Kamis, 01 Juli 2010

YAYA


Mbuku Yaya yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak nogo yi o.

Obeelom Wone mbuku Yaya mbanak yi paga, “O mbogut-nggween wakkaga’lek kagak, at endage Wone nogo ti, Ala imbirak mondok wonagagerak me, nit ninenggela’me wonage aret o,” yinuk, yereegerak liiru mbanak wonage. “Nit aakumi abok aret mbuku yi pekkogo logonet, at Ala aput Yetut nit ninagap ndaruwak nduk koonogo pereegerak kogo o, yinuk, niniki at oba panggombunuk abet mbakwi niinok, nineenik mondok logorak mendek kolaagun o,” yinuk, liiru mbaneegerak (Pasal 20:31).

“Wone ti, Ala imbirak aret wonagagerak o,” yinuk, yereegerak nogo ti, Yetut aret. At Yetut nen eerubok mendek eeke nagagerak inom, nit ninagap ndariyak wone koonogo pereegerak inom, abok kin paga paganogo liiru mbanak wonage.

At Yetut iya tit eeke nagagerak nogo ti, aakumi inom yi wone ndi wone mbangge, it inenggaanom eerubok mendek eeke nogo inigen kogwe, eeko logonet, iniki at oba panggombunuk abet mbakwi, at mugurok nogwe, eeko nogogwaarak kwe, it aakumi ando nen iniki at oba panggombunuk at eebe woorak ineebi nen mbo pereegwaarak nogo, pasal 13-17 paga liiru mbanak wonage. Pasal yi paga nen at Yetut pigoorak panggoni wage kagak, at oone waganggwi oonikiya ti eyom paga iniki kunik eeginake nagagerak.

Eeginake logonet, at nonggop eerogo pigaganggwi, nonggop eerogo eyo karo-karo paga nabembunuk wakwi iinok kangge, Ala nen at eenik eerogo mippege, eenik a’nuk at oone waganggwi nigiya nage, eeriyak wone nogo, at abok eenu logonet, at oone waganggwi nogo iniki eyak wappiige nagagerak nogo liiru mbanak wonage. Mbuku yi, pekkogo logonet, Ala nen at aput Yetut nappi wagagerak nogo eenik mondok menggerak kin kogwe, Ala iniki kunik nen at aput onggo lek we aret wo’niragagerak nogo, aakumi o nggween paga wonogwe abok aret iniki at oba panggombunuk waganggwi, eeko logomenggaarik, “Tu mbogut paga unggwi noorak ti, at Yetut alik aret kogo o,” mbaruwak nduk, mbuku yi, at Yaya nen liiru mbaneegerak.Mbangge logonet, nit aakumi ninigen kogo monggoorak kin wonage nogo paga wakkagak ambik yereegerak. “Wone yi abet aret yo’nirage kogo o,” mbaruwak nduk, niyo inom, roti inom, o eya eeke menggerak inom, aap ndomba ndegeninaka kwak aakumi inarum menggerak inom, eyo anggur inom, anggen yi’nage menggerak inom, ti paga wakkagak yereegerak liiru mbanak wonage o.----------------------

Wone ti, aap agagerak wone

1 1 O maan aa’nduk togon mbogutnggween wakkaga’lek kagak at Wone nogo aret wonagagerak. Wone nogo ti, Ala imbirak aret wonagagerak. Ndi, Wone ti, Ala aret wonagagerak.

2 At nogo aa’nduk togon Ala imbirak aret wonagagerak.

3 Ala nen at Wone nogo yoge kagak, mbogut-nggween yi mendek ndi mendek abok aret wakkagagerak. Yi mendek ndi mendek wakkagagerak nogo at lek kagak, wakkoolik o.

4 Aakumi ineenik eeginake menggerak alom at aret wonagagerak. Ndi, ineenik eeginake menggerak alom ti nen aakumi inikime eya eeginake menggerak.

5 Eya nogo nen o apit me eya eeke menggerak. Ndi, o apit nogo nen o eya nogo o apit eerogo pega’lek aret wonage menggerak.

6 Ala nen aap ambi endage Yaya aret nappi wagagerak.

7 At Yaya nen aakumi inikime eya eeginake menggerak nogo abok paganogo yorage logokit nduk, wagagerak. At yorage paga yi aakumi ndi aakumi abok aret iniki eya nogo oba panggombunuk, abet mbaruwak nduk, paganogo yorage a wagagerak.

8 Aakumi inikime eya eeginake menggerak nogo ti, at Yaya lek kwe, at eya eeginake menggerak nogo abok mban paganogo yorage logokit nduk aret wagagerak.

9 Eya abe mendek o nggween paga yime unggwi wage logomenggerik, yi aap ndi aap inikime eya eeginake logorak nogo aret wambi wagagerak.

10 At o nggween paga yime wambi wage nagagerik, wonagagerak. O mbogut-nggween yi, at aret wakkagagerak kwe, it aakumi nggween paga yime menggaarak nogo at yelok kaga’lek aret wonogogwaarak.

11 At ame lombok aret wambi wagagerak kwe, it aap at owe-awot nogo nen at eebe wagangga’lek aret wonogogwaarak.

12 Eebe wagangga’lek aret wonogogwaarak kwe, it ando iniki at oba panggombunuk, abet mbako nogogwaarik, waganeegwaarak nogo yorage logonet, “Kit mondok-mondok Ala apuri aret logomunggup o,” yinuk, it abok at apuri aret aganabeegerak.

13 It aap nogo aakumi inapuri ndaganakwi kwak ndaganabulik o. Ndi, aakumi nggween paga mendek nen, “An naput ndarikit,” mba’nuk, ndaganakwi kwak ndaganabulik mban. Ata. Ala nen aret ndaganabeegerak o.

14 At Wone nogo, aap aret age nagagerik, ninom aret wonagagerak. Ninom logonet, oona ngginik kagak, iniki kunik nen eeppinanege, Ala ndogop menggerak o, yinuk, liirogon yo’nirage, eeke kogo logonet, at Ala aput ambolom ndarak me, ogoba nen tiyappereegerak mondok tiyanak aret kogogurak o.

15 At Yaya nen oone nggwok paga at nogo abok paganogo yorage logonet, “Aap ambi nambokan woraagin nogo, an nda’naga’lek neegak, at aa’nduk togon wonagagerak me, an ta mbuuluk. Ndi, at mondok nggwok aret o, yinuk, yokkirage nagagirak nogo eebe yi aret o,” yinuk, yorage nagagerak.

16 At oona ngginik kagak iniki kunik nen eeppinanegak mban, eeppinanegak mban, eeke kenok, nit abok aret waganeegurak.

17 Ala nen wone lengganogo yoge kenok, Muta nen yo’niragagerak kwe, Ala iniki kunik nen eeppi-nanege, “Ala ndogop menggerak o,” yinuk, liirogon paganogo yo’nirage, eereegerak nogo ti, Yetut Keritut aret o.

18 Aakumi nen Ala mondok inigen kogolik aret o. At Ala aput ambolom ndarak iniki kunik lombok nogo nen perak, Ala abok paganogo yo’niragagerak.

At Yiime Wuppiiga Yaya nen yorage nagagerak wone

(Mat. 3:1-12; Mrk. 1:1-8; Luk. 3:1-18)

19 It aap Yakuri mendek nen aap Ala unde inom, it aap Lewi mendek inom, “Kat aap ta o?” yinuk, at Yaya yoruwak nduk, o Yerutalem nen at owagam nappiyareegwaarak owagam nogo mbareegwa, at Yaya nen paganogo yoragagerak nogo yi aret o.

20 At Yaya nen, “Onggo yoroorak ti, neebi,” mbarulik o. Ata, onggo yorage logonet, “Ala nen leenogo mippereegerak nogo, an ta lek o,” yinuk, tena’me paganogo yoragagerak.

21 Yorage mbareegi, it nogo nen at Yaya yogo logonet, “Ndi, ti kenok, kat ta o? Kat Eliya ilik?” Yogo mbareegwa, at Yaya nen, “Eliya ti kunduk, an lek mban o.” Yorage mbareegi, it nen, “Ti kenok, aap Ala nen yoge kagak yoraga nogo, kat aret ilik?” Yogo mbareegwa, at nen, “Ti kunduk, an lek mban o.”

22 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Ndi, ti kenok, kat ta o? It nappinani wagaarak nogo wone wonok yora nawam yo’niret ubi! An aap ndogop o, yinuk, pagangge menggendak nogo ngge o?”

23 Yogo mbareegwa, at Yaya nen, “Ala yoge kagak yoraga Yetaya nen ari logonet, Aap ambi karume aakumi lek me kuum ari logonet, At ninogoba Ala woroorak tu koonogo yako logonip o, yereegerak nogo ti, an aret o,” yinuk, yoragagerak.

24 It nappiyareegwaarak nogo ti, aap Pariti mendek inom aret nappiyareegwaarak.

25 It nappiyareegwaarak nogo nen Yaya yogo logonet, “Ala nen leenogo mippereegerak nogo ti, an lek o. An Eliya lek o. Ndi, Aap Ala nen yoge kagak yoraga nogo ti, an lek mban o, yagandak kwe, nonggop nduk aakumi yiime wuppiinet nege agandik?”

26 Yogo mbareegwa, at Yaya nen, “Lek o. An aakumi yiime wuppiige minggirak aret kwe, aap ambi kit liippega’lek kiigak, wambi wagagerak kinenggela’me wonage o.

27 At nogo ti, nambokan woraagin kwe, at aap nggwok me, an nen iyogogut nggerenak piiniyak meek o,” yinuk, yoragagerak.

28 Wone ti yoragagerak nogo ti, at aakumi yiime wuppiige nagagim niyo Yoraran enebaga o Mbetaniya nogome logonet, yoragagerak.

“Ala andomba yi kaanip o,” yoragagerak wone

29 Nogo yinuk, ko’lu Yetut nogo, at Yaya owagam wage enegen kage nagagerik, it aakumi yorage logonet, “Aakumi nggween paga yime menggaarak inomaluk lek agago piige menggerak Ala andomba nogo wage yi kaanip o.

30 Aap ambi an nambokan woraagin nogo an nda’naga’lek neegak, at aa’nduk wonagagerak me, an ta mbuuluk. Ndi, at mondok nggwok aret o, yinuk yokkirage minggirak nogo eebe yi aret o.

31 An togon at liippega’lek aret wonagarak kwe, it aakumi Iterali mendek nen at ineenu aruwak nduk, an yii-me wuppiinet wagarak nogo o,” yinuk, yoragagerak.

32 Yorage nagagerik, at Yaya paganogo yorage logonet, “Aberiniki towe puume pogom mbogut paga nen wuga agan wambi wage nagaarik, Yetut oba kwi’ndak wonage nenegen kagarak o.

33 An nen at liippega’lek aret wonagarak kwe, an aakumi yiime wuppiyoorak nduk, nappani wagagerak nogo nen, Aberiniki wambi woramenggerak at ambi oba kwi’- ndak wonage kenegen kaamunggun nogo ti, Aberiniki kinoba wuppinagi woraagin nogo aret o, yo’nereegerak me,

34 an aret nenegen kage nagarik, Yi Ala aput aret o, yinuk, paganogo yokkiragi o,” yoragagerak.

It inaa’nduk Yetut oone waganeegwaarak wone

35 Nogo yinuk, ko’lu Yaya it at oone waganggwi mendek mbere inom nogome logonet,

36 Yetut nage enegen kage nagagerik, “Wologo wae! Ala andomba nage ti, kaanip o.”

37 Yoragagerak at oone waganggwi mbere nogo konenggo nogogwaarik, Yetut mugurok nogogwaarak.

38 Mugurok nogwe nogo Yetut ena logurogon pegiige logonet, “Kit nano kwaarit wogop o?” Yorage mbareegi, it nen, “Rabi wae! Kat kawi ngge o?” yinuk, yoreegwaarak. (“Rabi wae,” yoreegwaarak ti, nit ninoone paga, “Ngguru wae,” yoreegwaarak.)

39 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Pekka nawok nduk, wa’nip o,” yorage mbareegi, inom nogo nogogwaarik, at ame inigen kogogwaarak. Ne ti eyom paga o kiyoma-kiyoma oonegen 4 negen ari nagagerak me, inom aret wonogogwaarak.

40 Aap mbere Yaya nen yoragagerak nogo konembunuk, Yetut mugurok nogogwaarak ambi ti, Timon Peterut awuluk Andereyat nogo aret.

41 At nogo nen oweeluk Timon mbetmbet kwaakkage nagagerik, yoge logonet, “Timon wae! Mesias nogo muk wagaarak ninigen kogoorak o,” yinuk, yoreegerak. (Mesias, yoreegerak nogo ti, nit ninoone paga Ala nen leenogo mippereegerak Keritut aret nduk yoreegerak.)

42 Yoge nagagerik, wonok Yetut owagam nage mbareegi, Yetut enegen kage nagagerik, at yoge logonet, “Yaya aput kat Timon aret kwe, kendage Kepat aret yokkogo logogun o,” yinuk, yoreegerak. (Endage Kepat yoreegerak nogo ti, it aap Yunani inoone paga, “Peterut o,” yoreegerak.)

Piliput Natanayen imbirak wiiragagerak wone

43 Nogo yinuk, ko’lu at Yetut o Nggalileya noorak kooneegerak. Koombunuk, nage logonet, aap Piliput kwaakkage nagagerik, yoge logonet, “Nimbirak nawok nduk, mok o,” yinuk, yoreegerak.

44 At Piliput awi ti, kota Mbetayira Andereyat Peterut imbirak at inom inawi ambime time aret wonogogwaarak.

45 “Nimbirak nawok nduk, mok o,” Piliput nogo yoge mbareegi, Piliput nen aap Natanayen kwaakkage nagagerik, yoge logonet, “Natanayen wae! At ambi woraagin o, yinuk, Muta nen Ala wone yugu liiru mbangge, ndi, it aap Ala nen yorage kagak yoraga nen kunduk, liiru mbanggwi, eereegwaarak eebe nogo ti, Yutup aput Yetut awi Nataret mendek aret me, muk wagaarak ninigen kogoorak o.”

46 Yoge mbareegi, at Natanayen nen, “A puk! Abe mendek o Nataret time nen op woroorak me nduk yagan a?” Yoge mbareegi, at Piliput nen, “Pekka mok mban o.”

47 Yoge mbareegi, Yetut nen aap Natanayen at owagam wage enegen kage nagagerik, at abok ari logonet, “Aap Iterali mondok abe oone mbere ariilik yi kaanip o.”

48 Yoge mbareegi, at Natanayen nen, “A puk! Kat nonggop togon an neebe keenu agandak o?” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Piliput awo wiigega’lek kagak, kat eyo wuli alome wonage muk nenegen keegirak o.”

49 Yoge mbareegi, at Natanayen nen, “Ngguru wae. Ala aput aakumi Iterali inowe endagembogut kat aret keegi o.”

50 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kat eyo wuli alome wonage keegirak o, yinuk, yokkigirak paga kiniki noba panggombunuk, abet nombakendak ya? Kat eeke kagandak yi ti, mbuuluk negen eeke kagandak kwe, peebi perak, nggwok aret eeke kaamunggun o.”

51 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “Peebi mbogut keyaappunuk, it Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat nogo nen an aap aret nda’nagagirak pe’neya wambi wogwe, mbogut paga lagi nogwe, eekwi iige logomunggun o, yinuk, abet aret yokkigi o,” yoreegerak.

2 O Kana aap kwe kolage me Yetut eereegerak wone

1 Nogo mbere yinuk, ko’lu o Nggalileya yaga’lelo ambi endage Kana aap ambi kwe kolage me, Yetut agalo time inom wonagagerak.

2 Ndi, Yetut at oone waganggwi mendek inom aap kwe kolage me nogome woraawak nduk, inayonggo pereegwaarak wogogwaarak me,

3 anggur amburu nogo lek age mbareegi, Yetut agalo nen at Yetut yoge logonet, “Anggur amburu nogo abu lek agaarak o.”

4 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An eeke logorak eyom awo panggoni waga’lek me, nagalo kat nonggop nduk, an yo’nege agandik?”

5 Yoge mbareegi, at agalo nen aap laago unde ayeloman mini nogo yorage logonet, “At yokkirage kenok ti aret ee’nu o,” yinuk, yoragagerak.

6 It aap Yakuri mendek nen wone lengganak eeko logonet, yi mendek ndi mendek kookak yuurak nduk, togolowak yugum mendek 6 kuli aret nogome kwi’ndak wonagagerak. Togolowak yo’nggok nogome 100 liter negen alitak lombok tooko nogogwaarak.

7 At Yetut nen aap laago unde ayeloman mini nogo yorage logonet, “Togolowak time niyo eno korok togon too’nip o,” yorage mbareegi, eno korok togon tooleegwaarak.

8 Tooko mbareegwa, Yetut nen, “Yogondak! Niyo ando toologo aap laago unde ti, wogori nanip o.” Yorage mbareegi, toologo wogori nogogwaarak.

9 Wogori nogo mbareegwa, aap laago unde nogo nen niyo toolak nogo ombat wakkage logonet, anggur amburu agagerak kage nagagerik, ayeloman mini nogo nda ndi nen tooleegwaarak ineenu iigak kwe, at perak kobak me, aap kwe kolage nogo wiige nagagerik, wage mbareegi, yoge logonet,

10 “Wulaga! Anggur amburu ombat abe mendek aa’nduk tumburirogo nagaatik, ndonggorogon nunggwi iinok, ti’nuk, peebi amburu ombat maluk negen tumburirogo menggaarak kwe, kat perak, anggur amburu ombat abe mendek peebi wo’niroorak nduk, porogo wonagandak keegi o,” yinuk, yoreegerak.

11 At Yetut nen ineenu ariyak inagabiti warak mendek aa’nduk lombok eereegerak nogo ti, o Nggalileya yaga’lelo Kana nogome logonet, eereegerak ti aret. Time logonet, at tiyanak menggerak nogo abok paganeegerak me, at oone waganggwi nogo iniki at oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

12 Ti’nuk, at Yetut nogo at agalo inom, awuri inom, at oone waganggwi mendek inom, o Kaperenawum nogo nogogwaarik, time logonet, ne mande negen wonogogwaarak.

Ala awi wurik me ndegeneegerak wone

(Mat. 21:12-13; Mrk. 11:15-17; Luk. 19:45-46)

13 Nogome wonogwe me, it aap Yakuri laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak eyom panggoni wage mbareegi, at Yetut o Yerutalem wambi wagagerak.

14 Wambi wage nagagerik, Ala awi wurik me unggunuk, it aakumi nen tapi inom, ndomba inom, towe puume inom, onggo mbanggwi, ndi, it ando wu onggoonggo eeko menggaarak nogo eeko menggam taa’nogo wu onggo-onggo eekwi, eekwi enegen iyareegerak.

15 Eekwi enegen iige nagagerik, ligi laanak waganogo muun yawi negen ogobakkigippunuk, ndomba tapi abok aret Ala awi wurik me nen teerogo wumbiige, ndi, it aap wu onggo-onggo eekwi nogo inageyo ndoonak ogobakkigirik abut laganogo nggimbege, inawu nogo a’nggan yumbunik-telenak eerogo nappege, eereegerak.

16 Eeke nagagerik, it towe puume onggo mbanggwi nogo yorage logonet, “Towe yi apit aret wogoret nanip o. Kit an nogoba awi wurik me yime, yi mendek ndi mendek kunggo menggam negen eerogo pogotak me, neebi a,” yinuk, yoragagerak.

17 Yoragagerak nogo at Yetut oone waganggwi nogo nen, “Nogoba Ala wae! Kawi wurik nogo op logowak nduk, niniki aganggen kerek togon eerit nage paga niniki lek ee’nake o,” yinuk, yereegerak wone liiru mbanak nogo abereegwaarak.

18 It aap Yakuri nen at yogo logonet, “Kat yi eekendak nogo, ta nen yokkereegerak paga eekendak nineenu aruwok nduk, ambi nano eeke keyaawi o.”

19 Yinuk, inoone panggok togon yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Lek o. Ala awi wurik yi, minogo pinip o. Minogo pugwi kiinok, wuke neegak, nogo mbere aret yumunggup o.”

20 Yorage mbareegi, it aap Yakuri nen, “A puk! Ala awi yi, wukwi niigak tahun 46 aret eereegerak kwe, kat nen, Wuke neegak, nogo mbere mban yuurak, yagan ya? Wi!” yinuk, yoreegwaarak.

21 Ala awi wurik yoragagerak nogo ti, at eebe nduk aret yoragagerak.

22 Peebi Ala nen Yetut kambunuk, nogo menggam nen eenik agago mippege mbareegi, at oone waganggwi nen wone yoragagerak ti, abereegwaarak. Abeko nogogwaarik, Ala wone liiru mbanak inom, wone Yetut nen yoragagerak nogo inom, abet mbareegwaarak.

Aakumi iniki mbakwi Yetut eenu menggerak wone

23 At Yetut o Yerutalem laago Obaga Mbo Nagagerak lakome nogome logonet, ineenu ariyak inagabiti warak mendek eerit nege nogo aakumi apit aret inigen kogo nogogwaarik, iniki at oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

24 It aap apit iniki at oba panggombunuk, abet mbareegwaarak kwe, at Yetut perak, yi aap ndi aap abok inobaabut eenu me, “It aakumi yi, abet aret iniki noba panggombegaarak kagi,” inombarulik o.

25 It aakumi iniki mbakwi nogo ti, Yetut eenu menggerak me, aap ambit nen at ambi eeke abok paganogo at yoriyak mondok lek aret o.

3 Yetut Nikoremut imbirak wone mbaneegwaarak wone

1 It Yakuri mendek inowe aap Pariti mendek ambi endage Nikoremut aret wonagagerak.

2 At nogo ne ambi oonikiya paga Yetut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Ngguru wae! Kat aakumi mamuninake logonok nduk, Ala nen nappagi wagaarak nineenu aret o. Aakumi Ala inom kunik lek kenok, ineenu ariyak inagabiti warak mendek kat eerit nege menggendak nogo, it nen eeriyak abu meek o.”

3 Yoge mbareegi, at Yetut nen onggo at yoge logonet, “Aap ambitambi ngget nda’naga’lek kenok, Ala abu’me piige menggim enegen kaagin lek o, yinuk, mondok abet aret yokkigi o.”

4 Yoge mbareegi, at Nikoremut nen, “A puk! Aap abu anggok a’nuk, peebi nonggop togon nda’nariyak yagan? At agalo inikime unggunuk, ambinom ngget nda’nariyak op me yinuk, yagan ya?”

5 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Aap ambit-ambi niyo paga inom, Aberiniki paga inom, ngget ndaka’lek kenok, Ala abu’me piige menggim unggwi nagin mondok lek o, yinuk, abet aret yokkigi o.

6 It aakumi nen ndaganakwi ti, it mendek aret o. Ndi, Aberiniki nen ndaganake nogo ti, at mendek aret o.

7 Togop me, Ngget nda’nariyak agaarak, wone yokkigi yi nogo, Ie! yinuk, kagabiti mbarugun o.

8 O wiya iniki nen aret warit nage kagak, oonebu ari mban karuk konengge kwe, alom ngga nen warit wage, nggeeme warit nage, nogo ti, kat keenggo’lek ugun kobak menggendak nogo ndak-ndak, it aakumi Aberiniki nen ndaganake nogo ti, ti pogom aret o.”

9 Yoge mbareegi, at Nikoremut nen, “Ti yagandak ti, nonggop eeriyak me nduk yagan o?”

10 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kat aakumi Iterali mendek mamunirage menggendak aret kwe, an wone yokkege yi, liippega’lek agandik?

11 Nineenu kenok mban yokkirogwe, ninigen kogoorak nogo paganogo yokkirogwe, eekwi kwe, paganogo yokkirogwe nogo kit wagangga’lek aret ogotik o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.

12 An nggween paga wone yokkirage nogo kit abet mbaka’lek me, mbogut paga wone yokkirage neenok, nonggop togon abet mbarumunggup mbakop? 13 Aap alik ambi abu lek o. An aap aret nda’nagagirak nogo nalik mban mbogut paga nen wambi wagagirak me, ti’nuk, niyokan mbogut paga lagi nagin o.

14-15 At Muta o karume logonet, waalo ogut wakkagak eerogo mippereegerak nogo kokwak, an aap aret nda’nagagirak nogo, it aakumi iniki noba panggombunuk, abet nombakwi iinok, mondok-mondok ineenik logowak nduk, an togop aret mippanugun o.

16 At Ala nen yi aap ndi aap abok inabuwa nggwok lombok mbareegerak me, at aput ambolom ndarak an neebe aret wogoragagerak. Togop me, it aakumi iniki noba panggombunuk, abet nombakwi iinok, lek eerogo piyaagin lek ineenik mondokmondok aret logogun o.

17 Ala nenat aput an nogo it aakumi abok inowak loonogo maluk onggo inoba piyaakit nduk, o nggween paga yime nappani woroolik. Ata, it aakumi abok inagap ndarikit nduk aret nappani wagagerak.

18 It aakumi iniki an noba panggombunuk, abet nombakwi iinok, Ala nen inowak loonogo maluk onggo inoba piyaagin lek kwe, it iniki an noba panggombunuk, abet nombaka’lek iinok perak, it iniki Ala aput ambolom ndarak an nogo noba panggombunuk, abet nombaka’lek me, muk inowak loonogo maluk onggo inoba piigerak wonogo agaarik o.

19 Ala nen inowak loonogo maluk onggo inoba piyoorak alom nogo yi aret. At eya eeginake menggerak nogo o nggween paga yime muk wambi wagagerak kwe, it aakumi ti, maluk mban eeko menggaarak me, At eya nogo ti, nineebi o, mba’nuk, o apit mban inikilom mbako menggaarak.

20 Yi aap ndi aap maluk eeko menggaarak nogo nen it maluk eekwi pagak ari kero, At eya nogo ti, nineebi o, yinuk, owagam wogolik kwe,

21 it aap Ala ndogop menggerak wone nogo, eeko menggaarak kenok perak, Ala inom kunik logonet, eeko menggaarak pagak yuwak nduk, at eya nogo owagam wogo menggaarak o,” yinuk, yoragagerak.

Yaya nen Yetut abok paganogo yoragagerak wone

22 Ti yorage nagagerik, ti’nuk, Yetut at oone waganggwi mendek inom o Yureya unggwi nogo nogogwaarik, time inom logonet, aakumi niyome wuppiigo nogogwaarak.

