Selasa, 29 Juni 2010

1 Mbininnegwaarak

Mbuku Mbinineegwaarak aa’nduk mbanak yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak yi o.

Mbuku Mbinineegwaarak aa’nduk mbanak yi inom, mbuku Mbinineegwaarak ambokan mbanak inom, imbirak eegu apit mbuku Tamuwen inom, mbuku Endagembogut inom, ti paga liiru mbanak wonage kwe, mbuku Mbinineegwaarak liiru mbanak nogo ti, yi wone ndi wone eeko nogogwaarak nogo, it Ala unde nen kogo nogogwaarik, liiru mbaneegwaarak o. Iterali eeko nogogwaarak mbuku Mbinineegwaarak aa’nduk mbanak yi paga wone aa’nduk liippuurak mendek alom mbere mbanak wonage:

• Ambi, it aakumi Iterali inom, Yekura inom, maluk lombok inoba kwi’nagagerak kwe, at Ala nen it eeppiyoorak koonogo pereegerak nogo eeppiyoorak nduk, liirogon unde wake, it Yekura ando Ala mbo punuk, wonogwe nogo paga nen eeppiyoorak mbareegerak nogo aret eeppiige, eereegerak. Aap liiru yi mbaneegerak nen Ndawut Talomo imbirak nggwok lombok eekwi, ti’nuk, at aap Yotapat inom, aap Kitikiya inom, Yotiya inom, nen eegu alik ngget mendek eerit wogwe, eereegwaarak nogo abeke, ndi, it aakumi Iterali ando awo Ala liirogon mugurok nogwe iige, eeke nagagerik, “Yi eekwi paga maluk eeppiyaagin lek, teppiyaagin,” mbake logonet, liiru mbaneegerak.

• Ndi, ambi, o Yerutalem Ala awi wurik me alom warembunuk, Ala alut eeko logorak koonak nogo ti, aap Ala unde nabu’me-kabu’me logonet, eeko logorak inom, it Lewi mendek ineyabu eeko logorak inom, li’luk eerak logowak nduk, liiru mbanogo pereegerak. Ala awi kota Yerutalem wureegerak nogo, at Talomo nen aret wureegerak kwe, Ala awi wuriyak koonogo pege, ndi, Ala awi wurik me eeko logorak koonogo pege, eereegerak alom nogo ti, at Ndawut aret me, mbuku Mbinineegwaarak yi paga liiru mbanak wonage o.

-----------

1 MBININEEGWAARAK WONE

1 Aap Aram nen nok Abarakam kuli nda’narit wundi wogogwaarak inendage mbanak wone (Wak. 5:1-32, 10:1-32, 11:10-26)

Aram nen nok Nu kuli nda’nogogwaarak wone

1 At Aram nen Tet ndake, Tet nen Enot ndake,

2 Enot nen Kenan ndake, Kenan nen Makalalen ndake, Makalalen nen Yaret ndake,

3 Yaret nen Kenok ndake, Kenok nen Metutala ndake, Metutala nen Lamek ndake, Lamek nen Nu ndake, eerit wundi wogogwaarak.

4 Ndi, aap Nu apuri aap ndaganabeegerak ti, Tem, Kam, Yapet aret.

At Yapet paga wigannogogwaarak wone

5 At Yapet nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Nggomet, Magok, Marayi, Yawan, Tuban, Metek, Tirat aret.

6 At Nggomet nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Atekenat, Iripat, Togarama aret.

7 At Yawan nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Elita inom, Taritit inom, it Kitim mendek inogoba inom, it Ororanim mendek inogoba inom, ti aret.

At Kam paga wigannogogwaarak wone

8 At Kam nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Kuti, Mitarayim, Put, Kanan aret.

9 At Kuti nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Teba, Kawila, Tabata, Arayema, Tabeteka aret. Ndi, at Arayema apuri aap ndaganabeegerak ti, Tiyeba, Nderan aret.

10 At Kuti nen aput aap Nimorot aret ndareegerak. At Nimorot nogo ti, aap abu wakaa’ngget lombok o nggween paga abok endage warak aret wonagagerak.

11 At Mitarayim paga wiganak ti, it aakumi Lurim mendek inom, Anamim mendek inom, Lekabim mendek inom, Naputukim mendek inom,

12 Paturutim mendek inom, it aakumi Pilitin mendek wiganogo piyareegerak aap Katulukim mendek inom, it Kapotorim mendek inom, aret o.

13 Ndi, at Kanan nen aput manggu Tiron ndareegerak paga aakumi Tiron mendek wigannogogwaarak. At Kanan nogo nen it aakumi Ket mendek inom,

14 Yebut mendek inom, Amori mendek inom, Nggiragati mendek inom,

15 Kewi mendek inom, Ariki mendek inom, Tini mendek inom,

16 Arawari mendek inom, Temari mendek inom, Kamati mendek inom, wiganogo piyareegerak.

At Tem paga wigannogogwaarak wone

17 At Tem nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Elam, Atiyut, Arapakatat, Luti, Aram aret. Ndi, at Aram apuri aap ndaganabeegerak ti, Ut, Kun, Nggetet, Metek aret.

18 At Arapakatat nen Tela ndake, Tela nen Ebet ndake, eereegwaarak.

19 At Ebet nen apuri aap mbere ndaganabeegerak me, manggu nda’nagagerak eyom paga o nggween oolo mogonnagagerak me, at endage Pelek toongge, ndi, awuluk Yokatan toongge, eereegerak.

20 At Yokatan nen Alomorat, Telep, Katat-Mawet, Yera,

21 Karoram, Utan, Ndikala,

22 Eban, Abimayen, Tiyeba,

23 Opit, Kawila, Yobap, ndaganabeegerak. At Yokatan nen apuri ndaganabeegerak nogo ti aret.

24 Tem nen Arapakatat ndake, Arapakatat nen Tela ndake,

25 Tela nen Ebet ndake, Ebet nen Pelek ndake, Pelek nen Ereku ndake,

26 Ereku nen Teruk ndake, Teruk nen Nakot ndake, Nakot nen Tera ndake,

27 ndi, Tera nen aap Abaram endage ambi Abarakam nogo aret ndake, eerit wundi wogogwaarak.

Abarakam paga wigannogogwaarak wone

28 At Abarakam nen apuri aap Itak Itamayen imbirak ndaganabeegerak.

At Itamayen paga wigannogogwaarak wone

(Wak. 25:1-18)

29 At Itamayen nen aput manggu Nebayot ndake nagagerik, ti’nuk, Kerat, Areben, Mibatam,

30 Mitima, Nduma, Mata, Karat, Tema,

31 Yitut, Napiti, Kerama ndaganabeegerak. At Itamayen nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti aret.

Kwe Ketura paga wiganogo piyareegerak wone

32 At Abarakam akwe ayeloman wogo Ketura nen aap ndaganabeegerak ti, Timaran, Yokatan, Meran, Miriyan, Itibak, Tuwa aret. At Yokatan nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Tiyeba Nderan imbirak aret.

33 At Miriyan nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Epa, Epet, Kanok, Abira, Elara. Kwe Ketura aagalogwe ndaganake, ndi, owo wologwe wigannogwe, eereegwaarak nogo ti aret.

At Itak paga wigannogogwaarak wone

(Wak. 36:1-19)

34 At Abarakam nen aput Itak ndareegerak. At Itak nen apuri aap Etawu Iterali imbirak ndaganabeegerak.

35 At Etawu nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Elipat, Erekuwen, Yewuti, Yayelam, Kora aret. 36 At Elipat apuri aap ndaganabeegerak ti, Teman, Omat, Tepi, Nggayetam, Kenat, Timana, Amalek aret.

37 Ndi, Erekuwen nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Nakat, Tera, Tiyama, Mita aret.

At Erom paga wigannogogwaarak wone

(Wak. 36:20-30)

38 Aap Teyit nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Lotan, Tiyoban, Tibeyon, Ana, Nditiyon, Etet, Nditiyan aret.

39 Aap Lotan nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Kori Komam imbirak aret. Ndi, Lotan awuluk ti, kolaga Timana aret.

40 At Tiyoban nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Aliyan, Manakat, Eban, Tiyepi, Onam aret. At Tibeyon nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Aya Ana imbirak aret.

41 At Ana aput aap ndareegerak ti, Nditiyon aret. At Nditiyon nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Kemaran, Etiban, Yitaran, Keran aret.

42 At Etet nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Mbilakan, Taawan, Yaakan aret. At Nditiyan nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Ut Aran imbirak aret.

Aakumi Erom mendek inoweewi inendagembogut wone

(Wak. 36:31-43)

43 It Iterali mendek inowe endagembogut awo mi’naga’lek kagak, it aakumi Erom mendek inoweewi inendagembogut mi’na’nuk, wone lengganogo yorogo nogogwaarak inendage ti, at Mbeyot aput Mbela awi kota endage Ndinakaba aret me,

44 at kangge mbareegi, obaane’me Tera aput Yobap awi Mbotara mendek nogo, endagembogut logowak nduk, mippereegwaarak. 45 At Yobap nogo kangge mbareegi, obaane’me aap awi Teman mendek Kutiyam nogo, endagembogut logowak nduk, mippereegwaarak.

46 At Kutiyam nogo kangge mbareegi, obaane’me aap aakumi Miriyan mendek o Mowap tebenogo piyareegerak endage Mberat aput Karat nogo, inowe endagembogut mippereegwaarak. Ndi, at awi kota endage ti, Awit aret.

47 At Karat nogo kangge mbareegi, obaane’me aap o Matereka mendek Tamala nogo, inowe endagembogut age, 48 at Tamala nogo kangge mbareegi, obaane’me aap niyo ambet paga o Erekobot mendek aap Tawun nogo, inowe endagembogut age,

49 at Tawun nogo kangge mbareegi, obaane’me at aap Akobot aput Mba’an-Kanan nogo, inowe endagembogut age,

50 ndi, at Mba’an-Kanan nogo kangge mbareegi, obaane’me at aap Karat nogo, inowe endagembogut age, eerit wundi wogogwaarak. At Karat awi kota endage ti, Paki aret. Ndi, at akwe ti, owooluk Metakap kwe Materet aagaluk endage Meketaben aret.

51 At aap Karat nogo kunduk kambeegerak. It aakumi Erom mendek ndarak ndegek inoweewi ti, Timana inom, Aliya inom, Yetet inom,

52 Okolibama inom, Ela inom, Pinon inom,

53 Kenat inom, Teman inom, Mibatat inom,

54 Magiriyen inom, Iram inom, nogo ti aret. It aakumi Erom mendek inanebunu mugurok inoweewi nagawan-nagawan wonogogwaarak ti aret.

2 At Iterali apuri aap ndaganabeegerak wone

1 At Iterali apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Uruben, Timeyon, Lewi, Yekura, Itakat, Tebulon,

2 Ndan, Yutup, Mbeniyamin, Natali, Nggat, Atet aret.

Aap Yekura paga wigannogogwaarak wone

3 Aap Yekura nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Et, Onan, Tiyela aret. At obaane’me apuri kenagan ti, akwe Kanan mendek Mbatiyuwa aagalogwe ti aret. Manggu ndareegerak Et nogo, Aliku ALA enegen kagak, maluk mban eerit nage mbareegi, Aliku ALA nen warogo pereegerak.

4 Ndi, Yekura nen ayinggelo kwe Tamat wagangge nagagerik, obaane’me Peret Tera imbirak ndaganabeegerak me, at apuri ineebe lambunik ti, 5 aret.

5 At Peret nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Ketoron Kamun imbirak aret.

6 At Tera nen apuri aap ndaganabeegerak ti, ineebe 5 Timiri, Etan, Keman, Kalokon, Ndara aret.

7 At Karimi nen aput aap ndareegerak ti, Ala nen, “Nakeleenak mendek woorak mage,” yereegerak kagak waganeegerak paga, Iterali aaninggin inoba kwi’nagagerak Akat nogo aret.

8 Ndi, at Etan nen aput aap ndareegerak nogo ti, Atariya aret.

9 At Ketoron nen apuri obaane’- me ndaganabeegerak ti, Yeramen, Aram, Kalep, nogo aret.

Ndawut ogoba Itayi ombowologwe nda’nogogwaarak wone

10 Ndi, at Aram nen Aminarap ndake, at Aminarap nen it aakumi Yekura mendek inowe endage warak Nakaton nogo ndake,

11 at Nakaton nen Talomon ndake, at Talomon nen Mbowat ndake,

12 at Mbowat nen Obet ndake, at Obet nen Itayi ndake, eereegwaarak.

13 At Itayi nen aput manggu Eliyap ndake, at ambo’me Abinarap, at ambo’me Timeya,

14 at ambo’me Netanen, at ambo’me Ararayi

15 at ambo’- me Otem, ndi, at ambo’me Ndawut aret ndake, eereegerak.

16 Ndi, it iniriwi komologwe nogo ti, Teruya Abigayin imbirak ndaganabeegerak. At kwe Teruya nen aagalogwe Abitayi, Yowap, Atayen, ndaganabeegerak.

17 Ndi, at Abigayin nen aagaluk Amata ndareegerak. At Amata ogoba ti, aap Itamayen mendek endage Yetet aret.

Aap Ketoron paga wigannogogwaarak wone

18 Aap Ketoron aput Kalep nogo, kwe Atuba wagangge nagagerik, apuluk kolaga Yeriyot ndareegerak. Kwe Yeriyot aagalogwe aap ndaganabeegerak nogo ti, Yetiyet, Tobap, Aroron aret.

19 At akwe Atuba nogo kangge mbareegi, at Kalep nen kwe Eparat wagangge nagagerik, obaane’me aput Kut aret ndareegerak.

20 Ndake mbareegi, at Kut nen Uri ndake, Uri nen Mbetalen ndake, eereegwaarak.

21 Ti’nuk, peebi at Ketoron nogo ndarak kagak tahun 60 agagerak me, aap Nggileyat ogoba Makit apuluk wagangge nagagerik, imbirak nogo yogo logonet, abila a’nuk, aagaluk at obaane’me aap Tegup aret ndareegerak.

22 Ndi, at Tegup nen aput Yayit aret ndareegerak. Ndake mbareegi, at Tegup nogo o Nggileyat ko unde wonagagagerak.

23 Unde wonagagerak kwe, at Nggetut inom, Aram inom, nen it aakumi Yayit wonogo menggam yaga’lelo-yaga’lelo inom, kota Kenat inom, enaagan- ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, lambuk togon kota 60 wonage nogo, tebenit nogogwaarak. O kota-kota time wonogogwaarak nogo ti, aap Nggileyat ogoba Makit paga wiganak nogo wonogo menggam aret o.

24 Ndi, at aap Ketoron nogo kangge mbareegi, at Kalep nogo at ogoba togwe kwe Eparat wagangge nagagerik, at obaane’me aap Atikut ndareegerak. At nen o Tekowa nambit-mbit wurogo pereegerak me, inogoba at aret agagerak.

Aap Yeramen paga wigannogogwaarak wone

25 At Ketoron aput manggu Yeramen nen apuri aap ndaganabeegerak ti, at aput manggu Aram ndake nagagerik, apuri Mbuna, Oren, Otem, Akiya, ndaganabeegerak.

26 At Yeramen nogo, kwe alik ambi endage Atara aret waganeegerak. At aagaluk ti, Onam aret ndareegerak.

27 At Yeramen aput manggu Aram ndareegerak nogo nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Maat, Yamin, Eket aret. 28 At Onam nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Tamayi Yara imbirak aret. At Tamayi nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Narap Abitut imbirak aret.

29 At Abitut nogo, kwe endage Abikayin waganeegerak me, at obaane’me aagalogwe Akaban Molit imbirak aret ndaganabeegerak.

30 At Narap nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Telet, Apayim aret. At Telet nogo apuri ndaganaka’lek kagak kambeegerak.

31 At Apayim nen aput aap ndareegerak ti, Yiteyi aret. At Yiteyi nen aput Tetan ndake, ndi, Tetan nen aput Akalayi ndake, eereegwaarak.

32 At aap Tamayi awuluk Yara nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Yetet Yonatan imbirak aret. At Yetet nogo apuri ndaganaka’lek kagak kambeegerak.

33 At Yonatan nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Pelet Tata imbirak aret. At aap Yeramen nen apuri-ombowologwe wiganogo piyareegerak nogo ti aret.

34 At Tetan nogo apuri wologwe ndaganabulik komologwe mban ndaganabeegerak me, ayeloman o Metit mendek endage Yaraka aret.

35 At apuluk kolaga ambi at ayeloman Yaraka kolaawak nduk, wogoge mbareegi, kwe nogo nen ogoba obaane’me Atayi aret ndareegerak. 36 At Atayi nen aput Natan ndake, at Natan nen aput Tabat ndake,

37 at Tabat nen Epalan ndake, at Epalan nen Obet ndake,

38 at Obet nen Yeku ndake, at Yeku nen Atariya ndake,

39 at Atariya nen Kelet ndake, at Kelet nen Elata ndake,

40 at Elata nen Titamayi ndake, at Titamayi nen Talum ndake,

41 at Talum nen Yekamiya ndake, at Yekamiya nen Elitama ndake, eereegwaarak.

At Kalep paga wigannogogwaarak wone

42 At Yeramen awuluk Kalep nen aput manggu Meta ndareegerak. At Meta nen aput Tip ndake, at Tip nen aput Mareta nake, at Mareta nen aap Keboron ndake, eereegwaarak.

43 At Keboron nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Kora inom, Tapuwa inom, Erekem inom, Tema inom, aret o.

44 At Tema nen aput Arakam ndake, at Arakam nogo nen aput Yorekeyam ndake, eereegwaarak. Ndi, at Erekem nen aput Tamayi ndake,

45 at Tamayi nen aput Mawon ndake, at Mawon nen aap Mbet-Tut ndake, eereegwaarak.

46 At aap Kalep akwe luulu wogo Epa nogo nen aagalogwe Karan inom, Mota inom, Nggatet inom, ndaganabeegerak me, at Karan nen aput Nggatet aret ndareegerak.

47 At aap Yokarayi apuri aap ndaganabeegerak ti, Eregem, Yotam, Nggetan, Pelet, Epa, Taap aret. 48 At Kalep akwe luulu wogo Maaka nogo nen aagalogwe Tebet inom, Tirakana inom, ndaganabeegerak.

49 At kwe ti nen, aap Maramana ogoba Taap ndake, it Makebena Nggibeya imbirak inogoba Tewa ndake, eereegerak. At Kalep apuluk kolaga ti, endage Akata aret.

50 At Kalep nen wiganogo piyareegerak nogo yi aret. At Eparata aput manggu Kut nen apuri aap ndaganabeegerak ti, it Kiriyat- Yeyarim wonogwe inogoba Toban inom,

51 it Mbe’lekem wonogwe inogoba Talama inom, it Mbet-Nggaret wonogwe inogoba Karep inom, ndaganabeegerak.

52 It o Kiriyat-Yeyarim wonogwe inogoba Toban paga wiganak ti, it Karowe mendek inom, it Menukot mendek ando mogonak inom, wonogwe nogo aret.

53 Ndi, it aakumi Kiriyat-Yeyarim inanebunu wiganak nogo ti, Yetiri mendek inom, Puti mendek inom, Tumati mendek inom, Mitarayi mendek inom, aret o. It aakumi inanebunu ti nogo paga aakumi Tora mendek inom, Etitawon mendek inom, wigannogogwaarak.

54 At aap Talama paga wiganak nogo ti, it Mbe’lekem wonogwe inom, aakumi Netopa mendek inom, Atarot-Mbet- Yowap mendek inom, it Manati mendek eegu mogonak Tori mendek inom, nogo aret o.

55 It aap liiru mbangga abu ineenu mendek o Yabet wonogwe nogo ti, it aakumi o Tirati mendek inom, it Timati mendek inom, it Tukati mendek inom, it kunduk, aap Talama paga wiganak aret o. It nogo ti, Keni mendek aret. It Keni mendek ti, aakumi Erekap mendek inombo Kamat nen wiganogo piyareegerak nogo aret o.

3 Ndawut apuri aap ndaganabeegerak paga wigannogogwaarak wone

(2Tam. 3:2-5, 5:13-16; 1Mbin. 14:3-7)

1 Ndawut o Keboron logonet, apuri aap ambo’me-ambo’me ndaganabeegerak nogo inendage yi o. Apuluk manggu ndarak ti, kwe Yiteren mendek endage Akinowam aagaluk aap Amonon aret. Ambokan ndarak ti, kwe Karemen mendek Abigayin aagaluk aap Ndaniyen aret.

2 Ambokan ndarak ti, aakumi Nggetut mendek inowe endagembogut Talamayi apuluk kwe Maaka aagaluk aap endage Abatalom aret.

3 Ambokan ndarak ti, kwe Kagit aagaluk aap endage Aroniya aret. Ambokan ndarak ti, kwe Abitan aagaluk aap endage Tepaka aret. Ndi, ambokan ndarak ti, akwe Egala aagaluk aap endage Yitereyam aret.

4 At Ndawut nogo, o Keboron time endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 7 eeppunuk, ambi eeke tut 6 peneneegerak me, time logonet, apuri ineebe 6 ndaganabeegerak ti aret. Ndi, o Yerutalem aakumi wone lengganogo yorage kagak, tahun 33 eeke logonet,

5 apuri ndaganabeegerak ti, Amiyen apuluk kolaga Mbatiyeba wagangge nagagerik, apuri ineebe 4, ambi Tiyamuwa, Tobap, Natan, Talomo aret ndaganake,

6 ndi, apuri ambinom ineebe 9, Yibakat, Elituwa, Elipelet,

7 Noga, Nepek, Yapiya,

8 Elitama, Eliyara, Elipelet ndaganake, eereegerak.

9 Akuwi ayeloman mini mendek wogo nogo, inaagalogwe aap linggininabulik. At apuri kumi abe wogo inaagalogwe aap mban lingginik ti aret. Ndi, at kolaga Tamat ti, wologwe ti iniriluk aret.

At Talomo paga wiganak aap inendagembogut ogogwaarak wone

10 At Talomo nen aput Erekabeyam ndake, Erekabeyam nen aput Abiya ndake,Abiya nen aput Ata ndake, Ata nen aput Yotapat ndake,

11 Yotapat nen aput Yoram ndake, Yoram nen aput Akatiya ndake, Akatiya nen aput Yowat ndake,

12 Yowat nen aput Amatiya ndake, Amatiya nen aput Atariya ndake, Atariya nen aput Yotam ndake,

13 Yotam nen aput Akat ndake, Akat nen aput Kitikiya ndake, Kitikiya nen aput Manate ndake,

14 Manate nen aput Amon ndake, Amon nen aput Yotiya ndake, eereegwaarak.

15 Ndi, at Yotiya nen apuri aap ndaganabeegerak ti, aput manggu Yokanan ndake, at ambo’me Yoyakim ndake, at ambo’me Terekiya ndake, at ambo’me Talum ndake, eereegerak.

16 At Yoyakim obaane’me aput Yoyakin ndake, ndi, Yoyakin obaane’me Terekiya ndake, eereegwaarak.

Aap endagembogut Yoyakin paga wigannogogwaarak wone

17 Aap keele maarak o Mbaben pi nagagerak Yoyakin nogo paga wigannogogwaarak ti, at aput Teyalitiyen.

18 Ndi, at Teyalitiyen apuri ti, Malikiram, Peraya, Tiyenatat, Yekamiya, Kotama, Nerabiya aret.

19 At Peraya apuri ti, Terubaben Timeyi imbirak aret. At Terubaben apuri ti, Metulam, Kananiya imbirak. Ndi, it iniriluk kolaga Telomit aret.

20 Ti’nuk, ineebe 5 ambinom ndaganabeegerak ti, Katuba, Oken, Mberekiya, Kataya, Yutap- Ketet aret.

21 At Kananiya apuri ti, Pelaka Yetaya imbirak. Ndi, at Yetaya nen aput Erepaya ndake, Erebaya nen aput Aranan ndake, Aranan nen aput Obaya ndake, Obaya nen aput Tekaniya ndake, eereegwaarak.

22 Ndi, at Tekaniya aput Temaya. Aap Temaya apuri 5 ndaganabeegerak ti, Katut, Yigan, Mbariya, Neyariya, Tapat aret.

23 Ti’nuk, Neyariya apuri aap kenagan ndaganabeegerak ti, Eliyowenayi, Kitikiya, Atirikam aret.

24 At Eliyowenayi apuri aap 7 ndaganabeegerak ti, Korawiya, Eliyatip, Pelaya, Akup, Yoka nan, Ndelaya, Anani aret.

4 Aap Yekura paga wigannogogwaarak wone

1 At Yekura paga wigannarit wundi wogogwaarak nogo ti, Yekura aput aap Peret nen Ketoron ndake, Ketoron nen Karimi ndake, Karimi nen Kut ndake, Kut nen Tiyoban ndake, eereegwaarak ti aret.

2 At Tiyoban aput Ereyaya nen aput Yakat ndake, Yakat nen Akumayi inom, Lakat inom, ndaganake, eereegwaarak. It aap inanebunu Tora mendek nogo ti aret.

3 At Etam nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Yiteren, Itama, Irabat aret. It iniriluk kolaga endage ti, Kateleloponi aret.

4 At Punuwen nen aput Nggerot ndake, ndi, at Etet nen aput Kuta ndake, eereegwaarak. Aap Eparata aput manggu ndarak aap Mbe’lekem ogoba Kut nogo paga wiganak ti aret.

5 Tekowa ogoba Atikut nogo ti, akuwi mbere wogonabeegerak inendage Kela Naara imbirak aret.

6 Kwe Naara nen at Atiyut obaane’me aagalogwe aap Akutam, Kepet, Temeni, Akatari aret ndaganabeegerak. At kwe Naara aagalogwe ndaganabeegerak nogo ti aret.

7 Kwe Kela nen aagalogwe aap ndaganabeegerak ti, Teret,Yetokat, E’nan, Kot aret.

8 At Kot nogo nen Anup ndake, Katobeba ndake, eereegerak. Ndi, aap Karun aput Akaraken paga wiganak inogoba at aret.

9 Aap Yabet ti, agalo nen, “Enegen paganak andi yagan wake logonet, ndakirak me, endage ti, Yabet aret o,” yinuk, toonogo pereegerak me, orewologwe inendage lek negen iigak, at mban endage tiyanak aret wonagagerak.

10 At Yabet nogo nen Iterali inogoba Ala yoge, “Kale’nggen noba panege logonet, nanggween ambe wigarogon wo’nege, aaninggin noba kwi’nage logonet, andi-pandi ee’nake kero, keenggi nggorek paga noba’nake, narum wonage, eeke logot o,” yinuk, tamban eeke mbareegi, nggino yoreegerak nogo at Ala nen ndakndak aret eeppereegerak.

11 At Tuka oreeluk Kelup nen aput Mekit ndake, Mekit nen aput Eton ndake, eereegwaarak.

12 At Eton nen aput Mbet- Arapa inom, Pateya inom, aap It-Nakat ogoba Tekina inom, ndaganabeegerak. Aakumi Ereka mendek wigannogogwaarak it aap ti aret o.

13 At Kenat nen apuri aap ndaganabeegerak ti, O’niyen Teraya imbirak aret. At O’niyen nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Katat Mewonotayi imbirak aret.

14 At Mewonotayi nen aput Opara ndareegerak. Ndi, at Teraya nen aput Yowap ndake, Yowap nen aput endage O Wuka Kobappaga ndake, eereegwaarak. Aap O Wuka Kobappaga apuri wiganak apit ti, o wuka mendek aret me, it inogoba endage ti, O Wuka Kobappaga aret yogo nogogwaarak.

15 At Yepune aput Kalep nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Iru, Ela, Naam aret. Ndi, at Ela nen aput aap ndareegerak ti, Kenat aret.

16 At Yekalelen nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Tip, Tipa, Tireya, Ataren aret.

17-18 At Etara nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Yetet, Meret, Epet, Yalon aret. Ndi, at Pirawun apuluk Mbika nogo, at Meret nen wagangge nagagerik, Miriyam ndake, Tamayi ndake, ndi, aap Etemowa ogoba Yitaba ndake, eereegerak. Ndi, at Meret akwe Yekura mendek ti nen aap Nggerot ogoba Yeret ndake, at Toko ogoba Kebet ndake, at Tanowa ogoba Yekutiyen ndake, eereegerak.

