Jumat, 02 Juli 2010

Nappiyaregerak



Mbuku Nappiigak yi, eebe mbanak pekkaga’lek logonet, aa’nduk pekkoorak nogo yi o.

At Lukat nen wone Obeelom Wone mbuku Lukat ti, liiru mbangge, ti’nuk, mbuku Nappiigak yi, liiru mbangge, eereegerak.

Mbuku Nappiigak yi, obeelom wone Yetut eeke nagagerak wone aret me, at oone wagangga Aberiniki inoba wuppi wage kenok, “O Yerutalem inom, Yureya inom, Tamariya inom, yi awi ndi awi abok aret yoranet nugu logomunggup o,” yinuk, yoragagerak nogo Nappiigak pasal 1 ayat 8 paga mbanak wonage o.

Mbuku Nappiigak yi, it Ala apuri aa’nduk Yakuri inenggela’me nen wiganit, nok, o yi awi ndi awi time wiganinuk wagagerak nogo paga Ala apuri ambik aret ogogurak. At mbuku yi, liiru mbaneegerak nen ari logonet, “Nit Ala apuri wonogwe me, ari unggwagak eekwi nogo, it aap nggween paga mendek aakumi inambokan laganggo mengga kwak eekulik o.

It Yakuri abet mba’nuk, Ala apuri logonet eeko nogogwaarak nogo nggwok aruwak nduk, nit togon abet mba’nuk, ari unggwagak eeko monggoorak o,” yinuk, liiru mbanak wonage. Mbuku Nappiigak yi, Yetut eeke nagagerak Obeelom Wone nogo, yi awi ndi awi wiganinuk nage kagak, Ala apuri kuwak eerit nogo nogogwaarak nogo alom kenagan wonage yi aret:

1) Yetut mbogut paga wonok lagangge mbareegi, Yetut eeke nagagerak Obeelom Wone nogo, aa’nduk lombok o Yerutalem paga wiganinuk nage,

2) Ti’nuk, o Paletina wiganinuk nage,

3) Ti’nuk, peebi abunuk nggwok lombok wiganinuk nagagerak nogo ti, it aakumi inawi o oolo niyo nggwok yenggenak laut paga kuli nen wiganinuk, nok, o Oroma time wiganinuk nage, eereegerak liiru mbanak wonage. Mbuku Nappiigak paga mbanak yi, it aap abet mbareegwaarak o Yerutalem ne Pendakota paga kuwak aago wonogwe me Aberiniki inoba wuppi wagagerak mbanak wonage.

It aap ando nen mbuku eegu abok aret liiru mbanggo logonet, “At Aberiniki alik nen ninikime ee’ninake kagak yi wone ndi wone yoranet nogo logowok nduk, eeppinanege, nit Ala apuri kuwak eerit nogwe me, abok aret Aberiniki omaawi eeppinanege, nit aap Ala wone yaga nogo yeenggwanirage, eeke menggerak o,” yinuk, wone nogo abok aret liiru mbaneegwaarak wonage o.-----------------

1 1-2 Teyopilut wae. At Yetut nen yi eekak ndi eekak eeke, wone mamunnirage, eerikit nduk wagagerak nogo wareneegerak kuli nen nok, Aberiniki inikime logonet, at leeninabeegerak awuri nappiigak nogo wone lengganinake nagagerik, mbogut paga wonok laganeegerak kuli eeke nagagerak nogo abok aret mbuku aa’nduk nogo paga mbaneegirak.

3 At wareegwaarak nogo eenik age nagagerik, “It nawuri ti nen an abet aret neenik agarak ineenu aruwak o,” yinuk, nigiige, ndi, Ala abu’me piyoorak wone nogo yorage, eerit nage kagak, nogo 40 aret yege nagagerak.

4-5 Ne ambi paga at awuri inom mbi nonggo logonet, it yorage, “At Yaya nen yiime wuppiige nagagerak kwe, ne mande negen logonuk Aberiniki kinoba wuppinagi woraagin me, kit o Yerutalem teppunuk nagup o. Nogoba nen, Wokkiraagin o, yinuk, abok yereegerak an yokkirage nagarak nogo, wokkiraawak nduk, tokkogo logonip o,” yinuk, wone lengganogo yoragagerak.

Yetut wonok mbogut paga laganeegerak wone

6 It nogo Yetut inom kuwak eeppunuk logonet, at yogwi, “Ninogoba wae. Aa’nduk nit Iterali mendek ninoweewi nen inabu’me pinaninuk wonogogwa kwak nit yogondak togop logowok nduk eeppinanumunggun ilik?” yinuk, yoreegwaarak.

7 Yogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Nineyom-naneyom eeko logorak nogoba Ala alik unde logonet, koonogo pereegerak ti, kit kineenu ariyak lek o.

8 Kit nogo Aberiniki kinoba wambi wage logonet, at omaawi eeppinagage kenok, o Yerutalem inom, o Yureya abok inom, o Tamariya inom, yi awi ndi awi iripirip time abok aret inom, an eerit nege kinigen neego nogogutak wone nogo yoranet nugu logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

9 Wone ti yorage nagagerik, ina nigagik iigak, wonok lagi nage mbareegi, ameraakot enggela’me nobareegerak o.

10 At mbogut paga lagangge kagak, ina awo nigagik wonogwe me, aap mbere mbogoyum yanggwi negen yirik nu’lek me inowagam mi’nari wa’nuk, yorogo logonet,

11 “Kit aap Nggalileya mendek yi wae. Nonggop nduk mbogut paga kina nigagik mban ogotik? At Yetut eebe kit kiigak mbogut paga wonok lagi nage kinigen kogotak ti, ndak-ndak peebi at eebe togop aret wambi wage kinigen kaamunggup o,” yinuk, yorogogwaarak.

Yurat obaane’me mippereegwaarak wone

12 Yorogo mbareegwa, it Yakuri tamban eekwi paga tu nda noorak kenok, “Ti kuli mban ari nogo logorak,” yugu nogo ndak-ndak aret it puut Tayitun paga nen o Yerutalem iniyok paga wambi wogogwaarak.

13 O kota Yerutalem unggwi wogo nogogwaarik, it wonogo menggam tilaabaga nogome lagi nogogwaarak.It lagi nogogwaarak nogo ineebe ti, Peterut Yaya imbirak, Yakobut Andereyat imbirak, Piliput Tomat imbirak, Mbarotolomeyut Matiyut imbirak, Alepeyut aput Yakobut togon, at “Ninalik aruwok o,” yaga Timon togon, Yakobut aput Yurat togon, nogo aret.

14 It kumi ando inom, at Yetut agalo Mariya inom, Yetut awuri ambokan mendek inom, time inom lambunik logonet, iniki ambit a’nuk tamban mban eeko nogogwaarak.

15 It time wonogwe iigak, ne ambi paga it aakumi abet mbareegwaarak nogo ineebe seratus dua puluh negen kuwak eereegwaarak inenggela’me Peterut nogo mi’nage nagagerik,

16-17 yorage logonet, “Nowe-nawot o. At Yurat ninom Yetut oone woppunuk, at eyabu eeko logowok nduk leenogo mippinaneegerak kwe, at eeriyak wone o aa’nduk togon Aberiniki nen Ndawut yoge kagak yereegerak Ala wone liiru mbanak nogo, a’me lik yuwak nduk, at Yurat nen yorage mbaki, Yetut eebe pigaganggaarak o,” yinuk, yoragagerak.

(18 At Yurat maluk eereegerak onggo wu pugu nogo paga nggween onggo pereegim taa’nogo aret ogobak toguk ngginnage nagagerik, aanogum tubuk ari logonet, aanagale tigitogon kilu-kilu wundeegerak.

19 Kilu-kilu wundeegerak yogwe nogo, it Yerutalem mendek abok inaruk koneneegwaarak me, nggween onggo pereegim endage it inoone paga ti, “Akendama aret,” yogo nogogwaarak. Ti nit ninoone paga, Amiya Wundeegim, aret o.)

20 At Peterut nogo wone ti, yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “At ame nobok lek aret wonogwe, At wonagagim aakumi yinggakunggwagak eeka’lek wonogwe, Eerak logowak o, yinuk, yereegerak. Ndi, ambi ari logonet, At obaane’me eeke logowak nduk, aap alik ambi mippuwak o, yinuk, mbuku Ndawi mbanak nogo paga mbanak wonage me,

21-22 aap ambi Yetut eenik agago mippereegerak enegen kagagerak kenok, ninom wone ti paganogo yoranet nugu logowok nduk at Yaya nen Yetut yiime wuppereegerak kuli paga nen, nok, Yetut ninenggela’me nen mbogut paga wonok laganeegerak kuli it kulinikkalinik ninogoba Yetut ninom nugu nogogurak nogo mendek kero ambi leenogo mippuurak agaarak me, mippuwok aret o,” yinuk, yoragagerak.

23 Yorage mbareegi, mippuwok nduk aap mbere punogo piyareegwaarak. Aap eebe ambit aret kwe, endage kenagan, ambi Yutup, ambi Mbaratabat, ndi, peebi toonak, Iniki Koonak, nogo punogo pugwi, ndi, aap ambi endage Matiyat punogo pugwi,

24-25 eeppogo nogogwaarik, tamban eeko logonet, “Ninogoba o. Yi aakumi ndi aakumi iniki mbakwi abok keenu me, at Yurat ninom kat keyabu eerit nugu logowok nduk leenogo pinaneegindak kwe, teppinaninuk at noorak miikkolagagim nogome aret nagaarak me, it aap mbere punogo pigoorak yi, at obaane’me mippuurak koonogo pegendak nogo, yo’niret o,” yinuk,

26 tamban eeppogo nogogwaarik, “Aap yi mippuwok a, at yi mippuwok a?” yinuk, imbirak inendage liiru mbanogo punuk, Matiyat endage mbanak nogo waganggo nogogwaarik, it aap 11 nappiyareegerak nogo inom logowak nduk at Matiyat aret leenogo mippereegwaarak.

2Aberiniki wagagerak wone

1 Ne Pendakota eeriyak eyom age mbareegi, it abet mbareegwaarak mendek nogo abok aret ambit me kuwak eeppunuk,

2 o ambit me nogome kwi’ndak wonogwe me, wiyaoonebu agan nage menggi kwak, abera’lek me mbogut paga nen oonebu agan oome nogome yagabit ari unggwagagerak.

3 Unggwage nagagerik, kani omoonuk negen yenan-menan agan it abok inoba arit nage kogogwaarak.

4 Inoba arit nage kogwe iigak, it abok aret Aberiniki inikime mondok lik yit unggwage nagagerik, yorage kagak, it aakumi inalitak lombok inoone lalin negen woppunuk yogo nogogwaarak.

5 Ti eyom paga, it Yakuri mendek Ala inagabiti mbako menggaarak kero, o nggween paga yi awi ndi awi nen o Yerutalem wogogwaarak wonogwe me,

6 oonebu ari nogo inaruk konembunuk, kuwak ari wogo nogogwaarik, it ti inoone lombok paga yogwe nogo inaruk konenggo logonet, “Ia! Nonggop togon yogo agaarik kwe?” yinuk, iniki ma’nogogwaarak.

7 It abok aret inagabiti nen, “Wi!” yinuk, pi wako logonet, “It aap Nggalileya mendek nen mban inoone alitak yogwe yi, lek a? It Nggalileya mendek aret kwe,

8 nit ninoone paga lombok yogwe konenggwi yi, nonggop togon woppunuk yogo agaarik mbakop?

9 Nit Paratiya mendek inom, Meriya mendek inom, Elam mendek inom, Metopotamiya monggoorak inom, o Yureya nen, Kaparokiya nen, Pondut nen, Atiya nen,

10 Pirigiya nen, Pambiliya nen, Metit nen, o Libiya kota Kirene enaagan- ambokan time nen, it Oroma mendek niya wagaarak inom,

11 nit Yakuri mendek inom, it endekem mendek nit Yakuri eeko monggoorak waganeegwaarak inom, Kereta mendek inom, Arap mendek inom, nit abok aret Ala eerubok mendek nggwok lombok eekerak nogo ninoone lombok paga mbininogo yo’nirogwe abok konenggo ogoorik o,” yinuk,

12 inagabiti nen, “Yi nonggop eeriyak me yogo agaarik o?” Yinuk, at ambi yogak eeko mbareegwa,

13 it ando nen, “Lek o. It anggur amburu nonggo nagaarik, kumili-kumili negen agan nugwi, ha!” yinuk, inagi’ndok kambeegwaarak.

Peterut nen Ala wone yoragagerak wone

14 Inagi’ndok kanggo mbareegwa, at Peterut awuri 11 inom mi’na’nuk, oone nggwok togon yorage logonet, “Kit noreewi Yakuri mendek inom, kit o Yerutalem monggotak abok aret inom, wone ambi yokkiraagin me, kinaruk konenggo logonet, liippogo logonip o.”

15 Yorage nagagerik, “Mo awo pi wage kagak, oonegen 9 paga aret me, it yi, anggur amburu nenok kumili-kumili negen agan nugwi mbakotak ti lek o.

16 At Ala nen yoge kagak yoraga Yowen nen yereegerak nogo arit wage yi aret o.

17 Ala nen ari logonet, Peebi o age yobok paga yi aakumi ndi aakumi abok aret an Naberiniki inoba wuppi woraagin o. Inapuri wologwe-komologwe yorage neegak, an ari nogo yoranet nugwi, Inapuri wologwe tawe nen inabinggaanggo kogwe, Inogobamini inanggok nen inabi kogwe, Eeko logogun o.

18 Peebi ti eyom paga, it an nayeloman mini kumi inom, aap inom, it kunduk abok aret Naberiniki inoba wuppi woraminggirak paga, an noone yoranet nugu logogun o.

19 Agi mbogut paga nen tam warak mendek eeke, Ogu nggween paga nen eerubok mendek eeke, Eeke logonet, Inamiya inom, kani omoonuk inom, kaluk aagi inom, eerigin o.

20 An kinogoba Ala woroorak eyom pi wa’nakwi,Namendek li’luk ee’nuk wage neenok, Ia! yinuk, tiyappanugwi, Eekwi iigak, Oonegen apit age, tut inamiya negen age, eerigin o.

21 Ti eeke mbaremenggi, aap ambi nen, Nogoba Ala o, yinuk, an nendage kunogo yo’neremenggerak kenok, agap ndarigin, yereegerak o, yinuk, at Yowen nen yoragagerak nogo arit wage yi aret o.

22 Kit aap Iterali mendek yi, wae. An yokkirage yi, liirogon konenggo logonip o. Ala nen aap Yetut Nataret mendek leenogo nappi wagagerak kit liippatubagip nduk, Ala nen omaawi eeppege kagak, at kinom logonet eerubok mendek eeke, inagabiti warak mendek eeke, tam warak eeke, eeke nagagerak kineenu nogo o.

23 At Ala nen peebi eeriyak koonogo pereegerak mugurok aap Yetut nogo pigogo wokkirogo mbaka, kambuwak nduk, it aap maluk eeka kinom nen eebe eyo paga nabenogo pogotak kwe, 24 at kanggo menggam time mondok tebenak logorak meek me, kambunuk nogo menggam time yagan wake logokwak Ala nen eenik agago mippegerak o.

25 At Ndawut nen ari logonet, An nogoba Ala mondok-mondok nenggaawak paga wonage kagarak o. Nogoba nimbirak wonage menggerak me, an mondok nu’lek aret minggirak o.

26-27 Togop me, an niniki ale’- nggen mbake, Noone paga kalut eeke, Eeke agarik o. An kanggo menggam naakit nduk mbo panege, Kaput Kikak Nakeelik Alik Leenak nogo kunduk, kambunuk, pili age kagak, teppege, Eerumunggun lek me. Kanggo menggaarak mendek an aret kwe, Eeppaniyak niniki lunik aret me, niniki tayenak aret agarik o.

28 Neenik logokit nduk, Tu yi o, yo’nege, Kat kenggaanom paga nale’- nggen nggwok lombok kaakit nduk eeppanege, Eeke logomunggun o, yinuk, yereegerak wone nogo ti, eebe Yetut nen eeriyak nduk abok paganogo yereegerak o.

29 Nowe-nawot o. Nit ninombo Ndawut eereegerak wone an paganogo yokkira o. At Ndawut nogo kangge mbareegi, ndoome mambereegwam nogome owak nenenak wonage kogo ogoorik o.

30 At Ndawut nogo ti, Ala nen yorage kagak yoraga mendek aret me, Ala nen wone kumbuk mbangge logonet, Ndawut yoge, Ndawut wae. Kat kombowologwe ambi wone lengganogo yorage mengge’nom kobaane’me logowak nduk an nen mippigin o, yinuk, yoreegerak wone nogo eenu wonagagerak me,

31 at Ndawut nen ari logonet, An nogoma kambunuk nogo menggam time kagak teppege, Ndi, an neebe kambiminggirak pili age neegak, mbo panege, Eerigin lek o, yinuk, yereegerak nogo ti, at Ala leenogo pereegerak Keritut nogo kambemenggerak eenik agago mippigin, eenu me, yereegerak o.

32 Yetut warogo pogotak ti, Ala nen eenik agago mippegerak nit abok ninigen kogoorak me, paganogo yokkirogo ogoorik o.

33 Ala nen eenik agago mippege nagaarik, eenggi abe’- nggan logowak nduk, tiyappegerak me, ogoba nen, Aberiniki wokkiraagin o, yinuk, yereegerak nogo wagangge nagaarik, wu’nira wagaarakpaga nit eekwi kinigen niigwi, yogwe kinaruk konenggwi, eeko ogotik o. 34-35 At Ndawut nogo mbogut paga lagi noolik kwe, at nen ari logonet, At Ala nen an nogoba Ala yoge logonet, It kinom wim mbanak mendek nogo Aan lebenogo kabu’me piiga’lek neegak, Neenggi abe’nggan kwi’nari mok, yoreegerak o, yinuk, yereegerak.

36 Ndawut nen togop yereegerak me, at eyo karo-karo aago paga nabenogo wakotak Yetut nogo ti, Ala nen kit kinogoba logowak nduk, eerogo pege, ndi, an leenogo pereegirak Keritut yi aret o, yinuk, yokkirage, eereegerak nogo, kit Iterali mendek abok nen, Yi abet aret, mba’nuk, liippubagip nduk yokkirage agarik o,” yinuk, yoragagerak.

37 Yorage nogo konembunuk, iniki wakkologo nogogwaarik, Peterut inom, it nappiigak ando inom, kin wogiigo logonet, “Noreewi o. Togop me, nit nonggop eeruwi o?”

38 Yorogo mbareegwa, at Peterut nogo nen, “Kinomaluk lek eerogo pinagawak nduk, kit kinalitak lombok maluk eeko monggotak nogo kiniki koombunuk mbo pinip o. Mbo pugwi kiinok, Yetut Keritut endage paga yiime wuppinagarak o. Ti eekwi kiinok, Ala nen Aberiniki nogo onggo lek we aret wokkiraagin o.

39 Ala nen, Wokkiraagin o, yinuk, abok yokkiragagerak nogo ti, kit inom, kit kinapurilogwe inom, it aap nda menggaarak inom, peebi ninogoba Ala nen wiigiraagin nogo abok kinake aret yokkiragagerak o,” yinuk, yoragagerak.

40 Yorage nagagerik, wone ando ambik aret yorage logonet, “It aap o yogondak ndarak maluk eekwi ti, kinom maluk eekkinabukwak kinagap ndakkolaabagip nduk, kinom mondok ogoorak logonip o,” yinuk, inaruk wake, oone nabek togon yorage, eeke nagagerak.

41 Eeke mbareegi, it aakumi nen at oone waganeegwaarak nogo yiime wuppiyareegwaarak. Ne ti eyom paga inom nabennari unggwogogwaarak nogo, ineebe lambuk togon aap ambik tiga ribu aret.

42 It ti nen iniki ambit eeppunuk lambunik logonet, it nappiigak nen wone mamunirogwe nogo liirogon konenggwi, inom mbi amburu nunggwi, tamban eekwi, togop mban eeko nogogwaarak.

It abet mbareegwaarak nen eeko nogogwaarak wone

43 It nappiigak nogo nen eerubok mendek eekwi, ineenu ariyak inagabiti warak mendek eekwi, eekwi iinok, it nogo abok nen, “Ia! Ninagabiti o,” yinuk, pi waganako nogogwaarak. 44 It at oone abet mbareegwaarak mendek nogo abok aret iniki ambit lambunik logonet, yi mendek ndi mendek nogo, “Nit abok ninamendek aret o,” yinuk,

45 it inamindikinamendek nogo, onggo nggerembunuk, it ambi inamendek lek kenok, tumburirogo nogogwaarak.

46 It nogo iniki ambit a’nuk, ko’lu-kii’me Ala awi wurik me kuwak ari unggwogwe, iniki mot-mot logonet, ale’- nggen paga iname lombok mbi karerogo punuk nunggwi, eeko nagaatik,

47 Ala alut eekwi iigak, aakumi abok nen it Ala apuri ti, iniki kunik aganako nogogwaarak. Ndi, ninogoba nogo nen ko’lu-kii’me it aakumi inagap ndarogo ambit nabek kuwak eeppiige nagagerak.

3 Peterut nen aap iyok obeelom eereegerak wone

1 Ne ambi paga o kiyoma oonegen 3 paga tamban eeko menggaarak me, tamban eeruwok nduk, Peterut Yaya imbirak Ala awi wurik me nogogwaarak.

2 Ala awi wurik tungga’nggi endage, Obeelom, tooneegwam nogome aap ambi endop maluknda’nagagerak nogo nen it aakumi Ala awi wurik me unggwogwe iinok, ambe nggino yorage logowak nduk, ko’lu-kii’me wonok pi nagak mban eeko nogogwaarak me, ne ti eyom paga muk pi nogogwaarak time wonage me,

3 it Peterut Yaya imbirak Ala awi wurik me unggwogwe enegen iige nagagerik, “Wu wo’ninip o,” yinuk, ngginooragagerak.

4 Ngginoorage mbareegi, Peterut Yaya imbirak nen aap nogo inigen pippak ugo logonet, Peterut nen, “Kenegen pe’niyet o,” yoge mbareegi, 5 “Nano wo’nirimengga?” yinuk, enegen pegiyareegerak.

6 Enegen pegiige mbareegi, at Peterut nogo nen, “Ninawu mbuti perak inom, emas inom, abu lek aret kwe, an unde minggirak ti, ambi wonage me, wokkiri o,” yoge nagagerik, “At Nataret mendek Yetut Keritut endage paga mi’na’nuk nege logot o.”

7 Yoge nagagerik, at Peterut nogo nen eenggi abe’nggan pigogo awo mippege kagak, aap nogo iyok inom, andelen inom, mondok omaawi age mbareegi,

8 pilak togon mi’nage nagagerik, nogome nege-wege eerit nege nagagerak. Nege-wege eerit nege nagagerik, ku’mbo wanggak agan Ala alut eerit Peterut Yaya inom Ala awi wurik me unggwi nagagerak

9 Ala alut eerit ku’mbo wanggak agan nege aakumi abok aret inigen kogo nogogwaarik,

10 “Aap yi, Ala awi wurik me tungga’nggi endage, Obeelom, tooneegwam nogome logonet, ambe nggino ari nagaarak nogo obeelom agaarak yi, iya!” yinuk, pi wareegwaarak.

Peterut nen Ala awi wurik me Ala wone yoragagerak wone

11 At aap nogo nen Peterut Yaya imbirak pippiirogo wonage me, it aakumi abok Ala awi wurik awe aago endage Talomo yogo menggam nogome puu’nuk inowagam ari wogo logonet, “Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

12 Kuwak ari wogwe nogo at Peterut enegen iige nagagerik, it yorage logonet, “Kit aap Iterali mendek yi wae. Aap yi agaarak ti, nonggop nduk pi wako ogotik? Nit obeelom eeko monggoorak paga a, ninomaawi paga a, aap yi obeelom eekoorak me nduk, kinigen pe’niigo ogotik ya?

13 Ninombomini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, inogoba Ala ayeloman Yetut nogo, at Pilatut nen teppuurak mbake kagak, kit nen, At yi, nineebi o, yinuk, waruwak nduk, wogorogotak kwe, Ala nen muk tiyappegerak o.

