kwak, ne yogondak yi paga nit aaninggin ambik ninoba age, ninenggali age, meek lombok ee’ninake, eeke me,

4 aap endagembogut Atiyut mendek nen at aput aap wim eeka inowe ambi at eenik menggerak Ala nogo, meek eerogo puwak nduk, nappi wagaarak yi wone ndi wone agan nage nogo, Aliku kogoba Ala aruk konembunuk, wone agan nage onggo maluk eeppuurak mbakerak kero, it eegu pugu ineenik wonogwe nogo, inake tamban eeke logowak nduk, yori nanip o, yo’niragaarak kenok, yokkiri wogo o.”

5 Aap endagembogut Kitikiya inom eeko menggaarak Yetaya owagam nogogwaarak nogo nen wone at Yetaya yogo mbareegwa,
6 at Yetaya nen it yorage logonet, “Kinogoba wone yori noorak nogo yi o. At Aliku ALA nen ari logonet, Aap Atiyut inowe endagembogut ake eeko menggaarak nen meek eerogo panugwi aruk konenggerak nogo ti, agabiti mbariyak mage o.

7 An ari yi, liirogon konengge logowak o. Aap Atiyut mendek endagembogut ti, wone ambi konembunuk, ame nawak nduk, inikime mambege neenok, yoremenggerak agabiti nen iyokan ame lombok nage kenok, aap ambi nen waruwak nduk eeppigin o,” yinuk, eerogo nappiya wagagerak.

Aap Atiyut mendek endagembogut nen wone
alik ambi eerogo nappi wagagerak wone

8 At aap wim eeka Atiyut mendek inowe nogo nen, “Aap Atiyut inowe endagembogut o Lakit nen wunggerak o,” yogwe nogo aruk konembunuk, ame nage nagagerik, aap endagembogut it Libana mendek inom wim nambuke me, ka nagagerak.

9 Ne ti eyom paga aap Metit mendek inowe endagembogut awi alom niyo Nin eneerime mendek endage Tirikaka nogo nen, “Kimbirak wim eerikit nduk, wage agaarik o,” yogwi nogo aap Atiyut inowe endagembogut Tanerip aruk konengge nagagerik, awuri nen wone wonok nawak nduk, aap Kitikiya ake liiru mbangge logonet,

10 “Kitikiya wae. Kat Yekura inowe kendagembogut aret me, kat kiniki kagugi oba panggonak nogo nen, O Yerutalem yi, aap Atiyut inowe endagembogut eenggime arigin lek o, yinuk, yokkege ti, kambokan laganikit nduk yokkege me, liippuurak mage o.

11 Nit aap inoweewi ninendagembogut Atiyut mendek nogo, yi o ndi o abok aret wim eeko logonet, aakumi abok aret lek eerogo piinet nogo nogoorak nogo, karuk konengge nagandak aret me, kat teppagarak mbake agandik?

12 Ndi, an nombomini nen it yi aakumi ndi aakumi o Nggotan mendek inom, Karan mendek inom, Eretep mendek inom, it aakumi Eren mendek o Telatat wonogwe nogo inom, lek eerogo piigo nogogwaarak inagugi nogo nen aakumi ambi neenggime nen ndininabeegwaarak mbaken?

13 It aap inendagembogut Kamat mendek inom, Arapat mendek inom, o kota Teparawayim mendek inom, Kena mendek inom, Iwa mendek inom, yogondak it ineebe nggeeme wonogwe iige agandik?” yinuk, liiru mbanogo punuk, wogoragagerak wonok iri wogogwaarak.

Kitikiya tamban eereegerak wone

14 It aap liiru mbanak wonok wogogwaarak nogo at Kitikiya woppunuk, pekkage nagagerik, wonok Aliku ALA awi wurik me unggwi nanuk, Aliku ALA enggaanom paga mbiganogo pereegerak.

15 Mbiganogo punuk, tamban paga Aliku ALA yoge logonet, “Kaliku Iterali inogoba Ala o. Malayikat kwak kerub aruogwe iigak, kat oolo wone lengganogo yorage menggenom wonage, kat Ala kalik aret me, o nggween paga yime yi aakumi ndi aakumi abok aret inabu’me piigo menggam kat mban kabu’me piinok wonage, eeke menggendak o. Mbogut-nggween kunduk, kat nen aret wakkagagindak me,

16 Kaliku nogoba ALA wae. At yo’nege yi, naruk koneni o, yinuk, karuk konengge, ndi, It eeppiigwi yi, nenegen pegiya o, yinuk, kenegen pe’niige, eeke logonet, at Tanerip nen kat keenik menggendak nogoba Ala meek eerogo pagage yi, liippege logot o.

17-18 Kaliku nogoba ALA wae. It aap Atiyut inoweewi inendagembogut nen yi aakumi ndi aakumi pup eerogo piigwi, inanggween kugun me eerogo pugwi, eeko logonet, it inagugiwak nogo ti, kat Ala kwak lek aakumi ineenggi paga nen eyo paga inom, yugum paga inom, ogobakkigireegwaarak me, kuwak eerogo kani kunggwi, yigirik-noonom eerogo pugwi, eerit nogogwaarak nogo ti abet aret kwe,

19 Kaliku ninogoba Ala kat perak, yi aakumi ndi aakumi inabu’me piigo menggam o nggween paga wonogwe yi, abok aret Ala kalik aret wonage ineenu aruwak nduk, Kaliku ALA nen aap ti, eenggime nen ninagap ndaru o, nogoba,” yinuk, tamban eereegerak.

Yetaya nen aap Tanerip eeppuurak
nogo Kitikiya yoreegerak wone
19:15 Wund. 25:22
20 At Amot aput Yetaya nen aap ambi Kitikiya yori nawak nduk, wone eerogo nappereegerak yoge logonet, “At Aliku Iterali inogoba Ala nen aap Atiyut mendek endagembogut Tanerip eeke paga tamban eekendak nogo, at muk konengge nagaarik,

21 at eeppuurak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. O Tiyon Aagalukwe Aap Kigin Waka’lek nogo nen At miyuk-meya eerogo pege, agi’- ndok kangge, Ndi, o kota Yerutalem Aagalukwe nogo nen At kole mbagangge kagak, Kayik a! ari, Eeke agaarik o.

22 At ta meek eerogo pege? Ha! yinuk, ta agi’ndok kangge? Ta kenok, oone nggwok paga yoge? Ta kenok, iniki wogoppake? Eeke ti, At Kikak Nakeelik Alik Leenak Iterali inogoba kenok aret eeke agaarik o.

23 At awuri nappiya wagaarak nogo paga Nogoba Ala meek eerogo pege logonet, nanggweendo wim eeka paga Puut-puut tiyarogon lagangge, O Libanon puut-puut tiyarogon lagi nage, Eyo nggabina nggorek lombok muurogo pege, Eyo kilu-kilu abe lombok muurogo nggimbege, O irip me lombok nage, Eyoongga abe inikime unggwi nage, Eekirak o.

24 Aakumi nggiru iname nggween kabunogo punuk, Time nen niyo toologo nengge, Yi niyo ndi niyo o Metit wonage nogo Niyok awo mbaanggage neegak porok ari, Eeke nagagirak o, yinuk, agan nege nagagerak kwe,

25 At eerit nage ti, awo eeka’lek kagak Maan togon Aliku ALA nen punogo piige, O aa’nduk togon at eeke logorak koonogo piige, Eereegerak kwe, At liippega’lek agaarik ya? Aliku ALA nen koonogo pereegerak ti, O yogondak aret a’me nggelok ari logonet, Kota-kota yugum pak wurik me Langgunogo pegerak kalo logonak wonage,

26 It o time menggaarak nogo ti, Yi mendek ndi mendek yabume yarak kwak, Awi yarak mili lombok mbilangge menggi kwak, Oo’ngget maarak paga iri’ngga laganggetak anggen yega’lek kagak teebat arit nage menggi kwak, Togop aret wonogwe me, Inomanggen tayok ari logonet, Iniki ma’nage, inenggali ogwe, Eekaarak o.