19 At aap Nakam iriluk aap Koriya akwe nogo nen aagalogwe aap ndaganabeegerak ti, aap Nggarimi mendek Kekila ogoba inom, aap Maaka mendek Etemowa ogoba inom, nogo aret o.

20 At Timon nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Amonon, Irina, Mben-Kanan, Tilon aret. Ndi, at Yiteyi paga wiganak ti, Toket Mben-Toket imbirak aret o.

Yekura aput Tela paga wigannogogwaarak wone

21 At Yekura aput Tela paga nen aap ndaganabeegerak nogo ti, Leka ogoba Et inom, Mareta ogoba Lara inom, ti aret. At paga wiganak ti, it aakumi ligi yawenak paga yum yogo menggaarak o Mbet-Atibeya wonogwe inom,

22 aap Yokim inom, it Koteba mendek inom, it o Mowap unde wonogogwaarik, ti’nuk, iniyokan iname o Mbe’lekem wogogwaarak aap Yowat Tarap imbirak inom, aret o. It aap inendage inom, inawi kota endage inom, liiru mbanak ti,aa’nduk lombok mbanak aret o.

23 It aakumi ti nogo, o Netayim inom, o Nggerera inom, wonogo logonet, aap inowe endagembogut ake nggween nggabok paga yi mendek ndi mendek ogobakkigiko nogogwaarak.

Aap Timeyon paga wigannogogwaarak wone

24 At Timeyon apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Nemuwen, Yamin, Yarip, Tera, Tawun aret.

25 At Tawun nen aput Talum ndake, at Talum nen aput Mibatam ndake, at Mibatam nen aput Mitama ndake, eereegwaarak.

26 At Mitama nen wiganogo piyareegerak nogo ti, at Mitama nen aput Kamuwen ndake, at Kamuwen nen aput Takut ndake, at Takut nen aput Timeyi ndake, eereegwaarak.

27 At Timeyi apuri aap 16 ndaganake, ndi, komologwe 6 ndaganake, eereegerak kwe, at oreewi perak, inapuri ambik ndaganabulik me, it aakumi Yekura ineebe ambik wigannogogwa kwak wigannarulik.

28 It nen o Mberetiyeba inom, Molara inom, Katat-Tuwan inom,

29 Mbilaka inom, Etem inom, Tolat inom,

30 Mbetuwen inom, Korama inom, Tikalak inom,

31 Mbet-Marakabot inom, Katat-Tutim inom, Mbet-Mbiri inom, o Taarayim inom, wonogogwaarak. It kota-kota time wonogwe iigak, at Ndawut endagembogut aret agagerak.

32 It inapuri wiganak nogo ti, kota Etam inom, Ayin inom, Irimon inom, Token inom, Atan inom, kota 5 kuli ti paga aret wonogogwaarak.

33 Ndi, o kota 5 kuli enaagan-ambokan o yaga’lelo mbuulogwe- mbaalogwe ambik aret o Mba’- an kuli inom aret wonogogwaarak me, inawi kota-kota time aret wonogogwaarak. Wonogo logonet, inapuri- inombowologwe nda’narit wundi wogwe iinok, inendage liiru mbanogo pogo nogogwaarak o.

34 Aap Metobap inom, Yamalek inom, Amatiya aput Yota inom,

35 Yowen inom, ndi, Atiyen nen Teraya ndake, Teraya nen Yotibaya ndake, Yotibaya nen Yeku ndake, eereegwaarak me, aap Yeku nogo inom,

36 Eliyowenayi inom, Yaakoba inom, Yetokaya inom, Ataya inom, Ariyen inom, Yetimiyen inom, Mbenaya inom,

37 at Temaya nen Timiri ndake, Timiri nen Yeraya ndake, Yeraya nen Alon ndake, Alon nen Tipeyi ndake, Tipeyi nen Tita ndake, eereegwaarak me, aap Tita nogo inom, inendage liiru mbaneegwaarak.

38 It aap inendage liiru mbanak ti abok aret nen inanebunu ndarak ndegek inoweewi inarum aret wonagagerak. Inarum wonogwe iigak, inanebunu nggwok aret wigannogogwaarak me,

39 inaanggumi inagari’ngga mbanogo noorak meek aret age mbareegi, kwaarit oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Nggerot endekenggwe kobappaga time ari nogogwaarak.

40 Time ari nanuk, iri’ngga mili lombok abu abe wonage, ndi, o nogo ti, ambe mondok wiganogo pereegerak wonage, o ti paga wone ambi aga’lek abolok lek abu obeelom wonage, eerak kogogwaarak. O ti paga aa’nduk lombok it aakumi Kam mendek wonogogwaarak kwe,

41 it aap inendage liiru mbanak ti nen aap Kitikiya it Yekura inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, it aakumi Kam mendek ti inom, Mewunim mendek inom, o time inawooliya wuppunuk wonogwe me, inoba kwi’nari unggwogo logonet, inawi kani mbelanogo pugwi, ineebe inoorogo piigwi, eereegwaarak me, o yogondak togop eerak wonage aret o. Togop aret eerogopiinok, o time inaanggumi inake iri’- ngga nenet nugu logorak wonage kenok, o time ye mbambatinuk, wonogogwaarak.

42 Ndi, aap Yiteyi apuri Pelaka inom, Neyariya inom, Erepaya inom, Utiyen inom, nen it aakumi Timeyon mendek ineebe lima ratus o time oba kwi’nari unggwogogwaarak nogo inoweewi a’nuk, wogoren o Teyit nggelok-nggobok me, it Amalek kole mbaganit ari nogogwam nogome unggwit nanuk,

43 ineebe lek eerogo piinok, o time ye mbambatinuk, o –

54 yogondak kuli wonogwe aret o.

5 At Uruben paga wigannogogwaarak wone

1 At Uruben nogo ti, Iterali aput aap manggu lombok ndareegerak at aret. Manggu ndarak aret kwe, ogoba nogo yege menggim ena ni’nagagerak paga awoneninu at kiliririyak aret kwe, nomonogo ombowologwe Yutup apuri kiliriragagerak me, manggu ndarak kenok, inawoneninu kiliriroorak inendage mbanogo pogo menggam nogo paga at endage mbanogo puulik.

2 Ndi, at Yekura oreewi iigak, at iya negen wonage, ombowologwe wiganak paga aap ambi endagembogut nda’nage, eereegwaarak kwe, at Yekura oba kilirogo puulik. Manggu ndarak kenok inawoneninu kilirirogwe nogo, at Yutup oba kilirogo pereegerak.

3 At Iterali aput manggu lombok Uruben apuri aap ndaganabeegerak ti, Kenok, Palu, Ketoron, Karimin aret.

4 At Yowen paga wiganak nogo ti, aput Temaya aret. At Temaya nen aput Nggok ndake, at Nggok nen aput Timeyi ndake,

5 at Timeyi nen aput Mika ndake, at Mika nen aput Ereyaya ndake, at Ereyaya nen aput Mba’an ndake,

6 at Mba’an nen aput Mbeera ndake, eereegwaarak me, aap aakumi Atiyut inowe endagembogut Tilagat-Pilenetet nen keele maarogo punuk, kugun wonok nagagerak ti, aap Mbeera aret. At Mbeera nogo ti, Uruben paga wiganak inowe logonet, wone lengganogo yorage nagagerak.

7 Aakumi nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanggo nogogwaarak me, it nogo ndarak logok lombok wigannogogwaarak inanebunu mugurok liiru mbaneegwaarak nogo yi aret. It inowe lombok Yeyiyen inom, Takariya inom, inendage liiru mbanak wonage,

8 ndi, at Yowen nen Tema ndake, at Tema nen Atat ndake, Atat nen Mbela ndake, eereegwaarak me, at Mbela kunduk endage liiru mbanak wonage, eerak aret wonagagerak. It nen o Arowet nen nok, o Nebo inom, o Mba’an-Meyon inom, kuli ye mbambatinuk, wonogogwaarak.

9 It o Nggileyat nogome inaanggumi ambik aret wigak yogo logonet, nggween abu yagabit ariyak eeke mbareegi, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe inanggween kuli ti, niyo Eparat nage menggim karu irip me kuli aret wonagagerak.

10 At Tawun inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, it Uruben mendek nen aakumi o Kagari menggaarak inom wim eeko logonet, it Kagari mendek tebenogo piinok, o Nggileyat oonegen lagi wage menggim pa’nggwe inawooliya wuppunuk wonogogwam nogome abok aret it unde eeppatinuk wonogogwaarak.

At Nggat paga wigannogogwaarak wone

11 It aap Nggat mendek wigannogogwaarak inawi wonogogwaarak ti, it Uruben mendek o Mbatan wonogwe kuli nen nok, o Talaka kuli aret wono-gogwaarak.

12 It inowe lombok ti, at Yowen aret. At ambokan ti, Tapam aret. Ndi, it Yayenayi kunduk, Tapat kunduk, inom o Mbatan time wonogogwaarak.

13 It inoreewi ndarak logok inendage ti, Mikayen, Metulam, Tiyeba, Yorayi, Yakan, Tiya, Ebet, aret me, ineebe lambunik 7 aret.

14 At aap Abikayin nen apuri ndaganabeegerak nogo it ti aret. It inombo Mbut nen Yakoro ndake, Yakoro nen Yetitayi ndake, Yetitayi nen Mikayen ndake, Mikayen nen Nggileyat ndake, Nggileyat nen Yarowa ndake, Yarowa nen Kuri ndake, Kuri nen Abikayin ndake, eereegwaarak ti aret.

15 Ndi, aap Ngguni ombooluk Abiriyen aput Aki nogo ti, it ndarak ndegek inowe at aret wonagagerak.

16 It Nggat mendek nogo ti, o Nggileyat inom, o Mbatan inom, kota-kota ti, enaaganambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, o Taron inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nogo menggam irip-irip abok aret inom, time aret wonogogwaarak.

17 Aap Yotam nogo, it Yekura inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage, at Yerobeyam nogo, it aakumi Iterali mendek inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage, eekwi ti eyom paga it inendage abok aret ti, aakumi nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanogo pogo menggam nogome inom liiru mbanogo pereegwaarak.

It wim eeka niyo Yoraran enebaga wonogogwaarak wone

18 Anebunu Uruben mendek inom, anebunu Nggat mendek inom, anebunu Manate mendek ando mogonak inom, inawuri wim nambuko logonet, nggeemu mulunggwi, wooluwak waganggwi, yigin waganggwi, eeppunuk, wim nambukwi inobam inigen amburu mbanak ineebe empat puluh empat ribu tujuh ratus enam puluh li’luk aago wonogwe ti nen

19 it aakumi Kagari mendek inom, Yitut mendek inom, Napiti mendek inom, Norap mendek inom, it inom wim eeko nogogwaarak.

20 Eeko logonet, “Yeenggwa niret o,” yinuk, inoone nggwok paga Ala yogo mbareegwa, iniki Ala oba panggombunuk, tamban eereegwaarak nogo, at Ala nen aruk konembunuk, yeenggwaarage logonet, it Kagari mendek inom ogogwaarak nogo abok aret ineenggime piige mbareegi,

21 tebenogo piinok, it Kagari mendek inaanggumi kugun waganeegwaarak nogo ti, unta lima puluh ribu inom, kambin-ndomba dua ratus lima puluh ribu inom, ndi, keledai dua ribu inom, waganggwi, ndi, aakumi ineebe seratus ribu wogonakwi, eereegwaarak.

22 Ti eeko logonet, it wim eekwi iigak, at Ala nen eeppiige kagak eereegwaarak me, aap ineebe ambik aret inoorogo piyareegwaarak. Inoorogo piinok, o time yembambatinuk, wonogwe iigak, it Iterali kugun wogoren noorak eyom ari wagagerak.

It Manate ando mogonak mendek wigannogogwaarak wone

23 At Manate mendek ando mogonak nogo, o Mbatan nen nok, Mba’an- Keromon ti, o Tenit puut Keromon aret me, nogome wonogo logonet, ineebe ambik aret wigannarit wundi wogogwaarak.

24 It ndarak ndegek inoweewi ti, Kepet, Yiteyi, Eliyen, Atiriyen, Yeremiya, Korawiya, Yariyen aret. It aap ti, mondok wim iyagalo, inendage warak ndarak ndegek inoweewi aret wonogogwaarak kwe,

25 inombomini inogoba Ala mugurok nogo logolik. Kwe ambi ogonggelo mbo punuk, mbabi eerit nage menggi kwak, Ala mbo punuk, it aakumi o time mendek at Ala aa’nduk a’nuk, mugogo wumbiyareegerak inagugi nogo, mugu-rok nogo nogogwaarak.

26 Mugurok nogo mbareegwa, it Iterali inogoba Ala nen it aakumi Atiyut mendek inowe endagembogut Pun, endage ambi Tilagat-Pilenetet nogo, inom wim eeruwak nduk, inikime manabeegerak paga wage nagagerik, it aakumi Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, Manate mendek eegu mogonak inom, keele maageren o Kala togon, Kabot togon, Kara togon, niyo Nggotan aa’nggi paga togon, piya nogogwaarak yogondak kuli time wonogwe aret o.

6 Aap Lewi paga wigannogogwaarak wone

1 At Lewi apuri aap ndaganabeegerak ti, Nggeroton, Kekat, Merari aret.

2 At Kekat apuri aap ndaganabeegerak ti, Amaram, Yitakat, Keboron, Utiyen aret.

3 At Amaram apurilogwe ti, Karun, Muta, Miriyam aret. Ndi, at Karun apuri aap ndaganabeegerak ti, Narap, Abiku, Eleyatat, Itamat aret.

4 Eleyatat nen Pinekat ndake, Pinekat nen Abituwa ndake,

5 Abituwa nen Mbuki ndake, Mbuki nen Uti ndake,

6 Uti nen Teraya ndake, Teraya nen Merayot ndake,

7 Merayot nen Amariya ndake, Amariya nen Akitup ndake,

8 Akitup nen Tarok ndake, Tarok nen Akimaat ndake,

9 Akimaat nen Atariya ndake, Atariya nen Yokanan ndake,

10 ndi, Yokanan nen Atariya ndake, eereegwaarak me, at Atariya nogo, at Talomo nen Ala awi Yerutalem wureegim nogome Ala unde logonet, eeke nagagerak.

11 At Atariya nen Amariya ndake, Amariya nen Akitup ndake,

12 Akitup nen Tarok ndake, Tarok nen Talum ndake,

13 Talum nen Kilikiya ndake, Kilikiya nen Atariya ndake,

14 Atariya nen Teraya ndake, Teraya nen Yotarak ndake, eereegwaarak me,

15 it Yerutalem mendek inom, Yekura mendek inom, at aap Nebukanetat nen kugun wogoren nawak nduk, Aliku ALA nen mbo piyareegerak me, wogoren mbo piya nage logonet, at Yotarak nogo, inom aret wonok nagagerak.

16 At Lewi apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Nggeroton, Kekat, Merari aret.

17 At Nggeroton nen apuri aap ndaganabeegerak inendage ti, Libini Timeyi imbirak aret.

18 At Kekat nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Amaram, Yitakat, Keboron, Utiyen aret.

19 At Merari nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Makili Muti imbirak aret. At Lewi paga nen wigannogogwaarak inogobamini ndarak ndegek mugurok inendage mbanak nogo yi aret.

20 At Nggeroton paga wiganak ti, aput Libini aret. At Libini nen aput Yakat ndake, at Yakat nen aput Tima ndake, at Tima nen aput Yowa ndake,

21 at Yowa nen aput Iro ndake, at Iro nen aput Tera ndake, at Tera nen aput Yeyatarayi ndake, eerit wundi wogogwaarak.

22 At Kekat paga nen wigannogogwaarak ti, aput Aminarap ndake, Aminarap nen aput Kora ndake, at Kora nen aput Atit ndake,

23 at Atit nen aput Elakana ndake, at Elakana nen aput Ebiyatap ndake, Ebiyatap nen aput Atit ndake,

24 at Atit nen aput Takat ndake, at Takat nen aput Uriyen ndake, at Uriyen nen aput Utiya ndake, at Utiya nen aput Tawun ndake, eerit wundi wogogwaarak.

25 At Elakana nen apuri wiganogo piyareegerak nogo ti, at aput Amatayi Akimot imbirak ndaganabeegerak.

26 At Akimot nen aput Elakana ndake, at Elakana nen aput Topayi ndake, at Topayi nen aput Nakat ndake,

27 Nakat nen aput Eliyap ndake, at Eliyap nen aput Yerokam ndake, at Yerokam nen aput Elakana ndake, at Elakana nen aput Tamuwen ndake, eerit wundi wogogwaarak.

28 At Tamuwen nen aput manggu Yowen aret ndake, at Yowen ambo’me Abiya ndake, eereegerak.

29 At Merayi nen apuri wiganogo piyareegerak ti, Makili aret. At Makili nen aput Libini ndake, at Libini nen aput Timeyi ndake, at Timeyi nen aput Uta ndake,

30 at Uta nen aput Timeya ndake, at Timeya nen aput Kagiya ndake, at Kagiya nen aput Ataya ndake, eerit wundi wogogwaarak.

Ala awi wurik me ndawi tiyanggo nogogwaarak wone

31 Ala aloobut mbanak wonok Aliku ALA awooliya wurik me pi unggwogogwaarak wonage kagak, time ndawi tiyanggo logorak unde logowak nduk, Ndawut nen aap mippiige mbareegi,

32 Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me ndawi wako logorak wone koonogo pugu nogo ndak-ndak aret unde wonogwe iigak, aap Talomo nogo nen o Yerutalem Aliku ALA awi wureegerak me, it eeko nogogwaarak nogo

33 inapuri inom inendage yi aret. At aap Kekat paga wiganak nen eeke nagagerak nogo ti, at ndawi tiyangga Keman aret. At Keman ogoba Yowen. Yowen ogoba Tamuwen.

34 Tamuwen ogoba Elakana. Elakana ogoba Yerokam. Yerokam ogoba Eliyen. Eliyen ogoba Towa.

35 Towa ogoba Tup. Tup ogoba Elakana. Elakana ogoba Makat. Makat ogoba Amatayi.

36 Amatayi ogoba Elakana. Elakana ogoba Yowen. Yowen ogoba Atariya. Atariya ogoba Tepaniya.

37 Tepaniya ogoba Takat. Takat ogoba Atit. Atit ogoba Ebiyatap. Ebiyatap ogoba Kora.

38 Kora ogoba Yitakat. Yitakat ogoba Kekat. Kekat ogoba Lewi. Ndi, Lewi ogoba ti, at Iterali aret.

39 Ndi, at Keman eenggi abeme logonet, imbirak ndawi piyangga ti, Atap aret. At Atap ogoba Mberekiya. Mberekiya ogoba Timeya.

40 Timeya ogoba Mikayen. Mikayen ogoba Mbaateya. Mbaateya ogoba Malikiya.

41 Malikiya ogoba Etayi. Etayi ogoba Tera. Tera ogoba Araya.

42 Araya ogoba Etan. Etan ogoba Tima. Tima ogoba Timeyi.

43 Timeyi ogoba Yakat. Yakat ogoba Nggeroton. Ndi, Nggeroton ogoba Lewi aret.

44 It inoreewi Merari mendek ambi at eenggi kwaare’me logonet, ndawi piyangga ti, at Etan aret. At Etan ogoba Kiti. Kiti ogoba Abari. Abari ogoba Maluk.

45 Maluk ogoba Katabiya. Katabiya ogoba Amatiya. Amatiya ogoba Kilikiya.

46 Kilikiya ogoba Amiti. Amiti ogoba Mbani. Mbani ogoba Temet.

47 Temet ogoba Makili. Makili ogoba Muti. Muti ogoba Merari. Ndi, Merari ogoba ti, Lewi aret.

At Karun paga wiganak ineyabu eeppiyareegerak wone

48 At Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me eeko logorak abok aret it inoreewi Lewi mendek ando nen unde eeppiyareegerak kwe,

49 at Karun apuri-ombowologwe inom perak, Ala ayeloman Muta nen wone lengganogo yoragagerak nogo ndak-ndak, Ala awooliya wurik Mage Lombok Menggim time aakumi Iterali inomaluk lek eerogo piyaawak nduk, nggami aanggo wakwi kwak, Ala ake warogo kani kunggak eerak paga inom, obari abe kaga nogo mendek kani kunggak ogobakkigirik paga inom, Ala ake kani kunggak yuwak nduk, mippiyareegerak.

At Karun paga wigannogogwaarak wone

50 It Karun paga wigannogogwaarak nogo ti, at Karun aput Eleyatat ndake, at Eleyatat nen aput Pinekat ndake, at Pinekat nen aput Abituwa ndake,

51 at Abituwa nen aput Mbuki ndake, at Mbuki nen aput Uti ndake, at Uti nen aput Teraya ndake,

52 at Teraya nen aput Merayot ndake, Merayot nen aput Amariya ndake, Amariya nen aput Akitup ndake,

53 Akitup nen aput Tarok ndake, Tarok nen aput Akimaat ndake, eereegwaarak.

It aap Lewi mendek inawi kota-kota wonogogwaarak wone

(Yot. 21:1-42)

54 It Lewi mendek logorak yugum wakkogo logonet, aa’nduk it Karun paga wiganak aap Kekat mendek inowagam ari nagagerak me, it logowam inanggween inom, kota-kota inom, wogorogogwaarak nogo yi aret.

55 It Yekura inanggween paga kota Keboron inom, enaagan-ambokan tayorogon inaanggumi inagari’ngga nenet nugu logowam nggween inom, mogonogo it Kekat mendek wogorogogwaarak kwe,

56 o kota yendokwandok yabu eeko menggam inom, yaga’lelo mbuulogwe inom, ti, at Yepune aput Kalep aret wogoreegwaarak.

57 Togop me, it Karun paga wiganak wogorogogwaarak nogo ti, aap ambi wappunuk, wakwi iyo, agap ndakko’nok unggwage logowam kota Keboron inom, Libana inom, Yatit inom, Etemowa inom,

58 Kilen inom, Ndebit inom,

59 Atan inom, Mbet-Temet inom, wogorogo logonet, o kota-kota ti, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe,

60 at anebunu Mbeniyamin mendek inanggween mbanak paga kota-kota mogonogo it wogorogogwaarak ti, Nggeba inom, Alemet inom, Anatot inom, wogorogo logonet, kota-kota ti, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe, eereegwaarak. O kota-kota it Kekat mendek tumburirogogwaarak nogo ti, lambuk togon 13 aret.

61 It Kekat paga wiganak ando wogoraga’lek wogorogogwaarak ti, anebunu Manate mendek ando mogonak inanggween mbanak paga kota-kota wonage nogo, yugum paga wakkagak kota-kota ando mogonogo kota 10 wogorogwe,

62 Anebunu Itakat inom, anebunu Atet inom, anebunu Natali inom, anebunu Manate ando mogonak Mbatan wonogwe inom, inanggween mbanak paga kota-kota wonage nogo, yugum paga wakkagak kota-kota ando mogonogo it Nggeroton paga wiganak ndarak ndegek lombok mugurok kota 13 wogorogwe,

63 Anebunu Uruben inom, anebunu Nggat inom, anebunu Tebulon inom, inanggween mbanak paga kota-kota wonage nogo, yugum paga wakkagak kota-kota ando mogonogo it Merari paga wiganak ndarak ndegek lombok mugurok kota 12 wogorogwe, eereegwaarak.

64 It Iterali mendek nen kota-kota ti wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom itLewi mendek wogorogogwaarak.

65 Ndi, anebunu Yekura mendek inom, anebunu Timeyon mendek inom, anebunu Mbeniyamin mendek inom, inanggween mbanak paga kota-kota wonage nogo, yugum paga wakkagak kota-kota agi nggwe liiru mbanak nogo ando mogonogo aret wogorogogwaarak.

66 Anebunu Eparayim mendek inanggween mbanak paga kota-kota wonage nogo, yugum paga wakkagak ando mogonogo it Kekat mendek ando awo wogoraga’lek nogo, wogorogogwaarak yi aret.

67 O Eparayim nggelok-nggobok me, aap ambi wappunuk, wakwi iyo, agap ndakko’nok unggwage logowam kota Tikem inom, kota Nggetet inom,

68 kota Yokemeyam inom, kota Mbet-Koron inom,

69 kota Ayalon inom, kota Nggat-Irimon inom, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe,

70 Anebunu Manate ando mogonak nogo inanggween mbanak paga kota Anet inom, kota Mbileyam inom, wonage nogo, it Kekat mendek ndarak ndegek ando wogoraga’lek nogo, wogorogo logonet, enaagan- ambokan inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe, eereegwaarak.

71 It Nggeroton mendek o wogorogogwaarak nogo yi aret. Anebunu Manate mendek ando mogonak inanggween mbanak paga kota-kota wogorogogwaarak ti, o Mbatan kota Nggolan inom, kota Atitarot inom, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe,

72 Anebunu Itakat mendek inanggween mbanak paga kota-kota wogorogogwaarak ti, kota Kereti inom, kota Ndaberat inom,

73 kota Aramot inom, kota Anem inom, wogorogo logonet, enaagan- ambokan inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe,

74 Anebunu Atet mendek inanggween mbanak paga kota-kota wogorogogwaarak ti, kota Matan inom, kota Aboron inom,

75 kota Kukok inom, kota Erekop inom, wogorogo logonet, enaaganambokan inaanggumi inagari’- ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe,

76 Anebunu Natali mendek inanggween mbanak paga kota-kota wogorogowaarak ti, o Nggalileya kota Kereti inom, kota Kamon inom, kota Kiriyatayim inom, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe, eereegwaarak.

77 Anebunu Lewi mendek wogoraga’lek ti, at Merari paga wiganak aret me, at Merari paga wiganak wogorogogwaarak nogo yi aret. Anebunu Tebulon mendek inanggween mbanak paga kota Yokeneyam inom, kota Karata inom, kota Irimono inom, kota Tabot inom, wogorogo logonet, enaagan-ambokan inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe,

78 Anebunu Uruben mendek inanggween o Yeriko wungga wagak oonegen lagi wage menggim pa’nggwe niyo Yoraran enebaga o karume kota Mbetet inom, kota Yakat inom,

79 kota Keremot inom, kotaMepaat inom, wogorogo logonet, inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe,

80 Anebunu Nggat mendek inanggween mbanak paga kota-kota wogorogogwaarak ti, o Nggileyat kota Aramot inom, kota Makanayim inom, 81 kota Ketibon inom, kota Yayetet inom, wogorogo logonet, inaanggumi inagari’ngga mbanogo nenet nugu logorak nggween inom wogorogwe, eereegwaarak nogo ti aret.

7 Aap Itakat paga wigannogogwaarak wone

1 At Itakat apuri ineebe 4 ndaganabeegerak ti, Tola, Puwa, Yatup, Timoron aret.

2 At Tola nen apuri ndaganabeegerak ti, Uti, Erepaya, Yeriyen, Yamayi, Yibatam, Tamuwen aret. At Tola paga wiganak ndarak ndegek lombok inoweewi it aret o. At Tola paga wiganak mendek nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanggo logonet, at paga wiganak wim eeka inalilaakwi iinok, inendage liiru mbaneegwaarak ineebe ineenggi lingginik ti, dua puluh dua ribu enam ratus aret.

3 At Uti nen aput Yitaraya ndareegerak. At Yitaraya nen apuri ndaganabeegerak ti, Mikayen, Obaya, Yowen, Yitiya, ineebe 5 aret me, it abok aret inoweewi inendage warak mban wonogogwaarak.

4 It inakuwi inom, inapuri inom, ambik aret me, ndarak ndegek inendage liiru mbanak mugurok aap wim eeriyak li’luk eerak ineebe ineenggi lingginik ti, tiga puluh enam ribu aret.

5 At Itakat paga wiganak ndarak ndegek wim wakaa’ngget inogogumbuk lombok kenok, it nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanak nogo, inom inendage liiru mbanak ti, lambuk togon ineebe ineenggi lingginik ti, delapan puluh tujuh ribu aret.

Aap Mbeniyamin paga wigannogogwaarak wone

6 At Mbeniyamin apuri aap ineebe 3 ndaganabeegerak ti, Mbela, Mbeket, Yeriyayen aret.

7 At Mbela apuri aap ineebe 5 ndaganabeegerak ti, Etobon, Uti, Utiyen, Yerimot, Iri aret. It ndarak ndegek inoweewi aret wonogogwaarak. It nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanggo logonet, inawuri wakaa’ngget wim eeka ineebe ineenggi lingginik ti, dua puluh dua ribu tiga puluh empat aret me, inom liiru mbanogo pereegwaarak.