14 At Kikak Nakeelik Iniki Abe Koonak Menggerak nogo, Nineebi o, yinuk, obaane’me aap inooka ambi teppuwak nduk yogotak nogo, kit aret o.

15 Nineenik ee’- ninake menggerak alom nogo at aret kagak wakotak kwe, Ala nen kanggo menggam nen eenik agago mippegerak nogo ninigen kogoorak me, paganogo yokkirogo ogoorik o.

16 Yetut nen eeriyak op o, yinuk, niniki at oba panggombunuk abet mbakoorak nogo paga aap kit kineenu kinigenkogo monggotak yi nogo, obeelom agago omaawi eeppegerak wonage o. Yetut nen eeriyak op o, yinuk, abet mbakoorak paga aret kit kinenggaanom at abu obeelom agaarak kinom wonage yi aret o.

17 Ai, noreewi. Kinoweewi kinom eekotak nogo ti, kobak logonet eekotak an neenu aret o.

18 Maan Ala nen ari logonet, An leenogo pereegirak Keritut nogo, andi-pandi agago yagan warigin o, yinuk, yereegerak nogo, a’me aga’lek kagak it aap Ala yorage kagak yoraga nogo, yorage mbareegi, yorogo nogogwaarak nogo, kit eekotak paga a’me lik yegerak me,

19 kinogoba Ala nen kit kinomaluk lek eerogo pinagage paga kiniki ale’nggen logonet, ugun tayenak logobagip nduk, kiniki koombunuk kinomaluk mbo pinip o.

20 Ti eekwi kiinok, kinake leenogo pereegerak Keritut nogo ti, Yetut aret me, nappi woraagin o.

21 O maan togon at Ala nen, Togop eerigin o, yinuk, at oone yoraga abu alik leenak nogo, yorage kagak yorogo nogogwaarak nogo, a’me lik yuwak nduk, at Ala nen yi mendek ndi mendek abok aret alik ngget mendek awo eeka’lek logonet, at Yetut mbogut paga time aret logogin o.

22 At Muta nen ari logonet, Kinogoba Ala nen an nappani wagagi kwak, aap Ala nen yoge kagak yokkiraga ambi kit mendek aret kinake kinowagam nappi woraagin o. Nappi woramenggerak nogo nen yi wone ndi wone yokkirage kenok, kinaruk liirogon konenggo logonu o.

23 At yokkiramenggerak kinaruk liirogon konengga’lek logomonggotak kenok, kinenggela’me nen leenogo punuk enggaawak lek eerogo pigin o, yinuk, yoragagerak.

24 It aap Ala nen yorage kagak yoraga mendek Temuwen nen yorage nagagerak kuli nen nok, at ambokan wone yorogo nogogwaarak abok aret o yogondak eekwi yi, aga’lek kagak agan wundi wogo nogogwaarak.

25 It Ala nen yorage kagak yoraga nogo, inombowologwe kit aret o. Ala nen at Abarakam yoge logonet, Yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yi menggaarak nogo abok aret kat ndaganabemenggendak paga inale’nggen kogo logogun o, yinuk, wone abuk nggaruk togon kinombomini yoragagerak nogo, kit kinake aret yoragagerak o.

26 Ti kenok, at Ala nen at ayeloman eenik agago mippege nagaarik, kit maluk eekwi nogo kinalitak lombok mbo pugwi kiinok, at ale’nggen kinoba pinagawak nduk, aa’nduk kit aret kinowagam nappi wagaarak o,” yinuk, at Peterut nen wone ti aret yoragagerak.

4 It Peterut Yaya imbirak inawone mbaneegwaarak wone

1 Peterut Yaya imbirak it aakumi nogo awo yorogwe iigak, it Ala unde inom, Ala awi wurik me arum waka inowe nogo inom, it Taruki mendek inom, wogogwaarak.

2 “At Yetut aakumi kanggo menggam nen eenik eerogo mippegerak o,” yinuk, Peterut Yaya imbirak nen aakumi kanggwi iinok, ineenik agago mippiyoorak wone nogo mamunirogo mbareegwa, inanini nen

3 ineebe piginako nogogwaarik, wogoren nanuk, o kiip age mbareegi, ko’lu nen yoraawok nduk aap keele maarogo mambiigo menggam mambiyareegwaarak.

4 Ndi, it wone yorogwe iigak koneneegwaarak nogo aap mban ineebe ambik lima ribu aret abet mbareegwaarak.

5-6 Nogo yippunuk, ko’lu it Yakuri inoweewi inom, inanggok inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, at Ala unde inowe nggwok Kanat inom, Kayapat inom, Yaya inom, Alekandet inom, Ala unde inowe nggwok nogo owe-awot ando inom, abok aret o Yerutalem kuwak eeppunuk,

7 Peterut Yaya imbirak inowagam piya wogo nogogwaarik, yorogo logonet, “Kit nen aap obeelom eekotak nogo, ta endage paga eeko-tak? Ta omaawi paga eekotak?” yinuk, ineegwa’me waganeegwaarak.

8 Ineegwa’me waganggo mbareegwa, at Peterut nogo Aberiniki inikime lik ari mbareegi, yorage logonet, “Kit aakumi Yakuri inarum monggotak inom, ninogobamini inom, wone ambi yokkira o.

9 Aap iyok maluk abuwa mbako logonet, obeelom eekoorak nogo ti, nonggop eerogo obeelom eekotak o? yinuk, kit yogondak nineegwa’me waganggwi ti,

10 kit inom, aakumi Iterali mendek abok inom, kineenu arubagip nduk alom liirogon yokkira o. At aap obeelom agaarak kinowagam mi’ndak wonage yi, at Yetut Keritut Nataret mendek kit eyo aago paga nabenogo wako mbakop, Ala nen kambunuk nogo menggam nen eenik agago mippegerak nogo endage paga abu obeelom agaarak o, yinuk, yokkirogo ogoorik o.

11 Ala nen ari logonet, It yugum paga o wuka nen, O wuko logonet, yugum ambi mbo pereegwaarak nogo, Yugum ogowa ndoonnaga o, yinuk, yereegerak ti, at Yetut aret nduk yereegerak o.

12 It aakumi yi awi ndi awi o nggween paga yime menggaarak abok aret, Aap yi nen aret kinagap ndakkinabigin o, yinuk, endage ambi kunogo yo’niroolik o. Ata, at Yetut alik nen mban kinagap ndakkinabigin o, yinuk, yo’niragagerak o.”

13 Yorage mbareegi, it kuwak ogogwaarak nogo nen Peterut Yaya imbirak nogo, tekola eerulik aap weelek mendek wonogogwaarak kwe, inagabiti lek logonet, yorogwe yelok iigo nogogwaarik, “Yetut inom nugu nogogwaarak yi aret iigo o,” yinuk, pi waganabeegwaarak.

14 Aap obeelom agagerak nogo inowagam mi’- ndak wonage kogo nogogwaarik, “Wone onggo ngge yoraawi?” yinuk, puk ogogwaarak.

15 Puk ogo nogogwaarik, “Wone amburu mbanggo menggam nen endekem wundi nanip o,” yorogo mbareegwa, wundi nogwe iigak, inalik nen wone mbanggo logonet,

16 “Aap yi, nonggop eerogo piyaawi o? Eerubok mendek eekaarak nogo it Yerutalem menggaarak abok aret ineenu agaarak me, nit nen, Obeelom eerulik, yuurak ti, meek o.

17 Ata, nggwok paga wiganinuk nookwak, Aap ti, endage kumbunuk ambinom yoranet nugu logorak mondok mage o. Ambinom yoranet nugwi kiinok, maluk eerogo pinagagun, yoraawok o,” yinuk, yereegwaarak.

18 Yogo nogogwaarik, wiirogogwaarak wogo mbareegwa, yorogo logonet, “At Yetut endage ambinom yorogwe, mamunirogwe, eerit noorak mondok mage o,” yinuk, mberirogogwaarak.

19 Mberirogo mbareegwa, Peterut Yaya imbirak nen it yorogo logonet, “Nit Ala oone koneniyak ilik, kit kinoone koneniyak a? Ala enggaanom paga kit mban kooninip o.

20 Ninaruk konenggwi, ninigen kogwe, eekoorak wone ti, yoraga’lek puk ariyak meek ee’ninake me, yorogo logogun aret o.”

21 Yorogo mbareegwa, aap nogo obeelom agagerak kenok, it aakumi abok nen Ala wogoppugwi iigo nogo-gwaarik, inagabiti nen, “Alom nano paga yilunogo maluk eeppiyaawi o?” yinuk, we inagabiti mbaruwak nduk inoone omaawi paga mberirogo nogogwaarik, keele piinogo wumbiyareegwaarak.

22 At aap eerubok mendek agago obeelom eereegwaarak nogo, ndarak kagak tahun 40 aret eereegerak.

Ala apuri nen tamban eereegwaarak wone

23 Piinogo wumbiigo mbareegwa, Peterut Yaya imbirak nogo inoreewi wonogwe me nogo nogogwaarik, it Ala unde inoweewi inom, it aap inanggok inom, nogo nen yorogogwaarak wone nogo mbininogo inoreewi yorogogwaarak.

24 Yorogwe nogo it inaruk konenggo nogogwaarik, it inom iniki lambunna’nuk tamban eeko logonet, “Kaliku ninogoba Ala o. Mbogut-nggween inom, yi yenggenak laut inom, yi mendek ndi mendek abok kat nen mban wakkagagindak o.

25 Ninombo Ndawut kat kayeloman nogo Aberiniki inikime lik ari mbareegi, kat Ala yoge keegak at nen ari logonet, It yi aakumi ndi aakumi naninikanini agan nogo logonet, maluk eerogo piinet nugwi, Aap inanebunu lombok we aanom warogo wone kote koonit nugwi, Eekwi ti, Nonggop nduk eeko agaarik o,

26 At ninogoba Ala tebenogo pugwi, At Amburu Eerogo Mippereegerak nogo maluk eeppugwi, Eeruwok nduk, Aap inendagembogut yi o ndi o nen pipuk eekwi, Aakumi inoweewi nagawannagawan kuwak eeppunuk, wone koonogo pugwi, Nonggop nduk eeko agaarik o?

27 Yereegerak nogo, o kota yime it Keroret togon, Pondiyut Pilatut togon, it endekem mendek inom, it Iterali mendek inom, nen at kikak nakeelik alik leenak, kat kayeloman leenogo mippereegindak Yetut nogo, at waruwok nduk abet aret o kota yime kuwak eekaarak o.

28 Kat keenggi omaawi paga yi eekak ndi eekak eeriyak aa’nduk koonogo pereegindak nogo, eeruwok nduk eekaarak o.

29 Ninooriyak nduk eekwi yi iyet o, ninogoba. Niige logomenggendik, ninagabiti lek logonet, kat koone yorogo logowok nduk, nit kayeloman mini niniki nu’lek eerogo pinanu o.

30 It kugi andi wonogwe iinok, lek aruwak nduk keenggi piginabu o. Ndi, at kikak nakeelik alik leenak menggerak kayeloman Yetut nogo endage paga eerubok mendek inom, ineenu ariyak inagabiti warak mendek inom, eeke menggerak nogo, nit eeruwok nduk eeppinanu o,” yinuk, tamban eereegwaarak.

31 Tamban eeko mbareegwa, o it wonogwe nogo nuk ari logonet, Aberiniki inikime lik yi unggwage mbareegi, inagabiti lek logonet, Ala wone yoranet nugu nogogwaarak.

Ala apuri iniki lambunik logonet eeko nogogwaarak wone

32 It abet mbareegwaarak nogo abok aret iniki ambit eeppunuk wonogo logonet, inamindik-inamendek nogo, “Yi kat mendek o. Yi an mendek o,” yaga’lek, we, “Nit abok ninamendek o,” yogo nogogwaarak.

33 It nappiigak nogo nen, “Ninogoba Yetut eenik a’nuk mi’nagaarak o,” yinuk, inagabiti mbaka’lek inoone omaawi paga wone nogo paganogo yoranet nogo nogogwaarak. Yoranet nogwe iigak, Ala nen ale’nggen ambik inoba piige nagagerak.

34-35 It inanggween eege, it inawi wurik eege, onggo nggerembogo nagaatik, wu nogo it nappiigak inowagam pi nagaatak me, it ambi inamendek lekkenok tumburirogo nogogwaarak paga it inamendek lek ambi logolik o.

36 Togop eekwi wonogwe me, aap Lewi mendek ambi endage Yutup, awi Tipurut mendek me, it nappiigak nen endage ambi Mbaranabat yogo nogogwaarak. Nit ninoone paga endage ti, “Iniki Yanggongga o,” yogo monggoorak.

37 At aap nogo anggween yabu yake menggim ambi wonage me, onggo nggerengge nagagerik, wu nogo wonok it nappiigak inowagam pi wagagerak.

5 Ananiyat akweeluk Tapira imbirak eereegwaarak wone

1 Aap alik ambi endage Ananiyat, at akweeluk Tapira imbirak inanggween ambi unde me, at Ananiyat nen inanggween nogo onggo nggereneegerak.

2 Onggo nggereneegerak wu nogo, at akweeluk eenu kagak, ogonggelo nogo nen ando mogonogo at teppake, ndi, ando wonok nappiigak nogo inowagam pi nage, eereegerak.

3 Eeke mbareegi, at Peterut nen, “Ananiyat wae. Nggween onggo wokkegaarak ando mogonogo teppakendak nogo ti, kat nonggop nduk Ibilit kinikime lik yi unggwage mbaki, Aberiniki ambokan laganggendak?

4 Nggween ti, onggo wokkega’lek kagak, kat kanggween aret wonagaarak nogo lek a? Ndi, wu waganggendak nogo ti, kat kawu aret me, Wu yi paga nonggop eerikit o, yinuk, kobaalombok kooniyak op kwe, kagak, Abok pi waga, nombaruwak mba’- nuk nonggop nduk ando mban pi wagan? Nit aakumi ninambokan laganggendak lek o. Ata, Ala aret ambokan laganggendak o,” yinuk, yoreegerak.

5 Yoge nogo Ananiyat aruk konengge nagagerik, kweyak togon nggween paga ngginna’nuk, taati aret kambeegerak. “Kanggerak o,” yogwe inaruk koneneegwaarak nogo abok aret nen, “Ia!” yinuk, inagabiti ambik ogogwaarak.

6 Ndi, kambeegerak nogo it aap tawe wogo nogogwaarik, eebe mbogoyum paga nggerembunuk, wonok wundi nogo nogogwaarik, nggween taambi nogogwaarak.

7 Taambi nogogwaarak iigak, oonegen kenagan wonogogwaarik, akweeluk nogo ogonggelo kambeegerak eenggo’lek logonet, ugun unggwi wage mbareegi,

8 Peterut nen kwe nogo yoge logonet, “Tapira wae. Kit kinanggween onggo mbanggotak nogo, wu yogop aret wokkiragaarak ilik? Yu o.” Yoge mbareegi, “E o. Togop aret wo’niragaarak,” yoreegerak.

9 Yoge mbareegi, Peterut nen at yoge logonet, “Kogonggelo kimbirak wone ambit mbambogo nogotik, nonggop nduk ninogoba Aberiniki ambokan laganggotak? Kimbirak Aberiniki ambokan laganggotak me, it aap kat kogonggelo nggween taambi nagaarak nogo nen yogondak kat kunduk wokkeren noorak nduk, tungga’nggi paga unggwi wogwe yi iyet o.”

10 Awo yoge kagak, kwe nogo Peterut owagam taa’nogo aret kweyak togon ngginnage nagagerik, kambeegerak. Kangge mbareegi, it aap tawe nogo nen unggwi woraanuk, kambeegerak kogo nogogwaarik, eebe wonok, ogonggelo imbirak tabonogo nggween taambi nogogwaarak.

11 It Ala apuri kuwak eerit nogo nogogwaarak inom, togop agaarak yogwe koneneegwaarak nogo inom, it abok aret, “Ia!” yinuk, inagabiti alik negen eeginabeegerak.

Eerubok mendek eeginabit nugu nogogwaarak wone

12 It nappiigak nogo nen aakumi ambik inenggela’me ineenu ariyak inagabiti warak mendek inom, eerubok mendek inom, ambik aret eeko nogogwaarak. Ndi, it abet mbareegwaarak mendek abok aret Ala awi wurik awe aago endage Talomo yogo nogogwam nogome, kuwak ari nagak eeko logonet, iniki ambit aret wonogogwaarak.

13 It aakumi ando ugun nogo nen, “It Ala apuri ti op aret eeko agaarik o,” yinuk, inale’nggen mbako nogogwaarak kwe, inagabiti nen inom kuwak eeka’lek aret wonogogwaarak.

14 Togop aret kwe, it aap inom, kumi inom, ninogoba Yetut oba panggombunuk abet mbako nagaatik, ambi nabek unggwagak mban eeko logonet, ineebe ambik ogogwaarak.

15 It nappiigak togop eerit nogwe me, Peterut nage kenok agalu’mak mbaaninabuwak nduk, aakumi andi agaatak eewugeren enaani tu paga piya wogwe, ando wogoren wa’nuk, lit ndoonogo tu nggwok paga piigwi, eeko nogogwaarak.

16 It kota Yerutalem enaagan-ambokan o yaga’lelo lombok time aakumi ambik nogo nen it kugi andi agaatak inom, kugi piyaninaketak nugwi inom, wogoren piya wagaatak me, abok obeelom ogo nogogwaarak.

Nappiigak piyak-payak eeppiyareegwaarak wone

17 Ti’nuk, it Ala unde inowe nggwok awuri aap Taruki mendek abok inom nen, “Nit togop eeko logowok lak, it mban eekwi yi, nineebi a!” yinuk,

18 inanini nen it nappiigak nogo piginako nogogwaarik, keele maarogo mambiigo menggam mambiyareegwaarak.

19 Mambiyareegwaarak oonikiya nogome wonogwe me, Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat mendek ambi wage nagagerik, keele maarogo mambiigo menggam tu paarogo wumbiinok yorage logonet,

20 “Kit Ala awi wurik me time nogo logomonggotik, ineenik eeginake menggerak wone nogo aakumi abok yoraanu o,” yinuk, yoragagerak.

21 Yorage mbareegi, o kuubondendok Ala awi wurik me unggwogo nogogwaarik, malayikat nen wone yoragagerak ndak-ndak wone mamunirogogwaarak. Mamunirogwe me, it Ala unde inowe nggwok awuri inom nogo nen it Iterali inogobamini wone amburu mbanggo menggaarak mendek abok kuwak ari woraawak nduk, yonggo nappiyareegwaarak wogo mbareegwa, it nappiigak keele maarogo mambiigo menggam wonogwe nogo wogoren woraawak nduk, aap Ala awi wurik me arum waka nogo nappiyareegwaarak.

22 Nappiyareegwaarak nogo nogogwaarik, keele maarak wonogo menggam time kwaarinabeegwaarak mendek, ineebe lek mbareegwa, wogo nogogwaarik, yorogo logonet,

23 “O keele maarogo mambiigo menggam tu omaawirogon narak kogwe, ndi, it aap tu arum menggaarak kunduk, tungga’nggi paga mi’narit nagaarak wonogwe iigwi, eekoorak kwe, tu paarogo maniigo nogoorik, ineebe lek aret iigoorak o,” yinuk, it wone amburu mbangga nogo yorogogwaarak.

24 Wone nogo konembogo nogogwaarik, at Ala awi wurik arum menggaarak inowe inom, it Ala unde inoweewi inom, nogo nen, “Eenggiiyok lek nonggop togon lek aga mbakop?” yinuk, yogwe me,

25 aap ambi wage nagagerik, it yorage logonet, “Wologo wae! It aap keele maarogo mambiigotak nogo, Ala awi wurik me unggwogo nagaarik, wone mamunirogwe iigak, wagi o,” yinuk, yoragagerak.

26 Yorage mbareegi, aap Ala awi wurik inarum menggaarak inowe awuri inom nen it nappiigak nogo wogo-nabi nogo nogogwaarik, “Aakumi nogo nen yugum paga ninookwi iyo,” nduk, inagabiti nen inoorulik enaani aret wogoren wogogwaarak.

27 Wogoren it wone amburu mbangga inowagam piya wogo mbareegwa, at Ala unde inowe nggwok nogo nen kin wogiige logonet,

28 “Aap ti, endage kunogo mamuniroorak mage o, yinuk, mbekkirogoorak kagak, kit wone mamunirogotak paga o Yerutalem abok konenit nagaarak ti, aap ti amiya nit ninoba logowak, mba’nuk, yoranet nogo ogotik ya?”

29 Yorage mbareegi, at Peterut inom, it nappiigak ando nogo inom, nen wone onggo yorogo logonet, “Ninogobamini o. Aakumi nen yo’- nirogwe ti, nit koneniyak lek o. Ala nen yo’nirage kenok mban koneniyak o.

30 Yetut eyo paga nabenogo wakotak nogo ninombomini inogoba Ala nen kanggo menggam nen eenik agago mippegerak o.

31 Mippege nagaarik, kit kinowe endagembogut kinagap ndaka at eenggi abe’nggan logonet, kit aakumi Iterali mendek maluk eeko monggotak kiniki koombunuk mbo pugwi kiinok, kinomaluk lek eerogo pinagawak nduk tiyappegerak aret o.

32 Ala nen yo’nirage nit liirogon eekwi niinok, Aberiniki wo’niragaarak nogo ninom logonet, eerit wage kogoorak nogo abok aret paganogo yokkirogo ogoorik o,” yinuk, yorogogwaarak.

33 Wone ti konembogo nogogwaarik, inanini wu agan nage mbareegi, “Mondok inooruwok,” mbakwi me,

34 aap Pariti mendek ambi Ala wone yugu Muta nen liiru mbaneegerak nogo mamunirage nagagerak kenok, aakumi abok nen wogoppogo nogogwaarak endage Nggamaliyen nogo nen it aap wone amburu mbangga inenggaanom paga mi’na’nuk, yorage logonet, “It mbuuluk logonuk unggwi woraawak nduk, wundi nawak o.”

35 Yorage mbareegi, wundi nogogwaarak iigak, it wone amburu mbangga nogo yorage logonet, “Kit aap Iterali mendek yi, wone ambi yokkira o. It aap yi, eeppiyoorak nogo liirogon aret koonggo logonip o.

36 Maan nen aap Teyurat nogo mi’- na’nuk, An iya me, winiruwak, mbake logonet, agan wage mbareegi, aap ineebe empat ratus at oone waawok nduk mugurok nogogwaarak kwe, at nogo wakwi, ndi, at mugurok nogogwaarak nogo mappiigwi, eeko mbareegwa, oone nogo lek aret agagerak.

37 Ti’nuk peebi, aakumi abok inendage liiru mbanuwak nduk eekwi me, aap Nggalileya mendek ambi endage Yurat, wage nagagerik, aap ando at oone konenuwak nduk nomoninabeegerak mendek, wako mbareegwa, at oone waganeegwaarak nogo mbaganit nogogwaarak.

38 Togop me, aap yogondak mi’nagaarak yi, teppiyabagip nduk, yokkiragi o. It iniki koonogo eerit nugwi nogo ti, we aakumi iniki mbakwi eeko menggaarak kenok ti, mondok lek aret arigin o.

39 Ndi, Ala mbake menggerak eeko menggaarak kenok perak, it inoone taganiyak meek me, Ala nen, An ninom ogoorak logonet eekwi, kinombake kero, teppiyaanip o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.

40 Yorage mbareegi, it wone amburu mbangga nen, “Abet aret yigi,” yinuk, it nappiigak nogo, wiirogogwaarak wogo mbareegwa, yorogo logonet, “Yetut endage aakumi yoranet noorak mondok mage o,” yinuk, yawi inoorogo wumbiyareegwaarak.

41 It wone amburu mbangga nogo nen wumbiigo mbareegwa, nogo logonet, “Nit at endage agan nugwi paga ninenggali warogo ninookaarak me op aret o,” yinuk, iniki ale’nggen ambik mbarit nogogwaarak.

42 Nogo nogogwaarik, Ala awi wurik me nen, oome nen, abok aret ko’lu-kii’me wone mamunirogwe, “Ala nen leenogo mippereegerak nogo ti, Yetut aret o,” yinuk, wone obeelom wone nogo yorogwe, eerit nugu nogogwaarak.