27 At togop eeppiinet nage nogo ti, Puk age, wundi nage, unggwi wage, anini mbake, Eeke nogo ti, Aliku ALA eenu aret o.
28 At anini Aliku ALA oba pege, Iniki tiyappake logonet wone ari, Eeke ti, Ala aruk me muk unggwi wagaarak me, Ala ageele paga aap ti ogobak pelenak me mambege, Ambutimanggen ambeme nggelembege, Eerogo punuk, Nikkenok, tu wagam iyokan ame aret nappigin, yegerak o.

29 Ndi, kat Kitikiya wae. Ti eeriyak yegerak nogo keenu a’nok nduk, ambi yegerak nogo yi o. Tahun yi paga ti, alik nen wungge nogo nunggwi, Tahun peebi paga ti, alik nen laganemenggerak nogo anggen yemenggerak nunggwi, Eerumunggup kwe, Tahun ambi peebi paga perak, awi yappunuk, mbanogo nunggwi, Anggur awi yappunuk, anggen yemenggerak mbanogo nunggwi, Eeko logomunggup o.

30-31 It aap Yekura o Yerutalem nen ando yumbunik nogo wundi wogwe, Ndi, it teppiyareegwaarak nogo, puut Tiyon paga nen wundi wogwe, Eerugun me, It Yekura paga wiganak ando yumbunik ti, Eyo omanggen nggween paga yari wanggetak me, Ero nggwok lagangge logonet, anggen abe yege menggi kwak, togop aret logogun o. Ti eeppiyaagin nogo ti, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen, Eerikit, lombok mbake me, eerigin aret, yegerak o.

32 Togop aret mbake me, at Aliku ALA nen, Aap endagembogut Atiyut eeppuurak, yegerak nogo yi aret. At o kota Yerutalem unggwage, Omaale namburogo nappi wage, Anggeemu yirippunuk, wage, Ungguwak nduk, nggween pit lagangge, Eerigin lek aret o.

33 O kota yi, unggwi waga’lek kagak Wagam iyokan aret nagin o, yinuk, at Aliku ALA aret yegerak me, yokkigi o.

34 At Aliku ALA nen ari logonet, An nendage maluk age, Ndi, nayeloman Ndawut nimbirak wone koonogo pereegirak nogo mbeyok ari, Eerukwak, An nen aret o kota yi, ambi age kero arum wonage, ili ari, Eeke logogin, yegerak o,” yinuk, yoreegerak.

35 Yoreegerak oonikiya ti eyom paga it Atiyut mendek nogo inawooliyana wonogwe me, at Aliku ALA ayonggo malayikat nogo wage nagagerik, aap wim eeka ineebe seratus delapan puluh lima ribu inoorogo piyareegerak me, ko’lu kuuben ineebe inoorak yumbunik-telenak aago wonogwe iyareegwaarak.

36 Ti eeke mbareegi, aap Atiyut inowe endagembogut Tanerip nogo nen o time mbo punuk, iyokan o Niniwe aret puk ari nagagerak.

37 Time wonage logonet, ne ambi paga at agugi Nitorok awi wurik me unggunuk, alut eeke me, at apuri Aramelek Taretet imbirak nen inawooluwak paga warogo punuk, kole o Ararat nogogwaarak iigak, obaane’me aput Etat-Karon aap endagembogut agagerak.

20 Aap endagembogut Kitikiya andi wonage me,
obeelom eereegerak wone
(2Mbin. 32:24-26; Yet. 38:1-39:8)
1 Ne ti eyom paga at aap Kitikiya nogo andi eereegerak abu kambuurak eeke mbareegi, at Amot aput Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nogo, pekka wage nagagerik, yoge, “At Aliku ALA nen ari logonet, Kat obeelom arigin lek kambigin aret, yegerak me, kawoneninu kaaganapuri yorage logot o.”

2 Yoge mbareegi, at Kitikiya nogo nen ena kobat me wunnage nagagerik, Aliku ALA yoge logonet,
3 “Kaliku nogoba ALA o. An yi, niniki-neebe nggaruk togon wokki’nuk, kenggaanom paga li’lak mban eeke, kenegen keegak obeelom mban eeke, eeke minggirak nogo keenu o,” yinuk, tamban eeke logonet, iniki abu puru yinuk, le yereegerak.

4 Le ari kagak, at Yetaya nogo Kitikiya teppunuk awoore’nggam nen awo wundikit nduk nage me, Aliku ALA nen at Yetaya yoge logonet,

5-6 “Kiyokan yungguninuk, an napuri inowe endagembogut Kitikiya wonage me, nage logomenggendik, yogop yoru o. At Aliku kombo Ndawut ogoba Ala nen ari logonet, At Kitikiya tamban eekerak nogo naruk konengge, ale amburu wangge nogo muk nenegen kage, eekirak me, an nen andi ti lek eerogo punuk, eenik nggorek logorak tahun 15 ambinom eeruwak nduk, wogorigin me, nogo mbere yinuk, ko’lu Naliku an ALA nawi wurik me nawak o. An nendage maluk age, ndi, wone nayeloman Ndawut nimbirak koonogo pereegirak nogo mbeyok ari, eeke kero, o kota yi, aap endagembogut Atiyut mendek eenggime arukwak, an nen arum wake, ili ari, eeke logogin, yegerak, yorumunggun o,” yinuk, yoreegerak.

7 Yoge mbareegi, at Yetaya nen it aap time mendek yorage, “Eyo wuliinggen aambiranak wonok wa’nip o.” Yoragagerak wonok wogo nogogwaarik, at Kitikiya kumbi piirik nogo paga lenggenogo pogo mbareegwa, obeelom aret agagerak.

8 Obeelom aret age mbareegi, at Kitikiya nen Yetaya yoge, “Nogoba o. Kawin lek age kenok, nogo mbere yinuk, ko’lu Aliku ALA awi wurik me unggwi namunggun o, yo’negendak nogo, nawin alom abu lek agaarak nogo nano paga neenu arigin?”

9 Yoge mbareegi, at Yetaya nen at yoge logonet, “At Aliku ALA nen yegerak a’me aret eerigin, keenu a’nok nduk, oonegen ngge paga ari wagaarak agalu’mak ineenu agak aap Akat ogobakkigirogo mippereegerak nogo paga agalu’mak ambokan nggorek aakumi iniyok 10 kuli pi woroorak mbakendak ilik, enaame nggorek iniyok 10 kuli pi noorak mbakendak a? Kat nen mban miiru o.”

10 Yoge mbareegi, at Kitikiya nen, “Agalu’mak ambokan nggorek iniyok 10 kuli ari wage ti, we negen aret eeke menggerak me, enaame iniyok 10 kuli pi noorak ti aret koonu o.”

11 Yoreegerak nogo at Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nen Aliku ALA yoge mbareegi, Aliku ALA nen oonegen ngge paga ari wagaarak agalu’- mak ineenu agak aap Akat ogobakkigirogo mippereegerak nogo paga, agalu’mak enaame paga ari nawak nduk, eeppereegerak.

Aap o Mbaben nen nappiya wagagerak wone
(2Mbin. 32:27-33; Yet. 39:1-8)
12 Ne ti eyom paga aap Mbaben inowe endagembogut Mbalaran aput Merorak-Mbalaran nogo, Kitikiya andi eereegerak konembunuk, liiru mbanak inom, ale’nggen mbaruwak nduk amendek inom, nappiya wagagerak wonok iri wogo mbareegwa,

13 at Kitikiya nogo nen keyage warogo wogonake nagagerik, amindik-amendek pogo menggam wonage mbuti perak inom, emas inom, ombat abe eeka inom, tayitun amburu onggo nggwok mendek inom, wim nambukak yigin-maale awi wurik me wonage nogo inom, yi mendek ndi mendek onggo nggwok kenok kuwak eerogo pege menggim wonage nogo abok aret titik irage logonet, at awi o nggwok abe wurik me wonage inom, at abu’me piinok wonage menggim inom, ambi titik irage, ambi mbo pege, eerulik abok aret titik iragagerak.