8 At Mbeket apuri aap ndaganabeegerak ti, Temira, Yowat, Eliyetet, Eliyowenayi, Omiri, Yeremot, Abiya, Anatot, Alemet aret. It abok ti, at Mbeket apuri aret me,

9 it nda’- nogwe iinok, liiru mbanggo logonet, ndarak ndegek mugurok inoweewi inendage inom, inawuri wim eeka ineebe dua puluh ribu dua ratus inendage inom, liiru mbanogo pereegwaarak.

10 At Yeriyayen nen aput aap Mbilakan ndareegerak. At Mbilakan nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Yewuti, Mbeniyamin, Ekut, Kenaana, Tetan, Taritit, Akitakat aret.

11 At Yeriyayen apuri aap abok aret ti, it ndarak ndegek inoweewi aret wonogogwaarak. Ndi, inawuri wim eeka wakaa’ngget wim eeriyak inobam wonogogwaarak ineebe ineenggi lingginik ti, tujuh belas ribu dua ratus aret.

12 It Tupim Kupim imbirak ti, aap endage It paga wiganakaret. Ndi, at Kutim perak, at Aket paga wiganak aret.

Aap Natali paga wigannogogwaarak wone

13 At Natali nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Yakatiyen, Ngguni, Yetet, Talum aret. It inowogolo ti, kwe Mbilaka aret.

Aap Manate paga wigannogogwaarak wone

14 Aap Manate paga wiganak nogo ti, kwe at ayeloman awi Aram mendek wagangge nagagerik, aput Atiriyen ndake, ti’nuk, aagaluk aap Nggileyat ogoba Makit ndake, eereegerak.

15 At Makit nen it Kupim Tupim imbirak inakuwi kolaawak nduk, kumi kwaariragagerak. At Makit iriluk endage Maaka aret. Aput peebi ndareegerak endage Telapeyat nogo, apuri aap ndaganabulik komologwe mban ndaganabeegerak.

16 At Makit akwe Maaka nogo nen aagaluk wulaga ndake nagagerik, endage Pereti aret tooneegerak. At awuluk ti, endage Teret. Ndi, at Teret nen apuri Ulam Erekem imbirak ndaganabeegerak.

17 At Ulam nen aput aap Mberan ndareegerak. At Manate ombooluk Makit aput Nggileyat paga nen wiganogo piyareegerak nogo ti aret.

18 Ndi, at aap Nggileyat iriluk kwe Moleket nogo, aagalogwe Itikot, Abiyetet, Makala, aret ndaganabeegerak.

19 At Temira nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Akayan, Tekem, Liki, Aniyam aret.

Aap Eparayim paga wigannogogwaarak wone

20 At Eparayim paga wiganak ti, at aput Tutela ndake, at Tutela nen aput Mberet ndake, at Mberet nen aput Takat ndake, at Takat nen aput Elara ndake,

21 at Elara nen aput Takat ndake, at Takat nen aput Tabat ndake, at Tabat nen aput Tutela ndake, eerit wundi wogogwaarak. It Etet Elat imbirak nen aakumi o Nggat nda’nogogwaarak mendek inaanggumi waawok nduk, eekwi iigak, inoorogo piyareegwaarak me,

22 it inogoba Eparayim nogo erabun ndoombunuk, le ari kagak, ne ambik aret wonage me, at oreewi nen iniki eyak wappi wagak eeko nogogwaarak.

23 Le ari wonagagerik, ti’nuk, akwe imbirak nogo yege mbareegi, kwe nogo abila a’nuk, aagaluk wulaga aret ndareegerak. Ndake mbareegi, “An naaganapuri ninom aaninggin ninoba agaarak me,” yinuk, endage Mberiya tooneegerak.

24 At apuluk kolaga endage Teera aret me, at nen o Mbet-Koron aginggwe inom, ogunggwe inom, wuke, o Uten-Teera inom wuke, eereegerak.

25 At Mberiya nogo nen aput aap Erepa ndake, Erepa nen aput aap Eretep ndake, Eretep nen aput aap Tela ndake, Tela nen aput aap Takan ndake,

26 Takan nen aput aap Laran ndake, Laran nen aput aap Amikut ndake, Amikut nen aput aap Elitama ndake,

27 Elitama nen aput aap Nun ndake, ndi, Nun nen aput aap Yotuwa ndake, eerit wundi wogogwaarak.

28 It inanggween inom, inawi yaga’- lelo-yaga’lelo inom, ando ti, o Mbeten inom, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, oonegen lagi wage menggim pa’nggwe o Naaran inom, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe kota Nggetet inom, enaagan- ambokan yaya’lelo mbuulogwe inom, kota Tikem inom, Tikem enaagan- ambokan yaga’lelo mbuulogwembaalogwe inom, nok, kota Aya inom,enaagan-ambokan yaga’lelo-yaga’lelo inom, kuli unde wonogwe,

29 ndi, anebunu Manate wonogo menggam kuli pugu paga kota-kota Mbet-Teyan, Taanak, Megiro, Ndot, nogo inom, kota-kota ti, enaagan-ambokan yaga’- lelo mbuulogwe-mbaalogwe abok aret inom, nogo kunduk unde wonogwe, eeko nogogwaarak. At Iterali aput Yutup apuri paga wiganak nogo, o kota-kota time wonogogwaarak.

Aap Atet paga wigannogogwaarak wone

30 At Atet nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Yimana, Yitawa, Yitiwi, Mberiya aret. Ndi, wologwe iniriluk kolaga ambit Tera aret ndareegerak.

31 At Mberiya apuri aap ndaganabeegerak ti, at Kebet inom, at Mbiratayit ogoba Malikiyen inom, nogo aret o.

32 At Kebet nen apuri aap Yapelet, Tomet, Kotam, ndaganake nagagerik, iniri kolaga Tuwa aret ndareegerak.

33 At Yapelet apuri aap ndaganabeegerak ti, Patak, Mbimakap, Atiwat aret. At Yapelet apuri ti aret.

34 At Tomet apuri aap ndaganabeegerak ti, Aki, Oroga, Yekuba, Aram aret.

35 At Tomet awuluk Kelem nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Topa, Yimana, Telet, Aman aret.

36 At Topa apuri aap ndaganabeegerak ti, Tuwa, Karenepet, Tiyuwan, Mberi, Yimara,

37 Mbetet, Kot, Tama, Tilata, Yitaran, Mbeera aret.

38 At Yetet nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Yepune, Pitapa, Ara aret.

39 At Ula nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Ara, Kaniyen, Iritaya aret.

40 It abok aret ti, at Atet paga nen wigannarit wundi wogogwaarak aret me, it ndarak lenok lombok inoweewi it ti aret. It apit aret wim eeka wakaa’- ngget lombok mondok leenak aret wonogogwaarak. It nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanak nogo paga aap wim eeka li’luk eerak ineebe ineenggi lingginik dua puluh enam ribu nogo, inom aret inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

8 At Mbeniyamin paga wigannogogwaarak wone

1 At Mbeniyamin nen aput manggu Mbela ndake, at ambo’me Atiben ndake, at ambo’me Akara ndake,

2 at ambo’me Noka ndake, at ambo’me Arapa ndake, eereegerak.

3 At Mbela nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Arat, Nggera, Abikut,

4 Abituwa, Naaman, Akowa,

5 Nggera, Tepupan, Kuram aret.

6 At Ekut paga wiganak o Nggeba wonogwe ndarak ndegek lombok inoweewi wumbiigo mbareegwa, o Manakat nogogwaarak nogo ti,

7 Naaman, Akiya, Nggera aret. Ndi, it o Manakat nogwe me, wogoren piya nagagerak nogo ti, it Uta Akikut imbirak inogoba aap Nggera nen aret.

8-9 At Takarayim nogo akuwi mbere Kutim inom, Mbaara inom, mbo piinok, at o Mowap logonet, akwe Oreti wagangge nagagerik, apuri ndaganabeegerak ti, Yobap, Tibiya, Meta, Malakam, 10 Yewuti, Tokaya, Mirama aret. At apuri ndaganabeegerak ti nen it ndarak ndegek lombok inoweewi aret ogogwaarak.

11 At akwe Kutim paga nen apuri wologwe mbere, Abitup Elapaan imbirak ndaganabeegerak.

12-13 At Elapaan nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Ebet, Mitam, Temet, Mberiya, Tema, aret me, at Temet nogo nen o kota Ono inom, Lot inom, eerogo pege logonet, o kota-kotati, enaagan-ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom aret wurogo pit nage, ndi, at Mberiya Tema imbirak nen it aakumi o Ayalon wonogwe ndarak ndegek inoweewi a’nuk, inarum logonet, it aakumi o Nggat wonogwe nogo, mugogo wumbiigwi, eereegwaarak.

14 It aap Akoyo, Tatak, Yeremot,

15 Tebaya, Arat, Eret, 16 Mikayen, Yitapa, Yoka, ti, aap Mberiya nen apuri ndaganabeegerak nogo ti aret.

At Mbeniyamin mendek o Yerutalem wonogogwaarak wone

17 It aap Tebaya, Metulam, Kitiki, Kebet,

18 Yitemerayi, Yitiliya, Yobap, ti, at Elapaan nen apuri ndaganabeegerak ti aret.

19 It aap Yakim, Tikiri, Tabiri,

20 Eliyowenayi, Tiletayi, Eliyen,

21 Araya, Mberaya, Timarat, ti, at Timeyi nen apuri ndaganabeegerak nogo ti aret.

22 It aap Yitapan, Ebet, Eliyen,

23 Aboron, Tikiri, Kanan,

24 Kananiya, Elam, Anototiya,

25 Yipereya, Punuwen, ti, at Tatak nen apuri ndaganabeegerak nogo ti aret.

26 It aap Tameterayi, Tekariya, Atalaya,

27 Yaaretiya, Eliya, Tikiri ti, at Yerokam nen apuri ndaganabeegerak nogo ti aret.

28 Aap ti, abok aret it ndarak ndegek lombok inoweewi a’nuk, wone yorogo nogogwaarak it mendek nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanak paga inom inendage liiru mbanak wonage ti aret. It abok ti, o Yerutalem aret wonogogwaarak.

Anebunu Mbeniyamin mendek o Nggibeyon inom, Yerutalem inom, wonogogwaarak won (1Mbin. 9:35-44)

29 Aap Nggibeyon ogoba Yeyiyen nogo, o Nggibeyon aret wonagagerak. At akwe endage Maaka aret.

30 Ndi, aput manggu ndarak ti, Aboron aret. Aput manggu Aboron ndake nagagerik, ambo’me Tut ndake, Kiti ndake, Mba’an ndake, Net ndake, Narap ndake,

31 Nggerot ndake, Akoyo ndake, Teket ndake,

32 aap Timeya ogoba Mikolot ndake, eereegerak. It aap ti togon inoreewi o Yerutalem wonogwe nogo inom aret wonogogwaarak.

Aap endagembogut Tawun paga wigannogogwaarak wone

33 At aap Net nen aput Kiti ndake, Kiti nen aput Tawun ndake, Tawun nen apuri Yonatan, Malikituwa, Abinarap, Etibaan, ndaganake, eereegwaarak.

34 At Yonatan nen aput aap Meriba’an ndake, at Meriba’an nen aput aap Mika ndake, eereegwaarak.

35 At Mika nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Pitom, Melek, Tareya, Akat aret. 36 Ndi, at Akat nen aput aap Yowara ndake, at Yowara nen apuri aap Alemet, Atamawet, Timiri, ndaganake, at Timiri nen aput aap Mota ndake,

37 Mota nen aput aap Mbina ndake, at Mbina nen aput aap Erapa ndake, Erapa nen aput aap Elata ndake, ndi, Elata nen aput aap Aten ndake, eerit wundi wogogwaarak.

38 At Aten nen apuri aap 6 ndaganabeegerak me, inendage ti, Atirikam, Mbokuru, Itamayen, Teyariya, Obaya, Kanan aret. Aap Aten nen apuri ndaganabeegerak nogo ti aret.

39 At Aten awuluk Etek nen apuri aap ndaganabeegerak ti, manggu lombok Ulam aret ndake, at ambo’me Yewuti ndake, at ambo’me Elipelet ndake, eereegerak.

40 At Ulamapuri ti, aap wim eeka wakaa’- ngget maale nambukwi eya abu ineenu mban wonogogwaarak. It inapuri inom, inombowologwe inom, ambik aret aap mban ineenggi lingginik seratus lima puluh aret wonogogwaarak. It ti abok aret aap Mbeniyamin -98paga nen wiganak aret o.

9 O Mbaben nen iniyokan wa’nuk Yerutalem wonogogwaarak wone

(Nek. 11:1-24)

1 It aakumi Iterali mendek abok aret it Iterali inoweewi inendagembogut nen eeko nogogwaarak liiru mbanak wonage nogo paga inom inendage mbaneegwaarak. At Yekura mendek nogo, Ala wone liirogon eeka’lek mbo pogo mbareegwa, keele maageren o Mbaben mbo piya nogogwaarak.

2 Ti’nuk peebi, inaa’nduk lombok iniyokan inanggween wonogogwam inawi kotakota ari wogogwaarak nogo ti, it Iterali ando we ugun mendek inom, Ala unde inom, Lewi mendek inom, Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak inom, aret wogogwaarak.

3 Anebunu Yekura mendek inom, Mbeniyamin mendek inom, Eparayim mendek inom, Manate mendek inom, iniyokan o Yerutalem wogo nogogwaarik, wonogogwaarak nogo yi aret.

4 At Yekura aput Peret paga nen wiganak Mbani nogo nen aput Imiri ndake, Imiri nen aput Omiri ndake, Omiri nen aput Amikut ndake, Amikut nen aput Utayi ndake, eereegwaarak me, at Utiya nogo wage,

5 it ando Tiyela mendek wogwe me, manggu ndarak Ataya inom, apuri inom, wogwe,

6 it Tera mendek Yeyuwen wage, eereegwaarak me, it Yekura mendek wa’nuk, o Yerutalem wonogogwaarak ineebe ineenggi lingginik ti, enam ratus sembilan puluh aret.

7 Anebunu Mbeniyamin mendek o Yerutalem wogo nogogwaarik, wonogogwaarak nogo ti, aap Katenuwa aput Korawiya nogo, ombooluk Metulam aput Talu inom,

8 at Yerokam aput Yibeneya inom, at Mikiri ombooluk Uti aput Ela nogo inom, at Yibiniya aput Erekuwen nogo, ombooluk Tepaka aput Metulam inom, wogogwaarak.

9 It nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanak paga it Mbeniyamin mendek wogogwaarak inom liiru mbanak ineebe ineenggi lingginik ti, sembilan ratus lima puluh enam aret. It abok aret ti, it ndarak ndegek inoweewi aret wonogogwaarak.

It aap Ala unde o Yerutalem wogogwaarak wone

10 It aap Ala unde o Yerutalem wogo nogogwaarik, wonogogwaarak nogo ti, Yeraya, Yoyarip, Yakin, aret wogwe,

11 aap Ala awi wurik me yabu eekwi inowe Akitup nen aput aap Merayot ndake, Merayot nen aput aap Tarok ndake, Tarok nen aput aap Metulam ndake, Metulam nen aput aap Kilikiya ndake, ndi, Kilikiya nen aput aap Atariya ndake, eerit wundi wogogwaarak me, at Atariya nogo wage,

12 at Malikiya aput Patikut ombooluk Yerokam aput Araya nogo wage, at Imet nen aput Metilemit ndake, at Metilemit nen aput Metulam ndake, at Metulam nen aput Yaketera ndake, Yaketera nen aput Ariyen ndake, ndi, Ariyen nen aput Matayi ndake, eereegwaarak me, at Matayi nogo wage, eereegwaarak.

13 It aap Alaunde it ndarak ndegek inoweewi ineebe ineenggi lingginik ti, seribu tujuh ratus enam puluh aret me, it abok aret Ala awi wurik me yabu eeko logorak inobam me, aret eeko nogogwaarak.

It aap Lewi mendek o Yerutalem wonogogwaarak wone

14 It aap Lewi mendek wogo nogogwaarik, o Yerutalem wonogogwaarak nogo ti, aap Merari paga wiganak aap Katabiya nen aput Atirikam ndake, Atirikam nen aput Katup ndake, Katup nen aput Temaya ndake, eereegwaarak me, at Temaya nogo inom,

15 at Mbakabakat inom, Kereti inom, Nggalan inom, at Atap aput Tikiri nogo ombooluk Mika aput Mataniya nogo inom,

16 aap Yerutun aput Nggalan nogo ombooluk Temaya aput Obaya inom, it Netopa mendek inawi yaga’lelo- yaga’lelo inom wonagagerak at Elakana nogo ombooluk aap Ata aput Mberekiya inom, wogo nogogwaarik, o Yerutalem wonogogwaarak.

It tu unggwogo menggam unde wonogogwaarak wone

17 It tu unggwogo menggam unde wonogogwaarak o Yerutalem wogo nogogwaarik, wonogogwaarak nogo ti, Talum inom, Akup inom, Talomon inom, Akiman inom, it inoreewi inom, nogo aret. At Talum nogo ti, it tu unggwogo menggam arum waka inowe aret.

18 Aa’nduk nen it aap ti, o kota oonegen lagi wage menggim pa’nggwe, tu Inendagembogut Unggwogo Menggam unde wonogwe, it Lewi mendek inawooliya wuppunuk wonogwe me, tu unggwogo menggam arum wonogwe, eeko nogogwaarak.

19 Aap Kora aput Ebiyatap nogo, ombooluk Kore aput Talum aret me, at Talum inom, oreewi it Kora mendek inom, inombomini aa’nduk nen Ala awi wurik me tu unggwogo menggam tum wako nogogwa kwak, Ala awi wurik me tu unggwogo menggam nogo tum wako nogogwaarak.

20 At Eleyatat aput Pinekat nogo, aa’nduk nen it tu unggwogo menggam arum wonage inowe a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, Aliku ALA imbirak aret wonagagerak.

21 At Metelemiya aput Takariya nogo, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me tu unggwogo menggam arum wonagagerak.

22 It Ala awi wurik me tu unggwogo menggam arum logorak leenogo piyareegwaarak ineebe lambunik ti, dua ratus dua belas aret. It inawi yaga’lelo wurik mugurok nda’nogwe iinok, inendage mbanak aret wonagagerak. At Ndawut inom, abi kenok yoraga Tamuwen inom, nen it tu unggwogo menggam arum logonet, ineyabu nogo, “It yi endak aret o,” yinuk, eeko logowak nduk, leenogo piyareegwaarak.

23 It inom, inapuriinombowologwe inom, Aliku ALA awi wurik ti, Ala awooliya wurik o, yogo nogogwaarak nogo, tu unggwit nogo menggam arum logowak nduk, ineyabu ti aret leenogo piyareegwaarak.

24 Tu alitik-alitak oonegen lagi wage menggim pa’nggwe inom, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe inom, o omarip paga pa’nggwe inom, o ame pa’nggwe inom, tu unggwit nogo menggam abok aret tum wako nogogwaarak.

25 It inowe-inawot inawi yaga’lelo-yaga’lelo wonogwe nogome nen yabu inom eeko logorak ne punik nogo paga unggwagak eekwi iigak, ne 7 aret age nagagerak kwe,

26 tu unggwogo menggam arum waka inoweewi abu tiyanak wonogogwaarakLewi mendek ineebe 4 nogo ti, Ala awi wurik ko ogoorik-ogoorak inom, ake pugu kuwak eerogo pogo menggam inom, arum wonogogwaarak.

27 It nen Ala awi wurik arum wonogwe, ndi, o kubondendok tu paakak yuurak tuugi porogo wonogwe, eeko logonet, Ala awi wurik yendokwandok mi’narit nanuk, arum wonogwe iigak, o weege nagagerak.

28 It eegu yi mendek ndi mendek Ala awi wurik me eekak nogo eeriyak age kenok, ineenggi lingginogo wumbugwi, abu aret kenok obaane’me ineenggi lingginogo mambugwi, eeko logorak unde wonogwe,

29 it eegu nogo ti, Ala awi wurik mage menggim yi mendek ndi mendek wonage inom, gandum abu abe yigirik inom, anggur amburu inom, tayitun amburu inom, obari abe kaga inom, ombat abe eeka inom, abok aret arum wonogwe,

30 it aap Ala unde ineebe mande negen nen yi mendek ndi mendek ombat abe eeka nenggelak-kenggelak eerogo pegak unde wonogwe, eeko nogogwaarak.

31 Aap Kora mendek Talum aput manggu ndareegerak aap Lewi mendek endage Matika nogo nen Ala ake puurak oroti worake logowak nduk, unde eeppugwi,

32 it inoweewi aap Kekat mendek nen nogo 6 yippunuk, ne 7 yonggonggologwe paga mban oroti eyo ndoonak nogo paga pogo logorak nogo pipuk eerogo pogo logowak nduk, ineyabu unde eeppiigwi, eereegwaarak.

33 It aap inanebunu Lewi mendek ndarak ndegek inoweewi ndawi tiyangga nogo, Ala awi wurik ko ogoorak akem time wonogogwaarak. Wonogo logonet, o liingge-oonikiya ambi eeriyak age kenok, eekak eeko logorak me, yabu alik ambi eeriyak it unde eeppiyoolik.

34 It aap abok aret ti, “Inendage warak aret o,” yinuk, Lewi mendek aap ndarak ndegek lombok inoweewi it mendek nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanak nogo paga inom inendage liiru mbanak aret wonagagerak.

At Tawun paga wiganak inendage liiru mbanak wone

35 Aap Nggibeyon ogoba Yeyiyen nogo, o Nggibeyon ye mbambatinuk wonagagerak. At akwe endage Maaka aret.

36 Ndi, at aput manggu Aboron ndake nagagerik, ambo’me Tut, Kiti, Mba’an, Net, Narap, 37 Nggerot, Akoyo, Takariya, Mikolot, aret ndaganabeegerak.

38 At Mikolot nen aput Timeyam ndareegerak. It ti, inoreewi o Yerutalem wonogwe nogo, inom aret wonogogwaarak.

39 At Net nen aput Kiti ndake, Kiti nen aput Tawun ndake, Tawun nen apuri Yonatan, Malikituwa, Abinarap, Etibaan, ndaganake, eereegwaarak.

40 At Yonatan nen aput Meriba’- an ndake, at Meriba’an nen Mika ndake,

41 at Mika nen apuri Pitom, Melek, Takereya, Akat, ndaganake, eereegwaarak.

42 At Akat nen aput Yayera ndake, at Yayera nen aput Alemet ndake, Alemet nen aput Atamawet ndake, Atamawet nen aput Timiri ndake, Timiri nen aput Mota ndake,

43 Mota nen aput Mbina ndake, Mbina nen Erepaya ndake, Erepaya nen Elata ndake, Elata nen Aten ndake, eerit wundi wogogwaarak.

44 At Aten nen apuri aap 6 ndaganabeegerak me, inendage ti, Atirikam, Mbokuru, Itamayen, Teyariya, Obaya, Kanan aret. At Aten nen apuri aap ndaganabeegerak ti aret.

10 At Tawun apuri inom kambeegwaarak wone (1Tam. 31:1-13)

1 Ne ambi eyom paga aap Pilitin mendek nen puut Nggilobowa time aap Iterali mendek inomwim nambuko logonet, apit aret inookwi iigak, it Iterali mendek eegu nogo mbaganit wogogwaarak.

2 Mbaganit wogwe me, it Pilitin mendek nen Tawun apuri inom mugurenmagaren eerit wogo logonet, Tawun apuri Yonatan inom, Abinarap inom, Malikituwa inom, inoorogo piyareegwaarak.

3 Inooko mbareegwa, at Tawun awuri inom wim namburiyak abu aaninggin ambik aret aganabeegerak wonogwe iigak, at Tawun nogo mugurok maale paga eenik wim wareegwaarak.

4 Wako mbareegwa, at Tawun nen aap at eegin wonok nega nogo, yoge logonet, “It aakumi inagabolo mbana’lek Pilitin mendek yi nen wogo logomenggaarik, meek eerogo paninuk nagabolo andi-pandi eerogo nookwi iyo, kat kawooluwak waganogo ndanuk togon noori mok o!” Yoreegerak kwe, at aap at eegin wonok nega nogo agabiti nen wariyak eebi mbake mbareegi, at Tawun alik nen awooluwak yindumbunuk, at paga ndanunggola wangge nagagerik, kambeegerak.

5 Ndi, aap Tawun eegin wonok nega nogo, Tawun kambeegerak enegen kage nagagerik, at kunduk awooluwak paga togop mban ndanunggola wangge nagagerik, kambeegerak.

6 At Tawun inom, apuri kenagan inom, ambugwi ne ambit ti eyom paga kambeegwaarak me, at paga wiganak mendek obaane’me mi’nariyak ambi lek aret agagerak.

7 Ndi, it aakumi Iterali mendek o kobappaga wonogogwaarak nogo nen at Tawun apuri inom kanggwi, ndi, it Iterali ineegin warak abok aret mbaganit nogwe, eekwi iigo nogogwaarik, inawi kota-kota mbo punuk mbaganggwi iigak, it aap Pilitin mendek nogo, o nogome aret tebenggola unggwi woraanuk, time aret wonogogwaarak.

8 Ndi, ko’lu it Pilitin mendek nen puut Nggilobowa time it Iterali mendek inoorak inamendek kolaawok nduk, wogo nogogwaarik, at Tawun inom, apuri inom, inoorak wonogwe iyareegwaarak.

9 Iigo nogogwaarik, at Tawun amindik-amendek waganggwi, anobak mbanogo waganggwi, eeginombambile waganggwi, eeko nogogwaarik, Tawun apuri inom kambeegwaarak wone it aap Pilitin mendek wonogwe me yorogwe, ndi, inagugi eeko menggam nogome yorogwe, eeko logowak nduk, o lombok yonggo nappiinet nogogwaarak.

10 Ndi, Tawun eegin-ombambile inom wonok it inagugi awi wurik me time pugwi, ndi, at Tawun anobak nogo inagugi Ndagon awi wurik me tugunogo pugwi, eereegwaarak.

11 It Pilitin mendek nen Tawun eerogo pereegwaarak nogo, it aap o Yabeti- Nggileyat mendek nogo, konenggo nogogwaarik,

12 it aap wakaa’ngget pekkagak kero mban ko waka’lek oonikiya ti paga nok-nok, o Mbet- Teyan unggwi wogo nogogwaarik, at Tawun apuri inom ineebe nogo wogonako nogogwaarik, kani kumbiinok, inowak nogo waganogo o Yabeti eyo kole alome time nggween kabunogo taambiinok, mbi nengga’lek inambe mage negen wonogwe iigak, nogo 7 aret yereegwaarak.

13-14 Aap Tawun nogo at Aliku ALA liirogon mugurok nage logolik paga kambeegerak. At Aliku ALA wone yugu nogo liirogon eerit nage, ambi age kenok, Aliku ALA nen yoruwak nduk, yoge, eeke logolik o. Ata, aap kambeegwaarak inogoma nen, “Ndogop eeke logot o,” yoruwak nduk, inowagam nage nagagerak me, Aliku ALA nen warogo punuk, at abu’me piige menggim nogo, at Itayi aput Ndawut unde logowak nduk, mippereegerak.

11 At Ndawut Iterali inowe endagembogut agagerak wone

(2Tam. 5:1-3)

1 It Iterali inanebunu lombok abok aret at Ndawut o Kebo-ron wonage me ka wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Nit yi, kat kamiya mogonik aret me, keya wogo o.

2 O maan aa’nduk nen at Tawun nogo ninowe endagembogut logonet, wone lengganogo yo’nirage kagak, wim namburiyak nduk, wundi nage kenok, it Iterali ineegin warak nogo kat nen aret wogoren wundi nagak eeke keegak, at Aliku kogoba Ala nen kat yokkege logonet, Kat an napuri Iterali nogo ndomba ndegeninako mengga kwak, ndegeninake, inowe kendagembogut logonet, wone lengganogo yorage, eeke logomunggun o, yinuk, yokkereegerak nogo o,” yoreegwaarak.

3 It Iterali inoweewi abok aret aap endagembogut Ndawut o Keboron wonage me wone ti, yogo mbareegwa, at Ndawut nen o Keboron time Aliku ALA enggaanom paga it inom wone amburu nggaruk togon mbambunuk, Aliku ALA nen Tamuwen yoge kagak yoragagerak ndak-ndak, it Iterali abok aret inowe endagembogut logowak nduk, at Ndawut amburu eerogo mippereegwaarak.