6 Yeenggwaaragak ineebe 7 leeninabeegwaarak wone

1 O ti eyom paga at oone woorak nduk ambi nabek unggwagak mban eeko logonet, it aap Yakuri mendek kwe, Yunani wone yogo menggaarak nogo nen, “Ko’lu-kii’me mbi tumburirogo logonet, nit ninagalomini kumi togwe nonggop nduk mbi wogoraga’lek mbo piigo ogotik?” yinuk, it Yakuri inaworak nogo inom neebi-keebi yogo nogogwaarak.

2 Togop yogwe nogo it aap 12 inaruk konembunuk, Yetut oone waganggwi abok aret kuwak eeppiigo nogogwaarik, yorogo logonet, “Noreewi o. Nit Ala wone mamunggirogwe nogo mbo punuk, mbi wokkirogo logorak meek me,

3 it aap Aberiniki inikime mondok liinik iniki warak logonet yogo menggaarak kineenu kero, kinenggela’me nen aap ineebe 7 leenogo mippiyaanip o.

4 Mippiyamonggotak wone yi, it nen mban koonggwi iigak, nit nen ta, Ala wone mban yorogwe, tamban mban eekwi, eeko logogun o,” yinuk, yorogogwaarak.

5 Yorogogwaarak it aakumi ambik kuwak ogogwaarak nogo konembunuk, “Op aret yogotak o,” yinuk, leenogo mippiyareegwaarak nogo, inendage yi aret. Aap iniki abet mbareegerak paga yungguppegak eeke logolik, Aberiniki inikime mondok liinik Tepanut inom, Piliput inom, Porokorut inom, Nikanot inom, Timon inom, Paremenat inom, aap endekem mendek awi alom Andiyokiya wonagagerak kwe, it Yakuri inawone woppunuk it eekwi inom eerit nagagerak, Nikolawut nogo inom,

6 leenogo piigo nogogwaarik, it nappiigak nogo inowagam piya wogo mbareegwa, inanobak tebembiinok tamban eeginabeegwaarak.

7 Ndi, Ala wone nogo nggwok aret wiganinuk nage kagak, o Yerutalem time it at oone woorak nduk ambi nabek unggwagak mban eeko logonet, ambik aret ogwe, ndi, it Ala unde nogo kunduk ambik aret, “Wone waawi o,” yinuk, abet mbakwi, eereegwaarak.

Tepanut keele maareegwaarak wone

8 At Tepanut nogo Ala nen ale’- nggen alik negen oba pege, omaawi ambik eeppege, eeke mbareegi, eerubok mendek eeke, ineenu ariyak inagabiti warak mendek eeke, eerit nage kagak kwe,

9 it Yakuri mendek o Kirene nen, Alekandiriya nen, Kilikiya nen, Atiya nen, it Yakuri kuwak eeko menggam endage Wondet Eerogo Pinaneegim tooneegwam nogome kuwak eeri wogo nogogwaarak nogo nen, Tepanut inom wone wareegwaarak.

10 Inom wone wareegwaarak kwe, at Tepanut nogo Aberiniki nen nggaganogo yoge kagak iniki warak logonet, yoragagerak paga it nen onggo yoriyak meek age mbareegi, puk ogogwaarak.

11 Wone onggo yoriyak meek age mbareegi, it ti nen, “At Tepanut ti, Ala inom, Muta inom, miyuk-meya eerogo piige kogoorak o,” yinuk, agan nogo logowak nduk, onggo wogorogogwaarak.

12 Wogorogo mbareegwa, wone ti, agan it aakumi inom, inanggok inom, Ala wone liiru mbanak unde inom, inikime manabi wogo mbareegwa, inanini nen aap Tepanut nogo piganok, aap wone amburu mbangga inowagam pi nogogwaarak.

13 Pi nogo mbareegwa, it pilit karerogo yoraawak nduk mippiyareegwaarak nogo nen aap wone amburu mbangga yorogo logonet, “Aap yi, ko’lu-kii’me puk ageelik Ala awi wurik magame inom, Muta nen liiru mbaneegerak wone nogo inom, meek agago pege kogoorak o.

14 At aap yi nen ari logonet, Yetut Nataret mendek nogo nen Ala awi wurik yi, minogo pege, ndi, Muta lengganninabeegerak wone ninitok ku-nik eeko monggoorak nogo lek eerogo pege, eerigin o, yinuk, ari kogoorak o.”

15 Yorogo mbareegwa, it wone amburu mbanggo menggam kwi’- ndak wonogogwaarak nogo abok aret nen, at Tepanut eebe inigen pippak ugo logonet, at enete ti, malayikat etenggen kwak kumbunuk wonage kogogwaarak.

7 Tepanut nen yoragagerak wone

1 Ti’nuk, at Ala unde inowe nggwok nogo nen Tepanut yoge logonet, “Aap wone yagaarak ti, kat abet aret yagandak ya?” Yoge mbareegi,

2 at Tepanut nogo nen, “Nogobamini inom, noreewi inom, kinaruk logonip o. Ninombo Abarakam o Karan waga’lek logonet, awo o Metopotamiya wonage me, at mondok tiyanak menggerak Ala nogo nikka wage nagagerik, Abarakam yoge logonet,

3 Kanggween inom, kowe-kawot inom, teppiige logomenggendik, kat logowam ambi titikkege neenok, time aret nanu o, yoreegerak.

4 Yoge mbareegi, at Abarakam nogo aakumi o Katarim iname nogome mbo punuk, o Karan puk ari wagagerak. Puk ari wagagerak wonage me, ogoba kambeegerak. Kangge mbareegi, yogondak nit wonogwe me yime Ala nen aret nappi wagagerak.

5 Nappi wagagerak wonage me, at Ala nen Abarakam unde logowak nduk nggween ambi mbanege, we mbuuriluk mbanak ambi kolaawak nduk wogoge, eerulik aret kwe, at apurilogwe abu lek iigak, yoge logonet, Nggween yi, kat inom, kat paga wiganak inom, unde logomunggup o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yoreegerak.

6 Yoge nagagerik, Ala nen ambinom yoreegerak nogo yi aret. Kat kombowologwe nogo, o aakumi inambik iname time aap nggiru negen nugwi me, it inayeloman eeppiinok, aaninggin-paaninggin inoba piigak mban eekwi iigak, tahun 400 arigin o.

7 Togop eerugun kwe, it aakumi kat kombowologwe inayeloman eeginabemenggaarak nogo, an nen maluk eeppiige neenok, inambik iname nogome nen wundi wogo logomenggaarik, o yime woraanuk logonet, an nalut ee’nako logogun o, yinuk, Ala nen Abarakam yoreegerak.

8 Yoge nagagerik, Abarakam Ala imbirak wone abuk nggaruk togon mbaneegwaarak nogo aberak logowak nduk, inagabolo mbanggo logorak wone nogo yoreegerak. Yoreegerak paga Itak aret nda’nage mbareegi, nogo 7 yippunuk, ko’lu agabolo mbaneegerak. Ti’nuk, peebi Itak nen Yakup ndake, ndi, at Yakup nen nit ninombomini 12 nogo ndaganake, eereegwaarak.

9 Nit ninombomini nen yogo logonet, Ninogoba nen ninawuluk Yutup mban obeelom eeppege yi, Nineebi a! yinuk, it Metit mendek inayeloman aruwak nduk, onggo nggerenggo mbareegwa, o Metit wonok nogogwaarak. Wonok nogo mbareegwa, o time Ala imbirak wonage me,

10 aaninggin-paaninggin kage nogo Ala nen lek eerogo pege, ndi, at Yutup nogo aap o Metit endagembogut Pirawun enggaanom paga obeelom eerit nage kagak, Wulaga yi, iniki wa-rak lombok o, yinuk, Pirawun ale’- nggen mbaruwak nduk, yeenggwaage, eeke kenok, at Pirawun nen o Metit unde wonage, ndi, at awi abe nggwok wurik nogo arum wonage, eeke logowak nduk mippereegerak.

11 Mippereegerak wonage me, o Metit yi awi ndi awi time inom, o Kanan inom, mbi noogelo nen ineebenuwak ko eerogo piinet nage mbareegi, it aap ninombomini nogo nen mbi kwaareegwaarak mendek, abu lek mbareegi,

12 at Yakup nogo o Metit gandum wonage aruk konembege nagagerik, at apuri nit ninombomini nogo nappiyareegerak.

13 Ti’nuk, peebi ne ambi paga nappiyareegerak nogo mbareegwa, Yutup nogo nen, Kinawot nogo an aret o, yinuk, owewologwe ineenu eeppiige mbareegi, Pirawun nogo kunduk, At Yutup owe-awot yi aret iigi, mbareegerak.

14 Ti eeko nogogwaarik, Yutup nen at ogoba Yakup inom, at aaganapuri abok ineebe 75 aret me, Wogonabi nanip o, yinuk, nappiya wagagerak.

15 Nappiya wagagerak nogo wogo nogogwaarik, at Yakup aaganapuri inom o Metit aret nogogwaarak time logonet, at inom, ninombomini inom, kambit nogogwaarak.

16 Kambit nogogwaarak nogo inowak wonok, o Tikem wogo nogogwaarik, aap o Tikem mendek ambi endage Kemot apuri inando nenaarak Abarakam wu paga onggo pereegim nogome mambiya wogogwaarak.

17 Ti’nuk, Ala nen Abarakam wone abuk nggaruk togon yoreegerak nogo eeriyak eyom koorok panggo yi wage kagak, nit ninombomini nogo o Metit time logonet, ambik wigannogogwaarak.

18 Wigannarit nogwe iigak, inowe endagembogut alik ambi Yutup eeke nagagerak nogo eenggo’lek kagak, o Metit time mi’nagagerak.

19 Mi’nage nagagerik, ninombomini inambokan lagangge logonet, ale-pale eeginake, Elege nda’nogwe iinok, kambuwak nduk, endekem mbo piigak eeko logonu o, yinuk, yorage, eeke nagagerak.

20 Eerit nage ti eyom paga Muta nda’nage mbareegi, wulaga nogo abu amuni mbanak ndarak kogo nogogwaarik, ogoba ame kere’nage kagak tut kenagan penembunuk,

21 endekem kumaappi nogogwaarak me, kwe ndugum Pirawun apuluk nogo nen kwaakkage nagagerik, An naagaluk aret eekkola o, yinuk, ame pi nage nagagerik, tawe eekkolagagerak o.

22 Wulaga nogo tawe age logonet, it Metit mendek iniki warak logonet eeko menggaarak abok aret mamunggolagagerak me, oone ari kenok iya mbakwi, eerit nage kenok, Wi, ugwi, eeko nogogwaarak.

23 At nda’nagagerak kagak, tahun 40 eeke mbareegi, Nowe-nawot Iterali mendek nenegen iya naakit o, mba’nuk,

24 iya nage nagagerik, time wonage logonet, aap Metit mendek ambi nen at Muta awot ambi we ugun wake kage nagagerik, ili wagangge logonet, at Metit mendek nogo mondok wareegerak.

25 At iniki mbake logonet, Ala nen noreewi inagap ndariyak nduk nappani wagaarak nombarugun ilik? mbareegerak kwe, togop mbaka’lek aret wonogogwaarak.

26 Nogo ambi yippunuk, ko’lu nen at awuri Iterali mendek mbere yawi pugwi enegen iige nagagerik, ogoorinake logonet, Nawuri o. Kit kimbirak nore-kore aret kwe, nano nduk yawi wat-wat yogo ogotik o? yinuk, yorage mbareegi,

27 it yawi pugwi nogo ambi nen at Muta pelenogo nappunuk, yoge logonet, Kat ninarum logonet, nit eekwi amburu mbangge logorak, ta nen mippagagerak me, ari agandik o? 28 Kat kobit aap Metit mendek wakendak nogo kwak, an noorikit nduk wage nagandik, ari agandik a?

29 Yoge nogo aruk konengge nagagerik, o Metit mbo punuk, o Miriyan kole nagagerak. Kole nage nagagerik,aap nggiru kwak time logonet, apuri mbere ndaganabeegerak.

30 Nogome logonet, tahun 40 aret eereegerak. Eeke nagagerik, ne ambi paga karume puut Tinayi nogome wonage me, eyoongga alokwi paga kani omoonuk wunuk ari enggela’- me malayikat mendek ambi nikka wagagerak.

31 At Muta nen kani omoonuk wunuk ari nogo kage nagagerik, Ia! Nano nen eeke kaamun? yinuk, pekkaakit nduk panggo yi nage mbareegi, ninogoba Ala oone ari logonet,

32 Kat kombomini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, inogoba Ala nogo an aret o, yoge at Muta nogo aruk konengge nagagerik, agabiti nen aganak nuk ari logonet, enegen pekkoorak agabiti nen puk agagerak.

33 Puk age mbareegi, ninogoba Ala nen, Kat wonage me taati nggween magame aret me, kiyogogut keele piinogo pu o.

34 An napuri o Metit wonogwe nogo inoorit nogwe nenegen iige, yagan warit nugu logonet inoone yogwe nogo naruk konengge, eeke minggirak me, wondet eerogo piyaakit nduk wambi wagi o. Kat o Metit nappagage me, aret nak o, yinuk, yoreegerak o.

35 Ninarum logonet, nit eekwi amburu mbangge logorak, ta nen mippagarak o? yinuk, Nineebi, yogo nogogwaarak nogo ti, at Muta aret. It Iterali inowe inarum logonet, inagap ndaruwak nduk eyoongga alokwi paga kani wunuk ari me malayikat nen yoreegerak paga Ala nen nappi wagagerak nogo ti, at Muta aret o.

36 At nogo, ninombomini o Metit nogome nen wogoren wundi wage logonet, o Metit nen, yi yenggenak Merah ambet paga nen, karume time nen, eerubok mendek eeke, ineenu ariyak inagabiti warak mendek eeke, eerit wage kagak, tahun 40 eereegerak.

37 Ala nen yoge kagak yoraga kit mendek ambi an kwak nappi woraagin o, yinuk, it Iterali mendek yoragagerak nogo ti, Muta mban aret.

38 O karume it Iterali kuwak aago inenggela’me wonagagerak inom, it ninombomini o karume time inom nege nagagerak inom, puut Tinayi paga malayikat nen wone yoreegerak nogo inom, ndi, yoge mbareegi, nit yo’nirage logowak nduk Ala wone mondok logorak wone waganeegerak inom, ti, at Muta mban aret o.

39 Togop aret kwe, ninombomini nogo nen, At yo’nirage nogo koneniyak nineebi o, yinuk, mbo pogo nogogwaarik, iniyok paga o Metit noorak iniki aberak mban logonet,

40 at Karun yogwi, At o Metit nen wo’niren wagaarak Muta nogo, nggeeme nagaarak nineenggo’lek me, nit wo’niren nege logowak nduk, ninagugiwak ambi ogobakkigi’niret o, yoreegwaarak.

41 Yogo mbareegwa, tapi aagaluk ngguunok ogut ogobakkigirogo punuk, aanggo wako logonet, it ineenggi paga ogobakkigireegwaarak nogo ayuk wukwi, ale’nggen nen inik-inik eekwi, eereegwaarak.

42 Eeko mbareegwa, at Ala iniki koonogo punuk, oonegen inom, tut inom, laaluguragan inom, mbogut paga menggerak mendek abok aret, alut eeko logowak nduk mbo piyareegerak. Ti eereegwaarak nogo ti, Ala nen yorage kagak yoraga nen yogo logonet, It Iterali mendek ti, o karume wogoren wage logonet, Tahun 40 eeke kagak, nake inaanggumi warogo wo’nugwi, Anggen yigirik nake pugwi, Ee’nip o, Yinuk, yorage nagagirak ya?

43 Lek kwe, inagugiwak ogut ineenggi paga ogobakkigireegwaarak kugi inowe Molok nogo inom, Laaluguragan ayuk wukwi kugi Erepan inom, Tiyappit wonok nugwi iyareegirak me,An nen wogoren o Mbaben kagak nda time mbo piya nagin o, yinuk, yereegwaarak liiru mbaneegwaarak nogo ndak-ndak aret munogo nappiyareegwaarak.

44 Ala ninom wonage mbako logorak awi ooliya wuruwak nduk, Ala nen, Ogut wakkagak kenegen kagandak nogo ndak-ndak wu’nu o, yinuk, Muta yoreegerak nogo, ndak-ndak wuppunuk, ninombomini o karume wonok nugu logonet, ya wukak nda wukak eerit nugu nogogwaarak.

45 Ti’nuk, ooliya wurik nogo nit ninogobamini unde ogo nogogwaarik, aap Yotuwa it inom Ala nen aap endekem mendek mugogo wumbiyareegim nogome tebenggo’net unggwi wogo logonet, wurik nogo wonok pi unggwogogwaarak awo wonage kagak at Ndawut endagembogut mippereegwaarak.

46 Mippogo mbareegwa, at Ndawut eerit nage paga Ala ale’nggen oba pege nagagerak me Ndawut nen ari logonet, Yakup ogoba Ala logowam o wurikit o, yinuk, yereegerak kwe,

47 at wurulik, Talomo nen aret Ala awi wureegerak. 48 Ala awi wureegerak kwe, at Tiyanak Lombok Menggerak nogo, aakumi inawi wurik me wonageelik o. Ala nen yorage kagak yoraga ambi nen yorage logonet,

49 Ninogoba Ala nen, Mbogut paga ti, an noone lengganogo yorage minggim aret o. Ndi, nggween paga ti, nabu’me piige minggim aret. An nawi nonggop negen wuriyak nduk yogo ogotik? Ndi, an namborowak koongge logorak, nggeeme o?

50 Yi mendek ndi mendek ogobakkigirik yi ti, an nen mban ogobakkigireegirak nogo lek a? yinuk, yereegerak yoragagerak nogo ndak-ndak, aakumi inawi wurik me wonageelik o.

51 Kinogogumbuk kiniki omaawi logonet, Ala oone konengga’lek kit aret. Kinombomini Ala oone taganggo nogogwa kwak, Aberiniki oone taganggwi kit aret o.

52 Kit kinombomini nen Ala yorage kagak yoraga nogo piyak-payak eeginako logolik ambi ta mbakop? Lek aret o. It aa’nduk lombok Ala yorage kagak yoraga nen, At maluk eekeelik iniki abe koonak menggerak nogo woraagin o, yinuk, abok paganogo yorogo nogogwaarak nogo inooko nogogwaarak. Ndi, yogondak kit nen mban aret at eebe onggo nggere-mbunuk wakotak o!

53 Ala yereegerak Muta nen liiru mbaneegerak nogo it malayikat nen aret yokkira wogogwaarak waganeegutak kwe, eeka’- lek monggotak kit aret o,” yinuk, yoragagerak. Tepanut yugum paga wareegwaarak wone

54 Yoragagerak it wone amburu mbangga nogo inaruk konenggo nogogwaarik, inanini wu agan nage logonet, inambe mam kambumbunuk wonogwe iigak,

55 at Tepanut nogo Aberiniki inikime mondok liinik logonet, ena mbogut paga ni’nage nagagerik, Ala abu tiyanak Yetut imbirak wonogwe iyareegerak. Iige nagagerik,

56 yorage logonet, “Kinigen nigiyaanip o. Mbogut keyaakerak enggela’- me aap aret nda’nagagerak nogo Ala eenggi abe’nggan mi’ndak wonage kagi o,” yoragagerak.

57 Yorage mbareegi, it nogo nen inoone nggwok aret ya-mba yogo logonet, inaruk nakko’nok, abok aret kok piga nogo nogogwaarik,

58 o kota endekem niigogo wumbunuk, yugum paga toguurit wareegwaarak. It inoone at oba lenggeneegwaarak nogo nen inambogoyum endekem mendek nggoorogo aap tawe ambi endage Tawulut nogo wogogo nogogwaarik,

59 yugum paga toguurit-tagaarit warit unggwogwe iigak, at Tepanut nogo nen, “Nogoba Yetut wae, an niniki wamen o,”

60 yinuk, endobanggun yindumbunuk oone nggwok paga ari logonet, “It maluk eekwi yi, onggo eeppiyoorak mage o. Teppiyet o, nogoba!” yinuk, yoge nagagerik, kambeegerak.

8 1 At Tawulut kunduk Tepanut wakwi ti op aret mbareegerak.

Tawulut nen Ala apuri eeginabit nagagerak wone

At wareegwaarak ti eyom paga, it Ala apuri o Yerutalem kuwak eerit nogo nogogwaarak nogo, inooruwok nduk, iya lombok ale-pale eeginabit nogo mbareegwa, o Yureya Tamariya enaagan-ambokan time kole ma’narit nogogwaarak kwe, it nappiigak nogo perak, mbaganulik aret puk ogogwaarak.

2 It aap Ala inagabiti mbaka nen Tepanut warak wonok, kanggwi iinok, piya nogo menggam pi nogo nogogwaarik, aleenggu maareegwaarak.

3 Aleenggu maakwi iigak kwe, at Tawulut nen perak, it Ala apuri kuwak eerit nogwe nogo kumi nen, aap nen, lek eerogo piinet nage logonet, o ambi me unggwage, niigogo wumbiige, ambi me unggwage, niigogo wumbiige, eerit wogoren keele maarogo mambiigo menggam nogome piya nage nagagerak.

Piliput nen o Tamariya yora nagagerak wone

4 It Ala apuri kole ma’narit nogogwaarak nogo nen, yi awi ndi awi wone obeelom wone yoranet nugu nogogwaarak.

5 Ndi, at Piliput o Tamariya kota ambi me nage nagagerik, Ala nen leenogo pereegerak Keritut abok it aakumi time mendek paganogo yoragagerak.

6 Yorage me, aakumi ambik kuwak ogo nogogwaarik, Piliput nen yorage nogo inaruk konenggwi, ineenu ariyak inagabiti warak mendek eeke nogo inigen kogwe, eeko nogogwaarik, wone yoragagerak nogo iniki liippereegwaarak.

7 It kugi ogole warak mendek inikime lik yegetak nogo, kwa kunik yogwe iigak nggiginogo wumbiige, ineenggi-iniyok nggilik-nggelok aago inom, inendop maluk inom, obeelom eeginake, eeke kenok,

8 it o kota time mendek nogo iniki ale’nggen ambik mbareegwaarak.

9 Ndi, o kota time aap ambi endage Timon, tili pagangga wonagagerak me, tile paganggetak a’me age kenok, it Tamariya mendek nogo nen, “Aap eeke yi, wi!” yinuk, pi wako nogogwaarak. “An mban iya,” yinuk, eekkolage kenok,

10 it aakumi abokinendage warak, inendage lek nogo nen at eeke liippunuk yogo logonet, “At kugi Omaawi Ambik Menggerak yogo monggoorak nogo ti, aap yi aret me, wi!” yinuk, pi wako nogogwaarak.

11 O maan nen tili paganit nege kenok, pi wako nagaatik, at oone mban konenggo nogogwaarak kwe,

12 at Piliput nogo nen Ala abu’me piyoorak wone obeelom wone nogo inom, Yetut Keritut eereegerak wone inom, yoragagerak iniki abet mbako mbareegwa, aap inom, kumi inom, yiime wuppiyareegerak.

13 At Timon nogo kunduk, iniki abet mbareegerak kenok, yiime wuppege mbareegi, at Piliput imbirak nege logonet, Piliput nen ineenu ariyak inagabiti warak mendek eeke, eerubok mendek eeke, eerit nage enegen kage nagagerik, “Wi!” yinuk, pi wake nagagerak.

14 Ndi, “It Tamariya mendek nen Ala wone abet mba’nuk, waganggaarak o,” yinuk, yogwe nogo it nappiigak o Yerutalem wonogwe nogo inaruk konembogo nogogwaarik, Peterut Yaya imbirak inowagam nappiyareegwaarak.

15 Nappiyareegwaarak nogo nogogwaarik, it aakumi Tamariya mendek nogo Aberiniki waawak nduk, inake tamban eereegwaarak.

16 It nogo inogoba Yetut endage paga yiime wuppiyareegerak kwe, Aberiniki awo inoba wuppiya waga’lek me,

17 inanobak ineenggi tebembiirogo iigak Aberiniki wogoragagerak.