14 Titik irage nagagerik, wonage me, aap Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nogo aap endagembogut Kitikiya owagam wage nagagerik, yoge logonet, “It aap ti, ngga nen wogwe, ndi, nano wone yokkugwi, eekaarak o?” Yoge mbareegi, at Kitikiya nen, “It inawi o nda Mbaben nen aret wagaarak o.”

15 Yoge mbareegi, at Yetaya nen ambinom yoge logonet, “Ndi, kat kawi o nggwok abe wurik yime nano mendek inigen kagaarak?” Yoge mbareegi, at Kitikiya nen, “An namendek onggo nggwok wonage nogo ambi titik irage, ambi teppege, eerulik yi mendek ndi mendek an nawi o nggwok abe wurik yime wonage nogo abok aret titik iragarak.”

16 Yoge mbareegi, at Yetaya nen Kitikiya yoge, “At Aliku ALA ari nogo karuk logot o.

17 Kamindik-kamendek kawi o nggwok abe wurik me wonage inom, kombomini nen kuwak eerogo pereegwaarak pogo menggam o yogondak enaani wonage nogo inom, abok aret it aap Mbaben mendek nen wonok noorak eyom abet aret woraagin me, wogo logomenggaarik, yi mendek ndi mendek nogo, ambi teppugun lek abok aret waganggwi,

18 ndi, kat kapuri-kombowologwe ndaganabemenggaarak ando wogonakwi, ee’nuk, o Mbaben piya nanuk, aap kenok inooli waganogo aap Mbaben inowe endagembogut awi o nggwok abe wurik me ake eeko logowak nduk, piyaagin o, yinuk, Aliku ALA nen ari kenok yokkigi o.”

19 Yoge mbareegi, at Kitikiya nen Yetaya nogo yoge, “At Aliku ALA nen yokkege kagak, yagandak nogo ti, op aret yagandak o,” yinuk, yoreegerak kwe, iniki nen mbake logonet perak, “An kangga’lek neenik awo wonage neegak, o an unde minggim mondok abolok lek obeelom aret logogin kagi,” mbareegerak.

20 At Kitikiya nogo endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logonet eeke nagagerak inom, eeke paga endage nggwok agagerak inom, ndi, niyo narogo pereegerak inom, niyo nage logorak yugum eno pelenogo pit nagagi-nagagi o kota manabi wagagerak inom, ando abok ti, aap Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

21 Ndi, at Kitikiya nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, obaane’me at aput Manate nogo endagembogut agagerak.

21 Yekura inowe endagembogut
Manate nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 33:1-20)

1At Manate ndarak kagak, tahun 12 age paga aap endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 55 eereegerak. Ndi, at agalo endage Kepitibak aret.
2 At Aliku ALA aa’nduk a’nuk, it yi aakumi ndi aakumi Kanan mendek mugogo wumbiyareegerak maluk ogole warak mendek eeko nogogwaarak nogo, at Manate nen Aliku ALA enegen kagak, maluk ti mendek aret eeke nagagerak.

3 Eeke logonet, at ogoba Kitikiya nen puut-puut paga inagugi inake eeko menggam lek eerogo pereegerak nogo, obaane’me ogobakkigirogo pege, kugi Mba’an ake warogo wogogo logorak ogobakkigirogo pit nage, it Iterali inowe endagembogut Akap nen kugigwe Atiyera ageyo arelen mippereegerak kokwak, at togop aret eerogo pege, laaluguragan yigin abigan abok inabu’me tebe yinuk, inalut eeke,

4 Aliku ALA nen, “O Yerutalem nendage ki logorak,” yereegim at awi wurik me kagak, kugi ake warogo wogogak ogobakkigirogo pege,
5 Aliku ALA awi wurik me owa’nagat mbere wurik nogome laaluguragan yigin abigan abok inake warogo wogoragak ogobakkigirogo pege,

6 aput eenik ngge-ngge kugi ake kani kungge, magagirak iyagalo age, tili pagangge, aakumi inogoma wiiraga inowagam nage, kambeegwaarak kin aruwak nduk eeppiiga inom wone mbani nage, eerit nage logonet, Aliku ALA enegen kagak maluk lombok eerit nage nagagerak paga Aliku ALA anini mbareegerak.

7-8 At Aliku ALA nen Ndawut aput Talomo imbirak yorage logonet, “It aakumi Iterali inanebunu lombok inawi kota-kota iigak, an leenogo pereegim o Yerutalem nawi wurik yime mban nendage mondok-mondok ki logogin me, it aakumi Iterali, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yoragagirak nogo ndak-ndak eekwi, ndi, an wone lengganogo yoragagirak nayeloman Muta nen liiru mbanogo wogoragagerak nogo porogo logonet, liirogon mugurok nogwe, eekwi iinok, it inombomini logowam inanggween wogoragagim nogome nen yagak-ndagak nugu logowak nduk, eeppiyaagin lek o,” yinuk, yoragagerak kagak kwe, at Manate nen kugigwe Atiyera ageyo arelen ogobakkigirogo Aliku ALA awi wurik time pi unggwagagerak.

9 Pi unggwagagerak ti paga aakumi iniki nomonogo piige mbareegi, at Aliku ALA aa’nduk a’nuk, yi aakumi ndi aakumi Kanan mendek lek eerogo piyareegerak nen maluk eeko nogogwaarak nogo ti, nggwok aret eeko nogogwaarak kwe, it Iterali Ala wone inaruk konengga’- lek mbo punuk, maluk eeko nogogwaarak nogo perak, nggwok lombok aret eeko nogogwaarak.

10 Togop eeko mbareegwa, at Aliku ALA nen at oone yorage kagak yoraga ayeloman mini nogo yorage logonet,

11 “Aap Manate nogo it Yekura inowe endagembogut aga’lek kagak it aakumi Amori mendek nen maluk eerit wundi wogo nogogwaarak ti, nggwok aret eeko nogogwaarak kwe, at Manate perak, abunuk maluk ogole warak lombok eerit nage logonet, kugiwak ogobakkigirogo punuk, tiyappit nage paga it Yekura mendek kunduk, maluk aret eerit nogo nogogwaarak me,

12 Naliku Iterali inogoba an Ala nen it aakumi Yerutalem menggaarak inom, o Yekura menggaarak inom, aaninggin mondok nggwok lombok inoba kwippiyaagin nogo, yi aakumi ndi aakumi inaruk konenggo logomenggaarik, Wi, yinuk, pi wako logogun o.

13 O nggorek ndak-ndak ilik? yinuk, keele wakkagak eeko mengga kwak, an nen o Tamariya wakkagak eeppiige, ndi, O eyak koonak mi’ndak wonage ilik? yinuk, keele paga wakkagak eeko mengga kwak, an nen aap Akap paga wiganak inom wakkagak eeppiige, eereegirak nogo kokwak, it Yerutalem togop aret wakkagak eeginake logonet, togolowak koorogo abut laganogo amburu mbanggo mengga kwak, an togop aret eerogo piyaagin o.

14-15 It inombomini o Metit wundi wogogwaarak nen nok, o yogondak kuli nenegen neegak maluk mban eerit wundi wogogwaarak paga nanini mbareegirak me, it an niniki kundugu neyate kwak eegu yumbunik wonogwe nogo, waganogo inawim ineenggime piige neenok, iname maluk eerogo piigwi, inamendek inom, ineebe inom, kugun wogoren nogwe, eerugun o,” yinuk, yorage kagak, yorogogwaarak nogo o.

16 At Manate nogo nen at Aliku ALA enegen kagak, aakumi Yekura mendek maluk eeruwak nduk, eereegerak ti maluk aret eereegerak kwe, aakumi maluk eerulik ugun iigak inoorit nagagerak paga inamiya o Yerutalem ilin-unggut abok endak wareegerak ti perak, maluk lombok aret eereegerak.