23-24 Wuppiigwi iigak, at Yaya nogo keele maarogo mambiigo menggam awo mambega’lek me, at Yaya kunduk, o Talin koorok kagak, o Ayinom niyo ambik wonage me time aakumi at owagam wogwe iinok, niyome wuppiige nagagerak.

25 Niyome wuppiigwi wonogwe me, aap Yaya oone waganggwi inom, aap Yakuri mendek ambi inom, nen yi mendek ndi mendek kooriyak wone yugu nogo paga alelo wareegwaarak. 26 Alelo wappunuk, Yaya owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Ngguru wae. At kimbirak yi Yoraran enebaga logonet, abok paganogo yoragagindak nogo, niyome wuppiige me, aakumi apit at ka nogo agaarik o.”

27 Yogo mbareegwa, at Yaya nen, “Wologwe! Aap ambit-ambi mbogut paga nen eeppega’lek kagak, alik nen iniki koombunuk eerit noorak op mbakop? Meek o.

28 Ala nen leenogo mippereegerak nogo ti, an lek o. At eebe peebi woroorak nduk, an we luulu naa’nduk nappani wagagerak o, yinuk, paganogo yokkiragagirak nogo, kit aret konenggo nogogutak.

29 Kwe ambi aap nen wagangge kenok, kwe ti, aap waganeegerak nogo akwe aret o. At kwe kolage ore nogo ti, we inom logonet, aap kwe kolage nogo oone konengge kenok, ale’nggen ambik kage nogo pogom ti, an aret o, At eerit nage paga aakumi ambik at ka nogwe iinok, an niniki ale’nggen ambik ee’nake o.

30 At tiyak ari kagak, an tebek yuurak agaarak o,” yinuk, yoragagerak.

“An mbogut paga nen wambi wagagirak,” yoragagerak wone

31 Ti yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It aakumi abok aret tebenak iigak, at agi nen wagagerak nogo mondok tiyanak wonage o. It nggween paga nen ndarak ti, nggween paga mendek me, nggween paga mendek wone mban yogo menggaarak. It aakumi abok aret tebenak iigak, at mbogut paga nen wagagerak nogo, mondok tiyanak aret wonage o.

32 At enegen kagagerak inom, aruk koneneegerak inom, paganogo yorage kagak kwe, at paganogo yorage nogo aakumi abu waganggulik aret wonogwe o.

33 At paganogo yorage nogo, it aakumi nen waganggwi paga Ala abet aret ari me-nggerak tena’me pogo menggaarak.

34 At Ala nen nappi wagagerak ti, Ala wone mban ari menggerak. Ala nen at Aberiniki wogoge logonet, ambi eeriyak kenok, abok endak mban eeke logowak nduk, wogoreegerak. 35 Ogoba nen aput iniki kunik menggerak me, yi eekak ndi eekak apit aret at eeke logowak nduk, unde eeppereegerak.

36 It aakumi iniki Ala aput oba panggombunuk, abet mbakwi iinok, mondok-mondok ineenik aret logogun kwe, it ando Ala aput oone konembunuk, eeka’- lek iinok perak, ineenik logogun lek o. Ala anini inoba aret logogin o,” yinuk, yoragagerak.

4 Kwe Tamariya mendek imbirak yereegwaarak wone

1Yetut nen at apuri ambik agago piinok, yiime wuppiige, ndi, Yaya perak, at apuri mbereeret negen agago piinok, yiime wuppiige, eekwi nogo, it aap Pariti mendek inaruk koneneegwaarak.

(2 Ti koneneegwaarak nogo ti, at Yetut nen aakumi yiime wuppiige logolik kwe, at oone waganggwi nen mban yiime wuppiigwi iigak, yogwe nogo inaruk koneneegwaarak.)

3 Inaruk koneneegwaarak at Yetut eenu age nagagerik, at o Yureya teppunuk, o Nggalileya aret nagagerak.

4 Nage logonet, tu alik paga noolik. Tu o Tamariya paga aret noorak age mbareegi,

5 nage logonet, aap Yakup nen at aput Yutup nggween wogoreegim koorok kagak, o Tamariya kota ambi endage Tikat aret panggo yi nagagerak.

6 Niyo tookak yuurak nduk, aap Yakup nggween kabuneegim o time aret wonagagerak me, at Yetut nage logonet, o liingge oonegen 12 negen age kagak, owak lek age mbareegi, niyo tooko menggam taati aret kwi’nari nagagerak.

7 Time wonage me, at Yetut oone waganggwi mendek nogo mbi onggo kunuwok nduk,

8 o kota nogome unggwi nogwe iigak, at alik aret wonage me, kwe Tamariya mendek ambi niyo tookkolaakit nduk, wagagerak. Wage mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Kwe yi wae. Niyo naakit nduk, too’niriyak op ilik?”

9 Yoge mbareegi, kwe Tamariya mendek nen at yoge logonet, “A puk! Kat aap Yakuri mendek, ndi, an kwe Tamariya mendek me, niyo nonggop togon tookkiriyak nduk yo’negen o?” yinuk, yoreegerak. (Ti yoreegerak nogo ti, aakumi Yakuri mendek inom, aakumi Tamariya mendek inom, yiiwak ambit paga nunggulik me nduk, yoreegerak.)

10 Yoge mbareegi, at Yetut nen at yoge logonet, “Ala nen onggo lek we wokkiriyak inom, ndi, aap nen, Niyo too’niru o, yokkege nogo eebe inom, kat keenu logonet, Niyo aakumi ineenik eeginake menggerak mendek wo’- niru o, nggino yo’nenetak en, niyo ti mendek aret wokkenetak o.”

11 Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Nogoba o. Niyo yenggenak ogu teberogon wonage, ndi, kat kagiiwak lek me, niyo aakumi ineenik eeginake menggerak mendek ti, ngga nen too’- niriyak nduk yagan o?

12 Niyo tookkolagak, yuurak nduk ninogoba Yakup nggween kabunogo pinaneegerak yi, at inom, at apuri inom, at aanggumi inom, nonggo nogogwaarak kwe, at meek, ndi, kat iya me nduk yagan ya?”

13 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “It aakumi niyo yi mendek nunggwi iinok, abu eeginabigin kwe,

14 niyoan nen wogoraminggirak nunggwi iinok perak, abu eeginabigin mondok lek o. Niyo an nen wogoraminggirak nogo, eneeri inikime nen kila-kila wungge logonet, mondok-mondok ineenik eeginake logogin o.”

15 Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Ai, nogoba o. Niyo ti mendek wo’- niru ubi! Wo’nege keenok, an niyo abu ee’nake, ndi, yime tookkola wage, eekak yigin lek aret o.”

16 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Kore yori nage logomenggendik, kimbirak wa’nu o.”

17 Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “An nore lek o.” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Nore lek yagandak ti, abet aret yagan o.

18 Kat kogonggelomini 5 wogonabeegindak nogo o. Ndi, yogondak aap kimbirak wonage nogo ti, kat kore lek me, yagandak ti abet aret yagan o.”

19 Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Ai, nogoba! Ala nen yorage kagak yoraga mendek kat aret keegi o.

20 Ninombomini puurom yi paga Ala alut eeko nogogwaarak kwe, kit Yakuri mendek nen, O Yerutalem mban Ala alut eeko logorak, yogo monggotak nogo o.”

21 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kwe yi wae! Puut yi paga inom, o Yerutalem inom, ninogoba alut eeriyak lek eyom panggoni woraagin, abet aret mbake logot o.

22 Kit alut eeko monggotak eebe kineenggo’lek logonet, alut eeko monggotak kwe, at ninagap ndaka nit aap Yakuri ninenggela’me nen mi’narigin me, nit alut eekwi nogo perak, nineenu logonet, alut eeko monggoorak o.

23 It aakumi nen ninogoba abet aret alut eekwi ti, at Aberiniki, Ala ndogop menggerak, yo’nirage nogo nen yorage kagak alut eeko logorak eyom peebi kwe, yogondak muk wagaarak o. At ninogoba Ala nen, It aakumi togop aret nalut ee’nako logowak, mbake menggerak o.

24 Ala ti, aakumi inigen kogolik mendek me, it aap at alut eeriyak mbakwi nogo iniki paga nen abet mba’nuk, at alut eeko logowak o.”

25 Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “At Mesias endage Keritut yogo monggoorak nogo woraagin an neenu aret o. At wage logomenggerik, yi wone ndi wone apit aret mbininogo yo’nirage logogin o.”

26 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “At nogo kat nimbirak wone mbanggwi an aret o,” yinuk, yoreegerak.

27 Yoge wonage me, Yetut oone waganggwi nogo wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, at Yetut kwe imbirak wone mbanggwi kogo nogogwaarik, “Wi!” yereegwaarak kwe, “Kat kwe yi nonggop mba’nuk wagan?” yogwi, Ndi, “Kwe yi, kimbirak nonggop nduk wone mbangge agandik o?” yinuk, Yetut nogo yogwi, eeka’lek aret wonogogwaarak.

28 Eeka’lek wonogwe iigak, kwe nogo nen agiiwak mbo punuk, ame o kota nogome nage nagagerik, aakumi yoranet nage logonet,

29 “An yi eekak ndi eekak eeke nagagirak nogo abok paganogo yo’negerak aap nogo pekka nawok nduk wa’nip o. Ala nen leenogo mippereegerak nogo ti aret ilik?”

30 Yorage mbareegi, iname o kota nen wunggo nogogwaarik, Yetut owagam wogogwaarak.

31 Awo wogwe iigak, at Yetut oone waganggwi nen Yetut yogo logonet, “Ngguru wae! Mbi yi namen o.”

32 Yorit unggwogogwaarak mendek at Yetut nen, “An nambi ti, kit kineenggo’lek mendek nengge agarik o.”

33 Yorage mbareegi, at oone waganggwi it mban-mban wone mbanggo logonet, “At noorak mbi ambi wogori wagaarak ilik?”

34 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “At nappani wagagerak nen eeriyak mbake menggerak nogo eeke, ndi, at eeriyak mbake menggerak nogo an nen worok togon eeke, eeriyak ti, an nambi aret o.

35 Kit nen, Tut 4 penembunuk, anggen yugu kole age kenok, Mbanuwok o, yogo monggotak nogo lek a? Togop aret yogomonggotak kwe, an nen yogondak aret yabu yarak me kinigen pekkaabagip nduk, yokkirage agarik o. Eebe kole age logonet, agari abu yi’nip agaarak me, mbaniyak aret agaarak o.

36 Aap ambi awi yake, ambi anggen mbangge, eekwi nogo imbirak ambugwi aret iniki ale’nggen mbaruwak nduk, at anggen mbangge nogo onggo kolage menggerak aret o. At onggo kolage ti, it aakumi mondok-mondok ineenik logowak nduk anggen mbanak kwak kuwak eerogo piige nogo aret o.

37 Aap ambi awi yake, ndi, ambi anggen yugu mbangge, eeko menggaarak o, yinuk, yogo menggaarak wone nogo ti abet aret o.

38 An nen kit yabu yareegu’nom anggen yugu yi’- nip agaarak mbanubagip nduk nappinagulik o. Ata, aap inambik yareegwam time aret nappinagagirak me, it eereegwaarak paga kit anggen yugu mbanggo ogotik o,” yinuk, yoragagerak.

39 Ndi, at kwe nogo, “An yi eekak ndi eekak eeke nagagirak abok aret aap ti nen nabok paganogo yo’negerak o,” yinuk, yoranet nege paga aakumi Tamariya mendek ambik o kota time nen iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

40 It iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbareegwaarak me, aakumi Tamariya mendek nen Yetut owagam wogo nogogwaarik, “Ninom logowok o,” yinuk, yogo mbareegwa, at Yetut ne mbere paga inom aret wonagagerak.

41 Inom logonet, wone yoragagerak paga aakumi ambik iniki at oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

42 Abet mbako nogogwaarik, it nen kwe nogo yogo logonet, “Yogondak kat yo’niragandak paga mban lek o. Ata, nit nen aret at oone ninaruk konenggo nogoorik, aakumi abok inagap ndaka abet aret nineenu ogoorak me, ti paga niniki at oba panggombunuk, abet mbako ogoorik o,” yinuk, yoreegwaarak.

Aap o unde aput obeelom eereegerak wone

(Mat. 8:5-13; Luk. 7:1-10)

43-44 “It aap Ala nen yorage kagak yoraga nogo, inawi alom paga wone yorogwe iinok, tiyappiinok inoone waganggulik o,” yinuk, Yetut lombok nen yereegerak me, at ne mbere iluk inom wonagagerik, time nen o Nggalileya aret nagagerak.

45 It aap Nggalileya mendek o Yerutalem laago Obaga Mbo Nagagerak lakome wambi wogo nogogwaarik, nogome logonet, Yetut laago lakome eerit nage abok inigen kogogwaarak me, Yetut nogo o Nggalileya unggwi nage mbareegi, keyage warogo waganeegwaarak.

46 Waganggo mbareegwa, at Yetut o Nggalileya kota Kana aa’nduk niyo aret kwe, anggur amburu eereegim nogome aret nagagerak. Nagagerak wonage me, aap o unde ambi apuluk o Kaperenawum andi wonagagerak me,

47 aap nogo Yetut o Yureya nen o Nggalileya wagaarak konembunuk, Yetut owagam wambi wage nagagerik, at apuluk andi abu kambuurak lombok eereegerak me, Yetut nen obeelom eeri nawak nduk, yoreegerak.

48 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Eerubok mendek eeke, kineenu ariyak kinagabiti warak mendek eeke, eeke neyaamunggup lek kenok, kiniki noba panggombunuk, abet nombarumunggup lek kiigi o.”

49 Yorage mbareegi, at aap o unde nogo nen, “Ai, nogoba o! Napuluk awo kangga’lek kagak aret mbetmbet nawi o.”

50 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Kapuluk eenik arigin me, kame nak o.” Yoge mbareegi, aap nogo nen Yetut wone yoreegerak nogo abet mbake nagagerik, aret nagagerak.

51 Awo tu paga nage me, at ayeloman mini yoruwok nduk wogo mbareegwa,inom lambumbunuk, “Kapuluk nogo muk eenik agaarak o,” yinuk, yoreegwaarak.

52 Yogo mbareegwa, at nen, “Oonegen ngga ari nage kagak, eenik agaarak o?” Yorage mbareegi, it nen, “Kobit liingge oonegen 1 paga aret inikime kani pereegerak nogo lek agaarak o.”

53 Yogo mbareegwa, wulaga ogoba nogo nen, “Kobit liingge at Yetut nen, Kapuluk eenik arigin o, yo’negerak nogo ndak-ndak liingge aret eenik agaarak kagi,” yinuk, abeke nagagerik, at inom, at apuri inom, abok aret iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

54 At Yetut o Yureya nen o Nggalileya nage nagagerik, nogome logonet, aakumi ineenu ariyak inagabiti warak mendek aa’nduk ambi eereegerak me ambokan eereegerak ti aret o.

5 Aap niyo yenggenak me obeelom eereegerak wone

1 Ti’nuk, peebi it Yakuri mendek laago lakwi me, Yetut o Yerutalem wambi wagagerak.

2 O Yerutalem tu endage Ndomba Wogoret Unggwogo Menggam taati niyo ambi yenggenak wonagagerak. Niyo yenggenak ti, Iberani wone paga Mbetetera, yogo nogogwaarak. Niyo yenggenak nogo aa’nggi paga yengget-wangget o 5 wurik me tigitogon awe aago mban wonagagerak.

3 Aakumi ambik kugi andi wonogogwaarak nogo ti, inigen mbuk inom, inendop maluk inom, ineenggi-iniyok nggilik-nggelok aago inom, time mban yindak-wi’ndak aago wonogogwaarak.

(4 Ne ambi paga Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi nen niyo Mbetetera yenggenak nogome wambi woraanuk, niyo abolok eeke kenok, aap andi ambi aa’nduk niyome unggwage kenok, at andi nogo lek aret age nagagerak.)

5 Togop eeko nogogwaarak me, aap ambi andi kagak tahun 38 eereegerak nogo inom time aret windak wonagagerak.

6 Aap nogo, o maan togon togop aret windak wonagagerak Yetut yelok kage nagagerik, at yoge logonet, “Wulaga wae! Kat obeelom eekkaburak mbakendak ilik, lek a?”

7 Yoge mbareegi, aap andi warak nogo nen, “Ai, nogoba! Yi abolok eeke kenok, an wo’neren yiime wuppani noorak noreewi ambi lek me, an awo wambi nage neegak, it ando mban peleppanegak wanggo menggaarak o, obak!”

8 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Wulaga! Mi’na’nuk ndoonak nogo yege menggendak nogo ko’- nok nak o.”

9 Awo yoge kagak, aap nogo obeelom age nagagerik, ndoonak nogo yege nagagerak nogo ko’nok nagagerak. Ti eereegerak nogo ti, it Yakuri tamban eekwi paga aret eereegerak.

10 Tamban eekwi paga eereegerak me, it Yakuri mendek nen aap obeelom agagerak nogo yogwi, “Wulaga! O yogondak nit Yakuri tamban eekwi paga me, kat ndoonak nogo yege menggendak nogo wonok nage ti mage ubi!”

11 Yogo mbareegwa, at aap nogo nen, “Aap an obeelom ee’nakerak nogo nen, Ndoonak nogo yege menggendak ko’nok nak o, yo’negerak me tit yogwe ya?”

12 Yorage mbareegi, it nen, “Ta nen, Ndoonak nogo yege menggendak ko’nok nak, yokkegerak?”

13 Yogo mbareegwa, Yetut nogo aakumi ambik time kuwak aago inenggela’me nogome kobak agagerak me, aap obeelom eereegerak nogo nen, “Aap ndogop nen obeelom ee’nakerak o,” yinuk, paganogo yoroorak meek aret agagerak.

14 Ti’nuk, peebi aap nogo Ala awi wurik me wonage Yetut enegen kage nagagerik, at yoge logonet, “Wulaga! Kat keebe obeelom aret agandak me, andi abunuk nggwok eekkake kero, maluk ambinom eerugun o,”yinuk, yoreegerak.

15 Yoge mbareegi, aap nogo wundi nage nagagerik, “Lek o. Aap an obeelom ee’nakerak nogo ti, Yetut aret o,” yinuk, it Yakuri mendek paganogo yoragagerak.

16 At Yetut nen it aap Yakuri tamban eekwi paga togop aret obeelom eeginabit nege nagagerak me, it Yakuri mendek nen Yetut inanini agaket eerogo pit nogo nogogwaarak.

17 Eerogo pit nogwe iigak, at Yetut nen it yorage logonet, “An nogoba o aa’nduk nen nok, o yogondak yi kuli paga eeke menggerak me, an kunduk, togop aret eeke minggirak o,” yoragagerak.

18 At Yetut nen it Yakuri tamban eekwi paga eeriyak mage yugu kagak, eereegerak paga mban lek o. Ata, “Ala ti, an nogoba lombok aret o,” ari logonet, Ala imbirak ndak-ndak eekkolagagerak paga it aap Yakuri mendek nogo nen abunuk at wariyak nduk, eeko nogogwaarak.

Aput nen eeke logorak awone kilirereegerak wone

19 Eekwi me, at Yetut nen it yorage logonet, “Ala aput nalik niniki koombunuk nen eeriyak meek o. An nogoba eeke nenegen kenok mban eeke minggirak o. Nogoba nen yi mendek ndi mendek eeke nogo ti, aput an ndak-ndak aret eeke minggirak.

20 An nogoba ti, aput an iniki kunik ee’nake me, at yi mendek ndi mendek eeke menggerak abok aret aput an yo’nege menggerak. An eeke neegotak yi nogo ti, mbuuluk negen, ndi, peebi kit, Wi! yubagip nduk, abunuk nggwok, Eeru o, yo’nege kenok, eeke neyaamunggup o.

21 Nogoba nen aakumi kanggaatak ineenik agago mippiige menggi kwak, aput an niniki nen aap ambi eenik eeppuurak mbake kenok ti, eenik agago mippigin aret o.

22 Nogoba nen aakumi inowak loonogo maluk onggo eeppiigeelik o. Aakumi abok inowak loonogo maluk onggo eeppiyoorak unde ti, nogoba nen aput an aret mippaneegerak.

23 Aakumi nen Ala tiyappogo mengga kwak, aput an kunduk ndak-ndak tiyappanugo logowak nduk, mippaneegerak. It aap nen Ala aput an tiyappanugwi lek iinok ti, at nappani wagagerak an nogoba nogo tiyappugwi lek o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.”

24 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It aap an noone konembogo nagaatik, iniki at nappani wagagerak nogo oba panggombunuk, abet mbakwi nogo ti, mondokmondok ineenik aret logogun o. Ndi, it aap ti, kanggo menggam nen ineenik eeginake menggim muk unggwi wogogwaarak me, Ala nen inowak loonogo maluk onggo eeppiyaagin lek o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi.

25 It aap kanggo menggaarak mendek nen Ala aput an noone koneniyak eyom peebi kwe, yogondak muk panggoni wagaarak me, it aakumi nen an noone konenggwi iinok, mondok-mondok ineenik aret logogun o.

26 An nogoba aakumi ineenik eeginake menggerak alom unde menggi kwak, aput an kunduk, togop aret ineenik eeginake logokit nduk, alom unde eeppaneegerak.

27 Aput an aap aret nda’nagagirak me, aakumi inowak loonogo maluk onggo eeppiyoorak nogoba nen awone kili’nereegerak o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.

28-29 Togop me, it aakumi kanggaatak piigo menggam wonogwe nogo abok aret an noone konembunuk, mi’nariyak eyom panggoni woraagin me, wone yokkiragarak yi, Wi! yinuk, pi warugup o. Ti eeri woroorak nogo ti, it obeelom eeko nogogwaarak nogo mondok-mondok ineenik logowak nduk, mippiige, ndi, it maluk eeko nogogwaarak nogo inowak loonogo maluk onggo eeppiyaakit nduk, mippiige, eerigin o,” yinuk, yoragagerak.

“An ndogop o,” yinuk, paganeegerak wone

30 Yetut nen ambinom yorage logonet, “An nalik niniki koombunuk nen ambi eeriyak meek o. Ata, Ala yo’nege konembunuk mban inowak loonogo maluk onggo eeppiige minggirak. An niniki mbake paga eekeelik o. At nappani wagagerak an nogoba iniki mbake nogo mban eeke minggirak me, an aakumi inowak loonogo maluk onggo eeppiige nogo ti, a’me liirogon aret eeppiige minggirak o.

31 An nalik nen mban nabok paganogo yokkirage neenok ti, pilit wone aret ari nombariyak kwe,

32 at ambi alik nen an nabok paganogo yokkirage menggerak me, at nabok paganogo yokkirage nogo ti, abet aret yokkirage menggerak an neenu aret o.

33 Kit yonggo Yaya owagam nappiyareegutak nogo, nogo mbareegwa, wone abet lombok paganogo yokkiragagerak.

34 An nabok it aakumi nen paganogo yokkiroorak an mbakeelik kwe, kit kinagap ndarikit nduk, wone yi yokkirage agarik o.

35 Aap Yaya ti, ndi wuninik abinak ambik eeke menggi kwak wonagagerak me, eya eekkinake kwak yokkirage nagagerak paga kiniki ale’- nggen ne ambiriluk mbakotak kwe,

36 at Yaya nen an nabok paganogo yokkirage ti, meek negen. An abu worok togon eeke logokit nduk, nogoba nen yo’nereegerak eeke minggirak nogo paga nogoba nen nappani wagagerak nabok pagak ari nogo ti, mondok iya lombok aret o.

37 An nogoba nappani wagagerak kunduk nabok paganogo yokkiragagerak kwe, kit at oone kinaruk konenggwi, ndi, at enete kunduk, kinigen kogwe, mondok eeka’lek aret ogotik o.

38 At nappani wagagerak an nogo, kiniki noba panggombunuk, abet nombaka’lek me, at oone ti, kinikime wonage abu lek aret o.

39 Ala wone liiru mbanak paga mondok nineenik ee’ninabigin, mba’- nuk, liirogon malenggo monggotak. Ala wone liiru mbanak ti, an nabok paganak nogo liiru mbanak aret me,

40 kit kineenik eekkinabikit nduk, an nowagam woroorak op aret kwe, nineebi mbako monggotak nogo o.

41 Aakumi nen an tiyappaniyak ti, mbakeelik o.

42 Kit perak, Ala kinom kiniki kunik eekulik ti, an abu neenu minggirak.

43 Nogoba nen nappani wagagerak an nogo, kit wo’naka’lek kwe, aap alik ambi at iniki mba’nuk wage kenok perak, aret waamunggup kiigi o.

44 Wologo wae! It kinoreewi nen tiyappinagagwi iinok ti, kinikilom mbako monggotak kwe, Ala alik mban menggerak nen tiyappinaniyak ao, mbakwi lek me, kit nonggop togon kiniki noba panggombunuk, abet nombarumunggup?

45 At nen ogoba enggaanom paga ninenggali warogo yo’niraagin, mba-rugup o. At kinenggali wappinagarak ti, iniki lunik menggaarak aap Muta nogo aret o.

46 Kit kiniki Muta oba panggombunuk abet mba’netak en, at nen an nabok paganogo liiru mbaneegerak me, kiniki muk an noba panggombunuk, abet nomba’- netak o.

47 Aap Muta wone liiru mbaneegerak nogo kit abet mbakwi lek kenok, an noone yokkirage yi, nonggop togon abet mbarumunggup? Meek aret o.” yinuk, yoragagerak.

6 Aap ineebe 5000 mbi karerogo wogoragagerak wone

(Mat. 14:13-21; Mrk. 6:32-44; Luk. 9:10-17)

1 Ti’nuk, peebi at Yetut yi yenggenak Nggalileya endage ambi Tiberiyat nogo, enebaga wunda nagagerak.

2 Enebaga wunda nage kagak, it aakumi ambik at Yetut ineenu ariyak inagabiti warak mendek eeke logonet, kugi andi obeelom eeginabit nage inigen kogo nogogwaarak me, Yetut mugurok nogogwaarak.

3 Mugurok nogwe iigak, at Yetut puurom lagi nage nagagerik, at oone waganggwi inom time aret kwi’nogogwaarak.

(4 Ne ti eyom paga it Yakuri nen laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak eyom panggoni wagagerak.)

5 Yetut nogo kwi’na’nuk, enegen tiya yinuk, aakumi ambik at owagam kuwak ari wogwe iige nagagerik, Piliput yoge, “Piliput wae! Aakumi yi, mbi noorak nduk onggo nggeeme kuni nawi o?” yoreegerak.

