Kamis, 01 Juli 2010

LUKAT


Mbuku Lukat yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak nogo yi o.

Wone Obeelom Wone mbuku Lukat paga wonage nogo ti, aakumi Iterali mendek inom, aakumi o nggween paga wonogwe abok aret inom, “Kinagap ndaka kinowe Yetut nda’narigin o,” yinuk, yereegerak nogo mbininogo liiru mbanak wonage o. Wone aakumi tebenak mendek wonogwe me wiganinuk nawak nduk, Aberiniki nen yoge kagak at Lukat nen liiru yi mbaneegerak.

Obeelom Wone yi, nit yi aap ndi aap abok aret niniki liippunuk mugurok nogwe, “Wone yi obeelom wone aret kagi,” yinuk, liippugwi, niniki ale’nggen nggwok lombok kogwe, eeko logowok nduk liiru mbanak wonage. Lukat pasal 1 paga ti, Yetut kin ari wagagerak wone mbanak wonage. Ndi, pasal irip paga ti, Yetut mbogut paga laganeegerak wone mbanak wonage. “Yetut mbogut paga lagangge kagak, at eeke nagagerak wone wiganinuk nage, Ala apuri wonogwe me yi awi ndi awi wiganinuk nage, eereegerak o,” yinuk, liiru mbaneegerak.

Ndi, mbuku Nappigak kunduk at Lukat nen aret liiru mbaneegerak. Mbuku Obeelom Wone Lukat Mbanak yi paga eereegwaarak mbininogo liiru mbanak nogo yi aret. Malayikat nen ndomba arum menggaarak wone yora wogwe, mbogut paga ndawi wakwi, Yetut ndarak pekka wogwe, Yetut wulaga mbuuluk logonet aap yo’nggok inom wone mbangge, aap Tamariya mendek iniki obeelom nen aap warak yeenggwaage, aap ambi apuri mbere me ambi kobak age, Yetut tamban eeko logorak iyaalok mamunirage, kumi nen Yetut yeenggwaage iigak, Yetut aakumi inake eerit nage, Ala nen aakumi inomaluk lek eerogo pege, eereegwaarak wone nogo abok aret mbuku Lukat yi paga liiru mbanak wonage o.--------------

Keyage wappereegerak wone

11 Nogoba Teyopilut wae. It aap apit nen yi wone ndi wone nit ninenggela’me arit wagagerak nogo mbininogo liiru mbanuwok nduk eereegwaarak.

2 Eereegwaarak me, it obeelom wone yoranet nugu nogogwaarak nogo iyaalok nen eerit wage inigen kogo nogogwaarik, mbininogo nit yo’nirogogwaarak nogo ndak-ndak,

3-4 an kunduk, iyaalok nen eerit wage abok aret mondok liippit wagagirak me, yi wone ndi wone kat mamunggereegwaarak nogo, “Yi abet aret,” mba’nok nduk, mbininogo liiru mbanggiriyak ee’nake kenok, mbanggege agarik o.

Aap Yiime Wuppiiga Yaya nda’nariyak wone

5 Aap Keroret o Yureya endagembogut wonage kagak, aap Ala unde ambi endage Takariya anebunu Abiya mendek wonagagerak. Ndi, at akwe ti, Karun ombowologwe wiganak mendek endage Elitabet aret wonagagerak.

6 It imbirak ninogoba Ala nen, “Yogop ee’nu, ndogop ee’nu,” yegetak wone inom, lengganinaketak wone inom, alik eerulik mondok ndak-ndak aret eerit nugu nogogwaarak me, Ala nen it iniki mondok abe koonak aret iige nagagerak.

7 Iniki abe koonak aret wonogogwaarak kwe, kwe Elitabet nogo, wubili aret wonagagerak me, elege abu ndaka’lek kagak imbirak kweegeloaakelo aret ogogwaarak.

8-9 It aap Ala unde nen, “Ala awi wurik me obari abe kaga nogo, ta nen kani kuni ungguurak kaamun?” yinuk, yugum ogut wakkogo nogogwaarak me, ne ambi paga it aap Takariya anebunu mendek Ala unde eeko nogogwaarak nogo nen eeko logonet, aap Takariya nogo nen Ala enggaanom paga eeke kagak, yugum ogut wakkogo nogogwaarik, Takariya aret wagangge mbareegi, at aret mippereegwaarak.

10 Mippogo mbareegwa, aap Takariya nogo nen obari abe kaga kani kunikit nduk, unggwage nagagerik, kungge kagak, it aakumi apit kuwak aago nogo endekem logonet, tamban eereegwaarak.

11 Tamban eekwi iigak, obari abe kaga nogo kani kungge me, Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat mendek ambi obari abe kaga kungge menggim abe’ngganggwe tena’me taati mi’ndak mban wonage kagagerak.

12 Kage nagagerik, ogut na’nuk, agabiti ambik eeke mbareegi,

13 at malayikat nogo nen, “Takariya wae. Kagabiti mbarugun o. Kat tamban eeke nagagindak nogo Ala muk aruk koneneegerak me, kakwe Elitabet nogo kapuluk ndakkirigin o. Ndakkege kenok, at endage Yaya aret toonenu o.

14 Kat kiniki ale’- nggen kage logonet, keyage ambik wake logomunggun o. Ndi, at nda’- naremenggerak paga aakumi apit aret iniki ale’nggen mbako logogun o.

15 At ninogoba Ala nen at aap nggwok aret kaagin o. Ndi, anggur amburu inom, amburu omaawi kumili aganake mendek inom, at nengge logogin mondok lek aret o. At awo agalo inikime nen Aberiniki inikime mondok liinik nda’narigin o.

16 At nen aakumi Iterali mendek apit aret yungguninuk inogoba Ala owagam ka woraawak nduk, eeppiige logogin o.

17 Aberiniki aap Eliya oba age nagagerik, omaawi paga eerit nege nagagerak nogo, at Yaya oba a’nuk, ninogoba Ala worooraknduk eeke kagak, at aa’nduk eeppiinet nage logonet, inapuri-inogobamini inom lambuninake, it aakumi inogogumbuk menggaarak nogo, it aap iniki abe koonak nen iniki warak logonet, eerit nugwi it ndakndak eeko logowak nduk, eeppiige, ndi, ninowe Yetut awuri logowak nduk, ake pipuk eerogo piige, eerit nage logogin o,” yinuk, yoreegerak.

18 Ti yoge mbareegi, at Takariya nen malayikat nogo yoge logonet, “An aap abu aakelo agarak o. Ndi, nakwe kunduk, togop mban me, yo’negendak nogo abet aret eeriyak ti, nano eeke paga neenu arigin o?”

19 Yoge mbareegi, malayikat nogo nen, “Ala ake eeke minggirak Nggabiriyen nogo an aret me, wone obeelom wone yi, wonok, Yori nak o, yo’- nege mbaki, yokkiri wagi o.

20 An nen wone yokkigirak nogo eebe eeriyak eyom paga ndak-ndak eeriyak aret kwe, kat an yokkigirak ti abet mbarulik me, eebe eeriyak eyom a’me lik yi waga’lek kagak, yogondak aret koone mondok lek age logomenggendik, wone mbaniyak meek aret kaamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

21 Ti yogwe iigak, aakumi endekem Takariya tokkogwe nogo nen yogo logonet, “Ala awi wurik me nen wundi waga’lek mban yi, nonggop aga? Ia!” yinuk, yogwe me,

22 Takariya wundi wage mbareegi, oone yoroorak meek aret kogo nogogwaarik, “Ala awi wurik me logonet, abinggaanggo kage nagaarik, oone lek eekerak ilik?” mbakwi iigak, at nogo oone lek we eenggi paga mban yelok-walok ari nagagerak.

23 Ndi, at Takariya nogo yabu togop eeruwak nduk, mippereegwaarak nogo abu eeppege nagagerik, ame aret nagagerak.

24-25 Ame nage nagagerik, wonage me, ti’nuk, akwe Elitabet nogo aret abila age nagagerik, “Nogoba Ala nen nabuwa mbake logonet, aakumi inenggela’me nenggali mbakak nege nagagirak nogo, lek aruwak nduk, o yogondak yi aret eeppanegerak me, nogoba Ala ti, iya o,” yinuk, kumaarak kagak, tut 5 aret peneneegerak.

Yetut nda’nariyak yori wagagerak wone

26 Kwe Elitabet nogo abila agagerak kagak, tut 6 penengge mbareegi, at Ala nen malayikat Nggabiriyen nogo o Nggalileya yaga’lelo ambi Nataret time nappi wagagerak.

27 Kwe tawe ambi aap kigin waka’lek endage Mariya Ndawut ombooluk endage Yutup miireegerak nogo wonage me, nappi wagagerak.

28 Nappi wagagerak nogo kolaga owagam wage nagagerik, at yoge logonet, “Niri Mariya wa! Nogoba Ala kimbirak logonet, ale’nggen nggwok koba pagagerak me, wa!”

29 Yoreegerak nogo, kwe Mariya iniki aaninggin a’nuk, koongge logonet, “Nonggop nduk togop yo’nigi?”

30 Mbake mbareegi, at malayikat nogo nen at yoge logonet, “Mariya wae. Kagabiti mbarugun o. Ala kabuwa mbake logonet, ale’nggen koba pagarak koonggerak me,

31 kabila aret age logomenggendik, aap aret ndarumunggun o. Ndappunuk, at endage Yetut aret toonenu o.

32 At aap nggwok aret logogin o. Aakumi nen, At Tiyanak Lombok Menggerak aput yi aret, yogo logogun o. At ombo Ndawut endagembogut logonet, wone lenggeninake nagagim nogo, obaane’me wone lenggeninake logowak nduk ninogoba Ala nen at aret mippigin o.

33 At Yakup ombowologwe wiganak inowe endagembogut logonet wone mondok-mondok lengganinake logogin o. Ndi, at abu’- me piige menggim nogo, lek arigin lek mondok-mondok aret logogin o.”

34 Yoge mbareegi, at Mariya nen malayikat nogo yoge logonet, “An aap awo nagap mbaangga’lek me, yo’- negendak nogo ti, nonggop eerogo nabila arigin o?”

35 Yoge mbareegi, malayikat nogo nen, “Aberiniki koba wambi wage kagak, at Tiyanak Lombok Menggerak omaawi nobakkabi wage mbaremenggi, kabila aret age logomenggendik, at mondok kikak nakeelik Ala ake leenak ndaremenggendak nogo, aakumi nen, Yi Ala aput aret, yogo logogun o.

36 Ndi, koweeluk Elitabet nogo abu kweegelo kagak at kunduk, abila agaarak o. Kwe wubili o, yogo nogogwaarak nogo kwe, abila agaarak kagak, tut muk 6 penenggerak me, yokkigi o.

37 Ala nen ambi eeriyak meek ti, mondok lek o,” yinuk, yoreegerak.

38 Yoge mbareegi, at Mariya nen, “E o. Nogoba Ala ayeloman an aret me, yo’negendak nogo ti, mondok ndak-ndak aret eeppanuwak o,” yoge mbareegi, malayikat nogo nen kolaga nogo teppunuk, nagagerak. Kwe Mariya nen kwe Elitabet ka nagagerak wone

39 Nage mbareegi, ti’nuk, kwe Mariya nogo ame nen wage nagagerik, o Yureya nggelok-nggobok tini ambime puu’nuk wagagerak.

40 Wage nagagerik, aap Takariya ame unggunuk, akwe Elitabet nogo keyage wappereegerak.

41 Elitabet nen kwe Mariya keyage wappege oone aruk konengge kagak, elege inikime nogo nen nugu’- lik yereegerak. Nugu’lik ari kenok, Aberiniki nogo kwe Elitabet inikime lik yi unggwage mbareegi,

42 at oone nggwok paga ari logonet, “It kumi ando wonogwe iigak kwe, Ala ale’- nggen kat mban koba wonage o. Ndi, kaagaluk kinikime wonage nogo kunduk, ale’nggen oba wonage o.

43 An meek neegak kwe, nogoba agalo nen an neya wagandak o?

44 Keyage wappanege nogo koone naruk konengge neegak, elege ninikime nen ale’nggen mbake logonet, nugu’lik ari kagarak o.

45 Nogoba Ala yokkegerak nogo a’me lik yigin abet aret mbakendak me, kale’nggen ambik kaamunggun yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

Mariya nen Ala alut eereegerak wone

46 Yoge mbareegi, at kwe Mariya nogo nen ari logonet, “An niniki paga nogoba Ala tiyappege agarik o.

47 Nagap ndaka Ala nen eeppanegerak kenok, ninikime ale’- nggen ambik kage agarik o.

48 An at ayeloman tebenak wonage neegak, liippanggerak me, It aakumi abok aret yogondak kuli nen peebi mondok-mondok iniki ale’nggen wonage nombako logogun o.

49 At Omaawi Lombok Menggerak nogo nen iya tit eeppaneegerak o. At endage mondok abe alik leenak aret menggerak.

50 It aakumi at inagabiti mbakwi iinok, muk ndarak ngget ndarak abok aret inabuwa nen obeelom eeppiinet wundi wage logogin o.

51 At eenggi omaawi ambik eeke paga it aakumi iniki tiyappatiyak koonit nugwi nogo mappiige,

52 It aap inendagembogut wone lengganogo yorogo menggam nogome nen tebenogo piige, Ndi, it iniki tebenak menggaarak nogo tiyappiige,

53 It abu wonogwe nogo abe mendek kalo logonogo wogorage, It aap ineenggi warak nogo wogoraga’lek we nappiige, Eereegerak o.

54-55 Ndi, wone maan ninombomini Abarakam ombowologwe inom mondok-mondok inabuwa nen obeelom eeppiyoorak yoragagerak nogo, Abeke logonet, at ayeloman Iterali yeenggwaara wagagerak o,” yinuk, yereegerak.

56 Ari nagagerik, kwe Mariya nogo Elitabet imbirak wonage kagak, tut kenagan penengge mbareegi, ti’nuk, ame iyok paga lagi nagagerak.

Yiime Wuppiiga Yaya nda’nagagerak wone

57 Ti’nuk, kwe Elitabet aagaluk ndariyak enegen pagak ari nagagerik, aagaluk aap aret ndareegerak.

58 Ndake mbareegi, at inom menggaarak inom, at owe-awot inom, ninogoba Ala abuwa nen abu obeelom eeppegerak konenggo nogogwaarik, at inom iniki ale’nggen eeko nogogwaarak.

59 Eeko mbareegwa, nda’nagagerak kagak, nogo 7 yippunuk, ko’lu wulaga nogo agabolo mbanuwok nduk, ka nogogwaarak. Ka nogo nogogwaarik, agabolo mbambunuk, “Endage ti, ogoba Takariya endage ndak-ndak toonuwok,” mbareegwaarak kwe,

60 at agalo nen, “Lek o. At endage ti, Yaya aret o.”

61 Yorage mbareegi, it nen, “Kowekawot inendage togop ambi toonak lek me, endage Yaya ti, nano nduk tooniyak yagan?”

62 Yogo nogogwaarik, ineenggi paga yelok-walok ogoba yogo logonet, “Endage ngge tooniyak mbakendak o?”

63 Yogo mbareegwa, Takariya nen batu tulis ambi ngginoorage nagagerik, wogogo mbareegwa, “At endage Yaya aret o,” yinuk, liiru mbaneegerak. Mbangge mbareegi, aakumi apit nen, “Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

64 “Endage Yaya aret o,” yinuk, liiru awo mbangge kagak, ogoba nogo oone paa’nage mbareegi, oone yikit nduk eeke logonet, Ala alut eereegerak.

65 Ti eereegerak paga it inom menggaarak nogo inagabiti ambik aganabeegerak. Ndi, it aakumi o Yureya nggelok-nggobok me wonogwe nogo nen eerit wagagerak nogo abok aret mbininogo yoranet nogo nogogwaarak.

66 Wone agan nugwi nogo it abok aret inaruk konenggo nogogwaarik, liippunuk, “Ninogoba Ala eenggi ndoonak paga wonage,” kogo nogogwaarik, “Wulaga yi, tawe age logomenggerik, nonggop logomunggwi?” yinuk, yogo nogogwaarak.

Aap Takariya nen Ala alut eereegerak wone

67 At Yaya ogoba Takariya nogo Aberiniki inikime lik yi unggwage mbareegi, Ala nen yoge kagak, ari logonet,

68 “Nit aakumi Iterali ninogoba Ala nogo niya wage nagagerik, wondet agago pinaneegerak me, alut eeko logowok o.

69 Ninagap nda’ninabuwak nduk, at ayeloman Ndawut ombowologwe wiganak omaawi warak lombok ambi mippereegerak o.

70 Ti eereegerak nogo maan aa’nduk it aap at ake leenak Ala nen yorage kagak yoraga nogonen aakumi yorogo logonet, It ninom wim mbanak ineenggi me nen ndinogo ninagap ndake,

71 it aakumi abok ineebi lombok ninombakwi nogo ineenggi me nen piinogo pinanege, Eerigin o, Yogo nogogwaarak nogo ndakndak aret eereegerak o.

72-73 At nen ninombomini inabuwa nen obeelom eeppiyoorak, yoragagerak nogo aret eeppiige, Ndi, wone mondok alik leenak at endage kumbatinuk, ninombo Abarakam yoreegerak nogo, a’me lik yuurak nduk, abeke, Eerikit nduk, eereegerak o.

74 Ti eereegerak nogo ti, it ninom wim mbanak ineenggi me nen ndinogo pinaninuk,

75 Nit ninagabiti mbaka’lek awo nineenik logonet, at obaalombok mban eerit nugwi, Ndi, at enegen kagak, nit maluk eeka’lek at ake leenak niniki abe koonak wonogwe, Eeko logowak nduk, eereegerak o.

76-77 Ndi, naput kat yi perak, ninogoba eerit nage logorak tu yarit nage logonok nduk, kaa’nduk nage logonet, aakumi inomaluk lek eerogo piige kenok, inagap ndariyak wone nogo, ineenu aruwak nduk, yoranet namenggendak paga kendage, At Tiyanak Lombok Menggerak Oone Yoraga yi aret o, yinuk, yokkogo logogun o.

78 Ninogoba Ala nen mbo pinanegeelik liirogon aret ninabuwa nen obeelom eeppinanege me, o kilim nagake menggi kwak, eya agi nen niya wambi wage logonet,

79 It o apit me logonet, kambuurak inagabiti mbakwi nogo eya eeppiige, Ndi, iniki ale’nggen ugun obeelom logonet, nogo menggam tu nogo yi aret o, yinuk, yo’nirage, Eerigin, yokkigi o,” yinuk, yereegerak.

80 Ndi, wulaga nogo tawe age logonet, iniki mondok kole agagerak. At nen aakumi Iterali inigen kaawak nduk, naga’lek logonet, karume aakumi lek me time nege nagagerak.

Yetut nda’nagagerak wone

(Mat. 1:18-25)

1 Ti eyom paga aap endagembogut Kayitat Agutut nen it aakumi yi awi ndi awi abok aret at abu’me piige menggim o Oroma wonogwe nogo, inendage liiru mbanuwak nduk, wone lengganeegerak.

2 Inendage aa’- nduk liiru mbaneegwaarak nogo ti, aap Kireniyut o Tiriya gubernur wonage kagak, mbaneegwaarak.

3 Inendage liiru mbanuwak nduk, it aakumi abok aret inawi alom paga lombok nogogwaarak.

4 At Ndawut ombowologwe wiganak mendek Yutup nogo, o Nggalileya yaga’lelo Nataret nen o Yureya Ndawut nda’nagagim kota Mbe’lekem nogome aret wagagerak.

5 Kwe Mariya Yutup miireegerak abila agagerak nogo imbirak inendage liiru mbanuwak nduk, wogogwaarak.

6 Wogo nogogwaarik, wonogwe me, ndariyak enegen pagak ari mbareegi,

7 aagaluk manggu aap aret ndareegerak. Ndake nagagerik, o aakumi nogo yugu menggam yagabit age mbareegi, elege nogo yum perenogo kambinndomba iname iri’ngga nonggo menggam nogome wimbereegerak.

Aap ndomba inarum wonogogwaarak wone

8 O Mbe’lekem ando kundugu time it aap ndomba ndegeninaka nogo nen oonikiya paga endekem karume inandomba inarum wonogwe me,

9 it Ala yonggo nappiya wage menggerakmalayikat ambi nu’lek me inowagam mi’nari wage kagak, ninogoba Ala eya pindambiige mbareegi, inagabiti ambik aganabeegerak.

10 Inagabiti ambik aganake mbareegi, malayikat nogo nen, “Kinagabiti mbarugup o. It aakumi abok aret iniki ale’nggen nggwok mbariyak obeelom wone nogo wonok yokkira wagarak me,

11 kinagap ndaka ninogoba Keritut nogo Ndawut nda’nagagim amulok paga nogome kinake o yogondak aret nda’naga o.

12 Elege ambi ayum perenogo ndomba iri’- ngga nonggo menggam windak wonage kinigen ka nogo logomonggotik, Nogo yi aret, mbarumunggup o,” yinuk, yoragagerak.

13 Awo yorage me, it mbogut paga mendek wim eeka ineebe apit aago nu’lek me kuwak ari wogo nogogwaarik, at malayikat nogo inom Ala endage alut eeko logonet,

14 “At mbogut irimbaga lombok menggerak Ala nogo, endage tiyappogo logowok o. Ndi, nggween paga yime it aap Ala inikilom inombake menggerak nogo, iniki ugun tayenak aret logowak o,” yinuk, yogogwaarak.

15 Yogo nogogwaarik, it malayikat nogo nen aap ndomba ndegeninaka nogo teppiinok, iniyokan mbogut paga laganggo mbareegwa, it aap ndomba ndegeninaka nogo at ambi nen at ambi yogak eeko logonet, “Eekerak ninogoba Ala nen yo’niragaarak nogo, o Mbe’lekem pekka nawok o.”

16 Yogo nogogwaarik, puu’nuk Mariya Yutup nogo, elege ndomba iri’- ngga nonggo menggam wimbunuk, wonogwe me, pegiya wogogwaarak.

17 Pegiya wogo nogogwaarik, malayikat nogo nen elege ndarak abok yoragagerak wone nogo, mbininogo yorogogwaarak.

18 It ndomba ndegeninaka nen wone mbininogo yorogogwaarak nogo, aakumi konenggo nogogwaarik, it abok aret, “Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

19 Pi wareegwaarak kwe, at Mariya perak, wone agan nugwi nogo abok aret iniki kundugu eekkolage logonet, iniki koongge nagagerak.

20 Ndi, it aap ndomba ndegeninaka nogo iniyok paga nogo logonet, malayikat nen it yorogogwaarak nogo ndak-ndak aret inaruk konenggwi, inigen kogwe, eereegwaarak me, Ala endage alut eerogo wogoppit nogogwaarak.

Yetut endage tooneegwaarak wone

21 Nogo 7 yinuk, ko’lu elege nogo agabolo mbaniyak age kenok, mbanggo mbareegwa, at agalo awo abila aga’lek kagak at malayikat nogo nen, “Endage Yetut toonenu o,” yoreegerak nogo aret endage Yetut tooneegwaarak.

Yetut Ala wogoruwak nduk, wonok wogogwaarak wone

22 At endage toombogo nogogwaarik, “Kumi inaagalogwe ndaganakwiiinok, Nogo ndogop kuli yuwak o,” yinuk, wone yugu Muta nen liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak, nogo yinuk, elege ninogoba Ala wogoruwok nduk, wonok o Yerutalem wogogwaarak.

23 Ala wogoruwok nduk wonok wogogwaarak nogo ti, ninogoba Ala nen, “Aap manggu nda’- nage kenok ti, an kinogoba nake leenogo paniyak o,” yorage,

24 ndi, ambi yorage logonet, “Towe puume mbere’ndak ilik, towe kuroma mbere a, an kinogoba nake warogo puwak o,” yinuk, yorage, eereegerak liiru mbanak nogo ndak-ndak eeruwok nduk, wonok wogogwaarak.

25 Aap Yerutalem mendek ambi endage Timeyon aret wonagagerak. At aap ti, iniki mondok abe koonak Ala wone liirogon aret eeke nagagerak. Eeke logonet, it aakumi Iterali mendek iniki eyak wappiya woroorak nogo tokkage nagagerak me, Aberiniki at oba wonagagerak.

26 Aberiniki at oba wonage logonet, ninogoba Ala nen leenogo mippemenggerak Keritut nogo, enegen kaga’lek kagak kambigin lek eenu eeppereegerak me,

27 Aberiniki nen Timeyon iniki kooneegerak paga Ala awi wurik me unggwage nagagerik, wonage me, Yetut agalo-ogoba nen Ala wone yugu liiru mbanak eeko nogogwaarak nogo, ndak-ndak eeruwok nduk, elege Yetut nogo wonok unggwi wogogwaarak.

28 Unggwi wogo mbareegwa, at Timeyon nogo nen elege eebe ogome waganogo Ala alut eeke logonet,

29-32 “Nogoba wa! Kat eerit nage nogo it endekem konenggulik mendek eya aganake, Ndi, kapuri Iterali mendek inendage tiyappiige, Eeruwak nduk, It yi aakumi ndi aakumi abok inake pipuk eerogo pereegindak ninagap ndaka nogo, an lombok nenegen kagarak me, Kat yo’nereegindak nogo ndakndak yogondak aret kayeloman an nogo, niniki kwi’ndak logonet, keya woraakit nduk, teppanu o,” yinuk, yereegerak.

33 Elege abok yereegerak nogo agaloogoba nen konenggo nogogwaarik, “Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

34 Pi wakwi iigak, at Timeyon nogo nen ale’nggen agalo-ogoba inoba piige logonet, at agalo Mariya nogo yoge, “Elege yi, it aakumi Iterali mendek apit aret tiyappiige-tebeppiige, eeke logowak nduk, at Ala nen mippereegerak o. Aakumi ineenu aruwak nduk, mippereegerak kagak, aakumi apit, Nineebi o, yinuk, yogwe nogo paga inikime mbakwi nogo tena’me age logogin o.

35 Ndi, kat kunduk, tege wooluwak paga kiniki ndanuk togon kooke negen kaamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

36 Ala yoge kagak yoraga mendek kwe ambi aap Panuwen apuluk endage Kana anebunu Atet mendek aret wonagagerak. Kwe nogo ogonggelo wagangge nagagerik, imbirak wonage kagak tahun 7 aret eeke nagagerik,

37 ti’nuk, togwe kagak tahun 84 eereegerak me, abu kweegelo aret agagerak. Ala awi wurik me nen wundi naga’lek mondok time aret liinggeoonikiya Ala ake eeke logonet, mbi nengga’lek ambe mage negen eeppunuk, tamban mban eeke nagagerak.

38 Ne ti eyom paga lombok kwe nogo wage nagagerik, “Nogoba Ala wa!” yinuk, at ambi nen aakumi Yerutalem mendek piinogo piya woroorak tokkogwe nogo, elege ndarak abok paganogo yorage nagagerak.

O Nggalileya lagi nogogwaarak wone

39 Elege ndake kenok, “Ndogop eeko logorak o,” yinuk, ninogoba Ala nen yereegerak liiru mbanak nogo, agalo-ogoba nen abok aret li’luk eerogo pogo nogogwaarik, iniyok pagainame o Nggalileya yaga’lelo Nataret aret nogogwaarak.

40 Ndi, wulaga nogo tawe age, yi wone ndi wone eenu age, eeke logonet, iniki warak lombok agagerak. Ndi, Ala ale’- nggen at oba aret wonagagerak.

Wulaga Yetut Ala awi wurik me unggwi nagagerak wone

41 Yetut agalo-ogoba nogo nen tahun ambi wage paga laago Obaga Mbo Nagagerak laruwok nduk, o Yerutalem wagak eeko nogogwaarak.

42 Wagak eeko nogogwaarak ndakndak, wulaga Yetut nogo ndarak kagak tahun 12 age mbareegi, laago Obaga Mbo Nagagerak laruwok nduk, wogogwaarak.

43 Laago larak nogo nenok, agalo-ogoba iname ugun nogwe iigak, wulaga Yetut nogo inom noolik o Yerutalem aret puk agagerak. Agalo-ogoba nogo ineenggo’lek logonet,

44 aakumi apit wogwe inenggela’me inom wage mbakak nogo nogogwaarik, nogo yuurak nduk eeko logonet, wulaga nogo eebe lek mbareegi, owe-awot a, oreewi a, inom wonage kero, kwaareegwaarak.

45 Kwaareegwaarak mendek, eebe lek aret mbareegi, iniyok paga o Yerutalem kwaari wogogwaarak.

46 Kwaakwi iigak, nogo mbere yinuk, Ala awi wurik me, it aap mamuniraga inoweewi tiyanak lombok inenggela’me kwi’ndak logonet, inoone konengge, at nen it ineegwa’me wagangge, eeke wonage me kwaakkogogwaarak.

47 It aap apit at oone koneneegwaarak nogo nen at wone abok eenu logonet, wone onggo yorage nogo kogo nogogwaarik. “Wulaga yi, abok eenu logonet, ari wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

48 Agaloogoba nogo nen wulaga nogo kwaakkogo nogogwaarik, “Ia!” yinuk, agalo nen, “Naagaluk o. Kat nonggop nduk, togop eeppinanggendak o? Kogoba nimbirak niniki piirik logonet, kwaakkabit wogoorak yi, niyet o.”

49 Yoge mbareegi, at nen, “Kit nonggop nduk, an kwaa’nabit wogotak? An nogoba awi wurik me logorak agaarak ti, kit kineenggo’lek me kwaa’nabit wogotak?”

50 Yoragagerak kwe, it yelok kaga’lek aret wonogogwaarak.

51 Ti’nuk, at inom o Nataret nogo nogogwaarik, at agalo-ogoba inabu’- me logonet, inoone liirogon konengge kagak, at agalo nogo nen perak, it aakumi agan nugwi nogo inikime liippake nagagerak.

52 Ndi, at Yetut perak, iniki warak age, eebe tawe age, eeke kagak, Ala inom, aakumi inom, at paga inale’nggen mbako nogogwaarak.

3 Yiime Wuppiiga Yaya nen yorage nagagerak wone

(Mat. 3:1-12; Mrk. 1:1-8; Ya. 1:19-28)

1 Aap Kayitat Tiberiyut endagembogut a’nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 15 eeke eyom paga aap Pondiyut Pilatut o Yureya gubernur aret wonage, ndi, aap Keroret o Nggalileya unde wonage, ndi, aap Keroret awuluk Piliput o Itureya Terakonitit imbirak unde wonage, ndi, aap Litaniyat o Abilene unde wonage, eeko nogogwaarak.

2 Ti unde wonogwe iigak, it aap Kanat Kayapat imbirak Ala unde inoweewi yo’nggok wonogwe iigak, Takariya aput Yaya nogo karume aakumi lek me wonageme, Ala nen wone ambi at inikime manabi wagagerak.

3 Manabi wage kagak, at Yaya nen aakumi yorage logonet, “Kinomaluk lek eerogo pinagawak nduk, maluk eeko monggotak nogo kiniki koombunuk, mbo pinip o. Mbo pugwi kiinok, yiime wuppinagarak o,” yinuk, wone ti, niyo Yoraran ene-yi yoranet nege nagagerak.

4 Aap Ala yoge kagak yoraga Yetaya nogo nen, “Aap ambi karume aakumi lek me kuum ari logonet, Ninogoba Ala woroorak tu ogobakkigirogo yakwi, Ndi, at nage logorak tu koonogo yakwi, ko logonip o.

5 Alu’me kenok, kagakwi, Puurom nggwok inom, mbuuluk inom, ndenenggwi, Tu yelok-nggolok kenok, koonggwi, Tiyak-tebek kenok, ndak-ndak aret eekwi, Eeko logonip o.

6 Ala nen kinagap ndaka nappinagi woramenggerak nogo, kit abok aret kinigen kaamunggup o, yinuk, agan woraagin o,” yoragagerak liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak at Yaya nen aret yoranet nege nagagerak.

7 Yoranet nage me, it aakumi ambik nen, “Nit yiime wuppinanuwak o,” yinuk, at owagam kuwak eeri nogogwaarak nogo yorage logonet, “Waalo aakumi inooka kuwak eerak pogom kit aret o. Ala anini eeppinani wage nogo eeppinagage kero, mbaganubagip nduk, ta nen kurumbi yokkiragaarak?

8 Kit maluk eeko monggotak nogo, kiniki koombunuk mbo pogotak kenok, eyo anggen abe yi’nage menggi kwak, ndak-ndak aret eeko logonip o. Kit kinikime nen mbako logonet, Ninombo ti, Abarakam aret me, nit obeelom aret o, mban mbakwi ti mage o. At Ala nen, Yugum yi, at Abarakam ombowologwe aret a’nip o, yinuk, yorage kenok, ariyak op aret iigak, kit mban iya lek me, nonggop nduk yogo ogotik?

9 Ye eyo alom muk kundugu agaarak me, yi eyo ndi eyo anggen abe mendek yege lek kenok, muurogo kani kunik me mambigin o,” yinuk, yoragagerak.

10 Yorage mbareegi, aakumi apit nen, “Togop kenok, nit nonggop eeruwi o?”

11 Yogo mbareegwa, at Yaya nen, “Kit kinayum agi yirika mbere wonage kenok, aap ambi ayum lek wonage nogo ambi wogogwi, ndi, kinambi wonage kenok ti, togop aret wogorogwe, eeko logonip o,” yoragagerak.

12 Yorage nagagerik, wonage me, it o unde inake wu kuwak eeka nogo nen kunduk, “Yiime wuppinanuwak o,” yinuk, at owagam nogo nogogwaarik, “Ngguru wae. Nit nonggop eeruwi o?”

13 Yogo mbareegwa, at Yaya nen it yorage logonet, “Kinogobamini nen, Wu ndogop aret kuwak eeko logonip o, yokkirogwe nogo mban aret kuwak eeko logonip o.”

14 Yorage mbareegi, it aap yigin unde nogo nen at yogo logonet, “Ndi, nit kunduk, nonggop eeruwi o?” yogo mbareegwa, at Yaya nen, “Aakumi inageerok wokkiraawak nduk, kinoone omaawi paga yoroorak ti mage o. Ndi, pilit wone aakumi inoba piyoorak ti mage mban. Ata, yabu eekwi onggo wokkirogwe iinok, Yi ndak-ndak aret wo’niraga, yinuk, waganggo logonip o,” yoragagerak.

15 Ti yoragagerak nogo, it aakumi apit iniki ale’nggen mbako logonet, “Wologwe! At Ala nen leenogo mippigin, yereegerak nogo at Yaya yi aret kulik?” ombakwi me,

16 at Yaya nen it apit yorage logonet, “An we yiime mban wuppinagage minggirak o. At ambi woraagin nogo perak, Aberiniki inom, kani inom, kinoba pinagi woraagin me, at nggwok aret o. An we mbuuluk me, at iyogogut nggerenak piiniyak meek o.

17 Gandumndegengge menggim abu ndegembunuk, eebe kenok, kuwak eerogo tilaabaga pege, ndi, ameneno kenok, kani noguk ariilik kunik mban menggim nappege, eeruwak nduk, tenggap at eenggime porogo wonage o,” yinuk, yoragagerak.

18 Obeelom wone it aakumi apit yorage logonet, togop aret inaruk wake nagagerak.

19 Inaruk warit nage logonet, aap endagembogut Keroret nogo nen at awot akweeluk Keroriyat ndingge, ndi, yi maluk ndi maluk apit eerit nage, eeke mbareegi, at Yaya nen at kunduk mberereegerak me,

20 Keroret nen Yaya eebe pigogo keele maarogo mambiigo menggam mambereegerak ti, yi maluk ndi maluk eerit nage logonet, maluk nggwok lombok eereegerak nogo ti aret.

Yetut yiime wuppereegerak wone

(Mat. 3:13-17; Mrk. 1:9-11)

21 At Yaya nen aakumi abok yiime wuppiige nagagerik, Yetut inom wuppege mbareegi, Yetut tamban awo eeke kagak, mbogut keyaake mbareegi,

22 Aberiniki eebe towe puume pogom wiga agan at Yetut oba nabi wagagerak. Oba nabi wage mbareegi, mbogut paga nen oone ari logonet, “Napuluk niniki kunik lombok kat aret me, niniki ale’nggen ee’nake keegi o,” yinuk, yoge kagagerak.

Yetut ombomini nda’narit wogogwaarak wone

(Mat. 1:1-17)

23 At Yetut eerikit nduk wagagerak nogo tahun 30 eeppunuk aret wareneegerak. It aakumi nen Yetut ti, Yutup aput mbareegwaarak. Ndi, Yutup ti, Eli aput.