At Ndawut o Yerutalem tebembunuk wonagagerak wone

(2Tam. 5:4-10)

4 At Ndawut it Iterali mendek abok aret inom o Yerutalem endage ambi, Yebut, nogome wogo mbareegwa, it aakumi Yebut mendek o Yerutalem wonogogwaarak nogo nen

5 at Ndawut yogwi, “Kat nen nit wonogwe me yime unggwi woroorak meek aret kombako o,” yoreegwaarak kwe, at Ndawut nen yugum pak wureegim o Tiyon at Ndawut agota nogome obaga kwi’nari unggwage nagagerik, tebenggolagagerak.

6 At Ndawut nen ari logonet, “Aap ta nen it aakumi o Yebut mendek nogo, tebenogo piyaawak nduk, awuri wogoren nanuk, tebenogo piige kenok, at inowe wim wone mbangga aret arigin o,” yinuk, yoragagerak me, kwe Teruya aagaluk Yowap nen aret aa’nduk a’nuk, o tebenogo piige mbareegi, at aret inowe wim wone mbangga aret agagerak.

7 Tebenogo piinok, at Ndawut nogo o kota yugum pak wurogo pereegim nogome ye mbanggolage nagagerik, wonagagerak me, aakumi nen o ti endage, “Ndawut agota aret o,” yinuk, yogo nogogwaarak.

8 Ndi, at Ndawut o kota pak wurik endekem nggwe nggween tap mbanogo pit laganeegwam kuli nen nok, yendokwandok abok aret omaawi eerogo pit lagangge kagak, at aap Yowap nen o kota eegu maluk eerogo pereegwaarak nogo wurogo pit nagagerak.

9 Ndi, at Ndawut nogo, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA imbirak aret wonagagerak me, logonet-logonet omaawi arit wundi wage nagagerak.

Ndawut awuri wim eeka wakaa’ngget nen eeko nogogwaarak wone

(2Tam. 23:8-39)

10 At Ndawut awuri wim eeka wakaa’ngget inoweewi lombok aakumi Iterali mendek inom nen Aliku ALA kooneegerak ndak-ndak, at Ndawut endagembogut logonet, wone lengganogo yorage menggim o time endak wa’narit nawak nduk, Ndawut yeenggwaago nogogwaarak.

11 At Ndawut awuri it aap wim eeka wakaa’- ngget lombok nogo yi aret. It aap wim wakaa’ngget ineebe kenagan nogo, ambi endage abu tiya-nak ti, at Kakomoni aput Yatobam aret. Wim eeko logonet, awooluwak paga ne ambit aap ineebe tiga ratus aret inoorogo piyareegerak.

12 Ndi, at abu’me negen Ndawut awuri wakaa’ngget lombok ineebe kenagan nogo ambi ti, aap Akoki mendek Ndoro aput Eleyatat nogo aret o.

13-14 Wim o Pat-Ndamim waabuk negen jelai yarak me time it aap Pilitin mendek Ndawut awuri inom wim perenggolaawok nduk, kuwak eeko mbareegwa, wim nambuko logonet, it Pilitin mendek inayuk nen mbaganggwi iigak, at Ndawut Eleyatat imbirak mban waabuk negen jelai lambuk aago laganeegim enggela’me time kowappunuk, it Pilitin inom wim nambukwi iigak, Aliku ALA nen ineegin tiyappiyareegerak.

15 Ne ambi paga aakumi Pilitin mendek aago o Erepayim Kobappaga inawooliya wuppunuk wonogwe iigak, aap inoweewi 30 mendek ineebe kenagan abu wakaa’ngget nogo, at Ndawut ndoome Arulam wonage me ka nogogwaarak.

16 Ka nogo mbareegwa, at Ndawut inom yugum pak wurogo pereegim time wonogwe, ndi, it aap Pilitin mendek wim nambuka ando o Mbe’lekem wonogwe, eekwi iigak,

17 at Ndawut nogo niyo abu nen ari logonet, “O Mbe’lekem tu unggwogo menggam niyo nggween kabunik nogo, aap ambi nen too’nuk, wo’niri wage kenok, naakit lak, ao,” yinuk, ari nogo

18-19 it aap wakaa’- ngget 30 mendek ineebe kenagan nogo, konenggo nogogwaarik, it aap Pilitin mendek inawooliya wuppunuk wonogwe nogo, iigak-iigak o Mbe’lekem tu unggwogo menggam niyo nggween kabunik me nogome niyo toologo waganggo nogogwaarik, wonok Ndawut wogori wogogwaarak kwe, at nen ari logonet, “Nawuri nen, At ake ninamiya wundiyak op aret, mba’nuk, niyo yi, tooli nagaarak me, niyo toolak yi ti, inamiya kwak iya lombok me, an noorak lek o. Ata, Kaliku ALA kake o,” yinuk, at noolik nggween paga kilirogo pereegerak. It aap wim wakaa’ngget 30 mendek inoweewi ineebe kenagan nen eeko nogogwaarak nogo ti, togop aret eeko nogogwaarak o.

20 It aap wakaa’ngget ineebe kenagan ti, at Yowap awuluk Abitayi nogo, it mbere ti inowe aret me, ne ambi paga awooluwak nutik unggwage logonet, aap ineebe tiga ratus inooreegerak kambeegwaarak ti paga it aap wakaa’ngget ineebe kenagan aa’nduk nogo inendage nggwok agagerak ti kokwak, at togon togop aret endage nggwok agagerak.

21 Ndi, it aap wakaa’ngget ineebe kenagan nogo ti, inayuk wuko logonet kwe, at Abitayi perak, abunuk, nggwok togon ayuk wuko nogogwaarak. Aap Abitayi nogo ti, aap wakaa’ngget ineebe kenagan nogo mendek lek kwe, inowe negen a’nuk, wone lengganinake nagagerak.

22 Ti’nuk, at Yoyara aput Mbenaya awi Kabeten ti, aap wim wakaa’- ngget lombok mondok iya eerit nage nagagerak. Eerit nage logonet, aap Mowap mendek wim wakaa’ngget lombok ineebe mbere inoorogo piige, ne ambi ndugu-ndugu nggalo-nggalo wangge logonet, o apit eerogo pereegerak kagak, at mbuun ambena wangge nagagerik, singa warogo pege,

23 aap ambi Metit mendek eebe kole anggup nggorek metet mbere eeppunuk, ambi oolo wakkogwe kwak, eerak wonage kagak, at Mbenaya nogo eyo obate mbanak eenggime wonage logonet, aap Metit mendek at awooluwak mondok nggwok muundu kwak eenggi porogo wonage nogo, ndinogo wagangge nagagerik, ti paga eebe warogo pege, eereegerak.

24 Ti eerit nagagerak nogo paga aap Yoyara aput Mbenaya nogo, it aap wim wakaa’ngget ineebe kenagan inendage nggwok agagerak nogo ndak-ndak at endage nggwok aret agagerak.

25 Ndi, it aap ineebe 30 nogo inayuk wuko logonet, at abunuk nggwok togon ayuk wuko nogogwaarak kwe, it aap ineebe kenagan nogo perak, aap wim wakaa’nggetlombok me, at it inom ndak-ndak lek aret wonagagerak. At Mbenaya nogo Ndawut eebe arum menggaarak inowe logowak nduk, at Ndawut nen mippereegerak. 26 It aap wim wakaa’ngget lombok wonogogwaarak nogo inendage ti, Yowap awuluk Atayen inom, Aap Ndoro awi Mbe’lekem mendek aput Elakanan inom,

27 Aap Karot mendek Tamot inom, Aap Peloni mendek Kelet inom,

28 Aap Tekowa mendek Iketi aput Ira inom, Aap Anatot mendek Abiyetet inom,

29 Aap Kuta mendek Tibakayi inom, Aap Akoki mendek Ilayi inom,

30 Aap Netopa mendek Makarayi inom, Aap Netopa mendek Mbaana aput Kelet inom,

31 Aap awi Nggibeya anebunu Mbeniyamin mendek Iribayi aput Itayi inom, Aap Piraton mendek Mbenaya inom,

32 Aap o Nggaat aluk-aluk mendek Kirayi inom, Aap Mbet-Araba mendek Abiyen inom,

33 Aap Mbakurim mendek Atamawet inom, Aap Taalobon mendek Eliyaba inom,

34 Aap Nggiton mendek Katiyem apuri inom, Aap Karari mendek Tage aput Yonatan inom, 35 Aap Karari mendek Takat aput Akiyam inom, Aap Ut aput Elipan inom,

36 Aap Mekerati mendek Kepet inom, Aap Peloni mendek Akiya inom,

37 Aap Karemen mendek Keroro inom, Aap Etabayi aput Naarayi inom,

38 Aap Natan awuluk Yowen inom, Aap Kagari aput Mibakat inom,

39 Aap Amon mendek Telek inom, Aap Mbeerot mendek kwe Teruya aagaluk Yowap eegin-ombambile wonok nega Nakarayi inom,

40 Aap Yetiri mendek Ira inom, Aap Yetiri mendek Nggarep inom,

41 Aap Ket mendek Uriya inom, Aap Akalayi aput Tabat inom,

42 Aap Uruben mendek eege, awuri ineebe 30 inom nega eege, inowe endage warak aap Tita aput Arina inom,

43 Aap Maaka aput Kanan inom, Aap Mitini mendek Yotapat inom,

44 Aap Atitarok mendek Utiya inom, Aap Arowet mendek Kotam apuri Tiyama Yeyiyen imbirak inom,

45 Aap Timiri aput Yeriyayen inom, Aap Titi mendek Yeriyayen ore Yoka inom,

46 Aap Makawim mendek Eliyen inom, At Elanaam apuri Yeribayi Yotawiya imbirak inom, Aap Mowap mendek Yitama inom,

47 Aap Eliyen inom, Obet inom, Metobaya mendek Yaatiyen inom, nogo aret o.

12 Anebunu Mbeniyamin mendek Ndawut inom ogogwaarak wone

1-2 At Ndawut nogo, aap Kiti aput endagembogut Tawun nen wariyak ari kenok, kole o Tikalat ari nanuk wonage me, it aap wakaa’ngget lombok yigin-maale li’luk ee’nuk nugwi, ineenggi woloonak lombok me, ineenggi abemekwaare’me keele paga yugum nggelembunuk, nombok-kombok eerogo nambukwi, eeko nogogwaarak anebunu Mbeniyamin mendek at Tawun owe-awot aret kagak, Ndawut wimnamburiyak yeenggwaariyak nduk, o Tikalat at Ndawut iyo’me ari wogogwaarak nogo inendage ti,

3 aap Tema awi Nggibeya mendek apuri inowe inarum wonagagerak Abiyetet Yowat imbirak inom, aap Atamawet apuri Yetiyen Pelet imbirak inom, aap Mberaka inom, aap Anatot mendek Yeku inom,

4 aap wim wakaa’ngget ineebe 30 nogo, inowe aap Nggibeyon mendek Yitamaya inom, aap Yeremiya inom, Yekatiyen inom, Yokanan inom, aap Nggerera mendek Yotabat inom,

5 it aap Elutayi, Yerimot, Mbeyaliya, Temariya inom, aap Karupi mendek Tepaka inom,

6 it aap Kora mendek Elakana, Yitiya, Ataren, Yowetet, Yatobam, inom,

7 aap Nggerot mendek Yerokam apuri Yowela Tebaya imbirak inom, nogo aret o.

Anebunu Nggat mendek Ndawut iyo’me ogogwaarak wone

8 At Ndawut nogo o karume yugum pak wurogo pereegim wonage me, anebunu Nggat mendek eegu aap wim eeka wakaa’ngget wim nambuka inigen amburu mbanak nggeemu mulunggwi, wooluwak nambukwi, eekak inobam lombok inete singa anini ambik menggi kwak, puut nggelok-nggobok me, rusa nen inagaluwa ambik nugu mengga kwak, Ndawut iyo’me ari wogogwaarak nogo inendage ti,

9-13 inowe wim wone mbangga Etet aret. Ti’nuk, Obaya, Eliyap, Mitamana, Yeremiya, Atayi, Eliyen, Yokanan, Elatabat, Yeremiya, Makabanayi aret. Wim eeko logonet, nabu’- me-kabu’me wonogogwaarak nogo ineebe lambunik ti aret.

14 It aap anebunu Nggat mendek ti, aap ineegin warak inoweewi wim wone mbangga aret me, at inabu’me lombok nen wim eeke logonet, aap ineebe 100 tebenogo piyoorak obam wonage, ndi, at inowe lombok tiyanak nen wim eeke logonet, aap ineebe seribu tebenogo piyoorak obam wonage, eerak aret wonogogwaarak.

15 It aap ti nen aret tut aa’nduk penenak ti paga niyo Yoraran ambik wureegerak kagak ayo mbaninuk wunda nogo nogogwaarik, it aap inawi o kobak nabunogo pit nagagim oonegen lagi wage menggim pa’nggwe inom, kilu yi nage menggim pa’nggwe inom, wonogwe nogo abok aret mugogo wumbiinet nogogwaarak.

Anebunu Mbeniyamin mendek inom, Yekura mendek inom, Ndawut iyo’me ari wogogwaarak wone

16 It aap Mbeniyamin mendek eegu inom, it aap Yekura mendek eegu inom, at Ndawut yugum pak wurogo pereegim wonage me ka wogwe me,

17 at Ndawut iya wungge nagagerik, it yorage logonet, “Kit yeenggwa niruwok nduk, kiniki abu abe paga an neya wogwe kiinok, niyo’me ari woroorak op aret kwe, an maluk ambi eeka’lek kagak nggaganagalo negen eekkoloorak nduk, wogotak kenok perak, ninogoba Ala eenu aret me, at aret onggo eeppinagage kaamunggup o.”

18 Yorage mbareegi, aap ineebe 30 inowe at Amatiya nogo, Aberiniki inikime nggelok ari mbareegi, ari logonet, “Ninogoba Ndawut wae. Nit kat kawuri aruwok nduk wogwe, Itayi aput yi wae. Nit kat kiyo’me ari wogwe, Eekoorak o. Kat kogoba Ala yeenggwa kirigin me, Eeriyak mbakendak nogo aret age, Ndi, it yeenggwa kiri wogwe nogo ineegin tiyak ari, Eeruwak o.” Yogo mbareegwa, at Ndawut nen it wogonake nagagerik, at awuri wimeeka inoweewi logowak nduk, mippiyareegerak.

Anebunu Manate mendek nen Ndawut inom ari wogogwaarak wone

19 It Pilitin mendek nen aap Tawun inom wim namburuwok nduk, nogwe me, Ndawut inom namburi nawak nduk nage nogo it Manate mendek eegu nen kogo nogogwaarik, at Ndawut iyo’me a’nuk, inom nawak nduk eereegwaarak mendek, it Pilitin mendek inoweewi wone lengganinaka nogo nen, “Ninom nogwe niinok, wim nambuko logonet at ogoba Tawun iyo’me a’nuk, yeenggwaage kenok, ninenggaawak lek eerogo pinanege kero, nappuwok o,” yinuk, wone mbambunuk, Ndawut awuri inom iname nappiyareegwaarak me, inom wim eeri noolik.

20 At Ndawut nogo o Tikalak nage me, anebunu Manate mendek inom a’nuk, wogogwaarak nogo ti, aap Arana, Yotabat, Yeriyayen, Mikayen, Yotabat, Eliku, Tiletayi aret. It ti, anebunu Manate mendek ineebe seribu lombok eerak inoweewi aret.

21 It aap ti abok aret aap wim eeka wakaa’ngget Ndawut awuri ineegin warak inoweewi wim wone mbangga aret me, Ndawut yeenggwaage logonet, it aap a’nggan wogonaka nogo tebenogo piigak eeko nogogwaarak.

22 At Ndawut yeenggwaago logowak nduk, o kulinik-kalinik at ka wagak eeko nogogwaarak me, awuri wim eeka ineebe ambik Ala awuri wim eeka negen aret wonogogwaarak.

Ndawut o Keboron wonage me, iyo’me ari wogogwaarak wone

23 At Aliku ALA yereegerak ndakndak, aap Tawun obaane’me at Ndawut endagembogut mippuwok nduk, it aap ineegin warak wim wakaa’ngget at Ndawut o Keboron wonage me, ka wogogwaarak ineebe nogo yi aret.

24 Anebunu Yekura mendek wim eeriyak nggeemu inom, yiginmaale inom, mondok li’luk aago ineebe enam ribu delapan ratus aret wogwe,

25 Anebunu Timeyon mendek ineegin warak wim namburiyak li’luk aago ineebe tujuh ribu seratus aret wogwe,

26 Anebunu Lewi mendek ineebe empat ribu enam ratus aret wogwe,

27 aap Karun paga wiganak at Yoyara awuri ineegin warak ineebe tiga ribu tujuh ratus aret wogwe,

28 aap tawe eegin warak wim wakaa’- ngget lombok at Tarok paga wiganak ndarak ndegek lombok ineegin warak inoweewi ineebe dua puluh dua aret inom wogwe,

29 Anebunu Mbeniyamin mendek at Tawun owe-awot ineebe tiga ribu, “Mondok Tawun iyo’me a’nuk, logogun o,” yinuk, abu aret wonogogwaarak kwe, o ti eyom paga Ndawut iyo’me ari wogwe,

30 Anebunu Eparayim mendek ndarak ndegek lombok inoweewi wim wakaa’ngget inendage tiyanak ineebe dua puluh ribu delapan ratus aret wogwe,

31 Anebunu Manate mendek eegu mogonak inowe endagembogut Ndawut mippi woroorak inendage kuneegwaarak nogo ineebe delapan belas ribu aret wogwe,

32 Anebunu Itakat mendek nogo nen, “O eraambe yogop age me, Iterali yogop eeruwak o,” yinuk, yogwe nogo ineenu inoweewi ineebe dua ratus aret wogo logonet, inowe-inawot lombok inom aret wogwe,

33 Anebunu Tebulon mendek wim eeko logonet, li’luk eeko menggaarak abu aret ineenu nogo iniki eelu-ando lek ambit eeppunuk, Ndawut yeenggwaariyak ineebe lima puluh ribu aret wogwe,

34 Anebunu Natali mendek inoweewi aap ineebe seribu inom, it nggeemu-wooluwak wonok nega ineebe tiga puluh tujuh ribu inom aret wogwe,

35 Anebunu Ndan mendek wim eeriyak mondok li’luk aago ineebe dua puluh delapan ribu enam ratus aret wogwe,

36 Anebunu Atet mendek nogo kunduk wim nambukwi abu ineenu nogo ineebe empat puluh ribu aret wogwe,

37 It inawi niyo Yoraran enebaga inanebunu Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, Manate mendek ando mogonak inom, aakumi inookak yi mendek ndi mendek abok aret li’luk aago ineebe seratus dua puluh ribu aret wogwe, eereegwaarak.

38 It aap ti abok aret iniki mondok ambit eeppunuk, ineegin-inomaale li’luk aago logonet, it Iterali mendek abok aret inowe endagembogut Ndawut mippuwok nduk, o Keboron wogogwaarak. Ndi, it aakumi Iterali eegu nogo kunduk, inom iniki ambit eeppunuk, “Ninowe endagembogut Ndawut aret mippuwok o,” yinuk, yereegwaarak.

39 It wogogwaarak nogo inoreewi time mendek nen, “Ninoreewi aret wogwe o,” yinuk, inake inambi inom, inagi inom, pipuk eerogo pereegwaarak me, Ndawut inom time logonet, inambi nunggwi, inaniyo nunggwi, eekwi iigak, nogo kenagan aret yereegwaarak.

40 It Iterali wonogo menggam mondok inale’nggen alik negen nggelok ari mbareegi, it inom koorok wonogogwaarak aap Itakat mendek inom, Tebulon mendek inom, Natali mendek inom, it kunduk yi mendek ndi mendek nunggwi mendek abok aret keledai paga, unta paga, kuda kwak bagal paga, tapi-lembu paga, inamborowak paga punuk, wonok wogogwaarak me, mbato yigirik inom, wuli anggen kuwe eerak inom, anggur anggen woloonak kuwe worarak inom, anggur amburu inom, tayitun amburu inom, tapi-lembu inom, kambinndomba inom, abok aret it noorak ambik lombok aret agagerak.

13 Ala aloobut mbanak wonok o Yerutalem pi woraawok nduk, eereegwaarak wone

(2Tam. 6:1-11)

1 At Ndawut nen at inom eeka ineegin warak ineebe seribu lombok eerak inoweewi inom, ineebe seratus lombok eerak inoweewi inom, wone koonogo pogo nogogwaarik,

2 it aakumi Iterali mendek abok aret yorage logonet, “At Aliku ninogoba Ala nen, Op aret eeriyak, mbake, ndi, kit kunduk, Op aret eeriyak, mbakwi, eekwi kiinok, nit ninoreewi o Iterali yi awi ndi awi paga eegu wonogwe nogo inom, ndi, it aap Ala unde eege, it Lewi mendek eege, it inom inawi kotakota wonogwe, inaanggumi inagari’- ngga mbanogo nenet nogo menggam wonogwe, eekwi nogo inom, niya woraawak nduk, yonggo nappiyamonggoorak kuwak ari wogwe iinok,

3 at Tawun ninowe endagembogut logonet wone lengganogo yo’nirage kagak, Ala aloobut mbanak nit mbo pereegurak nogo, it ninom wa nawok o,” yinuk, yoragagerak.

4 Yorage mbareegi, it aakumi kuwak aago nogo abok aret nen yogo logonet, “Wone ti, op aret yo’niragandak me, ndak-ndak aret eeruwok o,” yinuk, yereegwaarak.

5 Yogo mbareegwa, Ala aloobut mbanak o Kiriyat-Yeyarim wonage nogo, wonok woraawak nduk, aakumi Iterali mendek o Metit niyo Tikot kuli nen nok, aakumi o Kamat nogo menggam kuli wonogwe nogo abok aret kuwak eeginabeegerak.

6 Kuwak eeppiinok, at malayikat kwak kerub irip aru-ogwe kagak oolo irimbaga Aliku ALA wonage kagak, aloobut mbanak it aakumi nen, “Ala aloobutmbanak o,” yinuk, endage kunogo yogo nogogwaarak nogo, wonok woraawak nduk, at Ndawut nogo aakumi abok aret inom o Yekura time kota Mbaala endage ambi Kiriyat- Yeyarim nogome nogogwaarak.

7 Nogo nogogwaarik, Ala aloobut mbanak nogo, aap Abinarap ame wonage me waganggo nogogwaarik, nggweendo awo ngget ogobakkigirik ti paga punuk, tapi nen nikkenok wonok wage kagak, aap Uta, Akoyo, imbirak ena koonit wogwe iigak,

8 at Ndawut aakumi Iterali mendek abok aret inom inale’nggen alik negen inikime nggelok ari logonet, at Aliku ALA enggaanom paga nggitat mbuuluk mendek inom, nggitat nggwok mendek inom, togolowak oone lobale inom, togolowak tabak pu ndale eeka inom, oone nggwok eeka trompet inom, abok aret oone eerit kwirabikkwirabok agan ndawi warit wogogwaarak.

9 Togop eerit aap Kiron gandum agabolo mbelangge menggim nogome ari wogo nogogwaarik, tapi Ala aloobut mbanak wonok wogwe nogo, iniyogobit lik togon a’nggan nggininogo wuppuwak nduk eeko mbareegwa, at Uta nogo nen Ala aloobut mbanak nogo eenggi pigaganeegerak.

10 Pigagangge mbareegi, Aliku ALA anini mi’nage logonet, Uta nen pigaganeegerak paga Ala nen wareegerak me, enggaanom taati aret kambeegerak.

11 Kangge mbareegi, Ala nen aap Uta wareegerak ti paga, Ndawut anini agagerak kenok, o ti endage, “Anini Uta Oba Pereegim o,” yinuk, yogo nogogwaarak me, o yogondak yogwe wonogwe aret o.

12 Ndi, wareegerak kambeegerak ti paga at Ndawut nogo Aliku ALA agabiti nen ari logonet, “At Aliku ALA aloobut mbanak yi, nonggop togon wonok name pi na o?”

13 Ari nagagerik, Ala aloobut mbanak ti, o at agota time wonok pi woroolik. Ata, aap Nggat mendek endage Obet-Erom ame time pereegerak.

14 Pereegerak at Obet-Erom ame time wonage kagak, tut kenagan peneneegerak paga at eebe inom, akwe-apuri inom, abok aret Aliku ALA ale’nggen inoba piige nagagerak.

14 Ndawut awi o nggwok abe wurik inom, akwe-apuri inom, wone

(2Tam. 5:11-16; 1Mbin. 3:5-9)

1 At aap o Tirut mendek inowe endagembogut Kiram nen aap at awuri at Ndawut wonage me nappiya wage logonet, eyo nggabina mbanak inom, aap o yugum paga wuka inom, aap eyo paga o wuka inom, at Ndawut awi o nggwok abe wuruwak nduk nappiya wagagerak.

2 Nappiya wagagerak wuko mbareegwa, at Ndawut nen, “Aliku ALA nen it Iterali mendek inowe nendagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage logokit nduk, an aret mippanege, ndi, at apuri wonogwe iinok, nabu’me piinok, minggim mondok tiyanak kaawak nduk, eerogo pege, eekerak kagi,” yinuk, at Ndawut eenu agagerak.

3 At Ndawut nogo o Yerutalem wonage logonet, akuwi ineebe mande negen wogonake nagagerik, apuri aap inom, komologwe inom, ambik aret ndaganabeegerak.

4 At o Yerutalem logonet, apuri ndaganabeegerak inendage ti, Tiyamuwa, Tobap, Natan, Talomo,

5 Yibakat, Elituwa, Elipelet, 6 Noga, Nepek, Yapiya,

7 Elitama, Mbeeliyara, Elipetet aret.

Aap Pilitin mendek tebenogo piyareegerak wone

(2Tam. 5:17-25)

8 It aap Pilitin mendek nen, “At Ndawut it Iterali abok aret inowe endagembogut logowak nduk, amburu eerogo mippegaarak o,” yogwe nogo, inaruk konenggo nogogwaarik, Ndawut eebe pigaawok nduk, ineebe apitkombogonak wogogwaarak at Ndawut nogo aruk konengge nagagerik, inom perenggolaakit nduk, wundi nagagerak.

9 It aap Pilitin mendek nogo o Erepayim Kobappaga time a’nggan waganogo piinok mbaganggo mbareegwa,

10 at Ndawut nogo nen Ala yoge logonet, “An aap Pilitin mendek ninom wim perenggola na ilik? Ndi, perenggola nage neenok, kat nen neenggi paga panumunggun ilik, lek a?” Yoge mbareegi, Aliku ALA nen at yoge logonet, “An nen aret it Pilitin mendek ti, waganogo keenggime pagagin me, kinom perenggola nak o.”

11 Yoge mbareegi, at Ndawut nogo awuri inom o endage Mba’an-Peratim nage nagagerik, it aap Pilitin nogo aret tebenogo piinok, ari logonet, “Niyo wu’nuk nage menggi kwak, at Ala pilak ari logonet, eeppanege kagak, nawim tebenogo piinet nagarak o,” yereegerak kenok, o endage, Mba’an-Peratim, aret toonogo pereegwaarak.

12 Ndi, it aap Pilitin mendek inagugiwak taati mbo punuk, mbaganit nogogwaarak me, at Ndawut nen kabulogo kani kunuwak nduk, awuri yoragagerak.

13 Ti’nuk, it aap Pilitin mendek nogo, logonuk lek aret o Erepayim Kobappaga time a’nggan waganogo piinok, mbaganggo mbareegwa,

14 at Ndawut nen Ala kin wokkage mbareegi, Ala nen wone onggo yoge logonet, “Kat nen it aakumi wonogwe enaame nggwe nagun o. Ata, inambo’me eyo tin logonak me time ari nanuk, inoba kwi’nari wundi woraanok nduk, enaa’nari nak o.

15 Time namenggendak wonage me, eyo tin era’nggup me, aakumi iniyok oone negen yogwe karuk konengge logomenggendik, Ala aa’nduk a’nuk, ninawim Pilitin mendek ineegin warak muk inoori nage kagi, mba’nuk, kawuri kinom pilak yogo logonet, mbet-mbet aret inoba kwi’- nari wundi woraamunggup o.”