17 At Manate nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, maluk eerit nage nagagerak inom, ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo paga, inom mbanak wonage nogo lek a?
18 Ndi, at Manate nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, at awi o nggwok abe wurik oore’nggam aap Uta eyabume nogome eebe nggween taambogo mbareegwa, obaane’me aput Amon endagembogut agagerak.

Yekura inowe endagembogut Amon nen
eeke nagagerak wone
(2Mbin. 33:21-25)
19 At Amon nogo ndarak kagak tahun 22 age paga inowe endagembogut age nagagerik, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun mbere eereegerak. At agalo ti, awi Yotaba mendek aap Karut apuluk endage Metulemet aret.

20 At ogoba Manate maluk eeke nagagerak ndak-ndak, at Amon nen at Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak.

21-22 Eerit nage logonet, ombomini inogoba Aliku Ala iniki mbake nogo ndak-ndak eeko logolik. Ata, mbo punuk, at ogoba nen maluk eerit nage logonet, kugiwak ogobakkigirogo punuk tiyappit nage nagagerak nogo aret endobanggun yindumbunuk, ayuk wurit nage nagagerak.

23 Eerit nage me, at inom yabu eeko menggaarak nogo nen at eebe wariyak wone mbanggo nogogwaarik, awi o nggwok abe wurik nogome aret warogo pogo mbareegwa,

24 it aakumi o time menggaarak nen pilak yogo logonet, aap endagembogut Amon wariyak wone mbaneegwaarak nogo abok aret inoorogo piinok, obaane’- me at aput Yotiya nogo inowe endagembogut logowak nduk, mippereegwaarak.

25 At Amon endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eerit nage nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak nogo paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

26 Ndi, at Amon nogo, aap Uta eyabume Amon kabunogo pateegim nogome eebe taambogo mbareegwa, obaane’me at aput Yotiya nogo aret endagembogut agagerak.

22 Yekura inowe endagembogut Yotiya nen
eeke nagagerak wone
(2Mbin. 34:1-7)
1 At Yotiya nogo ndarak kagak tahun 8 paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak tahun 31 eereegerak. At agalo ti, awi Mbotikat mendek aap Araya aput kwe Yerira aret.

2 At Yotiya nogo ombo Ndawut eerit nage nagagerak ndak-ndak eeke logonet, ena agi age, ogu age, eeka’lek Aliku ALA enegen kagak obeelom mban eeke nagagerak.

“Ala wone Yogop ee’nu ndogop ee’nu,” yugu mbanak
kwaakkogogwaarak wone
(2Mbin. 34:8-28) 22:1 Yer. 3:6 22:7 2End. 12:15

3 At Yotiya endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 17 eeppunuk, ambi age paga aap endagembogut Yotiya nogo nen at ake liiru mbangga aap Metulam ombooluk Ataliya aput Tapan nogo, Aliku ALA awi wurik me nappege logonet,

4 “Kat nen aap Ala unde inowe Kilikiya ka nage logomenggendik, it aakumi nen Aliku ALA awi wurik me wu pi ungguwok nduk, wonok wogwe iinok, it aap Ala awi wurik me tu unggwogo menggam arum wonogwe nen wu kuwak eekaatak porogo wonage inowe nogo, Mande wonage? yokkiruwak nduk, yori nak o.

5 Ndi, Wu eebe ndogop wonage o, yinuk, it aap Ala awi wurik ogobakkigikwi inarum wonogwe nogo wogorage kenok, it nen aap Aliku ALA awi ogobakkigikwi

6 o wuka inom, wurik eyo paga ogobakkigika inom, yugum paga wuka inom, it nogo yabu eekwi onggo wogorogo logonet, wu eegu paga Ala awi wurik maluk agaarak ogobakkigiruwak nduk, eyo inom, yugum ogobakkigirik inom, kunuwak nduk, wogorogwe,

7 ndi, it aap Ala awi ogobakkigikwi inarum wonogwe nen it o wuka wu wogorogo logonet, liirogon nggilik-nggelok wogorogwe me, Wu wungge nineenu aruwok nduk, liiru mbanogo wo’niraanip o, yinuk, yoraga’lek teppiige, eeruwak nduk wone wonok nak o,” yinuk, nappereegerak.

8 Nappereegerak yori nagagerak nogo, at Ala unde inowe Kilikiya eeke nagagerik, aap endagembogut ake liiru mbangga Tapan nogo yoge logonet, “Aliku ALA nen eeko logorak yereegerak mbuku paga liiru mbanak at awi wurik me kwaakkagarak o,” yo’nuk, aap Tapan wogoge mbareegi, pekkagagerak.

9 Pekkage nagagerik, iyokan aap endagembogut wonage me wage nagagerik, eereegerak wone nogo mbininogo yoge logonet, “Aliku ALA awi wurik me wu wonage nogo, kayeloman mini nen woppunuk, it Ala awi ogobakkigikwi inarum menggaarak nogo wogoragaarak o.”

10 Ari nagagerik, ambinom yoge logonet, “Ndi, aap Ala unde Kilikiya nen mbuku yi, an wo’negerak o,” ari nagagerik, aap endagembogut nogo enggaanom paga mbinineegerak.

11 Aap endagembogut ake liiru mbangga Tapan nen wone eeko logorak Ala yereegerak mbuku paga liiru mbanak mbinineegerak nogo, aap endagembogut aruk konengge nagagerik, ayum nibinogo pateegerak.
12 Ayum nibinogo pake nagagerik, Ala unde Kilikiya inom, at Tapan aput Akikam inom, Mika aput Akobot inom, ake liiru mbangga Tapan inom, ndi, at eebe wonok nega Ataya inom, yorage logonet,

13 “Nit eeppinaniyak mbuku yi paga mbanak wonage nogo, ninombomini konembunuk, ndak-ndak eerulik muunogo mbo pereegwaarak paga Aliku ALA anini mondok alik negen ninombake me, an inom, aakumi inom, it Yekura abok inom, ninake Ala yereegerak mbuku kwaakkogoorak yi paga, liiru mbanak nonggop yo’nirage nogo, Aliku ALA nen yokkiraawak nduk, yori nanip o.”

14 Yorage mbareegi, at Ala unde Kilikiya inom, Akikam inom, Akobot inom, Tapan inom, Ataya inom, kwe Ala nen yoge kagak yoraga aap it Ala unde inayum pipuk eerogo piiga Karakat ombooluk Tikwa aput Talum akwe endage Kulara nogo, o Yerutalem peebi nambit-mbit wurik me nogome wonage me, yori nogogwaarak.

15 Yori nogo mbareegwa, kwe nogo nen it yorage logonet, “At Aliku Iterali inogoba Ala nen, At nappiya wagaarak ti, yori nawak nduk, yoret, yo’negerak nogo yokkira o.

16-17 At Aliku ALA nen ari logonet, It aakumi Yekura nen an mbo paninuk, nobaane’me kugi inake warogo kani kunggwi, ineenggi paga inagugiwak ogobakkigirogo tiyappugwi, eereegwaarak paga nanini mbareegirak me, an nanini lek aga’lek kani omoonuk negen itok kunik o Yerutalem oba wonage me, at aap Yekura inowe endagembogut nen mbuku mbanak malenggerak nogo ndak-ndak, o kota yi paga inom, it aakumi yime menggaarak inom, aaninggin mondok alik negen inoba kwippiyaagin, yegerak o.