24 Eli ti, Matat aput. Matat ti, Lewi aput. Lewi ti, Maliki aput. Maliki ti, Yanayi aput. Yanayi ti, Yutup aput.

25 Yutup ti, Matitiya aput. Matitiya ti, Amot aput. Amot ti, Nakum aput. Nakum ti, Ketili aput. Ketili ti, Nagayi aput.

26 Nagayi ti, Maat aput. Maat ti, Matitiya aput. Matitiya ti, Timeyi aput. Timeyi ti, Yotek aput. Yotek ti, Yora aput.

27 Yora ti, Yokanan aput. Yokanan ti, Teta aput. Teta ti, Terubaben aput. Terubaben ti, Teyalitiyen aput. Teyalitiyen ti, Neri aput.

28 Neri ti, Maliki aput. Maliki ti, Ari aput. Ari ti, Kotam aput. Kotam ti, Elemaram aput. Elemaram ti, Et aput.

29 Et ti, Yetuwa aput. Yetuwa ti, Eliyetet aput. Eliyetet ti, Yorim aput. Yorim ti, Matat aput. Matat ti, Lewi aput.

30 Lewi ti, Timeyon aput. Timeyon ti, Yekura aput. Yekura ti, Yutup aput. Yutup ti, Yonam aput. Yonam ti, Eliyakim aput.

31 Eliyakim ti, Meleya aput. Meleya ti, Mina aput. Mina ti, Matata aput. Matata ti, Natan aput. Natan ti, Ndawut aput. Ndawut ti, Itayi aput.

32 Itayi ti, Obet aput. Obet ti, Mbowat aput. Mbowat ti, Talomon aput. Talomon ti, Nakaton aput.

33 Nakaton ti, Aminarap aput. Aminarap ti, Arimin aput. Arimin ti, Arini aput. Arini ti, Ketoron aput. Ketoron ti, Peret aput. Peret ti, Yekura aput.

34 Yekura ti, Yakup aput. Yakup ti, Itak aput. Itak ti, Abarakam aput. Abarakam ti, Tera aput. Tera ti, Nakot aput.

35 Nakot ti, Teruk aput. Teruk ti, Ereku aput. Ereku ti, Pelek aput. Pelek ti, Ebet aput. Ebet ti, Tela aput. Tela ti,

36 (Kenan aput. Kenan ti,) Arapakatat aput. Arapakatat ti, Tem aput. Tem ti, Nu aput. Nu ti, Lamek aput.

37 Lamek ti, Metutala aput. Metutala ti, Kenok aput. Kenok ti, Yaret aput. Yaret ti, Makalaten aput. Makalaten ti, Kenan aput.

38 Kenan ti, Enot aput. Enot ti, Tet aput. Tet ti, Aram aput. Ndi, Aram ti, Ala aput aret.

4 Ibilit nen Yetut abut mbaneegerak wone

(Mat. 4:1-11; Mrk. 1:12-13)

1 At Aberiniki nogo Yetut inikime mondok liinik kagak, yi Yoraran aa’nggi paga nen wage me, Aberinikinen wonok karume aakumi lek me time nagagerak.

2 Wonok nagagerak time wonage me, Ibilit nen at abut mbanit nage kagak, nogo 40 yereegerak. Abut mbanit nage kagak, Yetut mbi mondok nengga’lek aret nogo 40 yereegerak me, mbi abu eereegerak.

3 Mbi abu eereegerak wonage me, Ibilit nogo wage nagagerik, at yoge logonet, “Kat Ala aput aret keenok, yugum yi, mbi aruwak nduk, yoru nda!”

4 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Ala nen ari logonet, Aakumi mbi mban nunggwi kenok, ineenik logogun lek o, yinuk, yereegerak liiru mbanak wonage o.”

5 Yoge mbareegi, at Ibilit nogo nen Yetut wonok puut paga lagangge nagagerik, time nen nggween paga yime yi aap ndi aap inendagembogut inabu’me piigo menggam abok aret ne ambit mbigak togon aago nikkagagerak.

6 Nikkage nagagerik, “It aap inendagembogut inabu’me piigo menggam abu obeelom kenok, aakumi nen, Wi, ugwi yi nogo, an unde logokit nduk, wo’nereegerak me, ndi, an niniki koombunuk en wogorage minggirak me,

7 kat nabu’- me tebe yinuk, nayuk wuke keenok, kenegen kagandak nogo abok aret kat unde logonok nduk, wokkirigin o.”

8 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Ala nen ari logonet, Kinogoba Ala mban ayuk wuko logonet, at mban alut eekwi, at ari kenok mban liippunuk eerit nogwe, eeko logonip o, yinuk, yereegerak liiru mbanak wonage o.”

9-11 Yoge mbareegi, Ibilit nen Yetut wonok o Yerutalem Ala awi wurik kirin paga lombok pi lagangge nagagerik, yoge logonet, “At Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat nogo, Karum logowak nduk, wone lengganogo yoramenggerak wogo logomenggaarik, Yugum paga kowak kalok yi wangge keyo, Ineenggi ndoonak paga enaani wambi namunggun o, yinuk, Ala yereegerak liiru mbanak wonage me, kat Ala aput abet aret keenok, yime nen wu’mbo wambu nda!”

12 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Ala nen ari logonet, Kinogoba Ala an nabut mbanggwi mage, yereegerak o,” yinuk, yoreegerak.

13 Yoge mbareegi, at Ibilit nen Yetut abut mbanikit nduk eereegerak nogo abok aret eeppege nagagerik, “Peebi yoriminggirak ambi op age kaamun ilik?” yinuk, teppunuk, mbaganeegerak.

Yetut o Nggalileya iyok paga lagi nagagerak wone

(Mat. 4:12-17; Mrk. 1:14-15)

14 Mbagangge mbareegi, at Yetut nogo Aberiniki omaawi paga iyok paga o Nggalileya lagi nagagerak. Lagi nage nagagerik, wonage me, at abok nogo o time abok aret wigak yereegerak.

15 O Nggalileya time logonet, it Yakuri tamban eeko menggam wone mamuniranet nage nogo paga aakumi abok at endage wogoppogo nogogwaarak.

It Nataret mendek nen Yetut mbo pereegwaarak wone

(Mat. 13:53-58; Mrk. 6:1-6)

16 Ti’nuk, peebi at Yetut tawe age nagagim o Nataret nogome nage nagagerik, Yakuri tamban eekwi paga it tamban eeko menggam nogome unggwi nage nagagerak me, unggwi nage nagagerik, Ala wone liiru mbanak paga pekkagak yoraakit nduk, mi’nagagerak.

17 Mi’nage mbareegi, aap Ala yoge kagak yoraga Yetaya nen Ala wone liiru mbaneegerak mbuku pirik-perek aago wonage nogo, Yetut wogoreegerak. Wogoge mbareegi, mbuku nogo mbiganogo punuk, yorage logonet,

18 “It aakumi tebenogo piinok wonogwe nogo wone obeelom wone yorage logokit nduk, amburu eerogo mippaneegerak me, Nogoba Ala Aberiniki noba panegerak wonage agaarik o. It aakumi keele maarak wonogwe nogo, Muk wondet eerogo pinagagerak o, yinuk, yorage, Inigen mbuk nogo, Kinigen obeelom eekkinaburak op aret o, yinuk, yoranet nage, It aakumi tebembiirogo wonogwe nogo wondet eerogo piige,

19 Ndi, Ninogoba Ala nen obeelom eeppinaniyak tahun nogo, yi aret aga o, yinuk, agan nage, Eeke logokit nduk, nappani wagaarak o,” yinuk, yereegerak liiru mbaneegerak nogo kwaakkage nagagerik, pekkagak yoragagerak.

20 Wone nogo abu yorage nagagerik, mbuku nogo perenogo aap unde nogo wogo’nuk kwi’nagagerak. Kwi’- nage mbareegi, it aakumi aap Yakuri tamban eeko menggam wonogogwaarak nogo, abok aret inigen at mban loogo nogogwaarak.

21 Inigen loogwi me, Yetut nen it yorage logonet, “Ala wone liiru mbanak pekkagak yokkiragarak nogo, o yogondak yi aret kinaruk konenggwi kiigak, a’me lik yigi o,” yoragagerak.

22 Yorage mbareegi, it aakumi abok aret, “Wone ti abet aret yigi o,” yinuk, at wone abe kigirikwe ari me, “Wi!” yinuk, pi wako logonet, “Yi aap Yutup aput nogo lek a?” yinuk, yogogwaarak.

23 Yogo mbareegwa, at Yetut nen yorage logonet, “It aakumi nen, Ndotet wae. Kat keebe obeelom eekkolet o. Ndi, ambi, O Kaperenawum eeke nagandak, konenggoorak nogo, kat kame nda’nagaginom yime togop aret eeke logot o, yogo menggaarak nogo, an yo’niriyak nduk, eekwi kiigi o.”

24 Yorage nagagerik, “It aap inawi alom paga logonet, Ala yoge kagak yorogwe iinok, inowe-inawot inaruk liirogon konenggulik o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

25 Aap Eliya wonage eyom paga mayu waga’lek me, yi awi ndi awi apit mbi noogelo aganabeegerak kagak, tahun kenagan eeppunuk, ambi eeke oolo paga Iterali iname time kumi togwe ineebe ambik wonogogwaarak kwe,

26 Ala nen aap Eliya nogo kumi togwe Iterali iname wonogwe nogo ambi ka nawak nduk, nappulik o. Ata, kwe togwe alik ambi o Tiron tini Tarapat wonage me, owagam nappereegerak.

27 Ndi, Ala yoge kagak yoraga Elita wonage eyom paga aakumi Iterali iname time apit aret inawin aaga’ne kunik wonogogwaarak kwe, it ambi inawin obeelom aganabulik aret o. Aap Naman o Tiriya mendek nogo, alik mban awin obeelom eereegerak o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”

28 Yoragagerak nogo it aap Yakuri tamban eeko menggam wonogogwaarak nogo abok aret inaruk konenggo nogogwaarik, inanini ambik ogogwaarak.

29 Inanini ambik eeginake mbareegi, mi’na’nuk, at eebe iname nen pigogo endekem wumbogo nogogwaarik, inawi puurom yigeebu me wurik me, pelenogo wuppi nawok nduk, wonok nogwe me,

30 itabok taati iigak inenggela’me nen aret nagagerak.

Aap ambi kugi ogole warak inikime lik yereegerak wone

(Mrk. 1:21-28)

31 Nage nagagerik, ti’nuk, o Nggalileya tini ambi Kaperenawum nagagerak. Nage nagagerik, it Yakuri tamban eekwi paga wone mamunirage nagagerak.

32 Wone mamunirage logonet, at oone omaawi paga yorage me, aakumi nen, “Ia!” yinuk, inagabiti ogogwaarak.

33 Ne ambi paga aap ambi kugi ogole warak mendek inikime unggwagagerak me, it Yakuri tamban eeko menggam wonagagerak. At aap nogo oone kwa kunik ari logonet,

34 “Yetut wae. Kat aap Nataret mendek me, nit nonggop ee’ninabikit nduk wagan o? Nit lek ee’ninaburak nduk wagan ilik? Kat Ala aput maluk eekeelik mondok obeelom alik leenak menggendak nogo, keebe an neenu aret o.”

35 Yoge mbareegi, at Yetut nen mberege logonet, “Koone puk a’nuk wundi nak o.” Yoge mbareegi, kugi nogo nen aap eebe aakumi inenggela’me nggween paga mbo nggimbege nagagerik, eebe andi yagan waka’lek kagak, kugi nggigik togon wundeegerak.

36 Nggigik togon wungge mbareegi, aakumi abok inagabiti nen, “Wi!” yinuk, at ambi nen at ambi yogak eeko logonet, “Wologwe! Aap yi, oone nonggop ari mbakop? Kugi wumbiyoorak at unde me, oone omaawi paga kugi ogole warak mendek, Wundi nanip o, yorage kenok, wunggo menggaarak ia!” yinuk, yogogwaarak.

37 Ndi, Yetut eereegerak wone nogo o time abok aret wigak yereegerak.

Aakumi ambik obeelom eeginabeegerak wone

(Mat. 8:14-17; Mrk. 1:29-34)

38 At Yetut it Yakuri tamban eeko menggam nen wundi nage nagagerik, Timon ame aret unggwi nagagerak. Unggwi nage nagagerik, Timon owanggelo inikime kani nggwok pereegerak wonage me, Yetut nen obeelom eeruwak nduk, yoreegwaarak.

39 Yogo mbareegwa, at eebe wonage me nage nagagerik, eraaninu mi’ndak logonet, “Andi lek aru o,” awo yoge kagak, aret lek agagerak. Lek age mbareegi, kwe nogo mi’na’- nuk, it inake eeke nagagerak.

40 Ti’nuk, oonegen kilu yi nage kagak, aakumi nen inoreewi kugi andi alitik-alitak kunik wonogogwaarak kenok, wogoret Yetut owagam piya wogogwaarak. Piya wogo mbareegwa, it abok aret at eenggi piginake logonet, obeelom eeginabeegerak.

41 Ndi, it aakumi apit kugi inikime unggwagagerak nogo kunduk, obeelom aganake logonet, “Wundi nanip o,” yinuk, kugi nogo yorage mbareegi, inoone kwa kunik yogo logonet, “Ala aput kat aret o,” yinuk, wundit nogogwaarak. Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo ineenu me, inoone yogwe iigak kwe, at Yetut nen, “Kinoone ambi yuurak mondok lek o,” yinuk, mberiragagerak.

Yakuri tamban eeko menggam Ala wone yorage nagagerak wone

(Mrk. 1:35-39)

42 Ti’nuk, o weege mbareegi, Yetut o time nen wundi nage nagagerik, aakumi ineebe lek me nagagerak. Nagagerak kwe, it aakumi abok aret at kwaarit nugu logonet, kwaakkogo nogogwaarik, inom logowok nduk, tebeniyak eereegwaarak mendek,

43 at Yetut nen it yorage logonet, “Obeelom wone Ala abu’- me piyoorak wone nogo, o kota ando inom yoranet nege logokit nduk, nappani wagagerak me, mondok yoranet nege agarik o,” yinuk, yoragagerak.

44 Yorage nagagerik, o Yureya it Yakuri tamban eeko menggam lombok nogome aret yoranet nege nagagerak.

5 Yetut oone waawak nduk, aa’nduk wiiragagerak wone

(Mat. 4:18-22; Mrk. 1:16-20)

1 Ti’nuk, peebi ne ambi paga at Yetut yi Nggenetaret yenggenak aa’nggi paga mi’ndak wonage me, it aakumi apit aret Ala wone inaruk konenuwok nduk, yagabit-kagabit kuwak eeri wogo mbareegwa,

2 at Yetut nogo nen it aap ikan wagangga nen inayiiro mbo punuk, inayum ikan waganggo menggaarak nogo kooko logonet, inayiiro mbere yi aa’nggi paga pugu kage nagagerik,

3 yiiro ambi Timon ayiiro nogo paga unggwage nagagerik, “Yi aa’nggi paga nen we mbuuluk panggo yi ungguwok o,” yinuk, Timon yo’nuk, imbirak unggwogo nogogwaarik, yiiro paga kwi’ndak logonet, it aakumi apit kuwak eerak nogo wone mamuniragagerak.

4 Mamunirage nagagerik, Timon yoge logonet, “Yi alobok ambik me, aru taati ari unggwage logomenggendik, ikan woorak nduk, kayum nogo wuppi nak o.”

5 Yoge mbareegi, Timon nen, “Ai, nogoba. O kii’me nen wuppugwi tit niigak ambi wagangga’lek aret o weegerak kwe, yo’niragandak me, wuppi nawi o.”

6 Yinuk, wuppi nogo nogogwaarik, ikan mondok iya tit waganeegwaarak me, yum nogo abu nibik yuurak eereegerak.

7 Yum nibik yuurak eeke mbareegi, inoreewi yiiro ore paga wonogwe nogo yeenggwaara woraawak nduk, ineenggi walok yorogo mbareegwa, wogo nogogwaarik, ikan waganogo yiiro imbirak eno korok togon yonggoleegwaarak me, aaninggin nen yiiro nogo imbirak yi inikime tebenikit nduk, eereegerak.

8 Timon nen yiiro nogo imbirak tebenikit nduk eeke kage nagagerik, Yetut abu’me tebe yinuk, “Nogoba o. An aap abu maluk mendek me, nogole nen mbaganu o,” yinuk, yoreegerak.

9 Ikan apit waganeegwaarak nogo paga at oreewi inom inagabiti ambik aganabeegerak me nduk yoreegerak.

10 At Peterut oreewi Tebereyut apuri Yakobut Yaya imbirak nogo inom inagabiti mbakwi iigak, Yetut nen Timon yoge logonet, “Kagabiti mbarugun o. Ikan wagangge menggendak kwak, o yogondak nen aakumi wogonake logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.

11 Yoge mbareegi, yiiro nogo yi aa’nggi paga pi wogo nogogwaarik, yi mendek ndi mendek mbo punuk, Yetut inom nogogwaarak.

Aap awin aaga’ne kunik obeelom eereegerak wone

(Mat. 8:1-4; Mrk. 1:40-45)

12 Ti’nuk, peebi ne ambi paga at Yetut o tini ambime wonage me, aap ambi awin aaga’ne oba kuurik lek aago wonagagerak. Aap nogo Yetut enegen kage nagagerik, enete wa-nduk nggween paga ngginna’nuk oone nabek togon yoge logonet, “Ai, nogoba. Kat nen obeelom ee’naburak mbake keenok, obeelom ee’naburak op o.”

13 Yoge mbareegi, at Yetut eenggi nderogon pigagangge logonet, “Obeelom eekkaburak mbakirak me, obeelom agago pagi o,” wone awo yoge kagak, at awin aaga’ne kunik nogo lek aret agagerak.

14 Lek aret age mbareegi, at Yetut nen, “Aakumi abu yoraagun o. At Ala unde nen keebe pekkeyaawak nduk, owagam nak o. An obeelom eekkakirak me, at Muta nen, Ala ake ndogop puurak o, yereegerak nogo, pege keyaawak nduk, pi nak o,” yinuk, aruk warogo nappereegerak.

15 Aruk warogo nappereegerak kwe, Yetut eerit nage wone nogo abunuk wigak ari mbareegi, yi aakumi ndi aakumi apit aret at oone konenggwi, andi-pandi kenok ineebe obeelom aganake, eeruwak nduk, at owagam kuwak eeri wagak mban eeko nogogwaarak.

16 Togop aret eeko nogogwaarak kwe, at Yetut karume aakumi lek me time tayo yi nage nagaatik, tamban eekak eeke nagagerak.

Aap eenggi-iyok nggunanak obeelom eereegerak wone

(Mat. 9:1-8; Mrk. 2:1-12)

17 Ne ambi paga Yetut wone mamunirage me, it aap Pariti inom, it aap Ala wone liiru mbanak unde inom, iname o Nggalileya nen, Yureya nen, Yerutalem nen, nogo nogogwaarik, we ugun kwi’ndak logonet, Yetut oone konenggo nogogwaarak. Aakumi andi obeelom eeginabuwak nduk, ninogoba Ala omaawi at Yetut eeppege kagak, eeke nagagerak.

18 Nogome wonogwe me, aap ambi eenggi-iyok nggunanak me, aap nen eewu’nuk, Yetut owagam pi ungguwok nduk, eereegwaarak mendek

19 it aakumi apit yebet aago me, pi ungguurak meek age mbareegi, wonok o kirin paga laganggo nogogwaarik, pelan ndenenogo eewurik enaani aakumi apit inenggela’me Yetut owagam wuppereegwaarak.

20 Wuppogo mbareegwa, Yetut nen it iniki at oba panggombunuk, abet mbakwi yelok iige nagagerik, aap andi nogo yoge logonet, “Wulaga! Kat komaluk lek eerogo pagagi o.”

21 Yoge mbareegi, it aap Ala wone liiru mbanak unde nogo inom, it aap Pariti inom, nen iniki mbako logonet, “Aap Ala miyuk-meya eerogo pege yi ta mbakop? Nit maluk eekwi at Ala nen mban lek eerogo pinanege menggerak nogo lek a?” yinuk, mbareegwaarak.

22 Mbakwi nogo Yetut yelok iige nagagerik, yorage logonet, “Kit nonggop nduk kiniki togop mbako ogotik?

23 Komaluk lek eerogo pagagi, yoriyak ti, iya ilik, mi’na’nuk nege logot, yoriyak ti, iya? Kit yinip nda!”

24 Yorage nagagerik, “An aap aret nda’nagagirak nggween paga yime logonet, aakumi inomaluk lek eerogo piyoorak unde Ala nen an aret mippaneegerak kineenu arubagip nduk, yogirak o,” yorage nagagerik, aap eenggi-iyok nggunanak nogo yoge logonet, “Mi’na’nuk, kat nogo yege menggendak ndoonak nogo ti, ko’-nok kame nak o, yinuk, yokkigi o.”

25 Awo yoge kagak, aap nogo it apit inenggaanom paga mi’nage nagagerik, at nogo yege nagagerak ndoonak nogo ko’nok ame nage logonet, Ala endage wogoppit nagagerak.

26 Nogo nage kagak, it eeke kogogwaarak nogo paga iniki lek age mbareegi, Ala endage wogoppogo logonet, “Yogondak ninigen kogolik mendek kogoorak me, ninagabiti iya!” yinuk, yereegwaarak.

At Yetut nen aap Lewi wiireegerak wone

(Mat. 9:9-13; Mrk. 2:13-17)

27 Ti eeppunuk, at Yetut endekem wundi nage nagagerik, aap o unde inake wu kuwak eeka mendek ambi endage Lewi wu kuwak eeko menggam kwi’ndak wonage kagagerak. Kage nagagerik, Yetut nen at yoge logonet, “Nimbirak nawok nduk, mok o.”

28 Yoge mbareegi, at Lewi nogo yi mendek ndi mendek abok aret mbo punuk, mi’na’nuk Yetut imbirak nagagerak.

29 Ti’nuk, aap Lewi nogo ame Yetut anooniya nggwok lareegerak. Lareegerak me, it aakumi kuwak aago apit aap o unde inake wu kuwak eeka inom, aakumi ugun nogo mendek inom, laago noorak nduk, Yetut Lewi imbirak inom mbi nunggwi me,

30 it aap Pariti inom, aap Pariti mendek Ala wone liiru mbanak unde inom, nen Yetut oone waganggwi mendek ineebi-ineeba inomba’nuk, yorogo logonet, “Kit nonggop nduk, it aap o unde inake wu kuwak eeka inom, it aap maluk eeka inom, kinom mbi nonggo ogotik o?”

31 Yorogo mbareegwa, at Yetut nen, it yorage logonet, “It aap kugi andi lek kenok ti, aap ndotet ka noorak mbakulik o. Ata, andi kenok mban obeelom aganabuwak nduk, ndotet ka noorak mbako menggaarak.

32 An nen it aakumi iniki abe koonak kagak inayonggo pikit nduk woroolik o. Ata, it maluk eeko menggaarak nen iniki koombunuk, inomaluk mbo puwak nduk, aret wagagirak o,” yinuk, yoragagerak.

Mbi nengga’lek inambe mage negen logorak wone

(Mat. 9:14-17; Mrk. 2:18-22)

33 Yorage mbareegi, it aap Pariti nogo nen at Yetut yogo logonet, “It aap Yaya oone waganggwi ti, nabenak mban mbi nengga’lek inambe mage negen logonet, tamban eeko menggaarak. Ndi, nit aap Pariti ninoone waganggwi ti, togop aret eeko menggaarak kwe, kat koone waganggwi perak, we ugun mbi nunggwi, niyo nunggwi, eeko menggaarak iigo o.”

34 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Aap akwe kolage me, owe-awot inom laago lako logonet, Kit kinambe mage negen puk logonip o, yinuk, owe-awot yoroorak op mbakop?

35 Owe-awot wonogwe iigak, ogonggelo mban wonok noorak eyom panggoni wage nogo paga perak, mbi nengga’lek inambe mage negen eeppunuk logogun o,” yinuk, yoragagerak.

36 Yorage nagagerik, wone eegu laarogo yorage logonet, “Mbogoyum ngget mendek ambi nibinogo mbogoyum maan mendek nogo paga nabenogo penggaakwi kenok, mbogoyum ngget nibinggwi nogo maluk age, ndi, yum ngget mendek nibinogo waganggwi nogo, yum maan mendek nogo paga nabenogo penggaakwi kenok, enete imbirak ndakndak ageelik alik age, eeke menggerak me, mbogoyum ngget mendek ambi nibinogo mbogoyum maan mendek nogo paga nabenogo penggaakulik o.

37 Ndi, anggur amburu ngget mendek kambin agabolo paga yiiwak maan ogobakkigirik me tookwi kenok, amburu ngget mendek nen yiiwak maan mendek nogo tubunogo mappege logonet, amburu lek age, ndi, yiiwak nogo maluk age,eeke menggerak me, anggur amburu ngget mendek kambin agabolo paga yiiwak maan ogobakkigirik me, tookulik o.

38 Anggur amburu ngget mendek ti, kambin agabolo paga yiiwak ngget ogobakkigirik me aret tooko menggaarak.

39 Ndi, anggur amburu maan mendek ti, Ombat abe o, yinuk, yogo menggaarak me, anggur amburu maan mendek nenok, ngget mendek, Wo’niru o, yinuk, yogolik o,” yoragagerak.

6 It Yakuri tamban eekwi paga nonggop eeko logorak wone

(Mat. 12:1-8; Mrk. 2:23-28)

1 Ne ambi it aap Yakuri tamban eekwi paga at Yetut oone waganggwi inom gandum yarak me tu paga nogo logonet, at oone waganggwi mendek nen gandum wa’nuk, ineenggi paga arinon mondenogo mbo pegak nenet nogo nogogwaarak.

2 Nenet nogwe iigak, it Pariti mendek ando nogo nen, “Tamban eekwi paga togop eeriyak mage yugu kagak, kit nonggop nduk eerit nogo ogotik?”

3-4 Yorogo mbareegwa, at Yetut nen, “At Ndawut inom, at inom nogogwaarak inom, mbi abu mbareegi, Ala awi wurik me unggwage nagagerik, roti Ala ake pugu nogo it weelek noorak lek Ala unde kenok mban nonggo logorak yugu kagak, waganogo nengge nagagerik, ando at inom nogwe wogoragagerak nogo, liiru mbanak kit pekkaga’lek ogotik?”

5 Yorage nagagerik, “It aap Yakuri tamban eekwi paga eerit nogo logorak unde nogo ti, aap aret nda’nagagirak an aret o,” yinuk, yoragagerak.

Aap eenggi peenok kambak obeelom eereegerak wone

(Mat. 12:9-14; Mrk. 3:1-6)

6 Ti’nuk, ne ambi it aap Yakuri tamban eekwi paga Yetut nogo it tamban eeko menggam unggwi nage nagagerik, wone mamuniragagerak. Wone mamunirage me, aap eenggi abe’nggan kambak negen taati wonagagerak me,

7 Yetut mamunirage kagak, it aap Ala wone liiru mbanak unde inom, it aap Pariti mendek inom, nen, inoone at oba puwok nduk, “Yetut tamban eekwi paga aap obeelom eeke kaamun ilik?” yinuk, inigen pippak agago pogo nogogwaarak.

8 Inigen pippak agago pugwi iigak, it mbakwi nogo at Yetut yelok iige nagagerik, aap eenggi kambak negen nogo yoge logonet, “Mi’nage logomenggendik, oolo yayi mok o,” yoge mbareegi, aap nogo mi’na’nuk, oolo aret mi’nari nagagerak.

9 Mi’nari nage mbareegi, Yetut nen it yorage logonet, “Tamban eekwi paga obeelom eeginaburak ti, op ilik, maluk eeginaburak ti, op a? Aakumi ineebe inili yuurak ti, op ilik, inooriyak ti, op a? Kit yinip nda!” yinuk,

10 at enegen pegiinet nage nagagerik, aap nogo yoge logonet, “Keenggi nggingget o.” Yoge mbareegi, ngginggage nagagerik, eenggi abu obeelom aret agagerak.

11 Eenggi abu obeelom aret agagerak kwe, it perak, iniki inanini arit unggwage logonet, “Yetut nonggop eerogo puwi o?” yinuk, wone mbaneegwaarak.

It aap nappiyoorak ineebe 12 miirinabeegerak wone

(Mat. 10:1-4; Mrk. 3:13-19)

12 Ti eyom paga Yetut tamban eerikit nduk, puurom lagi nagagerak. Lagi nage nagagerik, oonikiya Ala yoge tit kagak, o weereegerak.

13 O weege mbareegi, at oone waganggwi nogo woraawak nduk, wiiragagerak wogo mbareegwa, aap ineebe 12 miirogo leeninake nagagerik, inendage, “Nappiigak,” aret tooninabeegerak.

14 Leenogo piyareegerak nogo ti, Timon endage ambi Peterut tooneegerak nogo inom, at Timon awuluk Andereyat inom, Yakobut inom, Yaya inom, Piliput inom, Mbarotolomeyut inom,

15 Matiyut inom, Tomat inom, Alepeyut aput Yakobut inom, “Ninalik aruwok,” yaga mendek ambi endage Timon inom,

16 Yakobut aput Yurat inom, ndi, Yetut onggo mbaneegerak Yurat Ikariyot nogo inom, leenogo piyareegerak.

Wone mamuninake, obeelom eeginake, eereegerak wone

(Mat. 4:23-25)

17-18 At Yetut leenogo piyareegerak inom puurom paga nen wambi wogo nogogwaarik, kobappaga time puk ogogwaarak. Puk ogo mbareegwa, at oone waganggwi ando apit inom, aakumi ambik o Yureya nen, o kota Yerutalem nen, o Tirut Tiron yi yenggenak laut aa’nggi paga nogome nen, at Yetut oone konenggwi, kugi andi kunik obeelom eeginake, eeruwak nduk, at owagam kuwak ari wogogwaarak nogo inom, Yetut inom kobappaga taati aret wonogogwaarak. It aakumi kugi ogole warak mendek inikime unggwagak mban eeko nogogwaarak nogo obeelom eeginabeegerak.

19 At Yetut omaawi inikime liinik wonage nogo wundi nage logonet, aakumi obeelom eeginabit nege me, it aakumi abok aret Yetut pigaawok nduk, eereegwaarak.

Iniki puru ari, iniki ale’nggen age, eeko logorak wone

(Mat. 5:1-12)

20 Togop eekwi me, Yetut nen at oone waganggwi nogo enegen pegiige nagagerik, yorage logonet, “Kit aap kinamendek lek yi, Ala abu’me pinagarak me, kiniki ale’nggen mbako logonip o.

21 Kit yogondak abu wonogwe yi, ndonggoppinagarak me, kiniki ale’nggen mbako logonip o. Kit yogondak le yogwe yi, i’ndok kambuurak eekkinabigin me, kiniki ale’nggen mbako logonip o.

22-23 It aakumi yi, inombomini nen Ala yorage kagak yoraga eeppiigo nogogwaarak pogom, an aap aret nda’nagagirak nogo noone waganggotak paga ineebi lombok kinombako logonet, Kit nit mendek lek o, yinuk, mbo pinagagwi, miyukmeya eerogo pinagagwi, Aap yi maluk o, yinuk, kinendage tebembinagagwi, eekwi iinok, kiniki ale’- nggen mbako logonu o. Kinake aago mbogut paga ambik wonage me, ti eeppinagagwi eyom paga keyage wako logonet, kiniki ale’nggen nen ndawi lubuk yogo logonu o.

24 Ndi, kit kineenggi warak wonogwe yi perak, kiniki muk ugun tayenak wonogwe me, kinabuwa o.

25 Kit yogondak mbi ndonggoppinagagerak wonogwe yi, peebi abu eekkinabigin me, kinabuwa o.Kit yogondak i’ndok kanggwi yi, peebi kiniki puru ari logonet, le yumunggup me, kinabuwa o.

26 It aakumi yi, inombomini nen aap pilit wone yorogwe iigak kwe, tiyappiigo nogogwaarak nogo ndakndak, it aap abok nen kinendage tiyappinagagwi iinok, kinabuwa o,” yinuk, yoragagerak.

It kinom ogoorak kiniki kunik eeginaburak wone

(Mat. 5:38-48, 7:12a)

27 Yorage nagagerik, at Yetut nen ambinom yorage logonet, “Kit an noone konenggwi yi, wone ambi yokkira o. It kinom ogoorak monggotak ti, kiniki kunik eeginakwi, ineebi kinombakwi nogo obeelom eeppiigwi,

28 it inanini nen kugi pulunogo pinagagwi nogo, kiniki ale’nggen inoba piigwi, it maluk eeppinagago menggaarak nogo, inake tamban eekwi, eeko logonip o.

29 Ndi, kinagandin peenok paga kinookwi iinok, peenok aret wogorogwe, kinayum togwi yum waganggwi iinok, kinayum agi yirika ili yugup o. Ata, inom aret wogorogwe,

30 nggino yokkirogwe iinok, aret wogorogwe, eeko logonip o. Kinamendek waganggwi iinok, Wo’ninip o, yoroorak ti mage o.

31 Aakumi nen, Ndogop eeppinaniyak ao, mbako monggotak nogo ndakndak eeppiinet nogo logonip o.

32 It aap maluk eeka nogo nen it iniki kunik eeginakwi iinok mban iniki kunik eeginako menggaarak me, it iniki kunik eekkinakwi ti mban kiniki kunik eeginakwi kiinok, onggo koloorak mbakop?

33 Ndi, it aap maluk eeka nogo nen it obeelom eeppiigwi iinok mban obeelom eeppiigo menggaarak me, obeelom eeppinagagwi nogo mban obeelom eeppiigwi kiinok, ambi koloorak mbakop?

34 It aap maluk eeka nogo nen, Peebi ndak-ndak wo’niraagun o, yinuk, inoreewi wogorogo menggaarak me, kit nen, Peebi wo’niraagun o, mbako logonet, wogorogwe kiinok, ti paga nonggop eekkoloorak mbakop? Mondok lek o, noreewi.

35 Kit perak, at Tiyanak Lombok Menggerak nen it aap maluk mendek iniki lambek-nggoonak menggaarak nogo iniki kunik aganake menggerak me, kit togon, it kinom ogoorak monggotak nogo kiniki kunik eeginako logonet, obeelom eeppiigwi, Peebi wo’niraagun, mbaka’lek logonet, ugun wogorogwe, eekwi kiinok, kit an napuri aret o, yinuk, onggo mondok iya tit wokkirage kaamunggup o.

36 Kinogoba nen aakumi inabuwa mbake logonet, obeelom eeppiige menggi kwak, kit ndak-ndak aakumi inabuwa mbako logonet, obeelom eeppiinet nogo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

“Kinoone perak togon yoroorak mage,” wone

(Mat. 7:1-5)

37 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit kinoone omaawi paga perak togon aakumi yorogo logonet, Kit maluk o, yinuk, yoraagup o. Kinoone omaawi paga perak togon yorogwe lek kiinok, Ala nen perak togon, Kit maluk o, yinuk, yokkiraagin lek o. Kit nen aakumi inenggali wappiyaagup o. Inenggali wappiiga’lek kiinok, Ala nen kit kinenggali wappinagagin lek o. Kit nen it aakumi maluk eeppinagagwi nogo kinami eerogo pogo logonip o. Kinami eerogo pugwi kiinok, Ala nen kit kinomaluk lek eerogo pinagagin o.

38 Ugun wogorogwe kiinok, ugun wokkirogwe kaamunggup o. Togolowa’na eno korok togon yonggoppunuk, nggwik-nggwik eeke, tebenogo wuppege, eeppunuk, a’nggan ngginu- ngginu wangge kagak, kinabu’me ngginggirogo mengga kwak, ndakndak wokkirage kaamunggup o. Wakkagak nogo paga wakkaanuk aaku-mi wogorogo monggotak nogo ti, ndak-ndak wakkaanuk wokkirage kaamunggup o,” yoragagerak.

39 Yorage nagagerik, wone ambi eegu laarogo yorage logonet, “It aap inigen mbuk mban-mban ineenggi pit-pit noorak op mbakop? Imbirak yigeebu wambuurak lek mbakop?

40 It wone mamuniraga nogo tebenak iigak, wone mamunggolaga nogo tiyanak wonogolik o. It mamunggolaga nogo abu mamunggologo logomenggaarik perak, it mamuniraga ndak-ndak aret logogun o.

41 Eyo obate mbanak kinigen me milinik wonage nogo maloppega’lek logonet, kit kinore enegen anggup nonggop togon maloppogo ogotik?