16 Yoge mbareegi, at Ala nen Ndawut yoreegerak nogo ndak-ndak aret eeke logonet, it aap wim eeka Pilitin mendek nogo, inoorit o Nggibeyon nen nok, o Nggetet kuli piya nagagerak.

17 Ti eerit nagagerak paga at Ndawut endage yi o ndi o abok aret wiganinuk nage mbareegi, Aliku ALA nen it yi aakumi ndi aakumi abok aret Ndawut eebe paga inagabiti mbako logonet, ayuk wuruwak nduk, eeppiyareegerak.

15 Ala aloobut mbanak wonok o Yerutalem pi wogogwaarak wone

(2Tam. 6:12-23)

1 At Ndawut nen at agota time o ambik wurogo patit nage nagagerik, Ala aloobut mbanak puurak ake pipuk eerogo punuk, ti logorak ake nen ooliya wurogo pereegerak.

2 Wurogo punuk, at Ndawut nen ari logonet, “Ala aloobut mbanak ti, at Aliku ALA nen it Lewi mendek nen mban piyanggo logowak nduk leenogo piige, ndi, it nen mban mondok-mondok ake eeko logowak nduk, leenogo piige, eereegerak me, aap alik ambi nen Ala aloobut mbanak nogo piyaninuk nagak yuurak mage o. Ata, it Lewi mendek nen mban piyaninuk nagak eeko logowak o,” yinuk, yoragagerak.

3 Aliku ALA aloobut mbanak wonok o puurak ake pipuk eerogo pereegim nogome pi woraawak nduk, at Ndawut nen it aakumi Iterali mendek abok aret o Yerutalem kuwak eerogo piyareegerak. 4 Kuwak eeppiige nagagerik, it aap Karun paga wiganak mendek inom, aap Lewi mendek inom, nogo kunduk kuwak eerogo piyareegerak. Kuwak eerogo piyareegerak ti,

5 Aap Kekat paga wiganak ineebe seratus dua puluh inowe Uriyen inom kuwak eerogo piige,

6 Aap Merari paga wiganak ineebe dua ratus dua puluh inowe Ataya inom kuwak eerogo piige,

7 Aap Nggeroton paga wiganak ineebe seratus tiga puluh inowe Yowen inom kuwak eerogo piige,

8 Aap Elatapan paga wiganak ineebe dua ratus inowe Temaya inom kuwak eerogo piige,

9 Aap Keboron paga wiganak ineebe 80 inowe Eliyen inom kuwak eerogo piige,

10 Aap Utiyen paga wiganak ineebe seratus dua belas inowe Aminarap inom kuwak eerogo piige, eereegerak.

11 Eeke nagagerik, at Ndawut nen it aap Ala unde Tarok Abiyatat imbirak inom, it Lewi mendek aap Uriyen, Ataya, Yowen, Temaya, Eliyen, Aminarap, nogo inom, wiiragagerak wogo mbareegwa,

12 it yorage logonet, “It Lewi mendek ndarak ndegek inoweewi kit aret me, kit inom, kinoreewi Lewi mendek ando inom, nen Aliku Iterali inogoba Ala aloobut mbanak puurak wurogo pereegim nogome pi woraamunggup nduk, kinabin koorogo pako logonip o.

13 Aa’nduk lombok Ala aloobut mbanak wonok woraawok nduk, eekwi niigak, kit aap Lewi mendek nen piyaninuk woroolik me, Aliku ninogoba Ala nen anini ninoba kwippinaneegerak nogo o. Nonggop eerogo wonok woroorak koonak nogo, nggino yorulik me, anini ninoba kwippinaneegerak o,” yinuk, yoragagerak.

14 Yorage mbareegi, it Iterali inogoba Aliku Ala aloobut mbanak wonok woraawak nduk, it aap Ala unde inom, it Lewi mendek inom, inabin koorogo pateegwaarak.

15 Inabin koorogo patinuk, at Aliku ALA nen Muta yoge mbareegi, yoragagerak ndakndak, it Lewi mendek nen Ala aloobut mbanak ti, eyo eewu’nuk nega nonggonogo nappunuk, inuum paga piyaninuk, woraawak nduk, eereegwaarak.

16 Eeko logonet, it aap Lewi mendek inoweewi nen it inoreewi ndawi piyangga nen ndawi inale’nggen ariyak mendek tiyanggo logonet, nggitat inom, nggitat nggwok inom, togolowak tabak oone pu ndale eeka inom, eeko logorak mippiyaawak nduk, Ndawut nen yoragagerak.

17 Yorage mbareegi, it Lewi mendek nen at Yowen aput Keman inom, at oreeluk ambi Mberekiya aput Atap inom, it inore at Merari paga wiganak aap Kutaya aput Etan inom, mippiigwi,

18 ndi, it inabu’me logonet, inom eeko logorak inoreewi inendage Takariya inom, Yaatiyen inom, Temiramot inom, Yekiyen inom, Uni inom, Eliyap inom, Mbenaya inom, Maateya inom, Matika inom, Elipele inom, Mikeneya inom, ndi, tu unggwogo menggam arum waka Obet-Erom Yeyiyen imbirak inom, mippiigwi, eereegwaarak.

19 It ndawi piyangga Keman kunduk, Atap kunduk, Etan kunduk, it nen togolowak tabak oone pu ndale eekak mbuti tembaga paga eerak nogo oone eekwi,

20 ndi, it Takariya togon, Atiyen togon, Temiramot togon, Yekiyen togon, Uni togon, Eliyap togon, Maateya togon, Mbenaya togon, ti nggitat oone nggwok eeka nogo oone mondok tiyak togon eekwi,

21 it Matika inom, Elipele inom, Mikeneya inom, Obet-Erom inom, Yeyiyen inom, Atatiya inom, nggitat oone mbuuluk teberogon eekwi,

22 It Lewi mendek inowe Kenaniya nogo, ndawi tiyangga at obam aret me, ndawi tiyanggwi unde wonage, eeko logowak nduk, mippiyareegwaarak.

23 It Mberekiya inom, Elakana inom, Ala aloobut mbanak tu pekka unggwogo menggam arum wakwi,

24 it aap Ala unde Tebaniya inom, Yotapat inom, Netanen inom, Amatayi inom, Takariya inom, Mbenaya inom, Eliyetet inom, nen Ala aloobut mbanak enaame time oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi, it Obet-Erom Yekiya imbirak kunduk, Ala aloobut mbanak tu pekka unggwogo menggam arum wakwi, eeko logowak nduk, leenogo piyareegwaarak.

25 Leenogo piinok, at Ndawut inom, it Iterali inoweewi inom, it aap ineegin warak ineebe seribu lombok aago inoweewi inom, Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak nogo, aap Obet-Erom ame nen inale’nggen paga wonok woraawok nduk, nogogwaarak.

26 Nanuk, it aap Lewi mendek ti nen Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak nogo, wonok wogwe iigak, at Ala nen yeenggwaaragagerak me, lembu ngguunok ineebe 7 inom, ndomba ngguunok ineebe 7 inom, Ala ake warogo wogoreegwaarak.

27 At Ndawut nogo, yum nok nggorek yawenak abe mendek yike, ndi, it aap Lewi mendek Ala aloobut mbanak wonok wogwe inom, it ndawi piyangga inom, it ndawi tiyangga inowe Kenaniya inom, abok aret togop mban yikkologwe, eereegwaarak. At Ndawut nen ayum yawenak agale warak epod nogo inom yikkolagagerak.

28 It aap Iterali mendek Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak nogo, piyaninuk wogo logonet, inale’nggen nen keekok piyanggogwe, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eekwi, ndomba eyak paga oone eekwi, nggitat nggwok inom, mbuuluk inom, eekwi, togolowak tabak paga oone pu ndale eekwi, eerit wonok o Yerutalem wogogwaarak. 29 Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak nogo wonok, at Ndawut agota paga pi wogwe iigak, at Tawun apuluk kolaga Mikan nogo, pugagi mbanak me nen ena wunggage nagagerik, at aap endagembogut Ndawut nogo, ndawi lubuk ari, ale’- nggen nen ku’mbonggak wage, eeke nogo, kage nagagerik, “Aap yi, agan wage abu neebi a,” yinuk, mbareegerak.

Pasal 16

1 Ndi, at Aliku ALA aloobut mbanak nogo wonok wogo nogogwaarik, logowam awooliya wurogo pereegim at Ndawut koonogo pereegerak nogome pogo nogogwaarik, Ala enggaanom paga taati ake warogo kani kunggwi, Ala inom lambunik logowok nduk, ake pugwi, eeruwok nduk, pi wogogwaarak nogo

2 at Ndawut nen Ala ake warogo kani kungge, inom lambunik logowak nduk, ake warogo wogoge, eeke nagagerik, Aliku ALA endage kunogo it aakumi ti abok aret ale’nggen inoba piyareegerak.

3 Ale’nggen inoba piige nagagerik, it aakumi Iterali time wonogwe nogo aap a, kumi a, abok aret tapi enggaanggum inom, oroti longgo warak ambi inom, anggur anggen woloonak oroti worarak ambi inom, inalitik-inalitak tumburiragagerak.

4 Tumburirage nagagerik, it Lewi mendek Aliku ALA aloobut mbanak enaame taati, at Ala nen ale’nggen inoba piyoorak nggino yogwi, “Wa!” yogwi, Aliku Iterali inogoba Ala endage tiyappugwi, eekwi iigak,

5 inarum logorak inowe Atap mippege, at abu’me Takariya mippege, ti’nuk, inawuri Yeyiyen, Temiramot, Yekiyen, Matika, Eliyap, Mbenaya, Obet- Erom, ambi endage Yeyiyen nogo mippiige, eereegerak. Eeke nagagerik, it ando nogo ti, nggitat mbuuluk mendek inom, nggitat nggwok mendek inom, eekwi, aap Atap nogo togolowak tabak oone pu ndale eekak nogo eeke,

6 ndi, it Ala unde Mbenaya Yakatiyen imbirak nogo, Ala aloobut mbanak me wone yugu yonggolak nogo enaame nen oone nggwok eeka trompet nogo, kulinik oone pu eekwi, eeko logowak nduk, unde eeppiyareegerak.

Ndawut nen Aliku ALA ndawi paga anep pereegerak wone

7 Ne ti eyom paga at Ndawut nen Aliku ALA, “Wa,” yoge logonet, ndawi pereegerak nogo iyaalok lombok waruwak nduk, aap Atap oreewi inom yoragagerak nogo yi o.

8 “At Aliku ALA, Wa, yogwi, endage kunogo yogwi, At eeke menggerak nogo yi aakumi ndi aakumi yoranet nogwe,

9 Aruk konenuwak nduk, ndawi paga yogwe, Konenuwak nduk, ndawi paga endage tiyappugwi, Iya tit eeke menggerak abok aret yoranet nogwe,

10 Endage abu abe alik leenak me, kiniki ale’nggen mbakwi, Kit Aliku ALA kwaakwi nogo kinale’nggen mbakwi, Eeko logonip o.

11 Aliku ALA kwaakwi, omaawi eeppinagawak nduk yogwi, Etenggen liippubagip nduk kwaakwi, Eeko logonip o.

12-13 Aliku ALA ayeloman Iterali ombowologwe yi wae! Ala nen miikkinabeegerak Yakup apuri wiganak yi wae! At iya tit eerit wundi wagagerak inom, Eerubok mendek eeke kogo nogogutak inom, Aaninggin kinoba pinagagin, yokkiragagerak inom, Abeko logonip o.

14 At Aliku ti, ninogoba Ala aret o. Yi aakumi ndi aakumi nggween paga wonogwe abok aret It eekaatak inawone amburu mbanogo yorage menggerak.

15-18 Kineyate kwak kinanggween o Kanan wokkiraagin o, yinuk, Abarakam wone abuk nggaruk togon yoge, Itak wone kumbuk mbanogo yoge, Abet aret eerigin o, yinuk, wone omaawi eerogo Yakup yoge, Mondok-mondok kinake koonogo pereegirak o, yinuk, Iterali yorage, Eereegerak o. Nda’narit wundi wogogwaarak nen kuli seribu ari namenggerak kwe, At wone lengganogo yoragagerak nogo ti, Kobak arigin lek mondokmondok aberak aret logogin o.

19 Inanggween paga aap nggiru kwak Ineebe ambitak mban wonogwe, Ineebe mbuuluk mban wonogwe, Eeko logonet,

20 Aakumi inawi yagak-ndagak nugwi, Aap inalitak inabu’me piigo menggam ya unggwagak nugwi, Eerit nugwi iigak,

21 Aakumi nen tebenogo piyoorak eekwi iinok, At Aliku ALA nen non mbanogo piige, It paga yi aap ndi aap inendagembogut nogo, Inagabiti mbaruwak nduk, yorage logonet,

22 Amburu eerogo mippiyareegirak nogo mbaaniigwi, Yorage neegak yoraga nogo maluk eeppiigwi, Eeriyak mage o, yinuk, yorage, Eereegerak o.

23 Togop aret me, Kit aakumi nggween paga wonogwe yi abok aret Aliku ALA konenuwak nduk ndawi wakwi, Kinagap ndake menggerak wone ko’lu-kii’me yoranet nugwi,

24 At mondok tiyanak menggerak nogo, aakumi lombok inenggela’me mbininogo yorogwe, At iya tit eeke menggerak nogo, aakumi inanebunu lombok yoranet nugwi, Eeko logonip o.

25 Aliku ALA ti, mondok iya lombok me, At mban tiyappogo logorak op aret o.Yi kugi ndi kugi abok aret inayuk warak aret kwe, At inirimbaga lombok me, at mban ayuk wuko logonip o.

26 Yi aakumi ndi aakumi inagugi inayuk wukwi ti, Kugiwak ineenggi paga nen ogobakkigirik aret kwe, At Aliku ALA nen perak, Mbogut aret ogobakkigirogo pereegerak o.

27 At endage tiyanak ayuk warak wonage kenok, Wi! ugwi nogo mban ndak warak wonage, At omaawi ambik kenok, at wonage menggim wonogwe nogo inale’nggen mbakwi, Eekwi me,

28 Yi aakumi ndi aakumi kinanebunu lombok yi, wae. At Aliku ALA mban alut eekwi, “Kendage tiyanak komaawi ambik Kaliku ALA aret o,” Yinuk, wogoppugwi,

29 Aliku ALA endage abu iya me, tiyappugwi, At ake wogoriyak wonok at owagam wogwe, At Aliku ALA kikak nakeelik alik leenak Mondok iya lombok menggerak me, Ayuk wuko logonet, alut eekwi,

30 Kit nggween paga monggotak yi, abok aret At enggaanom paga kinaganak nuk-nuk kirage, Eeko logonip o. At o nggween yi abok aret nu’lek eerogo pereegerak me, abolok yigin lek o.

31-33 Aliku ALA nen it nggween paga wonogwe nogo Inowak loonikit nduk woraagin me, Kit mbogut yi, kinale’nggen mbakwi, Kat nggween yi, ndawi lubuk ari, Eeko logonet, Aliku ALA ti, ninowe endagembogut aret o, yinuk, Aakumi inanebunu lombok inenggela’me yoranet nogo logonip o. Yi kole yenggenak inikime wonogwe abok aret inom inoonebu yogwe, Yabu wogome yi mendek ndi mendek yarak inom inale’- nggen nen nugut-walek yogwe, Eeko logowak o. Ti eekwi iinok, Yi eyo ndi eyo eyonggaame wonogwe nogo inale’nggen nen nggelek mbuk agan nogwe, Aliku ALA wage enggaanom paga ndawi wakwi, Eeko logogun o.

34 At Aliku ALA abu obeelom logonet, Aakumi iniki kunik mbake nogo ti, Mondok-mondok aret logogin me, Wa, yogwi,

35 Ninagap ndaka ninogoba Ala wae. Niniki ale’nggen paga kalut eekwi, Kendage abu abe alik leenak nogo kumbunuk, Wa, yokkugwi, Eeko logowok nduk, It aakumi inenggela’me nen ninagap ndake, Kuwak eerogo pinani wage, Eeke logot o, Yinuk, yogo logowok o.

36 Iterali inogoba Aliku Ala ti, Aa’nduk nen nok age yobok kuli Endage mondok-mondok tiyanak menggerak me, Alut eekak mban yogo logowok o,” yinuk, ari mbareegi, it aakumi abok aret, “Ti abet aret yagan o,” yinuk, Aliku ALA alut eereegwaarak.

It aap Ala unde ineyabu unde eeppiyareegerak wone

37 Ko’lu-kii’me eeko logorak wone yugu ndak-ndak, at Ndawut nen aap Atap nogo, oreewi aap Lewi mendek inom Aliku ALA aloobut mbanak me wone yugu yonggolak wonage nogo, enaame time nen aakumi inake eekak yogo logowak nduk, teppiige,

38 ndi, Obet-Erom nogo awuri ineebe 68 inom nen it eekwi nogo yeenggwaarogo logowak nduk, inom teppiige, eereegerak. Ndi, it aap Yerutun aput Obet- Erom inom, aap endage Kota inom, nen tu unggwogo menggam arum wako nogogwaarak.

39-40 At Aliku ALA nen it Iterali mendek yoragagerak abok aret Muta nen liiru mbaneegerak nogo ndakndak, kubondendok inom, kiyoma inom, Ala ake warogo wogogak ogobakkigirik nogo paga Aliku ALA ake warogo kani kunggo logowak nduk, at Ndawut nen aap Ala unde Tarok inom, at oreewi it Ala unde inom, puut Nggibeyon paga Aliku ALA awooliya wurik enaame time piige,

41 it aap ti, yeenggwaarogo logowak nduk, aap Keman inom, Yerutun inom, it aap ndawi wako logonet, “At aakumi inabuwa nen iniki kunik aganake nogo ti, Lek ageelik mondok aret wonage menggerak o,” yinuk, Aliku ALA wa! yogo logowak nduk inendage kunogo piyareegerak nogo, inom piige,

42 Ala alut eekwi iigak, at Keman Yerutun imbirak nen oone nggwok eeka trompet nogo, oone pu eekwi, togolowak tabak pu ndale eekwi, yi oone ndi oone eekak nogo inom oone eekwi, eeko logorak unde eeppiige, ndi, at Yerutun apuri nogo, tu unggwogo menggam arum wako logowak nduk, unde eeppiige, eereegerak.

43 Unde eeppiige nagagerik, it aakumi abok aret iname lombok nogwe iigak, at Ndawut nogo at aaganapuri ale’nggen inoba piyaakit nduk, ame nagagerak.

17 Ndawut eeriyak Ala nen wone abuk nggaruk togon yoreegerak wone

(2Tam. 7:1-17)

1 At aap endagembogut Ndawut nogo, at awi o nggwok abe wuppunuk, ale’nggen paga wonage logonet, aap Ala yoge kagak yoraga Natan nogo yoge, “An nawi o nggwok abe wurik yi, eyo abe nggabina paga abu obeelom wuppanegaarak wonage neegak kwe, Aliku ALA aloobut mbanak kenok we ooliya wurik me wonage ti ket o.”

2 Yoge mbareegi, at Natan nen aap Ndawut nogo yoge logonet, “At Ala kimbirak wonage me, kat kiniki nen eeriyak koonogo pegendak nogo aret eeke logot o,” yoreegerak.

3 Yoge mbareegi, oonikiya ti eyom paga at Ala nen Natan owagam wage nagagerik, yoge logonet,

4-6 “At Aliku ALA nen wone, Ndogop yegerak o, yinuk, nayeloman Ndawut yori nanok nduk, yokkiri o. O maan it aakumi Iterali o Metit nen wogoret wundi wagagirak kuli nok, yogondak yi kuli paga, an o abe wurik me wonageelik inawooliya wuppunuk wonogwe iinok, an time wonage, mininuk, nanuk wukwi iinok, an time ari nage, eerit nage minggirak nogo o. Iterali abok aret ninom yagak-ndagak nugu logonet, it ndomba ndegeninako mengga kwak an napuri Iterali ndegeninako logowak nduk, yoragagirak inoweewi inarum wonogwe nogo, ambiriluk ambi yoge logonet, Nonggop nduk an nawi eyo abe nggabina paga wuppanega’lek agandik, yoreegirak ya? Lek aret me, at nen aret wurogo paniyak ari agaarik? Lek aret mbaki o.

7 Togop aret me, At Omaawi Lombok Menggerak AlikuALA nen, Ndogop yegerak o, yinuk, nayeloman Ndawut yorenok nduk, yokkiri o. At o karume kambin-ndomba ndegeninabit nege me, an nen wagangge nagagirik, napuri aakumi Iterali inowe endagembogut logonet, inarum logowak nduk, eerogo pereegirak o.

8 Pege nagagirik, at nggeeme noorak iniki koombunuk nage kenok, an nimbirak aret nage, an naa’nduk a’nuk awim mendek inoorogo piige, eeke nagagirik, yogondak it aakumi nggween paga inendage warak lombok mengga kwak, at endage warak lombok togop aret eerogo pigin o.

9-10 It an napuri Iterali aa’nduk tebembiinok wonogwe, ti’nuk, Iterali inowak loonggo logowak nduk, inoweewi mippiige nagagirak kuli nen nok, yogondak kuli, it aap maluk mendek nen tebenogo piigwi, eeko nogogwa kwak ambinom eeppiigo logokwak, inawim abok aret tebenogo piinok, o abolok lek obeelom aret wonage kagak, iname lombok logonet, inagabolo nirik-kirik yaga’lek iniki ugun tayenak logowak nduk, an napuri Iterali inanggween wogorage logominggirik, time kwippiyaminggirak wonogwe iigak, Naliku an ALA nen aret inapuri-inombowologwe ambik wiganogo piyaagin o.

11 Ndi, at perak, nda’nagagerak eyom abu aret panggoni wage kenok, ombomini kambunuk nogogwam nggwogoba wonogwe me, inom ari nage kagak, an nen at lombok apuluk ndaremenggerak nogo, obaane’me mippege logominggirik, apuluk abu’me piige logowam mondokmondok logowak nduk, eeppigin o.

12 At nen aret an nawi wurogo panigin o. Ndi, at paga wigannarigin nogo nen mban mondok-mondok wone lengganogo yorage logowak nduk, eeppege logogin o.

13 An ti, at ogoba aret age, ndi, at ti, an naput aret age, eerugun o. At endagembogut awo aga’lek kagak, aa’nduk endagembogut wonagagerak Tawun nogo, abuwa nen obeelom eeppege nagagirik, ti’nuk, mbo pereegirak nogo kwak, at abuwa nen obeelom eeppege nogo ti, lek arigin lek mondok-mondok eeppege logogin o.

14 An napuri wigannarit nogwe, it an nabu’- me piinok wonogwe, eekwi nogo ti, mondok-mondok unde logowak nduk, eeppigin me, at wone lengganogo yorage menggim nogo lek arigin lek mondok-mondok aret logogin o, yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak, yori nanu o,” yinuk, yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, at Natan nogo Aliku ALA nen kin paga yoreegerak nogo ndak-ndak aret Ndawut mbininogo yori nagagerak.

Ndawut nen tamban eeke logonet, “Ala wa,” yoreegerak wone

(2Tam. 7:18-29)

16 Mbininogo yori nage mbareegi, aap endagembogut Ndawut nogo Ala awooliya wurik me unggwage nagagerik, Aliku ALA enggaanom paga kwi’na’nuk tamban eeke logonet, “Kaliku nogoba Ala wae. An inom, nowe-nawot inom, nit nen eeriyak abu meek lombok niigak, an mii’nake nagagindik, kapuri inarum logokit nduk, mippaneegindak o.

17 Ti eeppanege nagagindik, Abu aret eekirak, kagi, yinuk, puk ariyak kwe, an kayeloman napuri-nombowologwe eeppiyoorak inomyo’negendak kenok, nogoba Ala kat yi, ia! An aap aret kwe, Kaliku Ala nen, yi aap ndi aap iigak, At yi, iya o, yinuk, eeppanege keegi o.

18 Kaliku ALA wae. An kayeloman yi, neebe inom, eeke minggirak inom, abu neege menggendak kwe kagak, mondok obeelom eerogo tiyappanege menggendak me, an nonggop yokkiri o?

19 Kat mondok iya negen eeppanege logonet, Ndogop eeppagarak o, yinuk, wone mondok iya lombok yo’niruwak nduk yogendak yo’niri wagaarak yi, An kayeloman wone yo’negendak nogo a’me nggelok ari, ndi, kat eeriyak kiniki mbake nogo ndakndak age, eeruwak nduk, wone eerogo nappani wagandak o.

20 Kaliku nogoba ALA o. Nit lombok nen ninaruk konenggo monggoorak ndak-ndak, kat pogom ambi wonage lek Ala kalik aret menggendak o.

21 Kat Ala nen it aakumi Iterali inagap ndarogo kat kapuri lombok aruwak nduk, o Metit tebenak wonogwe me, wondet eerogo piige, kendage tiyak yuwak nduk eeke, ndi, kat kaa’nduk a’nuk, mondok iya lombok tam warak negen eeke logonet inawim mugogo wumbiige, eereegindak me, o nggween paga yime abok aret it kapuri Iterali pogom ambi wonogwe lek aret o.

22 It aakumi Iterali mendek ti, kat kapuri mondok-mondok logowak nduk, koonogo piyareegindak me, Kaliku inogoba Ala kat aret agagindak o.

23-24 Togop aret me, Kaliku nogoba ALA wae. An kayeloman inom, napuri-nombowologwe wigannarugun inom, eerogo pinaniyak wone koonogo yo’negendak nogo, a’me lik togon aret eeppinanege logomunggun o. Kat kendage mondok-mondok tiyanak logowak nduk, wone yagandak nogo ti, a’me nggelok togon eeke keenok, it aakumi nen, At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Ala nogo ti, aakumi Iterali inogoba Ala aret kogo o, yinuk, yogo logogun o. Ndi, kat kenegen wo’ninake keegak, an kayeloman Ndawut napuri-nombowologwe wiganak nen mban it kapuri Iterali mondok-mondok inarum logogun o.

25 Ndi, nogoba Ala wae. Kat nen an kayeloman yo’nege logonet, Kapuri-kombowologwe wiganak paga mban Iterali inarum logogun o, yinuk, yo’negendak ti paga an kayeloman nagabiti lek nogogumbuk logonet, wone yi, yokkege agarik o.

26 Kat Kaliku ti, Ala aret o. Ndi, kat wone abe mban koonogo an kayeloman yo’negendak me,

27 an kayeloman napuri-nombowologwe wigannarugun nogo, kenegen wogonake keegak, it nen kat kapuri Iterali mondok-mondok inarum logonet, eerit nogo logowak nduk, kale’nggen ninoba pinanege nagandak o. Kaliku ALA wae. An kayeloman napuri-nombowologwe wigannarugun nogo, ninom muk kale’nggen ninoba pinanege nagandak me, lek arigin lek mondok-mondok ninoba aret logogin o, yinuk, yokkigi o,” yoreegerak.

18 Ndawut wim nambuke logonet, eegin tiyak yereegerak wone

(2Tam. 8:1-14)

1 Ti’nuk peebi, at Ndawut nogo it aakumi Pilitin mendek inom wim nambuke logonet, tebe-nogo piinok, kota Nggat inom, enaagan- ambokan yaga’lelo mbuulogwe inom, it Pilitin mendek unde wonogwe nogo inom abok aret tebenggolagagerak.

2 Tebenggolage nagagerik, ti’nuk, it Mowap mendek tebenogo piige mbareegi, at abu’me mban tebe yinuk, ayuk wuko logonet, inarum wonage onggo wu wogori wogo nogogwaarak.

3 Ti’nuk, it o Toba mendek inowe endagembogut Kararetet nogo, at unde menggim niyo Eparat ambet paga wonogwe nogo, mi’nogwe iinok, ambinom tebenogo piyaakit nduk, nage me, at Ndawut imbirak abuk a’nuk, imbirak wim eerit o Kamat kuli tebenogo piinet nagagerak.

4 Tebenogo piinok, anggweendo wim eeka nogo seribu wagangge, awuri ineegin warak kuda paga yarugu nega ineebe tujuh ribu piginake, ndi, it aap wim eeka iniyok paga nega ineebe dua puluh ribu piginake, eeke nagagerik, kuda piginabeegerak nogo, abok aret iniyok andelen inomanggen mbanogo piige logonet, eegu we 100 mban nggweendo wim eeka nigiren nugu logowak nduk, teppiyareegerak.