18 It nappiigak nen aakumi inanobak ineenggi tebeninako mbareegwa, Aberiniki wogorage at Timon nogo iige nagagerik, onggo wu wogoroorak eeke logonet,

19 “Inanobak neenggi tebembiinok, Aberiniki wogorage logokit nduk, an kit eekwi togop ndak-ndak eeke logokit nen kinawone ti, an ambi kili’ninip o,” yinuk, ngginooragagerak.

20 Ngginoorage mbareegi, Peterut nogo nen at yoge logonet, “Ala nen onggo lek we wo’nirage menggerak mendek kagak kawu paga onggo puurak nduk ari agandik ya? Kawu ti, ko’nok kani omoonu’me nage logot o.

21 Ala nen kiniki abe koonak lek keegerak me, wone yi mendek ambi kat unde arumunggun mondok lek aret o.

22 Kat maluk eeriyak koonggendak ti, mbo punuk, kiniki mbakendak kogoba Ala nen lek eerogo pagawak nduk yoru o.

23 Komaluk koba luurik maarak aago wonage kagak, wam ambiki aleegwi negen koone andiigwi ari keegi o.”

24 Yinuk, mberege mbareegi, at Timon nen, “Ai! Kit yogotak nogo an ee’nake kero, kinogoba Ala yogo logonip o,” yoragagerak.

25 It Peterut Yaya imbirak nogo nen, “Yetut togop eeke kogoorak o,” yinuk, paganogo yorogwe, Ala wone yorogwe, eeko nogogwaarik, iname Yerutalem iniyok paga wogo logonet, o Tamariya yaga’lelo ambik nogome wone obeelom wone yoranet ya unggwagak eerit wogogwaarak.

Aap Etiyopiya mendek yiime wuppereegerak wone

26 Yoranet wogwe me, ninogoba Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat mendek ambi nen at Piliput nogo yoge logonet, “Tu o Yerutalem nen o Nggata nogo menggam o ame pa’nggwe tu mbuuluk paga time nak o,” yinuk, yoreegerak.

27 Ti yoge mbareegi, nage me, aap nggwok ame arum waka ambi Etiyopiya mendek imbirak aabuk agagerak. Aap nogo it Etiyopiya mendek inoweegelo endagembogut kwe Kandake awuri ambi endage warak logonet, awu unde me, o Yerutalem tamban eeri wage nagagerik,

28 ti’- nuk, ame iyok paga nage logonet, kuda anggweendo niikkenok nage kagak, at anggweendo paga kwi’na’- nuk, Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nen liiru mbaneegerak nogo pekkanet nage me, imbirak aabuk agagerak.

29 Aabuk age mbareegi,Aberiniki nogo nen Piliput yoge logonet, “Nggweendo niikkenok nage ti, naberogon ka nak o.”

30 Yoge mbareegi, Piliput nogo nen at owagam puu’nuk ka nage nagagerik, Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nogo liiru mbaneegerak pekkage logonet ari aruk konembege nagagerik, “Nogoba wae. Kat mbuku mbanak pekkenet nage yi, liippege agandik a, lek a?”

31 Yoge mbareegi, “Aakumi nen, Yogop-ndogop, yorogwe iinok mban liippogo menggaarak me, an nalik nonggop togon liippuurak. Lek aret me, yo’ninok nduk, kwi’nari lagi mok o,” yoreegerak.

32-33 Liiru mbanak maleneegerak nogo eebe yi aret o. “Ndomba aagaluk waruwak nduk, wonok nogwe iigak, puk menggi kwak, At oone lek kagak wonok nogwe, Ndi, ndomba iyagalo eeruwak mbanggwi iigak, Oone lek puk wonage menggi kwak, At oone lek puk aret wonage, Eereegerak o. Miyuk-meya eerogo pogo logonet, eekerak ndak-ndak eeppega’lek inoone yimbu-lambu eerogo wonok nogogwaarak. Ndi, at paga wiganak nogo, taani o? Lek aret me, at awone mbanulik aret o. It aakumi wonogo menggam o nggween paga yime enggaawak lek aret agagerak o,” yinuk, liiru mbanak nogo malengge me, kwi’nari laganeegerak.

34 Lagangge mbareegi, aap nogo nen Piliput yoge logonet, “Ala yoge kagak yoraga nen yereegerak yi, at nen eereegerak me ari a, aap alik nen eereegerak me ari a? Yu o,”

35 yinuk, yoge mbareegi, at Piliput nen, “Yokkirikit o,” yoge nagagerik, wone liiru mbanak ti paga at Yetut eereegerak wone obeelom wone nogo mbininogo yoreegerak.

36 Yorit imbirak tu paga nogo logonet, niyo ambi wage me ari nogo nogogwaarik, aap nogo nen, “Niyo yi ket o. An yiime wuppaniyak meek mbaken a?”

(37 Yoge mbareegi, Piliput nen, “Kat kiniki nggaruk togon Yetut abet mbakendak kenok, yiime wuppagarak op aret o.” Yoge mbareegi, at aap Etiyopiya mendek nogo nen, “Yetut Keritut ti, Ala aput abet aret mbake agaarik o,” yinuk, yoreegerak.)

38 Yoge nagagerik, kuda nogo puk aruwak nduk yoreegerak puk age mbareegi, imbirak yiime unggwogo nogogwaarik, Piliput nen aap nogo yiime wuppereegerak.

39 Wuppege nagagerik, wundi wogwe me, at Piliput nogo Aberinikinen wonok nggarek ari mbareegi, aap nogo Piliput enegen kaga’lek logonet kwe, iniki ale’nggen mbarit ame nagagerak.

40 Ndi, at Piliput nogo o Atorot nogome kin ari wage nagagerik, yi awi ndi awi o kota lombok time obeelom wone yoranet o Kayitareya nagagerak.

9 At Tawulut maluk mbo pereegerak wone

1 Ti eeke kagak, at Tawulut nen it ninogoba Yetut oone waganggwi nogo inoorikit nduk anini wu agan nage mbareegi, at Ala unde inowe nggwok nogo owagam nage nagagerik,

2 yoge logonet, “Nogoba wae. O kota Ndamitik it Yakuri tamban eeko menggam unde lombok nen inigen kaawak nduk, kat nen it kumi aap ineenik logorak at aru mugurok nogwe iyo, pigogo keele maageren Yerutalem woraakit nduk, liiru mbanniru o.”

3 Yoreegerak nogo, wogoge mbareegi, nage nagagerik, o kota Ndamitik panggo yi nage mbareegi, nu’- lek me mbogut paga nen o abinak pindanggage logonet, abinak ambik at oba kwindagala agago wuppi wagagerak.

4 Wuppi wage mbareegi, at Tawulut nogo nggween paga enete wanduk ngginnagagerak kagak, oone ambi at yoge logonet, “Tawulut wae. Tawulut wae. Kat nonggop nduk keebi-keeba agago noorit nage menggendak o?” Yoge aruk konembege nagagerik,

5 “Ai, nogoba, kat ta o?” Yoge mbareegi, “Lek o. Kat keebikeeba agago noorit nage menggendak Yetut nogo, an aret o.

6 An aret me, kat mi’nage logomenggendik, o kota time unggwi namenggendak wonage keegak kat eeriyak wone yokkugwi iyaamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

7 At oreewi inom nogogwaarak nogo nen aap eebe kaga’lek kwe, we oone ari mban konenggo nogogwaarik, inoone lek puk wonogo mbareegwa,

8 at Tawulut nogo mi’- nage nagagerik, enegen pagak yikit nduk eereegerak mendek, enegen ogut agagerak me, ineenggi piganok, wonok o kota Ndamitik pi nogogwaarak.

9 Pi nogogwaarak nogome logonet, enegen ogut agagerak kagak, mbi inom, yi inom, nengga’lek we aret nogo mbere yereegerak.

10 O kota Ndamitik time aap Yetut oone waganggwi mendek ambi endage Ananiyat nogo nen abinggaanggo kage kagak, at ninogoba Yetut nen, “Ananiyat wae.” Yoge mbareegi, Ananiyat nen, “Yo’niru o, nogoba.”

11-12 Yoge mbareegi, at ninogoba nogo nen at yoge logonet, “Mi’na’- nuk, tu endage Mot-Mot yogo menggam aap Yurat ame time nak o. Aap ambi endage Tawulut awi Tarutut mendek nen tamban eeke me, kat Ananiyat nen aret at owagam unggwage nagandik, anobak keenggi tebembunuk, enegen ogut agaarak nogo obeelom eeke abinggaanggo paga kegerak me, time nage logomenggendik, Tawulut yime wonage ilik, lek a? yinuk, yora nak o.”

13 Yoge mbareegi, at Ananiyat nogo nen, “Nogoba o. At aap nogo, kapuri alik leenak o Yerutalem menggaarak maluk eeginabit nege yogwe nogo an muk konenggirak o.

14 Ndi, yogondak it kendage paga tamban eeko menggaarak mendek abok aret, Wogonabi na o, yinuk, Ala unde inoweewi yorage mbaki, E o, yogaarak me, wagaarak o.”

15 Yoreegerak kwe, ninogoba nen at Ananiyat yoge logonet, “Aap ti, it endekem konenggulik mendek inom, it inoweewi inendagembogut inom, Iterali abok aret inom, an eeke minggirak ineenu agago yorage logowak nduk nayeloman leenogo pigirak me, yori nak mban.

16 Ndi, at Tawulut nogo, an naana’le mbangge me, aaninggin- paaninggin eeppogo logorak nogo an nen yoge logogin o,” yinuk, abinggaanggo paga yoge kagagerak.

17 Yoge kage nagagerik, o time nagagerak. Nage nagagerik, aap nogo ame unggwage nagagerik, eenggi Tawulut anobak tebembunuk, yoge logonet, “Nore Tawulut wae. Kat kenegen obeelom age, Aberiniki kinikime mondok lik yi unggwage, eeke kaanok nduk, kat tu paga yime wage me, at ninogoba Yetut nikkeegerak nogo nen, nappani waga o,” yoreegerak.

18 Awo yoge kagak, enegen ogut agagerak lenggenak nogo panggok togon wangge logonet, enegen pagak yereegerak. Enegen pagak ari nagagerik, mi’nage mbareegi, yiime wuppereegerak.

19 Yiime wuppege mbareegi, mbi nengge nagagerik, omaawi agagerak. Tawulut nen o Ndamitik Ala wone yoragagerak wone It Yetut oone waganggwi mendek o Ndamitik wonogwe nogo ne mande negen inom wonagagerik,

20 ti’nuk, “Yetut ti, Ala aput aret o,” yinuk, it aap Yakuri tamban eeko menggam lombok wone nogo yoranet nege nagagerak.

21 Yoragagerak inaruk koneneegwaarak abok aret nen, “Wi,” yinuk, pi wako logonet, “Wologwe! O Yerutalem it Yetut endage paga tamban eeko menggaarak kero, inoorit nage nagaarak ti, yogondak o yime it togoti mendek kero, keele maageren Ala unde inoweewi inowagam piya naakit nduk wagaarak nogo nen agan nage yi lek a?” yinuk, yogo nogogwaarak.

22 Togop aret yogo nogogwaarak kwe, at Tawulut nogo nen wone yorage logonet, “Yetut ti, Ala nen leenogo pereegerak aret o,” yinuk, abet mbaruwak nduk, “Ndogop eeke nagagerak o,” yinuk, agan nage nogo mban wiganinuk nage logonet, it Yakuri mendek o Ndamitik wonogogwaarak nogo inoone nonggop yuubok eerogo piyareegerak.

23 Ti’nuk, peebi it Yakuri mendek nen, “Tawulut waruwok o,” yinuk, koonogo pereegwaarak.

24 Koonogo pereegwaarak nogo at Tawulut aruk konembunuk, wonage kagak, ne ambi paga waruwok nduk, o kota unggwit wogo menggam oonikiya nen, liingge nen, enaarak wonogwe iigak,

25 at Tawulut oone waganggwi mendek nen oonikiya aret, muun yarak me yonggologo punuk, keele pugunogo pak obagambo endekem wumbereegwaarak.

Tawulut o Yerutalem wagagerak wone

26 Wumbogo mbareegwa, o Yerutalem wage nagagerik, it Yetut oone waganggwi nogo inom lambunikit nduk eeke mbareegi, it nogo nen, “At yi, Yetut oone waganggwi mendek lek kwa?” yinuk, inagabiti nen, “Omok,” yorulik puk ogogwaarak.

27 Puk ogo mbareegwa, at Mbarana-bat nen perak, wonok it nappiigak nogo inowagam nage nagagerik, at Tawulut tu paga nage logonet, ninogoba Yetut enegen kagagerak wone inom, at ninogoba nen yoreegerak wone inom, ndi, o Ndamitik time agabiti lek logonet, Yetut endage paga tamban eeppunuk yorage nagagerak wone inom, mbininogo yoragagerak.

28 Yorage mbareegi, inom aret lambunik logonet, o Yerutalem ugun nage-wage eeke logonet, at mondok agabiti lek, “Ninogoba Yetut togop eeke nagagerak o,” yinuk, wone nogo paganogo yoranet nage nagagerak.

29 Yoranet nage logonet, it aap Yakuri mendek kwe, Yunani inoone yogo menggaarak nogo inom wone onggo-onggo yogwe iinok, it nogo nen at wariyak eereegwaarak.

30 “Waruwok o,” yogwe nogo, it ninoreewi Ala apuri konembogo nogogwaarik, eebe wonok, Kayitareya nanuk, time nen o Tarutut nappereegwaarak.

31 Nappogo nogogwaarik, nogome logonet, it Ala apuri o Yureya kuwak eerit nogwe inom, o Nggalileya kuwak eerit nogwe inom, o Tamariya kuwak eerit nogwe inom, ale-pale eeginabit naga’lek iinok, inikiigun logonet, iniki kole ogwe, Aberiniki nen yeenggwaarage kagak inogoba Ala inagabiti mbako logonet, ineebe ambik wigannogwe, eereegwaarak.

Peterut o Lira o Yope logonet, eereegerak wone

32 Wigannogwe iigak, at Peterut nogo yi awi ndi awi time pegiinet nege logonet, Ala apuri leenak o Lira wonogwe nogo iya nagagerak.

33 Iya nage nagagerik, time logonet, aap ambi endage Eneyat eenggiiyok nggilik-nggelok aago windak kagak, tahun 8 eereegerak wonage me, enegen kagagerak.

34 Kage nagagerik, Peterut nen at yoge logonet, “Eneyat wae. Yetut Keritut nen obeelom eekkakerak me, mi’nage logomenggendik, ndoonak windak menggendak yunggunggolet o,” yinuk, awo yoge kagak, mi’nagagerak.

35 At mi’nagagerak nogo, it o Lira mendek inom, o Taron mendek inom, abok aret inigen kogo nogogwaarik, it eeko nogogwaarak nogo mbo punuk, ninogoba Yetut oone waganeegwaarak.

36 Ndi, kwe Yetut oone waganeegerak ambi endage Tabita o Yope wonagagerak. (Kwe endage ti, Yunani inoone paga, Ndorakat.) At kwe nogo aakumi obeelom eeppiinet nage, ineenggilek iinok yeenggwaarage, eeke nagagerak.

37 Eeke wonage me, eebe kugi andi age nagagerik, kambeegerak. Kangge mbareegi, abin koorogo tilaabaga ko ogoorak ambime logonogo pereegwaarak.

38 O Lira nen Yope koorok aret me, “Peterut wagaarak o Lira wonage,” yinuk, yogwe nogo it Yetut oone waganeegwaarak nogo konembogo nogogwaarik, at nogo mbet-mbet woraawak nduk, wologwe mbere yonggo nappiyareegwaarak.

39 Nappiyareegwaarak yori nogo mbareegwa, at Peterut inom aret wogo nogogwaarik, wonok tilaabaga ko ogoorak logonak me nogome lagi nogo mbareegwa, it kumi togwe nogo nen, “Kwe yi, eenik logonet, aken yum inom, endekem yum inom, yege nagaarak eyate yi ket o,” yinuk, nikkogo logonet, le yereegwaarak.

40 Le yogwe me, Peterut nen, “Kit abok aret wundi nanip o,” yorage nagagerik, endobanggun yindumbunuk, tamban eereegerak. Tamban eeppunuk, at kambeegerak nogo ena logurogon pekkage nagagerik, “Tabita wae. Mi’naru o,” yoge mbareegi, enegen kubunik nogo pagak yinuk, Peterut enegen kage nagagerik, windak nogo mi’nagagerak.

41 Mi’nage mbareegi, at Peterut nogo nen eenggi pigogo mippege nagagerik, it kumi togwe nogo inom, it abet mbareegwaarak nogo inom, “Wa’- nip o,” yoragagerak wogo mbaree-gwa, “Eenik agaarak yi, kaanip o,” yoragagerak.

42 At Peterut kwe eenik agago mippereegerak wone o Yope time abok aret wigak ari mbareegi, aakumi ambik iniki ninogoba Yetut oba panggombunuk abet mbareegwaarak.

43 Ndi, at Peterut nogo, o Yope time aap tapi agabolo mbelanak ogobakkigika endage Timon imbirak logonet, nogo ambik yereegerak.

10 At Peterut Koreneliyut imbirak eereegwaarak wone

1 Aap yigin unde ambi aago “Italiya mendek o,” yogo nogogwaarak inowe endage Koreneliyut nogo, o Kayitareya time aret wonagagerak.

2 At aap nogo aaganapuri inom abok aret Ala inagabiti warak logonet, Ala wone liippunuk eeko nogogwaarak. At aap koowarak aret me, it Yakuri inamendek lek kenok, yeenggwaarage, tamban mban eeke, eeke nagagerak me,

3 ne ambi paga o kiyoma oonegen 3 ari nage kagak, abinggaanggo kin paga kagagerak. Kage logonet, Ala yonggo nappiiya wage menggerak malayikat mendek ambi at owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Koreneliyut wae.”

4 Yoge mbareegi, at Koreneliyut ogut nage nagagerik, agabiti nen enegen looge logonet, yoge, “Nogoba o. Nonggop kenok wagan o?” Yoge mbareegi, at malayikat nen, “Lek o. Aakumi ineenggilek kenok yeenggwaarage, tamban eeke, eeke menggendak nogo ti, at Ala enegen liippagagerak me, iniki koba aberak wonage o.

5-6 Koba aberak wonage me, yogondak aap ambi endage Timon, endage ambi Peterut yogo menggaarak nogo, aap endage Timon tapi agabolo mbelanak ogobakkigika awi yi yenggenak laut aa’nggi paga wurik me, imbirak time wonage me, woraawak nduk kawuri yonggo o Yope nappiyet o,” yinuk, abinggaanggo paga yoge kagagerak.

7 At malayikat wone yoreegerak nogo nage kagak, at Koreneliyut ayeloman mini mbere inom, at awot yigin unde Ala agabiti mbake logonet, Ala wone liirogon eeka mendek ambi inom, “Woraawak o,” yinuk, wiiragagerak wogo mbareegwa,

8 abinggaanggo yoreegerak wone abok aret mbininogo yorage nagagerik, o Yope nappiya wagagerak.

9 It nappiya wagagerak nogo, nogo ambi yippunuk, ko’lu wogo logonet, o Yope koorok panggo yi wogwe iigak, at Peterut nogo, o liingge oonegen 12 negen tamban eerikit nduk, yugum o wurik kirin paga time lagi nagagerak.

10 Time lagi nanuk tamban eeke logonet, mbi abu age mbareegi, “Nano na?” ari nagagerik, mbi lakwi tooriige logonet, ambuluk pereegerak negen kagak abinggaanggo kagagerak.

11-12 Abinggaanggo kage logonet, mbogut keyaappunuk, mbogoyum tabak, irip agi-ogu, aru-ogwe pigaganggo nogogwaarik, towe-pagi inom, ndiimbu- nggwiya inom, weret-mbonon inom, abok aret yum ndoonak paga pugu nogo enaani nggween paga wurabi wage kagagerak.

13 Kage me, oone ambi at yoge logonet, “Peterut wae. Mi’na’nuk, yi ambi warogo namen o,” yinuk, yoge aruk koneneegerak.

14 Aruk konembege nagagerik, “A, nogoba. Nunggulik mendek inom, noorak mage yugu mendek inom, an abu nenggeelik me noorak neebi o.”

15 Yoge mbareegi, ambinom at yoge logonet, “Lek o. At Ala nen we ugun nonggo logorak eerogo pereegerak kagak, kat nen, Noorak mage agago pugun o,” yinuk,

16 ne kenagan paga yoge nagagerik, yum ambe nggerok togon wonok, mbogut paga lagangge kagagerak.

17 At Peterut nogo, “Nabinggaanggo kagarak yi, eebe nonggop togon kagi?” yinuk, awo koongge wonage me, it Koreneliyut nappiya wa-gagerak nogo, “Timon awi ngge o?” yinuk, kin wogiinet tungga’nggi paga ari wogo nogogwaarik, inoone nggwok paga yogo logonet,

18 “Wologo wae. Aap Timon endage Peterut yogo menggaarak nogo, oome yime wonage a, lek a?”

19 Yinuk, yorogwe iigak, at Peterut nogo nen, “Nabinggaanggo nonggop kagi o?” yinuk, iniki awo koongge wonage me, Aberiniki nen at yoge logonet, “Timon wae. Aap kenagan mukkeren wagaarak endekem wonogwe me,

20 kat mi’na’nuk wambi nage logomenggendik, aap ti, an nen aret nappiya wagarak me, kiniki yungguppegak eerugun o. Kinom mbet-mbet aret nak o.”

21 Yoge mbareegi, it inowagam wambi nage nagagerik, yorage logonet, “Mu’neren wogotak nogo an aret me, nonggop eeriyak nduk mu’neren wogop o?”

22 Yorage mbareegi, it nogo nen, “Lek o. Aap yigin unde inowe Koreneliyut nogo nen nappinani waga o. At nogo iniki abe koonak Ala agabiti mbaka kenok, it Yakuri mendek abok aret wogoppugwi me, Ala ake leenak malayikat ambi wage nagaarik, at Koreneliyut yoge logonet, Peterut nen wone yokkiri woraawak nduk, yonggo nappiyet o, yoge mbaki, yonggo nappinani wagaarak mukkeren wogo o,” yinuk,

23 yogo mbareegwa, “Ti kenok, unggwi woraanip o,” yorage mbareegi, unggwogo nogogwaarik, inom nogo yereegwaarak. Nogo yippunuk, ko’lu at Peterut nen, “Nawok o,” yorage nagagerik, it wogogwaarak nogo inom, at oreewi Yope mendek inom, nogogwaarak.

24 Nogo logonet, tu paga nogo ambit yippunuk, o Kayitareya unggwi nogogwaarak. At Koreneliyut nogo at owe-awot inom, oreewi inom, it wogwe iyo, kuwak eeppiinok, inigen wonogwe me,

25 Peterut oore’nggam unggwi nage mbareegi, at Koreneliyut nogo nen at ayuk wuko logonet, abu’me wanduk yi nage mbareegi,

26 at Peterut nogo nen, “An kunduk, we aap aret me, mi’naru o,” yinuk, eenggi pigogo mippereegerak.

27 Mippege nagagerik, imbirak wone mbanit oome unggwi nanuk, at Peterut nogo aakumi ambik kuwak ogogwaarak iige nagagerik,

28 yorage logonet, “Nit Yakuri kit endekem mendek nogo ninom lambunggwi, kiya nogwe, eeriyak mage yugu nogo kineenu kwe, Ala nen, It aakumi ti, maluk mendek o. It aap ti, oba mbeenak lek o, togoti yuurak mage o, yinuk, naruk wakerak me,

29 an mu’neren nogo mbakop, Neebi, yuulik, nok-nok aret wagi o. Nonggop nduk, mu’neren nogotak o?”

30 Yoge mbareegi, at Koreneliyut nogo nen, “Lek o. Ne ambi paga kiyoma-kiyoma oonegen 3 yogop paga ndak-ndak, an name tamban eeke wonage me, nabinggaanggo kage nagarik, nogo 4 yigirak nogo yokkiri o. Nabinggaanggo kage neegak, abera’lek me aap ambi mbogoyum abinak kwindagala aago an nowagam mi’nari wage nagaarik, yo’nege logonet,

31 Koreneliyut wae. Kat tamban eekendak nogo Ala aruk konengge, ndi, aakumi ineenggilek yeenggwaarage menggendak nogo, Ala enegen liippagage, eekerak me,

32 aap Timon endage ambi Peterut nogo, o Yope wonage me, woraawak nduk yonggo nappiyet o. At nogo aap Timon tapi agabolo mbelanak ogobakkigika awi yi yenggenak aa’nggi paga wurik me, imbirak time wonage o, yinuk,

33 yo’nege mbaki, yonggo nappiigirak yokkiri nogo mbaka, neya wagandak me, nore wa. Neya wagandak me, yogondak kogoba Ala nen, Togop yoranu, yokkegerak nogo abok yo’niraanok nduk Ala enggaanom kuwak eeko o,” yinuk, yoreegerak.