42 Ndi, eyo obate mbanak kit kinigen me worekkaga’lek logonet, Nore. Kenegen anggup worekkeya, ti nonggop togon yoriyak mbakop? Aap pilit pugungga kit aret! Eyo obate mbanak kit kinigen me milinik wonage nogo aa’nduk mbo nappunuk, kinore enegen anggup worekkoorak perak, op kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak. Eyo anggen yege menggerak wone

(Mat. 7:16-20, 12:33-35)

43 Wone ambinom yorage logonet, “Eyo obeelom mendek nen anggen maluk mendek yegeelik o. Ndi, eyo maluk mendek nen anggen obeelom mendek yegeelik mban.

44 Yi eyo ndi eyo eebe anggen yege paga ineenu ogo menggaarak. Kit eyo wuli anggen nogo eyo poondo alokwi paga yugu me mbanggulik o. Ndi, anggur anggen nogo keele togona’le paga yugu me waganggulik mban.

45 Aap abe mendek inikime yugu abe mendek nogo paga obeelom mban eeke menggerak. Ndi, aap maluk mendek inikime yugu maluk mendek nogo paga maluk mban eeke menggerak. Inikime uum kilu-kilu wungge logonet, ambe paga nen ari menggerak o,” yoragagerak.

Aap mbere nen o mbere wureegwaarak wone

(Mat. 7:24-27)

46 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit an yokkirage minggirak nogo eeka’lek logonet, nonggop nduk, Ai, nogoba! Ai, nogoba! mban yo’nogo ogotik?

47 It aakumi an nowagam wogo nagaatik, an noone konembunuk, eerit nugu menggaarak pogom yokkira o.

8 Aap o wukwi nogo pogom it aret o. Aap ambi nggween teberogon lombok kabungge nagagerik, yugum abena ndoonak paga lombok o eyak kwippi wambeegerak. Kwippi wambeegerak me, peebi yi wu’nuk wage logonet, o wurik langgonikit nduk eereegerak mendek omaawi ambik wurik me, nu’lek wonagagerak.

49 Ti nu’lek wonagagerak kwe, it aap an noone konembunuk, eekulik nogo perak, aap ambi o eyak nggween teberogon wurabulik we obaga aret kwippunuk, o wureegerak me, yi wu’nuk wage logonet, langgok togon ee’nuk wungge logonet, yigirik-noonom mondok iya tit eerogo pit nagagerak nogo pogom it aret o,” yinuk, yoragagerak.

7 Aap yigin unde ayeloman obeelom eereegerak wone

(Mat. 8:5-13)

1 At Yetut aakumi inenggaanom wone abu yorage nagagerik, o Kaperenawum unggwi wagagerak.

2 Unggwi wage nagagerik, wonage me, it aap yigin unde inowe ambi ayeloman iniki kunik me, andi warak abu kambuurak eeke wonagagerak.

3 Aap yigin unde inowe nogo Yetut eerit nage konengge nagagerik, ayeloman obeelom eeri woroorak yori nawak nduk, aap Yakuri inoweewi ando yonggo nappiyareegerak.

4-5 Nappiyareegerak Yetut owagam nogo nogo-gwaarik, inoone nabek togon yogo logonet, “At aap ti, aakumi nit mendek ninom niniki kunik ee’ninake, ndi, at lombok nen nit tamban eeko monggom o wuppinanege, eeke nagagerak me, ayeloman obeelom eeri noorak ti op o.”

6 Yogo mbareegwa, Yetut inom wogogwaarak. Aap nogo ame awo wok yi wogwe iigak, aap yigin unde inowe nogo nen oreewi yonggo nappiyareegerak Yetut owagam nogo nogogwaarik, “Ai, ninogoba! Aap ninore yigin unde nen, Iyok aanom warogo woraagurik o. An aap mbuuluk me, at nen an name unggwi woroorak meek o.

7 Ndi, at owagam noorak kunduk, an mbarulik mban o. Oone mban yemenggerak paga nayeloman obeelom arigin o.

8 An kunduk, noweewi inabu’me logonet, inoone konengge, ndi, an nawuri yigin unde nogo nabu’- me logonet, an noone konenggwi, eeko monggoorak me, nawuri ambi, Nak o, yoge neenok ti, nage, ambi, Mok o, yoge neenok ti, wage, ndi, nayeloman, Yi eeru o, yoge neenok ti, eeke, eeko menggaarak me, yori nanip o, yinuk, nappinani wagaarak me yokkogo o,” yinuk, yoreegwaarak.

9 Yoreegwaarak Yetut aruk konengge nagagerik, “Wi!” yinuk, pi wake nagagerik, aakumi at mugurok wogwe nogo ena logurogon pegiige logonet, “It aakumi Iterali mendek kunduk, at iniki noba panggombunuk, mondok iya lombok abet nombake yogobi ambi an kaga’lek aret agarik o, yinuk, yokkiragi o.”

10 Yorage mbareegi, yonggo nogogwaarak nogo iname iniyok paga wogo nogogwaarik, ayeloman andi warak nogo muk obeelom agagerak me, ka wogogwaarak.

Kwe togwe aagaluk eenik agago mippereegerak wone

11 Ti’nuk, peebi Yetut o kota ambi endage Nayin wage me, at oone waganggwi inom, aakumi apit inom, wogogwaarak.

12 O kota tu pak ambe mbanak me wok yi wogwe me, kwe togwe ambi aagaluk aap ambolom ndarak me kangge mbareegi, eewu’- nuk wogwe iigak, it aakumi apit o kota time menggaarak inom, agalo inom, wogwe iyareegerak.

13 Ninogoba Yetut nen kwe nogo enegen kage nagagerik, abuwa ambik ombake logonet, “Le ari mage o,” yoreegerak.

14 Yoge nagagerik, aap eewurik wonok wogwe me panggo yi nage nagagerik, eenggi pigaganeegerak. Eenggi pigagangge mbareegi, aakumi eewurik wonok wogwe nogo puk ogo mbareegwa, at Yetut nen, “Wulaga! Mi’na’nok nduk, yokkege agarik o.”

15 Yoge mbareegi, wulaga kambeegerak nogo mi’nage nagagerik, oone aret yereegerak. Oone ari mbareegi, Yetut nen wulaga nogo agalo wogoreegerak.

16 Agalo nogo wogoge mbareegi, it aakumi apit inagabiti ambik a’nuk, Ala wogoppogo logonet, “Aap Ala nen yorage kagak yoraga mendek nggwok ambi ninenggela’me nen mi’naga o,” yogo nogogwaarik, “At Ala nen at apuri wonde’niya wagaarak kogo o,” yinuk, yereegwaarak.

17 Ndi, Yetut eereegerak wone nogo o Yureya enaagan-ambokan abok aret wigak yereegerak.

Yetut kin waawak nduk, Yiime Wuppiiga Yaya nen awuri nappiyareegerak wone (Mat. 11:2-19)

18 Agan nugwi nogo at Yaya oone waganggwi nen Yaya yoreegwaarak. 19 Yogo mbareegwa, Yaya nen at oone waganggwi mendek mbere wiirage nagagerik, wogo mbareegwa, it yorage logonet, “At woroorak nogo kat aret wagandak ilik, alik ambi woraagin nduk tokkogo logomun a? At ninogoba Yetut nogo yori nanip o,” yinuk, nappiyareegerak.

20 Nappiyareegerak nogo Yetut owagam nogo nogogwaarik, at yogwi, “Aap Yiime Wuppiiga Yaya nenyo’nirage logonet, Woroorak nogo at aret wagaarak ilik, alik ambi woraagin nduk, tokkogo logomun a? yinuk, yori nanip o, yo’nirage mbaki, yokkiri wogo o,” yinuk, yoreegwaarak.

21 Ti eyom paga at Yetut nen aakumi apit kugi andi kunik inom, kugi andi yagan warit nugwi inom, kugi ogole warak mendek inikime unggwagagerak inom, obeelom eeginake, inigen mbuk nogo apit aret obeelom eeppiige, eeke me, nogogwaarak.

22 Nogogwaarak nogo nen wone nogo Yetut yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Eeke kinigen kogotak inom, agan nugwi kinaruk konenggotak inom, ti, kiniyokan Yaya yori nanip o. Inigen mbuk mendek inigen obeelom ogwe, inendop maluk mendek tu op nogwe, inawin aaga’- ne kunik mendek lek ogwe, inaruk logu mendek inaruk konenggwi, kanggaatak ineenik agago mippiige, ndi, aap inamendek lek nogo obeelom wone yorage, eeke nogo yori nanip o.

23 Ndi, kit an eeke minggirak paga kineebi nombakulik kiinok ti, kinale’nggen aret logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

24 Yorage mbareegi, it Yaya yonggo nappiyareegerak nogo iname wogwe iigak, Yetut nen Yaya eeke abok aakumi yorage logonet, “Kit nano mendek kaawok nduk, karume aakumi lek me nogotak? Piinde nogo o wiya nen nage-wage eeke kaawok nduk, nogotak ya?

25 Nano mendek kaawok nduk nogotak? Aap ambi yum kigirikwe yirik kaawok nduk, nogotak? Wologwe! Yum kigirikwe yikwi, obeelom mban wonogwe, eekwi nogo ti, aap inendagembogut iname nogome mban menggaarak o.

26 Nonggop nduk, nogotak? Aap Ala nen yorage kagak yoraga mendek ambi kaawok nduk, nogotak? Wologwe! Kit kogotak nogo ti, Ala nen yorage kagak yoraga mendek aret kwe, it ti, tebenak iigak, at ti perak, mondok tiyanak lombok aret kogotak o, yinuk, yokkirage agarik o.

27 At Ala nen ari logonet, Kat noorak tu yarogo pagawak nduk, an nen nayonggo aa’nduk nappege neyaamunggun o, yinuk, an yo’nereegerak liiru mbanak nogo ti, at Yaya aret nduk, yereegerak o.

28 At Yaya endage warak lombok nda’nagagerak kokwak it kumi inaagalogwe togop ti, ambi ndaganakulik kwe, Ala abu’me piige menggim inendage lek tebenak wonogwe nogo ti, Yaya tiyanak kagak at irimbaga lombok aret logogun o, yinuk, yokkiragi o.”

29 At Yetut yoragagerak nogo ti, it aakumi abok aret aap o unde inake wu kuwak eeka inom konenggo nogogwaarik, at Yaya nen it yiime wuppiyareegerak me, “Ala ti, abu obeelom eeke menggerak o,” yinuk, yereegwaarak.

30 Togop kwe, it aap Pariti mendek inom, Ala wone liiru mbanak unde inom, nogo perak, Yaya nen it yiime wuppiiyoolik me, Ala nen it eeko logorak inombareegerak wone nogo mbo pereegwaarak.

31 At Yetut nen wone ambinom yorage logonet, “It aakumi o yogondak wonogwe yi, nano pogom wakka o? It ngge ndak-ndak eeko menggaarak?

32 Lek o. Wologwe mbuulogwe aakumi kuwak eeko menggam yine kunit it mban-mban wone onggoonggo agan nugu logonet, Nit ndawi tiyanggirogoorak kwe, kit eebe wakwi lek. Ndi, leendawi tiyanggirogoorak kwe, kit le yogwe lek, agan nugwi nogo pogom kit togop aret agan nugwi kiigi o.

33 At Yiime Wuppiiga Yaya nogo mbi inom, anggur amburu inom, nengga’lek aret wagagerak kwe, kitnen, Kugi inikime unggwegerak o, yogo monggotak.

34 Ndi, an aap aret nda’nagagirak nogo mbi inom, amburu inom, ugun nenet wagagirak me, kit nen yogo logonet, Mbi inom, anggur amburu inom, lagap mban agan nenet nege logonet, it aap o unde inake wu kuwak eeka inom, aap maluk eeka abok inom, inom kunggo’net nage yi, kaanip o, yinuk,

35 yogo monggotak kwe, Ala iniki warak nen koonit nage nogo ti, it eeko menggaarak abok aret eekwi paga obeelom aret kogo logogun o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut Timon ame logonet, eereegerak wone

36 Ti’nuk, aap Pariti mendek ambi nen Yetut imbirak mbi nawok nduk, “Mok o,” yoge mbareegi, at ame unggwage nagagerik, mbi naakit nduk, kwi’nagagerak.

37 Kwi’nage mbareegi, o kota time kwe maluk eeka ambi nen Yetut aap Pariti ame kwi’ndak mbi nengge konengge nagagerik, amburu obari abe mendek yugum yiiwak mendaarak me, toolak wonok wagagerak.

38 Wonok wage nagagerik, Yetut iyok unggu’- me ambokan taati mi’nari wage nagagerik, le ari logonet, ale amburu paga Yetut iyok miin eeke, ti’nuk, eeruwak paga wolombege, eeppege nagagerik, aganak paga pirik-perek ari logonet, amburu nogo iyok paga kilippereegerak.

39 “Aap Pariti, Yetut nimbirak mbi noorak,” yoreegerak nogo nen kwe nogo eeke kage nagagerik, iniki mbake logonet, “Kwe yi, maluk eeke menggerak me, aap yi nogo Ala nen yoge kagak yoraga mendek abet aret logonetak en, Kwe yi maluk eeke menggerak nen aret pi’nake kagi, yinuk, ti maan yelok kaanetak,” mbareegerak.

40 Mbake kagak, at Yetut nen, “Timon wae. An wone ambi yokkirikit mbakirak me, yokkiri o.” Yoge mbareegi, at nogo nen, “Yo’niru o, nogoba.”

41 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Aap mbere nen aap ambi anomat mbanak wonogogwaarak. Ambi wu 500 mbanak, ndi, ambi wu 50 mbanak wonogogwaarak.

42 Imbirak anomat mbanak onggo wogoriyak meek me, inabuwa nen, Onggo lek we aret kolaanip o, yoragagerak. At onggo lek we wogoragagerak nogo ti, ineebe mbere aret me, ta nen iniki kunik nggwok mbareegerak mbaken?”

43 Yoge mbareegi, Timon nen, “Lek o. Aap wu nggwok wogoreegerak nogo nen iniki kunik nggwok mbareegerak mbaki o,” yoge mbareegi, Yetut nen, “Yagandak ti aret o.”

44 Yoge nagagerik, Yetut nen kwe nogo ena logurogon pekkage logonet, “Timon wae. Kwe yi, kagan ilik, lek a? An nen kame unggwi wage mbaki, niyok koorikit nduk, kat nen yi wo’nirulik kwe, at yi perak, ale amburu paga niyok miin eeke, eeruwak paga wolonnake, eekerak o.

45 Kat nen an kambu’nirulik kwe, at perak, an unggwi wagarak kuli nen yogondak kuli puk aga’lek naganak paga pirik-perek mban ari agaarik o.

46 Kat nen amburu nanobak paga kilirogo panulik kwe, at perak, amburu obari abe mendek niyok paga kilippanegerak.

47 Ti paga nen kwe yi, maluk iya tit eeke nagagerak kwe, omaluk lek eerogo pigirak me, iniki kunik nggwok lombok ee’nakerak o. Nit maluk mbuuluk eeko nogogurak nogo Ala nen lek eerogo pinanggerak o, mbakwi iinok ti, we mbuuluk Ala iniki kunik eeko menggaarak o.”

48 Yoge nagagerik, kwe nogo yoge logonet, “Komaluk lek eerogo pagagi o,” yoreegerak.

49 Yoreegerak nogo, it mbi noorak nduk inom kwi’ndak wonogogwaarak nogo it-it yogo logonet, “It aakumi inomaluk lek eerogo piige nogo yi ta mbakop?”

50 Yogwe iigak, at Yetut nen kwe nogo yoge, “Kiniki noba panggombunuk abet nombakendak paga kagap ndakkolagandak me, kinikiigun kame nak o,” yinuk, yoreegerak.

8 Kumi nen Yetut ake eeko nogogwaarak wone

1 Ti’nuk, at Yetut nen obeelom wone Ala abu’me piyoorak wone nogo kota nggwok me inom, mbuuluk me inom, yoranet nege nagagerak. Nege logonet, at oone waganggwi 12 nogo inom nage me,

2 it kumi ando kugi inikime unggwagagerak kunduk, andi-pandi aganabeegerak kunduk, at Yetut obeelom eeginabeegerak nogo ti, inom aret nugu nogogwaarak. It kumi obeelom aganabeegerak nogo ti, kwe Mariya endage ambi Magaralena yogo nogogwaarak inikime nen kugi ineebe 7 wumbiyareegerak nogo inom,

3 at Keroret ame arum waka endage Kutat akwe Yokana nogo inom, kwe Tutana inom, ndi, kumi alik apit inamendek paga Yetut at oreewi inom inake eeko nogogwaarak nogo inom, Yetut inom nogogwaarak.

Aap awi yumbunit nagagerak eegu laarogo yoragagerak wone

(Mat. 13:1-9; Mrk. 4:1-9)

4 It aakumi apit yi awi ndi awi nen at owagam kuwak eeri wogwe iigak, at wone eegu laarogo ambi yorage logonet,

5 “Aap awi yumbungge menggerak unde nen awi yumbunikit nduk, wundi nagagerak. Wundi nage nagagerik, yumbunit nage kagak, ando tu paga wambit nagagerak. Tu paga wambit nagagerak nogo aakumi iniyok paga aan lebenogo pit nogwe iigak, towe nenet nogogwaarak.

6 Ando yugum eeri paga wambit nagagerak. Yugum eeri paga wambit nagagerak nogo ti, mbilaneegerak kwe, yi amburu lek me, mbuk aret agagerak.

7 Ando iri’ngga alok-palok me wambit nagagerak. Iri’ngga alokpalok me wambit nagagerak nogo ti, iri’ngga inom laganeegerak me, iri’- ngga nen mbanogo wuppereegerak.

8 Ndi, ando nggween mili abe paga wambit nagagerak. Nggween mili paga wambit nagagerak nogo ti, mbilangge nagagerik, mili kwit agan lagangge logonet, ero ambi nen anggen 100 yege, ambi 100 yege, eereegerak o,” yoragagerak. Wone ti yorage nagagerik, oone nggwok ari logonet, “Wologwe! Kinaruk koneniyak kenok, liirogon aret konenggo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Nonggop nduk Yetut wone eegu laarogo yoragagerak wone

(Mat. 13:10-17; Mrk. 4:10-12)

9 Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo nen Yetut kin wokkogo logonet, “Kat wone eegu laarogo yo’niragandak nogo alom ngge nduk yo’niragan o?”

10 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ala abu’me pinagarak wone inikime lubuk mban wonagagerak nogo kineenu arubagip nduk, Ala nen kilikkiroorak mbake menggerak kwe, it aap ando nogo nen perak, Inigen kogwe kwe, yelok kogwe, Ndi, inaruk konenggwi kwe, inikime waganggwi, Eeko logokwak, wone eegu laarogo mban yorage minggirak o,” yoragagerak.

Aap awi yumbunit nagagerak eebe yoragagerak wone

(Mat. 13:18-23; Mrk. 4:13-20)

11 Yorage nagagerik, “Wone eegu laarogo yokkiragarak nogo eebe yokkira. Awi yumbunit nagagerak nogo ti, Ala wone aret o.

12 Tu paga wambit nagagerak nogo ti, aakumi nen Ala wone konembunuk, waganggwi iinok, Ibilit nen wage nagaatik, wone inikime waganggaatak nogo abet mbakwi paga inagap ndake kero, ndininuk wonok nggarek ari mengge-rak.

13 Ndi, yugum eeri paga wambit nagagerak nogo ti, it aakumi Ala wone konembunuk, inale’nggen logonet, Ala wone waganggo nagaatik, luulu abet mbakwi kwe, inikime awi liirogon yakkoloolik me, peebi iniki abut mbangge eyom paga mbo pogo menggaarak nogo aret o.

14 Iri’ngga alok-palok me wambit nagagerak nogo ti, it aakumi wone inaruk konenggwi kwe, ambi eeriyak nduk, Ao, yinuk, iniki piirik wonogwe, ineenggi warak eekkoloorak mban iniki aberit nugwi, nggween paga ale’nggen logorak mban iniki koonit nugwi, eerit nugu logonet, wone yugu nogo mbanogo wuppogo menggaarak nogo aret o. Anggen abe mendek abu yugulik aret menggaarak.

15 Ndi, nggween mili paga wambit nagagerak nogo perak, it aakumi wone konembunuk, iniki abe lombok paga pippak waganggo nagaatik, nabenak mban eeko logonet, anggen yikkologo menggaarak nogo aret o,” yinuk, yoragagerak.

Ndi wuninogo togolowak abu’me kirappugulik wone

(Mrk. 4:21-25)

16 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ndi wuninogo punuk togolowak paga nobappugwi, nogo yugu menggam abu’me pugwi, ti eekulik o. Ata, wuninogo punuk, it aakumi tu unggwi wogwe nogo eya kaawak nduk, tena’me tiyarogon aret pogo menggaarak.

17 Yi mendek ndi mendek kumaarak wonage kenok, pilak ari, ndi, wone inikime taberak wonage kenok, nggwok paga aret pagak ari, eerigin o.

18 Togop me, wone nonggop konenggo monggotak nogo ti, kiniki liippinip o. It aap inamendek wonage kenok ti, ambinom lunogo wogorage, ndi, inamendek lek kenok ti, mbuuluk, Yi an mendek o, mbakwi iigak kwe, aret kolage, eeke kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut agalo awuri wogogwaarak wone

(Mat. 12:46-50; Mrk. 3:31-35)

19 Yorage me, Yetut agalo-awurilogwe at owagam wogo nogogwaarik, aakumi ambik kuwak aago me, Yetut wonage me oome ungguurak meek age mbareegi,

20 aakumi nen, “Kagalokawurilogwe keyaawok nduk, wagaarak endekem wonogwe o.”

21 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Nagalo-nawurilogwe ti, Ala wone konembunuk, eeko menggaarak it yi aret o,” yinuk, yoragagerak.

Wiya koba’le, “Kabolok lek aru,” yoreegerak wone

(Mat. 8:23-27; Mrk. 4:35-41)

22 Peebi ne ambi paga at Yetut oone waganggwi inom yiiro paga unggwogo nogogwaarik, yorage logonet, “Yi yenggenak ene paga wunda nawok o,” yinuk, wunda nogogwaarak.

23 Wunda nogo logonet, at Yetut nogo, nogo yereegerak. Nogo yege kagak, yi yenggenak me o wiya koba’le nabuninuk wage logonet, yiiro inikime niyo yenggeni unggwage kagak, yiiro tebe agan wambuurak eereegerak.

24 Tebe agan wambuurak eeke mbareegi, Yetut owagam nogo nogogwaarik, eenik eeppunuk, “Ninogoba wae!Ninogoba wae! Yi abu ndonggonninake agaarik o.” Yogo mbareegwa, at eenik a’nuk, o wiya inom, yi kilaarak-mogonik eeke inom, mberege mbareegi, puk a’nuk, yi yenggenak nogo abolok lek agagerak.

25 Lek age mbareegi, Yetut nen at oone waganggwi yorage logonet, “Kiniki noba panggombunuk, abet nombakwi nogo ti, nonggop agaarak me, yogo ogotik o?” Yorage mbareegi, inagabiti nen at ambi nen at ambi yogak yogo logonet, “Wologwe! O wiya inom, yi inom, yoge kenok, at oone konengge menggerak yi, ta mbakop? Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

Aap kugi inikime unggwagagerak wumbereegerak wone

(Mat. 8:28-34; Mrk. 5:1-20)

26 Pi wako nogogwaarik, yi Nggalileya ene paga nen o Nggerata wambi wogogwaarak.

27 Wambi wogo nogogwaarik, at Yetut yiiro paga nen nggween paga wundi wage mbareegi, aap ambi kota time mendek kugi inikime unggwagagerak nogo Yetut ka nagagerak. O maan nen oome wonaga’lek kobeewak mbanak aakumi kanggaatak piigo menggam ndoome time aret wonagagerak.

28 At nen Yetut kage nagagerik, abu’me ngginnari nage logonet, oone nggwok paga, “Yetut wae! At Tiyanak Lombok Menggerak Ala aput kat Yetut yi, an nonggop ee’nabikit nduk wagan o? An nooke keyo nduk, yokkigi o,” yoreegerak.

29 Ti yoreegerak nogo ti, at Yetut nen kugi ogole warak aap inikime nen wundi nawak nduk, yoge me, aap nogo nen Yetut yoreegerak. O maan togon kugi nen aap nogo piga wagak mban eeke kenok, eenggi-iyok mbuti keele paga maappunuk, arum wonogwe iigak, keele ndenenak-penenak eerogo mbo punuk, kugi nen aap nogo piyaninuk karume aakumi lek me time pi nagak eeke nagagerak.

30 Kugi nogo nen Yetut yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kat kendage yu o!” Yoge mbareegi, kugi ineebe ambik aap nogo inikime unggwogogwaarak wonogwe me, “An nendage Ambik o,”

31 yinuk, “Aap yi, inikime nen wundi nogwe niinok, mbuun me nappinaniyak ti mage o,” yoreegwaarak.

32 Puurom elan me time wam ambik ambit me inogobak eerit nugwi me, wam inikime time unggwi nawok nduk, “Nappinanu o,” yinuk, inoone nabek togon Yetut yogo mbareegwa, Yetut nen, “E o. Time aret unggwi nanip o.”

33 Yorage mbareegi, kugi nogo aap inikime nen wundit nogo nogogwaarik, wam inikime unggwogo mbareegwa, wam apit aret elan me nogome yuulu agan yi yenggenak inikime tabu-tabu unggwit nogo mbareegwa, yi nogo nen ndonggoninabeegerak.

34 It wam ndegeninaka nen wam yi ndonggoninake nogo kogo nogogwaarik, kole mbaganit wogo logonet, wam ndonggoninabeegerak wone nogo o kota time yorogwe, o yaga’lelo lombok nogome yorogwe, eerit nugu nogogwaarak.

35 Eerit nugu mbareegwa, eereegerak nogo it aakumi pekka nawok nduk, iname nen wundinuk Yetut owagam nogo nogogwaarik, aap kugi inikime nen wundi nagagerak nogo aap iniki a’nuk, yum yirik Yetut abu’me kwi’ndak wonage me ka nogogwaarak. Ka nogo nogogwaarik, inagabiti mbareegwaarak.

36 Inagabiti mbako mbareegwa, kugi ambik aap inikime unggwogogwaarak Yetut obeelom eeke kogogwaarak nogo nen it nogogwaarak nogo yorogogwaarak.

37 Yorogo mbareegwa, it aakumi o Nggerata yi awi ndi awi time abok inagabiti abu alik lombok aganabeegerak me, Yetut iname nen wundi nawak nduk, yogo mbareegwa, at Yetut yiiro paga unggunuk, iyok paga wunda nagagerak.

38 Nage me, at aap kugi inikime wundi nagagerak nogo nen, “Nimbirak nawok o,” yinuk, oone nabek togon Yetut yoreegerak kwe, Yetut nen at ame nappege logonet,

39 “Kame kiyok paga nage logomenggendik, Ala nen eekkakerak nogo mbininogo yorage a nak o.” Yoge mbareegi, wage nagagerik, at ame kota time abok aret, “Yetut nen ndogop ee’nakerak o,” yinuk, mbininogo yoranet nege nagagerak.

Kolaga kambeegerak, kwe amiya eeke,

obeelom eeginabeegerak wone

(Mat. 9:18-26; Mrk. 5:21-43)

40 It aakumi apit aret Yetut woraawak nduk, tokkogwe me, iyok paga lagi nage mbareegi, keyage warogo waganeegwaarak.

41 Waganggo mbareegwa, it Yakuri tamban eeko menggam unde inowe aap ambi endage Yariyut nogo Yetut owagam wage nagagerik, abu’me tebe yinuk, “An name pe’neya nanok nduk, mok o,” yinuk, oone nabek togon Yetut yoreegerak.

42 At apuluk ambolom kolaga ndarak tawe kagak, tahun 12 eereegerak abu kambuurak eeke me, yoreegerak. Yoge mbareegi, Yetut nogo nage kagak, it aakumi ambik inom ninggi’- nuk nogogwaarak.

43 Nogwe me, kwe ambi amiya eeke kagak tahun 12 eereegerak me, obeelom aruwak nduk amendek abok aret ndotet wogoragaatak kwe, obeelom aga’lek aret wonagagerak.

44 Kwe nogo Yetut ambo’me wage nagagerik, ayum irip eenggi pigagangge kagak, amiya eeke nagagerak nogo lek aret agagerak.

45 Lek age mbareegi, at Yetut nen, “Ta nen pi’nakerak?” Yorage mbareegi, it apit aret liklek yogwe iigak, Peterut nen at yoge logonet, “Nogoba o. It aakumi apit yi, ninggikkeren wogo logonet, taga’- mbit agago pagagwi iigi o.”

46 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Lek o. An nomaawi ambi lek negen age kagarak me, ta nen pi’nakerak?”

47 Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Muk yelok neegerak kagi o,” mba’- nuk, agabiti nen aganak nugege logonet, Yetut abu’me tebe yinuk, aakumi abok inenggaanom paga alom ngge paga Yetut ayum pigaganeegerak inom, ndi, awo pigagangge kagak eebe obeelom agagerak nogo inom, mbininogo yoreegerak.

48 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Napuluk o. Kiniki an noba panggombunuk, abet nombakendak paga obeelom agandak me, kinikiigun kame nak o,” yoreegerak.

49 Awo yoge kagak, aap ambi it Yakuri tamban eeko menggam unde inowe ame nogome nen wage nagagerik, aap Yariyut nogo yoge logonet, “Kapuluk muk kanggerak me, ninogoba Ngguru yi, tu aanom warogo wonok nagun o.”

50 Yoge nogo at Yetut aruk konengge nagagerik, Yariyut yoge logonet, “Kagabiti mbarugun o. Kiniki noba panggombunuk, abet nombake keenok, kapuluk obeelom arigin o,” yo’- nuk,

51 aap nogo ame aret nogogwaarak. Nogo nogogwaarik, it aakumi abok endekem logowak nduk, yorage nagagerik, Peterut kunduk, Yaya kunduk, Yakobut kunduk, kolaga agalo-ogoba kunduk, nogo mban wogoret ame unggwi nagagerak.

52 Unggwi nage nagagerik, aakumi apit aret le yogwe, ineebe wakkologwe, eekwi iige nagagerik, “Le yugup o. Kolaga yi, kanggerak lek we nogo yege me, le yugup o.”

53 Yorage mbareegi, it aakumi nen kolaga nogo abu kanggerak ineenu me, at agi’ndok kambeegwaarak.

54 Agi’ndok kanggwi iigak kwe, Yetut nen kolaga nogo eenggi pigagangge logonet, “Napuluk mi’naru o!” 55 Yoge mbareegi, kolaga nogo iniki obaane’me ari wage logonet, mi’nagagerak. Mi’nage mbareegi, Yetut nen, “Kolaga yi, mbi nawak nduk,wogo’nip o.”

56 Yorage mbareegi, kolaga agalo-ogoba nogo nen, “Ia!” yinuk, pi wako mbareegwa, Yetut nen, “Eeke neegotak nogo aakumi abu yoraagup o,” yinuk, inaruk wareegerak.

9 At oone waganggwi 12 nogo nappiyareegerak wone

(Mat. 10:5-15; Mrk. 6:7-13)

1 Yorage nagagerik, at Yetut nen it aap 12 nogo kuwak ari woraawak nduk, wiirage nagagerik, wogo mbareegwa, at omaawi paga yi kugi ndi kugi abok aret aakumi inikime nen nggiginogo wumbiigwi, yi kugi ndi kugi andi kunik kenok, obeelom eeginakwi, eeginabit nugu logowak nduk, awone kiliriragagerak.

2 Awone kilirirage nagagerik, Ala abu’me piyoorak wone yoranet nugwi, aakumi obeelom eeginabit nugwi, eerit nugu logowak nduk, nappiige logonet,

3 “Kit nogo logonet, yi mendek ndi mendek abok aret kinowaanggun inom, wokkirogwe iinok yonggoliyak yum inom, kinambi inom, kinawu inom, kinambogoyum mbere inom, wonok nagup o.

4 Kit o ambime namonggotak me, wokkinakwi iinok, kinom o kota time aret logomonggotik, o alik me noorak kenok, namunggup o.

5 Yi awi ndi awi namonggotak me, keyage warogo wokkinakwi lek iinok perak, iname o kota nen wundi nogo logonet, Kinobaalombok o! yinuk, kiniyok paga liirubu aa’ngga agago piinok, time nen wundi nanu o.”

6 Yorage nagagerik, nappiyareegerak nogo nogogwaarik, yi yaga’lelo ndi yaga’lelo unggwit nogo logonet, obeelom wone yoranet nugwi, aakumi obeelom eeginabit nugwi, eerit nugu nogogwaarak.

Aap Keroret nen iniki piirik agagerak wone

(Mat. 14:1-12; Mrk. 6:14-29)

7-8 Eerit nugwi nogo it aakumi nen iigo nogogwaarik, it ando nen, “At Yaya kanggo menggam nen eenik a’nuk, mi’nagaarak o,” yogwe, ndi, ando nen, “Aap Eliya tena’me agaarak o,” yogwe, ndi, ando nen, “Aap maan Ala nen yorage kagak yorogo nogogwaarak nogo mendek ambi eenik a’nuk, mi’nagaarak o,” yogwe, agan nugwi nogo aap endagembogut Keroret nogo aruk konengge nagagerik, iniki piirik agagerak.

9 Iniki piirik logonet, “An lombok nen Yaya enggaanok mbaneegirak kwe, eerit nage konenggirak yi, ta nen eerit nege agaarik o?” yinuk, Yetut pekkaakit nduk, eeke nagagerak.

Aap 5000 mbi karerogo wogoragagerak wone

(Mat. 14:13-21; Mrk. 6:30-44; Ya. 6:1-14)

10 It aap nappiyareegerak nogo iniyok paga wogo nogogwaarik, eerit nugu nogogwaarak nogo Yetut mbininogo yoreegwaarak. Yogo mbareegwa, at Yetut nen inalik wogoret o kota ambi endage Mbetayira tayo yi nogogwaarak.

11 Tayo yi nogogwaarak mendek, aakumi ambik, “Yetut time nagaarak,” konenggo nogogwaarik, amugurok nogogwaarak. Amugurok nogo mbareegwa, Yetut nen keyage wappiige nagagerik, Ala abu’me piyoorak wone nogo yorage, ndi, ineebe kugi andi kenok, obeelom eeginake, eereegerak.

12 Eeginake kagak, oonegen kilu yi naakit nduk eeke mbareegi, it aap 12 nogo at owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Aakumi inawi wurik yime abu lek me, it aakumiapit kuwak ari wagaarak yi, o yaga’- lelo inom, o ilin-ilin inom, time inambi onggo mbanogo nunggwi nogo yuwak nduk, nappiyet o.”

13 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Inambi nawak nduk, kit nen aret wogoraanip o.” Yorage mbareegi, it nen, “Nit roti 5, ndi, ikan mbere mban wonage me, aakumi ambik yi, inambi kuninumba noorak op me nduk ari agandik ilik?” yinuk, yoreegwaarak.

(14 Yoreegwaarak ti, aap ineebe lima ribu wonogwe me nduk, yoreegwaarak.) Yogo mbareegwa, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “It aakumi 50 lombok kunu wurogo kwi’narit nawak nduk, yoraanip o.”

15 Yorage mbareegi, togop aret kwippiyareegwaarak.

16 Kwippiigo mbareegwa, at Yetut nen roti 5 inom, ikan mbere inom, woppunuk, ena mbogut paga ni’nage nagagerik, “Nogoba Ala wa!” yinuk, karereegerak. Karerogo at oone waganggwi nen aakumi kuwak aago nogo tumburiraawak nduk, wogoragagerak.

17 Wogoragagerak tumburirogo mbareegwa, it abok aret nonggo nogogwaarik, ndonggoppiyareegerak. Ndonggoppiige mbareegi, ando ndiinogo pereegwaarak nogo mbirim yum 12 eno korok togon aret yonggologo pereegwaarak.

Peterut nen, “Kat Keritut aret,” yoreegerak wone

(Mat. 16:13-29; Mrk. 8:27-29)

18 Ti’nuk, peebi ne ambi paga at Yetut alik tamban eeke me, at oone waganggwi nogo owagam nogo mbareegwa, Yetut nen ineegwa’me wogiige logonet, “It aakumi abok en an ta nomba’nuk, yogo agaarik?”

19 Yorage mbareegi, it nen, “Aap ando nen, at Yiime Wuppiiga Yaya nogo aret yogwe, ando nen, Eliya aret yogwe, ndi, ando nen, Aap maan Ala nen yorage kagak yorogo nogogwaarak nogo mendek ambi eenik a’nuk, mi’nagaarak, yogwe, eeko agaarik o.”

20 Yogo mbareegwa, at nen, “Ndi, kit perak, an ta nomba’nuk, yogo ogotik?” Yorage mbareegi, at Peterut nen, “Ala nen leenogo mippagareegerak Mesias nogo kat aret o.”

21 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nabok yegerak ti, wonok wundugup o,” yinuk, inaruk wareegerak.