6 Ti yoreegerak nogo ti, at eeriyak eenu logonet kwe, Piliput abut mbanikit nduk, yoreegerak.

7 Yoge mbareegi, at Piliput nen at yoge logonet, “It aap inalitak lombok mbuuluk-mbuuluk nawak nduk, wu 200 dinar paga mbi onggo mbani namonggoorak kwe, endak noorak meek mbaki o.”

8 Yoge mbareegi, at oone waganggwi ambi Timon Peterut awot Andereyat nogo nen Yetut yoge logonet,

9 “Nogoba wae! Wulaga mbuuluk ambi roti 5, ndi, ikan mbuulogwe mbere, porogo wonage kwe, aakumi ambik me endak noorak meek mbaki o.”

10 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Aakumi yi, kwi’naruwak nduk, yoraanip o,” yoragagerak nogo yorogo mbareegwa, time iri’ngga ambik wonage me, aap ineebe lima ribu iri’- ngga paga kwi’narit nogogwaarak.

11 Kwi’narit nogo mbareegwa, at Yetut nen roti nogo waganogo, “Ala wa,” yinuk, it aap kwi’nogogwaarak nogo tumburiragagerak. Tumburirage nagagerik, ikan togop aret tumburirage logonet, inikime tenak kenok, ambinom wogoragagerak.

12 Wogoragagerak nogo nonggo nogogwaarik, ndonggoppiige mbareegi, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Ando ndiinik ti, mbo pugwi iyo, ambime kuwak agago pi woraanip o.”

13 Yorage mbareegi, it roti nonggo logonet, ando ndiinogo pereegwaarak nogo kuwak eerogo mbirim yum 12 eno korok togon yonggologo pereegwaarak.

14 Yonggologo pogo mbareegwa, aakumi nen ineenu ariyak inagabiti warak mendek eereegerak ti, inigen kogo nogogwaarik at yogo logonet, “At Ala nen yoge kagak yoraga o nggween paga yime woroorak nogo, yi aret wagaarak kogo o.”

15 Yinuk, yogo mbareegwa, Yetut nen, “It aakumi wogo logomenggaarik, inogoba nendagembogut logorak neebi mbake neegak mippanugun,” yelok iige nagagerik, alik puut paga time lagi nagagerak.

Yetut niyo ogombaga nagagerak wone

(Mat. 14:22-33; Mrk. 6:45-52)

16 Lagi nagagerak kagak, o kiip age mbareegi, Yetut oone waganggwi mendek yi yenggenak aa’nggi paga wambi wogo nogogwaarik,

17 yiiro paga unggunuk, yi yengge-nak yibaga o Kaperenawum wunda wogwe iigak, o kiip agagerak me, Yetut iya waga’lek awo kagak,

18 o wiya omaawi ambik wake logonet, yi muninuk nagagerak.

19 Yi muninuk nage kagak, it alelo mbanit wunda wogo logonet, 4 kilometer ilik, 5 kilometer a, agan wogwe me, at Yetut yi ogombaga iyok pit inowagam panggo yi wage inigen kogogwaarak. Kogo nogogwaarik, inagabiti ambik ogogwaarak.

20 Inagabiti ogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Noreewi o! An aret me, kinagabiti yugup o.”

21 Yorage mbareegi, “Yiiro paga unggwi woraayok ubi,” mbakwi iigak, yi yenggenak aa’nggi yibaga it noorak mbareegwam nogome aret muk ari wogogwaarak kogogwaarak.

Aakumi ambik nen Yetut kwaarit nogogwaarak wone

22 Ko’lu o weege mbareegi, it aakumi ambik yi yenggenak enebaga awo wonogwe nogo nen kii’me yiiro ambiret mban wonage, ndi, Yetut at oone waganggwi yiiro nogo paga inom noolik inalik mban nogwe, eekwi iyareegwaarak me, yi aa’nggi paga taati aret awo wonogo logonet,

23 yiiro ando o Tiberiyat nen ninogoba Ala, “Wa,” yinuk, aakumi roti tumburiragagerak nonggo nogogwam nogome aret wunda wogwe iigo nogogwaarik,

24 Yetut inom, at oone waganggwi mendek inom, ineebe lek iinok, yiiro nogo paga unggunuk, Yetut kwaarit o Kaperenawum wogogwaarak.

“Mbi ineenik eeginaka an aret,” yoragagerak wone

25 O Kaperenawum wunda woraanuk, Yetut yi yenggenak yi paga wonage me kwaakkogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Ngguru wae! Kat yime mandenom wagandak?”

26 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kineenu ariyak kinagabiti warak mendek eeke neegotak paga kwaa’- nabit woroolik. Ata, kit mbi ndonggorogon nonggotak nogo paga kwaa’nabit wogotak kiigi o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o.

27 Mbi lek ariyak mendek nogo mban yabu eeko logogup o. Ata, aap aret nda’- nagagirak an nogo nen mbi mondokmondok logorak mendek wokkirage nogo koloorak yabu mban eeko logonip o. An ti mendek aret wokkirage logokit nduk, nogoba Ala nen ineenu agak eerogo paneegerak nogo o.”

28 Yorage mbareegi, it nen at yogwi, “Ala nen eeriyak mbake nogo eeruwok nduk, nit nonggop eeko logowi o?”

29 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ala nen eeriyak mbake nogo ti, at nappi wagagerak kiniki oba panggombunuk, abet ombakwi nogo aret o.”

30 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Eeke ninigen keenok, niniki koba panggombunuk, abet kombaruwok nduk, nineenu ariyak ninagabiti warak mendek ambi nano eeke keyaawi? Ndi, kat eeke menggendak nogo ambi ngge eerumunggun o?

31 Mbi nawak nduk, mbogut paga nen wurira wagagerak o, yinuk, liiru mbanak nogo ndak-ndak, nit ninombomini karume wonogwe me, mbi mbogut paga nen wurira wage mbareegi, nonggo nogogwaarak nogo o.”

32 Yogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Muta nen mbi wokkiragagerak nogo ti, mbi mbogut paga mendek wokkirage logolik. Ata, an nogoba nen aret mbi abe mbi mbogut paga mendek aret wokkirage menggerak.

33 Mbi Ala nen wokkirage nogo ti, mbogut paga nen wambi wage nagagerik, aakumi nggween paga menggaarak ineenik eeginake menggerak nogo mendek aret o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.”

34 Yorage mbareegi, it nen, “Ai, ninogoba. Mbi ti mendek mondok wo’nirage logot o.”

35 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Mbi ineenik eeginake minggirak an aret o. Kit ambi nen an nowagam wogwe kiinok, abu eekkinabigin mondok lek o. Ndi, kit kiniki an noba panggombunuk, abet nombakwi kiinok, yi abu eekkinabigin mondok lek mban.

36 Kit an neego nogootak aret kwe, kiniki noba panggombunuk, abet nombaka’lek aret ogotik o, yinuk, yokkiragarak nogo o.

37 It an nogoba nen wo’nege nogo abok aret an neya woraagun o. Ndi, it aap an neya wogwe nogo ti, mbo piyaagin mondok lek o.

38 An niniki mba’nuk eeke logokit nduk, mbogut paga nen wambi woroolik. Ata, at nappani wagagerak eeriyak mbake nogo mban eerikit nduk wagagirak o.

39 Ndi, at nappani wagagerak eeriyak mbake nogo ti, it an wo’nege nogo ambit kobak ariyak lek, o age wobok paga it abok ineenik agago mippiyoorak mbake menggerak nogo aret o.

40 An nogoba nen eeriyak mbake nogo ti, Ala aput an kinigen liippaninuk, kiniki noba panggombunuk, abet nombakwi kiinok, mondok-mondok kineenik logorak mbake menggerak ti aret o. Ndi, peebi o age wobok paga an nen kineenik agago mippinagagin o,” yinuk, yoragagerak.

41 At Yetut nen, “Mbi mbogut paga mendek wambi wagagirak an aret o,” yoragagerak nogo paga it aap Yakuri nogo nen ineebi-ineeba ombako logonet,

42 “A puk! Aap yi, Yutup aput endage Yetut agalo-ogoba nineenu nogo nen aret ari yi, lek a? An mbogut paga nen wambi wagagirak o, yo’nirage yi, nonggop yo’nirage mbakop?”

43 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kineebi-kineeba yogo logonet, laakot nombakwi ti mage o.

44 An nogoba nappani wagagerak nogo nen kiniki koongginake lek kenok, an neya woroorak mondok meek o. Ndi, neya woroorak kiniki koongginake kenok perak, o age wobok paga kineenik agago mippinagagin o.

45 It aap Ala nen yorage kagak yoraga nen liiru mbanggo logonet, Ala nen yi aakumi ndi aakumi abok aret wone mamunirage logogin o, yinuk, liiru mbaneegwaarak me, an nogoba nen wone mamunirage nogo yi aap ndi aap inaruk konembunuk, waganggwi nogo ti, an neya wogo menggaarak aret o.

46 Wone yokkirage yi nogo ti, it aap nen ninogoba Ala eebe inigen kogogwaarak me nduk yokkirage lek o. Ata, an Ala wonage me nen wagagirak nalik mban nenegen kagagirak.

47 Kit kiniki noba panggombunuk, abet nombakwi kiinok ti, mondok-mondok kineenik aret logomunggup o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o.

48 Mbi kineenik eekkinake minggirak ti, an aret o.

49 Kit kinombomini karume logonet, mbi Ala nen wogoragagerak nogo nonggo nogogwaarak kwe, kagak, kambit nogo nogogwaarak.

50 Mbi mbogut paga nen wambi wage yi nogo nunggwi kiinok perak, kambumunggup lek o.

51 Mbi kineenik eekkinake minggirak mbogut paga nen wambi wagagirak an aret. Kit mbi yi nogo, nunggwi kiinok, mondok-mondok kineenik aret logomunggup o. Kit aakumi nggween paga monggotak kineenik eekkinabuwak nduk, mbi kinake pigin nogo ti, an neebe aret o,” yinuk, yoragagerak.

52 Ti yoragagerak paga it aap Yakuri mendek it mban-mban wone wako logonet, “Wologwe! Aap yi, at eebe nit nawak nduk nonggop togon wo’niroorak me yigi mbakop?”

53 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “An aap aret nda’- nagagirak neebe inom, namiya inom, nengga’lek kiinok, kineenik logomunggup mondok lek aret o, yinuk, mondok abet aret yokkirage agarik o.

54 Kit ambi nen an neebe inom, namiya inom, nunggwi kiinok ti, mondok-mondok kineenik aret logomunggup o. Ndi, o age yobok pagakineenik agago mippinagagin o.

55 An neebe nogo ti, mbi abe mbi aret o. Ndi, namiya nogo ti, amburu abe amburu aret o.

56 Kit ambi nen an neebe inom, namiya inom, nunggwi kiinok ti, an nen kit ninom kunik, ndi, kit nen an ninom kunik aret logogun o.

57 At eenik menggerak nogoba nogo nen nappani wage nagagerik, at eeppanege paga an neenik minggirak nogo kokwak, kit ambi nen an neebe nunggwi kiinok ti, an nen eekkinake paga kineenik aret logomunggup o.

58 Mbi mbogut paga nen wambi wagagirak yi, Ala nen kinombomini wogoragagerak nonggo nogogwaarik, kambit nogo nogogwaarak nogo pogom lek o. Ata, mbi yi, kit ambi nunggwi kiinok, mondok-mondok kineenik aret logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

59 Wone yoragagerak nogo ti, o Kaperenawum it Yakuri tamban eeko menggam logonet, yoragagerak.

Mondok-mondok ineenik aganake logorak wone

60 Yoragagerak it at oone waganggwi mendek ando ambik konenggo nogogwaarik, “Wone yi aaninggin ambik me, ta nen koneniyak mbakop?” yogogwaarak.

61 At Yetut wone ti yoragagerak paga ineebi-ineeba ombakwi yelok iige nagagerik, it yorage logonet, “Wone yokkiragarak nogo paga, Nineebi o, yinuk, mbo paniyak eekkinake ya?

62 An aap aret nda’nagagirak wonagagim niyok paga lagangge kinigen neego logomonggotik, kit nonggop nombarumunggup.

63 At Aberiniki nen aakumi ineenik eeginake menggerak aret. It aakumi nggween paga ndarak nen ambi eekkoloorak lek aret o. At Aberiniki nen wone an yokkirage nogo paga kineenik eekkinake menggerak kwe,

64 kit ando perak, kiniki noba panggombunuk, abet nombaka’lek kiigi o,” yinuk, yoragagerak. (Yoragagerak nogo ti, it aap iniki at oba panggombunuk, abet mbaka’lek inom, ndi, at onggo mbanigin nogo inom, aa’nduk nen Yetut eenu me, togop aret yoragagerak.)

65 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “An nogoba nen kiniki koongginaka’lek kenok, an neya woroorak mondok meek o, yinuk, yokkiragarak nogo alom ti kenok aret yokkiragarak o,” yoragagerak.

66 Wone ti yoragagerak paga it at oone waganggwi mendek ando ambik Yetut inom ambinom nugu logolik mbo punuk mbaganeegwaarak.

67 Mbaganggo mbareegwa, Yetut nen at oone waganggwi 12 nogo yorage logonet, “Kit kunduk mbaganiyak mbaka’lek ogotik?”

68 Yorage mbareegi at Peterut nen, “Ai, nogoba! Nit ta ka noorak me nduk yagan o? Mondok-mondok nineenik ee’ninaburak wone kat aret yo’- nirage menggendak nogo o.

69 Nit niniki koba panggombunuk, abet kombako nogoorik, at ambi kikak nakeelik abu obeelom mban menggerak Ala nen nappi wagagerak nogo, kat aret keegoorak o.”

70 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nen kit aap 12 miikkinabeegirak nogo lek a? Aap 12 miikkinabeegirak kwe, kit kinenggela’me ambi Ibilit aput aret kagi o,” yinuk, yoragagerak.

(71 Ti yoragagerak nogo ti, aap Timon Ikariyot aput Yurat it aap at oone waganggwi 12 ambi nogo aret kwe, peebi Yetut onggo mbanigin at aret me nduk yoragagerak.)

7 Yetut awuri nen kin wokkogogwaarak wone

1 Ti yorage nagagerik, it Yakuri mendek nen Yetut mondok wariyak eeko mbareegwa, “O Yureya yime eerit nege logorak neebi o,” yinuk, o Nggalileya time eerit nege logokit nduk, nagagerak.

2 Nagagerak wonage me, it Yakuri inawooliya wurit wogogwaarak aberogo laago lariyak eyom panggoni wage mbareegi,

3-4 Yetut awuri nen at yogo logonet, “Aap ambi at eebe ineenu aruwak nduk, eeke nogo ti, kote eekeelik me, kat eeke menggendak nogo it kat koone waganggwi nen eeke inigen keyaawak nduk, o yi teppunuk, o Yureya eeri nak o. Kat eeke menggendak nogo eeke keenok, it aakumi abok aret inigen keyaawak nduk nggwok paga eerit nege logot o,” yinuk, yoreegwaarak.

5 Ti yoreegwaarak nogo ti, at awuri nogo kunduk iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbaka’lek me yoreegwaarak.

6 Yogo mbareegwa, Yetut nen, it yorage logonet, “Kit eeriyak ti, yiyomndiyom ugun eeriyak op mban aret kwe, an eeriyak eyom koonak nogo perak, awo panggoni waga’lek o.

7 It aakumi nen kit ineebi kinombariyak meek kwe, an perak, it aakumi eeko menggaarak ti, Maluk aret o, yinuk, paganogo yorage minggirak me, ineebi lombok nombako agaarik o.

8 An eeriyak eyom koonak nogo ti, awo panggoni waga’lek me, laago lakome time nagin lek o. Kit kinalik mban nanip o,” yinuk, yoragagerak.

9 Ti yorage nagagerik, at o Nggalileya time aret puk agagerak.

Ooliya wureegwaarak aberogo lakome nagagerak wone

10 Puk agagerak kwe, ti’nuk, at awuri nogo laago lakome wogo mbareegwa, at kunduk, tu nggwok paga woroolik kumaat-kumaat aret wagagerak.

11 Wagagerak wonage me, it Yakuri mendek nen laago lakome Yetut wonage kero inigen luk eeko logonet, “At eebe yime wonage ilik, lek a?” yinuk, kwaako nogogwaarak.

12 It aakumi ambik lakome wogogwaarak nogo nen yagap wone paga Yetut abok ambik mbanggo logonet, ando nen, “At aap obeelom aret o,” yogwe, ndi, ando nen, “Lek o. At nen aakumi nomoninake menggerak aret o,” yogwe, eeko nogogwaarak kwe,

13 it aakumi nogo aap Yakuri ineebe paga inagabiti nen Yetut abok mbaniyak kenok, tena’- me mbanggo logolik. Ata, yagap wone paga mban abok mbanggo nogogwaarak.

14 Laago ne oolo lakwi paga Yetut nogo Ala awi wurik me unggwi nage nagagerik, wone mamuniragagerak.

15 Mamunirage kagak, it aap Yakuri nen, “Wi!” yinuk, pi wako logonet, “Aap yi, tekola eerulik kwe, yi wone ndi wone alom nonggop togon eenu age nagaarik, ari mbakop?”

16 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An wone mamunggirage minggirak nogo ti, an mbake paga mamunggirageelik o. Ata, at nappani wagagerak nogo nen yo’nege kagak, mamunggirage minggirak o.

17 Ala nen eeriyak mbake nogo, Eeruwok, mbakwi kiinok, an wone mamunggirage nogo ti, Ala nen yo’nege kagak, mamunggirage a, an mbake paga mamunggirage a, nogo ti, kineenu arumunggup o.

18 Aap ambitambi at mbake paga wone yorage nogo ti, at endage nggwok aruwak nduk ari menggerak kwe, at nappi wagagerak endage nggwok aruwak nduk, wone yorage nogo ti, at pilit pugunit negeelik abet liirogon mban ari menggerak me, maluk inikime wonage abu lek aret o.

19 Ala wone yugu nogo at Muta nen liiru mbanggiragagerak nogo lek a? Mbanggiragagerak aret kwe, wone eebe nogo kit abok aret eeka’lek logonet, nonggop nduk an nooriyak nduk eeko ogotik?”

20 Yorage mbareegi, it aakumi nogo nen, “Lek o. Kat kugi kinikime lik yegerak ya? Ta nen kooriyak eeke kenok, ari agandik?”

21 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “An we ne ambiriluk kit Yakuri tamban eekwi paga aap obeelom eeke neego nogotik, kit abok aret, Nit tamban eekwi paga eeriyak mage kagak at eeke yi, wologwe, yinuk, pi wako ogotik.

22 Muta nen yokkiroolik kinombomini nen aret yokkirogogwaarak kagak, Muta nen, Yogop yo’niragagerak o, yinuk, kit ugun tamban eekwi paga wologwe inagabolo mbaninako monggotak.

23 Kit togon, Muta wone yo’niragagerak lalennage kero, mba’nuk, kit tamban eekwi paga wologwe inagabolo mbaninako monggotak kwe, an nen kit tamban eekwi paga aap ambi eebe obeelom eekirak kagak nonggop nduk an mbe’nogo ogotik?

24 Alom liippega’lek kagak, etenggen paga mban liippunuk, maluk inoba piyoorak mage o. Ata, alom liippunuk, eekaarak onggo ndak-ndak aret inoba piyoorak op o,” yinuk, yoragagerak.

“Yi Mesias ilik, aap alik a?” yereegwaarak wone

25 Ti yorage mbareegi, it aap Yerutalem mendek ando nen, “At mondok wariyak nduk eekwi nogo, yi aret nogo lek a?

26 At wone nggwok paga mamunirage kwe, Mage, yogwi lek yi kaanip o. It aap ninoweewi nogo nen, Mage, yogwi lek yi, Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo, Yi abet aret, mba’nuk puk wonogwe kwa?

27 At Keritut wage kenok, nggeeme nen woraagin nogo nit abok nineenggo’lek kwe, aap yi nogo perak, nggeeme nen wagagerak ti, nineenu aret o,” yinuk, yogogwaarak.

28 Yogo mbareegwa, at Yetut Ala awi wurik me nogome nen oone nggwok paga yorage logonet, “An neebe inom, ndi, an ngga nen wagagirak nogo inom, kit abu kineenu aret o. An niniki mba’nuk woroolik o. Ata, at abet aret menggerak nogo nen an nappani wagagerak. Ndi, at kineenggo’lek aret kwe,

29 an nogo, at nappani wagagerak wonage me nen wagagirak me, an perak, at eebe an neenu aret o.”

30 Yoragagerak ti paga at pigaawok nduk, eereegwaarak kwe, at wariyak eyom koonak nogo awo panggoni waga’lek me, ineenggi abu pigoolik o.

31 Ti eereegwaarak kwe, kagak, it aakumi ambik iniki at oba panggombunuk, abet mbareegwaarak. Abet omba’nuk, yogo logonet, “Aap yi, nineenu ariyak ninagabiti warak mendek eerit nege kogoorak nogo mbuuluk negen eerit nege, ndi, Ala nen leenogo mippereegerak nogo peebi wage logomenggerik, at nggwok eerit nege, eeke kaagun mbakop? Meek o,” yinuk, yereegwaarak.

Yetut keele maariyak nappiyareegwaarak wone

32 Aakumi kuwak aago nen yagap wone paga Yetut abok mbanggwi it Pariti mendek konenggo nogogwaarik, it inom, it aap Ala unde inoweewi inom, nen Yetut pigaawok nduk, inawuri Ala awi wurik arum waka nogo nappiyareegwaarak.

33 Nappiyareegwaarak Yetut ka nogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “An ne ambiriluk ninom logogin o. Ninom logominggi-rik, at nappani wagagerak nogo ka nagin o.

34 Ka naminggirak neegak, kit nen an kwaa’nabit namonggotak kwe, an nawam time kit noorak meek me, kwaa’neyaamunggup abu lek o.”

35 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek inom wone mbanggo logonet, “At nggeeme namenggerak me, nit kwaakkoorak meek me yigi mbakop? It Yakuri mendek aap Yunani inenggela’me mak aago wonogwe nogo iya nage logomenggerik, inom logonet, it aap Yunani mendek mamunirage logokit mba’nuk, yigi mbakop?

36 Kit an kwaa’nabit namonggotak kwe, an nawam time kit noorak meek me, kwaa’neyaamunggup abu lek o, yinuk, yo’niragaarak nogo ti, nonggop mba’nuk yo’nirage mbakop?” yogo nogogwaarak.

Niyo aakumi ineenik eeginake menggerak alom wone

37 Ti’nuk, age yobok togon laago nggwok lombok lakwi paga at Yetut mi’nage nagagerik, oone nggwok paga yorage logonet, “Wologo wae! Kit ambi niyo abu kenok, an nowagam na woraanip o.

38 Kit kiniki noba panggombunuk, abet nombakwi kiinok, Niyo kineenik eekkinake menggerak mendek kinikime nen eneeri kila-kila wungge logogin o, yinuk, Ala wone liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak, kinikime nen aret wungge logogin o,” yoragagerak.

(39 Ti yoragagerak nogo ti, it aakumi nen iniki Yetut oba panggombunuk, abet ombakwi iinok, Aberiniki wogoroorak me nduk yoragagerak. Yetut awo tiyappega’lek kenok, at Aberiniki wogoraga’lek me nduk, yoragagerak.)

40 Wone yoragagerak nogo it aakumi inaruk konembogo nogogwaarik, it ando nen, “Aap Ala nen yoge kagak yoraga woroorak nogo, eebe yi abet aret kogo o,” yogwe,

41 ndi, ando nen yogo logonet, “Lek o! Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo yi aret kogo o,” yogwe, eekwi iigak, it ando nen perak, “At Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo, o Nggalileya nen woraagin mbakop?

42 Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo ti, ombo Ndawut wonagagim o Mbe’- lekem aret nda’narigin o, yinuk, Ala wone liiru mbaneegerak nogo lek a?” yinuk, yogogwaarak.

43 Yogo mbareegwa, it aakumi nen Yetut awone wako logonet, ogoorak ka’let eekkologogwaarak. 44 Ogoorak ka’let eekkologo logonet, it ando nen, “Yetut pigaawok,” mbareegwaarak kwe, inagabiti nen pigagangga’- lek aret wonogogwaarak.

Ala unde inoweewi Pariti inom abet mbarulik wone

45 It aap Ala awi wurik arum waka nogo nen aap Ala unde inoweewi inom, it aap Pariti mendek inom, wonogwe me, iniyok paga inowagam wogo mbareegwa, it nen yorogo logonet, “Kit nonggop nduk, Yetut wonok woroolik?”

46 Yorogo mbareegwa, it aap nogo nen, “Aakumi togop ambi yogwe iigulik lombok at aap ti ari kogoorak me, iya!”

47 Yorogo mbareegwa, it Pariti mendek nen, “Kit kunduk kinambokan laganggerak me, yogo ogotik?

48 Kinoweewi inom, nit Pariti mendek inom, niniki at oba panggombunuk, abet ombakwi ambi niigotak ya? Lek aret o!

49 Wone yugu Muta liiru mbaneegerak nogo it aakumi ambik aago ti, ineenggo’- lek me, kugi pulu aago negen aret wonogwe iigi o,” yinuk, yorogogwaarak.

50 Yorogo mbareegwa, aap it mendek ambi aa’nduk Yetut owagam nagagerak Nikoremut nogo nen it yorage logonet,

51 “Wologwe. Nit eeko logorak wone yugu liiru mbanak nogo eeko logonet, aap ambi eerit nage nagagerak nogo, Togop nduk eekirak o, yinuk, ari ninarukkonembunuk, alom liippega’lek niigak, maluk onggo eeppuurak ti, op mbakop?”

52 Yorage mbareegi, it nen, “A puk! Kat kunduk, aap Nggalileya mendek me nduk ari agandik? Ala wone liiru mbanak liippit unggwage logot ubi! Liippit unggwage logomenggendik, it Ala nen yorage kagak yoraga mendek ambi o Nggalileya nen woraagin mbanak lek aret kaamunggun o,” yinuk, yogo nogogwaarik,

53 iname lombok aret nogogwaarak.

8 Kwe mbabi eereegerak wone

1 Iname lombok nogwe iigak, at Yetut puut Tayitun paga lagi nagagerak.

2 Ti’nuk, ko’lu kuubondendok iyok paga wambi wage nagagerik, Ala awi wurik me unggwi wage nagagerik, wonage me, aakumi apit at owagam wogo mbareegwa, kwi’na’- nuk, wone mamunirage nagagerak.