18-19 At Aliku ALA nen yokkiraawak nduk, yori nanip o, yinuk, nappiya wagaarak aap Yekura inowe endagembogut yori nawak nduk, yoret o, yinuk, yegerak nogo ambinom yokkira o. At Aliku Iterali inogoba Ala nen ari logonet, An nen o kota yi inom, it aakumi yime menggaarak inom, nanini inombake logonet, O yi abeelik- abeelek eerogo pege, Pulunik o, yuwak nduk eerogo pege, eerigin, yagarak nogo, at aruk konengge nagaarik, nenggaanom paga iniki wakkolage logonet, tebeppake, ndi, ayum nibinogo patinuk, le ari, eeke nogo Naliku an ALA nen kagarak me,

20 an o yi maluk eerogo puurak nogo, at kagak eerigin lek o. Ata, o yi abolok lek obeelom wonage kagak, ombomini kambunuk nogogwam nggwogoba wonogwe me, inom logowak nduk, nappigin, yegerak o, yinuk, yori nanip o,” yoragagerak. Yorage mbareegi, it nogogwaarak nogo wone yoragagerak wonok aap endagembogut yori wogogwaarak.
23 Yotiya nen kugiwak kani kuneegerak wone
(2Mbin. 34:3-7, 29-33)

1 Yori wogo mbareegwa, at endagembogut nogo nen it aap Yekura inoweewi inom, o Yerutalem mendek inoweewi inom, kuwak ari woraawak nduk inayonggo piyareegerak kuwak ari wogo nogogwaarik,

2-3 it Yekura inoweewi inom, o Yerutalem mendek inoweewi inom, it aap Ala unde inom, Ala nen yorage kagak yoraga inom, inendage lek inendage warak abok aret at inom Aliku ALA awi wurik me nogo nogogwaarik, aap endagembogut nogo o eyak oolo yinik me mi’na’nuk, Ala inom wone nggaruk togon koonogo pereegerak mbuku Aliku ALA awi wurik me kwaakkogogwaarak liiru mbanak nogo, it abok inaruk iigak, mbinineegerak. Mbiningge nagagerik, ari logonet, “At Aliku ALA nen, 1 ogop ee’nu ndogop ee’nu, yereegerak wone inom, 2 eeko logorak wone yugu inom, 3 wone lengganak inom, Iterali inom wone koonogo pugu mbuku paga liiru mbanak yi, neebe-niniki abok aret Ala wogo’nuk, mondok eeke logokit o,” yinuk, Aliku ALA enggaanom paga taati abuk nggaruk togon ari mbareegi, it aakumi abok aret, “Nit togon, wone ti, ninom aret eeko logowok o,” yinuk, yereegwaarak.

4 Yogo mbareegwa, at endagembogut nogo nen aap Ala unde inowe Kilikiya nogo eege, it Ala unde at yeenggwaaga eege, Ala awi wurik tu unggwogo menggam arum waka eege, yorage logonet, “Kugi Mba’an inom, kugigwe Atiyera inom, laaluguragan yigin abigan inom, inalut eeko logonet, inobaanggi-inobaangge eeppiigo menggaarak abok aret Aliku ALA awi wurik me nen mbelenogo wumbinip o,” yoragagerak wumbogo mbareegwa, at Yotiya nen o Yerutalem endekem kobappaga Kiriron taati kani kumbunuk, wun agagerak nogo ndooninuk, o Mbeten pi nagagerak.

5 Pi nanuk, it aap Yekura inoweewi inendagembogut nen puut-puut o Yekura kota-kota wonage inom, o Yerutalem enaagan-ambokan wonage inom, inagugi inake obari abe kaga mendek kani kunggo logowak nduk, mippiyareegwaarak kugi Mba’an inom, oonegen inom, tut inom, laaluguragan ambi’me ninggirik wonage inom, laaluguragan yigin abigan inom, inake obari abe kaga nogo mendek kani kunggo nogogwaarak unde nogo abok aret, “Eeko logorak lek aret o,” yinuk, yorage,

6 kugigwe Atiyera ageyo arelen Aliku ALA awi wurik me yinik wonagagerak nogo, wagangge nagagerik, wonok o Yerutalem endekenggwe niyo Kiriron aa’nggi paga time pi nanuk, kani kungge nagagerik, kaninggen nogo wun negen yigirik noonom eerogo aakumi we ugun nggween taambiigo menggam time yumbunogo pege,

7 Aliku ALA awi wurik me inagugi eeko logonet, aap mban-mban wut-wut yogo menggam inom, it kumi kugigwe Atiyera ake yum penggaako menggam inom, minogo pege, eereegerak.

8-9 It aap puut-puut paga inagugi eeko menggam unde menggaarak nogo nen Aliku ALA ake warogo wogogo menggam o Yerutalem wonage nogo, ti paga aakumi inake eeko logolik kwe, oroti piiruwak nduk, ragi inom pega’lek worarak nogo inoreewi inom nonggo nogogwaarak me, at Yotiya nen it aap Ala unde o Yekura kota-kota wonogwe nogo, abok aret Yerutalem woraawak nduk, inayonggo piyareegerak ka wogo mbareegwa, it puut-puut inagugi inake warogo wogoragak nogo paga obari abe kaga mendek kani kunggo nogogwam o Nggeba nen nok, o Mberetiyeba kuli, “Ogole o,” yogo logowak nduk, maluk eerogo pege, ndi, o kota tu unggwogo menggam eenggi kwaarek pa’nggwe at kota unde endage tu, Yotuwa Unggwage Menggim, yogo nogogwam nogome, inagugi inake warogo wogoragak ogobakkigirik nogo, langgunogo pege, eereegerak.

10 Ti eeke nagagerik, aakumi nen inapuri wologwe ilik, komologwe a, kugi Molok ake ineenik ngge-ngge kani kuninakwi iyo, ake warogo wogogo menggam Topet kobappaga Mben-Kinom wonagagerak nogo, “Ogole o,” yogo logowak nduk, maluk eerogo pege,

11 ndi, it aap Yekura inoweewi inendagembogut nen yi kuda ndi kuda oonegen ake nggomoorogo pereegwaarak Aliku ALA awi wurik tu unggwogo menggam oo’nggume aap endagembogut awi arum menggaarak Natan-Melek ago ogoorak koorok time wonogwe nogo, waganogo mbo wumbiige, yi nggweendo ndi nggweendo wim eeka oonegen ake nggomoorak nogo kani kungge, eereegerak.

12 Eeke nagagerik, it aap Yekura inoweewi inendagembogut nen inagugi inake wogorogo menggam aap Akat awi irimbaga oo’ngget ndoonak maarak paga ago ogoorak wonage nogo, minogo wuppi wage, ndi, at Manate nen inagugi inake warogo wogogak Aliku ALA awi wurik owa’- nagat mbere wurik me wonage nogo, minogo punuk, yigirik-noonom eerogo pege nagagerik, o Kiriron kobappaga nggininogo pi nage,

13 o Yerutalem oonegen wundi wage menggim pa’nggwe puut endage, Puut Maluk Eerogo Pugu, yogo nogogwam o ame paga pa’nggwe inagugi inake warogo wogorogo menggam aap Iterali inowe endagembogut Talomo nen it aap Tiron mendek inagugigwe maluk lombok Atiyera inom, it aap Mowap mendek inagugi maluk mendek Kamot inom, it Amon mendek inagugi abu ogole warak Milikom inom, puut ti paga inagugi eeko logowak nduk, ogobakkigirogo pereegerak nogo, “Ogole o,” yogo logowak nduk, maluk eerogo pege,

14 inagugiwak yebibit nogo yigirogo pege, kugigwe Atitoret ageyo arelen mippugu nogo mbanogo pege, eeppunuk, it inagugi eeko menggam time aakumi inowak nenenak ogombaga nggininogo pit nagagerak.

15 Ti eeppunuk, aap Nebat aput Yerobeyam nen Iterali maluk eeruwak nduk, eeke logonet, o Mbeten nogome inagugi inake warogo wogoragak mippereegerak inom, puut paga inagugi inake wogorogo menggam inom, minogo punuk, inagugi inake warogo wogorogo menggaarak ogobakkigirik nogo kani kungge nagagerik, yigirogo wun negen eerogo pege, kugigwe Atitoret ageyo arelen yinik nogo kani kungge, eereegerak.