“Aaninggin-paaninggin agago noorugun,” yoragagerak wone

(Mat. 16:21-28; Mrk. 8:31-9:1)

22 Inaruk wappunuk, yorage logonet, “An aap aret nda’nagagirak nogo mondok noba aaninggin-paaninggin agago panugun o. It aap inanggok inom, Ala unde inoweewi inom, Ala wone liiru mbanak unde inom, ineebi nen mbo panugo logonet, nooko mbaremengga, nogo mbere yinuk, ko’lu Ala nen neenik agago mippanigin o.”

23 Yorage nagagerik, it apit aret yorage logonet, “An ninom nugu logorak mbakwi kenok, kit yi eekak ndi eekak eeriyak mbakwi nogo mbo punuk, ko’lu-kii’me eyo karokaro paga nabembinagarak nogo, ko’- nok an ninom aret nugu logowok o.

24 Kineebe kinili yikkolamonggotak kenok, kineebe kobak aret arumu-nggup o. Ndi, an nendage nggwok aruwak nduk, kineebe wondet eerogo patit namonggotak kenok, kineebe kinili aago aret logomunggup o.

25 Kit yi awi ndi awi abok aret unde eekkologo logomonggotik, kineebe kobak arumonggotak kenok, ti paga nano eekkoloorak nduk, agan nugu logomunggup mbakop?

26 Aakumi inayuk wuppunuk, kinagabiti nen an neebe inom, an noone inom, mbo punuk naana’le mbangga’lek logomonggotak kenok, peebi an inom, nogoba inom, it Ala ake eeko logorak leenak menggaarak malayikat inom, ninamendek li’luk ee’nuk wogo logomonggoorik, an aap aret nda’nagagirak yi, aakumi inayuk wuppunuk, nagabiti nen kinaana’le mbanigin lek o.

27 Kit ando yime wonogwe nogo, aakumi Ala abu’me piya wage kinigen kaga’lek kiigak, kambumunggup mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak. Puut paga Yetut enete alik agagerak wone

(Mat. 17:1-8; Mrk. 9:2-8)

28 Wone ti yorage nagagerik, nogo 8 negen yinuk, Yetut nen Peterut kunduk, Yaya kunduk, Yakobut kunduk, wogoret tamban eeruwok nduk, puurom lagi nogogwaarak.

29 Nogo nogogwaarik, Yetut tamban eeke me, at enete alik lombok age nagagerik, ambogoyum abinak mondok yanggwi negen lan ari kagak,

30-31 eya pindanak paga aap mbere Muta Eliya imbirak ineebe tena’me ari wa’- nuk, Yetut o Yerutalem kambuurak a’me lik yuurak agagerak wone nogo, Yetut inom mbaneegwaarak.

32 Mbanggwi iigak, aap Peterut oreewi inom abu nogo yuurak eeginabeegerak kwe, ineenik ogo nogogwaarik, Yetut abinak pindanggage kagak aap mbere Yetut inom wonogwe iyareegwaarak.

33 Iigo mbareegwa, it aap mbere nogo Yetut mbo punuk, lagi noorak nduk eekwi iigak, Peterut nen Yetut yoge, “Nogoba wae. Nit yime obeelom aret wonogwe me, kit logobagip nduk, ooliya kenagan, ambi kat, ambi Muta, ndi, ambi Eliya, wurogo pinagarak op aret o,” yinuk, yoreegerak. (Ti yoreegerak nogo we ugun eenggo’lek me, yoreegerak.)

34 Nogo awo yoge kagak, ameraakot wage logonet, nobarogo piyareegerak. Ameraakot inoba nobappiya wage mbareegi, inagabiti nggwok mbakwi iigak,

35 ameraakot enggela’me nen oone ari logonet, “An naput miirogo mippereegirak nogo yi aret me, at oone liirogon konenggo logonip o.”

36 Ari mbareegi, pekkogo nogogwaarik, Yetut alik mban wonage kogogwaarak. Kogo nogogwaarik, eeke kogogwaarak nogo, ti eyom paga aakumi abu yoroolik puk aret wonogogwaarak.

Kugi wulaga inikime nen wumbereegerak wone

(Mat. 17:14-18; Mrk. 9:14-27)

37 Ko’lu at Yetut oone waganggwi inom puurom nogome nen wambi wogo mbareegwa, aakumi apit at ka nogogwaarak.

38 Ka nogo nogogwaarik, aakumi apit kuwak ari nogogwaarak nogo ambi nen perak togon Yetut yoge logonet, “Ngguru wae. Naput wulaga ambolom ambit ndarak me pekkaanok nduk, yokkigi o, nogoba!

39 Kugi nen wulaga nogo piga wagak mban eeke kenok, kwa ari kagak, piyanogo nggween paga anek-nggwik nggimbege nagaatik, eenggi-iyok puk-puk yuwak nduk eeppege, awoori lagap-lagap eeruwak nduk, eeppege, eeke nagaatik, wake menggerak. Mbo punuk, mbaganikit ti, mbakeelik aret o.

40 An nen kat koone waganggwi nogo kugi nggiginogo wumbuwak nduk, yoragarak kwe, it nen nggiginogo wumbuurak meek o.”

41 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kit aakumi yogondak wonogwe yi, kiniki noba panggombunuk, abetmbaka’lek lambek nugu monggotak yi, wologwe! An ne mande ninom logonuk name nagin kwe? Ne mande niniki yanggo yinuk, kit ninom logogin kwe?” yinuk, yorage nagagerik, aap aput andi nogo yoge logonet, “Kaput wonok omok o.”

42 Yoge mbareegi, awo wonok wage kagak, kugi nogo nen wulaga eebe piyanogo nggween paga anek-nggwik nggimbege nagagerik, eenggi-iyok pukpuk yuwak nduk eeppereegerak. Eeppege kagak, at Yetut nen kugi ogole warak nogo mberege nagagerik, wulaga nogo obeelom eerogo ogoba wogoreegerak.

43 Wogoge mbareegi, it aakumi nen Ala omaawi ambik kogo nogogwaarik, “Ia!” yinuk, pi wareegwaarak.

“Noorugun o,” yinuk, ne ambinom yoragagerak wone

(Mat. 17:22-23; Mrk. 9:30-32)

Yetut yi eekak ndi eekak abok eerit nege paga, it aakumi abok nen, “Ia!” yinuk, pi wakwi iigak, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet,

44 “An wone yokkirage yi, liirogon konenggo logonip o. An aap aret nda’nagagirak yi, nooruwak nduk neebe pigogo aakumi wogorage kaamunggup o.”

45 Yoragagerak kwe, it kobak mban wonogogwaarak. Ndi, wone ti, yelok kogwe iyo, nobarak negen yoragagerak kwe, “Yo’niragandak nogo ti, nonggop yo’- niragan o?” yinuk, inagabiti nen kin wokkoolik puk ogogwaarak.

“Aap nggwok ti ta o?” yogogwaarak wone

(Mat. 18:1-5; Mrk. 9:33-37)

46 Ti’nuk, peebi Yetut oone waganggwi nen, “An iya kat iya,” yogo logonet, wone wako nogogwaarak.

47 It iniki mbako logonet, wone wakwi nogo at Yetut yelok iige nagagerik, wulaga mbuuluk ambi waganogo eraaninu mippunuk,

48 it nogo yorage logonet, “At kinenggela’me abu tebenak wonage nogo ti, at aap nggwok lombok aret wonage me, aap ambit-ambi, An Yetut oone wagangge minggirak me, yinuk, at wulaga yi, wagangge kenok ti, an aret wo’nake, ndi, an wo’nake kenok, at nappani wagagerak nogo aret wagangge, eeke menggerak o,” yinuk, yoragagerak.

Kinom ogoorak lek kenok kit mendek aret yoragagerak wone

(Mrk. 9:38-40)

49 Yorage mbareegi, Yaya nen, “Nogoba wae. Aap ambi kugi inikime unggwagagerak wonage me, aap ambi nen kat kendage kumbunuk nggiginogo wumbiige kogo nogoorik, at ninom nugulik me, Mage, yogoorak o.”

50 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Mage, yoriyak ti, mage o. It kinom ogoorak lek kenok ti, kit mendek aret o,” yoragagerak.

Tamariya mendek nen, “Yetut nawak,” mbareegwaarak wone

51 Ti’nuk, peebi at Yetut mbogut paga lagi noorak eyom panggoni wage mbareegi, Yetut o Yerutalem noorak nduk, iniki mondok ogogumbuk eekkolage nagagerik,

52 yonggo aa’nduk aret nappiya wagagerak wogo nogogwaarik, at wage me ake pipuk eerogo puwak nduk, aakumi Tamariya mendek iname ambime unggwogogwaarak.

53 Unggwogo mbareegwa, aakumi o Tamariya mendek nen, Yetut o Yerutalem mondok noorak mbake yelok kogo nogogwaarik, “Noorak mbakerak me, nawak o,” mbareegwaarak.

54 It togop mbakwi at oone waganggwi Yakobut Yaya imbirak iigo nogogwaarik, “Ninogoba wae! Kani mbogut paga nen kuninabi wambi woraawak nduk, yoruwi ilik?”

55 Yogo mbareegwa, ena koonogo pegiige logonet, mberiragagerak.

56 Mberirage nagagerik, o alik ambime nogogwaarak.

Yetut inom nugu logorak wone

(Mat. 8:19-22)

57 Nogwe me, aap ambi nen Yetut yoge logonet, “Kat nege logorak mbake keenok, an nimbirak aret nugu logowok o.”

58 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Pagi ti, enoona wonogwe, ndi, towe mbogut paga nugu menggaarak nogo, inawiina wonogwe, eeko menggaarak kwe, an aap aret nda’nagagirak yi perak, nogo yege minggim abu lek aret o,” yinuk, yoreegerak.

59 Yoge nagagerik, aap alik ambi yoge logonet, “Nimbirak nugu logowok o,” yoreegerak kwe, aap nogo nen, “Ai, nogoba! Aa’nduk nogoba nggween taambunuk, nimbirak nawok nen, E, yo’niru o.”

60 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “It aakumi kambeegwaarak mendek nen inowe-inawot kanggwi iinok, nggween taambiigo logowak nduk, teppiyet o. Kat perak, Ala abu’me piyoorak wone nogo, yi awi ndi awi yoranet nege logot o,” yoreegerak.

61 Yoge mbareegi, alik ambi nen Yetut yoge logonet, “Nogoba o. Kat nimbirak nege logokit mbakirak kwe, naakit nduk, aa’nduk nowenawot yora nawam yo’niru o.”

62 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “It aakumi yabu woorak nduk, tuguwa wonok nogwe kwe, yabu wagangga’- lek we aret pi wogwe iinok, Ala abu’me piige menggim ungguurak meek o,” yinuk, yoragagerak.

10 Yetut nen aap 70 nappiyareegerak wone

1 Ti’nuk, peebi ninogoba Yetut nen aap alik 70 leenogo mippiige nagagerik, yi awi ndi awi o kota lombok noorak mbareegim nogome it inaa’nduk mbere’ndak lombok mban nappiyareegerak.

2 Nappiige logonet, “Eebe yugu ka’let agaarak kwe, mbanggo menggaarak ineebe mbereeluk me, at anggen yugu unde nogo nen anggen yugu nogo mbaniyak nappiyaawak nduk, yogo logonip o.

3 Ndi, kit perak, nanip o. Kit ndomba kwak yi, aakumi mba’ngge pogom wonogwe me, inenggela’me nappinagage agarik o.

4 Nappinagage me, kinawu nggerenak inom, wokkirogwe yonggoliyak yum nogo inom, kiniyogogut nggerenak inom, ti wonok nagup o. Ndi, tu paga nogo logonet, it aakumi iinok, keyage wappiinet nagup mban.

5 Aakumi iname ambime unggwogo logomonggotik, aa’nduk keyage wappiigo logonet, Wa! Kinale’nggen o, yinuk, yoranu o.

6 Yorogo logomonggotik, it aakumi time nen kinale’nggen inoba piyamonggotak nogo paga, Yi nit ninoreewi aret o, yinuk, wokkinakwi iinok, kinale’nggen inoba aret logogin o. Ndi, wokkinaburak ineebi mbakwi iinok ti, kinale’nggen inoba piyamonggotak nogo, lek eerogo piinok, wundi namunggup o.

7 It aakumi nen kit wokkinaburak mbakwi iinok, iname kinom time aret logonu o. It aap yabu eeko menggaarak yabu onggo woorak op aret me, kinom logonet, kinambi yi mendek ndi mendek makkirogwe iinok, ti aret nonggo logonu o. Ya nogo yegak nda nogo yegak eerit nugu logobok o.

8 Kit o kota ambime unggwi namonggotak me, keyage warogo wokkinakwi iinok, inambi makkirogwe ti aret nonggo logonu o.

9 Ndi, aakumi time kugi andi wonogwe iinok, obeelom eeginako logonet, Ala abu’me pinagarak muk kinowagam panggo yi wagaarak o, yinuk, yorogo logonu o.

10 Ndi, o kota ambime unggwi namonggotak me, it aakumi nen keyage warogo wokkinakwi lek iinok perak, endekem tu nggwok paga wundi nogo logomonggotik, yorogo logonet,

11 Kinobaarigin nogo ti, Kinobaalombok, kineenu arubagip nduk, nit kiname logonet, liirubu niniyok paga lenggenggerak nogo yumbunogo pinagago ogoorik o. Ala abu’me pinagarak muk kinowagam panggo yi wagaarak, abet aret mbako logonip o, yinuk, yoranu o.

12 Peebi age yobok paga it aakumi Torom mendek ti, mbuuluk inoorigin kwe, it aap o kota time mendek nogo ti, mondok nggwok aret inoorigin o, yinuk, yokkirage agarik o,” yoragagerak.

Yi o ndi o abet mbaka’lek kenok, yoragagerak wone

(Mat. 11:20-24)

13 Wone ambinom yorage logonet, “It aakumi Koratim mendek ti, inabuwa o! It aakumi Mbetayira mendek ti, inabuwa o! Eerubok mendek iname eeke kagaarak nogo, o Tirut Tiron time eeke logonetak en, it aakumi time mendek nen kwi’na’nuk inayum maluk yikkologwe, purok inagabolo paga yikut eerogo pakwi, eeko logonet, inomaluk maan mbo penetak o.

14 Peebi inowak looniyak eyom paga aakumi Tirut Tiron mendek ti, aaninggin we mbuuluk eeppiyaagin kwe, it ti perak, aaninggin mondok nggwok aret eeppiyaagin o.

15 Ndi, it aakumi Kaperenawum mendek ti, Nit mbogut paga nagawan me tiyappinanigin, mba’- nuk, yogo agaarik ya? Mondok lek o. It kambunuk nogo menggam ogu time aret, Wuppinanigin, mbako logowak o,” yinuk, yegerak, yoraanu o.

16 Yorage nagagerik, at oone waganggwi mendek ambinom yorage logonet, “It aakumi kit kinoone konenggwi kenok ti, an noone aret konenggwi, kit mbo pinagagwi kenok ti, an aret mbo panugwi, ndi, it nen an mbo panugwi kenok ti, at nappani wagagerak nogo aret mbo pugwi, eeko menggaarak aret o,” yinuk, yorage nagagerik, nappiyareegerak.

It aap 70 nogo iniyok paga wogogwaarak wone

17 Ti’nuk, it aap 70 nappiyareegerak nogo inale’nggen mbakak iniyok paga wogo logonet, “Ninogoba o! Kugi kunduk kat kendage kunogo yorogwe niinok, konenggwi iigoorak o.”

18 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “At Ibilit o yabok eeke nogo pogom mbogut paga nen wangge kagagirak o.

19 Waalo aakumi inooka inom, nggitamuru inom, kiniyok paga aan mbelenogo pugwi, at kinom wim mbanak nogo omaawi lek eerogo tebenogo pugwi, eeko logobagip nduk, an nawone kilikkiragarak. Nawone kilikkiragarak me, maluk ambi kinoba arigin mondok lek aret o.

20 Togop aret kwe, it kugi kinoone konenggo menggaarak nogo paga kiniki ale’nggen mbarugup o. Ata, kinendage agi mbogut paga liiru mbanak wonage nogo paga kiniki ale’nggen mbako logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Iniki ale’nggen nen Ala keyage wareegerak wone

(Mat. 11:25-27, 13:16-17)

21 Ne ti eyom paga Aberiniki Yetut inikime mondok lik ari mbareegi, ale’nggen nen keyage wake logonet, “Mbogut nggween unde kat nogoba wa yokkege agarik o. Kat eeriyak yi nogo, it aap iniki warak inom, iniki ngget inom, ineenu ogwe iyo, nobappunuk, mbuulogwe ngget ndarak pogom paganogo yoragagindak me wa. Kinikilom mba’nuk eereegindak me, nogoba wa, yokkigi o.”

22 Yoge nagagerik, “An nogoba nen yi mendek ndi mendek abok aret an unde logokit nduk, wo’nereegerak. Ala aput ti ta o? It aakumi ineenggo’lek nogoba alik mban eenu menggerak. Ndi, nogoba ti ta o? Ti, at aput an nalik mban neenu minggi-rak. Ndi, aput an nen it aakumi nogoba ineenu aruwak nduk, paganogo yoroorak mbake neenok, it kunduk, ineenu ogo menggaarak o,” yinuk, yoragagerak.

23 Yorage nagagerik, at oone waganggwi enegen pegiige nagagerik, inaligiluk yorage logonet, “Kit kinigen kogwe nogo, it aakumi kogwe kenok, iniki ale’nggen aret kogo logogun o.

24 Kit kinigen kogwe nogo, it Ala nen yorage kagak yoraga mendek inom, it aap inendagembogut inom, it apit nen, Kaawok lak ao, mbako nogogwaarak kwe, kaga’lek aret wonogogwaarak. Ndi, kit konenggwi nogo, it nen, Konenuwok lak ao, mbako nogogwaarak kwe, konengga’lek aret wonogogwaarak o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

Aap Tamariya mendek iniki obeelom yoragagerak wone

25 Ti’nuk, peebi ne ambi paga aap Ala wone liiru mbanak unde ambi Yetut abut mbanikit nduk, wage nagagerik, yoge logonet, “Ngguru wae. An mondok-mondok neenik logokit nduk, nonggop eeri o?”

26 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Ala wone yugu liiru mbanak ti, nonggop mbanak o? Kat nonggop pekkage menggendak?”

27 Yoge mbareegi, aap nogo nen, “Kiniki inom, kineebe inom, kinomaawi inom, abok aret kinogoba Ala mban kiniki kunik eeko logonip o,” ndi, ambi, “It ineebe iniki kunik eekkologo menggaarak ti kwak, it aakumi inom menggaarak ti, togop aret iniki kunik aganako logowak o,” yinuk, yoreegerak.

28 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Op yagan o. Yagandak nogo ndakndak eeke keenok, keenik aret logomunggun o.”

29 Yoge mbareegi, aap nogo, “An op aret,” nombaruwak nduk, Yetut yoge logonet, “Ndi, niniki kunik eeginabikit nen it ninom wonogwe ta o?”

30 Yoge mbareegi, at Yetut nen onggo yoge logonet, “Aap ambi o Yerutalem nen o Yeriko nagagerak. Nage me, aap yogoot wagangga nogo nen pilak togon wunggo logonet, ayum ageerok apit ndinggo logonet, eebe wappogo nogogwaarik, taati kambuwak nduk, mbo punuk, mbaganeegwaarak.

31 Mbaganggwi iigak, peebi aap Ala unde ambi we ugun tu ti paga wage logonet, aap warak nogo kage nagagerik, kagak wagagerak.

32 Wage kagak, peebi aap Lewi mendek ambi togop aret tu ti paga ugun wage me, aap wareegwam wok yi wage logonet, eebe warak kage nagagerik, kagak mban wagagerak.

33 Wage kagak, peebi aap Tamariya mendek ambi tu ti paga wage logonet, aap warak nogo enegen kagagerak. Enegen kage nagagerik, abuwa mba’nuk,

34 owagam wage nagagerik, agabolo nibinik-ndelenak aago nogo anggur amburu inom, amburu alik mendek inom, labunogo nggerembege nagagerik, eebe waganogo at ageledai nogo paga kwippunuk aakumi nogo yugu menggam ambime pi unggwagagerak. Pi unggwage nagagerik, time arum aret wonagagerak.

35 Ndi, ko’lu at awu mbuti perak mbere waganogo aap nogo yugu menggam unde nogo wogoge logonet, Aap yi arum logot o. Arum logonet, wokkigirak yi nogo lek age kenok, kat kamendek ambinom nabenogo kungge logomenggendak kenok, an wage logominggirik, obaane’me wokkirigin, yoreegerak o,” yinuk, Yetut nen aap Ala wone liiru mbanak unde nogo yoreegerak.

36 Yoge nagagerik, “Aap kenagan nogo it aakumi inom logonet, iniki kunik mbakwi pogom aap ambi ta nen aap yogoot wagangga nen wareegwaarak nogo iniki kunik mbareegerak mbaken o?”

37 Yoge mbareegi, at aap Ala wone liiru mbanak unde nogo nen, “Aapat abuwa nen obeelom eeppereegerak nogo aret o.” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kat ti, ndak-ndak aret eeri nak o,” yinuk, yoreegerak.

Mariya Marata imbirak pegiya nagagerak wone

38 Yetut at oone waganggwi inom nogo logonet, o yaga’lelo ambime unggwi nogo mbareegwa, kwe ambi endage Marata nen Yetut at ame unggwi woraawak nduk, yoreegerak.

39 Yoge mbareegi, unggwi nagagerak wonage me, kwe Marata awuluk endage Mariya nogo, Yetut abu’me kwi’ndak logonet, oone konengge kagak kwe,

40 Marata perak, Yetut ake yi wa nagak, ndi wa nagak ta’liila eerit nage nagagerak. Eerit nage logonet, Yetut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Nogoba wae. Nalik mban kat kake eeke logokit nduk, nawuluk teppanegerak kat neega’lek agandik a? Yeenggwaaniruwak nduk, yoru ubi!”

41 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Marata, Marata. Kat yi eeriyak ndi eeriyak mban kiniki piirik logonet, anggon-panggon eerit nege keegi o.

42 Ambiret mban miippunuk, eeriyak perak op o. Ndi, kat kawuluk Mariya nen ti aret miikerak me, an, Mage, yorigin mondok lek o,” yinuk, yoreegerak.

11Tamban eeriyak mamuniragagerak wone

(Mat. 6:9-13, 7:7-11)

1Peebi ne ambi paga at Yetut ambime tamban eeke nagagerak. Eeke mbareegi, at oone waganggwi mendek ambi nen Yetut yoge logonet, “Nogoba o. Aap Yaya nen at oone waganggwi tamban eeruwak nduk, mamuniragagerak nogo pogom nit tamban eeruwok nduk, kat mamunniret o.”

2 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kit tamban yogobi eeko logonip o. Ninogoba o! Kat kendage abu abe alik leenak menggendak me, tiyappagago ogoorik o. Nit kat kabu’me logowok nduk, eeppinani mok o.

3 Ninambi ko’lu-kii’me nonggo logorak wo’nirage logot o.

4 It aap nit maluk eerogo pinanugwi nogo mi eerogo pogo monggoorak me, Kat nen nit ninomaluk lek eerogo pinanege logot o. Ndi, ninabut mbangge kero, ninarum logot o, yinuk, togop aret yogo logonip o,” yoragagerak.

5 Yorage nagagerik, at oone waganggwi nogo ambinom yorage logonet, “Aap kit mendek ambi nen nogo iniki mbere eeke paga at ore ambi owagam nage logomenggerik, yoge logonet,

6 Nore wae. An nore ambi o ambime nage logonet, pe’- neegak wagaarak kwe, mbi wogoriyak abu lek me, kat roti kenagan wo’niru o, yoge kenok,

7 at ore oome wonage nogo nen ari logonet, Nogo abu ninikilom agaarak me, piya’nake mage o. Tu ti, abu narak. Ndi, napuri ninom nogo yugwi me, mi’- na’nuk wokkiriyak ti meek o, yinuk, togop yorigin mbakop?

8 Lek o! At ore aret me wogoriyak op kwe, nogo inikilom agaarak me, wogoriyak eebi mbake kagak kwe, agabiti mbaka’lek oone nabenak mban yoge paga at mi’na’nuk, Wo’niru o, yoge nogo aret wogorigin lek mbakop? Wogorigin aret o, yinuk, yokkirage agarik o.

9-10 Togop me, it aakumi nen nggino yorogwe iinok, aret wogorogwe, kwaakwi iinok, kwaakkologwe, Tu paa’niyet o, yorogwe iinok, paariigwi, eeko menggaarak me, nggino yogwi kiinok, wokkirage, kwaakwi kiinok, kwaakkirage, Tu paa’niyet o, yogwi kiinok, paakkiige, eeke kaamunggup nduk, kit nen nggino yo-gwi, kwaarit nugwi, Tu paa’niyet, yogwi, eeko logonip o.

11 Kit kinaput ambi nen, Mbi wo’- niru o, yokkirage kenok, yugum aret wogoriyak mbakop? Ikan ambi wo’- niru o, yokkirage kenok, waalo wogoriyak mbakop?

12 Towe ako wo’niru o, yokkirage kenok, nggitamuru wogoriyak mbakop?

13 Lek me, kit aap maluk mendek kwe, kinapurilogwe nen yokkirogwe iinok, obeelom mendek wogorogo monggotak nogo ndak-ndak, kit kinogoba mbogut paga mendek, Aberiniki wo’niru o, yogwi kiinok, wokkiraagin lek mbakop? Wokkiraagin aret o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut Mbeletebut imbirak eeko menggaarak wone

(Mat. 12:22-30; Mrk. 3:20-27)

14 Peebi ne ambi paga Yetut nen kugi ambi oone lek mendek aap inikime nen nggiginogo wumbege mbareegi, wundi nage kagak, aap oone lek nogo oone warak agagerak. Oone warak age mbareegi, it aakumi nen, “Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

15 Pi wareegwaarak kwe, it ando nen yogo logonet, “At Yetut ti, kugi iyagalo Mbeletebut nen yoreegerak paga kugi nggiginogo wumbiige menggerak o,” yogwe,

16 ndi, it ando nen at iniki abut mbanuwok, mbako logonet, “Mbogut paga nineenu ariyak ninagabiti warak mendek ambi eeru o,” yinuk, at yogwi, eereegwaarak.

17 It iniki mbakwi at Yetut yelok iige nagagerik, it yorage logonet, “Aap inowe ambi at abu’me menggaarak inom it-it ogookko’nok ma’nogwe iinok, at abu’me piige menggim omaawi lek aret arigin o. Ndi, kunu ambi it-it aret ogookko’nok mbaganggwi iinok, inawi ti wuum lu agan nage logogin o.

18 Kit nen yogo logonet, At kugi iyagalo Mbeletebut nen yoge paga kugi nggiginogo wumbiige menggerak o, yogwe me, at Ibilit nen at aret ogookkolage kenok, at abu’me piige menggim ti, nonggop togon omaawi logorak.

19 Ndi, an nen kugi Mbeletebut yo’nege paga kugi nggiginogo wumbiige neenok, ta nen kit kinapuri yorage paga kugi nggiginogo wumbiigo menggaarak mbakop? Kinapuri nen eeko menggaarak kagak kit yogwe me, it nen aret kinenggali wappinagagun o.

20 An nen Ala eenggi omaawi paga kugi nggiginogo wumbiige neenok perak, Ala abu’me pinagarak muk kinowagam wagaarak aret mbako logonip o.

21 Aap anini warak ambi tin yippunuk, wooluwak nutik awi lombok arum wonage kenok, at amendek ugun time op aret logogin kwe,

22 aap alik ambi anini ambik lombok nen aap nogo awi paga kwi’nari unggwage logonet, at eebe tebenogo pege kenok perak, eegin-omaale nogo paga iniki panggombunuk, logomenggerak nogo ndinogo punuk, agugun waganogo tumbuke menggerak o.

23 It an ninom lambunik wonogwe lek iinok ti, ninom ogoorak aret wonogwe o. Ndi, an ninom kuwak eekulik nogo nen it ninom kuwak eeke minggirak nogo mappiigo menggaarak aret o,” yinuk yoragagerak.

Kugi ogole warak iyok paga wage menggerak wone

(Mat. 12:43-45)

24 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kugi ogole warak mendek aap inikime nen wungge nagaatik, Nggeeme yonggonggola o, yinuk, niyo ero lek me kwaarit nirimenggi-nirimenggi yonggonggolaawam lek kenok, Name wundi wagagim nogome niyok paga yungguninuk unggwi naakit o, yinuk,

25 unggwi wage nagaatik, wundi nagagim nogome liirubu koorak ndigik-ndegek aago kenok,

26 ti’nuk, wundi nage nagaatik, at maluk aret kwe, kugi mondok maluk lombok ineebe 7 kuwak eeppiinok, wogoret iyok paga unggwi wage nagaatik, nogome inom aret menggerak me, aap nogo aa’nduk kugi ambiret iniki me wonage me mbuuluk op wonagagerak kwe, peebi apit yagabit ari unggwogwe iinok, aap nogo abu maluk aret logogin o,” yinuk, yoragagerak.

Iniki ale’nggen mbako logorak wone

27 Wone ti yorage mbareegi, aakumi apit kuwak aago inenggela’me nen kwe ambi oone tiyarogon ari logonet, “Kwe ndakkake nagagerik, elak kunggake nagagerak nogo, iniki ale’nggen kombake logogin o.”

28 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “At nogo mban lek o. It Ala wone liirogon konembunuk, eerit nugu menggaarak iinok perak, iniki ale’- nggen aret mbako logogun o,” yinuk, yoragagerak.

“Nineenu ariyak mendek eeke keyaawi,” yoreegwaarak wone

(Mat. 12:38-42)

29 Ti yorage nagagerik, it aakumi apit aret kuwak eeri wagak eekwi iigak, Yetut nen it yorage logonet, “Kit aakumi o yogondak wonogwe yi, kit maluk lombok eerit nugwi kiigi o. Nineenu ariyak mendek ambi eeke keyaawi o, yinuk, yo’nugwi kwe, an nen alik ambi eeke neyaamunggup lek o. Ata, aap Yunut nogo nen ineenu ariyak mendek eereegerak nogo ti mban aret eeke neyaamunggup o.

30 At Yunut nogo aakumi o Niniwe ineenu agak wonagagerak nogo pogom, an aap aret nda’nagagirak nogo kit aakumi o yogondak wonogwe yi, kineenu agak aret agarik o.

31 Kwe nggwok ambi o ame pa’nggwe nen at Talomo iniki warak logonet, wone koongge menggerak nogo aruk konenikit nduk wagagerak kwe, at Talomo ti, aap mbuuluk negen, ndi, at ambi yime wonage yi perak, abu nggwok aret kagak, kit at oone konengga’lek wonogwe me, peebi aakumi inowak looniyak eyom paga at kwe nggwok nogo nen mi’- na’nuk, kit yogondak wonogwe yi, Kinenggali a’nip o, yinuk, yokkirage kaamunggup o.

32 At Yunut ti, aap mbuuluk negen logonet, aakumi o Niniwe mendek Ala wone yorage mbareegi, it abok aret iniki koombunuk, inomaluk mbo pereegwaarak kwe, at ambi yime wonage yi perak, aap abu nggwok aret me, wone yokkirage nogo konembunuk, kinomaluk mbo puurak op aret kagak, kinogogumbuk wonogwe me, peebi aakumi inowak looniyak eyom paga it aap o Niniwe mendek nogo nen mi’na’nuk, kit yogondak wonogwe yi, Kinenggali a’nip o, yinuk, yokkirogwe iyaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Kineebe o eya eekkinake logorak wone

(Mat. 5:15, 6:22-23)

33 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Aakumi nen ndi wuninogo punuk, ndik abu’me a, togolowak abu’me a, kiraappugulik o. Ata, wuninogo punuk, aakumi unggwi wogwe nogo eya kaawak nduk, tena’me tiyarogon pogo menggaarak.

34 Kit kineebe ndi wuninik pogom eya nogo ti, kinigen aret. Kit kinigen obeelom wonage kenok, kineebe abok aret eya aago logomunggup o. Ndi, kit kinigen maluk wonage kenok perak, kineebe abok aret o apit aago pogom logomunggup o.

35 Ti kenok, eya kinikime wonage nogo lek age logonet, o apit pogom age kero, liippogo logonip o.

36 Kit kineebe ando o apit pogom lek abok eya mban wonage kenok, ndi eya pi-ndanggage logonet, kineebe eya agago pinagage menggi kwak, kineebe abok aret eya aago logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Ala wone liiru mbanak unde inom, Pariti inom, eeko menggaarak wone

(Mat. 23:1-36; Mrk. 12:38-40)

37 Wone ti yorage mbareegi, aap Pariti mendek ambi nen, “Nimbirak mbi nawok nduk, omok o,” yinuk, Yetut yoreegerak. Yoge mbareegi, at Yetut aap nogo ame unggwi nage nagagerik, mbi naakit nduk, kwi’- nagagerak.

38 Mbi naakit nduk, at eenggi kooka’lek logonet, we aret kwi’nage aap Pariti nogo enegen kage nagagerik, “Aap yi nonggop eeke iya!” mbareegerak.

39 Mbake mbareegi, at ninogoba Yetut nogo nen, “Kit Pariti mendek nen aakumi inamendek yumbulambu agago kologwe inom, yi maluk ndi maluk eekwi inom, kinikime apit yagabit aago kagak, kinagiiwakkinarenggap agabolo endekem mban kooko monggotak.

40 Kit wi negen aret eeko ogotik. At agabolo endekem ogobakkigireegerak nogo nen inikime inom ogobakkigireegerak lek nduk yogo ogotik?

41 Lek o. Kinikime aken yonggolak ti, it aap ineenggi lek wogorogwe kiinok perak, yi mendek ndi mendek abok koorak aret kaamunggup o.

42 Kit Pariti mendek yi, wone a’me mban koonggwi, Ala kinom kiniki kunik eekwi, ti eeka’lek logonet, we liboongga logwe, numbuk engga logwe, mbiingga logwe, nogo mban nibinogo Ala ake pugwi me, kinabuwa! Wone alom nggwok ti, eeko logonet, mbuulogwe-mbaalogwe ti inom nabenogo eeriyak me eeko monggotak o.

43 Kit Pariti mendek yi, it Yakuri tamban eeko menggam oolo kwi’nogwe, yi mendek ndi mendek onggo kunggo menggam taati, Nit mban keyage wappinanuwak, mbakwi, eeko logorak kinikilom mbako monggotak me, kinabuwa!

44 It aakumi kanggaatak inowak paga mbaka’lek iniyok ugun aan lebenogo pit nogo mengga kwak, kit aret me, kinabuwa!”

45 Yoge mbareegi, aap Ala wone liiru mbanak unde ambi nen onggo Yetut yoge logonet, “Ngguru wae. Yagandak nogo ti, nit ninom aret ninenggali wappinanege keego o.”

46 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Kit aap Ala wone liiru mbanak unde kunduk, aaninggin woorak meek nogo mendek kagak, aakumi inuum paga nggimbunuk, luwi aago nugwi iigak, yeenggwaaroorak mbaka’lek, kinigen pengge agan mbaganggo monggotak me, kinabuwa o!

47 Kinombomini nen aap Ala nen yorage kagak yorogo nogogwaarak inoorogo piyareegwaarak nogo, kit inombowologwe nen aret inabiriiwak yimbiigwi me, kinabuwa!

48 Kit kinombomini nen it aap Ala yorage kagak yoraga inooreegwaarak nogo, inobaane’me kit aret inabiriiwak yimbiigwi ti paga, kinombomini eereegwaarak nogo ti, Op aret eereegwaarak o, mba’nuk, yogwe kiigi o.

49-51 O nggween yi wakkagagerak paga nen, it aap Ala yorage kagak yoraga aap Kaben amiya wambeegerak kuli nen nok, Ala ake warogo kani kunggo menggam Ala awi wurik me oolo muundak aap Takariya amiya wambeegerak kuli, it abok inamiya wambeegerak nogo inane’me kit aakumi yogondak wonogwe yi aret kinoorikit nduk, at yi mendek ndi mendek abok eenu menggerak Ala nen ari logonet, An noone yorage neegak yoraga inom, yonggo nappiya wage minggirak inom, nappiya wage neenok, ando inookwi, ando piginabuwak nduk, muguret nugwi, eekwi, kiyaagin o, yinuk, yereegerak nogo ti, it aap aa’nduk inamiya wambit nagagerak nogo inane’me kit aakumi o yogondak wonogwe yi aret kinoorikit nduk, yereegerak me, yokkiragi o.