5 Ndi, it aap o Aram yaga’lelo Ndamitik nogome nen it o Toba mendek inowe endagembogut Kararetet yeenggwaaruwok nduk, wogo mbareegwa, at Ndawut nen ineebe dua puluh dua ribu aret inoorogo piyareegerak.

6 Inoorogo piinok, at Ndawut awuri ineegin warak nogo, it aakumi Aram mendek tebembiinok logowak nduk, it inawi kota Ndamitik nogome piya nagagerak. Piya nage mbareegi, it Aram mendek nogo, Ndawut abu’- me tebenak logonet, inarum wonage onggo wogori wogo nogogwaarak. Ndi, at Ndawut nogo, yi o ndi o wim eerit nege kagak, Aliku ALA nen Ndawut eegin tiyappege nagagerak.

7-8 At Ndawut nen aap Kararetet awuri wim eeka inoweewi inanggeemu mbuti emas mendek paga eerak nogo wagangge, ti’nuk, aap Kararetet unde wonagagim o kota mbere Tibakat inom, Kun inom, nogome nen mbuti tembaga mendek apit aret wagangge, ee’nuk, o Yerutalem wonok wagagerak. Mbuti tembaga wonok wagagerak ti paga, at Talomo nen togolowak endage, Niyo Yenggenak, inom, o eyak mippuurak inom, mbuti tembaga paga yi mendek ndi mendek eekak inom, ogobakkigirogo pereegerak nogo o.

9 “At Ndawut nen it Toba mendek inowe endagembogut aap Kararetet awuri wim eeka abok aret inookerak o,” yogwe nogo, aap o Kamat mendek inowe endagembogut Towu nogo, aruk konengge nagagerik,

10 at Kararetet awuri inom wim mbanak wonagagerak me, Ndawut nen inooreegerak paga, “Ninili eekendak me, wa!” yinuk, keyage warogo mbuti emas inom, perak inom, tembaga inom, nogo paga yi mendek ndi mendek ogobakkigirik abok aret aap endagembogut Ndawut wogoruwak nduk, aput Karoram wonok nappi wagagerak.

11 At Karoram nen wonok Ndawut iri wage mbareegi, aap endagembogut Ndawut nen it aakumi Erom mendek inom, Mowap mendek inom, Amon mendek inom, Pilitin mendek inom, Amalek mendek inom, yi aakumi ndi aakumi tebenogo piyareegerak abok aret inagugun wogo mbuti emas inom, perak inom, Aliku ALA ake leenogo pege nagagerak ti kokwak, aap Karoram yi mendek ndi mendek wonok iri wagagerak nogo, Aliku ALA ake leenogo pereegerak.

12 At kwe Teruya aagaluk Abitayi nen aap Erom mendek ineebe apit delapan belas ribu aret o Mayu Ogup Yenggenak Me, kobappaga time inoorogo piyareegerak.

13 Inoorogo piige nagagerik, it Erom mendek tebembiinok logowak nduk, at awuri ineegin warak nogo, o Erom nogome nappiinet nage mbareegi, it aakumi Erom mendek abok aret Ndawut abu’me tebenak aret wonogogwaarak. Ndi,at Ndawut nogo, yi o ndi o wim eerit nege kagak, at Aliku ALA nen Ndawut eegin tiyappege nagagerak.

Ndawut inom eeka inendage mbanak wone

(2Tam. 8:15-18, 20:23-26)

14 At Ndawut nogo it Iterali mendek abok aret inowe endagembogut a’nuk wone lengganogo yorage logonet, apuri Iterali inake abe mban koongge, li’lak mban eeppiige, eeke nagagerak. 15 Eeke kagak, kwe Teruya aagaluk Yowap nogo, wim eeka inowe wonage, Akilut aput Yotapat nogo, Ndawut ame nogome wone ambi agaatak kenok liiru mbangge,

16 Akitup aput Tarok inom, Abiyatat aput Akimelek inom, imbirak Ala unde wonogwe, aap Tawuta ti, o apit lambunik ake liiru mbangge,

17 aap Yoyara aput Mbenaya nogo, it aakumi Kereti mendek inom, Peleti mendek inom, inowe logonet inarum wonage, ndi, Ndawut apuri nogo ti, inogoba endagembogut Ndawut abu’- me logonet, inom eeka inoweewi aret wonogwe, eeko nogogwaarak.

19 It Amon mendek inom, Aram mendek inom, tebenogo piyareegerak wone

(2Tam. 10:1-19)

1 Ti’nuk peebi, ne ambi paga aakumi Amon mendek inowe endagembogut Nakat nogo, kangge mbareegi, obaane’me at aput aret endagembogut agagerak.

2 Age mbareegi, at Ndawut nen ari logonet, “At Kanun ogoba Nakat nogo ti, an iniki kunik ee’nake logonet, obeelom eeppanege nagagerak nogo kokwak, aput Kanun niniki kunik logonet, obeelom eeppikit o,” yinuk, ogoba kambeegerak iniki eyak wappuwak nduk, at inom yabu eeko menggaarak nogo nappiyareegerak. Nappiyareegerak nogo, aap Kanun iniki eyak wappuwak nduk, o Amon ari nogo mbareegwa,

3 it aakumi Amon mendek inoweewi nagawannagawan nen inogoba Kanun nogo yogwi, “Kat kogoba kanggerak nogo, abuwa nen kiniki eyak wappagarak nduk, Ndawut nen awuri nappiya wagaarak mbaken? Lek o. Ata, o yime tebenggolaawok nduk, inigen yambik-yambok eeri wagaarak yi lek a?”

4 Yogo mbareegwa, at Kanun nen it aap Ndawut awuri nappiyareegerak nogo pippiinok, inamboro mbanogo piige, inayum nggorek yirik nogo inakom kuli mbanogo piige, eerogo piinok, “Kiname nanip o,” yinuk, nappiya wagagerak.

5 Nappiya wage mbareegi, it nogo inenggali nen Ndawut wonage me woroolik. Ata, at Kanun nen eeginabeegerak nogo, Ndawut yori wogo mbareegwa, aap endagembogut Ndawut nen, “Kinamboro wungge kenok woraabagip nduk, o Yeriko time puk a’nip o,” yinuk, wone eerogo nappiyareegerak.

6 Ndi, it aap Amon mendek nen, “Nit eekoorak paga at Ndawut nen obari maluk kogo mengga kwak ninombake kogo o.” Yogo nogogwaarik, at Kanun inom, it Amon mendek inom, nen nggweendo wim eeka inom, it aap wim eeka kuda paga nega inom, o Aram-Metopotamiya nen, Aram-Maaka nen, Aram-Toba nen, inom a’nuk, wim eeruwak nduk, mbuti perak aaninggin tiga puluh empat ribu nappereegerak.

7 Nappereegerak wu ti paga nggweendo wim eeka nogo tiga puluh dua ribu inom, aap Maaka inowe endagembogut inom, awuri ineegin warak inom, inom a’nuk wim eeri woraawak nduk, onggo wogorage mbareegi, wogo nogogwaarik, o Mereba time inawooliya wuppunuk, wonogwe me, it aap Amon mendek inawuri ineegin warak kunduk, wim eeruwok nduk, inawi kota-kota nen iya wogogwaarak.

8 Iya wogogwaarak nogo, at Ndawut aruk konengge nagagerik, aap Yowap awuri wim eeka wakaa’ngget abok aret it aakumi ti, inom wim namburuwak nduk, nappiyareegerak.

9 Nappiyareegerak nogo mbaree-gwa, it inoweewi inendagembogut inom wogogwaarak nogo, inalik yabu kibinik me wonogwe iigak, it Amon mendek nen wundi woraanuk, inawi kota tu unggwogo menggam nogome ina koonogo punuk, wonogogwaarak.

10 Ndi, it inawim mendek nogo inambo’me-inaame nogome abok yengget-wangget eereegwaarak wonogwe nogo, aap Yowap enegen iige nagagerik, at awuri Iterali mendek aap wim abu wakaa’ngget kero mban it Aram mendek inom wim eeruwak nduk, leenogo piige,

11 ndi, it Iterali mendek ineegin warak apit negen mogonogo awuluk Abitayi inowe a’nuk, aap Amon mendek inom wim namburuwak nduk wogoge, eeke nagagerik,

12 awuluk Abitayi nogo yoge logonet, “An aap Aram mendek ninom wim namburiyak nduk wakkaminggirak kwe, it inomaawi age kenok ti, kat nen an yeenggwa niri wage, ndi, aakumi Amon mendek kinom wim eekwi me, it inomaawi age kenok ti perak, an nen kat yeenggwa kiri nage, eeruwok o.

13 Togop me, kogogumbuk nu’lek logot o. It aakumi nit mendek inili eerogo piigwi, ninogoba Ala nen kota-kota wo’niragagerak ili eerogo pugwi, eeruwok nduk, ninogogumbuk wakaa’- ngget eeppunuk, wim eekwi niigak, at Aliku ALA nen eeppinaniyak mbake nogo mban eeppinanege logowak o,” yinuk, yoreegerak.

14 Yoge nagagerik, at Yowap awuri wim eeka leenogo piyareegerak nogo inom nen aap Aram mendek inom wim namburuwok nduk, nogo mbareegwa, inayuk nen aap Aram mendek kole mbaganit nogogwaarak.

15 Ndi, it aakumi Amon mendek nen it Aram mendek mbaganit nogwe nogo, inigen iigo nogogwaarik, it kunduk, togop mban aap Yowap awuluk Abitayi ayuk nen mbaganit o kota nogome unggwit nogogwaarak. Unggwit nogo mbareegwa, aap Yowap nogo iyokan o Yerutalem wagagerak.

16 Ndi, it aap Aram mendek nogo yogo logonet, “It Iterali mendek nen ando ninooko logonet mappinanggaarak kogo o.” Yogo nogogwaarik, at Kararetet nogo nen it aap Aram mendek niyo Eparat enebagan wonogwe nogo woraawak nduk, yonggo nappiige mbareegi, aap Kararetet awuri wim eeka inowe Tobak nen wogoren piya wagagerak.

17 Piya wagagerak nogo at Ndawut yogo mbareegwa, at Ndawut nen aakumi Iterali abok aret kuwak eeppiige nagagerik, wogoren niyo Yoraran wunda nanuk, it Aram mendek nogo inom wim namburuwok nduk, ina koonogo punuk, inom wim nambureegerak.

18 Nambuke mbareegi, it Aram mendek nogo Iterali inayuk nen mbaganggwi iigak, at Ndawut awuri inom nen it aap nggweendo wim eeka wonok nega nogo ineebe tujuh ribu inookwi, ndi, it aap wim eeka iniyok paga nogo menggaarak ineebe empat puluh ribu inookwi, eeko logonet, it Aram mendek wim eeka inowe Tobak nogo kunduk, inom aret wareegwaarak.

19 It aakumi inoweewi inendagembogut aap Kararetet abu’me logonet, oone konenggo nogogwaarak nogo nen, “It Iterali nen abu aret tebenogo pinanugwi iigo,” yogo nogogwaarik, it Ndawut inom paalungga wappunuk, abu’me logonet, oone konenggo nogogwaarak. Ti eereegwaarak paga it aap Aram mendek nen aakumi Amon mendek ambinom yeenggwaaroorak ineebi mbareegwaarak.

20 At Ndawut nen aap Amon mendek iname Araba tebeneegerak wone

(2Tam. 11:1, 12:26-31)

1 Eyo anggup lake menggim eyom paga yi aap ndi aap inendagembogut wim namburi wunggo menggaarak me, tahun ti eyom ari wage mbareegi, at Ndawut nogo,o Yerutalem puk a’nuk, wonage kagak, at Yowap awuri ineegin warak wogoren wundi nage nagagerik, aakumi Amon mendek wonogo menggam nogome lek eerogo punuk, ti’nuk, kota Araba inom tebenogo pikit nduk, nage nagagerik, wanggeppunuk, wakkagak eeke nagagerik, o nogo obaga kwi’nage logonet, langgunogo pereegerak.

2 Langgunogo punuk wonage me, at Ndawut nage nagagerik, it inowe endagembogut enggare-nggare mbuti emas paga ogobakkigirik yugum kere’- li-kere’lo aago pugunik onggo abu iya aaninggin 34 wakkagak anobak paga yirik nogo, nggoorogo woppunuk, yirikkolage, yi mendek ndi mendek o kota wonage nogo ambik aret kugun wagangge, eeke nagagerik,

3 it aakumi Amon mendek inawi kota-kota tebenggolage kenok, yabu eeko logowak nduk, eeppiige nagagerak me, it aakumi o kota Araba menggaarak nogo wogonake nagagerik, nggege wogorage, mbuti tegewa wogorage, yembuti wogorage, eeppunuk, yabu nggwiirit- nggwaarit eeko logowak nduk, piinok, awuri wim eeka inom abok aret o Yerutalem iniyokan wogogwaarak.

It Pilitin mendek inom wim eereegwaarak wone

(2Tam. 21:15-22)

4 Ti’nuk, peebi ne ambi paga o Nggetet time it Pilitin mendek inom wim ambinom nambuko logonet, aap Kuta mendek endage Tibakayi nen aap inanggup nggorek paga wiganak mendek endage Tipayi nogo wappunuk, it Pilitin mendek nogo, it inabu’- me piinok wonogogwaarak.

5 Ti’nuk, ne ambi paga it aakumi Pilitin mendek inom wim ambinom nambuko logonet, aap Yayit aput Kelakanan nen aap awi Nggat mendek Nggoliyat awuluk endage Lakimi awooluwak muundu obate kwak porogo wonage kagak, aret warogo pege,

6 ti’nuk, ne ambi paga o Nggat time wim nambukwi iigak, aap ambi eebe nggwok anggup nggorek ti mendek wiganak ambi eenggabit peenokpeenok 6, iyogobit peenok-peenok 6, mban aret me, lambunik 24 aret wonage nogo nen

7 it Iterali mendek miyuk-meya eeginake mbareegi, aap Ndawut ogobaluk Timeya aput Yonatan nen aap nogo warogo pege, eereegwaarak.

8 O Nggat time it aap inanggup yerek-nggorek mendek wiganak ti aret. It nogo ti, at Ndawut awuri inom nen aret inoorogo piyareegwaarak.

21 It aap wim eeka eenggi linggininake mbareegi, aaninggin inoba piyareegerak wone (2Tam. 24:1-25)

1 At Ibilit nen it aakumi Iterali mendek naalop-kaalop eerogo piyaakit nduk, mi’nage nagagerik, at Ndawut nen it Iterali ineebe eenggi linggininabuwak nduk, inikime manake mbareegi,

2 at Ndawut nen Yowap inom, it aap ineegin warak inoweewi inom, yorage logonet, “Kit nen it aakumi Iterali o Mberetiyeba nen nok, o Ndan kuli ineebe mande wonogwe nogo, an neenu arikit nduk, kineenggi linggininabi nogo logomonggotik, an yo’niri woraamunggup o.”

3 Yorage mbareegi, at Yowap nen onggo at yoge logonet, “At Aliku ALA nen it Iterali mendek ineegin warak o yogondak wonogwe yi, ambinom ne 100 kuli wokkiruwak o. Ndi, kat nogoba kendagembogut wokkege kenok, it ineebe abok aret ti, kat kapuri kabu’me logogun nogo lek a? Kabu’- me aret logogun kwe, kat nogoba nonggop nduk togop eeriyak yo’niragan o? Nonggop nduk it Iterali maluk eeppiyoorak nduk, ari agandik o?”

4 Yoreegerak kwe, at Yowap nen, “Aap endagembogut nen ari me, an nonggop yuurak o,” mba’nuk, aakumi Iterali wonogwe me abok aret ineebe eenggi linggininabit nege naga-gerik, iyokan o Yerutalem wagagerak.

5 Wage nagagerik, aap ineegin warak eenggi lingginik nogo, aap endagembogut Ndawut yoge logonet, “It Iterali wonogwe me abok aret aap wim namburiyak inobam ti, ineebe lambuk togon satu juta seratus ribu aret me, ndi, it Yekura mendek ineebe empat ratus tujuh puluh ribu ti, it ti inom lambunik ineenggi lingginik aret o,” yinuk, yoreegerak.

6 Aap endagembogut nen at Yowap eeriyak wone lengganogo yoreegerak nogo, at Yowap nen eebi mbareegerak me, it aap Lewi mendek inom, Mbeniyamin mendek inom, inom linggininabulik mbo piyareegerak.

7 At Ndawut eeriyak yoragagerak nogo ti, Ala nen kunduk, “Ti maluk aret eekerak o,” mbareegerak me, it Iterali liippuwak nduk, aaninggin inoba kwippiyareegerak.

8 Aaninggin inoba kwippiige mbareegi, at Ndawut nen Ala yoge logonet, “An eekirak ti, maluk nggwok lombok aret eekirak o. An maluk lombok wi negen eekirak me, an kayeloman maluk eekirak yi, mbo nappu o, nogoba,” yoreegerak.

9 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen yoge kagak yoraga Ndawut eeriyak abi paga kaga aap Nggat nogo, yori wage logonet,

10 “Kat nen Ndawut yogop yori nak o. Naliku ALA nen wone alom kenagan koonogo oba puurak mbakirak me, at nen mban ambi miike kenok, ti aret oba pikit, yegerak, yori nak o.”

11-12 Yoge mbareegi, at Nggat nogo nen Ndawut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “At Aliku ALA nen yegerak nogo yokkiri o. Mbi noogelo kagak tahun kenagan age, awim nen wooluwak paga wariyak nduk, mugurok nugwi iigak, tut kenagan penengge, o at unde menggim Naliku ALA nobaloowi paga warak kanggo mengga kwak, andi nggwok lombok inoba nappi wage neenok, Naliku ALA nayonggo malayikat nen it Iterali wonogo menggam abok aret inoorit namenggerak kambit nogwe iigak, ne kenagan age, eerigin, yegerak me, at nappani wagaarak yori naakit nduk, ambi miiru o.”

13 Yoge mbareegi, Ndawut nen Nggat yoge logonet, “Ai! Togop eeppaniyak ti, niniki aaninggin lombok ee’nake kwe, aakumi ineenggi paga nen eeppaniyak ti, mage o. Ata, at Aliku ALA nen ninabuwa nggwok lombok mbake me, at eenggi paga nen eeppanuwak o,” yoreegerak.

14 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen kugi andi aakumi Iterali inoba nappi wage mbareegi, aap ineebe tujuh puluh ribu aret kambeegwaarak.

15 At Ala ayonggo malayikat nogo nen o Yerutalem pup eerogo puwak nduk, nappi wagagerak nogo, inoorit aap Yebut mendek endage Arawuna gandum agabolo mbelangge menggim taati ari wage mbareegi, aakumi mondok alik negen kambit nogwe nogo, at Aliku ALA iige nagagerik, iniki puru yinuk, at ayonggo malayikat aakumi inoorit nage nogo yoge logonet, “Abu aret me, keenggi awiikkolet o,” yinuk, yoreegerak.

16 Yoge mbareegi, at Ndawut nogo nen enegen pila ari nagagerik, Aliku ALA ayonggo malayikat nogo, mbogut agi kagak, nggween ogu kagak, oolo taati mi’ndak paloowi o Yerutalem irimbaga titik eerogo nappunuk wonage enegen kage nagagerik, at inom, Iterali inoweewi inom, inayum nibinik maluk mendek yirik logonet, inete wanduk, ngginnogogwaarak.

17 Ti’nuk, at Ndawut nen Ala yoge logonet, “Aap ineegin warak ineenggi linggininaburak wone lengganogo yoragaarak nogo ti, an nen aret yoragarak nogo lek a? An nen aret yoragarak me, yoragarak ti, koone taganogo punuk, maluk lombok aret eekirak o. An nen aret maluk eekirak me, an inom, naaganapuri inom, aaninggin ninoba pinaniyak op aret kagak, it aakumi ndomba kwak yi, nano eekaarak paga inooke agandik o? Lek me, Kaliku nogoba Ala wae. Kugi andi kapuri inoba piigendak yi, inoba logoraklek o, nogoba. Ata, lek eerogo piyet o,” yinuk, yoreegerak.

18 Yoge mbareegi, Aliku ALA ayonggo malayikat nen aap Nggat nogo yoge logonet, “At Ndawut nogo aap Yebut mendek endage Arawuna gandum agabolo mbelangge menggim time lagangge logomenggerik, Naliku ALA nake warogo wo’nogo logowam ogobakkigiruwak nduk, yoru o,” yoreegerak nogo, yori nage mbareegi,

19 “Aliku ALA yegerak o,” yinuk, aap Nggat nen yoreegerak nogo, Ndawut eerikit nduk, nage kagak,

20 at Arawuna nogo nen gandum agabolo mbelangge logonet, ena logu yinuk, malayikat enegen kage nagagerik, at apuri wologwe 4 inom aret wonogwe nogo kumaa’nari nogogwaarak.

21 Kumaarak wonogwe me, at Ndawut nogo owagam wage enegen kage nagagerik, gandum agabolo mbelangge menggim wundi nanuk, ena nggween paga wanduk ari logonet, Ndawut abu’me tebe yereegerak.

22 Tebe ari mbareegi, Ndawut nen at yoge logonet, “It aakumi andi inoba agaarak yi, lek aruwak nduk, Aliku ALA ake warogo wogogo logowam ogobakkigirikit nen kat gandum agabolo mbelangge menggenom yi, wo’niru o. Wo’nege keenok, onggo ndak-ndak wokkirikit o.”

23 Yoge mbareegi, at Arawuna nen Ndawut yoge, “We aret waamen o, nogoba. Wagangge logomenggendik, kat nowe kendagembogut eeriyak mbakendak nogo aret eerumunggun o. Ndi, warogo kani kuniyak tapi inom, tapi kani kuniyak anggen mbelangga eyo obate mbanak inom, gandum anggen Ala ake puurak inom, abok aret inom wokkigi ti o.”

24 Yoreegerak kwe, aap endagembogut Ndawut nen aap Arawuna nogo yoge logonet, “Togop kwe, lek o. At Aliku nogoba Ala ake puurak kamendek we wagangge, ndi, ake warogo kani kuniyak ti, onggo ndakndak pega’lek neegak, warogo wogoge, eeriyak neebi me, onggo ndakndak wokkiriyak mbake agarik o.”

25 Yoge nagagerik, wu mbuti emas aaninggin 7 wakkagak anggen mbelangge menggim kumbunuk,

26 at Aliku ALA ake warogo wogogo logowam ogobakkigippege nagagerik, Ala ake warogo kani kuniyak mendek pege, inom lambunik logowak nduk, ake warogo wogoge, eeke logonet, aakumi inake Aliku ALA yoge mbareegi, Aliku ALA aruk konembunuk, kani mbogut paga nen warogo wogogak ogobakkigirik nogo paga wuppi wagagerak.

27 Wuppi wage nagagerik, ayonggo malayikat nogo ti, “Kobaloowi awina yonggoolu o,” yoreegerak.

28 Yoreegerak andi nogo lek age mbareegi, at Ndawut nen, “Aap Yebut mendek endage Arawuna gandum agabolo mbelangge menggim yime nen noone konenggerak kagi o,” mba’nuk, ogobakkigirik ti paga ake warogo wogoge nagagerak.

29 Ti eeke eyom paga Aliku ALA inom lambungge menggim awooliya at Muta karume logonet wuriyak yoreegerak nogo inom, warogo kani kunggak ogobakkigirik inom, o Nggibeyon puut paga warogo wogorogo menggam time aret wonagagerak.

30 Time wonagagerak me, at Ndawut nogo nen, “Ala yo’niruwak nduk, ninom lambungge menggim awooliya wurik me naakit lak, at ayonggo malayikat obaloowi paga nooke kero,” yinuk, agabiti nen time noorak meek agagerak.

Pasal 22

1 Ti’nuk, at Ndawut nen ari logonet, “Aliku ninogoba Ala awi yime aret wurogo pugwi, it Iterali mendek nen Ala ake warogo kani kunggak yime aret ogobakkigirogo pugwi, eerugun o,” yinuk, yereegerak.

Ala awi wuriyak pipuk eerogo pereegerak wone

2 Ari nagagerik, it aakumi inambik Iterali inom wonogwe nogo, kuwak eeri woroorak yoraawak nduk, yorage mbareegi, yorogogwaarak kuwak eeko mbareegwa, inenggela’me nen Ala awi wuriyak yugum nggaganggologowak nduk, aap yugum nggagangga mippiige,

3 tu unggwogo logowam tungga inom, tu nggele’mbuk eeka inom, ogobakkigiriyak paku eeruwak nduk, mbuti owak ambik inom, mbuti tembaga aaninggin wakkoorak meek lombok inom, nogo wogorage,

4 ndi, it aap Tiron mendek inom, Tirut mendek inom, nen eyo nggabina mbanak ambik aret at Ndawut ake wonok iri wogogwaarak me, eyo nggabina mbanak ineenggi lingginiyak meek aret wogorage, eereegerak.

5 At Ndawut iniki mbake logonet, “An naput Talomo nogo awo tawe o wuke eenggo’lek me, ndi, yi aakumi ndi aakumi nen, Aliku ALA awi wurik yi, abu nggwok eyo abe omaawi paga lombok wurik yi, iya! yinuk, pi wakwi, abok agan yi o ndi o wiganinuk nogwe, eeko logowak nduk, wuriyak me, an nen yi mendek ndi mendek abe mban pipuk eerogo pege logi o,” mba’nuk, at Ndawut nogo awo kangga’lek logonet, Ala awi wuriyak yi mendek ndi mendek abok aret mondok li’luk eerogo pereegerak.

6 Li’luk eerogo pege nagagerik, at aput Talomo nogo wiireegerak wage mbareegi, Aliku Iterali inogoba Ala awi wuriyak nogo wone lengganogo yoreegerak.

7 At Ndawut nen at aput Talomo nogo yoge logonet, “Naput o. At Aliku nogoba Ala endage ki logowak nduk, an nen at awi wuriyak mbakirak kwe,

8 Aliku ALA nen an yo’nege logonet, Kat aakumi ambik inamiya wunabit nage, ndi, wim ambik lombok eerit nage, eekendak o. An nenegen neegak, aakumi ambik inamiya kilirogo nggween paga wurabit nagandak me, an nendage ki logowam nawi kat nen wurumunggun lek o.

9 Peebi kat kaput aap ndaremenggendak nogo ti, aakumi iniki ugun nu’lek logowak nduk eerogo piiga aret logogin o. At inom wim mbanak enaagan-ambokan wonogwe nogo, at ineebi mbarugun lek inom lambunik logowak nduk, eerogo piyaagin o. At endage ti, Talomo aret. Ndi, at inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak aakumi Iterali mendek abok aret wone ambi inoba aga’lek iniki ugun tayenak aret logogun o.

10 At nen aret an nendage ki logowam wurogo pigin o. At nen an naput age, ndi, an at ogoba aret age, eeko logomonggoorik, it aakumi Iterali abu’me piinok wone lengganogo yorage logowam mondok-mondok omaawi eerogo pigin, yo’negerak o.

11 Togop me, naput wae. Yogondak at Aliku ALA kimbirak wonage me, At nen aret an nendage ki logowam wurigin o, yinuk, yereegerak nogo ndak-ndak, at yeenggwa kege kagak, Aliku kogoba Ala awi ndak aret wurumunggun o.

12 It Iterali wone lengganogo yorage logonok nduk, mippagage logomenggerik, Aliku kogoba Ala wone yugu liiru mbanak nogo, liirogon unde logonet eeke logonok nduk, Aliku ALA nen kiniki warak eeppagage, eeriyak liippunuk eeke logonok nduk, eeppagage, eeke logowak o.

13 Wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, it Iterali eeko logowak nduk, Aliku ALA nen Muta yoreegerak nogo, liippunuk, eerit nage keenok, eeriyak mbake nogo a’me nggelok mban arit nage kaamunggun o. Togop me, kagabiti mbake, kiniki yungguppegak eeke, eeke logobok o. Ata, kiniki mondok nu’lek eeppunuk, kogogumbuk logomunggun o.

14 Anggon-panggon ee’nake tit kagak Aliku ALA awi wuriyak mbuti emas aaninggin tiga juta empat ratus lima puluh ribu wakkagak pipuk eerogo pege, mbuti perak aaninggin tiga puluh empat juta lima ratus ribu wakkagak eerogo pege, ndi, mbuti owak inom, mbuti tembaga inom, ambik aaninggin wakkoorak abu meek nogo mendek eerogo pege, eyo inom, yugum inom, ambik lombok pipuk eerogo pege, eekirak kwe, eegu lek age kenok ti, kat kobaalombokkwaarumunggun o.