Peterut nen yoragagerak wone

34 Yoge mbareegi, at Peterut nogo nen yorage logonet, “Noreewi o, At Ala nen, Aap ambi eebi, ndi, ambi inikilom, mbakeelik ti, abet aret mbaki o.

35 Nit yi aakumi ndi aakumi abok nen at paga ninagabiti mbako logonet, obeelom mban eekwi niinok, at Ala inikilom ninombake menggerak o.

36 Yi aakumi ndi aakumi abok ninogoba nogo ti, Yetut Keritut aret me, Yetut Keritut eereegerak paga Ala ninom lambunogo pinanggerak o, yinuk, wone obeelom wone it Iterali ineenu aruwak nduk, nappi wagagerak nogo, kineenu aret o.

37 At Yaya yiime wuppiyoorak wone nogo yoranet nage mbareegi, o Nggalileya nen Yureya yi awi ndi awi abok wiganinuk nage kagak agaarak nogo kunduk kineenu aret o.

38 At Ala nen Yetut Nataret mendek Aberiniki oba wuppi wage nagagerik, leenogo mippege, omaawi wogoge, eeke nagagerik, Ala imbirak logonet me, obeelom eeginake, it kugi Ibilit aakumi inikime logonet molok iranet nege menggerak nogo, mugogo wumbiige, eerit nege nagagerak nogo o.

39 Ndi, it aakumi Yakuri iname time inom, o Yerutalem inom, eeginabit nege nagagerak nogo abok aret ninigen kenok, yokkirogo ogoorik o. At Yetut nogo eyo karo-karo paga nabenogo wareegwaarak kambeegerak kwe,

40 nogo mbere yippunuk, ko’lu, Ala nen eenik agago mippereegerak nogo eebe ninigen kaawok nduk ni’niyoorak mbareegerak.

41 It aakumi we ugun inigen kaawak nduk nigiyoolik o. Ata, at eenik a’nuk mi’nage nagagerik, nit aa’nduk leenogo pinaneegerak nogo ninom mbi nunggwi, yi nunggwi, eekoorak nogo mban ninigen kenok, yorogo logowok nduk ni’niyareegerak.

42 Eenik agago mippege mbareegi, at Yetut nogo nen, It ineenik wonogwe inom, kambeegwaarak inom, inowak looninaburak Ala nen mippereegerak nogo ti, Yetut aret o, yinuk, liirogon paganogo yoranet nugu logonip o, yo’niragagerak.

43 Ala nen yorage kagak yoraga nogo abok aret at abok mban paganggo logonet, Kiniki at oba panggombunuk abet mbakwi kiinok, at Yetut eeremenggerak paga kinomaluk lek eerogo pinagagin o, yinuk, yorogo nogogwaarak o,” yoragagerak.

It endekem mendek Aberiniki wogoragagerak wone

44 At Peterut awo togop yorage kagak, it wone koneneegwaarak nogo abok aret Aberiniki inoba wuppi wagagerak.

45-46 Aberiniki inoba wuppi wage mbareegi, it aap inagabolo mbanak abet mbareegwaarak Peterut inom nogogwaarak nogo nen, “It aakumi inoone alitak lombok lalin negen woppunuk yogwe, Ala endage wogoppugwi, eekwi nogo inaruk konembunuk, Ala nen it endekem mendek nogo kunduk, Aberiniki inom ndak-ndak aret wogoragaarak kogo o,” yinuk, pi wareegwaarak. Pi wako nogogwaarik, at Peterut nogo nen it yorage logonet,

47 “Ala nen Aberiniki nit wo’niragagi kwak it wogoragaarak me, yiime wuppiyoorak ti, mage mbakop?

48 Lek o. Yetut Keritut endage agago yiime wuppiyaanip o,” yinuk, yorage mbareegi, “Ninom mbuuluk logonuk, nanok o,” yinuk, Peterut yoreegwaarak.

11 Endekem mendek Ala wone waganeegwaarak Ala apuri o Yerutalem yoragagerak wone

1 It nappiigak inom, inoreewi o Yureya time mendek inom, nen aap endekem mendek kunduk Ala wone waganggwi inaruk koneneegwaarak me,

2 at Peterut o Yerutalem wage mbareegi, it inagabolo mbanak mendek ando nen at Pete-rut yogo logonet,

3 “Kat nonggop nduk it inagabolo mbanak lek mendek iname iya unggwage nagandik, kinom lambunik mbi nenggendak o?” yinuk, inoone maluk yoreegwaarak.

4 Inoone maluk yogo mbareegwa, at Peterut nogo nen wone alom abok liirogon mbininogo yorage logonet,

5 “Lek o, nogobamini. An o kota Yope nogome tamban eeke wonage me, nambuluk pereegerak negen neegak nabinggaanggo kage logonet, mbogoyum tabak irip agiogu, aru-ogwe pippunuk mbogut paga nen nowagam wuppi wogwe nenegen kagarak.

6 Nenegen maloppege nagarik, towe-pagi inom, ndiimbu- nggwiya inom, weret-mbonon inom, abok aret yonggolak kagarak.

7 Kage mbaki, oone yo’nege logonet, Peterut wae. Mi’na’nuk, yi ambi warogo namen o, yo’nege naruk konenggirak.

8 Yo’nege naruk konenggirak kwe, A, lek o, nogoba o. Nunggulik mendek inom, noorak mage yugu mendek inom, an abu nenggeelik me, noorak neebi o, yoge mbaki,

9 mbogut paga nen oone ambinom yo’nege logonet, At Ala we ugun nonggo logorak eerogo pereegerak kagak, kat nen, Noorak mage agago pugun o, yo’nege kagarak.

10 Ne kenagan paga togop yo’nege nagaarik, yi mendek ndi mendek yonggolak nogo, yum ambe nggerok togon wonok mbogut paga lagangge kagarak o.

11 Wonok lagangge kage nagagirik, an oome wonage me, aap kenagan o Kayitareya nen an mu’neren nappiya wagaarak nogo endekem ari wagaarak wonogwe iigak,

12 Aberiniki nen an yo’nege logonet, Kiniki yungguppegak eerugun o. Aap ti, kinom mbet-mbet aret nak o, yo’nege mbaki, noreewi ineebe 6 yi, ninom nogo nogoorik, aap Koreneliyut ame aret unggwi nogoorak.

13 Unggwi nogo mbako, at nogo nen wone mbininogo yo’nirage logonet, Malayikat ambi an name unggwegerak mi’- ndak wonage nenegen kage mbaki, yo’nege logonet, Aap Timon endage ambi toonak Peterut nogo woraawak nduk mugurok o Yope nappiyet o. Nappiyamenggendak yori nogwe iinok, wage logomenggerik,

14 kat kaakkapuri kinom kinagap ndaruwak nduk, wone yokkira woraagin o, yinuk, yogerak wone nogo an yo’negerak.

15 Yo’nege mbaki, an it yoraakit nduk eeke neegak, aa’nduk Aberiniki ninoba wuppi wagagi kwak, it kunduk inoba wuppi wage mbaki,

16 ninogoba Yetut nen ari logonet, At Yaya yiime wuppiige nagagerak kwe, peebi an nen Aberiniki kinoba wuppi woraagin o, yereegerak wone nogo aret niniki abekirak o.

17 Togop me, niniki ninogoba Yetut Keritut oba panggombunuk abet mbako mbareegu, Aberiniki we aret wo’niragagi kwak, it nogo wogoragaarak me, Ala nen eeriyak koonggerak nogo, an nonggop togon non mbanogo puurak mbakop? Meek me, puk agarak o,” yinuk, Peterut nen inagabolo mbanak mendek yoragagerak.

18 Yorage nogo inaruk konembunuk, it togon inoone lek puk aret wonogogwaarik, “Ti kenok, Ala nen it endekem mendek nogo kunduk, it maluk eeko menggaarak iniki koombunuk mbo pugwi iinok, ineenik logorak koonogo piyareegerak kogo o,” yinuk, Ala wogoppereegwaarak.

Ala apuri o Andiyokiya eeko nogogwaarak wone

19 At Tepanut yugum toguurit wako nogogwaarik, it ando inooruwok nduk ale-pale eeginabit nogo mbareegwa, ma’nogo nogogwaarik, o nda time yanggwagak nogo logonet, o Penitiya inom, Tipurut inom, Andiyokiya inom, it Yakuri mendek mban wone konenuwak nduk, yoranet nugu nogogwaarak kwe,

20 it ando o Tipurut mendek inom, oKirene mendek inom, nen perak, o Andiyokiya unggwogo nogogwaarik, it aakumi Yunani mendek nogo inom konenuwak nduk, ninogoba Yetut wone obeelom wone nogo yorogo nogogwaarak.

21 Ninogoba omaawi eeppiige kagak yorogo nogogwaarak me, aakumi ambik iniki koombunuk, abet mbako nogogwaarik, ninogoba Yetut oone waganggo nogogwaarak.

22 It Ala apuri o Yerutalem kuwak eekwi nogo nen eereegwaarak nogo konembogo nogogwaarik, at Mbaranabat o Andiyokiya nappereegwaarak.

23-24 At Mbaranabat nogo iniki kwi’ndak me, iniki abet mbake logonet, yungguppegak eeke logolik Aberiniki inikime mondok liinik wonage me, nappereegwaarak. Nappereegwaarak nage nagagerik, at Ala iniki kunik en eeppiige nogo enegen kage nagagerik, iniki ale’nggen ambik a’nuk, “Kit kiniki mondok nu’lek logonet, ninogoba Yetut oba panggombunuk logonip o,” yinuk, inaruk wake nagagerak. Inaruk wake inom wonage me, ambi nabek unggwagak mban eeko logonet, Ala apuri ambik aret ogogwaarak.

25 Ti’nuk, peebi, at Mbaranabat nogo nen Tawulut kwaarikit nduk o Tarutut nage nagagerik,

26 kwaappunuk wonok, o Andiyokiya wagagerak. Wonok wage nagagerik, imbirak logonet, Ala apuri inom kuwak eekwi, aakumi ambik wone mamunirogwe, eekwi iigak, tahun ambit aret eereegerak. It Yetut oone waganeegwaarak, “Keritut Apuri o,” yogwe nogo ti, aa’nduk o Andiyokiya nen aret yogo nogogwaarak.

27 Time mamunirogwe iigak, it Ala nen yorage kagak yoraga mendek ando o Yerutalem nen o Andiyokiya lagi nogogwaarak.

28 Lagi nogogwaarak nogo ambi endage Agabut mi’nage nagagerik, yorage logonet, “It aap o Oroma mendek unde menggam yi awi ndi awi abok aret mbi noogelo ambik arigin o,” yinuk, Aberiniki nen iniki nggaganogo yoge kagak, yoragagerak. (Ti arigin yoragagerak nogo ti, at Kelawuriyut endagembogut logonet wone lengganogo yorage kagak, a’me aret agagerak.)

29 Yoragagerak nogo mbi noogelo age mbareegi, it Yetut oone waganggwi nogo nen iniki koonggo logonet, “Nit ninalitak ninamendek wonage nakkagak, kuwak eeppunuk, ninoreewi Ala apuri o Yureya wonogwe nogo inake nappiyaawok o,”

30 yinuk, kuwak eerogo punuk, Mbaranabat Tawulut imbirak nappiya wogo mbareegwa, it nen wonok, Ala apuri o Yerutalem inarum menggaarak nogo ira wogogwaarak.

12 Piyak-payak eerogo inoorit nagak mban eeko nogogwaarak wone

1 Ira wogo nogogwaarik nogome wonogwe me, aap endagembogut Keroret nogo nen it Ala apuri kuwak eekwi ando mondok inoorikit nduk piginabit nage logonet,

2 “At Yaya owe Yakobut nogo, tege wooluwak paga wa’nip o,” yinuk, yoragagerak wako mbareegwa, kambeegerak.

3 Yakobut wareegwaarak ti paga it Yakuri iniki ale’nggen mbakwi iige nagagerik, at Peterut kunduk, keele maarikit nduk mugurok nagagerak. (It Roti Piika’lek Mendek laago lakwi iigak aret eereegerak.)

4 Mugurok piga nage nagagerik, keele maarogo mambiigo menggam mambunuk, laago Obaga Mbo Nagagerak larak nenok, nggwok paga awone amburu mbaniyak mbake logonet, it aap yigin unde 4 aago ineebe 4 leenak nogo mban arum logowak nduk piyareegerak.

5 At Peterut nogo keele maarogo mambiigo menggam nogome arum wonogwe iigak kwe, it Ala apuri kuwak eerit nogwe nogo nen, “Abet aret wundi woraagin,” mba’nuk, atake tamban mban eeko nogogwaarak.

Peterut piinogo wumbi wagagerak wone

6 At Keroret nen ko’lu awone amburu mbaniyak nduk at Peterut oonikiya mbuti keele eenggi peenokpeenok maarak nogo yege kagak, it aap yigin unde eeben peenok-peenok wonogwe, it ando tungga ambe paga arum wonogwe, eekwi iigak,

7 Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi ko ogoorak it wonogwe me nogome, aberak lek me mi’nari unggunuk, eya abinak pindanggage nagagerik, uum paga eenggi puk-puk eeke logonet, “Peterut wae. Mbet-mbet mi’naru o,” yinuk, awo yoge kagak, eenggi mbuti keele paga maarak nogo piyok togon wambeegerak.

8 Piyok togon wangge mbareegi, malayikat nogo nen at yoge logonet, “Kayum yikkolage, kiyogogut yikkolage, eeru o,” yoge mbareegi, yikkolagagerak. Yikkolage mbareegi, “Kambogoyum endekem mendek yikkolage logomenggendik, nimbirak nawok nduk omok o.”

9 Yoge mbareegi, wundi nage nagagerik, imbirak nagagerak. At malayikat nogo nen abet aret eeppege kagak, Peterut iniki nen, “We nabinggaanggo kage agarik kulik?” mbakak imbirak nagagerak. 10 Akenggwe tum wakwi iigak, wundi nogwe, endekenggwe tum wakwi iigak, wundi nogwe, eerit o kota unggwogo menggam mbuti tu narak me taa’- nogo wok yi nogwe iigak, abut aret paa’nage kagak, wundi nogo nogogwaarik, tu nggwok paga ari nanuk, at malayikat nogo ta’nen aret lek agagerak.

11 Lek age mbareegi, at Peterut nogo iniki liippege nagagerik, “Ie!” yinuk, “It Yakuri mendek inom, Keroret nogo inom, ee’naburak mbakaarak nogo abok aret awo ee’naka’lek iigak, at Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi nappi wage nagaarik, nagap ndakerak abet aret kagi o,” yinuk, mbareegerak.

12 Mbake nagagerik, at Yaya endage ambi toonak Marakut nogo, agalo Mariya ame aakumi ambik kuwak eeppunuk, tamban eekwi wonogwe me iya wagagerak.

13 Iya wage nagagerik, tu endekem nggwe narak nogo eenggi puk-puk eeke mbareegi, kolaga inayeloman endage Orore nogo, “Ta wage nagaarik, eeke?” yinuk, pekka wundeegerak.

14 Pekka wungge nagagerik, “Peterut oone ari kagi,” yinuk, iniki ale’nggen nen tu paakkaga’lek, “Peterut nogo endekem wonage o,” yinuk, yora unggwagagerak.

15 Yora unggwage mbareegi, it nogo nen, “Kolaga yi, kumili negen no-nggop ari agandik?” yinuk, yogo mbareegwa, at kolaga nogo nen, “Lek o. Abet aret wagaarak kagarak o,” yinuk, yoragak mban eeke mbareegi, “Ti kenok, malayikat ambi at arum logowak nduk nappi wagaarak kagandak kwa?”

16 Yogwe iigak, at Peterut nogo tu puk-puk nabenak mban eeke mbareegi, tu paakkogo nogogwaarik, at eebe aret kenok, “Ia!” yinuk, pi wareegwaarak.

17 Pi wako mbareegwa, at nogo eenggi paga nen, “Puk logonip o,” yorage nagagerik, ogoba Ala nen keele maarogo mambiigo menggam nen wonok wundi wagaarak nogo mbininogo yoragagerak. Yorage nagagerik, “At Yakobut inom, ninoreewi ando inom, wone ti, yora nanip o,” yorage nagagerik, lambembiinok, o alik me nagagerak.

18 Ko’lu o weege mbareegi, it aap yigin unde nogo nen, “Peterut nonggop aga o?” yinuk, kwaaritmberaarit nugu mbareegwa,

19 at Keroret nen, “Liirogon kwaari nanip o,” yorage mbareegi, kwaarit nogogwaarak mendek, lek kenok, we wogo mbareegwa, “Nano eekwi kiigak, wunggi o,” yinuk, yoragagerak mendek, “Abu lek kenok, wogo o,” yogo mbareegwa, Keroret nen, “Ti kenok, kit aret kinoorogo pinagawak o,” yinuk, yorage mbareegi, inooruwak nduk wogoren nogwe iigak, at Keroret o Yureya nen o Kayitareya logonuk woraakit nduk time nagagerak.

At Keroret kambeegerak wone

20 At Keroret nogo time wonage logonet, anini wu agan nage mbareegi, it aakumi o Tirut mendek inom, Tiron mendek inom, mberirage nagagerik, inom ogoorak wonogogwaarak me, it nogo nen Keroret inom lambunuwok nduk, kuwak ari wogo nogogwaarik, at Keroret yori ungguwak nduk, awot ambi yi eeriyak ndi eeriyak lengganinake menggerak endage Mbelatut nogo yogo logonet, “O Keroret unde menggim mbi inoba onggo kuni wogo monggoorak me, ogoorak logorak lek lambunuwok nduk, wogoorak yoru o,” yinuk, yogo mbareegwa, “E o! Yorikit o,” yoragagerak.

21 “Ndi eyom paga kuwak eeruwok o,” yinuk, koonogo pereegerak nogo eyom paga at Keroret nogo mbogoyum aap inendagembogut yikkologo menggaarak mendek yikkolage nagagerik, wone amburu mbangge menggim taa’nogo kwi’nari lagangge nagagerik, wone iya lombok aret yoragagerak.

22 Yorage mbareegi, it aakumi nogo nen, “We aap nen ari lek o. Agugi oone aret ari kogo o,” yinuk, inale’nggen nen keekok piyanggogogwaarak.

23 Keekok piyanggogo mbareegwa, at nen Ala wogoppuulik, “An iya neenok, yaga,” yinuk, wogoppake mbareegi, Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi abera’lek me wage nagagerik, warogo nggimbereegerak. Warogo nggimbege mbareegi, puuron nen inikime nggebenogo nunggwi iigak, kambeegerak.

24 Ninogoba Ala wone nogo nggwok aret wiganinuk nage kagak, it aakumi ambik abet mba’nuk, waganggo nogogwaarak.

25 Ndi, at Mbaranabat Tawulut imbirak o Yerutalem eeriyak nduk nappiya wogogwaarak nogo, abu aret eeko nogogwaarik, at Yaya endage ambi toonak Marakut nogo wonok wogogwam iniyok paga aret nogogwaarak.

13 Mbaranabat Tawulut imbirak nappiyareegwaarak wone

1 O Andiyokiya time it Ala apuri kuwak eekugak inenggela’me it ando nen Ala wone yorogwe, ando nen wone mamunirogwe, eeko nogogwaarak inendage ti, Mbaranabat inom, Timeyon endage ambi toonak Niget inom, aap awi Kirene mendek Lukiyut inom, inowe endagembogut Keroretogoba nen at imbirak tawe eeginabeegerak endage Menakem inom, Tawulut inom, it nogo nen aret eeko nogogwaarak.

2 It nogo inambe mage negen logonet, ninogoba Ala alut eekwi iigak, at Aberiniki nen yorage logonet, “Mbaranabat Tawulut imbirak an neyabu eeko logorak koonogo piyareegirak nogo, eeko logowak nduk leenogo mippiyaanip o,” yinuk, yoragagerak.

3 Yorage mbareegi, it abok aret mbi nengga’lek inambe mage negen logonet, inanobak ineenggi tebembiinok, tamban eeppiigo nogogwaarik, nappiyareegwaarak.

O Tipurut nogogwaarak wone

4 It Mbaranabat Tawulut imbirak Aberiniki nen nappiige mbareegi, o Telewukiya wambi wogo nogogwaarik, ti’nuk, time nen, nggween kup mbanak Tipurut time wunda nawok nduk, yiiro paga unggwi nanuk,

5 wunda nogo nogogwaarik, o kota Talamit unggwi nanuk, time logonet, it Yakuri tamban eeko menggam lombok Ala wone yoranet nugu nogogwaarak. Yoranet nugwi me, at Yaya Marakut nogo inom yeenggwaaranet nege nagagerak.

6 Yi yenggenak oolo nggween kup mbanak me nogome ambime unggwagak eerit o Papot unggwi nogogwaarak. Unggwi nogo nogogwaarik, aap Yakuri mendek ambi endage Mbareyetut tili pagangga me, tili pagangge logonet, pilit pugunit nege menggerak nogo inom aabuk ogogwaarak.

7 At ore ti, aap iniki warak lombok nggween kup mbanak arum menggerak gubernur endage Terigiyut Pawulut aret me, at ti nen Mbaranabat Tawulut imbirak Ala wone yo’niruwak, mba’nuk inayonggo pereegerak kwe,

8 at tili pagangga nogo endage it Yunani inoone paga Elimat, ndi, nit ninoone paga Tili Pagangga yogo monggoorak nogo nen, iniki abut lagangge logonet, “Yetut wone abet mbarugun o,” yinuk, aap nogo inikime manabeegerak.

9 Manake mbareegi, at Tawulut endage peebi toonak Pawulut nogo Aberiniki inikime lik ari mbareegi, aap Elimat nogo enegen looge logonet,

10 “Kat Ibilit aput yi, maluk eeke logonet, obeelom eeriyak keebi mbake menggendak kat aret o. Pilit pugungga iyagalo kat aret me, aakumi inambokan laganikit nduk, yi wone ndi wone ugun pugunogo yorenet nage menggendak. Ala oone abet mban ari menggerak nogo abut lagangge logokit, mbake menggendak nogo, puk arikit mbaka’lek nonggop nduk, ari mban menggendak?

11 Yogondak at ninogoba Ala nen maluk eeppagage kenok, kenegen mbuk a’nuk, o eya kenegen kaga’lek keegak, ne mande negen logomunggun o,” yinuk, awo yoge kagak, enegen ogut age nagagerik, apit agagerak. Enegen apit age mbareegi, “Neenggi pi’nabuwak o,” mba’nuk, yu’nduk ari nagagerak.

12 Inowe gubernur nogo nen aap enegen mbuk agaarak kage nagagerik, “Inogoba Yetut wone mamunirogwe yi, abet aret kagi,” mbake nagagerik, “Wi!” yinuk, pi wareegerak.

O Pitiriya tini Andiyokiya nogogwaarak wone

13 At Pawulut oreewi inom o Papot teppunuk, yiiro paga unggwi nogo nogogwaarik, yi nggwok yenggenak laut paga o Pambiliya wunda nanuk, o kota Peraga unggwi nogo nogogwaarik, time iigak, at Yaya Marakut nogo it lambembiinok, o Yerutalem iyok paga wagagerak.

14 O kota Peraga time nen nogogwa-nogogwa, o Pitiriya tini ambi Andiyokiya unggwi nogo nogogwaarik, it Yakuri tamban eekwi paga it tamban eeko menggam unggwi nanuk, kwi’nogogwaarak.