16 Ti’nuk, at Yotiya nen ena logurogon ni’nage nagagerik, puut irip pi nagagim aakumi kambeegwaarak nggween taambiyareegwam enegen kage nagagerik, “Inowak nenenak ti, pilanogo wonok woraanip o.” Yoragagerak wonok wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen aap Ala wone liirogon eeka nogo yoge kagak, “Ndogop eekwi iyaamunggup o,” yinuk, yorage nagagerak ndak-ndak, “Ogole warak logowak o,” yinuk, it inagugi inake warogo wogorogo menggam nogo paga inowak nenenak nogo kani kuneegerak.

17 Kani kungge nagagerik, “Ta nggween taambereegwam awi wurik o?” Yorage mbareegi, it aakumi inawi kota ti mendek nen at yogo logonet, “Kat o Mbeten inagugi inake warogo wogorogo menggam maluk eerogo pegendak ti, aap Ala wone liirogon eeka o Yekura nen wage nagagerik, Peebi yogop eeke kaamunggup o, yinuk, yo’niragagerak nogo nggween taambereegwaarak owak awi wurik aret o.”

18 Yoge mbareegi, at nen, “Owak nenenak ti, kineenggi mbaanggoorak mage o.” Yorage mbareegi, aap ti owak inom, aap Ala nen yoge kagak yoraga o Tamariya nen wagagerak owak nogo inom, ineenggi mbaanggaga’lek wonogogwaarak.

19 Ndi, at Yotiya nen o Mbeten eereegerak ti kokwak, it Iterali inoweewi inendagembogut nen o Tamariya kota-kota puut-puut paga inagugi inake warogo wogorogo logorak ogobakkigirit nogo mbareegwa, Aliku ALA anini mbareegerak nogo, abok aret minogo punuk, “Ogole o,” yinuk, yogo logowak nduk, maluk eerogo pit nage,

20 ndi, it aap puut-puut paga kugi ake warogo wogogo menggam unde nogo, inagugi inake warogo wogorogo menggam nogo paga ineebe aret inoorogo piige nagagerik, aakumi inowak nenenak nogo inom lambunogo kani kumbiinok, iyokan o Yerutalem wagagerak.
Yotiya nen Obagambo Nagagerak
laago lariyak yoragagerak wone
(2Mbin. 35:1-19)

21 Wage nagagerik, aap endagembogut nen it aakumi abok aret wone lengganogo yorage logonet, “Ala ninom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak mbuku yi paga liiru mbanak wonage nogo ndak-ndak, Aliku kinogoba Ala elaago Obagambo Nagagerak nogo kinale’nggen paga lako logonip o,” yinuk, yoragagerak.

22 Ti eeko logorak yoragagerak nogo ti, it aap inowak loongga nen Iterali wone lengganogo yorogo nogogwaarak eyom paga nen nok, it aap Iterali inoweewi inendagembogut inom, ti’nuk, it aap Yekura inoweewi inendagembogut inom, wone lengganogo yorogwe yi kuli laago endage, Obagambo Nagagerak nogo laka’lek iinok, “Lako logonip o,” yoragagerak.


23 Ndi, at Yotiya nogo aap endagembogut wonage kagak tahun 17 eeppunuk, ambi age ti paga inale’nggen nen o Yerutalem laago endage, Obagambo Nagagerak nogo lako logonet, Aliku ALA alut eeko nogogwaarak.

“Yotiya nen, Maluk mbo pinip o,” yinuk,
ambinom yoragagerak wone
23:17 1End. 13:30-32
24 Ala nen eeko logorak wone yugu mbuku paga liiru mbanak aap Ala unde Kilikiya nen Aliku ALA awi wurik me kwaakkagagerak paga wonage nogo, a’me nggelok yuwak nduk, it aakumi inogoma wiiraga inom, kambeegwaarak kin aruwak nduk eeppiiga inom, lek eerogo piige, kugi oome mendek inogut eerak inom, kugiwak inom, it aakumi o Yerutalem mendek kunduk, Yekura mendek kunduk, nen ogole warak ti mendek ayuk wuko nogogwaarak abok aret lek eerogo mbo pege, eereegerak.

25 Eeko logorak wone yugu mbuku Muta liiru mbaneegerak paga wonage nogo ndak-ndak, at Yotiya nen iniki inom, eebe inom, omaawi inom, abok aret Aliku ALA wogo’nuk, mugurok nage nagagerak nogo kokwak, at endagembogut aga’lek kagak, agagerak kagak, it aap inendagembogut togop ambi logolik aret o.

26 At Yotiya togop aret eerit nage kagak kwe, aap Manate eereegerak paga Aliku ALA anini mbareegerak me, aakumi Yekura anini kani kunik negen inombake nogo lek aga’lek kunik aret wonagagerak.

27 Kunik aret wonage logonet, Aliku ALA nen, “It aakumi Iterali mendek abera’lek
mbo piyareegirak nogo ndak-ndak, it Yekura mendek togop aret abera’lek mbo piyaagin o. Ndi, o kota Yerutalem leenogo pereegim yi inom, Nawi wurik me yime mban nendage ki logowak o, yinuk, yereegim inom, mbo pigin mban o,” yinuk, yereegerak.

At Yotiya wareegwaarak wone
(2Mbin. 35:20-36:1)
28 At Yotiya nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eerit nage nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

29 Aap Yotiya endagembogut wonage kagak, aap Metit inowe endagembogut Pirawun Niko nen it Atiyut mendek inowe endagembogut yeenggwa iraakit nduk, tu niyo Eparat aa’nggi paga awuri inom wogwe me, aap endagembogut Yotiya nogo imbirak wim eeruwok nduk, wundi nage mbareegi, imbirak abuk a’nuk, aap Niko nen aap Yotiya o Megiro time warogo pereegerak.

30 Warogo pege mbareegi, aap Yotiya inom eeko menggaarak nogo nen eebe warak nggweendo wim eeka nogo paga o Megiro nen o Yerutalem pi woraanuk, at eebe pati ungguurak ogobakkigirogo pateegim nogome pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, it aakumi Yekura mendek nen Yotiya aput Yowakat amburu eerogo ogoba obaane’me endagembogut mippereegwaarak.


Yekura inowe endagembogut
Yowakat eeke nagagerak wone
(2Mbin. 36:1-4)
31 At Yowakat nogo ndarak kagak tahun 23 age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tut kenagan peneneegerak. At agalo ti, awi Libana mendek aap Yeremiya apuluk kwe Kamutan aret.

32 At Yowakat nogo ombomini maluk eeko nogogwaarak kokwak, Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak.

33 Ndi, o Yerutalem endagembogut logonet, wone lengganogo yorage logukwak, aap Pirawun Niko nogo nen aap Yowakat keele maarogo o Kamat kota Iribala mambereegerak time wonage kagak, it Yekura mendek yorage logonet, “Wu mbuti perak aaninggin tiga ribu empat ratus inom, emas aaninggin-

34 inom, mbet-mbet kuwak eerogo pi wa’nip o.”
34 Yorage nagagerik, aap Yotiya aput Eliyakim nogo ogoba Yotiya obaane’me endagembogut mippege nagagerik, endage alik Yoyakim aret tooneegerak. Toonogo pege nagagerik, at Yowakat nogo, o Metit wonok nagagerak me, time aret kambeegerak.

35 Ndi, at Pirawun Niko nen, “Wu mbuti perak-emas ndogop puurak o,” yereegerak nogo, at Yoyakim nen, “Kinalitak lombok kinawu ndogop kuli niri wogo logonip o,” yinuk, it Yekura mendek yorage mbareegi, it aakumi o nogome abok aret wu nogo iri wogo mbareegwa, at Yoyakim nen Pirawun Niko nogo wogoreegerak.