15 Kat kinom yabu eeriyak ineebe ambik aret wonogwe o. It ando yugum nggagangga inom, ando yugum paga o wuka inom, ando eyo paga wuka inom, 16 it ando mbuti emas paga, perak paga, tembaga paga, mbuti owak paga, yi mendek ndi mendek abok aret ineenggi amburu paga eeko menggaarak abu ineenu ineenggi lingginiyak meek kinom eeko logorak ambik wonogwe me, o ti, wuru aret o. Ndi, wuke keegak, Aliku ALA kimbirak aret logogin o,” yinuk, yoreegerak.

17 Yoge nagagerik, at Ndawut nen aakumi Iterali mendek inoweewi abok aret at aput Talomo yeenggwaaruwak nduk, yorage logonet,

18 “At Aliku kinogoba Ala kinom wonage nogo lek a? Aakumi yi o ndi o kinaagan- kinambokan wonogwe nogo, wone ambi kinoba pinagaga’lek kinom op wonogwe nogo lek a? It aakumi o yime wonogwe abok aret Aliku ALA nen an neenggime paneegerak me, aakumi o yime menggaarak abok aret Aliku ALA oone inom, kit at apuri kinoone inom, aret konenggwi me,

19 yogondak aret kit kiniki inom, kineebe inom, waganogo Aliku kinogoba Ala wogo’nuk, At mban mugurok nogo logowok o, yinuk, abuk nggaruk togon koombunuk, mugurok nogo logonip o. At Aliku ALA aloobut mbanak me wone abuk nggaruk togon kooneegerak yonggolak nogo inom, yi mendek ndi mendek eekak Ala ake leenak nogo inom, Aliku ALA endage ki logorak awi wuruwam nogome mambi woraamunggup nduk, Aliku Ala alut eeko logowam aret wu’nip o,” yinuk, yoragagerak.

23 Lewi mendek ineyabu eeko logorak puniragagerak wone

(1End. 1:1-40)

1 At Ndawut nogo ndarak kagak tahun ambik eeppunuk, abu anggok age nagagerik, at obaane’me aakumi Iterali mendek inowe endagembogut logowak nduk, aput Talomo aret mippereegerak.

2 At nen aakumi Iterali mendek inoweewi inom, it Ala unde inom, it Lewi mendek inom, abok aret kuwak eeginabeegerak.

3 Kuwak eeppiinok, it aap Lewi mendek ndarak tahun 30 nen agi nggwe eerak kero, ineenggi linggininabit nogo nogogwaarik, lambuk togon ineebe tiga puluh delapan ribu aret linggininabeegwaarak.

4 Lingginako mbareegwa, at Ndawut nen ari logonet, “It yi, ineebe dua puluh empat ribu Aliku ALA awi wukwi nogo inarum wakwi, ineebe enam ribu ti, ando yi mendek ndi mendek eekugak liiru mbanggwi, it ando aakumi inawone mbanogo inowak loonggwi, eeko logowak o.

5 Ndi, ineebe empat ribu ti, tu unggwogo menggam arum wakwi, ineebe empat ribu ti, Aliku ALA alut eeko logonet, ndawi tiyanggwi iigak, yi mendek ndi mendek oone eekak an nen pipuk eerogo pereegirak nogo woppunuk, eekwi, eeko logowak o,” yinuk, yoragagerak.

6 Ti eeke nagagerik, Ala awi wurik me eeko logorak at Ndawut nen aap Lewi mendek mogonogo piyareegerak nogo ti, at Lewi apuri Nggeroton inom, Kekat inom, Merari inom, nogo mugurok aret mogonogo piyareegerak.

At Nggeroton mendek ineyabu eeko logorak lingginabeegwaarak wone

7 At Nggeroton paga wiganak ti, Laran Timeyi imbirak aret.

8 At Laran nen apuri aap ndaganabeegerak ti, ineebe kenagan Yekiyen, Tetam, Yowen, aret me, it inowe ti, Yekiyen aret.

9 At Timeyi nen apuri aap ndaganabeegerak ti, kenagan aret me, inendage Telomit, Katiyen, Karan aret. It aap Laran apuri ndarak ndegek inoweewi ti, it aap ti aret.

10 At Timeyi nen apuri aap ndaganabeegerak ineebe 4 aret me, inendage Yakat, Tita, Yewuti, Mberiya aret.

11 Manggu at Yakat nda’nage, ambo’me Tita nda’nage, eereegwaarak kwe, it Yewuti Mberiya imbirak inapuri aap ambik ndaganabulik me, “Inagunu ambit,” mba’nuk, ineyabu ambit eeko logowak nduk, ineebe lambuk togon ineenggi linggininabeegwaarak.

At Kekat mendek ineyabu eeko logorak linggininabeegwaarak wone

12 At Kekat nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, ineebe 4 me, inendage Amaram, Yitakat, Keboron, Utiyen aret. 13 AAt maramn ena purai ap ndaganabeegerak nogo ti, Karun Muta imbirak aret. At Karun apuri wiganak inom nen Ala awi wurik me yi mendek ndi mendek eekak alik leenak arum liirogon wonogwe, Aliku ALA enggaanom paga ake warogo wogogwi, Ala enggaanom paga aakumi inake eekwi, mondok-mondok Ala endage paga aakumi inale’nggen inoba piigwi, eeko logowak nduk, leenogo piyareegerak.

14 Ndi, at Ala wone liirogon eeka Muta nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, “It Lewi mendek eegu ando aret o,” yinuk, inom lambunogo piinok, ineenggi lingginabeegwaarak.

15 At Muta nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Nggeroton Eliyetet imbirak aret.

16 At Nggeroton paga wiganak ti, Tebuwen aret me, at mendek inowe at aret.

17 At Eliyetet aput ti, aap Erekabiya aret me, at mendek inowe at aret. At Eliyetet nogo ti, apuri aap ambinom ndaganabulik aap ambit Erekabiya aret ndareegerak me, at Erekabiya apuri perak, ambik aret ndaganabeegerak.

18 At Yitakat paga wiganak nogo ti, Telomit aret me, at mendek inowe at aret.

19 At Keboron nen apuri aap ndaganabeegerak ti, ineebe 4 aret me, manggu Yeriya, at ambo’me Amariya, at ambo’- me Yakatiyen, at ambo’me Yekameyam, aret me, at Yeriya nogo ti, it inowe at aret.

20 At Utiyen nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Mika. Ndi, at ambo’me Yitiya, aret me, at Mika nogo ti, it inowe at aret wonagagerak.

Merari mendek ineyabu eeko logorak linggininabeegwaarak wone

21 At Merari nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Makili Muti imbirak aret. Ndi, at Makili nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Eleyatat Kiti imbirak aret.

22 At Eleyatat nogo, apuri aap ndaganabulik kumi mban ndaganabeegerak me, it iniriwi mendek aap Kiti apuri nogo nen, “Nit ninakuwi aret o,” yinuk, wogonabeegwaarak.

23 At Muti nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, ineebe kenagan aret me, inendage Makili, Eret, Yeremot aret.

24 At Lewi paga wiganak ndarak logok inoweewi inendage liiru mbambunuk, it inarum wonogwe ndarak iigak tahun 20 nen agi nggwe eerak kero mban Aliku ALA awi wurik me ineyabu eeko logowak nduk, ineebe inalitak lombok ineenggi linggininakwi, inendage liiru mbanggwi, eereegwaarak ti aret.

25 At Ndawut nen ari logonet, “Aliku Iterali inogoba Ala nen at apuri iniki ugun tayenak logowak nduk, eerogo piige nagagerik, o Yerutalem yime mondok-mondok ari wagagerak wonage me,

26 it Lewi mendek nen at inom lambungge menggim awooliya wurik inom, inikime eeko logonet, eekak yi mendek ndi mendek inom, ambinom piyaninuk nogo logogun lek o,” yinuk, yereegerak me, ineyabu alik unde eeppiyaawak nduk, ineebe ineenggi lingginogo piyareegwaarak.

27 At Ndawut nen wone irip paga lengganogo yoragagerak ndak-ndak, it Lewi mendek ndarak iigak, tahun 20 nen agi nggwe eerak kero mban, ineebe lingginogo inendage liiru mbanogo pereegwaarak.

28 It Lewi mendek ti nen at Karun paga wiganak nen Aliku ALA awi wurik me eekwi nogo, yeenggwaarogo logowak nduk, ineyabu unde eeppiyareegwaarak nogo ti, Ala awi wurik oore’nggam endekem inom, akem ko ogoorik-ogoorak aago me inom, unde wonogwe, yi mendek ndi mendek Ala ake alik leenak wonage nogo, maluk age kero, liirogon ndegenggo logonet, Ala awi wurik me eeko logorak yugu nogo eekwi,

29 eyo ndoonak paga puurak oroti worarak inom, Ala ake puurak gandum yigirik inom, oroti piike menggerak pugu lek worariyak nduk, amok mbanggwi, mande negen worakwi, mbuuluk a, nggwok a, worakwi, eeko logowak nduk, unde wonogwe,

30 it nen mi’- na’nuk, o kuubondendok inom, o kiyoma inom, Aliku ALA endage tiyappogo logonet, ndawi “Wa!” yogwe nogo mendek wakwi,

31 nogo 6 yippunuk, ko’lu tat yonggonggologwe paga, tut ngget penengge paga, laago lariyak age kenok, lako logorak yugu paga, Ala ake warogo kani kunggwi iinok, ndawi ti mendek mban tiyanggwi, eeko logowak nduk, unde eeppiyareegwaarak. It aap Lewi mendek ti, Aliku ALA enggaanom paga ineebe yogop nen eekwi, ndi, “Ndogop eeko logorak o,” yugu nogo ndak-ndak aret eekwi, eeko logowak nduk, unde eeppiyareegwaarak.

32 It Lewi mendek ti, Ala inom lambungge menggim awooliya wurik me inom, mage menggim inom, it inoreewi Karun paga wiganak nen inarum wonogwe iigak, Aliku ALA awi wurik me inom, eeko logorak unde eeppiyareegwaarak nogo aret eeko nogogwaarak.

24 It Ala unde nen ineyabu eeko logorak mogonogo piinet nagagerak wone

1 At Karun apuri paga wiganak eeko logorak aap aago mogonogo piinet nagagerak nogo yi aret. At Karun nen apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, Narap, Abiku, Eleyatat, Itamat aret.

2 At Narap Abiku imbirak inogoba kangga’lek kagak, it aa’nduk kambeegwaarak o. Inapuri aap ndaganaka’lek kagak kambeegwaarak me, inawuri Eleyatat Itamat imbirak nen Ala unde logonet, eeko nogogwaarak.

3 At Ndawut nogo nen it aap Karun paga wiganak Ala alut eeko menggam yabu ambokan-ambokan eeko logowak nduk, aap aago punogo piinet nage kagak, at Eleyatat paga wiganak Tarok inom, at Itamat paga wiganak Akimelek inom, nen Ndawut yeenggwaago nogogwaarak.

4 At Eleyatat paga wiganak nogo ineebe ambik aret wonogwe, ndi, at Itamat paga wiganak nogo ti, ineebe we mbereeluk mban wonogwe, eerak me, koonogo piige logonet, it Eleyatat paga wiganak nogo, ndarak ndegek inoweewi ineebe 16 aret me, it ndakndak aret koonogo piige, ndi, at Itamat paga wiganak nogo, ndarak ndegek inoweewi ineebe 8 aret me, ti ndak-ndak aret koonogo piige, eereegerak.

5 At Eleyatat paga wiganak inom, at Itamat paga wiganak inom, Ala awi wurik mage menggim yabu eekwi, it Ala unde logonet eekwi,eeko nogogwaarak me, inete lombongga’lek logonet, ineyabu eeko logorak yugum paga wakkaanuk, mogonogo piyareegerak.

6 Aap endagembogut inom, awuri inom yabu eeka inom, Ala unde Tarok inom, Abiyatat aput Akimelek inom, Ala unde ndarak ndegek inoweewi inom, it Lewi mendek ndarak ndegek inoweewi inom, abok aret inigen iigak, at Eleyatat paga wiganak inom, at Itamat paga wiganak inom, ineyabu eeko logorak yugum paga wakkaanuk, yugum wo’narok inowagam ari nagagerak kenok, aap Lewi mendek Netanen aput aap liiru mbangga Temaya nogo nen inendage liiru mbaneegerak. Eleyatat paga wiganak inom, Itamat paga wiganak inom, nen ambo’meambo’me yugum paga wakkogo logonet,

7 iyaalok aap Yoyarip owagam ari nage, ambokan aap Yeraya owagam ari nage,

8 ambokan aap Karim owagam ari nage, ambokan aap Teyorim owagam ari nage,

9 ambokan aap Malikiya owagam ari nage, ambokan aap Miyamin owagam ari nage,

10 ambokan aap Kakot owagam ari nage, ambokan aap Abiya owagam ari nage,

11 ambokan aap Yetuwa owagam ari nage, ambokan aap Tekaniya owagam ari nage,

12 ambokan aap Eliyatip owagam ari nage, ambokan aap Yakim owagam ari nage,

13 ambokan aap Kupa owagam ari nage, ambokan aap Yetebeyap owagam ari nage,

14 ambokan aap Mbilaga owagam ari nage, ambokan aap Imet owagam ari nage,

15 ambokan aap Ketit owagam ari nage, ambokan aap Kapitet owagam ari nage,

16 ambokan aap Petaya owagam ari nage, ambokan aap Yeketeken owagam ari nage,

17 ambokan aap Yakin owagam ari nage, ambokan aap Nggamun owagam ari nage,

18 ambokan aap Ndelaya owagam ari nage, ambokan aap Maatiya owagam ari nage, eereegerak nogo ti aret.

19 Eeke mbareegi, at Aliku ALA awi wurik me unggunuk, eeko logorak Aliku Iterali inogoba Ala nen inombo Karun wone lengganogo yoreegerak nogo ndak-ndak, it Ala awi wurik me unggwi nanuk, ineyabu ambokanambokan eeko logorak koonogo piyareegerak nogo ti aret. Lewi mendek ineyabu unde lek nogo unde eeppiyareegerak wone

20 It aap Lewi paga wiganak ando inendage liiru mbanak yi aret. Aap Amaram paga wiganak, Tubayen. Aap Tubayen paga wiganak, Yekereya.

21 At Erekabiya paga wiganak inowe Yitiya.

22 At Yitakat paga wiganak ti, Telomot. At Telomot paga wiganak ti, Yakat aret.

23 At Keboron nen apuri aap ndaganabeegerak ti, manggu Yeriya, at ambo’me Amariya, at ambo’me Yakatiyen, at ambo’me Yekameyam, aret me, it inowe ti, Yeriya aret.

24 At Utiyen aput Mika aret. At Mika ndaganabeegerak aap ambi Tamit aret.

25 Ndi, at Mika awuluk Yitiya. At Yitiya ndaganabeegerak aap ambi Takariya.

26 At Merari nen apuri aap ndaganabeegerak Makili Muti imbirak aret. At Yaatiya aput Mbeno.

27 At Merari aput Yaatiya paga wiganak ti, Mbeno, Tiyokam, Takut, Kibiri aret.

28 At Makili paga wiganak ti, Eleyatat aret kwe, at obaane’- me aap ambi piyoolik aret.

29 At Kiti paga wiganak ti, Yerakamen aret.

30 At Muti nen apuri aap ndaganabeegerak ti, Makili, Eret, Yerimot aret. It Lewi mendek ndarak ndegek inoweewi inendage nogo ti aret.

31 It ti, inoreewi Karun paga wiganak nogo nen aap endagembogut Ndawut inom, Tarok inom, Akimelek inom, it aap Ala unde ndarak ndegek inoweewi inom, it aap Lewi mendek ndarak ndegek inoweewi inom, inigen iigak, yugum paga wakkaanuk, ineyabu eeko logorak unde eeppiyareegerak kwak, it ndak-ndak aret, “Yi mbuuluk, yi nggwok,” mbaka’lek logonet, it abok yugum paga wakkaanuk, ineyabu unde eeppiyareegerak.

25 It ndawi piyangga leenogo piyareegerak wone

1 Ala alut eeko logonet, nggitat mbuuluk inom, nggwok inom, togolowak tabak oone pu ndale eekak inom, oone eekwi iigak, Ala nen yorage kenok, yorogo logowak nduk, at Ndawut inom, it aap ineegin warak inoweewi inom, nen, it aap Atap apuri inom, aap Keman apuri inom, Yerutun apuri inom, leenogo piyareegwaarak inendage nogo yi aret.

2 At Atap apuri inendage ti, Takut, Yutup, Netaniya, Atarela aret. At Atap apuri ti, inogoba Atap nen, “Yoret o,” yorage kenok, yorogwe, ndi, at Atap perak, aap endagembogut Ndawut nen, “Yoret o,” ari kenok, Ala wone yorage, eeko nogogwaarak.

3 At Yerutun apuri inendage ti, ineebe 6, Nggeraliya, Teri, Yetaya, Timeyi, Katabiya, Matika, aret me, it inogoba Yerutun nogo nen, “Yogop yoraanip o,” yorage kenok, yorogo nogogwaarak. Ndi, inogoba Yerutun nogo nen nggitat oone eeke logonet, Aliku ALA alut eeke, “Wa!” yoge, eeke nagagerak.

4 At Keman apuri inendage ti, Mbukiya, Mataniya, Utiyen, Tebuwen, Yerimot, Kananiya, Kanani, Eliyata, Nggiraliti, Oromamiti-Etet, Yotebekata, Maloti, Kotit, Makatiyot aret.

5 It yi abok aret aap endagembogut abi kage kenok, yoga at Keman nogo apuri aret. At Keman endage nggwok aruwak nduk, Ala nen, “Kapuri ambik aret wokkirigin o,” yinuk, yoreegerak paga at apuri aap ineebe 14, ndi, komologwe ineebe kenagan aret wogoreegerak.

6 At Keman apuri ti, abok aret nen Aliku ALA awi wurik me Ala alut eeko logonet, it nen togolowak tabak oone pu ndale eekak inom, nggitat nggwok inom, mbuuluk inom, eeko nogogwaarak me, inogobamini yorogwe iinok eekwi, ndi, it inogobamini Atap inom, Yerutun inom, Keman inom, ti, aap endagembogut nen yorage kenok, eekwi, eeko nogogwaarak.

7 It yi inom, inoreewi ando ambik aret inom, Aliku ALA alut eekugak yi mendek ndi mendek oone eekak paga eekwi abu kani warak lombok ineebe lambunik ti, dua ratus delapan puluh delapan aret.

8 “Inanggok inom, tawe inom, wone mamuniraga inom, mamunggolaga inom, abok ndakndak,” mba’nuk, ineyabu ambokanambokan eeko logorak kin age kaawok nduk, yugum paga wakkogogwaarak. Wakkogo logonet,

9 inaa’nduk lombok inowagam ari nagagerak nogo ti, at Atap paga wiganak Yutup oweawot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage, ambokan wakkogogwaarak nogo, at Nggeraliya owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

10 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Takut owe-awot apuriinom ineebe 12 inowagam ari nage,

11 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Yitiri owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

12 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Netaniya owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

13 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Mbukiya owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

14 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Yetarela owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

15 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Yetaya owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

16 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Mataniya owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

17 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Timeyi owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

18 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Ataren owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

19 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Katabiya owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

20 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Tubayen owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

21 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Matika owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

22 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Yeremot owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

23 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Kananiya owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

24 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Yotebekata owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

25 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Kanani owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

26 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Maloti owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

27 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Eliyata owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

28 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Kotit owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

29 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Nggiraliti owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

30 ambokan wakkogogwaarak nogo, at Makatiyot owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage,

31 ndi, age yobok lombok wakkogogwaarak ti, at Oromamiti- Etet owe-awot apuri inom ineebe 12 inowagam ari nage, eereegerak nogo ti aret.

26 Ala awi wurik tu unggwogo menggam arum waka leenogo piyareegerak wone

1 Ala awi wurik me tu unggwogo menggam arum logorak aap aago ineebe mogonogo piinet nagagerak inendage nogo yi aret. It Kora paga wiganak aap Atap ombowologwe ambi Kore aput aap Metelemiya aret.

2 At Metelemiya nen apuri aap ndaganabeegerak ti, manggu Takariya, at ambo’me Yeriyayen, at ambo’me Yebaya, at ambo’me Yatiniyen,

3 atambo’me Elam, at ambo’me Yokanan, at ambo’me Eliyowenayi, ineebe lambunik 7 aret ndaganabeegerak.

4 At Obet-Erom kunduk, apuri aap ndaganabeegerak nogo ti, manggu Temaya, at ambo’me Yotabat, at ambo’me Yowa, at ambo’me Takat, at ambo’me Netanen,

5 at ambo’me Amiyen, at ambo’me Itakat, at ambo’me Pewuletayi aret ndaganabeegerak. At Ala nen ale’nggen Obet-Erom oba pege logonet, apuri aap ineebe lambunik 8 aret wogoreegerak.

6-7 At Obet-Erom aput Temaya nogo kunduk, apuri aap ndaganabeegerak ti, Otini, Erepayen, Obet, Elatabat aret. It ti, wone lengganogo yorogo logorak inobam aret me, it ndarak ndegek lombok inoweewi it aret. At Obet-Erom owe-awot Eliku Temakiya imbirak togop mban aret wonogogwaarak.

8 It ti abok aret at Obet-Erom paga wiganak aret. It inom, inapuri inom, inowe-inawot inom, inomaawi ambik, eeko logorak wone yugu nogo inobam aret me, at Obet-Erom paga wiganak ineebe lambunik ti, enam puluh dua aret.

9 At Metelemiya owe-awot inom, apuri inom, it kunduk inomaawi ambik it unde logorak yorogwe nogo, inobam aret me, ineebe lambunik 18 aret.

10-11 At Merari paga wiganak aap endage Kota nen apuri 4 ndaganabeegerak ti, Timiri, at ambokan Kilikiya, at ambokan Tebaliya, at ambokan Takariya aret. At Timiri ti, manggu lek kwe, ogoba nen inowe logowak nduk, mippereegerak. At aap Kota owe-awot inom, apuri inom, it togon unde logorak yorogwe nogo inobam aret me, ineebe lambunik 13 aret.

12 It Ala awi wurik tu unggwogo menggam arum logorak mogonogo piinet nagagerak nogo ti, inoweewi nogo inendage aret yogo nogogwaarak. Inoreewi Lewi mendek nen Aliku ALA awi wurik me arum wonogo nogogwa kwak, it kunduk, togop aret eeko logowak nduk, unde eeppiyareegerak.

13 “Yi aap tawe. Yi aap anggok,” yaga’lek it ndarak ndegek lombok mugurok yugum paga wakkaanuk, Ala awi wurik me tungga unggwogo logowam alitik-alitak arum logowak nduk unde eeppiyareegerak.

14 Oonegen wundi wage menggim pa’nggwe tu unggwogo logowam, “Ta arum logorak kaamun?” yinuk, yugum wakkaanuk, at Telemiya owagam ari nage, ti’nuk, o omarip paga pa’nggwe tu unggwogo logowam, “Ta arum logorak kaamun?” yinuk, yugum wakkaanuk, at Telemiya aput iniki warak lombok logonet wone koongga Takariya nogo owagam ari nage,

15 ti’nuk, o ame pa’nggwe tu unggwogo logowam, “Ta arum logorak kaamun?” yinuk, yugum wakkaanuk, at Obet-Erom owagam ari nage, ti’nuk, yi mendek ndi mendek pogo logowam, “Ta arum logorak kaamun?” yinuk, yugum wakkaanuk, at Obet-Erom apuri inowagam ari nage,

16 ti’nuk, oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe tu unggwogo logowam inom, tu tiyarogon paga unggwogo logowam endage Tiyaleket inom, “Ta arum logorak kaamun?” yinuk, yugum wakkaanuk, aap Tupim Ota imbirak inowagam ari nage, eereegerak. Oonegen punik nogo paga logorak koonogo piinet nagagerak.

17 Ne ambi paga logorak oonegen lagi wage menggim pa’nggwe it Lewi mendek ineebe 4 piige, ne ambi paga logorak o omarip paga pa’nggwe ineebe 4 piige, ne ambi paga logorak o ame pa’nggwe ineebe 4 piige, ne ambipaga logorak yi mendek ndi mendek pogo logowam ineebe mbere piige,

18 ne ambi paga logorak oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe Ala awi wurik oore’nggam unggwogo logowam ineebe 4 piige, ndi, oore’nggam lombok ineebe mbere piige, eereegerak.

19 It Kora Merari imbirak it paga wiganak nen tu unggwogo logowam arum logowak nduk, mogonogo piyareegerak nogo ti aret.

It Lewi mendek eegu ineyabu unde eeppiyareegerak wone

20 It Lewi mendek inoreewi eegu nen Ala awi wurik me yi mendek ndi mendek onggo nggwok pogo logowam nogo inom, ndi, yi mendek ndi mendek alik leenak pogo logowam nogo inom, arum logorak koonogo pereegerak yi aret.

21 At Nggeroton mendek Laran paga wiganak ndarak ndegek inowe Yekiyen inom,

22 at Yekiyen apuri Tetam, at awuluk Yowen, imbirak inom, nen Aliku ALA awi wurik me yi mendek ndi mendek pogo logowam arum logorak koonogo piyareegerak ti,

23 it Amaram paga wiganak inom, Yitaka paga wiganak inom, Keboron paga wiganak inom, Utiyen paga wiganak inom, inoweewi inendage nogo yi aret.

24 At Amaram paga wiganak ti, aap Tebuwen aret. At Tebuwen ti, Muta aput Nggeroton paga wiganak aret me, Ala awi wurik me yi mendek ndi mendek onggo nggwok mendek pogo logowam arum logorak inowe aret wonagagerak.

25 At oreewi Eliyetet paga wiganak ti, at Eliyetet nen aput aap Erekabiya ndake, Erekabiya nen aput aap Yetaya ndake, Yetaya nen aput aap Yoram ndake, Yoram nen aput aap Tikiri ndake, ndi, Tikiri nen aput aap Telomit ndake, eereegwaarak me,

26 aap endagembogut Ndawut inom, it ndarak ndegek inoweewi inom, aap ineegin warak ineebe seribu lombok aago inoweewi inom, ineegin warak ineebe 100 lombok aago inoweewi inom, it aap wim eeka inoweewi ando inom, nen yi mendek ndi mendek pegaatak alik leenak wonage nogo, pit nogo logowam abok aret, at Telomit owe-awot inom unde logonet arum wonogwe,

27 it nen wim eeko logonet, yi mendek ndi mendek kugun waganggaatak nogo Aliku ALA awi ogobakkigiruwak nduk, leenogo pereegwaarak kwe,

28 inabi kogwe iinok yoraga Tamuwen inom, aap Kiti aput Tawun inom, Net aput Abenet inom, Teruya aagaluk Yowap inom, nen, “Ala amendek o,” yinuk, yi mendek ndi mendek leenogo pereegwaarak eege, yi mendek ndi mendek alik leenak wonage nogo eege, ti, at Telomit owe-awot inom nen unde logonet, arum wonogwe, eeko nogogwaarak.

29 At Yitakat paga wiganak ti, Kenaniya aret me, at inom, apuri inom, ti, Ala awi wurik me eeko logowak nduk, unde eeppiyoolik. Ata, yi o ndi o Iterali wonogo menggam time ambi eeriyak age kenok, wone ena koonggwi, wone ambi agaatak kenok, inowak loonggwi, eeko logowak nduk, unde eeppiige,

30 at Keboron paga wiganak ti, Katabiya owe-awot inom ineebe lambunik seribu tujuh ratus aret me, it aakumi Iterali oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe niyo Yoraran yi paga wonogwe nogo, Aliku ALA ake eerit nugwi, ndi, aap endagembogut ari kenok, ake eekwi, eeko logowak nduk, unde eeppiige, eereegerak.

31 Nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanogo pugu mugurokit aap Keboron paga wiganak ndarak ndegek inowe ti, Yeriya aret. Ndi, aap endagembogut Ndawut nogo inowe endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak tahun 40 eerak nogo paga, “Nda’nogwe iinok, inendage liiru mbanogo pugu paga it aap Keboron paga wiganak inendage ambi mbanak wonage ilik, lek a?” yinuk, pekkogo logonet, it aap Keboron mendek wone koonggwi inobam lombok o Yayetet-Nggileyat time wonogwe nogo inendage kwaakkogogwaarak.