15 Kwi’nogogwaarak wonogwe me, it tamban eeko menggam arum menggaarak nogo nen Ala yereegerak Muta nen liiru mbaneegerak wone inom, Ala nen yorage kagakyorogo nogogwaarak wone liiru mbanak inom, pekkagak yorogo nogogwaarik, “Nit niniki eyak wappinaniyak wone ambi wonage kero yo’niraawak nduk, ninoreewi ti, kin wogiyet o,” yinuk,

16 yorage mbareegi, kin wogiigo mbareegwa, at Pawulut nogo mi’nage nagagerik, eenggi paga, “Puk logonip,” yoragagerak. Yorage nagagerik, “Kit aap Iterali mendek inom, kit Yakuri mendek lek kwe, Ala kinagabiti mbako monggotak inom, kinaruk logonip o, noreewi.

17 Nit Iterali mendek ninogoba Ala nen ninombomini miirinake nagagerik, o Metit time nggiru negen wonogwe iigak, ninanebunu nggwok aruwak nduk, inarum wonagagerik, eenggi omaawi lombok paga o time nen wogoren wundi wagagerak.

18 O karume aakumi lek me nogome logonet, inobaabut maluk eerit nogwe iigak kwe, iniki yanggo yinuk, wonage kagak, tahun 40 aret eereegerak.

19 Ti’nuk, it aakumi o Kanan mendek inanebunu 7 nogo lek eerogo piinok, inobaane’me at apuri ninombomini nogo unde logowak nduk yate kwak inanggween punogo piyareegerak.

20 Ti abok aret eerit nage kagak tahun 450 aret eereegerak. Eeke mbareegi, ti’nuk, wone ambi age kenok inowak loonggo logowak nduk, ambi mippegak, obaane’me ambi mippegak, eerit peebi irip paga Ala nen yoge kagak yoraga Temuwen nogo aret mippereegerak.

21 Mippege mbareegi, ti’nuk, it aakumi nen, Ninarum logorak ninowe endagembogut ambi mippinanu o, yinuk, yogo mbareegwa, at Ala nen Kiti aput Tawun anebunu Mbeniyamin mendek nogo, mippege mbareegi, wone lengganogo yorage kagak, tahun 40 aret eereegerak.

22 Ti’nuk, at nogo tebembunuk, obaane’me, At Itayi aput Ndawut nogo an niniki mbake minggi kwak, at ndak-ndak mbake menggerak me, an niniki mbake mban eeke logogin kagi o, yinuk, inowe endagembogut Ndawut aret mippereegerak.

23 Ala nen at Ndawut abok yoreegerak nogo ndak-ndak ombowologwe wiganak ambi paga nen aakumi Iterali inagap ndaka at Yetut aret nda’nagagerak.

24 At Yetut nogo awo woraakit nduk eeke kagak, at Yaya nen it Iterali mendek abok aret yorage logonet, Kit kinomaluk ti, kiniki koombunuk mbo pugwi kiinok, yiime wuppinagagin o, yinuk, yorage nagagerak.

25 Yorage nagagerik, ti’nuk, at eeke nagagerak nogo abu irip nggobok yuurak age kagak, at Yaya nen ari logonet, An ta, nombako ogotik o? At woroorak tokkogo monggotak nogo, an lek o. Ti an lek kwe, at an nambokan woraagin aret me, wage kenok, aap nggwok me, an nen iyogogut piiniyak meek, yorage nagagerak o.”

26 Yorage nagagerik, “Noreewi o. Kit Abarakam ombowologwe kunduk, kit Yakuri lek kwe Ala kinagabiti mbako monggotak kunduk, kit ninom ninagap ndaruwak nduk, ninake wone yi aret nappi wagagerak o!

27 Togop aret kwe, it aakumi Yerutalem mendek inoweewi inom nogo nen, At Yetut ti, ninagap ndaka aret o, yinuk, yelok koolik kwe, kulinik-kalinik it Yakuri tamban eeko logonet, it aap Ala yorage kagak yorogo nogogwaarak wone liiru mbanak pekkagak yorogo nogogwaarak nogo, at wariyak koombunuk, warogo pereegwaarak paga wone ti, a’me aret agagerak.

28 At ngge eekerak paga waruwi? yinuk, alom kwaareegwaarak mendek, alom lek aret kagak kwe, waruwak nduk, at Pilatut yoreegwaarak.

29 Ndi, Togop eeppugun o, yinuk, yogo nogogwaarak liiru mbanee-gwaarak nogo ndak-ndak eeppogo mbareegwa, eyo karo-karo aago paga nabenogo pereegwaarak nogo piinogo wuppi wogo nogogwaarik, kanggwi iinok, piigo menggam ndoome nogome mambereegwaarak.

30 Ndoome mambereegwaarak kwe, Ala nen kambunuk nogo menggam nen eenik agago mippereegerak.

31 Mippege mbareegi, at inom Nggalileya nen Yerutalem nogogwaarak nogo eebe inigen kaawak nduk nigiige logonet, nogo ambik yereegerak. Ndi, it inigen kogogwaarak nogo nen yogondak nit aakumi Iterali mendek paganogo yo’nirenet nogo agaarik o.

32-33 At Ala nen ari logonet, O yogondak kat an naput age, Ndi, an kat kogoba age, Eekoorak o, yinuk, Ndawi Mbanak pasal 2 paga liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak Ala nen Yetut kambunuk nogo menggam nen eenik agago mippereegerak ti paga, Ala nen ninombomini abok paganogo yoragagerak nogo, inombowologwe nit ninake aret a’me lik yereegerak me, obeelom wone yi aret yokkirogo ogoorik.

34 Ala nen at kambunuk nogo menggam nen eenik agago mippege neenok, peebi kambigin lek o, yinuk, eenik agago mippereegerak nogo ti, at Ala nen ari logonet, An obeelom eeppagagin o, yinuk, Wone abe alik leenak mondok abet mbariyak mendek Ndawut yoreegirak nogo, kit aret eeppinagagin o, yinuk, yoge,

35 ndi, at ambi nen ari logonet, Kaput kikak nakeelik nalik leenak minggirak yi, Neebe kambunuk, pili age neegak teppanumunggun lek o, yinuk, yoge, eereegwaarak wone liiru mbanak wonage o.

36 Ala nen at Ndawut eeke logowak nduk punereegerak nogo, at wone lengganogo yorage nagagerak eyom paga ndak-ndak aret eeppege nagagerik, kambeegerak. Kangge mbareegi, ombomini kambeegwaarak inom tabonogo pi nogogwaarak pili agagerak kwe,

37 at Ala nen eenik agago mippereegerak nogo perak, pili arulik, eenik aret wonage o.

38 Pili arulik, eenik aret wonage me, kit maluk eekwi ti, at Yetut eereegerak paga Ala nen lek eerogo pinagarak kineenu arubagip nduk, yokkirage agarik o, noreewi.

39 Ala yereegerak Muta nen liiru mbaneegerak eerit nogo logonet, maluk eekwi nogo, Kinoba lek o, yinuk, obeelom agago pinagarak meek aret kwe, kiniki Yetut oba panggombunuk abet mbakwi paga perak, Ala nen, Kit maluk eekwi nogo kinoba lek o, yinuk, obeelom agago pinagagin aret o, yinuk, yokkirage agarik o.

40 Togop me, Ala nen yorage kagak yoraga nogo nen yogo logonet,

41 Kit Ala miyuk-meya eerogo pugwi yi, Kit wonogwe yi eyom paga an ambi eeriminggirak nogo Kit yokkiroorak kwe, abet mbarumunggup lek nogo mendek eerigin me, Kit we, Ia! mban yogo logonet, mondok aret kambumunggup o, yinuk, yereegwaarak nogo, kit togop aret eekkinake kero, kiniki tum wako logonip o,” yinuk, at Pawulut nogo nen yoragagerak.

42 Yorage mbareegi, Pawulut Mbaranabat imbirak it Yakuri tamban eeko menggam nogome nen wundi nogwe me, it aakumi nen, “Wone yo’nirogotak nogo, ando peebi tamban eekwi paga yo’niroorak o,”yinuk, yorogo mbareegwa, wundeegwaarak.

43 It tamban eeko menggam nogome nen mbaganggwi iigak, it Yakuri mendek inom, it endekem mendek Yakuri wone waganggo nogogwaarik, Ala inagabiti mbako nogogwaarak nogo inom, apit aret Pawulut Mbaranabat inom nogo nogogwaarik, “Ala iniki kunik en eeppinagage nogo, kiniki liippunuk, at mugurok nogo logonip o,” yinuk, wone mamunirogwe, inaruk wakwi, eereegwaarak.

44 Peebi tamban eekwi paga o kota time aakumi abok aret ninogoba Ala wone konenuwok nduk, kuwak ari wogogwaarak.

45 Kuwak ari wogwe nogo it Yakuri inigen iigo nogogwaarik, “Nit ninoone konenuwak lak, it inoone mban konenggwi yi, nineebi a,” yinuk inanini nen at Pawulut oone ari nogo taganggo logonet, miyuk-meya eerogo pereegwaarak.

46 Miyuk-meya eerogo pugwi iigak, it Pawulut Mbaranabat inagabiti lek yorogo logonet, “Ala wone kit aa’- nduk yokkiroorak agaarak kwe, Nit nineenik logorak wone ti, woorak ndak lek o, yinuk, nineebi, yogotak me, kit lambembinaganuk, it endekem mendek nogo aret yora nogo ogoorik o.

47 Ninogoba Ala nen yo’- nirage logonet, Aakumi inagap ndarogo piyoorak wone koonogo piyareegirak nogo, It aakumi inanebunu lombok o irip-irip wonogwe inenggela’- me eya eerogo piige logonok nduk, Unde eerogo pagagirak o, yinuk, yo’niragagerak me, it endekem mendek yora nogo ogoorik o,” yinuk, yoragagerak.

48 Yoragagerak nogo, it endekem konenggulik mendek nogo nen inaruk konembunuk, iniki ale’nggen ambik mbako logonet, “Ninogoba wone yi ti, iya!” yinuk, tiyappereegwaarak. Ndi, ineenik mondok logorak miirogo piyareegerak nogo nen wone ti paga iniki panggombunuk abet mbareegwaarak.

49 Ninogoba wone nogo, o time abok aret wigak yereegerak kwe,

50 Pawulut Mbaranabat imbirak inooruwak nduk, it Yakuri mendek nogo nen kumi nggaganin Ala inagabiti mbako nogogwaarak inom, it o kota time mendek inoweewi inendage warak inom, inikime manabi nogo mbareegwa, o time nen mugogo wumbiyareegwaarak.

51 Mugogo wumbiigo mbareegwa, it nogo nen, “Kinobaalombok o,” yinuk, iniyok paga liirubu aa’ngga eerogo mbo piinok, o Ikoniyum wogogwaarak.

52 Wogo mbareegwa, it o Andiyokiya time Yetut oone waganeegwaarak nogo, Aberiniki inikime mondok liinik me, iniki ale’nggen ambik ogogwaarak.

14 O Ikoniyum logonet, eeko nogogwaarak wone

1 O Ikoniyum time o Andiyokiya eereegwaarak nogo ndakndak eereegwaarak. At Pawulut kunduk, Mbaranabat kunduk, it Yakuri tamban eeko menggam unggwogo nogogwaarik, wone abe liirogon yorogogwaarak paga it Yakuri mendek inom, Yunani mendek inom, ambik aret iniki abet mbareegwaarak.

2 Abet mbako mbareegwa, it Yakuri ando abet mbariyak ineebi mbareegwaarak nogo nen it endekem mendek nogo inanini ogo logomenggaarik, Yetut apuri inom ogooruwak nduk iniki nggagani nogo mbareegwa,

3 at Pawulut Mbaranabat imbirak time elaambirik negen logonet, inagabiti lek aret ninogoba Yetut abok paganogo yorogo nogogwaarak. Ndi, yorogo logonet, Ala inabuwa nen obeelom eeginake menggerak wone abet mbaruwak nduk, Pawulut Mbaranabat imbirak Ala omaawi wogoragagerak paga, ineenu ariyak inagabiti warak mendek eekwi, eerubok me-ndek eekwi, eeko nogogwaarak.

4 It o kota time menggaarak nogo inom ogooppunuk logonet, it ando Yakuri inoone waganggwi, ndi, it nappiigak nogo inoone waganggwi, eereegwaarak.

5 Eeko logonet, it endekem mendek nogo inom, it aap Yakuri mendek inom, it inoweewi nogo inom, iniki ambit eeppunuk, Pawulut Mbaranabat imbirak ale-pale eerogo yugum paga toguurit inooruwok nduk, koonogo pereegwaarak kwe,

6 it eeppiyoorak koonogo pereegwaarak wone nogo Pawulut Mbaranabat imbirak inaruk konembunuk, kole o Likawoniya wogo nogogwaarik, o kota Litera inom, o kota Nderebe inom, o time enaagan-ambokan yanggwagak nogo logonet,

7 wone obeelom wone time yoranet nugu nogogwaarak.

O Litera, Nderebe logonet, eereegwaarak wone

8 O Litera time aap ambi iyok maluk itok nda’nagagerak tu negeelik, iyok yiligu mban menggerak nogo,

9 at Pawulut wone yorage aruk konengge wonage me, Pawulut nen enegen looge nagagerik, “Aap yi obeelom ee’naburak mba’nuk iniki Ala oba panggombunuk abet mbake,” yelok kage nagagerik, at yoge logonet,

10 “Kiyok nggik togon mi’naru o,” yinuk, oone nggwok paga yoge mbareegi, at nogo pilak togon mi’na’- nuk, nege nagagerak.

11 At Pawulut eereegerak nogo, it aakumi kuwak eeri wogogwaarak nogo inigen kogo nogogwaarik, it Likawoniya inoone paga, “Kugi aakumi negen a’nuk, niya wambi waga o,” yinuk, ina’mit yereegwaarak.

12 Ina’mit yogo nogogwaarik, inagugi endage nogo aret Mbaranabat endage Tewut toonggwi, ndi, Pawulut wone mbangga kenok, endage Keremet toonggwi, eereegwaarak.

13 Eeko mbareegwa, at kugi Tewut awi wurik o kota endekem nggwe wonagagerak unde nogo nen, “Aakumi ninom nen o kota tu unggwogo menggam taa’nogo it nappiigak nogo inaanggo warogo wogoraawok o,” yinuk, tapi ngguunok inom, iri’ngga-kale’- ngga laambu mendaarak inom, wonok wage nagagerik, “Wogoraawok nduk eekwi o,”

14 yogwe nogo it nappiigak Mbaranabat Pawulut imbirak inaruk konembogo nogogwaarik, inambogoyum endekem nggwe mendek nibinogo punuk, puu’nuk aap ambik aago wonogwe me unggwi nogo nogogwaarik, yorogo logonet,

15 “Wologo wae. Nit kit kokwak abe aakumi aret me, kit nonggop nduk yogop eeko ogotik? Kit yi eekak ndi eekak aanom warogo eeko monggotak yi, mbo punuk, at mbogut inom, nggween inom, yi nggwok yenggenak laut inom, yi mendek ndi mendek abok wakkagagerak Ala eenik menggerak nogo wone waabagip nduk, obeelom wone wonok yokkira wogoorak kagak kwe, eeko ogotik o.

16 O maan nen, yogondak kuli yi paga yi aakumi ndi aakumi iniki mba’nuk eerit nogwe iigak, Ala nen teppiige menggerak kwe,

17 at nogo eebe yelok kaabagip nduk, eeppinagageelik ti lek o. Kinabuwa nen obeelom eeppinagage logonet, yi mendek ndi mendek kole aruwak nduk, mbogut paga nen mayu wokkirage, kiniki ale’nggen mbarubagip nduk mbi ka’let eerogo wokkirage, eeke menggerak o,” yinuk, inoone omaawi paga yorogogwaarak kwe,

18 kagak, inaanggo waruwok nduk, eereegwaarak mendek, mage nabenak mban yorogo mbareegwa, nggininogo teppereegwaarak.

19 Teppogo mbareegwa, it aap Yakuri mendek o Andiyokiya inom, o Ikoniyum inom, nen wogo nogogwaarik, it inom aruwok nduk, aakumi inikime manabi nogo mbareegwa, it aakumi nogo nen Pawulut yugum toguurit wappogo nogogwaarik, “Abu kanggi o,” yinuk, niigogo o kota endekem nggwe mbowumbereegwaarak.

20 Mbo wumbogo mbareegwa, it Yetut oone waganeegwaarak nogo nen at eebe oolo kagak, ninggippunuk wonogo mbareegwa, mi’nage nagagerik, o kota nogome unggwi nagagerak. Unggwage nagagerik, nogo yippunuk, ko’lu Mbaranabat imbirak o Nderebe wogogwaarak.

Iniyok paga o Andiyokiya wogogwaarak wone

21 Aakumi o kota Nderebe time obeelom wone yorogogwaarak paga aakumi ambik abet mba’nuk Yetut oone waganeegwaarak. Waganggo mbareegwa, it wogogwam o Andiyokiya iniyok paga nogo logonet, o Litera unggwogwe, Ikoniyum unggwogwe, eerit o Andiyokiya unggwi nogogwaarak.

22 O nogome yanggwagak nogo logonet, “At Ala abu’me unggwi noorak ti, aaninggin-paaninggin ninoba arit unggwage tit kagak aret unggwi noorak o,” yinuk, it Yetut oone waganeegwaarak nogo, iniki eyak wappiigwi, “Wone abet mbakotak nogo mbo puurak mage o. Ata, kiniki nu’lek eeppunuk logonip o,” yinuk, kini wuppiigwi, eerit nogogwaarak.

23 Ala apuri kuwak eeko menggam lombok unde logowak nduk, Pawulut Mbaranabat imbirak nen aap leenogo mippiigo nogogwaarik, mbi nengga’lek inambe mage negen logonet, “Ninogoba o. It aap yi, iniki koba panggombunuk abet mbakaarak me, eerit nugwi iigak, liirogon inarum logomunggun o,” yinuk, inake tamban eereegwaarak.

24 Inake tamban eeko nogogwaarik, o Pitiriya unggwagak, o Pambiliya unggwi wogogwaarak.

25 O kota Peraga nogome wone yorogo nogogwaarik, o Ataliya unggwi woraanuk,

26 time nen yiiro paga o Andiyokiya wunda wogogwaarak. “Ala eyabu eeri nawak nduk, Ala kinabuwa mbake me kinom namunggup o,” yinuk, nappiyareegwaarak eerit nogo nogogwaarik, abu nggobok togon eeppunuk, nappiyareegwam nogome aret wogogwaarak.

27 O Andiyokiya unggwi wogo nogogwaarik, Ala apuri nogo kuwak eeppiinok, Ala eeppiige kagak eeginabit nogo nogogwaarak nogo inom, ndi, Ala nen it endekem mendek ninogoba Yetut oone abet mbaruwak nduk, tu koonogo piyareegerak nogo inom, wone mbininogo yorogo nogogwaarik,

28 it o Andiyokiya Yetut oone waganeegwaarak nogo inom logonet, nogo apit yereegwaarak.

15 O Yerutalem kuwak eereegwaarak wone

1 Nogome wonogwe me, it Yureya mendek ando o Andiyokiya nogo nogogwaarik, ninoreewi Ala apuri time yorogo logonet, “At Muta nen, Aap inagabolo mbaniyak o, yo’niragagerak nogo ti ndakndak eekkinaka’lek kenok, kit kinagap ndarigin lek o,” yinuk, yorogo mbareegwa,

2 it Pawulut Mbaranabat imbirak it nogo inom wone nggwok wappunuk, ogoorak negen wonogo mbareegwa, it imbirak inom, it Andiyokiya mendek abet mbareegwaarak ando nogo inom, leenogo piinok, yorogo logonet, “Kit Yerutalem nogo logomonggotik, it nappiigak nogo inom, Ala apuri unde nogo inom, wone ti, kinom kooni nanip o,” yinuk, yorogogwaarak.

3 Yorogo nogogwaarik, it Ala apuri time kuwak eekwi nogo nen nappiya wogo mbareegwa, o Penitiya inom, Tamariya inom, yanggwagak eerit wogo logonet, it endekem mendek inomaluk mbo pereegwaarak wone nogo, mbininogo yorenet wogo mbareegwa, ninoreewi Ala apuri time wonogwe nogo nen iniki ale’nggen ambik aganabeegerak.

4 Aganake kagak, it o Yerutalem unggwi wogo mbareegwa, it Ala apuri o Yerutalem kuwak eeka inom, it nappiigak inom, it Ala apuri unde inom, nogo nenkeyage waganako mbareegwa, “At Ala eeppinanege kagak ndogop eekoorak o,” yinuk, abok aret mbininogo yorogogwaarak.

5 Mbininogo yorogogwaarak kwe, it Pariti mendek wone abet mbareegwaarak ando nogo nen mi’nogo nogogwaarik, “Lek o. It endekem mendek kunduk, inagabolo mbanogo punuk, Ala wone yugu Muta liiru mbaneegerak nogo eeko logowak nduk yoroorak aret o,” yinuk, yorogogwaarak.

6 Yorogo mbareegwa, it nappiigak inom, it Ala apuri unde inom, wone ti, mbanuwok nduk, kuwak eeppogo nogogwaarik,

7 wone nogo koonggwi aret wonogogwaarik, at Peterut mi’- na’nuk, yorage logonet, “Noreewi o. O maan at Ala nen, It endekem mendek obeelom wone konembunuk abet mbaruwak nen, yoranet nege logokit nduk, leenogo paneegerak nogo kineenu o.

8 At Ala aakumi iniki abok eenu me, nit Aberiniki wo’niragagerak kwak, it endekem mendek kunduk, at apuri eeginakerak mbaruwok nduk, Aberiniki wogoragagerak.

9 Ala nen, It yi, iya, it ti, meek, ninombakeelik nit ambit aret ninombake menggerak me, it kunduk, iniki abet mbakwi paga inomaluk lek eerogo piigerak o.

10 Togop me, nit inom, ninombomini inom, eyo aaninggin tapi inuut paga pogo mengga kwak ninoba luurogo pinaneegwaarak aaninggin abu meek kogo nogogurak wone nogo, kit yogondak nonggop nduk wone ti, it Yetut oone waganggwi inoba luurogo piinok, Ala nonggop eeppinanege kaamun? yinuk, abut mbanuwok nduk yogo ogotik?

11 Lek o. Ninogoba Yetut ninabuwa nen obeelom eeppinanege menggerak ti paga nit ninagap ndake menggi kwak, it togop aret inagap ndake o, yinuk, abet aret mbako ogoorik o,” yoragagerak.

12 Yorage mbareegi, it aap kuwak ogogwaarak nogo abok inoone lek puk ogo mbareegwa, Mbaranabat Pawulut imbirak nen Ala eeppiige kagak, it endekem mendek inenggela’me ineenu ariyak inagabiti warak mendek eekwi, eerubok mendek eekwi, eereegwaarak wone mbininogo yorogwe nogo inaruk koneneegwaarak.

13 Wone ti, inaruk konenggo nogogwaarik, Yakobut nen it yorage logonet, “Noreewi o. Wone yokkirage yi, liirogon konenggo logonip o.

14 Aa’nduk at Ala nen it aakumi endekem mendek nogo at apuri eerogo piinok endage piyanggo logowak nduk, inabuwa mba’nuk, inenggela’me nen kwaarogo miirinabeegerak wone at Timon nen mbininogo yo’niragaarak o.

15 Wone yo’niragaarak ti, Ala yorage kagak yoraga nen liiru mbaneegwaarak nogo ndak-ndak aret yo’niraga o. Ala nen yorage kagak yorogo logonet,

16-17 Ti’nuk, peebi an wage logominggirik, It Iterali eegu yumbunik aakumi inenggela’me wonogwe nogo inom, Ndi, it aakumi endekem mendek abok aret, Nogoba Ala aret o, yogwe nogo inom, nen Inogoba Ala an mu’neren wogo logowak nduk, Ndawut awooliya wurik langgunnagagerak nogo obaane’me wuke, Yugum pak wurik langgunogo pereegwaarak nogo, obaane’- me wuke logonet, aa’nduk wurik wonagagi kwak eerogo pege, Eerigin o.

18 At togop eeke menggerak o maan nen yereegerak nogo kinogoba Ala nen aret yereegerak me, yokkiragi o, yinuk, yoragagerak wone liiru mbaneegwaarak me, yokkiragi o.

19 Liiru togop mbaneegwaarak me, it endekem mendek iniki koombu-nuk Ala wone waganggwi nogo, iniki aaninggin ariyak mendek eerogo piyoorak lek o.