52 Kit Ala wone liiru mbanak unde yi, yi wone ndi wone aakumi ineenu ogwe iyo, tu kunci kit aret kumaapporogo wonogwe me, kinabuwa! Nit aret wone nineenu aruwok, mbaka’- lek logonet, it ando ineenu ariyak mbakwi nogo ineenu ogwe iyo, non mbambiigo ogotik o,” yinuk, yoragagerak.

53-54 Yorage nagagerik, o time mbo punuk, endekem wundi nage mbareegi, it Ala wone liiru mbanak unde inom, aap Pariti mendek inom, at oone ninggin yemenggerak paga yilunogo punuk, waruwok nduk, inanini nen eegwa’me liirit-laarit waganggo nogogwaarak.

Iniki laakot paga eerit nugwi iinok, yoragagerak wone

(Mat. 10:26-27)

1 Wone ti yorage wonage kagak, it aakumi ineenggi lingginiyak abu meek ribu-ribu aret kuwak eeppunuk, inobogom nen taga’- mbit eerogo piigwi iigak, at Yetut nen at oone waganggwi mendek inaa’nduk yorage logonet, “It aap Pariti nogo nen iniki laakot logonet, yokkirogo menggaarak me, roti piike menggi kwak inoone agan nugwi nogo waganggwi kiyo, tum wakkologo logonip o.

2 Yi eekwi ndi eekwi nobarak wonage kenok, tena’me aret age, ndi, kiraarak wonage kenok ti, pagak ari, eerigin o.

3 Togop me, kit o apit me logonet, yogo nogogutak nogo o eya paga yogwe konenggwi, ndi, oome aken time logonet, yagakop wone yogo nogogutak nogo, o kirin paga nen kuum-keek paga pagak ari, eeke kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Ala ninagabiti mbako logorak wone

(Mat. 10:28-31)

4 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Noreewi o. An wone ambi yokkira o. Aakumi nen kinagabolo mban kinooko menggaarak nogo ti, kinagabiti mbarugup o. Kinooppunuk, nonggop eeppinagarak mbakop? Lek aret o.

5 Kit kinagabiti mbarumunggup nduk, an kurumbi yokkira o. At kinagabolo mondok kinooppunuk, kani omoonuk wunuk mban ari menggim nappinagarak unde menggerak ti perak, kinagabiti mbako logonip o. At mondok kinagabiti mbako logonip o, yinuk, yokkirage agarik o.

6 Wu mbuulogwe mbere paga towe yiluwe ineebe 5 lambuk togon kunggo menggaarak nogo lek a? Togop aret kunggo menggaarak kwe, at Ala nen towe ambiriluk ambi kobak eerogo pege menggerak abu lek o.

7 Kineeruwak kunduk abok aret at Ala eenggi lingginik menggerak o. Togop me, towe mbuulogwe ineebe apit lambuk togon at iniki kundugu lek negen kwe, kit perak, at iniki kundugu nggwok lombok kinombake menggerak me, kinagabiti mbako logogup o,” yoragagerak.

“Yetut ninowe aret o,” yinuk paganggo logorak wone

(Mat. 10:32-33, 12:32)

8 Wone yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit aakumi inenggaanom, Yetut ti ninowe aret o, yinuk, paganggwi kiinok, an aap aret nda’nagagirak nogo nen it Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat nogo inenggaanom paga, It aap yi, an nawuri aret o, yinuk, paganiraagin o.

9 Ndi, kit aakumi inenggaanom paga, Yetut ti, nineenggo’- lek o, yogwe kiinok perak, an kunduk, it Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat nogo inenggaanom paga, It aakumi ti, an neenggo’- lek o, yinuk, ari neyaamunggup o, yinuk, yokkiragi o.

10 An aap aret nda’nagagirak nogo kinoone miyuk-meya eerogo panugwi kiinok, kinomaluk ti, Ala nen lek eerogo pinagarak op aret kwe, Aberiniki miyuk-meya eerogo pugwikiinok perak, kinomaluk ti, Ala nen lek eerogo pinagagin mondok lek aret o. Mondok itok kunik aret logogin o.

11 It aakumi Yakuri tamban eeko menggam kuwak aago inom, it aap inendagembogut inom, it aap yo’- nggok inom, inowagam wokkiret pinagi nogwe iinok, kiniki piirik logonet, Ninaana’le mbanggoloorak nduk, wone ngge yoraamun? yinuk, koonubok o.

12 Ti eyom paga wone yoroorak nduk, Aberiniki nen, Ndogop yoret o, yinuk, yokkirage kaamunggup o,” yoragagerak.

Aap eenggi warak kwe iniki wi pogom yoragagerak wone

13 Yorage mbareegi, it aakumi ambik kuwak aago nogo ambi nen Yetut yoge logonet, “Ngguru wae. An noweeluk nen nogoba eyate ando mogonniruwak nduk, yoru o.”

14 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Wulaga! Kinowak loonogo kineyate tumbukkiragak yuwak nduk, an aret mippaneegerak mbaken?”

15 Yoge nagagerik, Yetut nen aakumi yorage logonet, “Kinamendek apit wonage nogo paga kineenik eeko logorak lek me, uugwe-uugwe mbakwi kiyo, kiniki tum wako logonet, liippogo logonip o,” yoragagerak.

16 Yorage nagagerik, wone eegu laarogo yorage logonet, “Aap eenggi warak ambi nen iri’ngga awi nggween mili paga yareegerak me, anggen yugu ka’let agagerak.

17 Anggen yugu ka’let age mbareegi, iniki koongge logonet, Yakirak anggen yugu mbanak puurak o lek me, nonggop eeri?

18 Mbake nagagerik, Yogobi eerikit o. An o yi, mingge logominggirik, nggwok lombok wuppunuk, namendek inom, yakirak anggen yugu nogo inom, time aret pi unggwage logokit o.

19 Pi unggwage logominggirik, Namendek apit kuwak eerak wonage nogo tiginit unggwage neegak yi tahun ndi tahun eeriyak me, yogondak yonggonggolage logonet, mbi nenet nage, amburu nenet nage, i’ndok mban agan nage, eeke logokit o, yinuk, niniki wone yo’nuk eerigin o, yereegerak.

20 Yereegerak kwe, at Ala nen, at aap nogo yoge logonet, Kat aap wi yi, wae! Yogondak oonikiya yi paga aret kat kiniki an wa wage me, kat pipuk eerogo pakendak nogo peebi ta nen unde logogin mbaken o?

21 Yinuk, yorigin me, Ala nen it aakumi agi mendek paga ineenggi lek logonet, ogu mendek paga mban ineenggi warak eekkologwe iinok, at aap ti ndak-ndak aret o,” yinuk, yoragagerak.

“Kiniki piirik eerugup o,” yoragagerak wone

(Mat. 6:25-34)

22 Yorage nagagerik, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Nineenik logorak nduk, ninambi nano namun? Ndi, nineebe paga ninayum nano yikkolamun? yinuk, kiniki koonggo logonet, kiniki piirik logogup o, yinuk, yokkiragi o.

23 Nonggo monggotak ti, meek negen kwe, kineenik logorak ti, iya o. Ndi, yikkologo monggotak ti, meek negen kwe, kineebe nogo ti, iya o.

24 Towe ya’ngge-ya’ngge eeko menggaarak nogo liippinip o. Awi yakkologwe, anggen mbanggologwe, ti eekulik o. Ndi, anggen mbanogo pi unggwogo menggam o kunduk, lek mban kwe, at Ala nen inambi wogorage menggerak. Towe ti, at iniki kundugu mbuuluk negen kagak, Ala nen inambi wogorage menggerak kwe, kit perak, at iniki kundugu lombok me, wokkiraagin lek mbako ogotik? Wokkiraagin aret o.

25 Kit ambi kambuurak eyom panggoni wagaarak kagak, Neenik ambinom logonuk, kambikit, mba’nuk, kiniki koonit nugwi paga ndak-ndak eekkinake kaamunggup mbakop?

26 Togop eekkinabigin lek me, abu mbuuluk eeriyak mendek ti, eeriyak meek ko-gotak kenok, iya eeriyak mendek ti, Nonggop eeri? yinuk, kiniki piirik ogotik?

27 Waambi anggen lagangge menggerak nogo liippinip o. Aap Talomo aap nggwok abu abe mban kenok, aakumi nen, Wi, ugo nogogwaarak nogo kwe, at meek negen o. Waambi anggen ti perak, yabu wagangge, ligi laangge, eekeelik kwe, Ala nen unde wake kagak, anggen mondok abe kigirikwe yege menggerak me nduk, yokkiragi o.

28 Iri’ngga-kale’ngga endekem yogondak ki lagangge, ndi, ko’- lu tekkani pugwi iinok, nengge, eeke menggerak kwe, at Ala nen enete abe eerogo pege menggerak me, at nen iri’ngga nogo mbuuluk eeppege, ndi, kit aap kiniki at Ala oba panggombunuk, liirogon abet mbaka’lek mendek yi, kit mondok iya lombok eeppinagage, eerigin lek mbakop?

29 Togop me, Ninambi-ninagi nano namun? yinuk, kiniki koonit nugwi ti, mage o. Kiniki piirik logogup o.

30 It aakumi endekem mendek nogo nen ti mendek abok aret kwaarit nugu menggaarak kwe, kit perak, Nit ti mendek lek o, yinuk, uugwe mbakwi nogo at kinogoba eenu menggerak o.

31 Kit aa’nduk Ala abu’- me pinagarak, Ao, mba’nuk, mugurok nogwe kiinok, ti mendek abok aret oba lunogo wokkirage kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak. Inamendek kuwak eerogo mbogut paga patiyak wone

(Mat. 6:19-21)

32 Yorage nagagerik, at Yetut nen, “Nandombalogwe wae! Ala nen kit at abu’me pinagarak inikilom mbareegerak me, kinagabiti mbarugup o.

33 Kinamendek paga wu kunggo logomonggotik, aap ineenggi lek kenok, wogoraanip o. It aap yogoot iyagalo kiraari unggwage, yininuwo nibini unggwage, eekeelik menggim mbogut paga time kinamendek abe, lek ariyak lek nogo mendek yonggolak logowak nduk, yumunggok awi nibik yuurak lek nogo mendek yirikkologo logonip o.

34 Kinamendek kuwak eerak wonage me, kiniki kunduk, time aret logogin o,” yinuk, yoragagerak.

Ala ayeloman kenok li’luk eerak logorak wone

35 Wone ambinom yorage logonet, “Kinayum-kinagabee’le nggirik-nggerok yirik logonet, kineenggi me ndi wuninik mondok li’luk aago logonip o.

36 Aap kwe kolage me laago lakome nogome nen ame tu pukpuk eeri wage kero, ayeloman mini nen mbet-mbet tu paakkoorak nduk, tokkogo mengga kwak logonip o.

37 Inogoba nen ayeloman mini nogo ineenik logonet, tum wakwi me iya wage kenok, inale’nggen inombarigin o. Tum wakwi wonogwe me iya wage kenok, ogoba nen ayumunggok nggooppunuk, at ayeloman mini inanoniya larak nawak nduk, ambime kwippiinok, inake eeke logogin o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o.

38 Nogo iniki mbere eeke paga ilik, o weege paga a, wage logomenggerik, ayeloman togop wonogwe iinok, inale’nggen inombarigin o.

39 At aap awi unde nen, Yogoot iyagalo oonegen ndi paga woraagin, ee’nu a’netak en, Tu paappunuk, namendek kiraari unggwi wage kero, yinuk, nogo yega’lek mondokmondok tum wake logonetak, mbako logonip o.

40 An aap aret nda’nagagirak nogo oonegen ndi paga woroorak nombaka’lek kiigak, woraagin aret me, kit kunduk mondok li’luk eeppunuk, logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Aap ambi ugun eeke, ambi li’lak eeke, eeriyak wone

(Mat. 24:45-51)

41 Yorage mbareegi, Peterut nen Yetut yoge logonet, “Nogoba o. Woneeegu laarogo yo’niragandak yi ti, nit mban yo’niragan ilik, it aakumi abok aret yoragan a?”

42 Yoge mbareegi, at ninogoba Yetut nen, “Ti kenok, aap nggwok ayeloman ambi nen oreewi at ogoba ayeloman mini ando nogo inarum logonet, inambi noorak wogorage logowak nduk, mippuurak iniki warak yabu li’lak eeke menggerak ambi ta o?

43 Ogoba nen ayeloman ambi togop eeke me ka wage kenok, ayeloman nogo iniki ale’nggen arigin o.

44 Ogoba nen ayeloman nogo togop eeke me ka wage kenok, amendek abok aret at unde logowak nduk, mippigin o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o.

45 Ndi, ayeloman nogo nen iniki mbake logonet, An nogoba elaambirik logonuk woraagin mbaki o, yinuk, at ogoba ayeloman mini at oreewi ando nogo kumi aap inom yawi inooke, yi mendek ndi mendek ugun lagap mban nenet nage, amburu kumili aganakwi mendek nengge logonet, kumili kunit nage, eerit nage kenok perak, nonggop o? Lek o.

46 Ayeloman nogo nen, Nogoba ne ndi eyom paga woraagin o, ndi, Oonegen ndi paga woraagin o, mbaka’lek ugun kobak kagak wage logomenggerik, ayeloman nogo eebe nibik-nobak eerogo it aap iniki at oba panggombunuk, abet mbaka’lek piige menggim nogome aret nappigin o.

47 Aap ayeloman ambi ogoba eeriyak mbake nogo eenu kwe, li’luk eeppunuk, eeka’lek kenok, yawi paga nggwiirit wake kaamunggup o.

48 Ndi, ayeloman ambi ogoba eeriyak mbake nogo eenggo’lek logonet, alik eeremenggerak paga onggo yawi wariyak aret kwe, mbuuluk wake kaamunggup o. Nggwok aret wokkirogo logomenggaarik, peebi, Nggwok aret, wo’niraanip o, yinuk, yokkirogwe, ndi, unde logobagip nduk, nggwok aret wokkirogo logomenggaarik, peebi abunuk, Iya negen wo’niraanip o, yinuk, yokkirogwe, eekwi iyaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

Ogoorogo piyaakit nduk, wagagerak wone

(Mat. 10:34-36)

49 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “An nen o nggween paga yime abok kani pikit nduk wagagirak me, mbet-mbet kani pigibok eekirak me, ao mbake agarik o.

50 Aakumi yiime wuppiigwi kwak an ambi eeppaniyak nduk wonage kwe, yobok togon eeppaniyak awo me, niniki abu meek lombok ee’nake o.

51 It aakumi o nggween paga yime iniki ugun lambunik logorak eeppiyaakit nduk, wambi wagagirak mbakop? Lek o. Ogoorogo piyaakit nduk, aret wambi wagagirak o, yinuk, yokkirage agarik o.

52 Yogondak nen aap ambi apuri 5 kenok, inom ogoorak logonet, kenagan nen mbere inom ogoorak, ndi, mbere nen kenagan inom ogoorak, iyaamunggup o.

53 Inom ogoorak logonet, ogoba nen aput wake, aput nen ogoba wake, agalo nen aagaluk wake, aagaluk nen agalo wake, enggelo nen enggelo wake, atuuluk nen atuuluk wake, eekwi iyaamunggup o,” yoragagerak.

O etenggen age paga liippuurak wone

(Mat. 16:2-3)

54 Yorage nagagerik, it aakumi apit yorage logonet, “Ndugwi oonegen kilu yi nage menggim pa’nggwe nen lagi wage kenok, E! Ti mayu woraakit nduk, eeke kagi, yogootak me, mayu aret wage menggerak.

55 Ndi, wiya o ame pa’nggwe nen warit wage kenok, E! Ko’lu o kibi arigin kagi, yogootak me, ko’lu kibi aret age menggerak.

56 Kit kiniki laakot logonet, yogo monggotak yi wae! Mbogut-nggween enete liippunuk, Ti togop aret arigin kagi o, yinuk, yogo monggotak kwe, yogondak yi eyom paga ariyak nogo kit nonggop nduk liippunuk, E! Ti togop aret arigin kagi, yinuk, yaga’lek aret ogotik?” yinuk, yoragagerak.

Inom ogoorak kenok, mbet-mbet lambunggo logorak wone

(Mat. 5:25-26)

57 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Obeelom eeriyak yi aret kagi, yinuk, kinalitak lombok liippuurak op aret kwe, nano nduk liippega’lek aret ogotik?

58 Aap kinom ogoorak nogo kinom aret aap inowak loongga ka nogwe kenok, at kinom ogoorak nen nikkiret aap owak loongga owagam pinagi nage, ti’nuk, aap inowak loongga nen aap eegin warak owagam pinagi nage, ti’nuk, aap eegin warak nogo nen aap keele maarogo mambiigo menggam mambinagage, eekwi iyo, tu paga awo kinom nogo logonet, mbet-mbet paganogo kinom kiniki lambunenu o.

59 Keele maarogo mambiigo menggam mambinagagwi iinok, at kinom ogoorak wonage nogo nen, Onggo ndogop puurak o, yinuk, yokkiramenggerak nogo abu tigitogon pega’lek kagak, time nen wumbinagagin mondok lek aret o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

13 Maluk mbo pugwi lek kenok kambuurak wone

1 Nogo ti eyom paga aakumi ando nen, “Aakumi Nggalileya mendek nen Ala ake warogo kani kunggwi me, aap Pilatut nen inookerak o,” yinuk, Yetut yori nogogwaarak.

2 Yori nogo mbareegwa, at Yetut nen, “It aap Nggalileya mendek ando maluk eeka’lek kenok, teppiige, ndi, it inookerak ti, maluk nggwok eeko nagaarak me, inooke, eekerak mbakop?

3 Lek o. Kit maluk eeko monggotak nogo kiniki koombunuk, mbo pugwi lek kiinok, kit kunduk, togop aret eeppinagage kaamunggup o, yinuk, yokkirage agarik o.

4 O Tilowam o nggorek wurik ngginnage logonet, it aap 18 aambeleninabeegerak nogo ti, it aakumi ugun Yerutalem wonogwe ti, maluk eekwi lek negen, ndi, it aambeleninabeegerak nogo ti, maluk nggwok eereegwaarak me, aambeleninabeegerak mbakop?

5 Lek o. Kit maluk eeko monggotak nogo kiniki koombunuk, mbo pugwi lek kiinok, kit kunduk, abok togop aret eeppinagage kaamunggup o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

Eyo wuli anggen yuulik eegu laarogo yoragagerak wone

6 Yorage nagagerik, wone eegu laarogo yi, yorage logonet, “Aap ambi eyabu eerak me, eyo wuli ambi yarak wonagagerak. Wonagagerak me, anggen yugu mbanikit nduk, wondekka nagaatak kwe, anggen yugu lek mban kage nagagerak.

7 Yugu lek mban ka nage nagagerik, at ayeloman eyabu unde nogo yoge logonet, Eyo wuli yi nogo anggen yugu mbanikit nduk, pekka waga’mban eeke neegak, tahun kenagan eereegerak kwe, anggen yugu lek mban me, nggween aanom warogo logokwak, muurogo nappu o.

8 Yoge mbareegi, at ayeloman nogo nen, Nogoba! Tahun yi paga an nen wola yege, alom mogut mbangge, eeriyak mbakirak me, teppuurak o.

9 Ndi, tahun yi eeppunuk, ambi age paga anggen yege kenok ti op o. Ndi, anggen yege lek kenok perak, muurogo nappenok o, yinuk, yoreegerak o,” yoragagerak. Yakuri tamban eekwi paga kwe obeelom eereegerak wone

10 Ti’nuk, peebi at Yetut it Yakuri tamban eekwi paga it tamban eeko menggam ambi wone mamunirage me,

11 kwe ambi kugi andi kagak, tahun 18 eereegerak me, amborowak kalenak mi’nariyak abu meek aret wonagagerak.

12 Meek aret wonage me, at Yetut nen kwe nogo enegen kage nagagerik, wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Kwe yi wae! Andi nogo abu lek eekkaki o,” yinuk,

13 eenggi awo pigaga-ngge kagak, kwe nogo amborowak koonnage mbareegi, Ala wogoppereegerak.

14 Ti eeke mbareegi, aap Yakuri tamban eeko menggam unde nogo it tamban eekwi paga Yetut nen kwe nogo obeelom eekerak kage nagagerik, anini nen aakumi apit yorage logonet, “Yabu eeriyak nduk nogo 6 kuli yuurak wonage me, nogo 6 kuli yuurak ti paga ugun andi obeelom eekkinabuwak nduk, wogo logomunggup o. Nit tamban eekwi yi paga wagak yuurak lek o.”

15 Yorage mbareegi, ninogoba Yetut nogo nen at yoge, “Kit aakumi kiniki laakot logonet, yorogo monggotak yi wae! Kit abok tamban eekwi paga kinerapi a, kinageledai a, ngga’nggo’- na narak me, yi na nawak nduk, tu paarogo punuk wogoret nogo monggotak nogo lek a?

16 Ndi, ti kenok, Abarakam ombooluk kwe yi, Ibilit nen keele maarogo porogo wonage kagak, tahun 18 eereegerak me, kit tamban eekwi paga piinogo teppuurak ti, mage me nduk, yogo ogotik?”

17 Ti yoragagerak paga at inom ogoorak wonogwe nogo inenggali agago piyareegerak kwe, it aakumi abok at Yetut iya tit eerit nege nagagerak nogo paga inale’nggen mbako nogogwaarak.

Kulok anggen paga eegu laarogo yoragagerak wone

(Mat. 13:31-32; Mrk. 4:30-32)

18 Ti’nuk, at Yetut nen, “Ala abu’- me piyoorak ti, nano kokwak o? Ndi, nano paga wakka o?

19 Lek o. Ala abu’me piyoorak nogo ti, kulok anggen kokwak aret me, aap ambi kulok anggen nogo waganogo eyabu me yumbuneegerak me, laganeegerak. Lagangge logonet, eyo ambi nggwok lombok wiganeegerak me, eno’- mbak paga yi towe ndi towe mbogut paga nugu menggaarak mendek inawi mbani unggwogo nogogwaarak o,” yoragagerak.

Roti piike menggerak eegu laarogo yoragagerak wone

(Mat. 13:33)

20 Ti yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ala abu’me piyoorak nano paga wakka o?

21 Ala abu’- me piyoorak ti, roti piike menggerak pogom aret me, kwe ambi nen roti piike menggerak nogo mendek mbato yigirik togolowa’na ne 40 paga kilirogo wuppunuk, roti piike menggerak nogo mendek inom nombongge kenok, abok aret piike menggerak o,” yinuk, yoragagerak.

Tu mbuuluk paga unggwi noorak wone

(Mat. 7:13-14, 21-23)

22 Ti yorage nagagerik, ti’nuk, at Yetut nogo o Yerutalem wage logonet, o kota-kota inom, yaga’leloyaga’lelo inom, ambime unggwagak eerit wage logonet, wone mamuniranet wage nagagerak.

23 Wage me, aap ambi nen, “Nogoba wae! Aakumi apit inagap ndaremenggi ilik, ambitak mban inagap ndaremenggi a?”

24 Yoge mbareegi, Yetut nen, it yorage logonet, “Tu mbuuluk paga unggwi noorak nduk, lin wako logonip o. It aakumi apit aret unggwi noorak nduk, eeremenggaarak kwe, meek tit kaagun o, yinuk, yokkege agarik o.

25 At o unde nen mi’na’- nuk, tu nake mbaremenggi, kit endekem tu puk-puk eeko logonet, Nogoba! Tu paa’niyet o, yorumonggotak kwe, at nen, Kit aap nggeeme nen wogop? Kit an neenggo’- lek o, yokkirage kenok,

26 kit nen at yogo logonet, Lek o. Laago ninom nonggo nogoorak nogo o. Lek o. Ninawoore’nggam wone mamunnirage nagandak nogo o, at yorumonggotak kwe,

27 at nen, Kit nggeeme nen wogop? Kit an neenggo’lek o. Kit maluk eeko monggotak yi, mbet mbaganinip o, yinuk

28 endekem wu-mbinagamenggerak logonet, aap Abarakam kunduk, Itak kunduk, Yakup kunduk, ndi, it aap Ala nen yorage kagak yoraga abok aret Ala abu’me wonogwe iigo logomonggotik, leenggu maakwi, kineyak nggilik maakwi, eeko logomunggup o.

29 It aakumi o iru-ogwe nen, agiogu nen, Ala abu’me piige menggim laago noorak nduk, kuwak ari woraagun o.

30 Kuwak ari wogo logomenggaarik, it aap peebi wonogwe nogo ti, inaa’nduk ogwe, ndi, inaa’nduk wonogwe nogo ti, peebi ogwe, eekwi iyaamunggup o,” yoragagerak.

Aakumi o Yerutalem mendek inabuwa mbareegerak wone

(Mat. 23:37-39)

31 Ti awo yorage kagak, it aap Pariti mendek ando nen Yetut owagam nogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Aap Keroret kooriyak ari me, yime nen mbet mbaganu o.”

32 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “At aap nggeewo pogom ti, wone yi mbet yori nanip o. An yogondak inom, ko’lu inom, kugi aap inikime wonage kenok, nggiginogo wumbiige, andi kenok obeelom aganake, eeke logominggirik, nogo mbere yinuk, ko’lu an eerikit nduk wagagirak nogo ti, abu worok togon aret eerigin o.

33 Togop eeriminggirak kwe, it aap Ala yorage kagak yoraga mendek ambi o Yerutalem kagak, o alik me kambuurak meek me, yogondak inom, ko’lu inom, ko’lu kwak inom, an time nage logogin aret o.

34 Ai! Yerutalem, Yerutalem! Ala nen yorage kagak yokkega nogo inooke, aap Ala nen yonggo kowagam nappiya wage menggerak ti, yugum paga toguurit-tagaarit inooke, eeke menggendak me ao! Towe ayam iyagalo nen oo’nuwe a’naabit abu’- me tebembiirogo menggi kwak, an nen kat kaagalogwe togop aret kuwak eerogo piyoorak mbake minggirak kwe, kat nen, Neebi o, mbake menggendak me, ao!

35 Kat kawi yime teppiminggirak o wogo aret logogin o. Kat nen, Nogoba endage paga wage yi, wogoppuwok o, yuurak eyom panggoni waga’lek kagak, kenegen abu neega’lek aret logomunggun o, yinuk, yokkigi o,” yoreegerak.

14 Aap eenggi-iyok piirik-konik obeelom eereegerak wone

1 Peebi ne ambi paga at Yetut nen it Yakuri tamban eekwi paga mbi noorak nduk, aap Pariti inowe ambi ame unggwagagerak me, aakumi nen at inigen wonok nugu nogogwaarak.

2 Inigen wonok nugwi iigak, aap ambi andi eenggiiyok piirik-konik eerak Yetut abu’me wonage me,

3 at Yetut nen aap Ala wone liiru mbanak unde inom, it Pariti mendek inom, yorage logonet, “Yakuri tamban eekwi paga aakumi obeelom eeginaburak ti, op ilik, mage a?”

4 Yorage mbareegi, it apit inoone abu lek puk ogogwaarak. Puk ogo mbareegwa, at Yetut nen aap nogo eenggi pigogo obeelom eeppege nagagerik, nappereegerak.

5 Nappereegerak nage kagak, at Yetut nen it yorage logonet, “Kit tamban eekwi paga kit ambi kinaput a, kinerapi a, nggween kabunik yi yenggenak me yigeebu wangge kenok, kit pigogo nippi woroorak op ilik, lek a?”

6 Yorage mbareegi, inoone onggo yoriyak meek me, puk aret ogogwaarak.

Iniki tebenak logonet, inanoniya lako logorak wone

7 Puk ogo mbareegwa, at Yetut nen it aakumi mbi noorak inayonggo pereegerak nogo, aap nggwok kwi’nogo menggam mban kwi’nari wogwe iige nagagerik, wone eegu laarogo yorage logonet,

8 “Aap kwe kolage logonet, laago larak noorak nduk, kinayonggo pege kenok, nogologomonggotik, aap nggwok kwi’nogo menggam time kwi’narugup o. Kit mbuulogwe me, ndi, aap ambi abu nggwok ayonggo pemenggerak wage kenok,

9 at kinom kinayonggo pemenggerak nogo nen kit yokkira wage logonet, Wologwe! Aap yi, kit kinobaane’me kwi’naruwam kit tayo yinip o, yokkirage kenok, kinenggali mbakak aap ugun kwi’nogo menggam kwi’nari noorak age kero, aap nggwok kwi’nogo menggam kwi’narugup o.

10 Kinayonggo pege kenok, nogo logomonggotik, aap ugun kwi’nogo menggam time aret kwi’narumunggup o. Kwi’ndak wonogwe me, at kinayonggo pemenggerak nogo nen kit yokkira wage logonet, Noreewi o. Kit aap nggwok kwi’nogo menggam yime kwi’nari wa’nip o, yokkirage kenok, it aakumi apit mbi noorak kinom wonogwe nogo inenggaanom paga kit tiyanak aret kiyoorak me, aap ugun kwi’nogo menggam time aret kwi’nogo logomunggup o.

11 Kit kiniki tiyappakwi kiinok, tebembinagage, ndi, kiniki tebeppakwi kiinok, tiyappinagage, eeke kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

12 Yorage nagagerik, Yetut nen aap at ayonggo pereegerak nogo yoge logonet, “Kat laago lake logonet kenok, kinom kiniki kunik menggendak inom, koreewi inom, kowekawot inom, ineenggi warak kat kinom menggendak inom, it mban inayonggo pege kenok, peebi it togop lako logonet, onggo kat kayonggo pugwi iyo, it mban inayonggo pege logobok o.

13 Ata, laago lake logonet, ineenggi lek kenok, aawi-obaak peenok warak peenok lek kenok, endop maluk kenok, inigen mbuk kenok, inayonggo pege kenok perak,

14 kiniki ale’nggen ambik kaamunggun o. Ndi, it nen onggo wokkiriyak meek me, aakumi iniki abe koonak nogo ineenik a’nuk, mippiyoorak eyom nogo paga aret onggo wokkege kaamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

Laago nggwok lakwi eegu laarogo yoragagerak wone

(Mat. 22:1-10) 15 Aap mbi noorak inom kwi’ndak wonagagerak nogo ambi nen Yetut yoreegerak nogo aruk konengge nagagerik, Yetut yoge logonet, “It Ala abu’me piige menggim logonet, mbi namenggaarak nogo inale’nggen mbako logogun o.” 16 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Aap ambi laago nggwok lariyak koongge nagagerik, aakumi apit inayonggo pereegerak.

17 Inayonggo pege nagagerik, lappunuk, ayeloman ambi yoge logonet, Laago larak yi, abu pelaariyak eeke me, noorak aap inayonggo pigirak nogo woraawak nduk, yoranet nak o, yinuk, nappereegerak.

18 Nappereegerak nogo nen yoranet nagagerak kwe, it ambugwi aret ineebi-ineeba yogo logonet, at ambi nen, An yabu yarak ambi onggo pigirak pekka noorak me, laago larak na noorak ti, meek o, nogoba, yoge, 19 ndi, ambi nen, An tapi ineengge ndak-ndak 5 aret onggo kunggirak wondegiya noorak me, laago larak na noorak ti, meek o, nogoba, yoge,

20 ndi, ambi nen, An nakwe awo kolagarak me, na noorak meek o, yoge, eereegwaarak.

21 Eereegwaarak nogo ayeloman nen ogoba mbininogo yori wage mbareegi, ogoba anini nen ayeloman yoge logonet, O kota yime tu andogon- andogon apit aret nage logomenggendik, aap ineenggi lek kenok, ineenggi-iniyok peenok warak peenok lek kenok, inigen mbuk kenok, endop maluk kenok, mbet-mbet wogoret wa’nu o.

22 Yoge mbareegi, wogoret wage nagagerik, ogoba yoge logonet, Nogoba o. Yo’negendak nogo wogoret wagarak kwe, kwi’nariyak tenak apit wonage o.

23 Yoge mbareegi, ogoba nogo nen ayeloman yoge logonet, Ndi, ti kenok, aakumi endekem tu andogonandogon ugun wonogwe nogo an name yagabit eeri unggwi woraawak nduk, koone omaawi paga waganogo piya wage logot o.

24 Laago noorak nduk, aa’nduk inayonggo pigirak nogo abok aret an nelaago larak na unggwi woroorak mondok lek aret, yoreegerak o,” yinuk, yoragagerak.

Yi mendek ndi mendek mbo punuk, an ninom noorak wone

(Mat. 10:37-38)

25 Aakumi ambik Yetut inom nugwi me, Yetut nen ena ambokan na’nage nagagerik, it yorage logonet,

26 “Kit kinogobamini-kinagalomini inom, kinakuwi- kinapurilogwe inom, kinowelogwe- kinawurilogwe kumi-aap inom, ndi, kit kineebe lombok inom, Yi neebi o, mbaka’lek kagak an nowagam wogwe kiinok, an noone waganggwi mendek arumunggup lek o.

27 Kinageyo karo-karo nabenogo pinagarak nogo, ko’nok an ninom noorak mbaka’lek kiinok, an noone waganggwi mendek arumunggup lek o.

28 Kit o nggorek wurik lagarak koonggwi kenok, wuriyak onggo puurak endak wonage ilik, lek a? yinuk, kineenggi linggingga’lek kagak, wuko monggotak mbakop?

29-30 Wu kineenggi linggingga’lek kagak wukwi kiinok, nggween kabunogo kobat yimbunuk, oo’ngget awo maaka’lek kagak wu lek age kenok, kakunik mbo pumonggotak nogo aap ando nen inigen kogo logomenggaarik, Aap yi, o wuriyak nduk eekaarak kwe, eegu yobok ari kenok, mbo pegaarak yi, kaanip o, yinuk, kinagi’ndok kambugun nogo lek a?

31 Ndi, aap ndugure ambi nen wim namburi noorak nduk, wone lengganiyak mbake kenok, awuri aa’nduk liippiinok, An nawuri ineebe sepuluh ribu nen it ninom wim mbanak ineebe dua puluh ribu wonogwe me, endak inoori noorak ilik, meek a, yinuk, wakkaga’lek kagak, namburi nage menggerak mbakop?

32 Wakkaanuk meek age kenok, it inom wim mbanak nogo awo wogwe iigak, Wim muk mage agago eyo yinggoorak o, yinuk, yonggo nappiige menggerak nogo lek a?

33 Ti eeko mengga kwak, kit ambi kinamindik- kinamendek apit aret mbo pega’lek kagak an noone waganggwi mendek arumunggup lek o,” yoragagerak.

Mayu andi lek wurik mbo pogo menggaarak wone

(Mat. 5:13; Mrk. 9:50)

34 Wone ambinom yorage logonet, “Mayu ti, ambi eeriyak ake aret wurik menggerak kwe, andi lek wurik kenok, nonggop agago andi warak eeriyak?

35 Mayu andi lek wurik nogo ti, nggween obeelom aruwak nduk yabu yarak me ilik, nggween maluk me a, pemenggaarak kwe, nggween nogo abe arigin lek me, abu mbo nappogo menggaarak o. Kinaruk koneniyak kenok, liirogon aret konenggo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

15 Aap ambi andomba kobak agagerak wone

(Mat. 18:12-14)

1 It aap o unde inake wu kuwak eeka inom, maluk eeka inom, abok aret Yetut oone konenuwok nduk, at owagam nagak eeko nogogwaarak.

2 Owagam nagak eeko mbareegwa, it Pariti mendek inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, nen Yetut it aap ti inom wonogwe iigo nogogwaarik, ineebiineeba yogo logonet, “Aap yi, aakumi maluk eeka wogonake nagaatik, inom mbi nengge menggerak kiraap!” yogogwaarak.

3 Yogo mbareegwa, at Yetut wone eegu laarogo it yorage logonet,

4 “Kitambi kinandomba ineebe 100 wonogwe me, ambiret kobak age kenok, 99 mban iri’ngga nenet nugu menggam nenet nugwi iigak, ambiret kobak agaarak nogo mbo pega’lek ni’nagak-wu’nagak kwaarit nugu nogootik, kwaakkogo monggotak nogo lek a?

5 Ndi, kwaappunuk, kinuum paga ya’ngge lu’nuk, keyage warit

6 kiname wonok wogo nogootik, kinorewologwe inom, kinowe-kinawot inom, kuwak eeppiinok, Nandomba kobak agaarak nogo kwaakirak me, kit ninom ale’nggen eeruwok o, yinuk, yorogo monggotak nogo lek a?

7 Ti ndak-ndak aap 99 iniki nen, Nit niniki abe koonak me, nit maluk nano mbo puurak o? yinuk, iniki koombunuk, inomaluk mbo pega’lek iinok, it mbogut paga menggaarak iniki ale’nggen mbuuluk mbarugun kwe, it aap maluk eeko menggaarak ambiriluk ambi nen maluk eeke nagagerak nogo, iniki koombunuk, mbo pege kenok perak, it mbogut paga menggaarak malayikat nogo iniki ale’nggen nggwok lombok mbako logogun o, yinuk, yokkiragi,” yoragagerak.