Yekura inowe endagembogut
Yoyakim nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 36:5-8)
36 At Yoyakim nogo ndarak kagak, tahun 25 age paga aap endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 11 eereegerak. At agalo ti, awi Uruma mendek aap Peraya apuluk kwe Tebura aret.

37 Ndi, at Yoyakim nogo ombomini maluk eeko nogogwaarak ndak-ndak, Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak.

Pasal 24
1 At Yoyakim nogo Yekura endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, it Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nogo, o Yekura tebenggola wage nagagerik, at Yoyakim nogo at abu’me punuk, wonage kagak, tahun kenagan eeke mbareegi, at Yoyakim iniki koombunuk, “Aap yi, wone lengganogo yo’nirage logorak neebi,” mbareegerak.

2 Mbake mbareegi, Aliku ALA nen ayeloman mini at oone yoraga nogo yorage kagak yorogo nogogwaarak ndak-ndak, it Yekura lek eerogo piyaawak nduk, it aap o maluk eerogo piiga Mbaben mendek inom, Aram mendek inom, Mowap mendek inom, Amon mendek inom, Aliku ALA nen nappiya wagak eeke nagagerak.

3-4 Ti eereegerak nogo ti, at aap Manate nen aakumi maluk eerulik ugun iigak, inoorit nagagerak inamiya o Yerutalem ilin-unggut abok endak wareegerak paga Aliku ALA nen omaluk mari eerogo mbo puurak eebi mbareegerak me, at Manate ti eereegerak paga inom, maluk ando alik ambik eerit nage nagagerak paga inom, at Aliku ALA nen it Yekura mari eerogo mbo piyaakit nduk, “Ndogop eeppiya woraanip o,” yoragagerak nogo ndak-ndak, it nen Yekura mendek eeppiya wogo nogogwaarak.

5 At Yoyakim nogo endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak wonage nogo paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

6 Ndi, at Yoyakim nogo, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, obaane’me aput Yoyakin inowe endagembogut agagerak.

7 Ndi, aap endagembogut Mbaben mendek nen aap Metit inowe endagembogut unde menggim niyo Metit nen nok, niyo Eparat kuli tebenggolagagerak me, aap endagembogut Metit mendek nogo ame nen wim eeri wundi wage logolik aret.

Yekura inowe endagembogut
Yoyakin nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 36:9-10)
8 At Yoyakin nogo ndarak kagak, tahun 18 age paga Yekura inowe endagembogut age nagagerik, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tut kenagan peneneegerak. At agalo ti, awi Yerutalem mendek aap Elinatan apuluk kwe Nekutan aret.

9 Aap Yoyakin nogo ogoba maluk eeke nagagerak kokwak, Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak.

10 Ne ti eyom paga aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat awuri nogo, o Yerutalem wogo nogogwaarik, o ti, tebenggolaawok nduk, wakkagak eekwi me,
11 inowe endagembogut Nebukanetat nogo wage nagagerik, awuri inom tebenggologwe iigak,

12 aap Yekura inowe endagembogut Yoyakin inom, agalo inom, inom eeko menggaarak inom, aap inengga warak inom, at awi arum menggaarak inom, abok aret, “Wim mage o,” yinuk, ka wundeegwaarak. Ka wunggo mbareegwa, aap Nebukanetat nen aap Yoyakin keele maarogo pereegerak. Ndi, aap Nebukanetat nogo aap Mbaben mendek inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 7 eeppunuk, ambi age ti eyom paga aap Yoyakin keele maarogo pege nagagerik,

13 at Aliku ALA nen yoragagerak ndak-ndak, yi mendek ndi mendek onggo nggwok Aliku ALA awi wurik me pogo menggam wonage nogo wagangge, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me wonage nogo wagangge, Aliku ALA awi wurik me logowak nduk, aap Iterali inowe endagembogut Talomo nen mbuti emas paga yi mendek ndi mendek ogobakkigireegerak nogo wagangge,

14 it aakumi ineebe ndeyak ambi eeriyak ineenggo’lek kero mban, mbo piinok, aap ineegin warak inoweewi inom, aap wim wakaa’ngget inom, o wuka inom, mbuti paga yi mendek ndi mendek ogobakkigika inom, it Yerutalem mendek abok aret ineebe lambunik sepuluh ribu wogonake, eereegerak.

15 Eeke nagagerik, aap Yoyakin keele maarak o Yerutalem nen o Mbaben pi naakit nduk, eeke logonet, agalo inom, akuwi inom, awi arum menggaarak inom, aap o time inengga warak inom, wogonake,

16-17 aap wakaa’ngget wim namburiyak inobam ineebe tujuh ribu wogonake, it aap o ineenggi amburu wuka inom, mbuti paga yi mendek ndi mendek ogobakkigika inom, ineebe seribu wogonake, eeke nagagerik, aap Yoyakin ogobaluk Mataniya nogo, at obaane’me mippege nagagerik, endage alik Terekiya toombunuk, o Yerutalem wone lengganogo yorage kagak, it wogonabeegerak nogo wogoren o Mbaben nogome piya nagagerak.
Yekura inowe endagembogut
Terekiya nen eeke nagagerak wone
(2Mbin. 36:11-12; Yer. 52:1-3)

18 Aap Terekiya nogo ndarak kagak tahun 21 age paga endagembogut a’nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 11 eereegerak. At agalo ti, awi Libana mendek aap Yeremiya apuluk kwe Kamutan aret.

19 Aap Yoyakim nogo maluk eeke nagagerak ndak-ndak, at Terekiya nen Aliku ALA enegen kagak maluk eeke nagagerak.

20 It aakumi o Yerutalem mendek inom, Yekura mendek inom, aaninggin inoba kwi’- nagagerak nogo ti, at Aliku ALA anini inombareegerak paga eerogo piinok, “It inoba aberak logorak neebi o,” yinuk, mbo piyareegerak ti aret.

25 O Yerutalem maluk agagerak wone
(2Mbin. 36:13-21; Yer. 39:1-10, 52:3-11)

1 Ti’nuk, aap Terekiya nen, “Aap Mbaben inowe endagembogut wone lengganogo yo’nirage logorak neebi,” mbareegerak. Mbake nagagerik, aap Yekura inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage kagak, tahun 8 eeppunuk, ambi eeke tut
10 penenak tanggal 10 paga at aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat apuri ineegin warak abok aret o Yerutalem tebenggolaawok nduk, wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, o kota endekenggwe time inawooliya wuppatinuk, o pak wurik obaga mbo ungguwok nduk, nda’nggi pit nogwe, nggween pit laganggwi, eeko nogogwaarik,

2 wakkagak eekwi tit iigak, aap endagembogut Terekiya wone lengganogo yorage kagak tahun 11 eeke ti paga aret ari nagagerak.

3 Ndi, tut 4 penenak tanggal 9 paga o kota time aakumi inambi noorak abu lek aret agagerak me, mbi abu mondok iya aganabeegerak.

4 Aganake mbareegi, it aap Yekura ineegin warak abok aret oonikiya it aap Mbaben mendek o kota wanggeppiinok wonogwe iigak, o kota yugum pak wurik nogo, eno pelembunuk, aap endagembogut eyabu yarak me koorok owa’nagat peenok-peenok wurik kagak, oolo tu unggwogo menggam nogo paga wundi nogo nogogwaarik, kole mbaganit o Araba niyo Yoraran kobappaga ari nawok nduk nogwe me,

5 it aap Mbaben mendek ineegin warak nen muguren, o Yeriko kobappaga taati awuri kole ma’nogwe iigak,
6 inowe endagembogut Terekiya nogo piganok, aap Mbaben inowe endagembogut o Iribala wonage me pi nogo mbareegwa, taati nen, “Ndogop eeppagagun o,” yinuk, yoreegwaarak.

7 Yogo nogogwaarik, at enegen kagak apuri inoorogo piinok, at enegen kilirogo pugwi, mbuti keele tembaga paga ogobakkigirik nogo paga eenggiiyok maarogo pugwi, ee’nuk, wonok o Mbaben nogogwaarak.