32 Aap Yeriya owe-awot ineebe lambunik dua ribu tujuh ratus wone koonggwi inobam it ndarak ndegek inoweewi aret kwaariyareegwaarak me, it Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, it Manate mendek ando mogonak inom, inarum logonet, Ala ake yabu eekwi, aap endagembogut ake eekwi, eeko logowak nduk, aap endagembogut Ndawut nen it aap ti, unde eeppiyareegerak.

27 Ineegin warak inoweewi inom, it aap inendage warak inom, nen eeko nogogwaarak wone

1 It Iterali mendek ndarak ndegek lombok inom, aap wim eeka ineebe seribu lombok aago inoweewi inom, aap wim eeka ineebe 100 lombok aago inoweewi inom, it inoweewi ti, wone lengganinaka inom, nen aap endagembogut unde menggim ambi eeriyak age kenok, tahun ambi eekak tut ambi penengge paga aap ambi aago eekwi, tut ambi penengge paga aap ambi aago eekwi, eeko nogogwaarak ineegin warak ineebe dua puluh empat ribu aago mban inoweewi inendage mbanak nogo yi aret.

2 Tut iyaalok penenak paga ambi aago eeko nogogwaarak inowe ti, aap Tabiriyen aput Yatobam aret me, awuri aago inarum wonagagerak nogo ineebe dua puluh empat ribu aret.

3 At Yatobam nogo, aap Peret paga wiganak aret me, tut aa’nduk penenak ti paga at ineegin warak inoweewi wone lengganinake nagagerak.

4 Tut ambi abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi aago eeko nogogwaarak inowe ti, aap Akoki paga wiganak endage Ndorayi aret me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret. At abu’me wone lengganinaka ti, Mikolot aret.

5 Tut mbere abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi ineegin warak aago eeko nogogwaarak inowe ti, aap Ala unde Yoyara aput Mbenaya aret me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret.

6 Aap wim wakaa’ngget ineebe 30 nogo mendek logonet, ineebe 30 nogo, wone lengganinake nagagerak ti, aap Mbenaya yi nogo aret. At aput Amitabat nen ogoba awuri aago nogo wone lengganinake nagagerak.

7 Tut kenagan abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi aago eeko nogogwaarak inowe ti, aap Yowap awuluk Atayen aret kwe, kangge mbareegi, obaane’me aput Tebaya inowe agagerak me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret.

8 Tut 4 abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi ineegin warak aago eeko nogogwaarak inowe ti, at Yitara paga wiganak aap Tamukut aret me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret.

9 Tut 5 abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi aagoeeko nogogwaarak inowe ti, aap o Tekowa mendek Iketi aput Ira aret me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret.

10 Tut 6 abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi aago eeko nogogwaarak inowe ti, at Eparayim paga wiganak aap Peloni mendek endage Kelet aret me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret.

11 Tut 7 abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi aago eeko nogogwaarak inowe ti, aap Tera paga wiganak o Kuta mendek endage Tibakayi aret me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret.

12 Tut 8 abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi aago eeko nogogwaarak inowe ti, at Mbeniyamin paga wiganak aap o Anatot mendek Abiyetet aret me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret.

13 Tut 9 abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi aago eeko nogogwaarak inowe ti, at Tera paga wiganak aap o Netopa mendek Makarayi aret me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret.

14 Tut 10 abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi aago eeko nogogwaarak inowe ti, at Eparayim paga wiganak aap o Piraton mendek endage Mbenaya aret me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret.

15 Tut 11 abu penembunuk, ambokan penenak paga ambi aago eeko nogogwaarak inowe ti, aap O’niyen paga wiganak aap o Netopa mendek endage Kelarayi aret me, at awuri aago inarum wonagagerak ineebe dua puluh empat ribu aret. Iterali inarum wonogogwaarak wone

16 It inanebunu Iterali mendek inarum wonogogwaarak inoweewi inendage nogo yi aret. Anebunu Uruben mendek inowe ti, at Tikiri aput Eliyetet aret. Anebunu Timeyon mendek inowe ti, at Maaka aput Tepata aret.

17 Anebunu Lewi mendek inowe ti, at Kemuyen aput Katabiya aret. Anebunu Karun mendek inowe ti, at Tarok aret.

18 Anebunu Yekura mendek inowe ti, at Ndawut oweeluk Eliku aret. Anebunu Itakat mendek inowe ti, at Mikayen aput Omiri aret.

19 Anebunu Tebulon mendek inowe ti, at Obaya aput Yitamaya aret. Anebunu Natali mendek inowe ti, at Atiriyen aput Yerimot aret.

20 Anebunu Eparayim mendek inowe ti, at Atatiya aput Koteya aret. Anebunu Manate mendek ando mogonak inowe ti, at Peraya aput Yowen aret.

21 Anebunu Manate mendek peenok mogonak o Nggileyat wonogwe inowe ti, at Takariya aput Yiro aret. Anebunu Mbeniyamin mendek inowe ti, at Abenet aput Yaatiyen aret.

22 Ndi, anebunu Ndan mendek inowe ti, at Yerokam aput Ataren aret. It inanebunu Iterali mendek inoweewi a’nuk, inarum wonogogwaarak nogo ti aret.

23 At Aliku ALA nen, “It Iterali mendek ti, laaluguragan mbogut pagawonage ineenggi lingginiyak meek menggi kwak, arugun o,” yinuk, yereegerak me, at Ndawut nen ineebe eenggi linggininake logonet, ndarak iigak tahun 20 nen ogu nggwe eerak kero, eenggi linggininabulik aret.

24 Kwe Teruya agaluk Yowap nogo nen aap eenggi linggininaburak nduk, eereegerak mendek, eenggi linggininabit nage paga Ala anini it Iterali inoba kwippege mbareegi, ineebe lambunik lingginik nogo, at Ndawut eeke nagagerak liiru mbanak nogo paga inom mbanogo puulik mbo pereegerak.

Endagembogut amendek arum wonogogwaarak wone

25 Aap endagembogut amendek kuwak eerak pogo menggam arum wonagagerak nogo ti, aap Ariyen aput Atamawet aret. O kota endekem nggwe yi mendek ndi mendek pit nogo menggam yi o ndi o inom, kotakota inom, yaga’lelo mbuulogwembaalogwe inom, tum logorak o nggorek wurik inom, arum wonagagerak nogo ti, Utiya aput Yonatan aret.

26 Aap endagembogut eyabu eeke menggim eerit nugwi iigak, inarum wonagagerak nogo ti, aap Kelup aput Etiri aret.

27 Ageyo anggur awi yarak arum wonagagerak nogo ti, aap awi Arama mendek Timeyi aret. Ndi, anggur amburu aamburunogo toolak pugu menggam arum wonagagerak nogo ti, aap awi Tipimi mendek Tabiri aret.

28 Ageyo Tayitun inom, wuli inom, oonegen kilu yi nage menggim pa’- nggwe puut-puut elan me yarak arum wonagagerak nogo ti, aap awi Nggereri mendek Mba’an-Kanan aret. Ndi, tayitun amburu toolak arum wonagagerak ti, at Yowat aret.

29 Aanggumi lembu-tapi o Taron paga inagari’ngga nenet nugwi iigak, inarum wonagagerak nogo ti, aap Taron mendek Titarayi aret. Ndi, lembu-tapi o kobappaga inagari’ngga nenet nugwi iigak, inarum wonagagerak nogo ti, aap Aralayi aput Tapat aret

30 Unta ambik wonogwe inarum wonagagerak nogo ti, aap Itamayen mendek Obin aret. Keledai ambik wonogwe inarum wonagagerak nogo ti, aap o Meronot mendek Yekereya aret.

31 Kambin-ndomba inarum wonagagerak nogo ti, aap Kagari mendek Yatit aret. It aakumi inoweewi yi abok aret aap endagembogut Ndawut amendek ti, arum wonogogwaarak.

Ndawut owa’na nigakka wonogogwaarak wone

32 At Ndawut ogobaluk iniki abu warak logonet yorage, wone liiru mbangge, eeka ti, Yonatan aret. Aap endagembogut apuri ndegeninaka ti, aap Kakomoni aput Yekiyen aret.

33 Aap endagembogut wone owa’- na nigakka ti, aap Akitopen aret. Ndi, aap endagembogut imbirak kunik ti, aap Ariki mendek Kutayi aret.

34 At Akitopen nogo, obaane’me at aap Mbenaya aput Yoyara inom, at Abiyatat inom, ogogwaarak. Ndi, at aap endagembogut awuri ineegin warak inowe ti, Yowap aret.

28 At Ndawut nen Ala awi wuriyak lengganogo Talomo yoreegerak wone

1 At Ndawut nen it aakumi inanebunu lombok inarum menggaarak inoweewi inom, aap endagembogut ake eeka ineegin warak aago nogo inoweewi inom, ineegin warak ineebe seribu lombok inoweewi inom, ineegin warak ineebe 100 lombok inoweewi inom, aap endagembogut amendek unde menggaarak inom, at apuri inom inaanggumi inarum menggaarak inom, aap endagembogut inom eeko menggaarak inom, wim wone mbangga inom, aap wakaa’ngget ineegin warak inom, it aap Iterali ino-weewi ti abok aret, o Yerutalem kuwak eeri woraawak nduk, inayonggo pereegerak kuwak ari wogogwaarak.

2 Wogo mbareegwa, at endagembogut Ndawut nogo mi’na’- nuk wone yorage logonet, “Kit an mendek nowe-nawot aret me, wone an yokkirage yi, kinaruk liirogon konenggo logonip o. Aliku ALA wone koonogo yo’niragagerak aloobut mbanak me yonggolak nogo akom kwi’ndak logorak inom, ninogoba Ala iyok punuk logowam inom, wuriyak nduk, maan aret ninikime nen, Wurikit togon, koonogo pereegirak o. Koonogo pereegirak nogo, wurikit nduk, yi mendek ndi mendek pipuk eerogo pege me,

3 at Ala nen an yo’nege, Kat wim eeka logonet, aakumi inooke nagagindak inamiya keenggi paga wonage me, an nendage ki logowam kat nen an nawi wuriyak lek o, yo’nereegerak.

4 Ti yo’nereegerak kwe, Aliku Iterali inogoba Ala nen nowe-nawot iigak, it Iterali inowe nendagembogut mondok-mondok logokit nduk, miirogo paneegerak o. Miirogo panege nagagerik, mippanikit nduk, eeke logonet, aap anebunu Yekura mendek Iterali inarum logowak nduk miike, ndi, miike nagagerik, it Yekura ndarak ndegek inoweewi inenggela’- me nen an nogoba aret miirogo pege, ndi, miirogo pege nagagerik, at apuri wiganak paga nen it Iterali mendek abok aret inowe nendagembogut logorak inikilom nomba’nuk miirogo panege, eeke nagagerik, mippaneegerak o.

5 Aliku Ala nen an mippanege nagagerik, an napuri ambik aret wo’- nereegerak nogo inenggela’me nen Aliku ALA abu’me piinok wonage menggim endagembogut logonet, it Iterali mendek wone lengganogo yorage logorak naput Talomo aret leenogo mippuurak koonogo pereegerak.

6 Koonogo pege nagagerik, an yo’nege logonet, At Talomo ti, an naput age, ndi, an nen at ogoba age, eeriyak miirogo pereegirak me, kat kaput Talomo nen aret an nawi wuke, ndi, nawi wurik owa’nagat wuke, eerigin me,

7 an nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yereegirak inom, wone lengganak inom, kat yogondak eeke yi ndak-ndak, at alik ambi eeka’- lek ti mban liirogon porogo logonet, eerit nage kenok, at abu’me piinok logowam lek arigin lek mondokmondok nu’lek aret logogin o, yinuk, yo’nereegerak.

8 Togop aret me, at Aliku ALA apuri kuwak eerak it Iterali abok aret inigen wonogwe, ndi, ninogoba Ala aruk konengge, eekwi iigak, eeko logorak wone yokkirage yi, kinaruk logonip o. Nggween obeelom yi, unde eeppatinuk, logomonggotik, peebi kineyate kinapuri-kinombowologwe wogoramonggotak mondok-mondok unde logowak nduk, Aliku kinogoba Ala nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, yokkirage nogo liirogon mugurok nogo logomunggup o.”

9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat naput Talomo wae. At Aliku ALA nen yi aakumi ndi aakumi inikime maloppiige, Ndogop eerikit, koonggwi nogo, Nonggop nduk koonggwi, yinuk, eenu age, eeke menggerak me, kat nen Aliku ALA kwaake keenok, kimbirak lambunumunggun kwe, at mbo pege keenok perak, at nen kat mondok-mondok mbo pagagin o. Togop me, kogoba an nogoba Ala ti, An nogoba aret o, mbake logomenggendik, kiniki nen, Ala ake eeke logokit o, yinuk, kiniki-keebe nggaruk togon Ala wogo’nuk, ake eeke logomunggun o.

10 At mban alut eeko logowam awi wuriyak Aliku ALA nen an aret leenogo panegerak kagi, mba’nuk, liippunuk, kogogumbuk logonet, eeke logot o,” yinuk, yoreegerak.

11 Yoge nagagerik, Ala awi wuke logonet, irip me wone mbanggak ko kole ogoorogo puurak inom, yendok-wandok ko ogoorit noorak inom, yi mendek ndi mendek pogo logorak inom, ko irimbaga ogoorogo puurak inom, ko aken ogoorogo puurak inom, Ala inom lambungge menggim aloobut mbanak abiringga narak logowam ko ogooriyak inom,

12 Aliku ALA awi wuriyak oore’nggam ogobakkigirogo pit noorak inom, oore’nggam yendok-wandok o wurogo pit noorak inom, Ala awi wuppunuk, ake pugu pogo logorak ogooriyak inom, ake eeko logonet, yi mendek ndi mendek alik leenak pogo logorak ogooriyak inom, at Ndawut eeriyak Aberiniki nen iniki koonogo pereegerak liiru mbanak abok aret aput Talomo wogoge,

13 ti’nuk, Aliku ALA awi wuppunuk, it aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, ineebe aago lombok ineyabu eeko logorak unde eeppiyoorak yoge, yi mendek ndi mendek Ala awi wuppunuk, eekak yuurak yoge,

14 Ala awi wuppunuk, alut eerit nogo logonet, “Eekak yuurak ti, mbuti emas paga ogobakkigiriyak me, mbuti emas aaninggin ndogop paga ogobakkigiriyak,” yoge, “Ando eeriyak ti, mbuti perak paga ogobakkigiriyak me, mbuti perak aaninggin ndogop paga ogobakkigiriyak,” yoge, eeke logonet,

15 ndi wunanggak anobak inom, owak inom, mbuti emas paga ogobakkigiriyak me, “Ambiret kenok mbuti emas aaninggin ndogop paga ogobakkigiriyak,” yoge, ndi, ando mbuti perak paga ogobakkigiriyak me, “Ambiret kenok mbuti perak aaninggin ndogop paga ogobakkigiriyak,” yoge,

16 oroti Ala ake leenak pegak eyo ndooniyak nogo ti, mbuti emas paga nabeniyak me, “Ambiret kenok, mbuti emas aaninggin ndogop paga nabeniyak,” yoge, ndi, ando mbuti perak paga nabeniyak me, “Mbuti perak aaninggin ndogop paga nabeniyak,” yoge,

17 pelaakak paando negen inom, niyo toologo werenggak inom, togolowak amburu tookak inom, mbuti emas at mendek paga mban ogobakkigiriyak me, “Ambiret kenok, mbuti emas aaninggin ndogop paga ogobakkigiriyak,” yoge, ndi, ando mbuti perak paga ogobakkigiriyak me, “Mbuti perak aaninggin ndogop paga ogobakkigiriyak,” yoge,

18 obari abe kaga mendek kani kunggak ogobakkigiriyak me, “Mbuti emas at mendek paga mban aaninggin ndogop paga ogobakkigiriyak,” yoge, malayikat negen kerubkerub a’naabit wiganogo punuk, Aliku ALA wone yugu aloobut mbanak nobappunuk logorak mbuti emas paga ogobakkigiriyak nogo yoge, eereegerak.

19 Wone abok ti, at Ndawut ari logonet, “Eeriyak yi abok aret at Aliku ALA nen, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, li’luk eerogo yo’nege kagak, liiru mbaneegirak,” yereegerak o.

20 Ti’nuk, at Ndawut nen at aput Talomo nogo ambinom yoge logonet, “Kat kogogumbuk kiniki mondok nu’lek eeppatinuk logonet, eerit nage logomunggun o. Aliku Ala ti, an nogoba Ala aret me, at nen teppagage, eraangge mbo paganuk mbagangge, eerigin lek kimbirak keegak, Aliku ALA awi wuremenggenom eeko logorak ti age worok togon aret eerumunggun me, kagabiti mbake, anggon eekkake, eeriyak mage o.

21 Ala awi wuremenggenom eeko logorak ti, it aap Ala unde inom, Lewi mendek inom, inawuri lombok aago pipuk eerak wonogwe, ndi, it aap ando yi eeriyak ndi eeriyak kani warak nogo, iniki nen kat yeenggwa kogo logorak togon wonogwe, ndi, it aakumi inoweewi inom, aakumi ugun mendek inom, abok aret wone lengganogo yorage keenok, eeko logorak kunduk, wonogwe mban aret o,” yinuk, yoreegerak.

29 Ala awi wuriyak nduk yi mendek ndi mendek kuwak eereegwaarak wone

1 Yoge nagagerik, at Ndawut nen it aakumi kuwak ogogwaarak nogo abok aret yorage logonet, “O nggwok abe wuriyak nogo ti, aakumi inawi wuriyak lek AlikuAla awi lombok wuriyak me, aaninggin ambik wonage. Ndi, at Ala nen an naput Talomo miirogo pereegerak nogo, yi eeriyak ndi eeriyak liippega’lek eebe awo tawe me,

2 nogoba Ala awi wuriyak nduk, yi mendek ndi mendek an unde minggirak kuwak eerogo pigirak ti, mbuti emas paga eeriyak kenok mbuti emas pipuk eerogo pege, mbuti perak paga eeriyak kenok mbuti perak pipuk eerogo pege, mbuti tembaga paga eeriyak kenok mbuti tembaga pipuk eerogo pege, mbuti abe mbuti paga eeriyak kenok, mbuti abe mbuti pipuk eerogo pege, eyo paga eeriyak kenok eyo pipuk eerogo pege, yugum paga nabeniyak kenok yugum onggo nggwok mendek inom, kere’li-kere’lo aago mendek inom, etenggen alitik-alitak inom, yugum abu abe meenggen mendek inom, ti mendek ambik aret kuwak eerogo pege, eekirak o.

3 Ndi, Nogoba Ala awi wuriyak, uugwe lombok mbake minggirak me, yi mendek ndi mendek pipuk eerogo pigirak nogo, oba lunogo an nogoba Ala awi wuriyak ake an namendek lombok mbuti emas inom, perak inom, pereegirak nogo ti,

4-5 Ala awi wuko logonet, kobat nabenggwi, yi mendek ndi mendek mbuti perakemas paga ogobakkigikwi, ndi, it aap mbuti perak-emas paga yi mendek ndi mendek ineenggi amburu paga ogobakkigikwi, eeko logowak nduk, mbuti emas abu obeelom Opit mendek aaninggin seratus ribu inom, mbuti perak abu kigirikwe aaninggin seratus tujuh puluh ribu inom, ti muk pipuk eerogo pigirak me, o yogondak aap ambi ta nen Aliku ALA ake iniki ale’nggen nen wogoriyak mbake kenok, wogoriyak aret o.”

6 Yorage mbareegi, it aakumi ndarak ndegek inoweewi inom, aap Iterali inanebunu lombok inarum menggaarak inom, it aap ineegin warak ineebe seribu lombok inoweewi inom, 100 lombok inoweewi inom, it aap endagembogut ake yabu eeko menggaarak inom, abok aret iniki ale’- nggen nen 7 Ala awi wuriyak ake pogo logonet, mbuti emas aaninggin dua ratus lima puluh ribu pugwi, mbuti perak aaninggin tiga ratus empat puluh lima ribu pugwi, mbuti tembaga aaninggin enam ratus sepuluh ribu pugwi, mbuti abe mbuti aaninggin tiga juta empat ratus lima puluh ribu pugwi,

8 ndi, it aap yugum onggo nggwok nogo mendek wonage kenok, waganogo at Aliku ALA awi wuriyak me, ake pugu pogo menggam unde aap Nggeroton mendek endage Yekiyen nogo wogogwi, eereegwaarak.

9 It aakumi nogo inoweewi inamendek ili yuulik iniki ale’nggen nen, “Aliku ALA ake wogori o,” mba’nuk, nggaruk togon wogogwi iinok, it iniki ale’nggen mbakwi, ndi, at endagembogut Ndawut kunduk, togop aret iniki ale’nggen ambik age, eereegwaarak.

At Ndawut nen Ala alut eereegerak wone

10 At Ndawut nen aakumi kuwak eerak nogo abok inenggaanom paga Aliku ALA alut eeke logonet, “Kaliku nogoba ALA wa! Ninombo Iterali ogoba kat aret o. Aa’nduk nen nok, peebi kuli, Kendage mondok-mondok tiyappogo logowak o.

11 Kaliku nogoba ALA o. Mbogut-nggween unde wonage kat aret me, Yi aap ndi aap iigak, Kat mondok iya, komaawi ambik, Kendage tiyanak, kayuk warak, Aakumi nen wiigugo agaarik o. Kaliku nogoba ALA o. Yi aap ndi aap inabu’me piinok, Wonogo menggam tebenak iigak, Kat kabu’me piinok, Wonage menggenom abu tiyanak aret o. Yi mendek ndi mendek abok tebenak iigak,Kalik mban tiyanak inarum wonage o.

12 Yi mendek ndi mendek kat mban unde wonage me, Aakumi ineenggi warak eeppiige, Aap inayuk warak logorak eeppiige, Eeke menggendak o. Kat mban keenggi omaawi wonage, Yi mendek ndi mendek porogo wonage, Eeke menggendak me, Aakumi inendage tiyappiige, Yi aap ndi aap inomaawi eeppiige, Eeke menggendak o.

13 Togop aret me, nogoba Ala o. Yogondak, Wa, lombok yokkugwi, Kat kendage tiyanak mondok iya me, Kalut eekwi, Eeko ogoorik o.

14 An inom, aakumi an napuri yi inom, niniki nen yi mendek ndi mendek ninili yuulik iya negen wokkogoorak yi, nit meek aret niigak kwe, kat wokkiruwok nduk, eerogo pinanggendak o. Yi mendek ndi mendek abok aret kat nen wo’nirage menggendak me, kat kamendek aret wokkogo o.

15 Nit ninombomini maan wonogogwaarak pogom, nit yi, kenegen keegak, aap alik mendek nggiru negen aret wonogo ogoorik o. Ndi, nit nda’nogogurak eyom ari nage ti, inagalu’mak pogom aret wonage me, nit nen ambi eya mbanugun lek aret o.

16 Kaliku ninogoba Ala wae. Kendage mondok alik leenak nogo, tiyappagago logowam kawi wuriyak yi mendek ndi mendek mondok iya lombok kuwak eerogo pi wogoorak yi, abok aret kat nen wo’niragandak kamendek nogo aret pi wogo o.

17 Nogoba Ala o. Aakumi inabut mbangge, it iniki abe paga kiri wogwe iinok, kinikilom inombake, eeke menggendak neenu me, yi mendek ndi mendek kuwak eerogo pi wagarak yi, niniki abe paga ale’nggen logonet, kake pege, ndi, it aakumi kat kapuri yi kunduk, iniki ale’nggen paga inamendek kuwak eerogo pi wogwe iige nagarik, an togon niniki ale’nggen mbake, eeke agarik o.

18 Ninombomini Abarakam, Itak, Iterali, inogoba Kaliku ALA wae. It kapuri iniki nen kake pi woroorak uugwe mbakaarak nogo, mondok-mondok uugwe mbakwi, ndi, Ninogoba Ala kat mban mondok-mondok mukkeren noorak koonggwi, eeko logowak nduk, eeppiige,

19 ndi, an naput Talomo nogo nen, Eerikit aret, mba’nuk iniki aganggen kerek togon, Yogop ee’nu ndogop ee’nu, wone yugu inom, eeko logorak wone inom, wone lengganak inom, nggirik-nggerok porogo logonet eerit nage, o nggwok abe wuriyak an nen yi mendek ndi mendek kuwak eerogo pigirak nogo paga wuke, eeke logowak nduk, eeppege, eeru o,” yinuk, tamban eereegerak.

20 Tamban eeke nagagerik, at Ndawut nen aakumi apit kuwak aago nogo yorage logonet, “Aliku kinogoba Ala endage tiyappogo logonip o,” yorage mbareegi, it aakumi abok nen inombomini inogoba Aliku Ala endage tiyappogo logonet, abu’me tebe yinuk, alut eekwi, inowe endagembogut abu’me tebe yinuk, ayuk wukwi, eereegwaarak.

Talomo ambinom inowe endagembogut mippereegwaarak wone

21 Ti eeko nogogwaarik, ko’lu tapi ngguunok seribu inom, ndomba ngguunok seribu inom, ndomba ngguunok ineebe awo mendek seribu inom, abok aret warogo Aliku ALA ake kani kunggo logonet, Ala ake anggur amburu kilirogo pugwi, ndi, Iterali inake ambik aret warogo Ala wogogwi, eereegwaarak.

22 Ne ti eyom Aliku ALA enggaanom iniki ale’nggen lombok paga inagi inom, inambi inom, nunggugwaarak. Nunggo nogogwaarik, “At Ndawut aput Talomo ti, ninowe endagembogut logowak o,” yinuk, Aliku ALA enggaanom paga inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage logowak nduk ne ambinom amburu eerogo mippugwi, at Tarok Ala unde logowak nduk mippugwi, eereegwaarak.

23 Ti eeko mbareegwa, at Aliku ALA abu’me piinok wonage menggim endagembogut logonet wone lengganogo yorage logorak Ndawut obaane’me Talomo aret ari unggwagagerak. Ari unggwage nagagerik, at op mban eerit nage kenok, it Iterali mendek abok aret oone konembunuk, eeko nogogwaarak.

24 Ndi, it aap endagembogut inom eeko menggaarak inom, it aap wim nambuka inoweewi inom, at endagembogut Ndawut apuri apit aret inom, it abok nen yogo logonet, “At Talomo ti, ninowe endagembogut aret me, oone konenggo logowok o,” yinuk, yereegwaarak.

25 Ndi, it aakumi Iterali abok aret inigen iigak, at Aliku ALA nen Talomo endage mondok iya tiyappege nagagerik, at endagembogut aga’lek kagak it Iterali inoweewi inendagembogut inendage tiyanak wonogogwa kwak lek at endage mondok alik negen tiyappege mbareegi, endage wiganinuk nage nagagerak.

At Ndawut kambeegerak wone

(1End. 2:10-12)

26 At Itayi aput Ndawut nogo, it aakumi Iterali abok aret inowe endagembogut a’nuk,

27 o Keboron logonet wone lengganogo yorage kagak, tahun 7 eeke, ndi, o Yerutalem logonet wone lengganogo yorage kagak, tahun 33 eeke, eereegerak. Ndi, it aakumi Iterali abok aret wone lengganogo yorage kagak, lambuk togon tahun ti, 40 aret eereegerak.

28 At Ndawut nogo ti, eenggi warak lombok endage mondok tiyanak logonet, eenik nggorek wonagagerik, anggok a’nuk, iniki tayenak logonet, kangge mbareegi, obaane’me aput Talomo aret endagembogut agagerak.

29-30 At Ndawut endagembogut logonet, wone lengganogo yorage, aap wakaa’ngget logonet, awim tebenogo piinet nage, yi wone ndi wone at oba age, Iterali inoba age, Iterali enaagan-ambokan yi aap ndi aap inendagembogut inabu’me piinok wonogo menggam wone agan nugwi, aa’nduk nen nok, age yobok kuli eerit nage nagagerak nogo abok aret, at abinggaanggo kaga Tamuwen eeke nagagerak liiru mbanak paga inom, Ala nen yoge kagak yoraga Natan eeke nagagerak liiru mbanak paga inom, abinggaanggo kaga Nggat eeke nagagerak liiru mbanak paga inom, mbinik-mbenak eerak liiru mbanak wonage o.

1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...