20 We, wam kugi aanggo warak noorak mage o. Mbabi eeriyak mage o. Yi mendek ndi mendek amiya wungga’lek kagak warak kenok, noorak mage o. Amiya noorak mage o, yinuk, liiru mbanogo punuk wogoraawok o.

21 At Muta lengganeegerak wone nogo maan aa’nduk nen nok, yogondak kuli yi awi ndi awi Yakuri tamban eekwi paga it tamban eeko menggam lombok pekkagak yorogo menggaarak ineenu me, liiru togop aret mbanogo punuk, wogoroorak op aret mbaki o,” yinuk, yoragagerak.

It endekem mendek inake liiru mbaneegwaarak wone

22 Yorage mbareegi, it nappiigak inom, it Ala apuri unde inom, Ala apuri time kuwak eeko menggaarak nogo abok inom, nen, “Pawulut Mbaranabat imbirak nit yime mendek ambi inom leenogo o Andiyokiya nappiyaawok o,” yinuk, Ala apuri inoweewi ambi Yurat, endage ambi Mbaranabat inom, aap Tilat inom, leenogo piinok,

23 nappiyaawok nduk, liiru mbanggo logonet, “Ninoreewi wa. Kinoreewi nit nappiigak inom, Ala apuri unde inom, nogo nen ninoreewi kit endekem mendek abet mbareegutak o Andiyokiya inom, o Tiriya inom, o Kilikiya inom, kit time wonogwe abok aret keyage wokkinako o.

24 It ando ninom monggoorak nogo, nit nen nappiya woroolik kagak, kinowagam wogo nagaarik, Yogop ee’nip o, yinuk, yokkiragaarak nogo paga, kiniki taganogo pinagago mbaka, kiniki piirik wonogwe nogo, ninaruk konenggoorak o.

25 Ninaruk konenggoorak me, yogondak nit kuwak eeppunuk, ninom monggoorak aap ando kinowagam woraawak nduk, niniki ambit eeppunuk, leenogo piinok,

26 iniki nggaruk togon ninogoba Yetut Keritut wogogo nogogwaarik, Yetut ake kambuurak kenok op aret, mba’nuk, wone yoranet nogo nogogwaarak ninoreewi niniki kunik Pawulut Mbaranabat imbirak nogo, inom nappiya wogo ti o.

27 Togop me, it aap Yurat Tilat imbirak nen liiru mbanak yi ndak-ndak mbininogo yokkiraawak nduk wonok nappiya wogo ti o.

28 Aberiniki ninom nen kit eeko logorak mbakoorak nogo ti, aaninggin mendek ambinom kinoba luurogo pinagaga’lek, we, eeriyak mendek kenok mban eeko logorak mbakoorak nogo yi aret o.

29 Kugi aanggo warak nunggwi, amiya nunggwi, yi mendek ndi mendek amiya wungga’lek kagak warak kenok, nunggwi, mbabi eekwi, eekwi nogo, kit eeriyak lek mbo pogo logonip o. Mbo pumonggotak ti paga, wone yugu nogo, Abu aret eeko agaarik o, yinuk, kinombako logogun o. Ninoreewi wa. Abu aret yokkirogo o,” yinuk, liiru mbanogo punuk, nappiyareegwaarak.

30 Nappiigo mbareegwa, o Andiyokiya unggwi nogo nogogwaarik, it Ala apuri kuwak eeko menggaarak nogo kuwak eeppiinok, liiru mbanak ti, wogorogogwaarak.

31 Wogorogo mbareegwa, pekkogo nogogwaarik, iniki eyak warogo liiru mbanirogogwaarak kogo nogogwaarik, iniki ale’- nggen ambik agagerak.

32 It Yurat Tilat imbirak Ala nen yorage kagak yoraga mendek me, it inoreewi Ala apuri time nogo yi wone ndi wone ambik yorogo logonet, iniki eyak wappiigwi, iniki kole eeginakwi, eeree-gwaarak.

33 Time wonogo mbareegwa, it inoreewi Ala apuri time nen iniki ale’nggen agago piinok, iniyok paga it nappiya wogogwaarak nogo inowagam nappiyareegwaarak.

34 Nappiyareegwaarak nogo wogwe iigak kwe, at Tilat perak, “Puk arikit,” mba’- nuk, time aret puk agagerak.

35 It Pawulut Mbaranabat imbirak ambime noolik, o Andiyokiya time wonogo logonet, it inom, aap ando ambik inom nen, ninogoba Yetut eeke nagagerak wone nogo mamunirogwe, yorogwe, eeko nogogwaarak.

Pawulut Mbaranabat imbirak ogookkologogwaarak wone

36 Nogome wonogogwaarik, ti’nuk, peebi at Pawulut nen, “Yi awi ndi awi ninogoba Yetut eeke nagagerak wone nogo yoranet nogo nogogum nogome ninoreewi Ala apuri nogo, Nonggop wonogwe iyaamun? Pegiinet nawok o,” yinuk, at Mbaranabat yoreegerak.

37 Yoge mbareegi, at Mbaranabat nen, “Yaya endage ambi toonak Marakut nogo ninom nawok o,” yoreegerak kwe,

38 Pawulut nen, “At ninom noorak meek,” mba’nuk yoge logonet, “Nit o Pambiliya wonogo logonet, Ninom wone yoranet nawok o, yoreegurak kwe, Neebi o, yinuk, mbo pinaninuk mbaganeegerak me, yogondak ninom noorak lek o,” yoreegerak.

39 Yoge mbareegi, it wone nggwok wappunuk, imbirak ogookkologo nogogwaarik, at Mbaranabat nen Marakut wonok yiiro paga o Tipurut aret nagagerak.

40 Ndi, at Pawulut nogo perak, Tilat miike mbareegi, it ninoreewi Ala apuri nen, “Ala kinabuwa mbake, kinarum wonage, eeke logogin o,” yinuk, yorogo mbareegwa, nogo nogogwaarik,

41 o Tiriya inom, Kilikiya inom, yi awi ndi awi yanggwagak nugu logonet, at Pawulut nogo nen it Ala apuri kuwak eerit nogo menggaarak nogo iniki nu’lek logowak nduk, yoranet nege nagagerak.

16 Timotiyut nogo Pawulut Tilat inom nogogwaarak wone

1 Yoranet nege logonet, o Nderebe unggwi nage, ti’nuk, o Litera unggwi nage, eereegerak. O Litera time aap ambi Yetut oone waganeegerak endage Timotiyut wonagagerak me, at agalo ti, Yakuri mendek kwe, abet mbareegerak, ndi, ogoba ti perak, Yunani mendek aret o.

2 It ninoreewi Ala apuri o Litera wonogwe inom, o Ikoniyum wonogwe inom, nen Timotiyut aap obeelom wonage kogo nogogwaarak me,

3 at Pawulut nen, “Timotiyut nimbirak nege logokit o,” mbake nagagerik, it Yakuri o time menggaarak abok aret Timotiyut ogoba ti, aap Yunani mendek ineenu me, Pawulut nen agabolo mbanuwak nduk yoragagerak.

4 It Pawulut Timotiyut imbirak yi awi ndi awi o kota lombok nugu logonet, it nappiigak inom, o Yerutalem Ala apuri unde inom, nen wone kooneegwaarak nogo, it liippunuk eeko logowak nduk yoranet nugu nogogwaarak.

5 Togop yoranet nugu nogogwaarak paga, it Ala apuri time kuwak eerit nogo menggaarak nogo iniki nu’lek age mbareegi, ko’lu-kii’me ambi nabennagak, ambi nabennagak, eeko logonet, Ala apuri ambik aret ogogwaarak.

O Torowat nen Pawulut abinggaanggo kagagerak wone

6 Ti’nuk, at Aberiniki nen, “O Atiya time Ala wone yora nagup o,” yorage mbareegi, at Pawulut oreewi inom nogwe nogo, o Pirigiya nen o Nggalatiya nogo nogogwaarik,

7 o Mitiya unggwi noorak kuli pugu paga panggo yi nogo nogogwaarik, o Mbitiniya ungguwok nduk eereegwaarak mendek, at Yetut Aberiniki nen, “Unggwi noorak,” yoroolik me,

8 o Mitiya kagak nok-nok, o Torowat unggwi nogogwaarak.

9 O Torowat unggwi nogo nogogwaarik, time nogoyogo logonet, at Pawulut abinggaanggo paga aap Makendoniya mendek ambi mi’ndak logonet, “Wulaga wae. Nit yeenggwaaniranok nduk, o Makendoniya yime wunda mok o,” yinuk, oone nabek togon yoge kagagerak.

10 Kage nagagerik, “At Ala nen nit obeelom wone aap Makendoniya mendek yora nawak nduk, ninayonggo pegerak kogo o,” yinuk, mbetmbet wunda nawok nduk eereegurak.

O Pilipi kwe Liriya abet mbareegerak wone

11 O Torowat nen yiiro paga unggwogo nogogurik, nok-nok aret o Tamotarake wunda nogo nogogurik, ko’lu nen, o Neyapolit wunda nogogurak.

12 Wunda nogo nogogurik, o Makendoniya kota aa’nduk wureegwam Pilipi it aap Oroma mendek nen inabu’me piirogo wonogwam nogome, unggwi nogo nogogurik, time logonet, nogo mande negen yereegurak.

13 Nogo mande negen yippunuk, it Yakuri tamban eekwi paga o kota nen wundi nogo nogogurik, “Yi aa’- nggi paga tamban eeko menggam time wonage,” mba’nuk, nogo nogogurik, it kumi kuwak aago wonogome ninom kwi’nogo nogogurik, wone yorogogurak.

14 Yorogogurak koneneegwaarak nogo, kwe o kota Tiyatira mendek ambi mbogoyum maa’ngga kunik kigirikwe lombok kungge menggerak endage Liriya nogo nen Ala alut eeke menggerak me, at Pawulut yoragagerak wone nogo waawak nduk nogoba nen iniki tu paarogo pereegerak.

15 Iniki tu paarogo pereegerak paga wone wagangge mbareegi, kwe nogo at ame menggaarak inom yiime wuppiyareegerak. Yiime wuppiige mbareegi, at kwe nogo nen, “Kit nen, Kwe yi, ninogoba Yetut abet mbakerak o, nombakotak kenok, an name ninom logowok nduk woraanip o,” yinuk, nabenak mban yo’nirage mbareegi, “E o,” yinuk, ame aret unggwi nogogurak.

O Pilipi nen keele maarogo mambiyareegwaarak wone

16 Ne ambi paga tamban eeko menggam nawok nduk nogwe me, kolaga aap inayeloman ambi kugi inikime unggwagagerak nogo, tili pagangge paga wu nuurogo ogobamini wogorage menggerak me, tu paga ninom lambumbunuk, nogwe niigak,

17 at kolaga nogo nen, “At Tiyanak Lombok Menggerak Ala ayeloman kinagap ndariyak wone yokkira wogwe yi, iyaanip o,” yinuk, kwa kunik agan Pawulut ninom ninambokan mu’neren wagagerak.

18 Togop mban ari kagak, nogo apit yege mbareegi, ne ambi paga at Pawulut eebi mba’nuk, ena nomorogon kolaga nogo pekkage nagagerik, kugi nogo yoge logonet, “Yetut Keritut endage paga kolaga yi, inikime nen wundi nanok nduk, yokkigi o,” awo yoge kagak, kugi nogo nggigik togon wundeegerak.

19 Wungge mbareegi, kolaga nogo ogobamini nen, “Wu nuurogo wo’nirage logorak niniki lunik monggoorak nogo lek aga o,” mbako nogogwaarik, at Pawulut Tilat imbirak pippiinok, niigeren, mbi-mbiingga kunggo logonet ambi age kenok wone mbanggo menggam nogome inoweewi inowagam piya nogogwaarak.

20-21 It inoweewi o kota unde nogo inowagam piya nogo nogogwaarik, yorogo logonet, “Nit aap Oroma mendek nen eeko logorak mage yugu kagak, aap Yakuri yi, it eeko menggaarak mamunnirogo logonet, nit niname o kota yime naalop- kaalop eerogo pugwi iigo o,” yinuk,

22 yorogo nogogwaarik, aap apit aago pilak yogo logonet, inooruwok nduk eeko mbareegwa, inoweewi o kota unde nogo nen, “Inambogoyum nibinogo nappunuk, yawi inoo’nip o,” yorogo mbareegwa,

23 yawi nggwi eero-go inooppunuk, niigogo o keele maarogo mambiigo menggam mbo mambiigo nogogwaarik, aap inarum waka nogo, “Inarum mondok liirogon logot o,” yinuk, aruk wareegwaarak.

24 Aruk wareegwaarak nogo konembunuk, o ko ogoorak oolo aken time mbo mambiige nagagerik, iniyok eyo paga mbet tebenogo piyareegerak.

25 Mbet tebenogo piyareegerak time wonogogwaarak kwe, oonikiya nogo iniki paga it ando keele maarak nogo konenggwi iigak, it Pawulut Tilat imbirak tamban eekwi, Ala alut eeko logonet ndawi yogwe, eekwi me,

26 abera’lek me mi nggwok nuk ari logonet, o wurik keele maarogo mambiigo menggam nogome o eyak panggonak abok nuk ari, tu paa’- nage, mbuti keele maarak nogo piyo-piyo nage, eereegerak.

27 Eeke mbareegi, at aap keele maarak inarum waka nogo nen eenik a’nuk, keele maarogo mambiigo menggam tungga paa’narit nagagerak enegen kage nagagerik, “It keele maarak abu mbaganggaarak kagi,” mba’nuk, paloowi nggigik togon agago wakkolaakit nduk eeke me, 28 at Pawulut nen, “Wulaga. Wakkolaagun o. Nit abok aret wonogo ogoorik,” yinuk, oone nggwok paga yoreegerak.

29 Yoge mbareegi, at keele maarak inarum waka nogo nen, “Ndi wonok wa’nip o,” yorage nagagerik, agabiti nen aganak nugirit nggarek togon Pawulut Tilat imbirak inabu’me ngginnari nagagerak.

30 Ngginnari nage nagagerik, imbirak wogoren endekem wumbiige nagagerik, “Wologo wae. An nagap ndaruwak nduk, nonggop eeri o?”

31 Yoge mbareegi, it nogo nen, “Lek o. Kiniki ninogoba Yetut oba panggombunuk abet mbake keenok, kat inom, kaakkapuri inom, kinagap ndarigin o,” yoreegwaarak.

32 Yogo nogogwaarik, at inom, it aakumi at ame inom menggaarak inom, it abok aret Ala wone yorogogwaarak.

33 Oonikiya ti eyom paga aret at keele maarak inarum waka nen it nogo wogoren nage nagagerik, inagabolo mbannarit nagagerak nogo koorinake mbareegi, at inom, at akweapuri inom, yiime wuppiyareegwaarak.

34 Yiime wuppiigo mbareegwa, wogoren at ame unggunuk mbi wogorage nagagerik, at inom, at apuri inom, iniki Ala oba panggombunuk abet mbareegwaarak paga iniki ale’- nggen ogogwaarak.

35 O weege mbareegi, it o kota unde inoweewi nen, “Aap keele maarak inarum waka nen it aap mbere keele maarak nogo keele piinogo wumbiyaawak nduk, yori nanip o,” yinuk, it inawuri yigin unde nogo nappiya wogogwaarak.

36 Nappiya wogogwaarak yori wogo mbareegwa, aap keele maarak mambiigo menggam arum waka nen Pawulut yoge logonet, “Ninoweewi o kota unde nogo nen Pawulut Tilat imbirak keele piinogo wumbiyet o, yinuk, yo’niri wagaarak me, wundi nogo logomonggotik, kinikiigun aret nanip o.”

37 Yoragagerak kwe, at Pawulut nen it yigin unde yorage logonet, “Lek o. Nit Oroma mendek aret kwe, alom kwaaka’lek logonet, nggwok paga yawi ninooppunuk, keele maarogomambiigo menggam mbo mambinanegaarak me, nit yogondak kote negen wumbinaniyak nduk yagaarak me, yogo ogotik ya? Lek o. It wogo logomenggaarik nen nit wumbinani woraawak o.”

38 Yoragagerak nogo, it yigin unde nen it o kota unde inoweewi yora nogo mbareegwa, “Pawulut Tilat imbirak Oroma mendek aret o,” yoragagerak nogo inaruk konembogo nogogwaarik, “Nit eekoorak ia,” yinuk, inagabiti ogogwaarak.

39 Inagabiti ogo nogogwaarik, it ineebe aret inowagam woraanuk, “Ai, ninoreewi! Maluk eekkinakoorak o,” yorogo nogogwaarik, wogoren, keele maarogo mambiigo menggam nen wundi nanuk, “O yime logorak lek. Nanip o,” yorogo mbareegwa, nogome nen,

40 wundi nogo nogogwaarik, kwe Liriya ame nogome unggwi nogogwaarak. Unggwi nanuk, time inoreewi ando inom lambunggo nogogwaarik, iniki eyak wappiinok, nogogwaarak.

17 O Tetalonika logonet, eereegwaarak wone

1 Nogo nogogwaarik, o Ambipolit unggwogwe, Apoloniya unggwage, eerit o Tetalonika unggwi nogogwaarak. Unggwi nogo nogogwaarik, it Yakuri tamban eeko menggam time wonage me,

2 at Pawulut it Yakuri tamban eekwi paga inom eeke nagagerak me, tamban kenagan paga it kuwak eeko menggam nogome inom eeke logonet, at nen Ala wone liiru mbanak paga wone alom lombok amburu mbanogo yorage nagagerak.

3 Yorage logonet, “At Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo, andi yagan wappunuk, kambunuk nogo menggam nen eenik a’nuk mi’nariyak koonak wonagagerak me, mi’nagagerak o,” yinuk, amburu mbanogo liirogon yorage nagagerik, “Yetut eereegerak yokkirage yi, Ala nen leenogo mippereegerak nogo, at aret o,” yinuk, yoragagerak.

4 Yoragagerak nogo, it ando nen abet mbako nogogwaarik, it inom, it Yunani mendek Ala inagabiti mbako nogogwaarak ando ambik inom, kumi nggaganin ineebe ambik inom, Pawulut Tilat imbirak inom eeko logowok nduk iya wogogwaarak.

5 Iya wogo mbareegwa, it aap Yakuri nen, “Nit yogwe nogo aakumi konenuwak lak, it yogwe mban konenggwi yi, nineebi a!” yinuk, yogo logonet, it aap maluk eeko menggaarak ineenggi lebenak kunggo menggam wonogwe nogo mendek kuwak eeppiinok, it aakumi o kota time abok noone-koone yogo logowak nduk, inikime manabeegwaarak. Manako mbareegwa, it nen aakumi time wonogwe nogo inikime manabit nogo mbareegwa, aakumi ambik noone- koone agan, at Pawulut Tilat imbirak nggwok me inawone mbanuwok nduk, aap Yaton awi oonda mbaneegwaarak mendek,

6 it imbirak ineebe lek mbareegwa, at Yaton inom, ninoreewi ando inom, nigiren inoweewi o kota unde inowagam piya nogogwaarak. Piya nogo nogogwaarik, it yorogo logonet, “O yi awi ndi awi abok aret piyaginabit nugu menggaarak nogo, ineebe yime wagaarak me,

7 at Yaton nen wogonakerak o. It aap ti, at Kayitat nen wone lengganggetak nogo taganogo pogo logonet, Ninowe endagembogut alik ambi wonage nogo ti, endage Yetut aret o, yinuk, yogo menggaarak o,” yoragagerak.

8 Yoragagerak nogo it inoweewi o kota unde inom, aakumi kuwak ogogwaarak nogo inom, inaruk konembogo nogogwaarik, inanini nen noone-koone yogo nogogwaarak.

9 Ndi, at Yaton oreewi inom nen keele maarak onggo pogo mbareegwa, piinogo teppiyareegwaarak.

O Mbereya logonet, eereegwaarak wone

10 O kiip age mbareegi, it ninoreewi Ala apuri time nen PawulutTilat imbirak, “O Mbereya nanip o,” yorogo mbareegwa, oonikiya nogo nogogwaarik, it Yakuri tamban eeko menggam unggwi nogogwaarak.

11 It aakumi Tetalonika mendek ti, inogogumbuk kwe, it Mbereya mendek perak, iniki abu obeelom me, Ala wone yorogogwaarak nogo, iniki ale’- nggen paga waganggo nogogwaarik, “At Pawulut nen wone yo’nirage yi, abet aret ilik?” yinuk, ko’lu-kii’me Ala wone liiru mbanak malenggo nogogwaarak.

12 Malenggo logonet, it Yakuri mendek ambik abet mbareegwaarak. It Yunani mendek kumi nggaganin inom, aap inom, it kunduk, ambik aret abet mbareegwaarak.

13 Abet mbako mbareegwa, it Yakuri o Tetalonika wonogwe nogo nen at Pawulut o Mbereya Ala wone yorage konenggo nogogwaarik, aakumi o Mbereya mendek wone munuurogo inikime manabi nogo mbareegwa,

14 it ninoreewi Ala apuri o Mbereya wonogwe nogo nen Tilat Timotiyut imbirak time iigak, Pawulut yi kole yenggenak laut ambet paga a woraawak nduk nappi wogogwaarak.

15 It aakumi Pawulut o Atena pi wogo mbareegwa, Pawulut nen, “Timotiyut Tilat imbirak mbet-mbet neya woraawak nduk, nappiya woranu o,” yinuk, wone agago nappiyareegerak.

Pawulut o Atena logonet eereegerak wone

16 At Pawulut nogo it Timotiyut Tilat imbirak wogwe iyo, o Atena toginake logonet, o kota time kugiwak ererengge-mboongge aago ambik endekem-oome wonage kage nagagerik, inikime nen eebi lombok mbareegerak.

17 Eebi mbake nagagerik, it Yakuri inom, it aakumi Yunani mendek Ala inagabiti mbako menggaarak inom, it Yakuri tamban eeko menggam time, “Wone yi abet aret kagi,” mbaruwak nduk, at koongge ari kenok, it koonggwi yuwak nduk yorage, ko’lu-kii’me mbi kunggo menggam time inom aabuk age nagaatik, wone yorage, eeke nagagerak.

18 Eeke me, it aap yi wone ndi wone alom kibingga mendek Epikurot wone ari inom, Towa wone ari inom, agan nogo nogogwaarak nogo nen, Pawulut inom wone onggoonggo yogo logonet, “Wone yogwe iigetak kambok agan nege menggerak yi, nonggop mba’nuk agan nege mbakop?” yogwe, ndi, at Pawulut nen wone obeelom wone Yetut eeke nagagerak wone inom, at eenik a’nuk mi’nagagerak wone inom, yorage kenok, it ando nen, “Lek o. Aakumi alik inagugi awone wonok wage nagaarik, ari kogo o,” yinuk, yogwe, eekwi me, yogo nogogwaarak.

19 Yogo nogogwaarik, Pawulut wonok, o Areyopagut wone amburu mbanggo menggaarak inowagam pi nogo nogogwaarik, yogo logonet, “Kat wone alik ngget mendek mamunnirage ti, nit nineenu aruwok nduk yo’- niret o.

20 Kat wone alik negen agan nege konenggoorak me, Wone eebe ti aret me yigi, mbaruwok nduk, yu o,” yoreegwaarak.

(21 Ti yoreegwaarak nogo ti, inaworak Atena mendek inom, nggiru iya wogogwaarak inom wonogwe inom, it nogo nen wone alik ngget mendek nogo mban konenggwi, yogwe, eeko logonet, yi eekak ndi eekak eeka’lek aret wonogogwaarak me, yoreegwaarak.)

22 “Yu o,” yogo mbareegwa, Pawulut nogo nen o Areyopagut it wone amburu mbanggo menggaarak inenggela’me mi’na’nuk, yorage logonet, “Kit noreewi o Atena mendek yi wae. Kit kugiwak amili kumbunuk, kiniki ti paga mban panggombunuk mugurok nogwe kiigi o.

23 O kota yime kit kugi eerit nogo monggo’nom nenegen kanet nage logonet, kugi eeko monggo’nom ambi, Ninogoba Endage Nineenggo’lek Eeko Monggom o, yinuk, liiru mbanak pugunik nenegen kagarak. Kit kineenggo’lek logonet, ayuk wuppunuk alut eeko monggotak ti’nogo an nen yokkira o.”