3 Mamunirage wonage me, it aap Ala wone liiru mbanak unde inom, it Pariti mendek inom, nen kwe ambi mbabi eeke me kwaakkogogwaarak nogo, wonok Yetut owagam wogo nogogwaarik, kwe nogo oolo punuk,

4 Yetut yogo logonet, “Ngguru wae! Kwe yi, mbabi eeke me kwaakkogoorak o.

5 Ala wone yugu Muta liiru mbaneegerak paga nen yo’nirage logonet, Kwe yogop eeke kenok ti, yugum paga mondok toguurit wariyak o, yo’niragagerak kwe, kat perak, nonggop yo’niraamunggun o?” yinuk, yoreegwaarak.

(6 Wone ti yoreegwaarak nogo ti, Yetut wone ambi yemenggerak paga yilumbunuk enggali wappuwok nduk, yoreegwaarak.) Yogo mbareegwa, at Yetut wone onggo yoraga’lek we ena wu’nage logonet, eenggi paga nen nggween paga liiru mbaneegerak.

7 Liiru mbangge me, it nen, “Yu ubi!” nabenak mban yogo mbareegwa, at mi’na’- nuk, it yorage logonet, “Aap kinenggela’me yime ambi maluk eekeelik kenok, at aa’nduk yugum paga kwe yi wariyok o.”

8 Yorage nagagerik, kwi’na’nuk, ena wu’nage logonet, eenggi paga ambinom nggween paga liiru mbaneegerak.

9 Wone yoragagerak nogo konenggo nogogwaarik, inoweewi inaa’- nduk nggigik-mbonok nogwe, inawuri peebi togop aret nogwe, eeko mbareegwa,

10 at Yetut nogo uut pila ari nagagerik, kwe nogo alik mban taati mi’ndak Yetut imbirak wonage, kage nagagerik, yoge logonet, “Kwe yi wae! Aakumi nogo ngge o? It ambi nen, Kat maluk eekendak o, yinuk, inoone maluk ambi koba pagagaarak ilik lek a?”

11 Yoge mbareegi, kwe nen, “Abu lek o, nogoba.” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An kunduk, kat maluk eekendak o, yinuk, noone ambi koba pagagin lek me, kame nak o. Yogondak yi kuli paga nen maluk eeke menggendak nogo ambinom eeke logogun o,” yinuk, yoreegerak.

Aakumi inikime eya eeginake menggerak wone

12 Yorage nagagerik, ti’nuk, at Yetut nen aakumi ambinom yorage logonet, “Aakumi o nggween paga menggaarak eya eeginake minggirak an aret o. Kit an ninom nogwe kiinok, ineenik eeginake minggirak eya an nogo nen kiniki eya eekkinabigin me, o apit paga nogo logomunggup lek o.”

13 Yorage mbareegi, it Pariti mendek nen, “Wulaga! Kat nen mban kabok paganggo’net nage me, koone ti pilit aret ari keego o.”

14 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An nen aret nabok paganggo’net nage kwe, an ngga nen wagagirak, ndi, nggeeme nagin nogo an neenu aret me, noone yokkirage ti, abet aret o. An ngga nen wagagirak, ndi, nggeeme nagin nogo, kit kineenggo’- lek aret o.

15 Aakumi eeko mengga kwak, kit nen, Maluk eekendak o,yinuk, yo’nugwi kwe, an nen, Kit maluk eekotak o, yinuk, ambi yokkiraga’lek aret agarik o.

16 An nen, Kit maluk eekotak o, yinuk, yokkiranetak en, nalik eeke lek at nappani wagagerak nimbirak eeko monggoorak me, eeke logonet, kit abet aret eekwi kiinok, Maluk eekotak, yokkiranetak o.

17 Aap ineebe mbere nen ineenu logonet, paganogo yogwe iinok ti, inoone abet aret o, yinuk, Ala nen yereegerak liiru mbaneegerak wonage me,

18 nit nineebe mbere nen an eeke minggirak nabok paganogo yokkirogwe nogo, ambi an nen aret yokkirage, ndi, ambi, at nappani wagagerak nogoba nogo nen aret yokkirage, eeko monggoorak.”

19 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Kogoba eebe ngge o?” Yogo mbareegwa, at nen, “An inom, an nogoba inom, kit kineenggo’lek aret ogotik o. An neebe kit kineenu a’netak nen, an nogoba kunduk kineenu a’netak o,” yinuk, yoragagerak.

20 Ti yoragagerak nogo ti, Ala awi wurik me wu pogo menggam koorok time logonet, mamunirage nagagerak kwe, at wariyak eyom awo panggoni waga’lek me, Yetut pigagangga’lek aret wonogogwaarak.

“An nawam kit noorak meek,” yoragagerak wone

21 At Yetut nen it aakumi ambinom yorage logonet, “An nagin aret o. Ndi, kit nen an kwaa’nabit namonggotak kwe, an nawam time kit noorak meek me, maluk kinikime logonet aret kambumunggup o.”

22 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen, “An nawam time kit noorak meek o, yegerak ti, at nen aret wakkoloorak nduk ari ilik?”

23 Yogo mbareegwa, it yorage logonet, “Kit yime mendek, ndi, an perak, agi mendek aret o. Kit aap nggween paga mendek kwe, an perak, nggween paga mendek lek o.

24 Kit maluk kinikime wonage kagak aret kambumunggup o, yokkiragarak nogo ti, at eebe ti, an aret abet nombaka’lek kiinok, maluk kinikime wonage kagak, aret kambumunggup o.”

25 Yorage mbareegi, it nen, “Kat ta o?” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An aap ndogop o, yokkirage minggirak nogo ti, an aret o.

26 Kit eerit nogwe nogo paga maluk kinoba pinagage logonet, yi wone ndi wone ambik yokkiroorak nduk agarik o. At nappani wagagerak nogo abet aret ari menggerak me, an at oone konembunuk mban kit nggween paga monggotak nogo yokkirage minggirak o,” yinuk, yoragagerak.

27 Wone yoragagerak nogo ti, “At ogoba abok yo’nirage kogo o,” yinuk, liippega’lek aret wonogogwaarak.

28 Liippega’lek wonogwe me at Yetut nen, “An aap aret nda’nagagirak mippanugwi kiinok, at eebe nogo an aret kineenu ogwe, ndi, an mbake paga eekeelik nogoba nen mamunnake nogo mban yokkirage minggirak kit kineenu ogwe, eerumunggup o.

29 At nappani wagagerak nogo nimbirak aret wonage o. At inikilom mbake nogo mban eeke minggirak me, nalik logokit nduk, at nen mbo panegeelik o,” yinuk, yoragagerak.

30 Wone togop yorage kagak, aakumi ambik iniki Yetut oba panggombunuk, at abet mbareegwaarak.

“Ala nen wondet eerogo pinagagin,” yoragagerak wone

31 At Yetut nen it aap Yakuri mendek iniki at oba panggombunuk, abet mbareegwaarak nogo yorage logonet, “Kit nen an noone kinikime porogo logonet, mondok mugurok nogwe kiinok, an noone waganggwi mendek abet aret logomunggup o.

32 Ndi, Ala ndogop menggerak wone nogo kineenu arumunggup o. Kineenu arumonggotak paga wondet eerogo pinagagin o.”

33 Yorage mbareegi, it nogo nen at yogo logonet, “A puk! Nit Abarakam ombowologwe niigak, aap ambi abu’me pinanugo logolik me, kat nen, Wondet eerogo pinagagin o, yagandak ti, nonggop togon yo’nirage agandik o?”

34 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Ayeloman ambi ogoba abu’me logonet, aruk konok mban eeke menggi kwak, kit maluk eeriyak mban eekkinake kenok, maluk ti, ayeloman aret logomunggup o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.

35 Aap ambi ayeloman nogo ogoba imbirak mondok- mondok wonageelik o. At lombok aput kenok perak, ogoba imbirak mondok-mondok menggerak.

36 Togop me, Ala aput an lombok nen wondet agago pinagage neenok, kit mondok abet aret wondet aago aret logomunggup o.

37 Kit Abarakam ombowologwe, an neenu aret kwe, an noone kinikime wagangga’lek me, an mondok nooriyak nduk eekwi kiigi o.

38 An nogoba nimbirak logonet, nenegen kagagirak nogo yokkirage minggi kwak, kit togop aret kinogoba nen yokkiragagerak koneneegutak nogo eeko monggotak kiigi o, yinuk, yokkiragi o.”

39 Yorage mbareegi, it nen, “Nit ninombo ti, Abarakam aret me tit ari!” Yogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Kit Abarakam ombowologwe abet aret logonetak en, at eeke nagagerak nogo kit ndak-ndak aret eeko logonetak.

40 Ala nen, An ndogop minggirak o, yo’nereegerak nogo mban yokkirage minggirak kwe, kit an mondok nooriyak nduk eeko ogotik. At Abarakam togop abu eeke logolik kwe,

41 kit perak, kinogoba lombok nen eeke menggerak nogo ndak-ndak aret eekwi kiigi o.” Yorage mbareegi, it nen, “A puk! Nit terak ndarak lek o. Ninogoba ambit Ala lombok aret o.”

42 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Kit kinogoba Ala abet aret logonetak en, an Ala wonage me nen wage nagagirik, yime wonage me, ninom kiniki kunik aret logonetak o. An niniki mba’nuk nen woroolik o. Ata, at nen aret nappani wagagerak kwe,

43 an nen yokkirage nogo ti, nonggop nduk liippega’lek aret ogotik? Kit an noone woorak abu meek me, liippega’lek aret ogotik o.

44 Kit yi, kinogoba Ibilit aret me, at eeriyak mbake menggerak nogo mban, Eeruwok, mbako monggotak. At o aa’nduk nen nok, yogondak kuli aakumi inooka aret menggerak o. Ala ndogop menggerak wone nogo at inikime wonage lek me, Ala ari menggerak nogo at mondok eeka’lek aret agaarik o. At pilit pugungge menggerak itok aret me, pilit pugungga iyagalo at aret logonet, at iniki nen wone ugun-ugun koombunuk, pilit-pilit pugunit nege menggerak.

45 Ala ndogop menggerak wone yokkirage minggirak ti paga kit abet nombaka’lek ogotik o.

46 Kit yi ambi nen an maluk eeke neegotak kero, yo’ninip o. An nen, Ala ndogop menggerak, wone yokkirage neegak, kit nonggop nduk, an abet nombaka’lek aret ogotik?

47 It Ala apuri ti, Ala ari menggerak nogo inaruk konenggo menggaarak o. Kit Ala apuri lek me, an noone ari nogo kit konenggulik aret monggotak o,” yinuk, yoragagerak. Abarakam lek kagak Yetut aa’nduk wonagagerak wone 48 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen, “Kat aap Tamariya mendek kugi kinikime lik yegerak, yokkogoorak nogo ti, abet aret nogo lek a?”

49 Yogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Lek o. An kugi ninikime wonage lek aret o. An nogoba tiyappege minggirak kwe, kit nen an tebembanugwi kiinok, yokkiragi o.

50 Kit nen an tiyappanubagip ndukeekeelik o. At ambi perak, an tiyappanege me, at nen nowak loonogo nawone amburu mbanigin o.

51 Aap ambit ambi an noone liippunuk, mugurok nage kenok, at kambigin mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”

52 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen at Yetut yogo logonet, “Wone yagandak ti paga kugi kinikime liinik abet aret keego o. At Abarakam inom, Ala nen yorage kagak yoraga inom, kambeegwaarak kagak, kat nen, Aap ambit ambi an noone liippunuk, mugurok nage kenok, kambigin mondok lek o, yagandak ti,

53 nit ninogoba Abarakam kambeegerak nogo at mbuuluk. Ndi, kat nggwok me nduk yagan ya? It aap Ala nen yorage kagak yo’niraga nogo kunduk, kambeegwaarak kwe, kat ta ndak-ndak, Eekkola, nduk ari agandik?”

54 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An tiyappake neenok ti, we aanom warogo aret tiyappatit nege o. Kit nen, Ninogoba Ala o, yogo monggotak nogo ti, an nogoba aret me, at nen mban tiyappanege menggerak o.

55 Kit at eebe kineenggo’lek kwe, an perak, at eebe neenu aret o. At eebe an neenggo’lek yenetak en, kit pilit pugunggo monggop kwak, an togop aret pilit puguninetak o. At eebe neenu me, at oone an eeke minggirak aret o.

56 At kinombo Abarakam nogo nen an eeri woroorak nogo neyoorak ale’nggen ambik mbareegerak me, peebi neege nagagerik, iniki ale’nggen aret mbareegerak.”

57 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen at yogo logonet, “A puk! Kat ndarak keegak tahun 50 eeka’- lek kwe, at Abarakam kenegen kagagindak me yagan ya?”

58 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Abarakam nda’naga’lek kagak, an wonage aret minggirak o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”

59 Yoragagerak ti paga it yugum waganogo Yetut waruwok nduk eereegwaarak mendek at Yetut nogo, Ala awi wurik me nen wundi nanuk eenggi-iyok lek aret lek agagerak.

9 Aap enegen mbuk obeelom eereegerak wone

1 Ti’nuk, peebi nen at Yetut tu paga nage logonet, aap ambi itok enegen mbuk ndarak nogo kagagerak.

2 Kage mbareegi, at oone waganggwi mendek nen at yogo logonet, “Ngguru wae! Aap yi, at maluk eereegerak paga enegen mbuk nda’nagagerak a, at agalo-ogoba maluk eereegwaarak paga enegen mbuk nda’nagagerak a?”

3 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Lek o. At maluk eereegerak paga inom, ndi, agalo-ogoba maluk eereegwaarak paga inom, enegen mbuk nda’nagagerak ti lek o. Ata, at Ala eeke menggerak at paga pagak yuwak nduk, enegen mbuk aret nda’- nagagerak o.

4 Oonikiya paga yabu eeriyak meek me, o kiip ariyak abu panggo yi wage kwe, awo waga’lek kagak, at nappani wagagerak eeke menggerak nogo, o eya paga mbetmbet aret eeko logowok o.

5 An o nggween paga yime logonet, aakumi abok eya eeginake minggirak an aret o.”

6 Ti yorage nagagerik, at awoori nggween paga wuppunuk, amok mbangge nagagerik, aap nogo enegen me nabembereegerak.

7 Nabembege nagagerik, “Wulaga! Kat yi yenggenak Tilowam koori nak o.” Yoge mbareegi, koori nage nagagerik, enegen obeelom a’nuk wagagerak. (Yi yenggenak Tilowam yereegerak nogo ti, nit ninoone paga, Nappereegim, aret o.)

8 Aap nogo wage mbareegi, at oreewi inom, it ando at aa’nduk ambe nggino ari kogo nogogwaarak nogo inom, yogo logonet, “Aap yi, kwi’- ndak logonet, ambe nggino ari nagaarak nogo yi aret lek a?”

9 Yogo logonet, it ando nen, “Nogo yi aret o,” yogwe, ndi, ando nen, “Lek o. Ti at pogom aap alik aret o,” yogwe, eeko mbareegwa, at nogo nen, “Yogotak nogo ti, an aret o,” yoragagerak.

10 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Wulaga! Kat kenegen nonggop togon obeelom agaarak o?”

11 Yogo mbareegwa, at nen, “Aap ambi endage Yetut nen nggween amok mbanogo nenegen me nabembanege nagaarik, Yi yenggenak Tilowam koori nak o, yo’nege mbaki, koori nage nagarik, nenegen obeelom agaarak o.”

12 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “At eebe ngge o?” Yogo mbareegwa, at nen, “An neenggo’lek o,” yinuk, yoragagerak.

Aap obeelom eereegerak kin waganeegwaarak wone

13 Yorage mbareegi, it aakumi nen aap enegen mbuk obeelom agagerak nogo wonok it aap Pariti inowagam nogogwaarak.

14 At Yetut nen nggween amok mbanogo aap enegen obeelom eereegerak nogo ti, it Yakuri tamban eekwi paga aret eereegerak me,

15 it aap Pariti mendek nen aap nogo yogo logonet, “Kenegen nonggop togon obeelom agaarak o?” ambinom yogo mbareegwa, aap nogo nen, “Nggween amok mbanogo nenegen me nabembanege mbaki, niyo koori nage nagarik, yogondak nenegen obeelom agaarak o,” yinuk, yoragagerak.

16 Yorage mbareegi, it aap Pariti mendek ando nen, “Aap ti, nit Yakuri tamban eekwi paga mage yugu kagak eerit nage me, at Ala wonage me nen woroolik o.” Yogwi iigak, it ando nen perak, “Aap maluk eeke menggerak nen nineenu ariyak ninagabiti warak mendek yogop eeriyak op mbakop?” Yogo logonet, it ogoorak ka’let eekkologogwaarak.

17 Ogoorak ka’let eekkologo nogogwaarik, at enegen mbuk wonagagerak nogo ambinom yogo logonet, “Wulaga! Aap kat kenegen obeelom eekkakerak nogo abok nonggop yumunggun o?” Yogo mbareegwa, at nen, “Ala yorage kagak yoraga mendek at aret o.”

18 Yoragagerak kwe, it aap Yakuri mendek nogo nen aap aa’nduk enegen mbuk wonagagerak obeelom agagerak nogo abet mbaka’lek logonet, agalo-ogoba wiirogo nogogwaarik, wogo mbareegwa, yorage logonet,

19 “Kit kinapuluk-kinaagaluk enegen mbuk nda’nagagerak yogotak nogo, yi aret ilik? Ndi, enegen mbuk nda’nagagerak me, yogondak nonggop togon enegen obeelom agaarak o?”

20 Yorogo mbareegwa, agalo-ogoba nogo nen, “Lek o. Aap yi, nit ninapuluk- ninaagaluk aret. Ndi, at enegen mbuk nda’nagagerak ti, nineenu aret kwe,

21 yogondak nonggop togon enegen obeelom agaarak nogo inom, ndi, ta nen at enegen obeelom eekerak nogo inom, nit kunduk, nineenggo’lek o. At aap koleewak aret me, at nen mban yokkiraawak nduk, yo’nip o,” yinuk, yorogogwaarak.

22 Yorogogwaarak nogo ti, it aap Yakuri mendek nen koonggo logonet, “Aakumi nen, Aap ti, Ala nen leenogo mippereegerak Keritut aret o, yinuk paganggwi iinok, nit Yakuri tamban eeko menggam nen wumbiyaawok o,” yinuk, kooneegwaarak me, aap nogo agaloogoba aap Yakuri mendek inagabiti nen, “Nit nineenggo’lek o.

23 At aap koleewak aret me, yo’nip o,” yinuk, yorogogwaarak.

24 Togop yorogo mbareegwa, it Yakuri mendek nen aap enegen mbuk wonagagerak nogo ambinom wiigo nogogwaarik, wage mbareegi, yogo logonet, “Wulaga! Aap nogo maluk eeke menggerak nit nineenu me, Ala enggaanom paga koone mondok abet aret yu o.”

25 Yogo mbareegwa, aap nogo nen, “At maluk eeke menggerak ilik, lek a? ti, an neenggo’lek kwe, maan nenegen mbuk wonagagirak. Ndi, yogondak perak, nenegen kage yi mban neenu o.” 26 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “At nonggop eekkakerak o? Nonggop eeppaganuk, kenegen obeelom eekkakerak?”

27 Yogo mbareegwa, at nen, “Muk yokkiragarak kwe, koneniyak kineebi mbako logonet, Ambinom yo’niret o, mban yo’nugwi ti, nonggop nduk, yo’nogo ogotik. Kit kunduk, at oone waganggwi mendek aruwok nduk yogo ogotik ya?”

28 Yorage mbareegi, it nen aap nogo mondok meek eerogo pogo logonet, “Kat at oone waganggwi mendek aret keego o. Nit perak, Muta oone waganggwi mendek aret ogoorik.

29 At Ala nen Muta wone yoge nagagerak ti, nineenu aret kwe, at yi perak, ngga nen wagagerak ti, nit nineenggo’lek o,” yinuk, yoreegwaarak.

30 Yogo mbareegwa, at aap nogo nen, “Wologwe! Kit yogwe tira, wiigirage agarik o. Aap ti, ngga nen wagagerak kineenggo’lek kwe, an nenegen obeelom ee’nakerak ti o!

31 It aap maluk eeko menggaarak inoone Ala aruk konenggeelik ti nineenu o. Aakumi Ala ayuk wuppunuk, at eeriyak mbake nogo eekwi iinok, inoone Ala aruk konengge menggerak.

32 O maan aa’nduk nen nok, yogondak yi kuli paga aap ambi nen aap enegen mbuk nda’nagagerak ambi enegen togop obeelom eereegerak abu konenggulik me,

33 aap yi, Ala nen nappi woraanetak lek nen, yi eekak ndi eekak abok eeriyak mondok meek aret kaanetak.”

34 Yorage mbareegi, it nen onggo at yogo logonet, “Kat mondok kitok maluk lombok nda’nagagindak nen yogondak wone nit mamunninaburak nduk eeke agandik ya?” yinuk, eebe endekem mugogo wumbereegwaarak.

Aap inigen mbuk kwak wonogwe yoragagerak wone

35 Mugogo wumbereegwaarak Yetut aruk konengge nagagerik, ti’nuk, peebi imbirak lambumbunuk, at yoge logonet, “Wulaga! At aap aret nda’nagagerak nogo kiniki oba panggombunuk, abet mbake agandik ilik, lek a?”

36 Yoge mbareegi, aap nogo nen, “Nogoba o. Niniki at oba panggombunuk abet mbarikit nen at eebe ngge o? Yo’niru.”

37 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kenegen muk neegendak nimbirak wone mbanggwi neebe yi aret o.”

38 Yoge mbareegi, aap nogo nen, “Ai, nogoba o. Niniki koba panggombunuk, abet kombake agarik o,” yinuk, ayuk wureegerak.

39 Ayuk wuke mbareegi, at Yetut nen, “It inigen mbuk kenok inigen obeelom eeginake, inigen obeelom kenok inigen mbuk eeginake, eeke logonet, kinowak loonogo pinagakit nduk, an o nggween paga yime wambi wagagirak o,” yinuk, yoragagerak. 40 Yoragagerak nogo it Pariti mendek inom wonogogwaarak nogo, inaruk konenggo nogogwaarik, “A puk! Nit kunduk, ninigen mbuk ninombakendak ya?”

41 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit kinigen mbuk logonetak en, maluk kinoba lenggenak logonetak lek kwe, kit nen, Nit ninigen obeelom o, yogwe ti paga, maluk kinoba aret wonage o,” yinuk, yoragagerak.

10 Ndomba ndegeninake menggerak wone

1Yorage nagagerik, Yetut nen ambinom yorage logonet, “It aap ndomba anggenogona unggwogo logonet, tu nda’nggi paga unggwaga’lek yagat uum unggwogwe iinok ti, aap inayogoot wulo kiraaka me-ndek aret o.

2 Ndi, aap ambi tu nda’- nggi paga unggwage kenok perak, aap ndomba ndegeninaka aret o.

3 At ndomba ndegeninaka nogo wage kenok, aap ndomba inaru arum waka nogo nen tu paakkage menggerak. At andomba nogo at oone konenggo menggaarak me, inendage kunogombo wogoret wundi nage menggerak.

4 At andomba lombok abok aret wogoret wundi nanuk, at aa’nduk nage kagak, at andomba nogo oone konenak me, at ambokan mugurok nogo menggaarak.

5 Aap inambik inambokan muguren nogolik o. Aap inambik inoone liippega’lek me, mbaganugun aret o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

6 At Yetut nen wone eegu laarogo ti yoragagerak kwe, “Wone yi, ndogop nduk, yo’nirage o,” yinuk, it liippega’lek aret wonogogwaarak.

“Ndomba abe ndegeninaka an aret,” yoragagerak wone

7 Liippega’lek wonogo mbareegwa, at Yetut nen ambinom yorage logonet, “Ndomba unggwogo menggam tu an aret o.

8 An waga’lek neegak, it aap inaa’nduk wogogwaarak nogo abok inayogoot wulo kiraaka mendek mban wogogwaarak me, ndomba nen it inoone konengga’lek aret wonogogwaarak.

9 Tu an aret o. It aap tu an wonage yi paga unggwi wogwe iinok, inagap ndakkolaagun o. Inagap ndarak wonogwe me, yinggak-unggwagak eeko logonet, inagari’ngga mbanogo nenet nogo logogun o.

10 It aap kiraaka nogo nen ndomba kiraakkologwe, inookwi, lek eerogo piigwi, eeruwok nduk, wogo menggaarak kwe, an perak, ineenik eeginabikit nduk, wagagirak o. Ineenik eeppiyaminggirak logonet, iniki ale’nggen mondok alik negen kaawak nduk wagagirak.

11 Ndomba obeelom ndegeninaka ti, an aret o. At ndomba obeelom ndegeninaka nogo nen andomba inake kambikit mbake menggerak kwe,

12 it aap ando nen, Yi nit ninandomba lek me, yinuk, liirogon ndegeninaka’lek, We onggo kolaawok, mba’nuk, ndegeninakwi nogo nen perak, mba’ngge wage inigen kogo nagaatik, ndomba mbo piinok, mbaganggo menggaarak. Mbaganggwi iigak, mba’ngge nogo nen ndomba eyak nggereniige logonet, mappiige menggerak.

13 It aap ndomba liirogon piirogo wonogwe lek we, Onggo kolaawok, mba’nuk, piirogo menggaarak me, mba’ngge wage kenok, ndomba mbo piinok, mbaganggo menggaarak.

14 Ndomba obeelom ndegeninaka an aret o. Nogoba nen an eenu menggerak,

15 ndi, an nen at neenu minggirak nogo ndak-ndak, an togop aret nandomba neenu, ndi, it nen an ineenu aret monggoorak o. Togop logonet, an nandomba inake kambikitmbake minggirak.

16 An nandomba anggenogo yime mban wonogwe lek o. Ando alik ambime wonogwe me, wogonabit nage logominggirik, inom piya woroorak aret me, piya woraaminggirak logonet, it an noone konenggwi, ndi, ineebe ambi lambunik iigak, an nalik aret ineebe ndegeninake, eeke logogin o.