Ala awi wurik maluk eerogo pereegwaarak wone
(Yer. 52:12-23)
8 Ndi, aap Nebukanetat nogo aap Mbaben mendek inowe endagembogut wonage kagak, tahun 18 eeppunuk, ambi eerak tut 5 penenak tanggal 7 paga aap endagembogut inom eeka ambi at eebe wonok nega inowe endage Nebutararan o Yerutalem wagagerak.

9 Wage nagagerik, Aliku ALA awi wurik inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik inom, it aap nagawan-nagawan inawi wurik o Yerutalem wonage abok aret inom, kani pit nage nagagerik,

10 it aap Mbaben mendek ineegin warak aago abok aret at inom o Yerutalem pak wurik langgunogo pit nogogwaarak.

11 Pit nogo nogogwaarik, aap endagembogut eebe wonok nega inowe Nebutararan nogo nen it aakumi ando iigak nogogwaarak o kota time wonogwe nogo inom, it aap Mbaben inowe endagembogut inom ogogwaarak inom, ndi, it aakumi ugun nggininik iigak nogogwaarak nogo inom, wogoren nawak nduk koonogo piige,

12 ndi, it aap ineenggi abu lek iinok perak, anggur yarak me yabu eerit nogwe, yi mendek ndi mendek yarak wola yit nogwe, eeko logowak nduk, time aret teppiige, eereegerak.

13 Eeke mbareegi, at awuri Mbaben mendek nen Aliku ALA awi wurik eyak mbuti tembaga paga ogobakkigirik mippugu nogo inom, Aliku ALA awi wurik me ineenggi kookak niyo toolak wonok negak inom, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, mbuti tembaga paga ogobakkigirik nogo inom, minogo punuk, mbuti tembaga kero mban, o Mbaben wonok nawok nduk, ponggonogo waganggwi,

14 togolowak tenggap kwak inom, nggween tege inom, ndi keele abo mbanggak inom, niyo kilirogo pit nagak togolowak inom, Ala awi wurik me aakumi inake eekak yi mendek ndi mendek mbuti tembaga paga ogobakkigirik inom, abok aret waganggwi, eekwi iigak,

15 aap endagembogut eebe wonok nega inowe nogo nen yi mendek ndi mendek mbuti perak emas paga ogobakkigirik kaninggen ndoongga inom, niyo kilirogo pit nagak togolowak inom, waganeegerak.

16-17 Ti waganeegerak nogo ti, at Talomo nen Aliku ALA awi wuke logonet, o awe eyak imbirak ti, agi nggorek metet 8 wakkagak ogobakkigirogo punuk, irip kwippuurak mbuti tembaga paga agi nggorek metet ambi eeppunuk, ambi oolo paga wakkagak ogobakkigirogo punuk, mbuti omanggen paga yum ogut negen yigogo tugumbunuk, tembaga paga eyo delima anggen ogut negen yendok-wandok eerogo pit nage, ndi, o eyak ore nogo togop aret ogobakkigirogo punuk, mbuti omanggen tembaga paga yum ogut negen yigogo tugumbege, eereegerak nogo inom, Aliku ALA awi wurik me logowak nduk niyo toolak ineenggi kookak wonok nega inom, togolowak kole endage, Niyo Yenggenak, nogo inom, minogo punuk, mbuti tembaga mban ponggonogo waganeegwaarak nogo ti, ambik me aaninggin wakkoorak meek kagak waganeegwaarak.
It Yekura mendek o Mbaben
wogoren nogogwaarak wone
(Yer. 52:24-30)

18 Aap endagembogut eebe wonok nega Nebutararan nen aap Ala unde inowe Teraya inom, awot abu’me mendek Tepaniya inom, Ala awi wurik tungga’nggi arum waka ineebe kenagan inom, piginake,

19 ando iigak nogogwaarak o kota awo wonogwe nogo, aap endagembogut inom eeka ambi it wim eeka inowe nogo inom, aap endagembogut ake liirogon koongga ineebe 5 inom, aap ineegin warak inowe nen aakumi inenggela’- me ineegin warak aruwak nduk, inendage liiru mbangga nogo inom, at awuri ineebe 60 o time wonogwe iyareegerak nogo inom, wogonake, eeke nagagerik,

20 abok aret wogoren aap Mbaben inowe endagembogut o Iribala wonage me, piya nagagerak.
21 Piya nage mbareegi, o Kamat kota Iribala time at endagembogut nogo nen inooruwak nduk, awuri yorage mbareegi, inoorogo piyareegwaarak. It aakumi Yekura mendek inanggween paga nen keele maageren mbo piya nogogwaarak nogo ti aret o.
Aap Nggeraliya o Yekura unde logowak
nduk, mippereegerak wone
(Yer. 40:7-12, 41:1-3)

22 Ti abu aret eeppunuk, it Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat nogo nen it aakumi o Yekura yumbunogo piinok nagagerak nogo, inarum logowak nduk, aap Tapan ombooluk Akikam aput Nggeraliya mippereegerak.

23 Mippege mbareegi, it Yekura ineegin warak inowe Netaniya aput Itamayen inom, Kareya aput Yokanan inom, aap Netopa mendek Tanumet aput Teraya inom, Maaka aput Yaataniya inom, nogo nen, aap it Mbaben mendek inowe endagembogut nen o unde logowak nduk, aap Nggeraliya mippereegerak inaruk konembunuk, it inawuri inom aap Nggeraliya o Mitapa wonage me ka nogogwaarak.

24 Ka nogo nogogwaarik, it mbakwi nogo aap Nggeraliya yogo mbareegwa, at nen it inawuri inom iniki kwippiyaawak nduk, yorage logonet, “Aap Mbaben inowe inom eeko menggaarak ineebe paga kinagabiti mbarugup o. Kiname yime logonet, aap Mbaben inowe endagembogut oone konembunuk eekwi kiinok, kineebe obeelom aret logomunggup o,” yinuk, wone kumbuk mbaneegerak.

25 Togop aret yoragagerak kwe, tut 6 penembunuk, ambi penenak ti paga aap endagembogut ombowologwe paga wiganak aap Netaniya aput Itamayen nogo, aap ineebe 10 inom wogo nogogwaarik, aap Nggeraliya inom, it aap o Mitapa inom wonagagerak Yekura mendek inom, it Mbaben mendek inom, inoorogo piyareegwaarak.
26 Inooko mbareegwa, it aakumi o taati wonogogwaarak inendage lek inendage warak inom, ineegin warak inoweewi inom, abok aret aap Mbaben mendek inagabiti nen kole o Metit nogogwaarak.
Yoyakin keele maarak
piinogo wumbereegerak wone
(Yer. 52:31-34)

27 Ndi, aap Yekura endagembogut Yoyakin wonok, o Mbaben keele maarogo mbo pi nagagerak wonage kagak, tahun 36 eeppunuk, ambi age paga aap Ewin-Merorak o Mbaben inowe endagembogut agagerak. Age nagagerik, tahun ti paga tut 11 penembunuk, ambi penenak tanggal 27 paga, at Yoyakin nogo keele maarogo mambiigo menggam wonage me, piinogo wumbereegerak.

28 Wumbege nagagerik, abuwa mba’nuk, wone yoge, it inoweewi inendagembogut at o Mbaben inom wonogogwaarak nogo tebenak negen iigak, at Yoyakin ayuk warak tiyarogon logowak nduk mippege, eereegerak.

29 Eeke mbareegi, at Yoyakin nogo keele maarak logonet, ayum yirik wonagagerak nogo mbo punuk, abe mendek yikko’nok, aap endagembogut inom mbi nonggo menggam nogome, inom nengge kagak, kambuurak kuli aret ari nagagerak.

30 Ndi, kambuurak kuli ari nage kagak, amendek lek kenok kunggolaawak nduk, aap endagembogut nen kulinik- kalinik awu wogoge nagagerak

1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...