Wu kobak agagerak wone

8 Ti yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kwe ambi wu 10 porogo wonage me, ambiret kobak age kenok, ndi wunimbunuk, liirubu koorogo nagake logonet, puk aga’- lek kwaarit-mberaarit eeke nagaatik, kwaakkage menggerak nogo lek?

9 Ndi, kwaappunuk, orewologwe inom, at inom menggaarak inom, kuwak eeppiinok, Nawu kobak agaarak nogo kwaakirak me, ninom ale’- nggen eeruwok o, yorage menggerak nogo lek a?

10 Nogo ti ndak-ndak aap maluk eeko menggaarak ambiriluk ambi nen maluk eeke nagagerak nogo iniki koombunuk, mbo pege kenok, it Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat nogo nen iniki ale’nggen aret mbako logogun o, yinuk, yokkirage agarik o,” yoragagerak.

Aap aput ambi kobak agagerak wone

11 Yorage nagagerik, wone ambi ari logonet, “Aap ambi apuri mbere wonagagerak.

12 Ambokan mendek nogo nen ogoba yoge logonet, Nogoba o. Keyate an wo’niriyak mbakendak nogo mbet wo’niru o, yoge mbareegi, ogoba nen amendek eyate nogo mogonogo imbirak wogoragagerak.

13 Wogorage mbareegi, nogo mbereeret yinuk, aput ambokan ndarak nogo nen ageerok ogoba wogoreegerak nogo abok kuwak eerogo onggo mbanggolage nagagerik, awu ko’- nok o nda time nagagerak. Nagagerak time logonet, iniki liippega’lek ugun eerit nege logonet, awu nogo tigippateegerak.

14 Awu nogo tigippake nagagerik, wonage me, o nogome mbi noogelo nggwok age mbareegi, at mbi abu ambik eereegerak.

15 Mbi abu eeke mbareegi, aap awoorak ambi awi time mendek ake yabu eerikit nduk, ka nagagerak. Ka nage mbareegi, at aap ti nen aanggumi o endekem time arum a nawak nduk, nappereegerak.

16 Nappereegerak nage nagagerik, arum wonage logonet, Naanogum pale yuwak nduk, mbi agabolo yibirik wam nengge yi, an nengge logokit lak ao, mbareegerak kwe, aanggo unde nogo nen mbi agabolo at wogoga’lek aret wonagagerak.

17 Ti’nuk, ne ambi paga iniki liippege nagagerik, A puk! An nogoba ayeloman mini yabu eekwi onggo kologwe nogo, ineebe apit logonet, mbi ndiinogo pegak nonggo menggaarak kwe, an perak, mbi abunen kambigin kagi.

18 An yime nen nogoba ka nage logominggirik, Nogoba o. At mbogut paga mendek inom, kat inom, maluk eeppinagareegirak o.

19 Maluk eeppinagareegirak me, Yi an naput, yo’niriyak ti meek o. Ata, kayeloman mini yabu eekwi onggo kologwe nogo pogom ee’nabu, yori naakit, mbareegerak.

20 Mbake nagagerik, o time mbo punuk, ogoba ka wagagerak. Ka wage nagagerik, awo wok yi wage me, ogoba nogo enegen nakkage nagagerik, abuwa nen nggare agan nanuk, linggik-kambuk eeppunuk, aleenggu maareegerak.

21 Aleenggu maake kagak, aput nen ogoba yoge logonet, Nogoba o. At mbogut paga mendek inom, kat inom, maluk eeppinagareegirak o. Maluk eeppinagareegirak me, Yi an naput, yo’niriyak ti mage o, yoreegerak.

22 Yoreegerak kwe, ogoba nen ayeloman mini yorage logonet, Yum abu kigirikwe lombok waganogo yippugwi, tenggen at eenggi paga yippugwi, sepatu yippugwi, mbetmbet togon ee’nip o.

3 Ndi, ti eeppunuk, tapi aagaluk amok warak ambi wa nogo logomonggotik, warogo anooniya lako logonet, ale’nggen eeruwok o.

24 An naput yi, kambeegerak negen kwe, eenik agaarak o. Ndi, kobak agagerak kwe, kwaakkogo o, yinuk, ale’nggen eereegwaarak.

25 Ale’nggen eekwi iigak, oweeluk nogo yabu yarak me wonagagerik, ame wok yi wage logonet, ndawi lubuk wakwi aruk koneneegerak.

26 Konengge nagagerik, ayeloman ambi wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, Yi nano eeko agaarik o? yinuk,

27 kin wagangge mbareegi, ayeloman nogo nen, Lek o. Kawuluk nogo muk wagaarak o. Ndi, eebe obeelom aret wagaarak me, kogoba nogo nen tapi aagaluk amok warak ambi warogo lako logonet, ale’nggen eeko agaarik o.

28 Yoge mbareegi, oweeluk nogo anini age nagagerik, ame ungguurak eebi a’nuk, wonage me, ogoba wundi nage nagagerik, oone nabek togon, Unggwi mok ubi, yoreegerak kwe,

29 oweeluk nogo nen ogoba yoge logonet, Karuk logot o. An yi tahun ndi tahun kake yabu eeke minggirak o. Ndi, eeke logonet, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yo’nege nogo neebi yaga’lek mondok eerit mban nege minggirak kwe, kambin aagaluk ambiriluk ambi an noreewi ninom niniki ale’nggen logonet, larogo noorak nduk, abu wo’nega’lek aret menggendak kwe,

30 kaput yi perak, kumi ugun wurinabit nege logonet, kawu wogoreegindak nogo tigippagit nege nagaarak nogo wage mbaki, tapi aagaluk amok warak lombok warogo lagagendak o.

31 Yoge mbareegi, ogoba nen, Naput o. Kat mondok-mondok nimbirak menggendak me, namindik-namendek apit ti, kat kamendek aret o.

32 Ndi, kat kawot yi perak, kambeegerak negen kwe, eenik agaarak o. Ndi, kobak agagerak kwe, kwaakkogoorak me, niniki ale’nggen logonet, laago yi op aret lako, yoreegerak o,” yinuk, Yetut nen it aakumi yoragagerak.

16 Ayeloman ambi nen ogoba ambokan laganeegerak wone

1 Ti’nuk, peebi at Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Aap eenggi warak ambi ayeloman o arum wonagagerak. Arum wonage me, aakumi nen, Lek o. Kayeloman nogo nen kamendek abu lek eerogo pit nage o,

2 yinuk, ogoba nogo yogo mbareegwa, ayeloman nogo wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, Kat eerit nage konenggirak ti, nonggop eerit nage me, yo’nega o? Kat yogondak name o arum ambinom logorak lek me, kat yime logonet, eerit nage nagandak nogo mbininogo yo’niru o.

3 Yoge mbareegi, ayeloman nogo iniki koongge logonet, Nogoba nen o arum logorak lek, yo’negerak me, an nonggop eeri o? Nomaawi lek me, nggween kabungge logorak ti, meek o. Ndi, nggino yoranet nege logorak ti kunduk, nagabiti o.

4 Ata, endekem wumbanege kenok, aakumi nen an wo’naburak perak, op o, yinuk, iniki koongge nagagerik,

5 it aakumi at ogoba anomat mbanak wonogogwaarak nogo ambit nggigik woraawak nduk, wiiragagerak. Wiirage mbareegi, ambi aa’nduk wagagerak nogo yoge logonet, An nogoba anomat mbanak mande wonage o?

6 Yoge mbareegi, aap nogo nen, Tayitun amburu nderom 15 toolak mbanak wonage o. Yoge mbareegi, ayeloman nogo nen, Anomat liiru mbanak yi, waganogo obaane’me nderom 7 toolak mban mbet-mbet liiru mbanu o.

7 Yoge nagagerik, at ambi yoge logonet, Ndi, kat perak, kogoba anomat mbanak mande wonage? Yoge mbareegi, aap nogo nen, Gandum karun 100 yonggolak mbanak wonage o. Yoge mbareegi, ayeloman nen, Anomat liiru mbanak yi, waganogo obaane’me karun 80 mban liiru mbanu o, yoge nagagerik, it ando apit togop mban yoragagerak.

8 Ayeloman eereegerak ogoba nogo konengge nagagerik, ayeloman at ambokan laganeegerak kagak kwe, iniki mondok iya lombok kooneegerak mbareegi, Wi! ireegerak. It aakumi inikiigun nggween paga mendek yogondak wonogwe nogo it inom eeko logonet, iniki ngget paga iya negen koonggo menggaarak kwe, it Ala apuri iniki eya aganabeegerak nogo perak, iniki lek logonet, meek negen koonggo menggaarak iigi o.

9 Nggween paga mendek aakumi ineenggi warak eekkologo menggaarak nogo paga aakumi yeenggwaaranet nogo logonet, lek age kenok, o mondok obeelom menggim time nen keyage warogo wokkinabuwak nduk, nggween paga mendek nogo paga kinoreewi kinom kunik eeginabit nugu logonip o, yinuk, yokkirage agarik o.

10 Aap ambi nen mbuuluk eeriyak mendek liirogon aret eeke kenok, nggwok eeriyak mendek ndak-ndak liirogon aret eeke logogin o. Ndi, aap ambi nen mbuuluk eeriyak mendek abe eeka’lek kenok, nggwok eeriyak mendek ndak-ndak abe eerigin lek aret o.

11 Togop me, yi mendek ndi mendek nggween paga mendek nogo liirogon unde wonogwe lek kenok, abe mendek unde logobagip nduk, ta nen unde eeppinagagin mbakop?

12 Ndi, kit nen aap ambi amendek liirogon porogo wonaga’- lek kenok, kit lombok kinamendek unde logobagip nduk, ta nen wokkiraagin mbakop? Lek aret o.

13 Aap ambi nen ogobamini mbere inayeloman a’nuk, inake eeke logorak meek o. Imbirak inake eerit nage kenok, ambi eebi lombok mbake logonet, ambi iniki kunik mbake, ndi, ambi nen eeriyak yoge nogo yanggorogon eeke logonet, ambi nen eeriyak yoge nogo eebi lombok mbake, eerigin o. Kit nen at Ala inom, nggween paga mendek kineenggi warak eekkologwe nogo mendek inom, imbirak lambumbunuk,mugurok noorak ti, meek o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut nen yoragagerak wone

(Mat. 11:12-13, 5:31-32; Mrk. 10:11-12)

14 Yorage mbareegi, it aap Pariti nen Yetut wone yoragagerak nogo konenggo nogogwaarik, wu inikilom me, Yetut meek agago pereegwaarak.

15 Meek agago pogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Kit nen aakumi obeelom kinombaruwak nduk, kinaana’le mbanggo’- net nugwi kwe, Ala nen perak, kiniki mbakwi nogo eenu menggerak. It aakumi nen, Wi! yinuk, iya mbakwi nogo at Ala eebi lombok mbake menggerak.

16 Aap Yaya waga’lek kagak, Ala wone yugu liiru mbanak nogo inom, it aap Ala nen yorage kagak yorogo nogogwaarak inoone nogo inom, eerit nogo nogogwaarak. Ndi, aap Yaya wagagerak kuli paga perak, Ala abu’me piyoorak wone obeelom wone yoranet nugwi me, it aap abok aret lin wako logonet, Ala abu’me piige menggim unggwi wogo agaarik.

17 Togop eekwi kwe, mbogut inom, nggween inom, lek ariyak ti, op kwe, Ala wone yugu liiru mbanak nogo perak, ando mbuuluk mbanak ambi lek arigin ti abu lek aret o.

18 Aap ambi akwe mbo punuk, alik ambi wagangge kenok ti, mbabi aret eeke o. Ndi, aap ambi kwe mbo pugu nogo wagangge kenok, at kunduk, mbabi aret eeke o,” yinuk, yoragagerak.

Aap eenggi warak at Latarut imbirak eereegwaarak wone

19 Yorage nagagerik, wone ambi yorage logonet, “Aap ambi eenggi warak lombok me, ayum laambu kigirikwe mban yikkolage nagagerak. At ko’lu-kii’me paalo aago mban logonet, ale’nggen mban wonagagerak.

20 Ndi, aap alik ambi ambe nggino yaga endage Latarut eebe paga awin kunik me, aap eenggi warak aru ngga’nggi paga taati windak mban wonagagerak.

21 At nogo nen, Aap eenggi warak nogo ambi nengge kagak, ameneno wangge nogo, Naakit lak ao, mbake nagagerak. Ndi, nggeewo wogo nagaatik, at awin nogo inamili menak nonggo nogogwaarak.

22 Ti’nuk, ne ambi paga aap ambe nggino yaga nogo kambeegerak. Kangge mbareegi, it malayikat nogo nen eebe wonok Abarakam ogome pi nogogwaarak. Pi nogogwaarak kagak, peebi aap eenggi warak nogo kunduk kambeegerak. Kangge mbareegi, oreewi nen eebe nggween taambereegwaarak.

23 Taambogo mbareegwa, nogo menggam ari nanuk, time yagan wake logonet, ena ni’nage nagagerik, o nda time aap Latarut Abarakam imbirak wonogwe iyareegerak.

24 Iige nagagerik, at oone nggwok paga yoge logonet, Nogoba Abarakam wae! An kani omoonuk andi alik negen yagan wake yime wonage me, nabuwa nombake logonet, aap Latarut nen eenggi irip paga niyo labumbunuk, namili yawek yi woraawak nduk, nappi mok ubi!

25 Yoreegerak kwe, Abarakam nen at yoge logonet, Naput o. Kat keenik logonet, paalo aago mban wonagagindak nogo o. Ndi, Latarut yi perak, ninggin-nanggin wonagagerak nogo kiniki aberu o. Yogondak Latarut yime logonet, iniki tayok yegerak kwe, kat perak, yagan yobak-nggolak wake agandik o.

26 Ndi, ambi, it aap yime nen kat keya nogwe, time nen nit niya wogwe, eeriyak mbakwi nogo meek kaawak nduk, oolo time yigeebu nggwok pereegerak o.

27 Yoge mbareegi, aap eenggi warak nogo nen, Ndi, ti kenok nogoba o.

28 An nowe-nawot ineebe 5 name wonogwe me, yagan wako menggam yime wogwe iyo, an nogobamini iname kurumbi yora nawak nduk, aap Latarut ti, nappenok nduk, yokkege agarik o, obak!

29 Yoge mbareegi, Abarakam nen at yoge logonet, Muta yoreegerak wone inom, Ala nen yorage kagak yoraga inoone inom, yorogwe nogo aret konenggo logowak o.

30 Yoge mbareegi, aap nogo nen, Meek o, nogoba Abarakam. Aap ambi kanggo menggam nen yora nage kenok perak, it maluk eekwi nogo iniki koombunuk, mbo pogo logogun o, obak!

31 Yoge mbareegi, Abarakam nen, It kogobamini nogo nen Muta yereegerak wone inom, it Ala nen yorage kagak yoraga inoone inom, konenggulik kenok, aap ambi kanggo menggam nen eenik a’nuk, yora nage kenok kunduk, it iniki abet mbarugun lek, yoreegerak o,” yinuk, yoragagerak.

17 Maluk eekwi wone

(Mat. 18:6-7, 21-22; Mrk. 9:42)

1 Yorage nagagerik, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Kit maluk eerubagip nduk, kinikime mambinagi woramenggerak kwe, at kinikime mambinagi wage nogo perak, abuwa o.

2 Aap ambi nen elege-aabologwe yi, maluk eeruwak nduk, inikime manabi wagaatak paga maluk eekwi iinok, yugum nggwok gandum yigika waganogo aap ti, enggaanok me, keele yilinogo yi yenggenak laut inikime mbo mambuurak op o.

3 Togop me, kiniki tum wakkologo logonip o. Kit kinore ambi maluk eeke kenok, aruk wariyak o. Aruk wappunuk, maluk eekerak nogo iniki koombunuk, mbo pege kenok, at omaluk ti, mi eerogo mbo pogo logomunggup o.

4 Ndi, aap ambi nen ne ambi paga ne 7 maluk eeppinagage logomenggerik, iniki koombunuk, An maluk eeppinagagirak o, yinuk, eekerak ndakndak ne 7 paga yokkira wage kenok, kit nen ne 7 paga aret omaluk mi eerogo mbo pogo logonu o,” yinuk, yoragagerak.

Iniki abet mbakwi wone

5 Yorage mbareegi, it nappiyareegerak nogo nen, “Ninogoba o. Niniki koba panggombunuk, abet kombakwi nogo ambinom kole aruwak nduk, ee’ninabu o.”

6 Yogo mbareegwa, at ninogoba Yetut nen it yorage logonet, “Kit kiniki noba panggombunuk, abet nombakwi nogo mbuuluk kulok anggen pogom kinikime logonetak en, eyo kilu nggwok yi, Kalom kinggo’nok yi inikime ya’nari nage keyaagin o, yogwi kiinok, ya’nari nage aret ka’netak o,” yinuk, yoragagerak.

Ogoba nen yoge kenok ayeloman eeke logorak wone

7 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit kinayeloman ambi nen yabu wagangge ilik, kinandomba ndegeninake a, eerit nege logomenggerik, endekem nen awo kiname unggwi wage kenok, kit nen, Kambi mbet-mbet na mok o, yinuk, yoriyak mbakop?

8 Lek mbaki o! Kit nen kinayeloman nogo yogo logonet, Nit ninambi larogo pinaninuk, kayum yikkolage logomenggendik, nit nunggwi niigak, kat nit ninake yi wa nagak ndi wa nagak eeke logot o. Ndi, nit abu nunggwi niinok perak, kat mbi na wa’nu o, yinuk, togop yoriyak nogo lek a?

9 Ogoba nen ayeloman wone, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yogetak mban eekekenok, ogoba nen, Wa! yoriyak mbakop? Lek aret o.

10 Ndi, ti kenok, ti ndak-ndak kit wone, Yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yokkirage nogo abu eeppogo logomonggotik, Lek o. Nit aap inayeloman mban ogoorik o. Ninaburen eerulik o. Ata, yo’niragaarak kenok mban eekoorak yogo logorak op o,” yinuk, yoragagerak.

Aap ineebe 10 inawin obeelom eeginabeegerak wone

11 Peebi ne ambi paga at Yetut o Yerutalem wage logonet, o Tamariya wukkagak, o Nggalileya nikkagak, tu oolo paga wagagerak.

12 Wage logonet, aakumi iname ambime unggwage kagak, aap ineebe 10 inawin aaga’ne kunik nogo mendek nen Yetut wage inigen kogo nogogwaarik, tayorogon taati nen

13 inoone nggwok paga at yogo logonet, “Ninogoba Yetut wae! Ninabuwa mbaru o.”

14 Yogo mbareegwa, Yetut enegen pegiige nagagerik, “It aap Ala unde nen inigen kiyaawak nduk, kineebe nigiya nanip o.” Yorage mbareegi, it nogo, nogwe iigak, inawin obeelom agagerak.

15 Inawin obeelom age mbareegi, it nogo ambi awin obeelom agaarak nogo kage nagagerik, yungguninuk, iyok paga wage logonet, oone nggwok paga Ala endage wogoppit wagagerak. 16 Ala endage wogoppit Yetut abu’me tebe yi wage nagagerik, ale’- nggen nen, “Wa!” mban yoreegerak. Aap ti, o Tamariya mendek aret o.

17 Aap nogo Yetut, “Wa!” mban yoge mbareegi, at Yetut nen, “Aap ineebe 10 obeelom agaarak nogo lek a? Ineebe 9 nogo nggeeme naga o?

18 It ando nogo lek aap nggiru yi mban Ala endage wogoppuurak nduk, iyok paga yungguninuk wagaarak ya?”

19 Yinuk, Yetut nen aap nogo yoge logonet, “Kiniki noba panggombunuk, abet nombakendak paga obeelom agandak me, mi’na’- nuk kame nak o,” yinuk, nappereegerak.

Ala abu’me piya woroorak wone

(Mat. 24:23-28, 37-41)

20 Ti’nuk, peebi it Pariti nen Yetut yogo logonet, “At Ala nen nit mandenom abu’me pinani woraagin o?” yinuk, Yetut eegwa’me waganggo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “At Ala abu’me pinagi woroorak nogo ti, aakumi yelok kaawak nduk, eeka’lek kagak woraagin aret o.

21 It aakumi nen kunduk, Yime wonage yi kaanip o. Time wonage ti kaanip o, yokkiraga’lek kagak aret woraagin o. Ala abu’me pinagarak ti, muk kit kinenggela’me wonage mbako logonip o,” yoragagerak.

22 Ti yorage nagagerik, at oone waganggwi nogo yorage logonet, “An aap aret nda’nagagirak yi, An woroorak eyom paga, Ne ambiriluk ambi eebe kaawok lak, ao, nombarumonggotak kwe, kinigen neyoorak lek eyom aret panggoni woraagin o.

23 It aakumi nen, Eebe yime wonage me, pekka woraanip o. Time wonage me, pekka nanip o, yokkirogwe iinok, muguret noobok o.

24 O yabok mbogut paga nen pindanggage kenok, o irip-irip abok aret eya eeke menggi kwak, an aap aret nda’nagagirak woroorak nogo eyom paga togop aret eerigin o.

25 Togop aret eerigin kwe, aa’nduk, aakumi nen mondok noba aaninggin-paaninggin agago panugwi, aakumi yogondak wonogwe nogo nen an mbo panugwi, eerugun aret o.

26 Aap Nu wonage kagak, eerit nugu nogogwaarak nogo pogom, an aap aret nda’nagagirak woroorak eyom paga it aakumi togop aret eerit nugu logogun o.

27 It aakumi nen mbi nunggwi, amburu nunggwi, aap nen kumi kologwe, kumi nen aap kologwe, eerit nugwi iigak, aap Nu yiiro wurik me unggwage mbareegi, yi yenggenit lagangge logonet, it ineebe abok aret niyo ndonggoninabeegerak nogo o.

28 At Lot wonage kagak, eereegerak nogo ndak-ndak aakumi nen mbi nunggwi, amburu nunggwi, inamendek kunggologwe, inageerok onggo mbanggologwe, yabu waganggwi, o wukwi, ugun eerit nugwi iigak,

29 aap Lot o Torom nen wundi nage mbareegi, Ala mbogut paga nen yugum anggen kani inom wuppit wage logonet, it ineebe abok aret pup eerogo piyareegerak nogo o. 30 It maluk ugun eerit nugwi me, pup eerogo piyareegerak nogo ndakndak, an aap aret nda’nagagirak nogo tena’me ari woroorak eyom paga togop aret eerit nugwi me, woraagin o.

31 Kinamendek tilaabaga wonage kagak, kineebe nggween paga wonogwe me, an wage neenok, kinamendek tilaabaga wonage nogo kola laganggwi, ndi, kit ando yabume wonogwe nogo kiniyok paga yungguninuk, kiname nogwe, eeriyak ti mage o.

32 At Lot akwe eereegerak nogo abe’nip o.

33 Kit kineebe kinili yikkolamonggotak kenok, kobak aret arumunggup o. Ndi, kineebe wondet agago patumonggotak kenok, kinili aago aret logomunggup o.

34 Ne ti eyom paga oonikiya aap mbere tilaabaga nogo yugwi me, ambi wagangge, ambi teppege,

35 kumi mbere mbi worakwi me, ambi wagangge, ambi teppege,

(36 ndi, aap mbere yabume wonogwe me, ambi wagangge, ambi teppege,) eeke kaamunggup o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

37 Yorage mbareegi, at oone waganggwi nen, “Ninogoba o. Ti nggeeme eeriyak yagan o?” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Wam pili agaatak wonage me nogome aret towe enggaanggum nengga ninggiko menggaarak o,” yinuk, yoragagerak.

18 Aap owak loongga kwe togwe imbirak eereegwaarak wone

1 Ti yorage nagagerik, aakumi anggon-panggon eeginaka’- lek tamban mban eeko logowak nduk, Yetut wone yi, eegu laarogo at oone waganggwi nogo yorage logonet,

2 “O kota ambime aap wone owak loongga mendek ambi wonagagerak. Aap ti nen Ala agabiti mbake, ndi, aakumi inayuk wuke, eeka’lek aret wonagagerak.

3 Ndi, kwe togwe ambi o kota time wonagagerak mban. Kwe ti nen nabenak mban aap wone owak loongga nogo yori nagak eeke logonet, At nimbirak ogoorak nogo nen non mbanogo panege me, an ugun eerit nege logokit nduk, nawone koonogo panu o, yoge nagagerak.

4 Yoge nagagerak nogo aap owak loongga nogo nen aa’nduk eebi mbareegerak kwe, peebi iniki koongge logonet, An Ala nagabiti mbake, ndi, aakumi inayuk wuke, eekeelik kwe,

5 kwe togwe yi, nabenik-nabenak mban yo’niri wage me, piya’nabi wage logokwak, nggaruk togon awone koonogo pikit, mbareegerak o,” yinuk, yoragagerak.

6 Yorage nagagerik, at ninogoba Yetut nogo nen, “Aap wone owak loongga nen wone abe owak loongge logolik kwe, yereegerak nogo koneninip o.

7 Togop ndak-ndak Ala nen at apuri miirinabeegerak nogo inoone ko’lu-kii’me at yogwi iinok, inowak loonogo inawone abe amburu mbanigin lek mbakop? Logonuk negen inawone mbaniyak mbakop?

8 Lek o. Mbet-mbet aret inowak loonogo inawone amburu mbanigin o, yinuk, yokkiragi. Togop aret eeginaburak kwe, an aap aret nda’- nagagirak wage neenok, it aakumi nggween paga yime iniki noba panggombunuk, abet nombakwi iyaamun ilik, lek a?” yinuk, yoragagerak.

Aap Pariti aap o unde inake wu kuwak eeka imbirak yoragagerak wone

9 Yorage nagagerik, it aakumi ando iniki nen, “Aakumi ando ti, abu meek o, ndi, nit perak, niniki abe koonak aret o,” mbako nogogwaarak me, Yetut nen wone yi eegu laarogo yorage logonet,

10 “Aap mbere tamban eeruwok nduk, Ala awi wurik me unggwi nogogwaarak. Ambi ti, Pariti mendek, ndi, ambi ti, aap o unde inake wu kuwak eeka mendek aret wonogogwaarak.

11 Imbirak Ala awi wurik me unggwi nogo nogogwaarik, aap Pariti nogo nen mi’na’nuk, tamban eekkolage logonet, Ai, nogoba Ala! It aakumi yogoot wagangga inom, maluk eeka inom, mbabi eeka inom, ndi, aap o unde inake wu kuwak eeka yi nogo inom, an togop kwak lek me, wa yokkege agarik o.

12 An tamban ambi eerak paga ne mbere mbi nengga’lek nambe mage negen aret minggirak nogo o. Ndi, namendek wonage kenok, ando mogonogo kat Ala kake pege minggirak nogo o, yinuk, yoreegerak kwe,

13 aap o unde inake wu kuwak eeka nogo nen perak, tayorogon mi’nage nagagerik, ena mbogut paga ni’naga’lek eebe wakkolage logonet, Ai, nogoba Ala! An maluk eeke minggirak me, nabuwa mbaru o, yinuk, yoreegerak.

14 Imbirak tamban togop aret eereegwaarak kwe, at tamban aa’nduk eereegerak nogo lek o. Ata, peebi eereegerak nogo mban Ala nen, Aap ti, iniki obeelom aret kagi o, mbake kagak, ame aret nagagerak. Aap ambi iniki tiyappake kenok, tebembege, ndi, iniki tebeppake kenok perak, tiyappege, eeke menggerak o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

Elege-aabologwe ale’nggen inoba piyareegerak wone

(Mat. 19:13-15; Mrk. 10:13-16)

15 Ti’nuk, peebi aakumi nen elegeaabologwe nogo Yetut eenggi piginabuwak nduk, at owagam wogoret wogo nogogwaarak. Wogoret wogwe nogo, at oone waganggwi nen iigo nogogwaarik, mberirogogwaarak.

16 Mberirogo mbareegwa, at Yetut nen elege-aabologwe nogo woraawak nduk, wiirage nagagerik, wogwe iigak, at oone waganggwi mendek nogo yorage logonet, “Ala abu’me logorak ti, it elege-aabologwe yogop yi kwak aret me, an nowagam woraawam non mbambiigwi ti, mage o. Op aret, yoraanip o.

17 It elege-aabologwe Ala abu’me logorak nduk, unggwi nogo mengga kwak, kit togop aret unggwi naga’lek kiinok ti, unggwi namunggup lek aret o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

Aap eenggi warak ambi eereegerak wone

(Mat. 19:16-26; Mrk. 10:17-31)

18 It aap Yakuri inowe ambi nen Yetut yoge logonet, “Ngguru wae! Kat obeelom mban menggendak me, an mondok-mondok neenik logokit nduk, nonggop eeri o?”

19 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Yi aap ndi aap obeelom ambi abu lek o. Ata, at Ala alik aret obeelom mban menggerak me, nonggop nduk, Kat obeelom mban menggendak o, yo’- negen?”

20 Yoge nagagerik, “Wone yogop ee’nu, ndogop ee’nu, yereegerak wone yugu ti, Kumi ugun wurinaburak mage o. Aap wariyak mage o. Yi mendek ndi mendek yogoot kiraariyak mage o. Pilit wone aakumi inoba piyoorak mage o. Kinagalo-kinogoba inayuk wuko logonet, inoone liirogon konenggo logonip o, yinuk, yereegerak wone nogo kat keenu aret o.”

21 Yoge mbareegi, aap nogo nen, “An wone ti, abok aret wulaga mbuuluk paga nen liirogon aret eeke minggirak o.”

22 Yoge nogo at Yetut konengge nagagerik, “Wone ti abok aret eeke menggendak kwe, ambiriluk perak, eeka’lek keegirak nogo yokkiri o. Kat kamendek abok aret onggo mbanogo it aap inamendek lek nogo tumburira nak o. Tumburira nage keenok, kamendek abe mendek mbogut paga wonage kaamunggun o. Ti eeke logomenggendik, nimbirak nugu logowok nduk, wa’nu o,” yinuk, yoreegerak.

23 Yetut nen yoreegerak aap nogo aruk konengge nagagerik, eenggi warak lombok me, iniki abu wakkolagagerak.

24 Iniki wakkolage kagak, at Yetut nen pekkage nagagerik, at yoge logonet, “It aap ineenggi warak iinok, at Ala abu’me piige menggim unggwi noorak meek negen kagi o.

25 Unta eeruwak paga keeleluwi laanak nggwok kagak liiru eno mbuuluk pelenak me unggwi noorak op negen kwe, aap ineenggi warak nogo perak, Ala abu’me piige menggim unggwi noorak ti, meek negen aret kagi o,” yoragagerak.

26 Yoragagerak it koneneegwaarak nogo nen Yetut yogo logonet, “Ndi, ti kenok, taani inagap ndariyak o?”

27 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “It aakumi nen eeriyak meek kogwe nogo, Ala nen eeriyak op aret kage menggerak o,” yinuk, yoragagerak.

28 Yorage mbareegi, at Peterut nen at yoge logonet, “Nit ninamindikninamendek abok aret mbo punuk, ninom nugu logowok nduk, wogoorak nogora?”

29 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Aap ambi Ala abu’me logokit nduk, agalo-ogoba inom, owe-awot inom, akwe inom, apuri inom, awi wurik inom, abok aret mbo piige kenok perak,

30 o yogondak aret obaane’me apit aret wogorigin o. Ndi, peebi age yobok eyom nogo paga at mondok-mondok eenik aret logogin o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

“An noorugun o,” ne ambinom yoragagerak wone

(Mat. 20:17-19; Mrk. 10:32-34)

31 Yorage nagagerik, ti’nuk, aap 12 nogo wogoret tayo yi nanuk, it yorage logonet, “Wologwe wae! Nit o Yerutalem wambi nogo ogoorik o. Wambi namonggoorak wonogwe me, it aap Ala yorage kagak yoraga nen an aap aret nda’nagagirak eeppaniyak liiru mbaneegwaarak nogo abok aret time nen a’me nggelok ari kaamunggup o.

32 An aap aret nda’nagagirak nogo nooruwak nduk, aakumi endekem mendek wogoraagin o. Wogorage mbaremenggi, an nenggali wakwi, miyuk-meya eerogo panugwi, inowoori noba lenggenogo panugwi, eeppaninuk,

33 yawi paga nooko logomenggaarik, neebe mondok aret noorugun o. Nooko mba-remengga, nogo mbere yinuk, ko’lu neenik age logomenggerik, mi’narigin o,” yinuk, yoragagerak.

34 Wone alom nobarak negen yoragagerak me, wone nogo abok aret it yelok kaga’lek kobak aret wonogogwaarak.

Aap enegen mbuk obeelom eereegerak wone

(Mat. 20:29-34; Mrk. 10:46-52)

35 At Yetut o Yeriko wok yi wage kagak, aap ambi enegen mbuk me, tu nggwok ambet paga kwi’ndak ambe nggino ari nagagerak.

36 At aap nogo it aakumi apit inoone agan wogwe aruk konengge nagagerik, “Yi nano agan wogwe agaarik ubi?”

37 Yorage mbareegi, it aakumi nen, “Lek o! Yetut awi Nataret mendek nogo, tu yi paga wage kenok, agan wogo agaarik o.”

38 Yogo mbareegwa, aap nogo oone nggwok paga ari logonet, “Yetut wae. Kat Ndawut ombooluk yi, nabuwa mbaru o!”

39 Yoge mbareegi, it inaa’nduk wogwe nogo nen aap nogo oone puk logowak nduk, mberereegwaarak kwe, kagak, abunuk oone nggwok nabenak mban ari logonet, “Ndawut ombooluk yi, nabuwa mbaru o.”

40 Yogak mban ari mbareegi, at Yetut puk age nagagerik, aap nogo at owagam wonok woraawak nduk, yorage mbareegi, wonok at owagam pi wogo mbareegwa, Yetut nen aap nogo yoge logonet,

41 “Kat an nonggop eekkaburak mba’nuk, ari agandik?” Yoge mbareegi, aap nogo nen, “Nogoba o. Nenegen obeelom ee’naburak nduk, yokkigi o.”

42 Yoge mbareegi, Yetut nen, “Kat kiniki noba panggombunuk, abet nombakendak paga kenegen obeelom agaarak me, kenegen pagak yu o.”

43 Nogo awo yoge kagak, at enegen pagak yereegerak. Enegen pagak ari mbareegi, Yetut imbirak wage logonet, Ala endage wogoppit wagagerak. Ndi, Yetut eereegerak nogo it aakumi abok aret kogo nogogwaarik, Ala alut eereegwaarak.

19 Yetut Takeyut imbirak eereegwaarak wone

1 At Yetut o Yeriko unggwi wage nagagerik, nok-nok wage me,

2 aap ambi endage Takeyut o unde inake wu kuwak eeka inowe eenggi abu warak lombok wonagagerak.

3 At nogo nen, “Yetut ti, nonggop kwe?” yinuk, pekkaakit nduk, eereegerak mendek anggup kuwagaluk, ndi, aakumi ambik kuwak eerak wonogwe me, pekkoorak meek agagerak.

4 Meek age mbareegi, “Yetut tu yi paga wage kagi,” yinuk, kaakit nduk, at aa’nduk mbe agan nage nagagerik, eyo paga laganeegerak.

5 Eyo paga laganeegerak wonage me, at Yetut wok yi wage nagagerik, ena nikkage logonet, “Takeyut wae. Yogondak kat kame nimbirak nogo yi noorak me, mbet wambi mok o.”

6 Yoge mbareegi, Takeyut nogo mbetmbet eyo paga nen wambi wage nagagerik, keyage wappunuk, ale’- nggen mbakak imbirak aret at ame nogogwaarak.

7 Yetut imbirak nage it aakumi nen kogo nogogwaarik, ineebi-ineeba yogo logonet, “Aap maluk eekemenggerak imbirak ame nogo yuurak nduk, nogwe yi kiraap?”

8 Yogo mbareegwa, at Takeyut nen it apit inenggaanom paga Yetut yoge logonet, “Nogoba o. An namindiknamendek mogonogo aap ineenggi lek kenok, wogorage, aap wi-wi aganake nagarak kero, obaane’me onggo 4 aret wogorage, eerikit o.”

9 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kat kunduk Abarakam ombooluk aret me, kat kapuri kinom yogondak aret kinagap ndakkologop o.

10 An aap aret nda’nagagirak yi, it aakumi kobak ogogwaarak nogo kwaarogo inagap ndarikit nduk, wambi wagagirak o,” yinuk, yoreegerak.