17 Neenik arikit nduk, kambikit mbake minggirak me, nogoba iniki kunik ee’nake menggerak o.

18 It aakumi nen an noorogo paniyak meek o. An niniki mba’nuk nen aret kambigin o. An kambikit mbake kenok ti, kangge, ndi, neenik arikit mbake kenok ti, neenik age, eeke logokit nduk, nogoba nen unde eeppaneegerak o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

19 Wone ti yoragagerak paga it Yakuri mendek iniki ogoorak ka’let eekkologogwaarak.

20 Eekkologo logonet, it ando nen, “At kugi inikime lik ari nagaarik, kumili kunggerak kagak, nonggop nduk at oone konenggo ogotik?”

21 Yogwe iigak, it ando nen, “Lek o. Wone ti, aap kugi inikime nen ari lek o. Kugi nen aap inigen mbuk obeelom eeginaburak op mbakop? Meek o,” yinuk, yogogwaarak.

It Yakuri nen Yetut mbo pereegwaarak wone

22 Ti’nuk, peebi it aap Yakuri mendek Ala awi wurik ogobakkigireegwaarak aberogo o Yerutalem time laago lakwi eyom panggoni wagagerak. Ti eyom paga o mayu tit kunik wonagagerak me,

23 Yetut Ala awi wurik onggu’me awe aago me Talomo wureegim nogome nege nagagerak.

24 Time nege me, it Yakuri mendek at owagam kuwak eeri wogo nogogwaarik, yogo logonet, “Niniki piirik tit niigak teppinanemenggendak ne mande logogun o? Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo kat aret kenok, mondok pagak togon yo’niret o.”

25 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An muk yokkiragarak kwe, kit abet mbaka’lek aret ogotik. Nogoba endage kumbunuk eeke minggirak nogo paga nabok pagak ari menggerak kwe,

26 kit an nandomba mendek lek me, an abet nombaka’lek aret ogotik o.

27 An nandomba ti, an noone konenggo menggaarak. An nen it neenu minggirak me, it nen an mu’neren wogo menggaarak.

28 Mu’neren wogwe iinok, an mondok-mondok ineenik eeginake minggirak me, it kobak arugun mondok lek o. Ndi, aakumi nen kunduk, an neenggi me ndininabugun mondok lek mban.

29 Yi aap ndi aap inomaawi mbuuluk negen kwe, nandomba apit wo’- nereegerak nogoba nogo perak, alik omaawi ambik wonage me, aakumi nen ndomba an nogoba eenggi me nen ndininabugun mondok lek o.

30 An nogoba nimbirak ambit aret o,” yinuk, yoragagerak.

31 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen Yetut ambinom waruwok nduk yugum waganeegwaarak.

32 Waganggo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “An obeelom eeke logorak nogoba nen yo’nereegerak nogo kit kaabagip nduk, apit aret eeke nagarak kwe, ngge eekirak paga kit yogondak yugum paga an nooriyak nduk, eeko ogotik?”

33 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen, “Kat obeelom eekendak paga koorugun lek o. Ata, Ala miyuk-meya eerogo pege, ndi, kat aap aret kwe, Ala aret eekko’net nage, eeke ti paga aret koorugun o.”

34 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Kit an Ala pogom wonogwe yokkiragi o, yinuk, yereegerak liiru mbanak wonage nogo lek a?

35 Ala wone liiru mbanak ti, alik mbeyok ariilik nit nineenu me, Ala nen it aakumi at oone koneneegwaarak nogo, Kit an Ala pogom wonogwe o, yinuk, yoragagerak me,

36 nogoba nen leenogo panege nagagerik, nggween paga yime nappaniwagagerak an nogo nen, An Ala aput aret o, yokkirage paga nonggop nduk, Kat Ala miyuk-meya eerogo pege agandik o, yinuk, yo’nogo ogotik?

37 An nogoba eeke menggerak nogo, eeka’lek neenok, kit kiniki noba panggombunuk abet nombariyak lek ti op aret kwe,

38 eeke neegak, kit kiniki noba panggombunuk, abet nombariyak meek kenok, an nogoba ninikime wonage, ndi, an at inikime wonage, aago monggoorak kineenu arubagip nduk, kinagibiti warak mendek eeke minggirak nogo ti mban abet mbako logonip o,” yinuk, yoragagerak. 39 Yorage mbareegi, at ambinom pigaawok nduk eereegwaarak kwe, ineenggi me nen peranogo piinok, mbaganeegerak.

40 Mbagangge nagagerik, yi Yoraran enebaga wunda nanuk, at Yaya aa’nduk aakumi yiime wuppiige nagagim nogome puk ari nagagerak.

41 Puk ari nagagerak wonage me, aakumi ambik at owagam nogo nogogwaarik, “At Yaya nen nineenu ariyak ninagabiti warak mendek eeke logolik kwe, at yi, abok yo’nirage nagagerak nogo perak, abet aret yo’nirage nagagerak kogo o,” yinuk,

42 aakumi apit iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

11 Latarut kambeegerak wone

1 Aap ambi endage Latarut, kwe Mariya oweeluk Mata imbirak inom inawi Mbetaniya ambit me aret wonogogwaarak me, at Latarut nogo andi eereegerak.

2 Kwe Mariya nogo ti, ninogoba Yetut iyok paga amburu obari abe mendek mbenambunuk, eeruwak paga woloneegerak nogo aret. At oweeluk Latarut nogo andi eeke mbareegi,

3 awurilogwe komologwe nogo nen wone agago nappiigo logonet, “Ninogoba o. Aap kat kiniki kunik nogo andi eekerak wonage o,” yinuk, Yetut yori nawak nduk, nappiyareegwaarak.

4 Nappiyareegwaarak nogo nogogwaarik, yogo mbareegwa, Yetut konengge nagagerik, yorage logonet, “At Latarut andi eekerak nogo ti, kambuurak nduk eekerak lek o. Ata, Ala aput an ambi eeke neenok tiyappanemenggaarak paga Ala kunduk, tiyanak kin kaawak nduk eekerak o,” yinuk, yoragagerak.

5 At Yetut nen Mata inom, at awuluk inom, Latarut inom, iniki kunik aret wonagagerak.

6 Iniki kunik aret wonagagerak kwe, at Latarut andi eekerak nogo konengge nagagerik, iniki nen ne mbere time aret puk wonagagerak.

7 Puk wonagagerik, at oone waganggwi mendek yorage logonet, “Niniyokan o Yureya nawok o.”

8 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Ngguru wae! It aap Yakuri mendek nen awo ngget iluk yugum paga kooriyak eekwi iigom nogome kagak noorak mban ari agandik ya?”

9 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Wologwe! O ne ambit weegetak paga, oonegen lagi woraanuk, kilu yi nage kagak oonegen 12 ari nage menggerak nogo lek a? Ndi, ti kenok, it aap o liingge paga nogwe iinok, o eya paga nogo menggaarak me, iniyogobit lik togon egiraagin lek o.

10 It aap oonikiya paga nogwe iinok perak, o eya lek apit paga nogwe me, iniyogobit lik togon egirage kagak, nogo logogun o.”

11 Ti yorage nagagerik, wone ambi yorage logonet, “Ninoreeluk Latarut nogo, we nogo yege me, an nen eenik eeppi naakit o.”

12 Yorage mbareegi, it at oone waganggwi nen, “Ninogoba o. At we nogo yege kenok ti, obeelom arigin o,” yinuk, yoreegwaarak.

13 At Yetut nen Latarut kanggerak me nduk yoragagerak kwe, it nen, “We nogo yege kagak ari,” mbako mbareegwa,

14 Yetut nen pagak togon yorage logonet, “Latarut muk kanggerak o.

15 Ndi, kit kiniki noba panggombunuk abet nombarubagip nduk, an time logolik yime wona-garak nogo kit kinake aret wonagarak me, nale’nggen mbake agarik. Yogondak perak, at wonage me nawok o.”

16 Yorage mbareegi, at Tomat endage ambi Kulu’mbere toonak nogo nen oreewi yorage logonet, “Nit at ninom aret kambuwok nduk, nawok o,” yinuk, yoragagerak.

“Kanggaatak ineenik agago mippiiga an aret,” wone

17 Yorage mbareegi, Yetut wage nagagerik, kanggwi iinok, piigo menggam at Latarut pereegwaarak kagak, nogo kenagan yereegerak koneneegerak.

18 O Mbetaniya ti, kota Yerutalem korotok tu noorak kilometer kenagan negen wonagagerak me,

19 it Yakuri mendek apit nen Mata Mariya imbirak inoweeluk kambeegerak nogo, iniki eyak wappiyaawok nduk, iya nogogwaarak.

20 Iya nogogwaarak wonogwe me, at Mata nen Yetut wage konengge nagagerik, Mariya oome kwi’ndak kagak, at endekem ka wundeegerak.

21 Ka wungge nagagerik, Yetut yoge logonet, “Ai, nogoba o! Kat yime mbet-mbet woraanetak en, an noweeluk kambenetak lek kwe,

22 yogondak kat nen Ala ngginooge keenok, at wokkege menggerak ti, neenu aret o.”

23 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Kat koweeluk nogo eenik a’nuk mi’narigin o.”

24 Yoge mbareegi, at Mata nen, “E o! At peebi o age yobok aakumi ineenik agago mippiige eyom paga eenik a’nuk mi’narigin ti neenu o.”

25 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Aakumi ineenik agago mippiige minggirak an aret me, aap ambit ambi nen iniki noba panggombunuk, abet nombake kenok, kambemenggerak kwe, eenik a’nuk, mi’narigin o.

26 Ndi, aap ambit ambi eenik logonet, iniki noba panggombunuk, abet nombake kenok, kambigin mondok lek o. Wone yi nogo abet mbaken a, lek a?”

27 Yoge mbareegi, at kwe Mata nen, “E o, nogoba. Ala aput leenogo mippereegerak Keritut o nggween paga yime woroorak nogo, kat aret kombake agarik o,” yinuk, yoreegerak.

Yetut le yereegerak wone

28 Ti yoge nagagerik, at Mata oweeluk Mariya nogo mbawok wiiri nage nagagerik, wage mbareegi, yoge logonet, “Mariya wae. Ninogoba ngguru aru time logonet, wiigege agaarik o.”

29 Yoge nogo Mariya konengge nagagerik, pilak togon mi’- na’nuk, Yetut owagam nagagerak.

30 Yetut nogo o yaga’lelo nogome unggwi waga’lek Mata imbirak lambuneegwam taa’nogo awo wonage me ka nagagerak.

31 Ndi, it aap Yakuri mendek kwe Mariya inom oome logonet, iniki eyak wappugwi nogo nen kwe Mariya pilak togon mi’na’nuk, wungge inigen kogo nogogwaarik, “At kanggerak pegam nogome le yi nage,” mba’nuk mugurok nogogwaarak.

32 Mugurok nogwe me, kwe Mariya Yetut wonage me ka nage nagagerik, Yetut abu’me tebe yinuk, “Ai, nogoba! Kat yime mbet-mbet woraanetak en, an noweeluk kambenetak lek o.”

33 Yoge mbareegi, Mariya inom, it aap Yakuri mendek Mariya mugurok nogogwaarak nogo inom, leenggu maakwi Yetut iige nagagerik, “Yi agaarak neebi o,” yinuk, iniki aagi wo agan lagangge logonet,

34 “Wologwe! At eebe nggeeme pogotak o?” Yorage mbareegi, “Pekka nawok nduk, mok o, nogoba.”

35 Yogo mbareegwa, Yetut le yereegerak.

36 Le ari mbareegi, it aap Yakuri mendek nen, “Wologwe! At Latarut iniki kunik lombok me le ari yi kaanip o.”

37 Yogwi iigak, it ando nen perak, “Wologwe! At yi, aap enegen mbukobeelom eereegerak nogo nen at Latarut kangge kero, eenik kagak, obeelom eeriyak meek kenok, wonagaarik, ari mbakop?” yogogwaarak.

Aap Latarut eenik agago mippereegerak wone

38 Yogo mbareegwa, Yetut ne ambinom iniki aagi wo agan lagangge kagak, Latarut kambeegerak pereegwam nogome aret nagagerak. Kambeegerak pereegwam nogo ti, ndoome yugum tu narak aret wonage me,

39 Yetut nen, “Yugum tu narak ti, ponggonogo nappinip o.” Yorage mbareegi, at kambeegerak awuluk Mata nogo nen, “Nogoba o. Kanggerak kagak nogo kenagan yegerak me, muk obari agaarak o.”

40 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Kat kiniki noba panggombunuk, abet nombake keenok, Ala endage abu tiyanak logonet, eeke menggerak kaamunggun o, yokkigirak nogo lek a?”

41 Yoge mbareegi, yugum ponggonogo nappogo mbareegwa, Yetut nogo ena ni’nage nagagerik, “Nogoba o. Kat an noone muk konenggendak me wa yokkigi o.

42 Kat an noone mondok konengge menggendak nogo, an abu neenu aret kwe, it aakumi ugun mi’ndak wonogwe yi nogo, kat nen nappani wagagindak abet aret mbaruwak nduk, yokkigi o.”

43 Yoge nagagerik, at oone nggwok paga, “Latarut wae! Wundi mok o.”

44 Yoge mbareegi, at kambeegerak nogo eenggi-iyok nggerenak, yum etenggen- ogobak pirik-perek eerak kagak wundi wagagerak. Wundi wage mbareegi, at Yetut nen it yorage logonet, “Nege logowak nduk, yum perenak ti, piinggaanip o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut wariyak kooneegwaarak wone

(Mat. 26:1-5; Mrk. 14:1-2; Luk. 22:1-2)

45 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek ambik Mariya ka nogogwaarak nogo nen Yetut eeke inigen kogo nogogwaarik, iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

46 Ndi, it ando nen perak, Pariti mendek iya nogo nogogwaarik, Yetut eekerak nogo, mbininogo yorogo mbareegwa,

47 it aap Ala unde inoweewi inom, it aap Pariti mendek inom, nen aap wone amburu mbangga nogo kuwak eeppiigo nogogwaarik, yorogo logonet, “Aap ti, ineenu agak inagabiti warak mendek apit aret eerit nage menggerak me, nit nonggop eerumun o?

48 Eerit nege logowak nduk teppugwi niinok, it aakumi abok aret iniki at oba panggombunuk, abet mbako logonet, mugurok nogwe iinok, it aap Oroma mendek nen wogo logomenggaarik, Ala awi wurik inom, nit aakumi nineebe inom, lek eerogo pinanugwi iyoorak me, nonggop eerumun o?” yinuk, yereegwaarak.

49 Yogo mbareegwa, tahun ti paga aap it mendek ambi Ala unde inowe nggwok wonagagerak endage Kayapat nogo nen, “Wologwe! Kit abu kineenggo’lek kobak logonet yogwe kiigi o.

50 Aakumi nit mendek nineebe abok aret lek eerogo pinaniyak ti meek o. Ata, aap ambit nen aakumi nit mendek abok ninake kambuurak perak, op aret yi kogo ogotik?” yinuk, yoragagerak.

51 Wone yoragagerak nogo ti, at alik iniki koombunuk nen yoroolik o. Ata, tahun ti paga Ala unde inowe nggwok logonet, eeke naga-gerak me, Ala nen at eeppege kagak, peebi at Yetut aakumi Iterali mendek inake kambuurak me nduk, yoragagerak.

52 Aakumi Iterali mendek inake mban ti lek o. Ata, it aap Ala apuri yi awi ndi awi mak eerak wonogwe nogo kuwak eeppiyamenggerak iniki ambit lambunik logorak inake kambuurak me nduk, yoragagerak.

53 Yoragagerak ne ti eyom paga nen Yetut mondok wariyak nduk, iniki ambit eeppunuk wone mbaneegwaarak.

54 Wone togop aret mbaneegwaarak me, Yetut aap Yakuri inenggaanom nggwok paga ambinom nege logolik. Time nen o kota ambi endage Eperayim karume koorok time nagagerak. Nage nagagerik, at oone waganggwi mendek inom time aret wonagagerak.

55 Wonage me, it Yakuri laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak eyom panggoni wage mbareegi, laka’lek iigak, it aakumi inabin kooppunuk, ugun nawok nduk, iname lombok nen o Yerutalem wogogwaarak.

56-57 Wogo nogogwaarik, it aap Ala unde inoweewi inom, it aap Pariti mendek inom, nen, “At eebe nggeeme wonage nogo liippogo logomonggotik, eebe nit pigaawok nduk, yo’nira wa’nu o,” yinuk, wone lengganeegwaarak me, it aakumi abok nen Ala awi wurik oore’nggam time inigen luk eeko logonet, “At Yetut lakome woraagin ilik, lek a? Kit nonggop mbakop o?” yinuk, it-it wone mbaneegwaarak.

12 Yetut iyok paga amburu kilippereegerak wone

(Mat. 26:6-13; Mrk. 14:3-9)

1 Nogo 5 yippunuk, laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak eyom panggoni wage kagak, at Yetut o Mbetaniya aap Latarut kambeegerak eenik agago mippereegerak wonage me nagagerak.

2 Nage mbareegi, it aakumi time nen anooniya lareegwaarak me, Mata nen laago tumburirage kagak, aakumi Yetut inom kwi’na’nuk mbi nunggwi me, Latarut inom nenggegerak.

3 Nunggwi me, at Mariya nen iri’ngga narwastu amburu obari abe mendek liter ambit negen toolak onggo nggwok pogo menggaarak nogo mendek waganogo Yetut iyok paga kilippege nagagerik, at eeruwak paga wolonggagagerak. Wolonggage kagak, amburu obari oome nogome ndak wa’nagagerak.

4 Ndak wa’nage mbareegi, at Yetut oone waganggwi mendek ambi Yetut onggo mbanigin Yurat Ikariyot nogo nen,

5 “A puk! Amburu obari abe mendek yi paga wu 300 dinar kumbunuk aap inamendek lek kenok, wogoroorak mendek eekerak yi, nonggop nduk eeki mbakop?” yereegerak.

6 Wone yereegerak nogo ti, it aap inamendek lek nogo inabuwa mba’nuk yereegerak ti lek o. Ata, at aap kiraaka mendek me, inawu yonggolak nogo at aret porogo logonet, ando kolagak eeke nagagerak me nduk, yereegerak.

7-8 Ari mbareegi, at Yetut nen, “It aap inamendek lek nogo ti, kinom mondok logomunggup kwe, an perak ninom mondok logogin lek me, kwe yi, an neebe kambunuk, ndoome mambaniyak me nduk, amburu yi eeppanggerak me, teppinip o,” yinuk, yoragagerak.

Latarut wariyak wone mbaneegwaarak wone

9 Yorage kagak, it Yakuri apit nogo nen Yetut o Mbetaniya nogome wonage konenggo nogogwaarik, at Yetut mban inigen kaawok nduk noolik o. Ata, aap Latarut kambeegerak Yetut nen eenik agago mippereegerak nogo kunduk inigen kaawok nduk, nogogwaarak.

10-11 Nogo mbareegwa, Yetut nen Latarut eenik agago mippereegerak paga it Yakurimendek apit aret inoweewi inoone mbo punuk, iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbako mbareegwa, it aap Ala unde inoweewi nen Latarut kunduk, waruwok nduk, wone mbaneegwaarak.

“Ninowe endagembogut yi aret,” agan wogogwaarak wone

(Mat. 21:1-11; Mrk. 11:1-11; Luk. 19:28-40)

12 Ko’lu it aakumi apit laago lakome kuwak ogogwaarak nogo nen Yetut o Yerutalem wage konenggo nogogwaarik,

13 eyo wono engga pendenogo wonok Yetut ka wunggo nogogwaarik, inom wogo logonet, “Otana o! Ninogoba Ala endage paga wage yi, wogoppuwak o. Nit aap Iterali ninowe endagembogut yi, wogoppuwok o,” yinuk, keekok agan wogogwaarak.

14-15 At Ala nen ari logonet, “O Tiyon aagalogwe yi, kinagabiti yugup o. Kit kinowe endagembogut keledai awooluk amborowak paga kwi’ndak wage yi kaanip o,” yinuk, yereegerak liiru mbanak nogo ndak-ndak, at Yetut keledai awooluk ambi kwaakkage nagagerik, amborowak paga kwi’na’nuk wagagerak.

16 Ti eereegerak nogo at Yetut oone waganggwi mendek aa’nduk kobak wonogogwaarak kwe, peebi at Yetut tiyappege mbareegi, “At togop eeppugun o,” yinuk, liiru mbanak nogo, “Nit aret eeppogoorak kogo o,” yinuk, abereegwaarak.

17 It aakumi ambik Yetut inom logonet, Latarut kambeegerak eenik agago mippege nagagerik, ndoome nen wundi woraawak nduk, “Mok o,” yoge kogogwaarak nogo nen, “Yetut togop eeke kogoorak o,” yinuk, aakumi paganogo yoranet nogogwaarak.

18 Paganogo yoranet nogo mbareegwa, ineenu ariyak inagabiti warak mendek at eereegerak ti, it aakumi apit konenggo nogogwaarik, at Yetut ka wundeegwaarak.

19 Ka wunggo mbareegwa, it Pariti mendek nen it-it wone mbanggo logonet, “Wologo wae! Yi aakumi ndi aakumi abok aret at mugurok nogwe me, nit ambi at eeppurak kenok, abe ariyak lek yi kogo ogotik?” yinuk, yogogwaarak.

It Yunani mendek Yetut kwaarit wogogwaarak wone

20 Ala alut eeruwok nduk, laago lakome wogogwaarak nogo ti, it aakumi Yunani mendek inom aret wogogwaarak me,

21 aap o Nggalileya awi Mbetayira mendek endage Piliput nogo owagam nogo nogogwaarik, yogo logonet, “Ninogoba wae! Nit Yetut kaawok nduk, wogo o.”

22 Yogo mbareegwa, at Piliput nen Andereyat yorinage nagagerik, ti’nuk, imbirak Yetut yori nogogwaarak.

23 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An aap aret nda’nagagirak tiyappaniyak eyom muk panggoni wagaarak o.

24 Mbato awi nggween paga yakaatak agabolo nggonengga’lek kagak, ambit aret menggerak o. Ndi, agabolo nggonengge nagaatik, awi mbilangge kenok perak, anggen ambik aret yege menggerak o.

25 Aap ambit ambi nen at eebe eenik logorak inikilom mbake kenok, at eebe kobak aret arigin o. Ndi, o nggween paga yime logonet, at eebe eenik logorak eebi mbake kenok, eenik mondokmondok aret logogin o.

26 Aap ambit ambi nen an nake eeriyak mbake kenok, mondok mu’neren aret wage logowak o. An logogin nogome nayeloman kunduk nimbirak time aret logogun o. Ndi, an nake eeke kenok, nogoba nen at tiyappigin o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

“An kambigin o,” yoragagerak wone

27 Yorage nagagerik, at nen ari logonet, “Yogondak niniki abu puru yegerak me, an nonggop yi o? Yogondak eeppaniyak koonggwi yi, eeppanugwi iyo, lek eerogo pu o, nogoba, yori ilik?” mbareegerak mendek, ti’nuk, ogoba yoge logonet, “Lek o. Yi eeppanuwak nduk aret wagagirak me,

28 Nogoba o. Kat kendage tiyappatu o,” yinuk, yoreegerak. Yoge mbareegi, mbogut paga nen oone ari logonet, “Nendage muk tiyappakirak me, ambinom aret tiyappatigin o.”

29 Yinuk, it aakumi ambik taati wonogogwaarak nogo mbogut paga nen oone ari konenggo nogogwaarik, “Ie! Ti o ngguurubu ari o,” yogwe, ndi, it ando nen, “Lek o. Malayikat nen wone ambi at yoge o,” yogwe, eereegwaarak.

30 Eeko mbareegwa, at Yetut nen, “Wologwe! Wone konenggotak nogo ti, an neenok ari lek o. Kit kiinok aret yigi o.

31 It aakumi o nggween paga yime menggaarak inowak loonogo maluk inoba piyoorak nogo, o yogondak yi aret o. At o nggween paga yime unde menggerak nogo tebenogo puurak yogondak aret o.

32 Togop kwe, aakumi nggween paga mendek nen an mippanugwi iinok perak, an nen yi aakumi ndi aakumi abok aret nowagam woraawak nduk, iniki kooninabikit o,” yinuk, yoragagerak.

33 Wone yoragagerak nogo ti, it aakumi nen at nonggop eerogo pugwi iinok, kambigin ineenu aruwak nduk, yoragagerak.

34 Yorage mbareegi, it aakumi nogo nen at yogo logonet, “Ala nen, An leenogo mippereegirak Keritut nogo ti, eenik mondok-mondok aret, logogin o, yinuk, yereegerak liiru mbaneegerak nogo, nit konenggwi kwe, At aap aret nda’nagagerak peebi mippuurak, yagandak ti, nonggop yagan o? Aap aret nda’nagagerak ti, ta o?”

35 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Eya eekkinake menggerak nogo ne ambiriluk kinom logogin o. Kiniki o apit pogom eekkinabi wage kero, eya eekkinake kagak, nogo logonip o. Aap ambit ambi nen o apit paga nage kenok, Ndime noorak, at eenggo’lek kagak, nage menggerak.

36 At eya eekkinake nogo kinom logonet, at apuri arubagip nduk, kiniki eya nogo oba panggombunuk, abet mba’nip o,” yinuk, yoragagerak. Wone nogo yorage nagagerik, at Yetut nogo aakumi mbo piinok, at kwaakkogwe iyo, kumaa’nari nagagerak.

It Yakuri abet mbaka’lek wonogogwaarak wone

37 Aakumi ineenu ariyak inagabiti warak mendek abok aret it inenggaanom eeke nagagerak kwe, iniki at oba panggombunuk, abet mba-ka’lek aret wonogogwaarak.

38 Abet mbaka’lek wonogogwaarak nogo ti, aap Ala yoge kagak yoraga Yetaya nogo nen ari logonet, “Ninogoba o. Wone nit agan wogoorak nogo, taani nen abet mbakwi, Ndi, kat keenggi omaawi tiyanak nogo, taamini nen inigen kogwe, Eereegwaarak mbakop?” yinuk, yereegerak liiru mbaneegerak nogo, a’me lik yereegerak o.

39-40 Ndi, wone ambi Ala nen ari logonet, “It aakumi ti, inigen kogwe, iniki liippugwi, Eeppunuk, Yunggup melak eekwi iinok, an nen obeelom eeginake neyo, Iniki mbuk eerogo piige, iniki apit eerogo piige, Eereegirak o,” yinuk, yereegerak Yetaya nen liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak, iniki apit eerogo piyareegerak me, it iniki at oba panggombunuk, abet mbariyak abu meek aret wonogogwaarak.

41 At Yetaya wone yoragagerak nogo ti, Keritut abu tiyanak kage nagagerik, abok mbiningge logonet, yoragagerak.

42 At Yetaya togop aret liiru mbaneegerak kwe, kagak, aakumi inoweewi apit aret iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbareegwaarak. Abet mbareegwaarak kwe, it Pariti mendek nogo Yakuri tamban eeko menggam nen wumbiigwi iyo, inagabiti nen, “Nit at oone waganggwi mendek aret o,” yinuk, pagangga’lek aret wonogogwaarak.

43 It nogo ti, Ala nen tiyappinaniyak mbaka’lek logonet, “Aakumi nen tiyappinanuwak,” mban inikilom mbako nogogwaarak ti paga, “Nit at oone waganggwi mendek aret o,” yinuk, pagangga’lek aret wonogogwaarak.

Wone yoragagerak paga maluk inoba piyoorak wone

44 Togop mbakwi iigak, at Yetut oone nggwok paga it yorage logonet, “Kit ambi kiniki noba panggombunuk, abet nombakwi kiinok, an mban abet nombakwi lek o. Ata, at nappani wagagerak nogo aret kiniki oba panggombunuk, abet ombako monggotak.

45 Kit ambi nen an kinigen neegwi kiinok, at nappani wagagerak nogo aret kinigen kogo monggotak.

46 Kit ambi nen kiniki noba panggombunuk, abet nombakwi kiinok, o apit paga wonogwe kiyo, o eya paga logobagip nduk, an eya pogom aret o nggween paga yime wagagirak.

47 Kit aakumi abok nggween paga monggotak nogo, kinowak loonogo maluk kinoba pinagakit nduk, woroolik o. Kinagap ndarikit nduk aret wagagirak me, kit ambi nen an noone konembunuk, eekwi lek kiinok, an nen kinowak loonogo maluk kinoba pinagagin lek o.

48-49 Kit ambi nen an mbo panugo logonet, an noone waganggwi lek kiinok, kinowak loonogo maluk kinoba pinagarak nduk ambi wonage o. An niniki koombunuk nen wone yokkirage logolik o. Ata, an nogoba nappani wagagerak nogo nen, Yogop yu o, ndogop yu o, yinuk, lengganogo yo’nege kenok, yokkirage minggirak me, o age yobok togon an wone yokkirage nagarak nogo paga kinowak loonogo maluk kinoba pinagagin o.

50 Ndi, at wone, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, ari menggerak konenggwi kiinok, at nen mondok-mondok kineenik eekkinaburak an neenu aret o. An yokkirage minggirak ti, an nogoba nen yo’nege ndak-ndak aret ari minggirak o,” yinuk, yoragagerak.

13 At oone waganggwi iniyok koorinabeegerak wone

1 O kiyoma laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak eekwi iigak, at Yetut o nggween paga yime mbo punuk, ogoba ka noorak eyom pa-nggoni wagagerak eenu wonagagerak. At apuri at inom o nggween paga nugu nogogwaarak nogo, iniki kunik eeginake nagagerak me, “Iniki kunik ee’ninake tit kagak, kanggi o,” mbaruwak nduk, eeppiyareegerak nogo yi aret kagak, eeppuurak eyom nogo aret ari nagagerak.

2 At Yetut oone waganggwi mendek inom mbi nunggwi me, Ibilit nen Timon aput Yurat Ikariyot Yetut onggo mbanigin nogo, muk iniki nggagani wage mbareegi,

3 at Yetut nogo ogoba nen yi mendek ndi mendek apit at unde logowak nduk, wogoreegerak nogo inom, ndi, Ala wonage me nen wagagim iyok paga ka noorak nogo inom, eenu wonagagerak me,

4 mbi nunggwi me nen mi’na’nuk, ambogoyum nggoorogo punuk, ngguu’mo yum obate paga nggereneegerak.

5 Nggerembunuk, yi togolowak kole me toolak nogo togolowak mbuuluk me kilirogo wuppege nagagerik, at oone waganggwi mendek iniyok koorinake, ti’nuk, ngguu’mo yum obate paga nggerenak nogo paga woloninake, eerit nagagerak.

6 Ti eerit, Timon Peterut owagam panggo yi nage mbareegi, Peterut nen, “Nogoba o. Kat an niyok koo’- naburak mba’nuk eeke agandik?”

7 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Wulaga wae. An yogondak eeke yi, kat keenggo’lek aret kwe, peebi perak, keenu arumunggun o.”

8 Yoge mbareegi, at Peterut nen, “Kat nen an niyok koo’naburak mondok lek o.” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An kiyok kookkaburak lek kenok, kat an noone waganggwi nogo mendek logorak lek aret o.”

9 Yoge mbareegi, at Timon Peterut nen, “Ai, ti kenok, nogoba o. Niyok mban lek o. Ata, neenggi-nanobak abok aret koo’nabu o.”

10 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Aap ambit ambi ngguu’mo warak wonage kenok, at eebe abok aret koorak wonage me, ambinom ngguu’- mo wappuurak lek o. Ata, iyok mban kooriyak perak op o. Kit yi, abok koorak wonogwe kwe, aap ambiriluk perak, koorak lek wonage kagi o,” yinuk, yoragagerak.

11 At onggo mbanigin nogo eenu wonagagerak me, “Kit abok koorak mban wonogwe lek kiigi o,” yinuk, yoragagerak.

12 At Yetut iniyok kooppiinok, at ayum nggoorak nogo yikkolage nagagerik, obaane’me kwi’na’nuk, it yorage logonet, “Wologwe! An eekkinakirak yi, kit liippogo ogotik ilik, lek a?

13 Kit nen, Ninogoba Ngguru wae! yo’nogo monggotak nogo ti, an aret me, abet aret yo’nogo monggotak.

14 Kinogoba an mamungginake minggirak nen aret kit kiniyok kookkinakirak kenok, kit togon togop aret at ambi iyok kookak eeko logorak op o.

15 An eekkinakirak yi, kit ndak-ndak eeko logobagip nduk, eekkinakirak o.

16 Ogoba tebenak kagak, ayeloman tiyanak wonageelik o. Ndi, at nappiige menggerak tebenak kagak, at nappi wagaatak tiyanak wonageelik mban o, yinuk, mondok abet aret yokkirage agarik o.

17 An wone yokkirage yi nogo kineenu ogo logomonggotik, eeko logomunggup kenok, kiniki ale’nggen ambik kogo logomunggup o.

18 Kit abok kiinok yokkirage lek o. An miirogo leengginabeegirak an neenu aret o. At nimbirak mbi nengge nogo nen aret nooriyak koonggerak o, yinuk, Ala wone liiru mbanak nogo a’me lik yuwak nduk, agaarak me, a’me lik yigin o.

19 Wone yi a’me lik ari kenok, kit nen, At eebe nogo yi aret kogo o, yinuk, kiniki noba panggombunuk, abet nombarubagip nduk, a’me lik yega’lek kagak, yogondak yokkirage agarik o.

20 Kit ambi nen it an nappiya wage minggirak nogo wogonakwi kiinok, an aret wo’nakwi, ndi, an wo’nakwi kiinok, at nappani wa-gagerak nogo aret waganggwi, eeko logomunggup o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

Yurat eeriyak yoreegerak wone

(Mat. 26:20-25; Mrk. 14:17-21; Luk. 22:21-23)

21 Yetut nen wone togop yorage nagagerik, at iniki aaninggin ndugu agan nage mbareegi, paganogo yorage logonet, “Kit ambi nen an nooruwak nduk yoraamunggup o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.”

22 Yorage mbareegi, “Ta nen eeriyak nduk yigi,” yinuk, inigen pet-pet yogo nogogwaarak.

23 Inigen pet-pet yogo logonet, aap at oone waganggwi mendek ambi Yetut iniki kunik wonage nogo Yetut imbirak tabonak kwi’ndak wonage me,

24 at Timon Peterut nen, “Ta kenok yigi, yoru o,” yinuk, eenggi titik paga yoreegerak.

25 Yoge mbareegi, at oone wagangge ambi nogo nen Yetut eraanu ambinom panggo yi nage nagagerik, yoge logonet, “Nogoba o! Ti ta kenok yagan o?”

26 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An roti paga amburu tamunogo wogoge neenok, ti aret mbarumunggun o,” yoge nagagerik, roti paga amburu tamunogo Timon aput Yurat Ikariyot nogo aret wogoreegerak.

27 Wogoge nogo, wagangge kagak, Ibilit Yurat inikime unggwage mbareegi, at Yetut nen, “Yurat wae! Kat eeriyak mbakendak nogo mbet togon eeru o.”

28 Yoge mbareegi, it kwi’ndak mbi nunggwi nogo abok nen, “Ti nonggop nduk yogi?” yinuk, it liippega’lek aret wonogogwaarak.

29 Aap Yurat inawu yonggolak porogo wonage me, it ando nen mbako logonet, “At Yetut nen laago lariyak yi mendek ndi mendek ambinom kuni nawak nduk, yoge ilik, aap inamendek lek kenok, ando wogoroorak nduk, yoge a?” mbareegwaarak.

30 Mbakwi iigak, at Yurat nogo roti wagangge nagagerik, mbet-mbet aret wundi nagagerak. O apit agagerak kagak aret wundi nagagerak.

Wone ngget mendek yoragagerak wone

31 Wundi nage kagak, at Yetut nen it ando nogo yorage logonet, “Wologwe! Yogondak Ala nen an aap aret nda’nagagirak nogo tiyappanigin o. Ndi, an eeke nogo paga Ala kunduk tiyak yigin o.

32 An eeriminggirak paga nen Ala tiyappege neenok, at Ala eeremenggerak paga an kunduk, tiyappanigin o. Ndi, mbet-mbet aret tiyappanigin me nduk, yagi o.

33 Ai, napuri o! An ne ambiriluk ninom logominggirik, nagin me, kit kwaa’nabit namonggotak kwe, An nawam time kit noorak meek o, yinuk, it aap Yakuri mendek yoragagirak nogo ndak-ndak, kit togop aret yokkirage agarik o.

34 Wone yogop ee’nu, ndogop ee’- nu, ngget mendek yokkirage nogo ti, niniki-kiniki kunik eeko logorak ti aret o. An nen kit niniki kunik eekkinake minggi kwak, kit nen ninikikiniki kunik eeko logonip o. 35 Kit niniki-kiniki kunik eekwi paga aakumi abok nen kit an noone waganggwi mendek abet aret ineenu arugun o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut nen Peterut eeriyak yoreegerak wone

(Mat. 26:31-35; Mrk. 14:27-31; Luk. 22:31-34)

36 Yorage mbareegi, at Timon Peterut nen, “Kat nggeeme noorak nduk yagan o, nogoba?” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nawam time kat yogondak nimbirak noorak meek kwe, peebi perak, mu’- neren namunggun o.”

37 Yoge mbareegi, at Peterut nen, “Ai, nogoba. An nonggop nduk yogondak nimbirak noorak meek yo’negen o? An kat kake kambuurak op mbake me.”

38 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Wulaga! Kat abet aret an nake kambuurak op mbake agandik ya? Ayamoone awo yaga’lek kagak, kat ne kenagan paga, Yetut ti, an neenggo’- lek, yumunggun o, yinuk, mondok abet aret yokkege agarik o,” yoreegerak.

14 “Nogoba ka noorak tu an aret,” yoragagerak wone

1Yorage nagagerik, wone ambinom yorage logonet, “Kit kiniki piirik logogup o. Ala inom, an inom, kiniki ninoba panggombunuk, abet ninombako logonip o.

2 An nogoba ame time aakumi logorak inake ogoorak ambik wonage o. Togop lek logonetak en, kit logowam time an pipuk eerogo pinagakit nduk, nage o, yinuk, yokkiranetak lek o.

3 An nen kit logowam time pipuk eerogo pinagi nage logominggirik, kit an wonage me ninom logowok nduk, peebi wokkinabi woraagin o.

4 An nawam time tu noorak nogo kit kineenu aret o,” yinuk, yoragagerak.

5 Yorage mbareegi, Tomat nen, at yoge logonet, “Nogoba o! Kat nawam time nit nineenggo’lek aret me, tu nonggop togon nineenu arugun o?”

6 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Ala kineenu ariyak tu inom, Ala ndogop menggerak, paganogo yokkirage inom, ndi, kineenik eekkinake minggirak inom, ti an mban aret o. Ala kineenu ariyak nduk tu an paga wogwe lek kenok, an nogoba owagam namunggup lek aret o.

7 Kit abet aret an kineenu wonogwe kenok, an nogoba kunduk, kineenu aret wonogwe o. At eebe kinigen kogotak me, yogondak yi kuli paga nen at kineenu aret o,” yinuk, yoragagerak.

8 Yorage mbareegi, at Piliput nen, “Nogoba o! Kat kogoba ninigen kaawok nduk ni’niyet o. Ni’niige kenok, niniki tayok yugun o.”

9 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Piliput wae! An o maan togon nimbirak wonage minggirak kwe, kat awo liippanega’lek me, ari agandik? Aap ambit ambi an enegen neege kenok, an nogoba aret enegen kage me, kat nen, Kogoba ni’niyet o, yagandak ti, nonggop nduk yagan o?

10 An ti, nogoba inikime wonage, ndi, nogoba ti, an ninikime wonage nogo ti, kat abet mbaka’lek agandik? Wone an yokkirage minggirak ti, an niniki koombunuk nen yokkirageelik o. Ata, an nogoba ninikime wonage nen aret yokkirage menggerak o.

11 An nogoba inikime wonage, ndi, nogoba ti, an ninikime wonage nogo abet mbako logonip o. Ndi, ti abet mbariyak meek kenok, an eerit nage minggirak nogo paga nogoba nimbirak nineebe ambit monggoorak nogo abet mbako logonip o.

12 Aap ambit ambi iniki noba panggombunuk, abet nombake kenok, an eeke minggirak nogo at aret eeke logogin o. An eeke minggirak yi mbuuluk negen o. Ndi, an nogoba ka naminggirak ti paga, at abunuk nggwok aret eeke logogin o, yinuk, mondok abet aret yokkirage agarik o.

13 Kit nen an nendage kunogo, Ndogop eeppanu o, yinuk, nggino yo’nugwi kiinok, aput an eeriminggirak paga nogoba endage tiyak yuwak nduk, aret eeppinagage neyaamunggup o.

14 Ambi eeppinagarak nduk nendage kunogo nggino yo’nugwi kiinok, an nen aret eeppinagage neyaamunggup o,” yinuk, yoragagerak. Aberiniki woroorak yoragagerak wone

15 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit an kiniki kunik ee’nakwi kiinok, an nen, Yogop ee’- nu, ndogop ee’nu, yokkirage minggirak nogo aret eeko logomunggup o. 16 An nogoba nggino yoge neenok, at alik ambi, Ala ndogop menggerak, paganogo yokkirage menggerak Aberiniki nogo, mondok-mondok kinom logonet, kiniki eyak wappinagage logowak nduk, wokkiraagin o.

17 It o nggween paga yime menggaarak nogo nen Aberiniki inigen kogwe, ndi, eeke yelok kogwe, eeka’lek me, it at eebe woorak ti meek o. Kit perak, atkinom wonage, ndi, peebi, kinikime logogin me, eebe kineenu aret o.

18 Napurilogwe o! An elege wenebela negen mbo pinaganuk nagin lek o. Kiya woraagin aret o.

19 An ne ambiriluk logonuk nagin me, it aakumi o nggween paga yime menggaarak ambinom neyaagun lek kwe, kit perak, neego logomunggup aret o. An neenik wonage me, kit kunduk kineenik logomunggup.

20 Ti eyom paga an nogoba inikime wonage, kit an ninikime wonogwe, ndi, an kit kinikime wonage nogo kineenu arumunggup o.

21 Aap ambit ambi nen an noone, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yoge nogo waganogo eeke logomenggerak kenok ti, an iniki kunik ee’nake aret o. At nen an iniki kunik ee’nake kenok ti, an nogoba nen aap ti, iniki kunik eeke logogin. Ndi, an kunduk, at niniki kunik eeke logonet, at nen an neebe neyaawak nduk, nikkaagin o,” yinuk, yoragagerak.

22 Yorage mbareegi, at Yurat Ikariyot nogo lek aap Yurat alik ambi nen Yetut yoge logonet, “Nogoba o! It aakumi abok lek o. Nit mban keebe ni’niyoorak yagandak ti, nonggop mba’nuk yagan o?”

23 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Aap ambit ambi iniki kunik ee’nake kenok, an noone liirogon aret eeke logogin o. Ti eeke kenok, an nogoba nen at iniki kunik eerigin o. Ndi, an nogoba nimbirak at ka wogo logomonggoorik, ninom aret logogun o.

24 Aap ambit ambi an iniki kunik ee’nake lek kenok ti, an noone eeke logogin lek aret o. Wone an yokkirage kit konenggwi nogo ti, an niniki koombunuk nen yokkirage lek o. Ata, at nappani wagagerak nogoba nogo ari kenok, yokkirage agarik o.

25 Wone yokkirage abok aret ti, an awo ninom logonet, yokkiragi o.

26 Aberiniki kit kiniki eyak wappinagage logowak nduk, nogoba nen an nobaane’me nappi woraagin nogo nen yi wone ndi wone apit aret mamunggirage, ndi, yi wone ndi wone yokkirage nagagirak nogo abok aret abekkirage, eeke logogin o.

27 Kiniki piirik logonet, kinagabiti yugup o. Kiniki ugun tayenak logobagip nduk, eeppinaganuk nage agarik o. It aakumi o nggween paga yime menggaarak nen inoreewi inogut limbiigo mengga kwak, an togop eeppinagage lek o. Ata, an niniki ugun tayenak minggirak nogo aret eeppinagage agarik o.

28 An nage logominggirik, kiya woraagin o, yokkiragarak nogo muk konenggotak o. An ti, mbuuluk negen. Ndi, an nogoba perak, nggwok aret me, kit kiniki kunik ee’nabenetak en, At ogoba ka nage me, yinuk, kiniki ale’nggen nggwok mbako logonetak.

29 Wone yi yokkiragi nogo, a’me lik ari kenok, kiniki noba panggombunuk, abet nombarumunggup nduk, awo aga’lek kagak, yokkiragi o.

30 It aakumi o nggween paga menggaarak inowe nogo wage aret me, wone ambinom nggorek yokkiraagin lek o. At wage logomenggerik, at nen wone ambiriluk ambi an yo’nirigin mondok lek o.

31 It o nggween paga yime menggaarak nogo nen an nogoba niniki kunik minggirak ineenu aruwak nduk, an nogoba nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yo’- nege nogo ndak-ndak aret eeke minggirak o.” Yorage nagagerik, “O yime mbo punuk, mbet-mbet nawi o,” yinuk, yoragagerak.

15 “Eyo abe ero ti, an aret,” yereegerak wone

1 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Eyo abe ero ti, an aret o. Ndi, eebe unde ti, nogoba aret.

2 Eyo eno’mbak ambi an nimbirak kunik logonet, anggen yegeelik kenok, nogoba nen mbanogo mbo nappege, ndi, eyo eno’mbak paga anggen yege kenok, ambinomyi’nage logowak nduk, mbeenogo teppege, eeke menggerak.

3 An wone yokkirage nagagirak nogo paga mbeenogo pinagareegirak wonogo ogotik.

4 Kit an ninom kunik, ndi, an kit ninom kunik logowok o. Eno’mbak eyo ero paga kunik lek kenok, alik nen anggen yi’nageelik nogo kwak, kit an ninom kunik lek kenok, anggen yi’nogo logomunggup lek o. Eno’mbak ero paga kunik kenok mban anggen yege menggerak.

5 Eyo ero ti, an aret o. Ndi, eno’- mbak ti kit o. Kit an ninom kunik, ndi, an kit ninom kunik wonogo logonet, anggen ambik yogo logomunggup. An lek neegak, kit ambi eeriyak ti abu meek aret o.

6 Eno’mbak mbanogo mbo nappegaatak mbuk age kenok, aakumi nen kuwak eerogo kani kunik me mbo mambugwi iinok, kani nen nengge menggi kwak, kit an ninom kunik lek kiinok, togop aret eeppinagagin o.

7 Kit an ninom kunik logonet, an noone kinikime wonage kenok, Nit ndi mendek wo’- niraawak, mba’nuk, nggino yo’nugwi kiinok, ti aret wokkirage neyaamunggup o. 8 Anggen ambik yi’nogo logomonggotak paga kit abet aret an noone waganggwi mendek kiyaagun me, ti paga an nogoba endage tiyak yigin o.

9 Nogoba nen iniki kunik ee’nabeegerak kwak, an kunduk togop aret niniki kunik eekkinabeegerak o. Ndi, an niniki kunik eekkinabeegirak me, ninom kunik aret logonip o.

10 Nogoba nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yo’nereegerak nogo an eeke nagagirak paga iniki kunik ee’- nabeegerak nogo kwak, an nen, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yokkirage nogo eekwi kiinok, niniki kunik eekkinabigin me, ninom kunik aret logomunggup o.

11 Wone yi yokkirage ti, an niniki ale’nggen mbake nogo kit kinikime logonet, kiniki ale’nggen nggwok aret kogo logobagip nduk, yokkiragi o.

12 An niniki kunik eekkinabeegirak nogo pogom, kit niniki-kiniki kunik eeko logobagip nduk, wone ambit ti aret yokkiragi o.

13 Aakumi nen inoreewi we iniki kunik eeginakwi ti, meek negen kwe, aap ambi nen oreewi inagap ndarogo inake kangge kenok perak, oreewi mondok iniki kunik nggwok lombok mbake logonet, eeke me, iya tit mbariyak o.

14 Kit an noone, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yokkirage nogo aret eekwi kiinok ti, kit an noreewi aret kinombarigin o.

15 Ogoba eeke nogo ayeloman mini ineenggo’lek menggaarak kwe, an yi wone ndi wone abok nogoba nen yo’nereegerak nogo yokkiragarak me, yogondak yi kuli paga nen, Nayeloman mini o, yinuk, yokkiraagin lek o. Ata, Noreewi aret o, yinuk, yokkirage logogin o.

16 Kit nen an mii’nabulik o. Ata, an nen aret kit miikkinake nagagirik, kit anggen ambik mondok logorak mendek yi’nogo logobagip nduk, leenogo pinagareegirak o. Ti eerit nugu logonet, Ti mendek wo’niraawak o, yinuk, an nendage kumbunuk nogoba nggino yogwi kiinok, at nen wokkiraagin aret o.

17 Niniki-kiniki kunik eeko logobagip nduk, wone ambit ti aret yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

Ala wone ineebi mbareegwaarak wone

18 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It o nggween paga yime menggaarak nogo nen ineebi kinombakwi iinok, an aa’nduk ineebi nombako nogogwaarak nogo kiniki abe’nu o.

19 Kit nen it aakumi o nggween paga yime menggaarak nogo mendek logonetak en, it muk iniki kunik eekkinabenetak kwe, kit it mendek lek me, ndi, it nogo iigak, an miirogo leengginabeegirak me, ineebi kinombako agaarik o.

20 Ogoba tebenak kagak, ayeloman tiyanak wonageelik o, yokkiragagirak nogo abe’nip o. It nen an piya’nako nogogwaarak me, kit togon, togop aret piyakkinako logogun o. Ndi, it nen an noone waganggo nogogwaarak kenok, kit togon, kinoone waganggo logogun o.

21 At nappani wagagerak nogo it ineenggo’lek me, eekkinabemenggaarak nogo ti, alom an paga aret eekkinako logogun o.

22 An iya wage nagagirik, wone yorage logonetak lek en, it maluk ineenggo’lek ugun aret logonetak kwe, yora wagagirak me, yogondak it maluk eekwi nogo ti, nonggop togon, Nit maluk eeka’lek o, yuurak.

23 It aakumi nen an ineebi nombakwi iinok ti, an nogoba kunduk, ineebi ombakwi aret o.

24 An it inenggela’me logonet, eekulik mendek eeke logonetak lek en, it maluk ineenggo’lek ugun aret logonetak kwe, yogondak perak, an eeke nagagirak nogo, it muk neego nagaarik, an nogoba nimbirak aret ineebi ninombako agaarik o.

25 Ineebi ninombakwi nogo ti, Ala nen ari logonet, Alom lek kagak ineebi nombakwi o, yinuk, yereegerak liiru mbanak nogo, a’me lik yuwak nduk, ineebi ninombako agaarik o.

26 Ala ndogop menggerak o, yinuk paganogo yokkirage logonet, kiniki eyak wappinagage logowak nduk, Aberiniki an nogoba wonage me nen nappi woraminggirak wage logomenggerik, an nabok paganogo yokkirage logogin o.

27 Kit o aa’nduk nen ninom wonogogutak me, kit kunduk, an nabok paganogo yoranet nugu logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

16 1Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Wone yi yokkiragarak paga, Nineebi o, yinuk, mbo panugwi kiyo, yokkiragi o.

2 It Yakuri tamban eeko menggam nen endekem wumbinagagun o. Ndi, it kinoorugun nogo nen, Nit Ala obaalombok aret eekwi o, yinuk, mbariyak eyom panggoni woraagin.

3 Ti eekkinabugun nogo ti, an nogoba nimbirak ineenggo’lek me eekkinabugun o.

4 Aa’nduk yokkirage logolik kwe, eekkinaburak eyom panggoni wage kenok, wone yokkiragarak yi, abeko logomunggup nduk, yogondak yi aret yokkiragi o,” yoragagerak. Aberiniki nen eeke logorak wone At Yetut ambinom yorage logonet, “An aa’nduk kit ninom logonet, wone yi yokkirage logolik kwe,

5 yogondak perak, at nappani wagagerak nogo ka nage logonet, yokkirage neegak kwe, kit ambi nen, Kat nggeeme nage agandik o? yinuk, yo’nega’lek ogotik o.

6 An wone ti yokkiragarak nogo paga kiniki abu puru yogo ogotik kwe,

7 kit kinake aret nagin me, op aret o. An nagin lek kenok, at kiniki eyak wappinagarak kinowagam woraagin lek o. Nage logominggirik perak, kinowagam nappi woraagin o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

8 At ti wage logomenggerik, aakumi maluk eekwi inom, an obeelom eeke nagarak inom, ndi, Ala nen maluk inoba piyoorak nogo inom, it aakumi nggween paga menggaarak nogo paganogo ineenu eeppiige logogin o.