Wu mbuti emas paga eegu laarogo yoragagerak wone

(Mat. 25:14-30)

11 It aakumi nogo inaruk konenit wogwe iigak, at Yetut nen wone yoranet inom o Yerutalem wok yi wambi wogo nogogwaarik, it aakumi nen Ala abu’me piige menggim mbet-mbet tena’me ariyak mbakwi yelok iige nagagerik, wone eegu laarogo ambi yorage logonet,

12 “Aap nagawan aput ambi nen, O nda time nage neenok, aap nggwok nendagembogut mippanugwi iinok, woraakit o, yinuk,

13 naakit nduk, eeke logonet, at ayeloman mini ineebe 10 wiirage nagagerik, wogo mbareegwa, awu mbuti emas mendek 10 aret mogonogo wogorage logonet, An waga’lek neegak, nawu yi paga yi mendek ndi mendek kunit nogo logonet, ambinom nabenggo’net nogo logonip o.

14 Yorage nagagerik, nagagerak. Nage kagak, it at abu’me menggaarak nen at ineebi lombok ombako logonet, Kat yi, ninowe kendagembogut a’nuk, ninarum logorak nineebi o, yinuk, yori nawak nduk, inawuri nappiyareegwaarak.

15 Nappiyareegwaarak yori nogogwaarak kwe, kagak, aap nogo endagembogut mippogo mbareegwa, ame iyokan wage nagagerik, Nawu nogo paga it mande nabenggolagaarak kaamun? yinuk, ayeloman mini awu wogoragagerak nogo wiiragagerak.

16 Wiirage mbareegi, ayeloman aa’nduk wagagerak nogo nen, Nogoba o. Kawu wo’negendak nogo paga 10 ambinom nabenggolagarak o.

17 Yoge mbareegi, ogoba nen, Naput wa! Nayeloman obeelom kat aret me, abu op lombok eekendak o. Mbuuluk eeriyak mendek kwe, kagak, liirogon eerit nege nagandak me, yogondak o kota 10 unde logonok nduk, mippagi o.

18 Yoge mbareegi, ambi ambokan wage nagagerik, Nogoba o. Kawu wo’negendak nogo paga 5 ambinom nabenggolagarak o.

19 Yoge mbareegi, ogoba nen, Ndi, kat o kota 5 aret unde logonu o.

20-21 Yoge mbareegi, ambi ambokan wage nagagerik, Nogoba o. Kat kogogumbuk aret menggendak me, ndi, kogogumbuk logonet, kat nen puulik kwe, wagangge, ndi, awi yumbunulik kwe, anggen yugu mbanggolage, eeke menggendak me, nagabiti nen kawu nayuma nggerenak porogo wonagarak nogo yi o, yinuk, yoreegerak.

22 Yoge mbareegi, ogoba nen ayeloman nogo yoge logonet, An eeriyak yokkege kwe, noone tagangge menggendak kat nayeloman yi, koone yagandak nogo paga kenggali wappagi o. Nogogumbuk logonet, puulik kwe, wagangge, ndi, awi yumbunulik kwe, anggen yugu mbanggolage, eeke minggirak kat keenu menggendak kwe,

23 an wage neenok, nawu inom, porogo logomenggaarak onggo inom, an wa woraakit lak, it aakumi inawu nggwok aruwak nduk, eeko menggaarak nogo, wogoraga’lek nonggop nduk wonagagindak?

24 Yoge nagagerik, aakumi at inom wonogwe nogo yorage logonet, Nawu at porogo wonage nogo ndinogo aap wu 10 nabenggolegerak nogo wogo’- nip o.

25 Yorage mbareegi, it nen, Nogoba o. At ti, muk wu 10 wonage ti.

26 Yogo mbareegwa, at nen, It aakumi inamendek wonage kenok, ambinom lunogo wogorage, ndi, inamendek lek kenok, mbuuluk porogo wonage nogo aret ndingge, eeke kaamunggup o.

27 Ndi, it ninom ogoorak logonet, At ninowe endagembogut a’nuk, ninarum logorak, Nineebi o, yagaarak nogo perak, wogoret wogo logomonggotik, nenegen neegak, inoo’- nip, yoragagerak o,” yinuk, Yetut nen aakumi nogo yoragagerak.

“Ninowe endagembogut yi aret,” agan wogogwaarak wone

(Mat. 21:1-11; Mrk. 11:1-11; Ya. 12:12-19)

28 Yetut nen wone ti yorage nagagerik, at aa’nduk o Yerutalem wage me, oone waganggwi inom wogo logonet,

29 puut endage Tayitun eegwa’- me o yaga’lelo Mbetapage inom, Mbetaniya inom, panggo yi wogo nogogwaarik, at oone waganggwi mbere nappiige logonet,

30 “O yaga’- lelo irukuna time nanip o. Awo mbo unggwi nogo logonet, keledai awooluk aakumi amborowak paga kwi’- naga’lek mbarenak kinigen kogo logomonggotik, nogo aret piinogo wonok wa’nu o.

31 It aakumi time nen, Kit nonggop nduk keledai ti, piinggo ogotik o, yokkirogwe iinok, kit nen yorogo logonet, Nit ninogoba keledai lek me, Wa nanip o, yo’- nirage mbaki, wa wogo, yoraanu o,” yinuk, nappiyareegerak.

32 It nappiyareegerak nogo, nogo nogogwaarik, yoragagerak nogo ndakndak aret kogogwaarak.

33 Kogo nogogwaarik, keledai awooluk nogo piinggwi me, it aap keledai unde nogo nen, “Keledai ti, nonggop nduk piinggo ogotik o?”

34 Yorogo mbareegwa, it nen, “Nit ninogoba keledai lek me, Wa nanip o, yo’nirage mbaki, wa wogo o,” yorogo nogogwaarik,

35 wonok Yetut owagam pi wogogwaarak. Pi wogo nogogwaarik, inambogoyum endekem mendek nggoorogo keledai amborowak paga lenggembogo nogogwaarik, Yetut nogo keledai amborowak paga kwippereegwaarak.

36 Kwippogo mbareegwa, Yetut wage kagak, it aakumi inambogoyum tu nggwok paga mbiganogo ndoombit wogogwaarak.

37 O Yerutalem panggo yi wogwe iigak, tu puut Tayitun wambi wogo menggam nogome aakumi at oone waganggwi mendek abok nen eerubok mendek ambik eerit nage nogo inigen kogo nogogwaarak me, inale’nggen nen keekok agan wogo logonet, Ala endage alut eerit wogogwaarak.

38 Keekok agan wogo logonet, “Ninogoba Ala nen ninowe endagembogut nappi wage yi, endage wogoppuwok o. It mbogut paga menggaarak nogo iniki tayenak logonet, inale’- nggen mbakwi, Ndi, it mbogut irimbaga lombok menggaarak nogo Ala tiyappugwi, Eeko logowak o,” yinuk, agan wogogwaarak.

39 Agan wogwe nogo, it Pariti mendek ando nen aakumi apit kuwak eeri wogogwaarak nogo inenggela’me logonet, Yetut yogwi, “Ngguru wae. Koone waganggwi yi, mberiret o.”

40 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Wologwe! It aakumi yi, inoone puk logonetak en, yugum yi, inoone yogo logonetak o, yinuk, yokkiragi,” yoragagerak.

O Yerutalem kage nagagerik, le yereegerak wone

41 Yorage nagagerik, o kota Yerutalem panggo yi wage nagagerik, enegen kage logonet, le yereegerak.

42 Le ari logonet, “Kat Yerutalem yi, yogondak yi eyom paga nonggop agago kiniki ugun obeelom logomunggun nduk, eeppagarak nogo, keenu agambok eekendak me, ao, kombake kwe, yogondak kenegen kage keyo, nobarak wonage o.

43 Ala yi eyom aret neya wagaarak o, yinuk, yelok koolik me, kame nen wundi nage keyo, it kinom wim mbanak nen yagat wurogo pagagwi, wanggekkakwi, agi-ogu nen, iruogwe nen, yigikkabuwok nduk, panggo yi wogwe, eeko logonet,

44 kawi yugum paga wurik yi, yugum ambi obaga lu’luk aago logogin lek o. Langgunogo pogo logonet, kaagalogwe kinom abok aret mondok pup eerogo pinagarak eyom panggoni woraagin o,” yinuk, yoragagerak.

Ala awi wurik me ndegeneegerak wone

(Mat. 21:12-17; Mrk. 11:15-19; Ya. 2:13-22)

45 Ti yoranuk, Ala awi wurik me unggwi nage nagagerik, it aakumi yi mendek ndi mendek onggo kunggologwe nogo mugogo wumbiige logonet,

46 “An nawi wurik yi, Tamban eeko menggam logorak o, yinuk, liiru mbaneegerak kwe, kit perak, o yi, aap yogoot woppunuk, kiraa’nari unggwogo menggam eerogo pugwi kiigi o,” yoragagerak.

47 Yetut ko’lu-kii’me Ala awi wurik me wone mamunirage nagagerak. Mamunirage nagagerak kwe, it Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, it aakumi inoweewi inom, at Yetut wariyak nduk, eereegwaarak kwe,

48 aakumi nen at wone yorage nogo iniki kundugu lombok eeko logonet, inigen at mban pippak ugwi me, “Nonggop waruwi kwe?” yinuk, puk ogogwaarak.

20 “Ta oone paga eeke menggendak?” wone

(Mat. 21:23-27; Mrk. 11:27-33)

1 Peebi ne ambi paga at Yetut Ala awi wurik me logonet, wone mamunirage, wone obeelom wone yorage, eeke me, aap Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, aap inanggok inom, at owagam wogogwaarak.

2 Owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Kat yi eekak ndi eekak eeke menggendak nogo, ta oone paga eeke menggendak? Ta nen yokkereegerak paga eeke menggendak? Yo’- niret o.”

3 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An kunduk, wone ambi kin wokkiya o.

4 At Yaya yiime wuppiige nagagerak nogo ti, mbogut paga nen yoreegerak paga wuppiige nagagerak a, aakumi nen yoreegwaarak paga wuppiige nagagerak a? Yo’ninip nda!”

5 Yorage mbareegi, it-it wone mbanggo logonet, “Nit nen, Mbogut paga nen yoreegerak paga yiime wuppiige nagagerak o, yogwi niinok, at nen, Ndi, ti kenok, kit kiniki at oba panggombunuk, abet mbaka’lek nonggop nduk, wonogotak? yo’niraagin o.

6 Ndi, nit nen, Aakumi nen yoreegwaarak paga yiime wuppiige nagagerak o, yogwi niinok, Ia! It aakumi abok aret, At Yaya ti, Ala nen yoge kagak yoraga mendek mbakwi me, yugum paga ninoorugun o,”

7 yinuk, yogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Ta yoreegerak paga yiime wuppiige nagagerak nit nineenggo’- lek o.”

8 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ndi, ti kenok, an kunduk, ta nen yo’nereegerak paga eeke minggirak yi, yokkiraagin lek o,” yinuk, yoragagerak.

It aap awi yarak arum wonogogwaarak wone

(Mat. 21:33-46; Mrk. 12:1-12)

9 Ti yorage nagagerik, wone eegu laarogo it aakumi apit yoragagerak nogo yi aret o. “Aap ambi nen anggur awi yake nagagerik, anggen mbanogo ando it kologwe, ando at wogogwi, eeko logowak nduk, at eyabu yarak me arum piinok, o nda time logonuk, woraakit nduk, nagagerak.

10 Nagagerak time wonage kagak, anggur anggen yugu nogo kole age mbareegi, it at eyabu yarak arum piinok nagagerak nogo nen anggen yugu mbanogo wogoruwak nduk, ayeloman ambi inowagam nappi wagagerak. Nappi wagagerak wage mbareegi, it at eyabu yarak me arum wonogwe nogo nen ayeloman wagagerak nogo eebe yawi wappogo nogogwaarik, anggen mbanogo wogorulik we aret nappereegwaarak.

11 We nappereegwaarak ame nage mbareegi, ayeloman alik ambi nappi wagagerak. Nappi wagagerak wage mbareegi, at kunduk, eebe yawi wappogo nogogwaarik, enggali warogo anggen mbanogo wogorulik we aret nappereegwaarak.

12 Nappereegwaarak ame nage mbareegi, ayeloman alik ambi nappi wagagerak. Nappi wagagerak wage mbareegi, at nogo kunduk, yawi warogo wumbereegwaarak.

13 Aap nappiya wagagerak nogo togop mban aret eeppiigo mbareegwa, aap yabu yarak unde nogo nen ari logonet, An nonggop eeri o? An naput niniki kunik yi, nappikit o. Nappege neenok, at ayuk wurogo waganggwi iyaamun ilik, lek a? yinuk, nappi wagagerak.

14 Nappi wagagerak wage mbareegi, it aap at eyabu yarak arum wonogwe nogo nen aput wage inigen kogo nogogwaarik, it-it wone mbanggo logonet, Aput eyate koloorak yi aret me, eyate nit aret kolaawam, aput yi mondok waruwok o, yinuk,

15 wulaga nogo wage mbareegi, eebe yabu yarak me nen mugogo endekem wumbunuk, mondok wareegwaarak. Ti eereegwaarak nogo at yabu yarak unde nen it aap ti, nonggop eeginabigin mbakop?

16 Lek o. Wage logomenggerik, it eyabu arum wonogwe nogo inoorogo piinok, inobaane’me it aap alik arum logowak nduk, mippiya woraagin o,” yinuk, yoragagerak. Yorage nogo it aakumi konenggo nogogwaarik, “Togop eeriyak mage o, ninogoba.”

17 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it pegiige nagagerik, wone yorage logonet, “It yugum o wuko menggaarak nogo nen, O wuko logonet, yugum ambi mbo pereegwaarak nogo, Yugum ogowa ndoonnaga o, yinuk, yereegerak Ala wone liiru mbanak nogo ti, ngge nduk mbaneegerak mbakop?

18 It aakumi yugum ti paga ngginnari wogwe iinok, ineebe kalenakpugunik eerogo wambugun o. Ndi, yugum ti nen abut loguk togon aakumi inoba ngginnari wage kenok perak, ineebe mondok yigirik-noonom eerogo piyaagin o,” yinuk, yoragagerak.

19 It Ala wone liiru mbanak unde inom, it aap Ala unde inoweewi inom, nen, “Wone eegu laarogo yegerak ti, nit niinok yigi o,” yinuk, yelok kogo nogogwaarik, ne ti eyomlombok Yetut pigaawok nduk, eereegwaarak kwe, aakumi inagabiti nen puk ogogwaarak.

Aap Kayitat ake puurak yoreegwaarak wone

(Mat. 22:15-22; Mrk. 12:13-17)

20 It Ala wone liiru mbanak unde inom, it aap Ala unde inoweewi inom, nogo nen Yetut inigen wonok nugu logowak nduk, inawuri nappiyareegwaarak. Inawuri nappiyareegwaarak nogo nen, “Yetut oone ninggin yemenggerak paga yilumbunuk, eebe pigogo aakumi inarum menggerak gubernur nogo nen awone mbaniyak at obaalombok aret me, awone mbanuwak nduk, pi nawok o,” yinuk, “Nit aap abet ninombaruwak,” mba’nuk, inoone abet ndom-ndom agan nugu nogogwaarak.

21 Agan Yetut owagam nogo nogogwaarik, kin wokkogo logonet, “Ngguru wae! Kat wone ari menggendak inom, mamunirage menggendak inom, ti abet mban ari logonet, aap ambi iya, ndi, ambi meek, ti mbaka’lek nit eekwi paga Ala ari menggerak wone pagak togon mamunnirage menggendak nineenu me,

22 aap endagembogut Kayitat ake wu puurak ti, op a, mage a?”

23 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it at ambokan laganggwi yelok iige nagagerik, yorage logonet,

24 “Mbuti wu ambi titi’ninip o,” yorage nagagerik, wogogo mbareegwa, it yorage logonet, “Ta enete ogobakkigirik endage liiru mbanak mbakop?”

25 Yorage mbareegi, it nen, “Lek o. Ti Kayitat aret o.” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ndi, ti kenok, Kayitat amendek ti, Kayitat aret wogogwi, ndi, Ala amendek ti, Ala aret wogogwi, eeko logonip o,” yinuk, yoragagerak.

26 At wone yoragagerak nogo paga aakumi inenggaanom wone ambi yilinogo oba puurak meek kenok, we, “Wi!” yinuk, puk ogogwaarak.

“Kanggwi peebi ineenik arugun ilik, lek a?” wone

(Mat. 22:23-33; Mrk. 12:18-27)

27 Ti’nuk, aakumi kambunuk, ineenik a’nuk mi’narugun lek yogo menggaarak it aap Taruki mendek ando nen Yetut owagam wogo nogogwaarik,

28 at kin wokkogo logonet, “Ngguru wae. At Muta nen, Aap ambi kwe woppunuk, apuluk ndaka’lek kagak kangge kenok, owe obaane’- me apuri ndagaruwak nduk, awot nen at owe nanu nogo kolaawak o, yinuk, liiru mbanniragagerak me,

29 aap ambi apuri ineebe 7 aret ndaganabeegerak. At manggu ndarak nogo nen kwe wagangge nagagerik, aput ndaka’lek kagak kambeegerak.

30 Kangge mbareegi, awot manggu ambo’me mendek inom,

31 ti’nuk, at awot ambokan mendek inom, ti’- nuk, it ineebe 7 ndarak apit togop mban kwe nogo waganggwi, inapuri ndaganaka’lek iigak, kanggwi, mban eerit nogogwaarak.

2 Ndi, peebi, irip paga kwe nogo kunduk kambeegerak.

33 It aap ineebe 7 nogo nen kwe nogo waganggwi-kanggwi eeko nogogwaarak me, peebi aakumi kanggwi ineenik agago mippiyoorak eyom nogo paga kwe ti, aap ta akwe arigin mbaken o?” yinuk, yoreegwaarak.

34 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “It aakumi yogondak wonogwe yi, aap nen kumi wogonakwi, kumi nen aap wogonakwi, eeko menggaarak kwe, 35 at Ala nen, It aap yi obeelom aret me, ninom logowok nduk, kambunuk nogo menggam nen ineenik agago mippiyaakit, mbake nogo perak, Ala nen mippiige mbaremenggi inom logonet, aap nen kumi wogonakwi, kumi nen aap wogonakwi, eeko logogun lek aret o.

36 Ala nen it aap nogo ineenik agago mippiyamenggerak Ala apuri lombok logonet, malayikat nogo pogom arumenggaarak me, peebi kambugunmondok lek o.

37 It aakumi kambeegwaarak ineenik agago mippiyaagin nogo ti, at Muta eyo ku’mbanak me kani wunuk ari kagak ari koneneegerak wone nogo mbininogo liiru mbangge logonet, Nogoba Ala ti, aap Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, inogoba Ala aret o, yinuk, liiru mbaneegerak ti paga it kambeegwaarak nogo Ala nen abet aret ineenik agago mippiige menggerak kogo o.

38 At Ala nen it aakumi kambeegwaarak kwe abok ineenik wonogwe iige menggerak me, at ti, it aakumi kambunuk lek agaatak inogoba Ala lek o. Ata, ineenik menggaarak inogoba Ala aret o,” yinuk, yoragagerak.

39-40 Yorage mbareegi, it Ala wone liiru mbanak unde nogo inagabiti nen wone ambinom kin wokkoolik we, “E o, Ngguru. Op yagan o,” yinuk, yoreegwaarak. “Keritut ti, ta ombooluk?” yoragagerak wone

(Mat. 22:41-46; Mrk. 12:35-37)

41 At ambinom kin wokkoorak inagabiti mbako mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “At Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo ti, Ndawut ombooluk o, yogwe ti, nonggop togon yogo menggaarak mbakop?

42 At Ndawut lombok nen mbuku Ndawi paga wone liiru mbangge logonet, At Aliku Ala nen an nogoba Ala yoge logonet,

43 Nogoba o. It kinom wim mbanak mendek nogo, aan lebenogo kabu’me piiga’lek neegak, Neenggi abe’- nggan kwi’nari mok, yoreegerak o, yinuk, liiru mbaneegerak nogo ti,

44 at Ndawut nen, Nogoba Ala o, yoreegerak nogo kwe, nonggop togon at ombooluk aret logorak mbakop? Kit yinip nda!” yinuk, yoragagerak.

Ala wone liiru mbanak unde nen kinambokan laganggwi iyo,

tum wako logorak wone (Mat. 23:1-36; Mrk. 12:38-40)

45 Yorage nagagerik, aakumi apit konenggwi iigak, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet,

46 “It Ala wone liiru mbanak unde nogo nen kinambokan laganggwi iyo, kiniki tum wakkologo logonip o. Inambogoyum yo’mot langgumbunuk nugwi, yi mendek ndi mendek kunggo menggam time, Nit mban keyage wappinanuwak, mbakwi, eeko logonet, it Yakuri tamban eeko menggam aap nggwok kwi’nogo menggam kwi’nogwe, laago nggwok lako logonet, aap yo’nggok kwi’nogo menggam mban kwi’nogwe, eeriyak inikilom mbako menggaarak.

47 It aap ti, kumi togwe inamendek tigippugwi, aakumi iya inombaruwak nduk, tamban nggorek aret eekwi, eeko menggaarak ti paga, it aakumi ando maluk onggo mbuuluk inoba piige logonet, it aap ti perak, inomaluk onggo nggwok aret inoba piyaagin o,” yinuk, yoragagerak.

21 Kwe togwe eenggilek nen Ala ake pereegerak wone

(Mrk. 12:41-44)

1Ti yorage nagagerik, ena na’- nage logonet, aap ineenggi warak nen inamendek Ala awi wurik me wu pogo menggam inawu pi wogwe iyareegerak. 2 Pi wogwe me, kwe togwe eenggilek ambi wage nagagerik, mbuti wu abu mbuulogwe mbere’ndak pege kagagerak.

3-4 Pege kage nagagerik, it aakumi yorage logonet, “It aakumi abok inawu pegaarak yi, inamendek apit enaani kagak pegaarak me, mbuuluk aret pegaarak o. Ndi, kwe togwe yi nogo perak, amendek abu lek kagak, ambi onggo patiyak mendek tigitogon pegerak me, at nggwokaret pegerak o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak. “Ala awi wurik langgunogo nappugun,” yoragagerak wone

(Mat. 24:1-2; Mrk. 13:1-2)

5 Yorage nagagerik, it aakumi ando nen yogo logonet, “Ala awi wurik ti, yugum kigirikwe inom, yi mendek ndi mendek abe Ala ake pugu inom, nogo paga, abu kigirikwe wurik o,” yinuk, agan nugwi me,

6 Yetut nen it yorage logonet, “Kit kinigen kogwe yi nogo ti, yugum ambi obaga lu’luk aago logogin lek o. Abok tigitogon langgunogo nappuurak eyom panggoni woraagin o,” yinuk, yoragagerak.

Aaninggin-paaninggin eerogo piyoorak wone

(Mat. 24:3-14; Mrk. 13:3-13)

7 Yorage mbareegi, at kin wokkogo logonet, “Ngguru wae. Kat yo’niragandak nogo mandenom arigin o? Ndi, Togop arigin, yo’niragandak nogo a’me lik yuurak eyom koorok panggoni wage kenok, nano eeke paga nineenu ariyak?”

8 Yogo mbareegwa, at Yetut nen yorage logonet, “Aakumi nomongginakwi iyo, kiniki tum wakkologo logonip o. It aakumi apit an nendage kunit wogo logonet, at ambi nen, At woroorak nogo ti, an aret wagi o, ari, ndi, at ambi nen, At woroorak eyom muk panggo yi wagaarak o, ari, agan woraagun me, inoone konembunuk, muguren noobok o.

9 Lek o. Wim nambukwi o. Lek o. Mugogo wumbiyaawak nduk, wim nggaganggwi o, yogwe kinaruk konenggwi kenok, kiniki ma’narubok o. Ti eeriyak nogo ti, aa’nduk arit woramenggerak kwe, Age yobok eeriyak eyom muk panggoni wage logonet, eeke o, yinuk, mbarubok o,” yoragagerak.

10 Yorage nagagerik, “Aakumi inanebunu ndegek wim nambukwi, aap endagembogut ambi awuri nen aap endagembogut ambi awuri inom wim nggwok nambukwi, eekwi iigak,

11 o mi mondok iya tit nuk ari, yi awi ndi awi mbi noogelo age, o yimendime kugilengga iyak wu’nage, ndi, kit kiniki ma’naruwak nduk, mbogut paga ineenu ariyak inagabiti warak mendek mondok alik negen eeke, eeke kamonggotak kwe,

12 eeka’lek kagak, aakumi nen pippinaganuk, kinookwi, it aap Yakuri tamban eeko menggam pinagi nogwe, keele maarogo mambiigo menggam mambinagagwi, ndi, an noone waganeegutak paga it aap inendagembogut inom, it aap yo’nggok inom, inowagam wokkiret nogwe, eerugun o.

13 Togop eekkinakwi iinok, eeke neego nogootak nogo, Yoroorak nanonggwan aga o, yinuk, yorogo logomunggup o.

14-15 Kit kiniki warak logonet, it aap kinom ogoorak nogo wone obeelom kenaarogo yoramonggotak paga it inoone onggo yokkirogwe, kinoone taganggwi, eeriyak meek wone nogo mendek yokkiraminggirak me, Naana’le mbanogo ndogop yoraakit o, yinuk, wone kinikime koongga’lek we ugun logomunggup nduk, eekkolaanip o.

16 Kinagalomini- kinogobamini inom, kinowe-kinawot inom, kinoreewi inom, kinom kunik monggotak inom, it nogo nen aret wokkiret aap inowak loonggo menggam pinagi nogwe, kit ando kinookwi, eerugun o.

17 Ndi, an noone waganeegutak paga aakumi abok aret ineebi lombok kinombarugun kwe,

18 kineeruwak ambiriluk ambi kobak arigin abu lek me,

19 kinogogumbuk logomonggotak paga kinagap ndakkolaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.

O Yerutalem pup eerogo puurak wone

(Mat. 24:15-21; Mrk. 13:14-19)

20 “It aakumi ineegin warak apit aago o Yerutalem wanggerak wonogwe iigo logomonggotik, O Yerutalem pup eerogo puurak eyom abu panggoni wagaarak kagi, mbarumunggup o.

21-22 Ti eyom panggoniwage kenok, Ala wone yi eeriyak ndi eeriyak liiru mbanak abok aret a’me lik yuwak nduk, aakumi maluk eekwi onggo wogoroorak eyom ti aret me, it o Yureya wonogwe nogo, puut paga time kumaa’nari nogwe, o kota wonogwe nogo, o time mbo punuk, mbaganggwi, eeruwak o. Ndi, o kota endekem wonogwe nogo oome unggwi woroobok o.

23 Ti eyom paga Ala nen o nggween paga yime aaninggin-paaninggin abu alik lombok eeppege logonet, it aakumi yi, anini eeppiyaagin me, kumi inabila wonogwe inom, inaagalogwe inelak kuninakwi inom, inabuwa o.

24 Ando tege wooluwak paga inookwi iinok kanggwi, ando keele maarogo yi aakumi ndi aakumi inawi lombok time piya nogwe, eerugun o. Ndi, at Ala nen, It aakumi endekem mendek unde iigak, Tahun ndogop eeko logogun o, mbareegerak nogo a’me lik yega’lek kagak, it aakumi endekem mendek nen o Yerutalem iniyok aan lebenogo pit nogo logogun o,” yinuk, yoragagerak.

“An aap aret nda’nagagirak woraagin,” yoragagerak wone

(Mat. 24:29-31; Mrk. 13:24-27)

25 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kineenu arubagip nduk, oonegen inom, tut inom, laaluguragan inom, ti abu alik tam warak negen eeke kaamunggup o. Ndi, o nggween paga yime yi yenggenak oonebu ari logonet, mondok kilaarak-mogonik eeke kenok, it aakumi inanebunu lombok abok aret, Yi nonggop eerit wage iya! yinuk, iniki abu ma’narugun o.

26 It mbogut oolo yime inomaawi menggaarak nogo inaganak nugirage kenok, it aap abok nen yi mendek ndi mendek o nggween paga arit woroorak nogo, Yi aret arit wage kogo, yinuk, inagabiti nen iniki abu lek arigin o.

27 Ti eeke kenok, an aap aret nda’- nagagirak nogo nobanggi-nobangge li’luk eekko’nok nayuk warak logonet, ndugwi enggela’me wage neyaamunggup o.

28 Eeriyak ti nogo warengge kenok, Ninagap ndaka wok yi wage kogo o, yinuk, kinenggaanok tiya yinuk, kinigen nigagik logonu o,” yoragagerak.

Eyo wuli paga eegu laarogo yoragagerak wone

(Mat. 24:32-35; Mrk. 13:28-31)

29 Yorage nagagerik, wone yi, eegu laarogo yorage logonet, “Yi eyo ndi eyo inom, eyo wuli inom, eeke menggerak nogo liippinip o.

30 Eyo anggup larikit nduk, eeke kinigen kogo nogootik, O abu kinikit nduk eeke kagi o, yinuk, yogo monggotak

31 nogo ndak-ndak, Togop eerigin o, yinuk, yokkiragarak yi, eeke kinigen kogo logomonggotik, At Ala abu’me pinaniyak nogo muk panggo yegerak kagi, yinuk, mbako logomunggup o.

32 Kit yogondak wonogwe yi, awo lek aga’lek kiigak, eeriyak abok yokkiragarak nogo tigitogon a’me lik ari kaamunggup o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o.

33 Mbogut-nggween yi, lek arigin aret kwe, an noone ti perak, lek arigin lek mondok aret logogin o,” yinuk, yoragagerak.

“Kiniki tum wakkologo logonip,” yoragagerak wone

34-35 Wone ambinom yorage logonet, “Ta’na pugu ne ambit paga pagi aan mbelek togon wake menggi kwak, Ne ti paga ndogop eekkinabigin o, yinuk, wone yokkiragarak nogo, kit aakumi o nggween paga abok aret ne ambit perak togon eekkinabi woraagin me, yi mendek ndi mendek kinaanoguma’le ndenok yogoorak nenet nugwi, amburu kumili eeginake mendek nenet nugwi, Namendek nonggop kolaakit o, yinuk, kiniki koonit nugwi, eeko logonet, kiniki ugun kobak arumonggotak wonogwe kiyo, kiniki tum wakkologo logonip o.

36 Ti eekkinaburak nogo kinomaawi togon kinogogu-mbuk logonet, waganggo logomonggotik, an aap aret nda’nagagirak nenggaanom paga mi’narubagip nduk, tamban mban eeko logonet, kiniki tum wakkologo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

37 At Yetut nen o liingge paga Ala awi wurik me wone mamunirage, ndi, o kiip age kenok, wundi nanuk, puut endage Tayitun nogome nogo yi nage, eeke nagagerak me,

38 o kuubondendok lombok aakumi abok at oone konenuwok nduk, at owagam Ala awi wurik me kuwak ari wogo nogogwaarak.

22 Yetut wariyak kooneegwaarak wone

(Mat. 26:1-5; Mrk. 14:1-2; Ya. 11:45-53)

1 Roti Piika’lek Mendek laago endage Obaga Mbo Nagagerak lariyak eyom panggoni wagagerak me,

2 it Ala unde inoweewi inom, it aap Ala wone liiru mbanak unde inom, nen aakumi inagabiti nen, “Yetut nonggop agago waruwi o?” yinuk, koonit nugu nogogwaarak. Yetut waruwak nduk, onggo mbaneegerak wone

(Mat. 26:14-16; Mrk. 14:10-11)

3 Koonit nugwi iigak, at Ibilit nen it aap 12 ambi endage Yurat Ikariyot inikime unggwagagerak.

4 Unggwage mbareegi, it aap Ala unde inoweewi inom, it Ala awi wurik arum wako nogogwaarak inoweewi inom, yorage logonet, “Yetut warubagip nduk, nonggop agago wokkira o,” yinuk, inom wone mbani nagagerak.

5 Inom wone mbani nage mbareegi, it iniki ale’nggen mbako logonet, “Onggo wu wokkiruwok o,” yogo mbareegwa,

6 at Yurat nogo nen, “E o,” ari nagagerik, “Aakumi lek me, o ngge eyom paga eebe pigogo wogoroorak nanonggwan age kaamun?” yinuk, tokkage nagagerak.

Laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak wone

(Mat. 26:17-25; Mrk. 14:12-21; Ya. 13:21-30)

7 Laago Roti Piika’lek Mendek lappunuk, nonggo logonet, laago Obaga Mbo Nagagerak laruwok nduk ndomba wariyak eyom age mbareegi,

8 at Yetut nen Peterut Yaya imbirak nappiige logonet, “Laago Obaga Mbo Nagagerak nit noorak pipuk eerogo pugwi a nanip o.”

9 Yorage mbareegi, it nen, “Nit nggeeme pipuk eerogo pugwi a nawi o?”

10 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit o kota time unggwogo logomonggotik, aap ambi yugum yiiwak mendek yi toolak ambi wonok nage me, kinom lambumbunuk, at ame unggwage kenok, kinom aret unggwi nanu o.

11 Kinom unggwogo logomonggotik, aap o unde nogo yogo logonet, At ninogoba Ngguru nen, An noone waganggwi nogo ninom laago Obaga Mbo Nagagerak noorak nduk, o ko ogoorak ngge? yo’nu o, yo’niragaarak me, yokkogo o.

12 Yogwi kiinok, tilaabaga ko nggwok ogoorak ambi ndigik-ndegek aago wonage yokkirage kenok, time aret larogo pogo logonu o,” yinuk, nappiyareegerak.

13 Nappiyareegerak nogo nogogwaarik, Yetut nen it yoragagerak nogo ndak-ndak aret kogo nogogwaarik,time aret laago Obaga Mbo Nagagerak nogo larogo pereegwaarak.

Mbi amburu noorak mamuniragagerak wone

(Mat. 26:26-30; Mrk. 14:22-26; 1Kor. 11:23-25)

14 Larogo pereegwaarak nogo noorak eyom panggoni wage mbareegi, Yetut nen nappiigak leenogo piyareegerak nogo inom kwi’nogogwaarak.

15 Kwi’nogo nogogwaarik, Yetut nen it yorage logonet, “An noba aaninggin-paaninggin eeppanega’lek kagak, laago Obaga Mbo Nagagerak larak yi, ninom nawok lak ao, lombok mbake minggirak o.

16 Peebi Ala abu’me piige menggim logonet, Alom yi nduk nonggo nogogurak kogo o, yinuk, kin koorak eyom a’me lik yi naga’lek kagak, an nagin lek me, yogondak aret ninom nawok lak ao, lombok mbake minggirak o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”

17-18 Ti yorage nagagerik, yiiwak eenggime woppunuk, “Nogoba Ala wa!” yinuk, “An yogondak kuli paga nen nok, peebi Ala abu’me pinagarak eyom ari waga’lek kagak an eyoonggen amburu yi, nengga’lek aret logogin me, waganogo tumbukkolaanip o, yinuk, yokkiragi o.”

19 Yorage nagagerik, roti eenggime woppunuk, “Nogoba Ala wa!” yinuk, karerogo tumburirage logonet, “An neebe kit kinake punik nogo yi aret me, noba abe’nako logonet, nanip o.”

20 Yorage nagagerik, nonggo mbareegwa, amburu toolak togop aret tumburirage logonet, “Ala kinom lambumbinagarak nduk, wone ngget mendek abok yokkirage nogo, kit abet mbarubagip nduk namiya kilirik yi aret o,” yinuk, tumburiragagerak.

21 Tumburirage nagagerik, “Wologwe! An nooruwak nduk, aakumi yoraagin nogo ninom mbi nengge yime agaarik o.

22 An aap aret nda’- nagagirak ee’naburak koonak nogo ndak-ndak aret ee’nabigin kwe, at nooruwak nduk aakumi yoraagin nogo perak abuwa o.”

23 Yorage mbareegi, “Ta nen eeriyak kenok yigi o?” yinuk, it mban-mban kin wat-wat yereegwaarak.

“An iya, kat iya,” yogo nogogwaarak wone

24 Kin wat-wat yogo nogogwaarik, ti’nuk, “An iya, kat iya,” yogo logonet, wone wako nogogwaarak.

25 Wone wakwi me, at Yetut nen it yorage logonet, “It aakumi endekem mendek inoweewi inendagembogut nen inoone omaawi paga inapuri lengganinakwi, ndi, it aap inapuri inarum menggaarak nogo nen, Ninogobamini o, yo’niroorak mbakwi, eeko menggaarak kwe,

26 kit perak, togop yogo logogup o. Aap nggwok ambi kinenggela’me wonage kenok, at wulaga mbuuluk pogom aret aruwak o. Ndi, at wone lenggangginaka nogo kinayeloman aret aruwak o.

27 Ta nen aap nggwok wonage mbakop? At mbi nengge menggerak ti, iya ilik, at nengge nogo ake yi wa nagak ndi wa nagak eeke menggerak ti, iya a? Lek o. At nengge menggerak iya nogo lek a? Togop kwe, an kinenggela’me logonet, kinayeloman negen a’nuk, kinake yi wa nagak ndi wa nagak eeke minggirak o.