9 It maluk eekwi nogo ti, iniki noba panggombunuk, abet nombakulik ti aret o.

10 Ndi, anobeelom eeke nagarak paga nogoba ka naminggirak me, kit ambinom an neyaamunggup lek o.

11 Ndi, Ala nen maluk inoba piyoorak nogo ti, at o nggween paga yime unde menggerak nogo, muk maluk oba pereegerak o, yinuk, paganogo ineenu eeppiige logogin o.

12 Noreewi o! Wone ando ambik yokkiroorak wonage kwe, kit yogondak woorak meek aret o.

13 Ala ndogop menggerak paganogo yokkiraga Aberiniki nogo wage logomenggerik perak, Ala ndogop menggerak o, yinuk, mamungginake logogin o. At iniki koombunuk nen yokkirage logogin lek o. Ata, at konembunuk mban yokkirage, ndi, peebi eeriyak wone nogo at nen paganogo yokkirage, eeke logogin o.

14 At nen an noone waganogo yokkirage logomenggerak paga an tiyappanege logogin o.

15 Yi mendek ndi mendek an nogoba unde menggerak nogo ti, an namendek aret me, at Aberiniki nen an noone waganogo yokkirage logogin me nduk, wone ti yokkiragarak o,” yinuk, yoragagerak.

Iniki puru yinuk, ale’nggen mbariyak wone

16 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “An neebe ne ambiriluk logonuk, lek neyamonggotak kwe, ti’nuk, ne ambiriluk logonuk, aret neyaamunggup o,” yoragagerak.

17 Yoragagerak at oone waganggwi nogo konembunuk, it ando nen ambi yogak yogo logonet, “An ne ambiriluk logonuk, lek neyaamunggup o, ti’nuk, Ne ambiriluk logonuk, aret neyaamunggup o, ndi, ambi, An nogoba ka nagin o, yinuk, yo’nirage yi, ngge nduk yo’nirage agaarik, mbakop?

18 Ne ambiriluk, yigi ti, nonggop mba’nuk yigi mbakop? At yo’nirage yi, nit kobak ee’ninake o,” yogogwaarak.

19 Yogo mbareegwa, Yetut nen wone it yoragagerak nogo at kin wakkoorak eekwi yelok iige nagagerik, yorage logonet, “Ai, noreewi o! Ne ambiriluk logonuk lek neyaamunggup o, ti’nuk, Ne ambiriluk logonuk aret neyaamunggup o, yokkiragarak nogo ti, Nonggop mba’nuk yigi, yinuk, ti wone aret mbanggo ogotik ya?

20 Kiniki puru ari, leenggu maakwi, eekwi kiigak, it aakumi o nggween paga yime menggaarak nogo nen inale’nggen mbarugun. Kit kiniki puru yumonggotak kwe, peebi kiniki puru ari nogo lek age logonet, obaane’me ale’nggen nggwok eekkinake kaamunggup o.

21 Kwe ambi aagaluk ndariyak eyom panggoni wagaatak paga enegen pagak ari kenok, andi kage menggerak kwe, nda’- nage kenok perak, Naagaluk muk nda’nagaarak o, yinuk, ale’nggen mbake logonet, andi kegetak nogo mari age menggerak.

22 Ti ndak-ndak, kit yogondak kiniki puru aago wonogwe kwe, peebi an ninom lambunggwi paga perak, kiniki ale’nggen age kaamunggup o. Kinale’nggen kamonggotak nogo aakumi nen lek eerogo pinagarak mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

23 Ti eyom paga kit nen wone ambi kin wo’neyaamunggup lek o. Ti mendek wo’niret o, yinuk, nogoba nggino yogwi kiinok, an nendage kumbunuk, wokkirage kaamunggup o.

24 O maan nen nok, yogondak kuli nendage kumbunuk nogoba ambi nggino yoga’- lek aret ogotik o. Kiniki ale’nggen nggwok lombok kaamunggup nduk, nggino yo’nip o. Nggino yogwi kiinok, aret wokkirage kaamunggup o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

Aakumi abet mbaka’lek tebenogo piyareegerak wone

25 Yetut nen ambinom yorage logonet, “Wone yi yokkirage nogo eegu laarogo mban yokkirage kwe, an nogoba abok nogo kin paga paganogo yokkiroorak eyom panggoni woraa-gin nogo paga an wone eegu laarogo ambinom yokkirage logogin lek o.

26-27 Kit kinake an nogoba yorikit o, yinuk, yokkirage lek o. Kit nen an kiniki kunik ee’nakwi, ndi, an nogoba nappani wagagerak nogo abet mbakwi, eereegutak paga nogoba iniki kunik eekkinake me, ti eyom paga kit nen aret an nendage kumbunuk at nggino yorumunggup o.

28 An nogoba wonage me nen o nggween paga yime wambi wagagirak. Ndi, yogondak an o nggween paga yime mbo punuk, nogoba ka nage agarik o,” yinuk, yoragagerak.

29 Yorage mbareegi, at oone waganggwi mendek nogo nen at yogo logonet, “Yogondak perak, wone eegu laarogo yo’nirage lek tena’me aret yo’nirage keego o.

30 Yogondak kat yi wone ndi wone abok keenu aret me, Wone ngge koonggo ogotik o, yinuk, aakumi kin wogiyoorak lek aret keego o. Ti paga kat Ala wonage me nen wagagindak abet aret kombako o,” yoreegwaarak.

31 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit yogondak abet aret nombako ogotik ya?

32 Wologwe! Kit apit an mbo paninuk, kiname lombok ma’nariyak eyom peebi kwe, yogondak muk panggoni wagaarak o. Kit an mbo paninuk mbaganumonggotak kwe, nalik logogin lek o. An nogoba nimbirak aret logogin o.

33 Wone yi yokkiragi nogo ti, an ninom kunik logonet, kiniki ugun tayenak lombok logobagip nduk, yokkiragi o. It aakumi nggween paga yime menggaarak mendek nogo nen piyakkinako logogun kwe, it o nggween paga yime inomaawi menggaarak nogo muk tebenogo piigirak me, kiniki kwippunuk, nu’lek logonip o,” yinuk, yoragagerak.

17 At oone waganggwi inake tamban eereegerak wone

1 Wone ti yorage nagagerik, at Yetut ena mbogut paga ni’- na’nuk, ogoba yoge logonet, “Ai, nogoba o! An ee’naburak eyom panggoni wagaarak o. An kaput nen kat tiyappagakit nduk, kaput an naa’nduk tiyappanu o.

2 An kaput, yi aakumi ndi aakumi abok tigitogon unde logonet, aakumi wo’nereegindak nogo mondok-mondok ineenik eeginabikit nduk, mippaneegindak o.

3 It aakumi mondok-mondok ineenik logorak nogo ti, kat Ala abet aret kalik menggendak inom, ndi, kat nen nappani wagagindak an Yetut Keritut inom, ineenu ogwe ti aret o.

4 Eeriyak unde eeppaneegindak nogo, abu worok togon eekirak me, ti paga o nggween paga yime kat kendage tiyak yegerak o.

5 Togop me, nogoba o! O awo wakkaga’lek kagak, kat nimbirak logonet, tiyanak wonagagirak nogo ndak-ndak yogondak kat wonage me time tiyappanu o.

6 It aakumi o nggween paga yime menggaarak ando leenogo wo’nereegindak nogo, kat Ala eeke menggendak abok paganogo yoragagirak o. It aakumi wo’nereegindak nogo ti, kat kapuri kenok aret wo’nereegindak me, kat koone yoragagirak nogo aret eeko menggaarak o.

7 Yogondak yi eekak ndi eekak eeke minggirak nogo abok aret kat nen unde eeppaneegindak paga eeke minggirak nogo ineenu agaarak o.

8 Kat wone yo’nereegindak nogo abok aret yorage mbareegi, waganggo nogogwaarik, an kat wonage me nen abet aret wagagirak ineenu ogogwaarak me, kat nen an nappani wagagindak nogo it abet aret mbareegwaarak o.

9 An nen it inake tamban eeke agarik o. It aakumi o nggween paga yime menggaarak inake tamban eeke lek o. Ata, it kat wo’nereegindak nogo ti, kat kapuri aret me, inake tamban eeke agarik o.

10 An napuri ti, kat kapuri, ndi, kat kapuri ti, an napuri aret o. It eekwi nogo paga an tiyappanugo menggaarak.

11 An o nggween paga yime ambinom logogin lek o. Yogondak ankeya wage kwe, it kapuri yi perak, o yime aret logogun o. Ai, nogoba! Kat kikak nakeelik mondok alik leenak menggendak o. Kat nimbirak niniki ambit monggoorak nogo ndak-ndak, it kat nen wo’nereegindak nogo iniki ambit aret logowak o. Kat kendage nggwok logonet, komaawi lombok eeppaneegindak nogo paga kapuri yi, ndegeninake logot o.

12 It wo’nereegindak nogo an ninom logonet, kat komaawi eeppaneegindak nogo paga ndegeninake nagarak o. Ndegeninake neegak, ambi kobak arulik kwe, at ambi kobak ariyak nduk nda’nagagerak nogo perak, Ala wone yugu liiru mbaneegerak nogo a’me lik yuwak nduk, kobak agaarak o.

13 Yogondak perak, an keya wage agarik o. It aap yi, nale’nggen nggwok inikime lombok kaawak nduk, an o nggween paga yime awo logonet, wone yi yokkege agarik o.

14 Wone yo’nereegindak nogo an muk yoragagirak o. An it aakumi nggween paga mendek lek nogo pogom, it kunduk, nggween paga mendek lek mban me, it nggween paga mendek nen, ineebi inombako agaarik o.

15 It aap nggween paga yime menggaarak iigak, kat kapuri mban nggigininabenok nduk, yokkege lek o. Ata, at maluk eeke menggerak nogo nen maluk eeppiya wage kero, liirogon ndegeninake logonok nduk, yokkigi o.

16 An it aakumi nggween paga mendek lek nogo pogom, it kunduk, nggween paga mendek lek o.

17 Kat koone ari menggendak nogo ti, abet aret me, An Ala ndogop minggirak o, yinuk, paganogo yorage paga, it kapuri yi, leenogo patu o.

18 Kat nen aakumi o nggween paga yime menggaarak inowagam nappani wagagindak nogo pogom, it kapuri yi, togop aret aakumi o nggween paga yime menggaarak inowagam nappiigirak o.

19 Kat nen, An ndogop minggirak o, wone paganogo yorage nogo paga, it kapuri yi abet aret kat kake leenak logowak nduk, an neebe it inake aret leenogo pakirak o.

20 It inalik mban inake tamban eeke lek o. Ata, it nen wone yoramenggaarak paga iniki noba panggombunuk, abet nombarugun nogo inom aret inake tamban eeke agarik o.

21 It abok aret inom iniki ambit logowak nduk, inake tamban eeke agarik o. Ai, nogoba! Kat nen an kiniki kunik, ndi, an nen kat niniki kunik monggo kwak, it nit ninom niniki ambit kunik wonogwe niinok, it aakumi o nggween paga yime menggaarak nogo nen kat nappani wagagindak abet nombaruwak nduk, it kapuri yi, inake tamban eeke agarik o.

22 Kat nimbirak niniki ambit wonogwe nogo kwak, it togop aret iniki ambit aret logowak nduk, kat nen an tiyappaneegindak nogo kokwak, an nen it muk tiyappiigirak o.

23 It iniki abu ambit lombok aruwak nduk, it nen an iniki kunik, ndi, kat nen an kiniki kunik wonogwe niinok, it o nggween paga yime menggaarak nen kat abet aret an nappani wagagindak inom, ndi, kat kiniki kunik ee’nake kwak, it togop aret kiniki kunik eeginabeegindak nogo inom, ineenu arugun o.

24 Ai, nogoba o! Mbogut-nggween yi awo wakkaga’lek kagak, kiniki kunik ee’nake logonet, tiyappaneegindak wonagagirak nogo kwak, An keya wage neenok tiyappanemenggendak wonage me, it aap wo’nereegindak yi nen, neyaawak nduk, an nawam time ninom logowok lak, ao, mbake agarik o.

25 Ai, nogoba! Kat kiniki mondok abe koonak mban menggendak o. It aakumi o nggween paga yime menggaarak nogo nen kat Ala ineenggo’lek kwe, an perak, kat neenu aret o. Ndi, kat nen abet aret nappani wagagindak nogo, it aap yi, muk ineenu agaarak o.

26 Kat kabok nogo it aap yi, yorage nagarak me, kat an kiniki kunik ee’nake menggendak nogokwak, it togop aret niniki-kiniki kunik eekwi, an it iniki me wonage, eeko logowok nduk, kat kabok ambinom paganogo yorage logogin o,” yinuk, yoreegerak.

18 Yetut pigaganeegwaarak wone

(Mat. 26:47-56; Mrk. 14:43-50; Luk. 22:47-53)

1 At Yetut nogo tamban eeke nagagerik, at oone waganggwi mendek inom niyo Kiriron enebaga wunda nogo nogogwaarik, time eyo tayitun yarak me unggwi nogogwaarak.

2 Yetut at oone waganggwi mendek inom eyo tayitun yarak me nogome kulinik aret nogo nogogwaarak me, at Yetut onggo mbanigin Yurat nogo kunduk, eyo yarak me time eenu wonagagerak.

3 Eenu wonagagerak me, it aap Ala unde inoweewi inom, aap Pariti mendek inom, nogo nen aap yigin unde ambi aago inom, aap Ala awi wurik arum waka inom, nappiigo mbareegwa, yigin-wooluwak waganggwi, nggawi wa’na wuninik waganggwi, ndi wuninik waganggwi, eeko mbareegwa, Yurat nen wogoren eyo yarak me nogome aret nagagerak.

4 Yetut nogo at eeppuurak abok aret eenu wonagagerak me, it nogo Yetut ka nogo mbareegwa, at nogo iya wage nagagerik yorage logonet, “Kit ta kwaarit wogop o?”

5 Yorage mbareegi, “Lek o. Yetut Nataret mendek kwaarit wogo o.” Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Ti an aret o,” yinuk, aap Yetut onggo mbanigin Yurat nogo inom aret me yoragagerak. 6 “Ti an aret o,” yorage mbareegi, inakom niruk nogo logonet, nggween paga ngginnarit nogogwaarak.

7 Ngginnarit nogo mbareegwa, at Yetut ne ambinom yorage logonet, “Kit ta kwaarit wogop?” Yorage mbareegi, “Yetut Nataret mendek kwaarit wogo o.”

8 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “An aret muk yokkiragarak nogo o! Kit an aret kwaa’nabit wogotak kenok, noreewi yi, nawak nen teppiyaanip o,” yinuk, yoragagerak.

9 Ti yoragagerak nogo ti, aa’nduk Yetut nen, “Kat wo’nereegindak nogo it ambi kobak arulik o,” yinuk, Ala yoreegerak nogo a’me lik yuwak nduk, yoragagerak.

10 Ti yorage mbareegi, Timon Peterut paloowi porogo wonage me, nggigik togon agago aap Ala unde inowe nggwok ayeloman endage Malukut nogo aruk abe’nggan tabok togon nappereegerak.

11 Aruk tabonggage mbareegi, Yetut nen at Peterut yoge logonet, “Peterut wae. Kobaloowi obaane’me yonggolu o. Yiiwa’na toolak kwak an ee’naburak nogoba nen koonogo paneegerak yi, an noorak lek nombakendak ya? Lek o. Nagin aret o,” yinuk, yoreegerak.

Yetut aap Kanat owagam pi wogogwaarak wone

12 Ti’nuk, it aap yigin unde ambi aago inowe inom, ndi, it aap Yakuri mendek Ala awi wurik arum waka inom, nen Yetut pigogo keele maareegwaarak.

13 Keele maako nogogwaarik, aa’nduk at Kanat owagam wonok wogogwaarak. Aap Kanat ti,aap Ala unde inowe nggwok tahun ti paga eeke nagagerak aap Kayapat arugelo nogo aret o.

14 Aap ambit nen it aakumi Yakuri mendek yorage logonet, “Aap ambi nen nit aakumi ninake kambuurak perak op o,” yoragagerak nogo ti, at Kayapat ti nen aret yoragagerak.

“Yetut an neenggo’lek,” yereegerak wone

(Mat. 26:69-70; Mrk. 14:66-68; Luk. 22:55-57)

15 Aap Kanat owagam wonok nogo mbareegwa, Timon Peterut inom, aap Yetut oone waganggwi mendek ambi inom, Yetut ambokan nogogwaarak. Ambokan nogo nogogwaarik, Peterut endekem tu nggambe paga kagak, Yetut oone waganggwi mendek ambi nogo aap Ala unde inowe nggwok eenu wonagagerak me, Yetut imbirak aap Ala unde inowe nggwok nogo awoore’nggam unggwi nogogwaarak.

16 Unggwi nogo nogogwaarik, ti’nuk, Yetut oone waganggwi mendek ambi aap Ala unde inowe nggwok eenu nogo nen, kolaga tu arum wonagagerak nogo yori wungge nagagerik, Peterut wonok oome unggwi nagagerak.

17 Wonok oome unggwi nage mbareegi, kolaga tu arum wonagagerak nogo nen Peterut yoge logonet, “Kat kunduk at oone waganggwi mendek nogo lek a?” Yoge mbareegi, Peterut nen, “An lek o,” yoreegerak.

18 Yoge mbareegi, o time togwi wonagagerak me, aap Ala unde inowe nggwok ayeloman mini inom, aap Ala awi wurik arum waka mendek inom, kani kumbunuk, togwi worakkologwe me, at Peterut inom togwi worakkolage nagagerak.

Ala unde inowe nggwok nen Yetut kin wokkagagerak wone

(Mat. 26:59-66; Mrk. 14:55-64; Luk. 22:66-71)

19 Togwi worakkologwe iigak, at aap Ala unde inowe nggwok nogo nen Yetut kin wokkage logonet, “Koone waganggwi mendek ti taani o? Ndi, wone mamuninake nagandak nogo ti, nonggop o?” yinuk, kin wokkagagerak.

20 Kin wokkage mbareegi, at Yetut nen, “It aakumi o nggween paga yime menggaarak nogo wone mamuninake logonet, kote mamuninake logolik o. Ata, tena’me mban yorage nagarak o. It Yakuri tamban eeko menggam inom, Ala awi wurik me inom, it aakumi Yakuri mendek komaako menggam abok aret mamuninake nagarak kwe,

21 kat nonggop nduk, an kin wo’neege agandik? An wone ngge mendek yorage nagarak nogo, it konenggo nagaarak ineenu me, yokkiruwak nduk, kin wogiyet o.”

22 Wone ti, yoge mbareegi, aap Ala awi wurik arum waka mendek ambi nen taati mi’ndak wonagagerak nogo nen eenggi telak Yetut wake logonet, “Aap Ala unde inowe nggwok nen wone yokkege me, onggo togop yoriyak op mbaken?”

23 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An maluk ari neegendak kenok ti, Maluk yagandak o, yo’niriyak kwe, abet aret ari neegak, kat nonggop nduk, nooken?”

24 Yoge mbareegi, at Kanat nen Yetut keele maarak aret aap Ala unde inowe nggwok Kayapat nogo owagam nappereegerak.

Ne ambi, “Yetut an neenggo’lek,” yereegerak wone

(Mat. 26:71-75; Mrk. 14:69-72; Luk. 22:58-62)

25 Owagam nappereegerak nage kagak, at Timon Peterut nogo awo togwi worakkolage me, it aap time wonogwe nogo nen at yogo logonet, “Kat kunduk, at oone waganggwi mendek nogo lek a?” Yogo mbareegwa, at nen, “An lek ubi!”

26 Yorage mbareegi, aap Ala unde inowe nggwok ayeloman aap Peterut nen aruk tabonggagagerak nogo ore ambi nen Peterut yoge logonet, “Kat kimbirak eyo tayitun yarak me taati keegirak nogo lek a?”

27 Yoge mbareegi, at Peterut nen ambinom lik-lek ari mbareegi, ayam oone yereegerak.

Yetut wonok Pilatut owagam nogogwaarak wone

(Mat. 27:1-2, 11-14; Mrk. 15:1-5; Luk. 23:1-5)

28 Ayam oone ari mbareegi, it Yakuri mendek inoweewi nogo nen aap Kayapat ame nen Yetut piganok aap inowak loonggo menggam gubernur wonage menggim nogome wonok nogogwaarak. O awo wigangga’lek kagak wonok nogogwaarak. Wonok nogo nogogwaarik, laago Obaga Mbo Nagagerak lakwi iinok, ugun noorak me, “Nit maluk eekkolookwak,” mba’nuk, inowak loonggo menggam unggwi noolik, endekem puk ogogwaarak.

29 Endekem puk wonogwe me, at Pilatut nogo iya wungge nagagerik, “Wologwe! Aap yi, nonggop eekerak kenok, wonok wogotak?”

30 Yorage mbareegi, it nen, “Lek o. Aap yi maluk eeke logonetak lek nen, nit wonok wokkiri woraanetak lek o.”

31 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen, “Kit nen aret aap yi wonok nogo logomonggotik, eeko logorak wone yugu liiru mbanak nogo ndakndak owak looni nanip o.” Yorage mbareegi, it aap Yakuri mendek nen, “Lek o. Nit nen aakumi mondok inooriyak mage yugu me, aap yi, owak looniyak lek o,” yoreegwaarak.

32 Wone yoreegwaarak nogo ti, Yetut nen, “An nonggop eerogo nookwi iinok, kambigin,” yoragagerak nogo, a’me lik yuwak nduk, yoreegwaarak.

33 Togop aret yogo mbareegwa, at Pilatut nogo nen ambinom unggwi nanuk, Yetut wiireegerak nage mbareegi, yoge logonet, “Aakumi Yakuri mendek inowe endagembogut nogo, kat yi aret ilik?”

34 Yoge mbareegi, at Yetut nogo nen, “Kat yagandak ti, kalik kiniki mba’nuk nen yagan ilik, it ando nen an nabok yokkegaarak paga yagan a?”

35 Yoge mbareegi, at Pilatut nogo nen, “An aap Yakuri mendek nombakendak ya? Kat kowe-kawot inom, aap Ala unde inoweewi inom, nen aret keebe waganogo wo’negaarak me, nonggop eekendak o?”

36 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “An nendagembogut logonet, nabu’me piige menggim nogo ti, o nggween paga yime lek o. Nabu’me piige menggim o nggween paga yime logonetak en, an neebe waganogo it aap Yakuri wogorogwe iyo, an nawuri inom wim nambuko logonetak o. An nabu’me piige minggim nogo ti, o alik ambi me wonage o.”

37 Yoge mbareegi, at Pilatut nen, “Ti kenok, kat aap kendagembogut aret ilik?” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kendagembogut yo’negendak ti, abet aret yo’negen o. An togop aret logokit nduk nda’nagagirak. Ndi, Ala ndogop menggerak wone paganogo yokkirage logokit nduk, o nggween paga yime wambi wagagirak nogo o! Ala ndogop menggerak, wone yorage nogo waganggwi iinok, Ala apuri aret me, an noone konenggo menggaarak o.”

38 Yoge mbareegi, at Pilatut nen, “Ala ndogop menggerak o, mban agan nege ti, nano wone agan nege o?” yinuk, yoreegerak.

“Yetut mondok wariyak,” yereegwaarak wone

(Mat. 27:15-31; Mrk. 15:6-20; Luk. 23:13-25)

At Pilatut nen wone ti, yo’nuk, aap Yakuri mendek endekem iya wungge nagagerik, yorage logonet, “Wologwe! Aap yi, maluk ambi abu eerulik aret kagi o.

39 Laago Obaga Mbo Nagagerak lako logonet, aap keele maarak ambi piinogo teppikit nduk, yo’nogo monggotak me, kit aap Yakuri mendek kinowe endagembogut yi, piinogo wokkiroorak mbako ogotik ilik, lek a?”

40 Yorage mbareegi, it inoone nggwok paga yogo logonet, “Aap yi lek o. Aap Mbarabat nogo aret piinogo wo’niret o,” yoreegwaarak. At Mbarabat nogo “Ninalik aruwok o,” yogo logonet, at keele maarogo mambereegwaarak wonage kagak, yoreegwaarak.

19:

1Wone ti yogo mbareegwa, Yetut yawi waruwak nduk, Pilatut nen it aap yigin unde nogo wogoragagerak.

2 Wogoragagerak yawi wako nogogwaarik, alok komaarogo Yetut anobak paga kwippunuk, mbogoyum maa’ngga kunik negen yirippereegwaarak.

3 Yirippogo nogogwaarik, ambi nen yogak eeko logonet, “Aakumi Yakuri inowe kendagembogut yi wa!” yinuk, ineenggi telak wako nogogwaarak.

4 Wako mbareegwa, at Pilatut nogo ambinom endekem it aap Yakuri mendek iya wungge nagagerik, yorage logonet, “Wologwe! Aap yi, maluk ambi abu eerulik kagarak me, kit kineenu arubagip nduk, wonok wundi wagi o.”

5 Yorage mbareegi, at Yetut anobak paga alok komaarak inom, mbogoyum maa’ngga kunik negen inom, yirik wundi wagagerak. Wundi wage mbareegi, at Pilatut nen, “Aap nogo yi kaanip o.”

6 Yorage mbareegi, it aap Ala unde inoweewi inom, aap Ala awi wurik arum waka inom, nogo nen Yetut inigen kogo nogogwaarik, inoone nggwok paga yogo logonet, “Eyo karo-karo paga nabenogo puurak o! Eyo karo-karo paga nabenogo puurak o!” Yogo mbareegwa, Pilatut nen, “Lek o. Aap yi, maluk ambi abu eerulik kagarak me, kit kinobaalombok waganogo eyo paga nabenogo pi nanip o.”

7 Yorage mbareegi, it aap Yakuri mendek nen, “Lek o. Nit eeko logorak wone yugu liiru mbanak mugurok nogo monggoorak me, aap yi, An Ala aput aret o, yegerak kenok, at wariyak aret mbako o.”

8 Yogwi nogo, at Pilatut aruk konengge nagagerik, abunuk agabiti agagerak.

9 Agabiti age nagagerik, ne ambinom aakumi inowak loonggo menggam nogo me unggwi nanuk, Yetut yoge logonet, “Kat kawi alom ngga nen wagagindak o?” Yoreegerak kwe, at Yetut oone lek puk mban wonagagerak.

10 Puk mban wonage mbareegi, at Pilatut nen, “Kat wone onggo an yo’niriyak ambi mbaka’lek agandik? Piinogo teppagarak ilik, eyo paga nabenogo pagarak a, an unde nogo kat keenggo’lek agandik ya?”

11 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “At mbogut paga mendek nen kat an eeppaniyak nduk unde eeppaganetak lek en, kat nen an eeppaniyak meek aret logonetak me, kat eeke nogo ti, maluk mbuuluk negen, ndi, at an neebe wo’niret kiri wagaarak nogo perak, maluk iya tit eekerak o,” yinuk, yoreegerak.

12 Wone ti yoreegerak nogo at Pilatut aruk konembunuk, Yetut keele piinogo teppuurak aret eereegerak mendek, it aap Yakuri mendek inoone nggwok paga at yogo logonet, “Aap ambi nen, Nendagembogut aret o, ari kenok, aap ti, Kayitat imbirak ogookkolage me, kat aap yi, piinogo teppege keenok, kat Kayitat kimbirak kunik lek aret kombarugun o,” yinuk, yoreegwaarak.

13 Yogwi nogo at Pilatut aruk konembunuk, Yetut wonok wungge nagagerik, wone inowak loonggo menggam endage, Yugum Ndoonak o, yogo nogogwam nogome aret kwi’- nagagerak. (Yugum Ndoonak o, yogo nogogwam nogo ti, it Iberani inoone paga Nggabata aret.)

14 Kwi’nagagerak nogo ti, laago Obaga Mbo Nagagerak pipuk eekwi iigak, o kuubondendok oonegen 6 paga aret kwi’nagagerak. Kwi’nage nagagerik, Pilatut nen it aap Yakuri mendek yorage logonet, “Wologwe!Kinogoba endagembogut yi kaanip o.”

15 Yorage mbareegi, “Lek o. Wonok noorak aret o! Wonok noorak aret o! At eyo karo-karo paga nabenogo pi noorak aret o!” Inoone nggwok paga yogo mbareegwa, at Pilatut nogo nen, “An nen kinogoba endagembogut eyo paga nabenogo puurak mbakotak ya?” Yorage mbareegi, it aap Ala unde inoweewi nen, “Ninogoba endagembogut ti, Kayitat alik aret o!”

16 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen Yetut eyo karo-karo aago paga nabenogo puwak nduk, wogoragagerak.

Yetut eyo karo-karo paga nabembereegwaarak wone

(Mat. 27:32-44; Mrk. 15:21-32; Luk. 23:26-43)

17 Wogorage mbareegi, Yetut piganok nogogwaarak. Piganok nogwe iigak, Yetut nen at ageyo karo-karo lombok aago nogo ko’nok, puut ambi endage, Anobak Yelenak, nogo paga pati laganeegerak. (Puut ti, endage Iberani inoone paga, Nggonggota aret.)

18 Pati lagangge mbareegi, time aret Yetut oolo nabenogo punuk, aap mbere ambi peenok, ambi peenok, inom eyo karo-karo aago paga nabenogo piyareegwaarak.

19 Piigo mbareegwa, at Pilatut nen, “Yetut Nataret mendek it aap Yakuri inowe endagembogut yi aret o,” yinuk, liiru mbanogo eyo karo-karo aago paga nabenogo puwak nduk yoragagerak.

20 Yoragagerak liiru mbanogo eyo paga nabembogo mbareegwa, Yetut eyo paga nabenogo pereegwam nogome ti, kota Yerutalem koorok aret wonagagerak me, ndi, liiru mbanak nogo ti, Iberani inoone paga inom, Oroma inoone paga inom, Yunani inoone paga inom, liiru mbanak me, aakumi Yakuri mendek apit aret liiru mbanak nogo inigen pekkogogwaarak.

21 Inigen pekkogo mbareegwa, it aap Yakuri mendek inoweewi Ala unde nogo nen Pilatut yori wogo logonet, “It aap Yakuri mendek inowe endagembogut yi aret o, yinuk, liiru mbanggendak ti mage o. Ata, It aap Yakuri mendek inowe endagembogut an aret, yegerak o, yinuk, liiru mbanu o.”

22 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen, “An liiru mbanggirak nogo ti, mondok mbanak aret logowak o,” yinuk, yoragagerak.

23 Yorage mbareegi, it aap yigin unde nogo nen Yetut eyo paga nabenogo punuk, at ambogoyum nggoorak nogo aap ineebe 4 nen, yum nogo ineengge ndak-ndak aret punogo kologogwaarak. Punogo kologo nogogwaarik, Yetut ambogoyum endekem mendek nggorek tabak wonagagerak nogo woppunuk,

24 it-it wone mbanggo logonet, “Wologo wae! Ayum yi, nibinogo alitak koloorak mage o. Ata, Ta koloorak kaamun? yinuk, yugum ogut wakkaawok o,” yereegwaarak. Ti yereegwaarak nogo ti, Ala wone liiru mbanak paga nen ari logonet, “Nambogoyum abok aret tumbukkologwe, Nayum yirik minggirak kolaawok nduk, iri’ngga mbanogo wakkaanuk kologwe, Eeko agaarik o,” yinuk, yereegerak, liiru mbaneegerak nogo a’me lik yuwak nduk, aret eereegwaarak o.

25 Eekwi iigak, at Yetut agalo inom, at agaloluk inom, kwe Mariya aap Keleyopat akwe nogo inom, ndi, Mariya awi Magaralena mendek nogo inom, Yetut eyo karo-karo aago abu’- me taati aret wonogogwaarak.

26 Yetut nen at agalo inom, at oone waganggwi mendek ambi iniki kunik wonagagerak nogo inom, taati wonogwe enegen iige nagagerik, at agalo nogo yoge logonet, “Nagalo yi wae. Kaagaluk ti aret o.”

27 Yoge nagagerik, at oone waganggwi mendek ambi nogo yoge logonet, “Wulaga yi wae. Kagalo ti aret o,” yoge mbareegi, wone ti yoragagerak nogo eyom paga aret at Yetut oone waganggwi mendek ambi nogo nen Yetut agalo wonok ame nagagerak.

Yetut kambeegerak wone

(Mat. 27:45-56; Mrk. 15:33-41; Luk. 23:44-49)

28 Ti yorage nagagerik, at Yetut nen, “Abok aret eeki,” mbake logonet, Ala wone liiru mbanak nogo a’me lik yuwak nduk, “An yi abu o,” yereegerak.

29 Ari mbareegi, time togolowak ambi anggur amburu ale mendek toolak wonagagerak me, ta’mbit tiroguk paga amburu tamombunuk, yigirok kunogo Yetut ambeme pereegwaarak.

30 Ambe me pereegwaarak nogo nengge nagagerik, “Abu eeki o,” yinuk, uut yuwak ari logonet, iniki woronggolage nagagerik, kambeegerak.

Yetut obate ndanuk togon mambereegwaarak wone

31 Laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak pipuk eekwi iigak, ko’lu it Yakuri mendek tamban nggwok iniki liippunuk eeriyak nduk wonogogwaarak me, it Yakuri tamban eekwi paga ineebe eyo karo-karo aago paga logorak, “Nineebi o,” yinuk, inowak kalenogo ineebe wogoret nawak nduk, it aap Yakuri mendek nen Pilatut yori wogogwaarak.

32 Yori wogo mbareegwa, it yigin unde nogo, nogo nogogwaarik, it aap Yetut inom nabenogo piyareegwaarak ambi peenok wonage nogo owak kalenggwi, ndi, peenok wonage nogo owak kalenggwi, eeko logonet,

33 Yetut pekkogo nogogwaarik, muk kambeegerak mbareegi, owak kalenulik.

34 Owak kalenulik kwe, aap yigin unde ambi nen perak, tuguwa paga Yetut obate ndanuk togon mambege mbareegi, amiya niyo inom wundeegerak.

35 At ambi enegen kagak eereegerak nogo nen paganeegerak me, at enegen kenok paganeegerak nogo ti, abet aret o. Ndi, kit kunduk, abet mbarubagip nduk, paganeegerak nogo ti, abet aret eenu me paganeegerak o.

36 Ti eereegwaarak nogo Ala wone liiru mbanak paga nen ari logonet, “At owak ambiriluk ambi kalok yigin mondok lek o,”

37 ndi, alik ambi ari logonet, “At eebe ndanuk togon wareegwaarak nogo inigen kaagun o,” yinuk, Ala wone liiru mbaneegwaarak nogo, a’me lik yuwak nduk, eereegwaarak.

Yetut eebe ndoome mambereegwaarak wone

(Mat. 27:57-61; Mrk. 15:42-47; Luk. 23:50-56)

38 Ti eeppogo mbareegwa, aap awi Arimateya mendek endage Yutup nen Yetut eebe waakit nduk, Pilatut yori wagagerak. At Yutup nogo ti, Yetut oone wagangge nagagerak kwe, aakumi Yakuri mendek ineebe paga agabiti nen at oone kote negen wagangge nagagerak. Yetut eebe waakit nduk, Pilatut yoge nagagerik, at Pilatut nen, “E o,” yoge mbareegi, Yutup nage nagagerik, Yetut eebe wonok nagagerak.

39 Wonok nage me, at Nikoremut aa’nduk oonikiya Yetut owagam nagagerak nogo nen iri’ngga obari abe mendek eyo mur amburu inom, nggo’nggop engga obari pogom nogo inom, nenggelakkenggelak agago aaninggin 34 negen wonok Yutup imbirak nagagerak.

40 Imbirak nogo nogogwaarik, Yetut eebe wonok it aap Yakuri mendek nen aakumi kanggwi iinok, eeko mengga kwak, iri’ngga obari abe mendek nogo yum yawenak tabak paga punuk eebe paga perenogo perereegwaarak.

41 At Yetut eyo paga nabenogo pereegwam taa’nogo yabu aago wonagagerak. Nogome ndo ambi aakumi piya naga’lek awo ngget nendaarak time aret wonagagerak.

42 Ko’lu laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak pipuk aago wonage, ndi, Yetut nabenogo pereegwam nen ndo ti, koorok aret wonage, eerak me, Yetut eebe nogo time aret mambereegwaarak.

20 Yetut eebe ndoome lek kogogwaarak wone

(Mat. 28:1-8; Mrk. 16:1-8; Luk. 24:1-12)

1 Tamban eekak yuurak ne iyaalok warennagagerak Hari Minggu paga o weerikit nduk o apit aago kagak, kwe Mariya awi Magaralena mendek ndoome nage nagagerik, yugum tu narak nogo pelenogo nappugu kagagerak.

2 Kage nagagerik, puu’nuk Timon Peterut inom, aap Yetut oone waganggwi mendek ambi iniki kunik wonagagerak nogo inom, iya wage nagagerik, yorage logonet, “Wologwe! Ninogoba eebe ndoome nen waganogo nggeeme pi nagaarak nogo nit nineenggo’- lek o.”

3 Yorage mbareegi, at Peterut aap Yetut oone waganggwi mendek ambi nogo imbirak wundi wogo nogogwaarik, ndoome pekka nawok nduk,

4 imbirak puu’nuk nogo logonet, at Yetut oone waganggwi mendek ambi nogo nen Peterut wuppunuk, at aa’nduk ndoome nogome ari nagagerak.

5 Ndoome nogome aa’nduk ari nage nagagerik, ena tebe yinuk, enegen mannage nagagerik, yum yawenak nogo mban enaani nggonenak kage nagagerik, unggulik puk agagerak.

6 Puk agagerak wonage kagak, at ambokan nagagerak Timon Peterut nogo, nok-nok ndoome unggwi nage nagagerik, yum yawenak enaani nggonenak nogo inom,

7 ndi, yum at anobak me perenogo pereegwaarak nogo inom, enegen kagagerak. Yum at anobak me perenogo pereegwaarak nogo yum yawenak nggonenak nogo inom lek, alik me taati liirogon yunggunogo pugu wonage kagagerak.

8 Ndi, kage nagagerik, awo taati wonage kagak at Yetut oone waganggwi mendek ambi ndoome aa’nduk nagagerak nogo nen kunduk, ndoome unggwi nanuk, enegen kage nagagerik, abet mbareegerak.

9 At Yetut kambunuk, nogo menggam nen eenik a’nuk, mi’narigin nogo, Ala wone liiru mbanak wonagagerak kwe, at oone waganggwi mendek nogo awo liippega’lek kobak aret wonogogwaarak.

10 It nogo imbirak inigen kogo nogogwaarik, iname iniyok paga aret wogogwaarak.

Mariya Magaralena mendek eebe nikkagagerak wone

(Mat. 28:9-10; Mrk. 16:9-11)

11 Iname wogwe iigak, kwe Mariya nogo ndo ambe paga taati le arinagagerak. Le ari logonet, ena tebe yinuk, enegen mannage nagagerik,

12 malayikat mendek mbere inayum yanggwi lan aago yirik Yetut eebe warogo pereegwam nogome ambi anobak wonagagim, ndi, ambi iyok wonagagim kwi’ndak wonogwe iyareegerak.

13 Iige mbareegi, it nogo nen kwe Mariya yogo logonet, “Kwe yi wae. Kat nonggop nduk le ari agandik o?” Yogo mbareegwa, at Mariya nen, “Lek o. It aakumi nen an nogoba wonok nagaarak o. Ndi, at eebe nggeeme pi nagaarak nogo an neenggo’- lek me, le ari agarik o.”

14 Yorage nagagerik, ena logurogon ambokan pe’nage nagagerik, at Yetut taati mi’ndak wonage kagagerak kwe, “Yi at aret,” mbarulik.

15 Mbaka’lek mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Kwe yi wae. Kat nonggop nduk le ari agandik o? Ta kwaake agandik?” Yoge mbareegi, at Mariya nogo nen, “Aap yi, yabu yarak unde nogo aret,” mbake logonet, “Ai, nogoba. At eebe kat aret wonok nagandak kenok, ngga pi nagandak an wa naakit nduk, yo’niru o.”

16 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Mariya wae!” Yoge mbareegi, at ena logurogon pekkage nagagerik, Iberani inoone paga, “Raboni,” yoreegerak. (“Raboni” yoreegerak nogo ti, nit ninoone paga “Nogoba ngguru o,” yinuk, yoreegerak.)

17 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nogoba wonage me awo ka lagangga’lek me, pi’nabugun o. Kit kinogoba ti, an nogoba. Ndi, kit kinogoba Ala ti, an nogoba Ala aret me, at wonage me ka lagi nage agaarik, yegerak o, yinuk, noreewi ineenu logowak nduk, yora nak o.”

18 Yoge mbareegi, at Mariya awi Magaralena mendek nen Yetut oone waganggwi mendek iya wage nagagerik, yorage logonet, “Wologwe! Ninogoba muk eenik mi’nagaarak nenegen kagarak o,” yinuk, yorage nagagerik, Yetut nen at yoreegerak nogo mbininogo yoragagerak.

Oone waganggwi mendek eebe nigiyareegerak wone

(Mat. 28:16-20; Mrk. 16:14-18; Luk. 24:36-49)

19 Tamban eekak yuurak ne iyaalok warennagagerak Hari Minggu ti paga o apit agagerak kagak, at Yetut oone waganggwi nogo nen aakumi Yakuri mendek inagabiti nen oome tu kunci nappunuk wonogwe me, Yetut inenggela’me mi’nari unggwage nagagerik, yorage logonet, “Noreewi kinogut li o.”

20 Wone ti yorage nagagerik, at eenggi inom, obate pelenak inom, nigiyareegerak. Nigiige mbareegi, at Yetut oone waganggwi mendek nen, “Ninogoba yi aret o,” yinuk, yelok kogo nogogwaarik, iniki ale’nggen ambik mbareegwaarak.

21 Inale’nggen ambik mbakwi iigak, Yetut nen ambinom yorage logonet, “Noreewi o. Kiniki kwippinip o. An nogoba nappani wagagerak nogo kwak, an nen kit nappinagage agarik o.”

22 Yorage nagagerik, ambe aagi inoba pu eerogo piige logonet, “Aberiniki kolaanip o,” yorage nagagerik,

23 “Kit nen aakumi inomaluk lek eerogo piigwi kiinok, lek aret arigin o. Ndi, it inomaluk lek eerogo piigwi lek kiinok ti, inomaluk ti itok kunik aret logogin o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut eebe Tomat nikkagagerak wone

24 Wone yoragagerak nogo ti, at oone waganggwi mendek 12 nogo ambi Tomat endage ambi Kulu’- mbere toonak nogo, eebe lek kagak iya wagagerak me,

25 at Yetut oone waganggwi mendek ando nogo nen Tomat yogo logonet, “Ninogoba muk ninigen kogoorak o.” Yogo mbareegwa, at Tomat nen, “Wologwe! An at eenggi pulu warakawinobam nenegen kage, ndi, eenggi pulu warak me inom, obate pelenak me inom, neenggi mambege, eeka’- lek neegak, an abet mbarigin lek o,” yinuk, yoragagerak.

26 Yorage mbareegi, nogo 7 yinuk, ko’lu paga it aap Yetut oone waganggwi mendek Tomat inom oome tu kunci narak kagak wonogwe me, Yetut inenggela’me mi’nari unggwage nagagerik, yorage logonet, “Noreewi kinogut li o.”

27 Yorage nagagerik, Tomat nogo yoge logonet, “Tomat wae. Keenggi an neenggi yi, pi’nake logonet, nawinobam pekkage, ndi, kobaak ngginogo nobate pelenak me keenggi mambege, ee’nake logomenggendik, kiniki yungguppegak eeke logonet, abet nombaka’lek logorak ti mage o. Ata, kiniki noba panggombunuk, abet nombake logot o,” yinuk, yoreegerak.

28 Yoge mbareegi, Tomat nen at yoge logonet, “Ai! An nogoba Ala kat aret keegi o.”

29 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Tomat wae! Kat kenegen neege nagandik, kiniki noba panggombunuk, abet nombakendak kwe, it aakumi ando inigen neega’- lek logonet, iniki noba panggombunuk, abet nombakwi iinok perak, iniki ale’nggen ambik kogo logogun o,” yinuk, yoreegerak.

Mbuku yi nonggop nduk liiru mbaneegerak wone

30 Yetut nen at oone waganggwi mendek inenggaanom ineenu ariyak inagabiti warak mendek ando apit aret eeke nagagerak kwe, mbuku yi paga liiru mbanak lek o.

31 Eeke nagagerak liiru mbanak yi nogo ti, Yetut ti, Ala nen at aput leenogo mippereegerak Keritut aret kit abet mbakwi, ndi, abet mbakwi kiinok, at eekkinabemenggerak paga kineenik mondok mendek kologwe, eeko logomunggup nduk, wone yi liiru mbaneegirak o.

21 At oone waganggwi ineebe 7 nigiyareegerak wone

1 Ti eeke nagagerik, peebi Yetut nen at oone waganggwi mendek yi yenggenak endage Tiberiyat paga wonogwe me, at eebe ambinom nigiya wagagerak. Nigiya wage logonet, eereegerak nogo yi aret.

2 At Timon Peterut inom, Tomat endage ambi Kulu’mbere toonak nogo inom, Natanayen o Nggalileya awi Kana mendek nogo inom, at Tebereyut apuri inom, aap Yetut oone waganggwi mbere ambi inom, ambit me kuwak aago logonet,

3 at Timon Peterut nen, “Wologwe wae! An ikan wa na o.” Yorage mbareegi, “Ninom nawok o,” yogo nogogwaarik, wundi nanuk, yiiro paga unggwi nogo nogogwaarik, oonikiya ne ambit ti paga inayum wuppega’mban eereegwaarak kwe, ikan yonggo’naga’lek aret wonagagerak.

4 Inayum wuppugwi tit iigak, o wiganiyak aret eeke mbareegi, at Yetut nogo yi aa’nggi paga mi’nari wagagerak wonage kagak kwe, at oone waganggwi nogo nen, “Ti Yetut aret,” mbaka’lek wonogwe me,

5 Yetut nen it yorage logonet, “Napuri wae. Kit ikan ambi waganggotak ilik, lek a?” Yorage mbareegi, “Abu woolik o.”

6 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Yum ti, yiiro peenok kineenggi abe’nggan nggwe time wuppinip o. Wuppugwi kiinok, ikan waamunggup o.” Yorage mbareegi, wuppogo nogogwaarik, ikan ambik yonggo’- nagagerak me, niigogo yiiro paga nippi woroorak abu meek aret agagerak.

7 Nippi woroorak meek age mbareegi, at oone waganggwi mendek ambi Yetut iniki kunik wonagagerak nogo nen Peterut yoge logonet, “Wulaga! Aap ti ninogoba aret kagi o,” yinuk, yoreegerak nogo at Peterut aruk konembunuk, ambogoyum ende-kem mendek nggoorak nogo yikko’- nok yiiro nogo mbo punuk yiime tabuk yi wambeegerak.

8 Wangge nagagerik, nage kagak, yi aa’nggi paga koorok we meter 100 negen wonagagerak me, Yetut oone waganggwi mendek ando nogo nen yum ikan eno korok togon yonggolak nogo yiiro paga niikkenok wundi nogogwaarak.

9 Nikkenok, yi aa’nggi paga wundi nogo mbareegwa, kani kunik anggen paga ikan inom, mbi inom, muk wora’nage mban inigen kogogwaarak.

10 Kogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Wologwe wae. Ikan yogondak iluk waganggotak nogo ando wonok wa’nip o.”

11 Yorage mbareegi, at Timon Peterut yiiro paga unggwi nanuk, ikan ineebe 153 yum eno korok togon yonggolak nogo, niigogo yi aa’nggi paga pi wundeegerak. Ikan ambik yonggolak wonagagerak kwe, yum nibik yaga’lek aret wonagagerak.

12 Yum nogo yi aa’nggi paga pi wungge mbareegi, Yetut nen it yorage logonet, “Kinambi na wa’nip o,” yorage mbareegi, “Ninogoba aret o,” yinuk, yelok kogogwaarak kwe, it ambi nen, “Kat ta o?” yoriyak inagabiti nen puk ogogwaarak.

13 Inagabiti nen puk ogo mbareegwa, at Yetut nen mbi wagangge nagagerik, tumburiragagerak. Tumburirage nagagerik, ikan togop aret tumburiragagerak.

14 Ti eereegerak nogo ti, Yetut kambunuk nogo menggam nen eenik a’nuk mi’nage nagagerik, at oone waganggwi mendek at eebe nigiyareegerak nogo ti, aa’nduk ne mbere paga nigiige nagagerik, peebi ne ambi nigiyareegerak nogo yi aret.

Yetut nen Peterut yoreegerak wone

15 Mbi nonggo mbareegwa, at Yetut nen Timon Peterut nogo yoge logonet, “Yaya aput Timon wae! Kat koreewi yi, mbuuluk iniki kunik ee’nakwi iigak, kat nggwok togon kiniki kunik ee’nake ilik, lek a?” Yoge mbareegi, at Peterut nen, “E o, nogoba. An niniki kunik eekkake nogo, kat keenu aret o.” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nandomba mbuulogwe ndegeninake logot o.”

16 Yoge nagagerik, ti’nuk, ambinom yoge logonet, “Yaya aput Timon wae. Kat an kiniki kunik ee’- nake ilik, lek a?” Yoge mbareegi, at Peterut nen, “E o, nogoba. An niniki kunik eekkake nogo kat keenu aret o.” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nandomba liirogon ndegeninake lo-got o.”

17 Ne mbere yoge nagagerik, ti’nuk, ne ambinom yoge logonet, “Yaya aput Timon wae. Kat an kiniki kunik ee’nake ilik, lek a?” Yoge mbareegi, at Yetut ne kenagan paga, “Kat an kiniki kunik ee’nake ilik, lek a?” yoreegerak paga, at Peterut iniki maluk age nagagerik, yoge logonet, “Nogoba o. Kat yi abok ndi abok keenu aret me, an niniki kunik eekkake nogo kat keenu aret o.” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Nandomba ndegeninake logot o.

18 Kat tawe logonet, kayum yikko’nok ambime noorak mbake’nom nogome nage nagagindak kwe, peebi kanggok age logomenggendik, keenggi ngginogo nappege keenok keele maakkako logomenggaarik, kat noorak keebi mbaremengge’nom nogome aret pagi nagun o, yinuk, mondok abet aret yokkigi o,” yoreegerak.

19 Ti yoreegerak nogo, at Peterut nonggop eeppugwi iinok, kambemenggerak nogo paga Ala tiyappuurak nduk, yoreegerak. Peterut nogo yoge nagagerik, “Nimbirak nawok o,” yinuk, yoreegerak.

At oone wagangge ambi abok yereegerak wone

20 Yoge mbareegi, nogo logonet, at Peterut ena logurogon pe’nage nagagerik, at Yetut oone waganggwi mendek ambi at iniki kunik aa’nduk mbi nunggwi me, Yetut imbirak tebenak logonet, “Nogoba wae. Ta nen konggo mbanigin o?” yoreegerak nogo, inambokan wage Peterut enegen kagagerak.

21 Kage nagagerik, Yetut yoge logonet, “Nogoba o. Ndi, aap ti perak, nonggop o?”

22 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nage logominggirik, peebi wage eyom ti paga, At yime eenik nege logorak op o, mbake neenok ti, nege logorak aret. Ndi, lek kenok ti, lek aret. Ti eeriyak nogo ti, kat kobaalombok lek me, kat perak, nimbirak nawok mban o,” yoreegerak.

23 Ti yoreegerak nogo, Yetut oone waganggwi mendek ambi ti, “Kambigin lek, yigi,” yinuk, oreewi koneneegwaarak kwe, at Yetut nen, “Aap ti, kambigin lek o,” yinuk, ti yorulik. Ata, at nen, “An nage logominggirik, peebi wage eyom ti paga at eenik yime nege logorak an op mbake neenok ti, eeriyak kat kobaalombok lek o,” yinuk, yoreegerak.

24 Aap Peterut nen Yetut oone waganggwi mendek ambi nogo enegen kenok, Yetut yoreegerak nogo ti, an neenok aret yoreegerak o. An nogo nen nenegen kage nagagirak nogo paganogo yokkirage, ndi, wone yugu liiru mbanogo pinagage, eekirak yi nogo ti, nit nineenu me, abet aret yokkiragi o.

Wone irip paga lombok liiru mbaneegerak wone

25 At Yetut ambinom ambik lombok eeke nagagerak me, at eeke nagagerak nogo abok aret mbinuk-mbenak eerogo mbuku paga mbaninetak en, o nggween paga yime abu yagabit ngga pubok a’netak mbaki o.


1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...