28 Aaninggin-paaninggin noba age kagak, kit an mbo panugulik mondok ninom wonogo monggotak me,

29 nogoba nen an aakumi inarum logokit nduk, unde eeppaneegerak nogo ndak-ndak.

30 kit an nabu’me piige minggim mbi nunggwi, yi nunggwi, ndi, aakumi wone lengganinako menggam logonet, aakumi Iterali inanebunu 12 nogo inowak loonggwi, eeko logobagip nduk, unde eeppinagagi o,” yinuk, yoragagerak.

“Yetut neenggo’lek, yumunggun,” yoreegerak wone

(Mat. 26:31-35; Mrk. 14:27-31; Ya. 13:36-38)

31 Yorage nagagerik, “Timon wae! Karuk logot o. Gandum eebe leennaruwak nduk, ameneno ndegenggo mengga kwak, at Ibilit nen kat togop aret eeppagawak nduk, Ala yoge mbaki, E o, yegerak kwe,

32 kat kiniki noba panggombunuk, abet nombake nogo, lek age kero, an kake tamban eekirak o. Yungguninuk kiyok paga nowagam wage logomenggendik perak, kawuri yi, iniki eyak wappiige logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.

33 Yoge mbareegi, at Timon nen, “Nogoba o. Keele maarogo mambiigo menggam mambagagwi, mondok kookwi, eekwi iinok, an nimbirak ee’naburak op aret mbakirak o.”

34 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Peterut wae. Yogondak aret ayam oone yaga’lek kagak, kat ne kenagan paga, Yetut ti, an neenggo’lek ari, keyaagin o, yinuk, yokkigi o,” yoreegerak.

Inawu, inayum, inawooluwak, wonok noorak wone

35 Yoge nagagerik, it apit yorage logonet, “Kinawu nggerenak inom, wokkirogwe iinok yonggoliyak yum inom, kiniyogogut nggerenak sepatu inom, an nen wonok noorak mage o, yokkirage mbareegi, nogo logonet, kit kinamendek ambi lek kenok, Ao, mbako nogogutak ilik, lek a?” Yorage mbareegi, it nen, “Nit niniki togop ambi mbarulik o, ninogoba.”

36 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Yogondak nen kinawu nggerenak wonage kenok waganggwi, wokkirogwe iinok yonggoliyak yum wonage kenok waganggwi, tege wooluwak lek kenok, kinambogoyum endekem mendek paga ambi kunggologwe, eeko logonip o.

37 Ala nen ari logonet, At aap maluk mendek inom ineenggi linggininabeegwaarak o, yinuk, yereegerak liiru mbanak nogo, an eeriminggirak paga a’me lik yigin o, yinuk, yokkiragi o. An eeriyak nduk, liiru mbaneegwaarak nogo o yogondak yi aret a’me lik yi wage kenok, yagi o.”

38 Yorage mbareegi, it nen, “Tege wooluwak mbere yi o, ninogoba.” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Abu yogo o,” yinuk, yoragagerak.

Puut Tayitun paga logonet, tamban eereegerak wone

(Mat. 26:36-46; Mrk. 14:32-42)

39 Yoraanuk nogome nen wundi nage nagagerik, puut Tayitun paga lagi nage nagagerak me, aret lagi nagagerak. Lagi nage me, at oone waganggwi mendek nogo inom lagi nogogwaarak.

40 Lagi noorak mbareegim nogome aret nogo nogogwaarik, it yorage logonet, “Maluk eeriyak kiniki nggagani wage kero, tamban mban eeko logonip o.”

41 Yoraanuk, yugum namburogo nappugwi nogo kwak, at tayo yi nage nagagerik, endobanggun yindumbunuk, tamban eereegerak.

42 Tamban eeke logonet, “Ai, nogoba! An ee’naburak yiiwak toolak kwak yi, kat woorak mbakendak kenok, wamen o. Ndi, lek kenok, an eeriyak mbake nogo mbo punuk, kat eeriyak mbake nogo mban aret eerikit o.”

43 Yoge mbareegi, malayikat ambi mbogut paga nen at owagam tena’me ari wage nagagerik, iniki eyak wappereegerak.

44 Eyak wappege mbareegi, iniki abu puru agan unggwage kagak, abuwa warak nggo-nggo tamban ambinom eereegerak. Eeke kagak, liigak wundeegerak nogo amiya anggen kilirik pogom nggween paga wambit nagagerak.

45 Tamban eeppunuk, mi’nage nagagerik, at oone waganggwi mendek inowagam wage nagagerik, it iniki abu puru agan nage kenok, nogo yugwi iyareegerak.

46 Iige nagagerik, it yorage logonet, “Kit nonggop nduk nogo yugu ogotik o? Maluk eeriyak kiniki nggagani wage kero, mi’na’-nuk, tamban mban eeko logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut pigaganeegwaarak wone

(Mat. 26:47-56; Mrk. 14:43-50; Ya. 18:3-11)

47 Wone ti awo yorage me, it aap 12 mendek ambi endage Yurat nogo aa’nduk nage kagak, aap ineebe aago ambokan nogogwaarak. It nogwe iigak, at Yurat aa’nduk Yetut kambugiriyak nduk, owagam panggo yi nage mbareegi,

48 at Yetut nen, “Yurat wae! Kat kambu’nirimenggendak nogo paga an aap aret nda’nagagirak yi, aakumi nen nooruwak nduk, wogoroorak mbakendak ya?”

49 Yoge mbareegi, it Yetut inom wonogogwaarak nogo nen it eeruwok nduk, nogogwaarak nogo yelok iigo nogogwaarik, “Ninogoba wae. Tege wooluwak paga inooruwi a?”

50 Yogwi iigak, it ambi nen aap Ala unde inowe nggwok ayeloman aruk abe’nggan tabok togon nappereegerak.

51 Tabok togon nappege mbareegi, at Yetut nen, “Togop eeriyak mage o,” yinuk, wulaga nogo aruk eenggi pigagangge nagagerik, obeelom eeppereegerak.

52 Obeelom eeppege nagagerik, at Yetut nen it at pigaawok nduk nogogwaarak Ala unde inoweewi inom, it Ala awi wurik arum wako nogogwaarak inoweewi inom, it aap inanggok inom, nogo yorage logonet, “Aap yogoot wagangga piginabi nogo mengga kwak, an togop aret pi’nabuwok nduk, tege wooluwak inom, mbim obate mbanak inom, wonok wogotak ya?

53 Ko’lu-kii’me Ala awi wurik me ninom neegak, pi’nabulik kwe, at o yumaak unde menggerak nogo kinom ee’naburak eyom yogondak yi aret me, ee’nip o,” yinuk, yoragagerak.

“Yetut ti an neenggo’lek,” yereegerak wone

(Mat. 26:57-58, 69-75; Mrk. 14:53-54, 66-72; Ya. 18:12-18, 25-27)

54 Yorage mbareegi, pigaganggo nogogwaarik, wonok aap Ala unde inowe nggwok ame nogome pi nogogwaarak. Pi nogwe iigak, Peterut nogo inambokan yanabek nagagerak.

55 Ala unde inowe nggwok nogo ame pi nogo nogogwaarik, at awoore’nggam time kani kumbunuk, kwi’ndak wonogwe me, Peterut nogo inenggela’me aret kwi’nari nagagerak.

56 Kwi’nari nagagerak wonage me, kolaga ambi kani kunik eya paga Peterut eebe inom kwi’ndak wonage kage nagagerik, at enegen looge logonet, “Aap yi kunduk, imbirak wonage kagarak o.”

57 Ari mbareegi, Peterut nen liklek ari logonet, “Kolaga! Aap ti, an neenggo’lek o,” yoreegerak.

58 Yoge mbareegi, peebi aap alik ambi nen Peterut kage nagagerik, yoge logonet, “Kat kunduk, at mendek aret keegi o.” Yoge mbareegi, at Peterut nen, “Wulaga! An abu lek ubi!”

59 Yoge mbareegi, ti’nuk peebi, oonegen ambit negen eeppunuk, aap alik ambi nen oone panggok togon Peterut yoge logonet, “Aap yi,Nggalileya mendek me, at kunduk imbirak wonagaarak abet aret kagi o.”

60 Yoreegerak kwe, Peterut nen, “Wulaga! Kat yagandak ti, an mondok neenggo’lek aret o.” Awo yoge kagak, ayam oone yereegerak.

61 Oone ari mbareegi, ninogoba Yetut ena logurogon Peterut pekkage mbareegi, Peterut nogo nen, “O yogondak yi paga ayam oone awo yaga’lek kagak, kat ne kenagan paga, Yetut an neenggo’- lek, yumunggun o, yo’negerak nogo, yi aret yigi,” yinuk, abeke nagagerik,

62 endekem wundi nanuk, le iniki apit agagerak.

Yetut miyuk-meya eerogo yawi wareegwaarak wone

(Mat. 26:67-68; Mrk. 14:65)

63 It aap Yetut porogo wonogwe nogo nen Yetut agi’ndok kanggo logonet, yawi paga wako nogogwaarak.

64 At enegen nobappunuk, ambinom wako logonet, “Ta nen kooke kagan? Yu nda!” 65 Yinuk, at miyukmeya eerogo pogo logonet, wone ti mendek mban apit aret yoreegwaarak.

Yetut owak looneegwaarak wone

(Mat. 26:59-66; Mrk. 14:55-64; Ya. 18:19-24)

66 Ndi, o weege mbareegi, it Yakuri inawone amburu mbanggo menggaarak aap inanggok inom, aap Ala unde inoweewi inom, aap Ala wone liiru mbanak unde inom, kuwak eeppunuk, wonogwe me, Yetut awone amburu mbanuwak nduk, at eebe wonok it inowagam pi nogo mbareegwa, at yogo logonet,

67 “Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo, kat aret kenok, yo’niret o.” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An yokkirage neenok, kit abet nombakwi, 68 ndi, an nen kit kin wokkiige neenok, kit nen onggo yo’nugwi, eerumunggup lek me an nonggop yokkira?

69 Yogondak nen perak, an aap aret nda’nagagirak yi, at Omaawi Lombok Menggerak Ala eenggi abe’nggan kwi’ndak wonage neyaamunggup o.”

70 Yorage mbareegi, it abok aret at yogo logonet, “Ndi, ti kenok, kat Ala aput ilik?” Yogo mbareegwa, at nen, “Kit yogotak ti aret o.”

71 Yorage mbareegi, it nen, “At lombok alik nen yegerak nit muk konenggoorak me, wone ambi ngge yo’niraawak nduk, yogo ogoorik? Lek aret o! ” yinuk, yereegwaarak. 23 Yetut wonok Pilatut owagam nogogwaarak wone

(Mat. 27:1-2, 11-14; Mrk. 15:1-5; Ya. 18:28-38)

1 Yogo nogogwaarik, aakumi kuwak aago nogo abok aret mi’na’nuk, Yetut piganok Pilatut owagam wonok nogogwaarak.

2 Wonok nogo nogogwaarik, inoone pilit at oba pogo logonet, “Aap yi, nit aakumi abok ninabut wurit nege logonet, aap endagembogut Kayitat o unde wonage onggo wu wogoriyak mage o. Kinowe endagembogut Keritut an aret o, agan nege me, kwaakkogoorak o.”

3 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen Yetut yoge logonet, “Aap Yakuri inowe endagembogut kat aret ilik?” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Yagandak ti aret o.”

4 Yoge mbareegi, at Pilatut nen it aap Ala unde inoweewi inom, aakumi apit kuwak aago nogo inom, yorage logonet, “Aap yi, maluk eekerakpaga wariyak kwe, at eekerak ambi an abu koolik o.”

5 Yoragagerak kwe, it inoone panggok togon nabenak mban yogo logonet, “Lek o. Aap yi, wone mamuninabit nege logonet, aakumi o Yureya mendek abok aret o Nggalileya nen nok, o yi kuli aret inabut wurit nege menggerak o,” yinuk, yoreegwaarak.

Yetut Keroret owagam nappereegerak wone

6 Yogwi nogo at Pilatut aruk konengge nagagerik, “At aap yi, Nggalileya mendek abet aret ilik?” yinuk, aakumi yorage nagagerik,

7 aap Keroret inarum menggim nogome mendek aret aruk konengge nagagerik, ti eyom paga at Keroret o Yerutalem wagagerak wonage me, at owagam nappereegerak.

8 Nappereegerak nage mbareegi, aap Keroret nogo nen Yetut eeke aruk konengge nagaatik, “Ineenu ariyak inagabiti warak mendek ambi eeke kaakit lak ao,” mbake nagagerak me, Yetut enegen kage nagagerik, iniki ale’nggen mbareegerak.

9 Iniki ale’nggen mbake nagagerik, yi wone ndi wone apit Yetut kin wokkagagerak kwe, Yetut wone onggo yoga’lek puk aret wonagagerak.

10 Puk aret wonage mbareegi, it Ala unde inoweewi inom, it aap Ala wone liiru mbanak unde inom, ta logonet, inoone mondok maluk at oba pogo nogogwaarak.

11 Ndi, at Keroret awuri yigin unde inom Yetut miyukmeya eerogo pogo logonet, agi’ndok kambeegwaarak. Ti abok aret eeppogo nogogwaarik, yum abu kigirikwe yippunuk, iyok paga Pilatut owagam nappi wagagerak.

12 At Keroret Pilatut aa’nduk imbirak ogoorak wonogogwaarak kwe, ti eyom paga imbirak lambuneegwaarak.

“Yetut mondok waruwok o,” yereegwaarak wone

(Mat. 27:15-26; Mrk. 15:6-15; Ya. 18:39-19:16)

13 Yetut iyok paga nappi wagagerak wage mbareegi, at Pilatut nen it aap Ala unde inoweewi inom, Yakuri inanggok inom, aakumi ugun inom, wiirage nagagerik, wogo mbareegwa,

14 yorage logonet, “Aap yi, aakumi inabut wurit nage me nduk, nowagam pi wogotak kwe, kinoone at oba pogotak nogo, kiigak aret owak loonggirak me, maluk eekerak paga wariyak kwe, at maluk eekerak ambi an abu koolik o.

15 Ndi, Keroret kunduk, at maluk ambi eerulik kage nagaarik, iyok paga nappi wagaarak me, maluk eekwi iinok, inooko menggaarak mendek at abu eerulik o, yinuk, yokkirage agarik o.

16 Togop me, iniki koonnaruwak nduk, yawi mban warogo teppikit o,” yinuk, yoragagerak.

(17 Laago Obaga Mbo Nagagerak lakwi iinok, aap keele maarak ambi piinogo teppegak eeke nagagerak me.)

18 Wone nogo yorage mbareegi, it abok ambugwi aret, “Mba!” yogo logonet, “Aap yi nogo lek o. Aap Mbarabat aret piinogo teppinanu o,” yoreegwaarak.

19 Aap Mbarabat nogo aakumi ando inom nen, “Ninalik aruwok o,” yinuk, o kota time wim eeko logonet, aap ambi wake mbareegi, keele maarogo mambiigo menggam mambereegerak wonage me, yoreegwaarak.

20 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen Yetut teppuurak mbake logonet, ne ambinom it yoragagerak kwe,

21 inoone ya-mba yogo logonet, “Eyo karo-karo paga nabenogo puurak o. Eyo karo-karo nabenogo puurak o.”

22 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen ne mbere yoragagerak me, ambinom yorage logonet, “Nonggop nduk? At maluk ngge eekerak paga yogop o? Maluk eekaatak kenok mban inooko menggaarak kwe, maluk eebe ngge eekerak kenok, Wariyak, yogo ogotik? At maluk eekerak ambi, an koolik me, we iniki koonnaruwak nduk yawi mban warogo teppigin o.”

23 Yoragagerak kwe, eyo karokaro paga nabenogo puwak nduk, inoone nabenak mban ya-mba yogo logonet, Pilatut oone nogo taganogo pogo mbareegwa,

24 at eeppuurak yoreegwaarak nogo Pilatut nen eebi mbake logonet kwe, “Op aret o,” yinuk, yoragagerak.

25 Yorage mbareegi, at aap, “Ninalik aruwok o,” yinuk, wim eeke logonet, aap wake mbareegi, keele maarogo mambiigo menggam mambereegwaarak, “Piinogo teppinanu o,” yoreegwaarak nogo aret piinogo wumbereegerak kwe, Yetut perak, it mbareegwaarak nogo ndakndak eeppuwak nduk, wogoragagerak.

Yetut eyo karo-karo paga nabembereegwaarak wone

(Mat. 27:32-44; Mrk. 15:21-32; Ya. 19:17-27)

26 Wogorage mbareegi, piganok nogo logonet, aap ambi endage Timon awi Kirene mendek me, endekem nen inikiigun o kota nogome unggwi wage me, pigogo eyo karokaro aago nogo Yetut ambokan wonok nawak nduk, uum paga nggimbereegwaarak.

27 It aakumi apit at mugurok nogo logonet, kumi ando nen aleenggu maakwi, ineebe wakkologwe, eerit inom nogogwaarak.

28 Eerit nogwe me, at Yetut ena logurogon pegiige nagagerik, it yorage logonet, “O Yerutalem aagalogwe kit kumi yi, an nale yugup o. Ata, kit kinaagalogwe kinom kinale yikkolaanip o.

29 It aakumi nen, Kumi wubili inom, inaagalogwe ndaganakulik inom, inelak kuninakwi ineenggo’lek inom, inale’nggen mbarugun o, yinuk, yogo logorak eyom woraagin, yokkirage agarik o.

30 Ti eyom paga it aakumi nen puut nggwok yogo logonet, Nineebe aan lebenogo pinanu o, yinuk, yogwi, ndi, puut mbuuluk yogo logonet, Nineebe taanogo pinanu o, yinuk, yogwi,

31 eeremenggaarak me, aakumi nen eyo ki kagak togop yogwe iinok, mbuk age kenok, nonggop yogo logorak mbakop? Lek o. Ti abunuk aret yogo logogun o,” yinuk yoragagerak.

32 Yetut piganok nogo logonet, it aap maluk eeka lombok ineebe mbere Yetut inom inooruwok nduk, pigiren nogogwaarak.

33 Pigiren o endage Anobak Yelenak nogome nogo nogogwaarik, at Yetut it aap maluk eeka nogo inom eyo karokaro aago paga nabenogo piigo nogogwaarik, ambi eenggi abe’nggan pa’nggwe mippugwi, ambi eenggi kwaare’nggan pa’nggwe mippugwi, eerogo piyareegwaarak.

34 Nabenogo piigo mbareegwa, at Yetut nen, “Nogoba o. It ineenggo’lek logonet, eeppanugwi me, it maluk eekwi yi, lek eerogo pu o,” yoreegerak. Ndi, it aakumi nogo nen yugum anggen nggween paga mbo wuppegak eeko logonet, ambogoyum nogo tumbukkologogwaarak.

35 It aakumi nogo taati inigen loogwi iigak, it aap Yakuri inoweewi nogo nen at miyuk-meya agago pogo logonet, “At aakumi inagap ndake nagaarak me, at Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo abet aret kenok, agap ndakkolaayok ubi,” yinuk, yereegwaarak.

36 Ndi, it aap yigin unde nogo kunduk, at agi’ndok kanggo logonet, anggur amburu ale mendek at wogoreegwaarak.

37 Wogogo logonet, “Kat aap Yakuri inowe kendagembogut kenok, kagap ndakkolet ubi!” yinuk, yogo nogogwaarak.

38 Ndi, wone ambi, “Yakuri inowe endagembogut yi aret o,” yinuk, liiru mbanogo anobak irimbaga nabembereegwaarak.

39 Nabembunuk wonogwe me, aap mbere inom nabenogo piyareegwaarak nogo ambi nen at Yetut miyukmeya eerogo pege logonet, “Ala nen leenogo mippereegerak Mesias kat aret nogo lek a? Kat aret kenok, kat kagap ndakkolage, ndi, nit ninagap ndake, eeru ubi.”

40 Yoreegerak kwe, ore nogo nen at mberege logonet, “At oba lenggenogo puurak koonggaarak ndakndak kat koba lenggenogo pagage me, kat Ala kagabiti mbaka’lek ya?

41 Nit eeppinanugwi nogo ti, eekoorak onggo ndak-ndak eeppinanugwi me, op aret kwe, at yi perak, maluk abu eerulik o.”

42 Yoge nagagerik, Yetut yoge logonet, “Ai, nogoba Yetut. Kendagembogut a’nuk wage kenok, an noba abeke logomunggun o.”

43 Yoge mbareegi, at Yetut nen at yoge logonet, “Yogondak aret kambunuk, nogo menggam o obeelom nogome nimbirak wonage keyaagin o, yinuk, abet aret yokkigi o,” yoreegerak.

Yetut kambeegerak wone

(Mat. 27:45-46; Mrk. 15:33-41; Ya. 19:28-30)

44-45 Ndi, o liingge oonegen 12 negen wonagagerak kwe, oonegen eya abu lek age mbareegi, o time apit agagerak kagak, o kiyoma oonegen 3 ari nagagerak. Oonegen abu 3 ari nage mbareegi, Ala awi wurik me yum tabak oolo tugunik menggerak nogo, oolo muundak nggoguk yereegerak.

46 Nggoguk ari mbareegi, at Yetut oone nggwok paga ari logonet, “Nogoba o. Niniki kat unde logonok nduk, wokkigi o,” yinuk, iniki woronggolage nagagerik, kambeegerak.

47 At yigin unde inowe nogo nen eeke kage nagagerik, at Ala endage wogoppege logonet, “Aap yi, oone lek yeendo kagak eekoorak abet aret kagi o,” yinuk, yereegerak.

48 Ndi, it aakumi abok inigen kaawok nduk, kuwak eeri nogogwaarak nogo eeke kogo nogogwaarik, ineebe wakko’net iniyok paga yungguninuk iname wogogwaarak.

49 Ndi, at Yetut inom kunik nogo inom, it kumi o Nggalileya nen at inom wogogwaarak nogo inom, tayorogon taati mi’ndak logonet, eeke nogo abok aret inigen kogogwaarak.

Yetut eebe ndoome mambereegwaarak wone

(Mat. 27:57-61; Mrk. 15:42-47; Ya. 19:38-42)

50-51 O Yureya kota ambi endage Arimateya time aap ambi endage Yutup wonagagerak. At aap abe iniki abu koonak it Yakuri inawone amburu mbangga nogo mendek aret wonagagerak me, oreewi wone amburu mbangga nogo nen, “Yetut eeppuurak,” koombunuk eereegwaarak nogo at oone inom abu nabenulik o. “Ala abu’me panuwak o,” yinuk, tokkage nagagerak.

52 At aap nogo nen Pilatut owagam nage nagagerik, “Yetut warak eebe wo’niru o,” yinuk, ngginooreegerak, “E o,” yoge mbareegi,

53 eebe warak nogo piinogo wuppi wage nagagerik, mbogoyum laambu tabak paga perenogo yugum ndo ngget nendaarak aakumi awo mambiiga’lek iyaalok nogome mambi nagagerak.

54 Ko’lu itYakuri tamban eeriyak nduk, pipuk agago pugwi nogo paga aret eereegerak.

55 Ndi, it kumi Yetut inom o Nggalileya nen wogogwaarak nogo Yutup mugurok nogo nogogwaarik, ndo nenaarak inom, Yetut eebe wanenogo pereegwaarak inom, inigen kogogwaarak.

56 Inigen kenok, iniyok paga iname wogo nogogwaarik, eyoonggen amburu inom, amburu obari abe alik mendek inom, pipuk eerogo pereegwaarak. Pipuk eeppogo nogogwaarik, Ala nen, “Yogop ee’nu, ndogop ee’nu,” yereegerak liiru mbanak nogo ndakndak it Yakuri tamban eekwi paga tat yonggonggologogwaarak.

24 Yetut eenik a’nuk, mi’nagagerak wone

(Mat. 28:1-10; Mrk. 16:1-8; Ya. 20:1-10)

1 Ndi, tamban eekak yuurak ne iyaalok warennagagerak Hari Minggu paga o kuubondendok it kumi nen amburu pipuk eerogo pereegwaarak nogo, wonok ndoome nogome aret nogogwaarak.

2 Nogo nogogwaarik, yugum tu narak nogo pelenogo nappereegerak kogo nogogwaarik,

3 unggwi nogogwaarak kwe, ninogoba Yetut eebe wanenak nogo inigen koolik.

4 Eebe lek mbareegi, “Yi nonggop aga ubi?” mbakwi iigak, abera’lek me aap mbere inambogoyum abinak kwindagala aago yirik inowagam mi’nari wogwe iyareegwaarak.

5 Iigo nogogwaarik, inagabiti ambik aganake logonet, inete nggween paga wanduk yinuk, wonogwe iigak, it aap nogo nen kumi nogo yorogo logonet, “Kit nonggop nduk, at eenik menggerak nogo it kambeegwaarak inom wonage kero, kwaako ogotik?

6-7 Eebe yime lek o. At muk eenik a’nuk, mi’nagaarak o. At o Nggalileya logonet, An aap aret nda’nagagirak nogo nooruwak nduk, neebe pigogo it aap maluk mendek wogorage mbaremenggi, eyo karokaro paga nabenogo panugwi iinok, nogo mbere yinuk, ko’lu neenik a’- nuk mi’narigin o, yinuk, wone yokkiragagerak nogo abe’nip o.”

8 Yorogo mbareegwa, at yereegerak nogo abereegwaarak.

9 Abeko nogogwaarik, ndoome nen iniyok paga wogo nogogwaarik, inigen kogogwaarak nogo abok aret it aap

11 inom, inoreewi inom nugu nogogwaarak nogo abok aret inom, mbininogo yorogogwaarak.

10 Aap nappiigak mbininogo yorogogwaarak kumi nogo ti, kwe Mariya awi Magaralena mendek inom, kwe Yokana inom, Yakobut agalo Mariya inom, it kumi alik inom, nen aret mbininogo yorogogwaarak.

11 Yorogogwaarak nogo, “Yi abet aret yo’nirogwe iigo o,” mbarulik, “Yi we ugun agan nugu agaarik,” mbareegwaarak kwe,

12 Peterut perak, mi’na’- nuk, puu’nuk ndoome nogome nage nagagerik, ena tebe yinuk, enegen mannage nagagerik, yum yawenak nogo nggonenak mban taati wonage kagagerak. Kage nagagerik, “Yi nonggop agaarak iya!” yinuk, iniki koonit ame aret wagagerak.

Tu o Emayut paga nogo logonet, eereegwaarak wone

13 Ne ti paga aret Yetut oone waganggwi mendek mbere o Yerutalem nen o yaga’lelo ambi endage Emayut nogogwaarak. O kota Yerutalem nen yaga’lelo Emayut noorak ti, o nda 11 kilometer negen me, nogo logonet,

14 eeke kogogwaarak nogo abok aret mbininit nogogwaarak.

15 Mbininggo logonet, wone nili-kili mbanit nogwe me, Yetut lombok inowagam nage nagagerik, inom aret nagagerak kwe, 16 at yelok kogwe iyo, inigen nobarogo negen piyareegerak.

17 Inigen nobarogo piyareegerak iigak, at Yetut nen it yorage, “Kit nogo logonet, wone ngge mbanit nogo ogotik o?” Yorage mbareegi, inabuwa warak inetenggen puk ogo nogogwaarik,

18 it mbere nogo ambi endage Keleyopat nen at Yetut yoge logonet, “It aap nggiru yi awi ndi awi nen o Yerutalem unggwi wagaarak wonogwe nogo yogondak iluk eekerak yi, apit ineenu kwe, kat kalik keenggo’- lek me wage nagandik, yagan ya?”

19 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Nonggop agaarak me yogop o?” Yorage mbareegi, it nen, “Aap Yetut awi Nataret mendek nogo o. At ti, Ala nen yoge kagak yoraga mendek logonet, wone yorage nagaarak inom, eeke nagaarak inom, ti Ala kunduk, nit aakumi abok kunduk, ninenggaanom paga mondok iya tit eerit nage kogo nogoorak o.

20 Ti aret kwe, it aap Ala unde ninoweewi inom, nit Yakuri ninoweewi inom, nen wariyak lenggambunuk, eyo karo-karo paga nabenogo puwak nduk, wogorogo mbaka, eyo karo-karo paga nabenogo pegaarak nogo o.

21 Nit aakumi Iterali mendek wondet agago pinani woroorak nogo at aret mbakoorak me, ao. Togop aret kwe, eeppegaarak kagak, yogondak nogo mbere yogoorak o.

22 Ndi, ambi, it kumi nit ninagalomini nogo nen ninogut mappinanggaarak mban.

23 It kumi nogo o kuubondendok ndoome nogome nogo nagaarik, at eebe warak lek kagaarak o. Eebe lek mbaki, wogo nagaarik, nit yo’nirogo logonet, It malayikat mendek nen, Lek o. At eenik wonage o, yinuk, ninabinggaanggo negen yo’nirogwe iigoorak o.

24 Yo’nirogo mbaka, it ando ninom wonogoorak nen ndoome pekka nogo nagaarik, kumi yo’niragaarak nogo ndak-ndak kagaarak kwe, at eebe perak, lek kagaarak o,” yinuk, Yetut mbininogo yoreegwaarak.

25 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Kit wi kiniki yunduurak aret kiigi o. It aap Ala nen yorage kagak yoraga nen wone yokkirogo nogogwaarak nogo abok aret mbet-mbet abet mbarulik nonggop nduk wonogotak?

26 At Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo aaninggin-paaninggin oba pegaarak yogotak nogo, oba pega’lek kagak, at tiyappuurak mbakop? Lek o. Oba puurak agaarak me, pegaarak o,” yinuk, yorage nagagerik,

27 Keritut wage kenok, “Togop eerigin o,” yinuk, wone Muta liiru mbaneegerak nogo kuli nen it aap Ala yorage kagak yoraga nen yorogo nogogwaarak liiru mbaneegwaarak nogo abok aret amburu mbaniragagerak.

28 Amburu mbanirage kagak, o yaga’lelo noorak mbareegwam nogome wok yi nogo nogogwaarik, at noknok naakit nduk, eereegerak mendek

29 tebembunuk, yogo logonet, “Oonegen abu kilu yi nagaarak o kiip age me, ninom aret logowok o,” yogo mbareegwa, inom logowok nduk, iname aret unggwi nagagerak.

30 Unggwi nage nagagerik, inom mbi nawok nduk, kwi’na’nuk, mbi eenggime woppunuk, “Nogoba wa,” yinuk, karerogo tumburirakit nduk eeke mbareegi,

31 “Ie. At nogo yi aret kogo o,” yinuk, yelok kogogwaarak. Yelok kogo mbareegwa, inigen iigak, eenggi-iyo’lek aret lek agage-rak.

32 Eenggi-iyo’lek aret lek age mbareegi, imbirak wone mbanggo logonet, “Wologwe! Tu paga wogo logonet, wone yo’nirage, Ala wone liiru mbanak amburu mbannirage, eeke kagak, nit niniki eya ee’ninabit unggwage kogoorak nogo lek a?” yinuk, yogogwaarak.

33-34 Yogo nogogwaarik, ti eyom paga lombok mi’na’nuk, iniyok paga o Yerutalem wogo nogogwaarik, it aap 11 inom, aakumi ugun inom, kuwak eeppunuk, “Ninogoba Yetut abet aret eenik a’nuk, mi’nage nagaarik, eebe aap Timon nikka wagaarak o,” yinuk, mbininggwi iyareegwaarak.

35 Iigo nogogwaarik, tu nogo logonet, eereegwaarak inom, mbi karerogo tumburirage kagak at yelok kogogwaarak nogo inom, abok aret mbininogo yorogogwaarak.

At oone waganggwi abok aret nigiyareegerak wone

(Mat. 28:16-20; Mrk. 16:14-18; Ya. 20:19-23; Nap. 1:6-8)

36 Mbininirogwe me, Yetut lombok inenggela’me mi’nari unggwage logonet, “Kiniki kwippinip o.”

37 Yorage mbareegi, iniki ma’nage logonet, “Yi kugi ilik?” yinuk, inagabiti ambik aganabeegerak.

38 Inagabiti ambik aganake mbareegi, Yetut nen it yorage logonet, “Kit nonggop nduk kiniki piirik logonet, kiniki yungguppegak eeko ogotik?

39 Kit an aret neyaamunggup nduk, neenggi- niyok yi, pekkaanip o. An nenggaanggum- nowak warak neegotak pogom it kugi togop lek me, an pi’nako logonet, an neebe aret nomba’nip o.”

40 Yorage nagagerik, eenggi-iyok nigiyareegerak.

41 Nigiige mbareegi, iniki ale’nggen nen, “Yi nonggop ubi! Iya!” yinuk, mbareegwaarak kwe, “Yi at aret,” awo mbaka’lek iigak, it yorage logonet, “Mbi ambi wonage ilik, lek a?”

42 Yorage mbareegi, ikan larak ambi wogogo mbareegwa,

43 waganogo it inigen iigak aret nenggegerak.

44 Nengge nagagerik, yorage logonet, “Ninom logonet, an eeriyak wone nogo aap Muta nen Ala wone yugu liiru mbangge logonet, mbaneegerak nogo inom, it aap Ala yorage kagak yorogo nogogwaarak liiru mbaneegwaarak inom, mbuku Ndawi paga liiru mbanak nogo inom, abok aret a’me lik yigin o, yinuk, yokkirage nagarak nogo yi aret eeppanggaarak o.”

45 Yorage nagagerik, Ala wone liiru mbanak tena’me kaawak nduk,iniki eya eeppiyareegerak.

46 Iniki eya eeppiige nagagerik, yorage logonet, “At Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo aaninggin-paaninggin oba pugwi iinok, nogo mbere yinuk, kanggo menggam nen eenik age logomenggerik, mi’narigin o.

47 Kit maluk eeko monggotak nogo kiniki koombunuk, kinomaluk mbo pugwi kiinok, Ala nen kinomaluk lek eerogo pinagagin o, yinuk, wone nogo at endage kumbunuk, iyaalok o Yerutalem nen yi awi ndi awi abok aret yoranet wundi nogo logogun o, yinuk, Ala wone liiru mbaneegwaarak nogo yi aret eeppanggaarak o.

48 Eeke neegotak yi abok aret paganogo yoranet nugu logorak kit aret me,

49 nogoba nen wokkiroorak abok yokkiragagerak nogo, an nen aret kinoba wuppinagi woraagin me, Ala omaawi agi nen kinoba mondok li’luk eeppi waga’lek kagak, o kota yime aret logonu o,” yinuk, yoragagerak.

Yetut mbogut paga wonok laganeegerak wone

50 Yorage nagagerik, o kota nen wundi nanuk, wogoret o Mbetaniya koorok time ari nage nagagerik, eenggi nippege logonet, ale’nggen inoba piyareegerak.

51 Ale’nggen inoba awo piige kagak, at eebe wonok mbogut paga lagangge kogogwaarak.

52 Lagangge kogo nogogwaarik, Ala ayuk wuko logonet, endage tiyappogo nogogwaarik, inale’nggen ambik mbakak iniyok paga o Yerutalem wogogwaarak.

53 Wogo nogogwaarik, Ala awi wurik me nogome mban logonet, Ala alut eeko nogogwaarak.


1 komentar:

  1. Ai. Tuwan Kobo Oreewi inom, Mbuku nit ninone paga abutlaganogo mbanirogogutak nogo Ninogoba mbugut paga mendek endage paga wa! lombok yokkiragi o.bak.
    Yusmanmulia@yahoo.com

    Obeelom wone yi, Nit lani ninone paga,Ninogobamuni,Tuwan Kobo inom,Wesli inom,Watlambuk,Yunus,inoreewi ando inom, iniki inogo'ma inom, ineebe inomawi inom, abok aret, Yetut ninake kambegikwak, nit lani o papua paga monggorak nogo ninake aret kanggonogogwaarik, 10 tahun lebih eeke kagak mbuku obeelom wone yi nit lombok ninoone paga abut laganogo mbanogo wa'nirogogwaarak me, an nen, Ala keyage wake logonet, it kuluk mban inake tamban eeke minggirak me,niniki ale'nggen mbake logonet, Ninuwe Yetut-Keretut endage paga wa! lombok yorage minggirak o.
    At Ala oone mbanak unde nen kweebi onggo nggwok aret wokkirage logogin o wa Amin!

    Togop me, an nen tatutan Internet paga pekkagak eekak nduk mbanak pekkagak Blog yi paga mbanogo mambigi o. me, Nit Lani mendek ta nen ambi pikkorak kenok Alamat yi. (http://abeelomwone.blogspot.com/) (http://alawonembanak.blogspot.com/)
    Ti mbambunuk pikkorak.

    BalasHapus

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...