24 Yorage nagagerik, “At nggween inom, yi mendek ndi mendek nggween paga mendek abok inom, wakkagagerak Ala nogo ti, mbogutnggween unde at aret me, at kugiwak awi aap nen wureegwam nogome wonageelik o.

25 At nen mban yi aakumi ndi aakumi ineenik eeginake, ambe aagi wogorage, yi mendek ndi mendek wogorage, eeke menggerak me, at amendek lek kenok, aakumi inamendek ambi at wogoriyak abu lek o.

26 At yi awi ndi awi abok o nenaarit nogo logowak nduk, kuli ogoorogo piinet nage, ti’- nuk, nineyom-naneyom eerit nogo logowak nduk, koonogo pege, eeke nagagerik, yi aap ndi aap inanebunu lombok yi awi ndi awi wiganuwak nduk, alom aap ambit aret wakkagagerak.

27 Wakkaga’lek logonet, koonogo pereegerak nogo ti, at eebe nda lek korok-korok ninom aret wonage kwe, kwaarit nogo logomonggoorik, Nogo eebe yi aret kagi, yinuk, yelok kaawak nduk eereegerak o.

28 Ndi, aap kit mendek ambi ndawi pege logonet, Nit kunduk at paga wiganak aret o, yinuk, yereegerak nogo ndak-ndak, nineenik wonogwe inom, yi eekak ndi eekak eekwi inom, o nggween paga nugwi inom, ti, at panggok mban logonet eeko monggoorak me, eereegerak o.

29 Ti kenok, nit Ala paga wiganak aret wonogwe me, at eebe alom ti, aakumi iniki koonogo punuk mbuti emas paga, mbuti perak paga, yugum paga, kugiwak negen ogobakkigirik ti kwak mbarugup o.

30 O maan nen nineenggo’lek logonet eekwi niigak, Ala nen malenninaka’lek aret wonagagerak kwe, yogondak perak, nit yi aakumi ndi aakumi abok aret ninomaluk mondok mbo puwak nduk yo’nirage agaarik o.

31 At ambi leenogo mippereegerak nen aakumi abok eekwi ndakndak owak looninaburak ne ambi koonogo pereegerak o. Ndi, ne ambi koonogo pereegerak nogo nit aakumi abok nineenu aruwok nduk, at nogo ti, kambunuk nogo menggam nen eenik agago mippereegerak o, yinuk, yokkirage agarik o,” yoragagerak.

32 At Pawulut nen kambunuk ineenik ariyak wone ari konembogo nogogwaarik, it ando nogo nen miyukmeya eerogo pugwi iigak kwe, it ando nen perak, “Wone ti, ambinom ari keyaawi o,” yinuk, yogo mbareegwa,

33 at Pawulut nogo it wone amburu mbangga inenggela’- me nen mbo piinok wundeegerak.

34 Wungge mbareegi, at o Areyopagut wone amburu mbangga mendek ambi Ndiyonitiyut inom, kwe endage Ndamarit inom, it ando inom, Pawulut inom lambunggo nogogwaarik, abet mbareegwaarak.

18 O Korindut logonet eereegerak wone

1 Ti eeke nagagerik, at Pawulut nogo o Atena teppunuk, o Korindut nagagerak.

2 O Korindut nage nagagerik, time logonet, aap Yakuri mendek ambi o Pondut nda’- nagagerak endage Akwila, ndi, akweeluk endage Piritikila imbirak inom lambuneegerak. Aap endagembogut Kelawuriyut nen, “It Yakuri mendek o Oroma yime logorak lek o,” yinuk, wone lengganogo yoragagerak paga, aap akwe imbirak ti, awo nggeriluk o Italiya teppunuk, o Korindut wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, time wonogo logonet,

3 mbogoyum o wuriyak yum penggaakwi me, Pawulut iya nage nagagerik, at kunduk, yum o wuriyak penggaakwi eenu me, inom logonet, penggaake nagagerak.

4 Eeke logonet, at Pawulut nogo kulinik-kalinik it Yakuri tamban eekwi paga it tamban eeko menggam unggunuk, it Yakuri inom, it Yunani mendek inom, it iniki abet mbaruwak nduk, Ala wone amburu mbanogo yorage nagagerak.

5 Ti’nuk, Tilat inom, Timotiyut inom, o Makendoniya nen wogo nogogwaarik, inom logonet, at Pawulut nogo alik ambi eeke logolik Ala wone ti mban yorage logonet, “Ala leenogo mippereegerak Mesias nogo ti, Yetut aret o,” yinuk, it Yakuri mendek yorage nagagerak.

6 Yorage me, it nogo inom ogookkologo logonet, miyuk-meya eerogo pogo mbareegwa, Pawulut nen, “Kit lek eerogo pinagarak ti, an nobaalombok lek o. Kit kinobaalombok eekkolamonggotak paga lek eerogo pinagagin o. Ndi, an yogondak nen it aap endekem mendek yoranet nege logogin o,” yinuk, it liippuwak nduk, mbogoyum liirubu lenggenak nogo yumbunogo inoba nappereegerak.

7 Ti eeke nagagerik, nogome nen wundi nanuk, aap Ala agabiti mbaka endage Titiyut Yutut ame it Yakuri tamban eeko menggam eraanu time wonage me ka wagagerak.

8 It Yakuri tamban eeko menggam unde menggerak Keriput nogo inom, at aaganapuri inom, iniki ninogoba Yetut oba panggombunuk abet mbareegwaarak. Ndi, it Korindut mendek ambik at Pawulut nen yoragagerak nogo konembunuk, abet mbako mbareegwa, yiime wuppiyareegerak.

9-10 Ti’nuk, ne ambi nogo iniki paga ninogoba Yetut nen at Pawulut abinggaanggo paga yoge logonet, “An nimbirak wonage me, aakumi nen pippaganuk koorugun lek me, kagabiti nen puk logogun o. O kota yime an napuri ambik wonogwe me, yorage logot o,” yinuk,

11 yoreegerak me, Ala wone mamunirage kagak tut 18 peneneegerak. 12 Ala wone mamunirage wonage me, at Nggaliyo aakumi Akaya mendek inowe gubernur mi’ndak wonage kagak, it Yakuri mendek abok lambumbunuk ambugwi mi’nogo nogogwaarik, Pawulut pippunuk eebe wonok, wone amburu mbanggo menggam pi nogogwaarak.

13 Pi nogo nogogwaarik, “At aap yi, Ala alut eeko logorak wone yugu nogo kagak, alik eeko logowak nduk, aakumi iniki nggaganabit nege kenok, wonok wogo o.”

14 Yorogo mbareegwa, Pawulut nogo yoraakit nduk eeke kagak, Nggaliyo nen it Yakuri nogo yorage logonet, “At maluk ambi nggwok eeke, it o Oroma mendek nen wone lengganogo yo’nirogogwaarak kagak, abu alik eeke, eeke kenok, kit aap Yakuri nen yo’nugwi kiinok, naruk liirogon konenikit lak kwe,

15 kit wone yugu eeko logonet mbuulogwembaalogwe eeko monggotak nogo paga yilumbunuk wone wakwi me, an nen wone amburu mbanogo yokkiroorak neebi o. Kit kinalik kinobaalombok koonggo logonip o,” yinuk,

16 wone amburu mbanggo menggam time nen mugogo wumbiyareegerak.

17 Wumbiige mbareegi, mi’nogo logonet, it Yakuri tamban eeko me-nggam unde menggerak at Totenet nogo, pigogo, wone amburu mbanggo menggam taa’nogo nen yawi wakwi iigak, at Nggaliyo nen, “Inobaalombok,” mba’nuk, puk agagerak.

Pawulut iyokan o Andiyokiya wagagerak wone

18 At Pawulut o Korindut time logonet, nogo ambik yege nagagerik, ti’- nuk, ninoreewi Ala apuri time iigak, at Akwila akweeluk Piritikila imbirak inom yiiro paga o Tiriya woraawok nduk, eeko logonet, at Pawulut nen ambi eeriyak Ala enggaanom yoreegerak nogo ndak-ndak o Kenggereya taati at eeruwak mbaneegerak.

19 Eeruwak mbangge nagagerik, o Epetut wunda wogogwaarak. Wunda woraanuk, Pawulut nen Piritikila Akwila imbirak time piinok, at alik it Yakuri tamban eeko menggam unggwi nage nagagerik, it Yakuri mendek Ala wone piinogo yoragagerak.

20 Yorage mbareegi, “Ninom yime ambinom logowok o,” yoreegwaarak kwe, “Lek o,” yorage nagagerik,

21 woraakit nduk eeke logonet, “Ala nen, Woroorak, mbake kenok, peebi kiya woraagin o,” yinuk, keyage wappiinok, o Epetut time nen yiiro paga

22 o Kayitareya wagagerak. Wage nagagerik, nogome nen at Pawulut o Yerutalem wage nagagerik, it Ala apuri time kuwak eekwi nogo keyage wappiinok, o Andiyokiya nagagerak.

23 Time wonagagerik, ti’nuk, peebi o time lambembunuk, yi awi ndi awi o Nggalatiya inom, o Perigiya inom, yanggwagak nege logonet, Yetut oone waganggwi nogo iniki nu’lek logowak nduk, yoranet nege nagagerak.

Apolot nen o Epetut o Korindut eereegerak wone

24 Ti yorenet nage kagak, aap Yakuri mendek ambi awi alom Alekandiriya endage Apolot nogo nen, Ala wone liiru mbanak irip-unggut abok eenu logonet, oone amburu lombok yorage menggerak me, o Epetut nagagerak.

25 Nage nagagerik, ninogoba Yetut eereegerak wone at yogwi iinok, liirogon waganeegerak me, Yetut eeke nagagerak wone abet aret mamunirage, iniki aganggen kerek togon yorage, eeke nagagerak kwe, Aberiniki wambi wagagerak eenggo’lek, we Yaya yiime wuppiige nagagerak wone nogo mban eenu me yorage nagagerak.

26 At agabiti lek logonet, it Yakuri tamban eeko menggam nogome wone yorage nagagerak. Yorage me, it Piritikila Akwila imbirak inaruk konenggo nogogwaarik, at Apolot wonok, iname nogo nogogwaarik, Ala eeke menggerak wone nogo liirogon mbinuk-mbenak eerogo yoreegwaarak.

27 At Apolot nen o Akaya wunda naakit nduk, eeke mbareegi, it ninoreewi Ala apuri o Epetut mendek time nen, “Nage logot o,” yinuk, Yetut oone waganeegwaarak o Akaya wonogwe nen at keyage warogo waawak nduk, liiru mbanogo nappereegwaarak. Nappogo mbareegwa, wonok, wunda nage nagagerik, Ala inabuwa nen eeppiyareegerak paga abet mbareegwaarak nogo inom logonet, mondok iya lombok yeenggwaarage nagagerak.

28 It Yakuri mendek at inom nggwok me wone wako logonet, at Apolot nen Ala wone liiru mbanak paga, “Ala nen leenogo mippereegerak Keritut ti, Yetut aret o,” yinuk, onggo yoriyak lek mondok lok kunik yorage nagagerak.

19 At Pawulut o Epetut logonet eereegerak wone

1 At Apolot o Korindut wonage kagak, Pawulut nogo o Nggalatiya-Perigiya nggelok-nggobok time nage nagagerik, o Epetut unggwi nagagerak. Unggwi nage nagagerik, Yetut oone waganggwi ando time iya nage nagagerik, it yorage logonet,

2 “Kit Yetut abet mbako nogogutik, Aberiniki waganeegutak ilik, lek a?” Yorage mbareegi, it nen, “Aberiniki wonage o, yogwe nogo, nit awo konengga’lek aret ogoorik o.”

3 Yogo mbareegwa, “Ti kenok, nano wone konenggo mbareegup, yiime wuppinagareegwaarak o?” Yorage mbareegi, it nen, “Lek o. At Yaya wone yo’nirogogwaarak koneneegurak nogo paga yiime wuppinaneegwaarak o,” yoreegwaarak.

4 Yogo mbareegwa, at Pawulut nen, “At Yaya yiime wuppiige nagagerak ti, inomaluk mbo pugwi iinok, yiime wuppiige nagagerak o. At nen aakumi ambik yorage logonet, At an nambokan woroorak ti, kiniki oba panggombunuk abet mbako logonip o, yorage nagagerak ti, Yetut aret o.”

5 Yoragagerak nogo konenggo mbareegwa, ninogoba Yetut endage paga yiime wuppiyareegwaarak.

6 Yiime wuppiigo mbareegwa, at Pawulut eenggi inanobak tebembiige kagak, Aberiniki inoba wambi wage mbareegi, aakumi alik inoone lalin negen woppunuk yogwe, Ala wone yorogwe, eereegwaarak.

7 It aap Aberiniki inoba wambi wagagerak nogo ti, aap ineebe lambuk togon, 12 negen aret.

8 Ti’nuk, at Pawulut nen it Yakuri tamban eeko menggam unggwage nagaatik, agabiti lek logonet, aakumi Ala abu’me piyoorak wone ti, “Abet aret yigi,” mbaruwak nduk, amburu mbanogo yoragak mban eeke kagak, tut kenagan peneneegerak.

9 Yorage nagagerak kwe, it ando inogogumbuk a’nuk, “Abet mbariyak nineebi o,” mba’nuk, nggwok paga ineenik logorak tu nogo, miyukmeya eerogo pogo mbareegwa, at Pawulut nen it lambembiinok, at oone waganeegwaarak nogo mban wogoren, aap Tiranut tekola awi wureegim time unggwi nage nagagerik, ko’lu-kii’me inom wone yorage, it nen kin wokkogwe, eeko nogogwaarak.

10 Eekwi iigak, tahun mbere eereegerak me, it Yakuri mendek inom, it Yunani mendek inom, o Atiya wonogogwaarak nogo abok aret ninogoba Yetut eereegerak wone konenggo nogogwaarak.

At Tekewa apuri nen eereegwaarak wone

11 Ala nen eeppege kagak, Pawulut nen eerubok mendek mondok iya tit eeke nagagerak.

12 Iya tit eeke nagagerak ti, at ayum liigak kookak inom, ambogoyum oba pereninuk nege menggerak inom, wonok nogo nagaatik, it aakumi kugi andi nogo, inoba labumbiigwi iigak, kugi andi nogo lek age, kugi inikime unggwegetak nogo nggik togon wungge, eeke nagagerak.

13 Eekwi iigak, it aap Yakuri kugi eeka nogo nen aakumi kugi inikime unggwegetak nogo inoba ineenggi pippiinok, ninogoba Yetut owak mbambunuk, kugi wumbiyaawok nduk yorogo logonet, “Pawulut yorage menggerak Yetut nogo endage paga wundi nak o,” yinuk, yoraawok nduk eereegwaarak.

14 Ti eereegwaarak nogo ti, it aap Yakuri Ala unde inowe Tekewa apuri ineebe 7 nen togop aret eereegwaarak.

15 Togop eereegwaarak mendek, kugi nogo nen, “Yetut ti neenu, ndi, Pawulut eeke menggerak kunduk, neenu aret kwe, kit yi perak, taani o?”

16 Yorage nagagerik, aap kugi ogole warak inikime wonagagerak nogo nen worak togon inoba luk ari nagagerik, tebenogo piinok, inooke mbareegi, it nogo oome nogome nen inagap mbelanak inamiya tene agan kole mbaganit nogogwaarak.

17 Eekerak yogwe nogo, it aakumi o Epetut wonogwe Yakuri mendek inom, Yunani mendek inom, abok aret konembunuk inagabiti ogo nogogwaarik, ninogoba Yetut endage tiyappereegwaarak.

18 It aakumi ambik abet mbareegwaarak nogowogo nagaatik, “Nit togon maluk togop aret eeko nogoorak o,” yinuk, nggwok paga paganggo nogogwaarak.

19 It kugi unde ando kunduk, kugi eeruwok nduk mbuku mbanak pekkagak eeko nogogwaarak nogo, wonok aakumi abok inenggaanom kani kuneegwaarak. Ndi, inambuku kani kuneegwaarak onggo ineenggi lingginggo logonet, wu ambik, satu milyar ndak-ndak aret kogogwaarak kwe, kagak kani kuneegwaarak.

20 Ninogoba Yetut oone woppunuk togop aret eeko nogogwaarak paga, wone ti wiganinuk nage kenok, aakumi nen wone ti, liippugwi, waganggwi, eerit nogogwaarak.

O Epetut nen noone-koone yogo nogogwaarak wone

21 O Epetut time togop aret eeko mbareegwa, at Pawulut nogo o Makendoniya inom, o Akaya inom, yanggwagak eerit o Yerutalem naakit nduk, iniki koongge logonet, “O time nage logominggirik, o Oroma kunduk ka nagin aret o,” ari nagagerik,

22 at yeenggwaarit nega ineebe mbere Timotiyut Eratut imbirak inaa’nduk o Makendoniya nappiige nagagerik, at alik o Atiya logonuk, woraakit nduk puk agagerak.

23 Nogo ti eyom aret ineenik logorak tu nogo paga wone waruwok nduk abo pilaneegwaarak.

24 Aap mbuti perak ogobakkigika ambi endage Ndemeteriyut nen inowogolo Aretemit awi mbuti perak ogut ogobakkigike menggerak me, onggo nuukkoloorak nduk awuri ambik lengganinaketak ogobakkigikwi iinok, onggo nggwok wogorage nagagerak.

25 It at awuri nogo inom, it aap ando yabu ti mendek eeko menggaarak inom, kuwak eeppiinok, yorage logonet, “Nawuri o, nit eekwi yi paga onggo nggwok kologwe kineenu kwe,

26 aap endage Pawulut nogo nen, Kugiwak aakumi nen ogobakkigikwi ti, abe mendek lek o, yinuk, o Epetut yime nen mban lek o. Ata, o Atiya yi awi ndi awi time abok aret aakumi apit inikime manabit nege logonet, nomoninabit nage kinigen kogwe, kinaruk konenggwi, eeko ogotik o.

27 Togop me, nit onggo koloorak eekwi yi mban endage lek arigin lek kwe, nit o Atiya yime monggoorak abok inom, it yi awi ndi awi menggaarak abok inom, ninowogolo kwe nggwok Aretemit nit abok aret alut eeko monggoorak nogo, at awi wurik meek mbako logonet, at ayuk lek, teeluk aret agaarak kogo o, yinuk, yogwe iyo, nagabiti mbaki o,” yinuk, yoragagerak.

28 Yoragagerak inaruk konembogo nogogwaarik, inanini wu agan nage mbareegi, “Nit Epetut mendek ninowogolo Aretemit nggwok aret o,” yinuk, keekok yereegwaarak.

29 Keekok yogo mbareegwa, o kota lombok time nggigi-nggigi wundit wogo nogo-gwaarik, noone-koone yogo logonet, it aap o Makendoniya mendek Pawulut inom nugu menggaarak, Nggayut Aritarukut imbirak pigiren, nano mendek pekkoorak kuwak eeri nogo menggam kole lombok nogome puu’nuk piya unggwogogwaarak.

30 Piya unggwogogwaarak wonogwe me, at Pawulut nogo, aap ambik kuwak eeri nogogwaarak nogo inenggela’me unggwi naakit nduk eeke mbareegi, it Yetut oone waganggwi nogo nen, “Puk o,” yinuk, tebemborogo wonogwe me,

31 it o Atiya mendek inoweewi at Pawulut inom kunik menggaarak nogo nen, o kuwak eeko menggam kole nogome unggwi nage kero, “Mage,” yoruwak nduk, inawuri nappiya wogogwaarak.

32 Yogwe iigak, it kuwak ogogwaarak ando ambik nogo nen, nonggop nduk kuwak eekaarak ineenggo’lek me, ambi yagak, ambi yagak, yogo logonet, naalop-kaalop yogwe me,

33 it Yakuri nen aap endage Alekandet nogo waganogo panggok irit oolo pi unggwogogwaarak me, it aakumi ando nen, “At yo’niraawak o,” yogo mbareegwa, wone onggo liirogon yoraakit nduk eenggi paga, “Puk logonip o,” yoragagerak mendek,

34 at aap Yakuri mendek yelok kogo nogogwaarik, “Nit Epetut mendek ninowogolo Aretemit nggwok aret o,” yinuk, keekok kunik aret yogwe iigak, oonegen mbere agagerak.

35 Oonegen mbere age mbareegi, it aap o kota Epetut mendek wone koonggaatak liiru mbangga nogo nen, “Kinoone mage o,” yorage mbareegi, puk iigak, yorage logonet, “Kit aap Epetut mendek yi, ambi yokkira o. At ninowogolo yiindi nuuka aganggenggwi Aretemit awi wurik inom, yugum mbogut paga nen wambi wagagerak, Ninagugi yi aret o, yinuk, ogut porogo monggoorak nogo inom, unde nogo nit Epetut mendek aret me, yi aakumi ndi aakumi ineenggo’lek me, yogo ogotik?

36 Lek o. Wone yi pilit lek, abet aret me, kit kiniki lek negen mbet-mbet yi eekak ndi eekak eerugup o. Yanggorogon puk logonip o.

37 It aap yi, ninowogolo awi wurik me yi mendek ndi mendek wonage nogo waganggwi, eebe miyuk-meya eerogo pugwi, eerulik iigak, wogoren wogotak me,

38 it wone amburu mbangga inom, it ninoweewi o Oroma mendek inom, wonogwe aret me, at Ndemeteriyut inom, awuri mbuti perak ogobakkigika inom, nogo nen, Ninawone amburu mbanuwak o, mbakwi iinok, it inowagam time aret yora nawak o.

39 Ndi, wone ti, it nen koonemenggaarak kwe, meek kenok, peebi nit abok kuwak eeppunuk amburu mbanuwok o.

40 Wone yogondak abo wa’nagaarak yogwe yi, nonggop nduk noone-koone yogo logonet, maluk eekotak o? yo’nirogwe iinok, alom lek kagak, wologwe yi, wogoren wogoorak me, nit onggo ngge yoroobok ariyak me,

41 mbaganinip o,” yoragagerak.

20 Pawulut o Makendoniya, Yunani, nagagerak wone

1 Wone naalop-kaalop yogo nogogwaarak nogo lek age mbareegi, Pawulut nen at Yetut oone waganggwi nogo woraawak nduk, inayonggo piyareegerak wogo mbareegwa, iniki eyak wappiige nagagerik, “An o Makendoniya na o,” yoraanok, nagagerak.

2 Nage nagagerik, o yi awi ndi awi time yanggwagak nage logonet, iniki eyak wappiinet nagaginagagi o Yunani aret ari nagagerak.

3 Time wonage kagak, tut kenagan penengge mbareegi, o Tiriya woraakit nduk eeke mbareegi, it Yakuri nen iniki ambit eeppunuk, “Wariyak,” koonggo mbareegwa, “Niyok paga tu o Makendoniya paga naakit,” kooneegerak.

4 At inom wogogwaarak nogo ti, aap awi Mbereya mendek Pirut aput Topatet inom, o Tetalonika nen wogogwaarak Aritarukut Tekundut imbirak inom, o Nde-rebe nen wagagerak at Nggayut inom, Timotiyut inom, ndi, o Atiya nen wogogwaarak it Tikikut Toropimut imbirak inom, aret wogogwaarak.

5 It ti, abok aret inaa’nduk o Torowat to’niigwi a wogogwaarak.

6 Ndi, nit nogo laago Roti Piika’lek Mendek larak nenok, o Pilipi nen yiiro paga unggunuk wogo logonet, nogo 5 aret yegak, o Torowat ninoreewi to’niigwi wonogwe me iya wogogurak. O Torowat unggwi wogo nogogurik, time nogo 7 yereegurak.

At Pawulut o Torowat mendek yoragagerak wone

7 Tamban eekak yuurak ne iyaalok warennagagerak Hari Minggu paga mbi karerogo nawok nduk kuwak eereegurak me, at Pawulut ko’lu naakit nduk eeke logonet, wone yorage kagak, oonikiya nogo iniki agagerak.

8 Ndi, nit kuwak eereegum o nogo ta’mban-mban kenagan wurik me nogome, ndi ambik wunimbunuk abinak paga Pawulut wone nggorek nikkenok nage kagak,

9 wulaga ambi endage Eyutikut pugagi ambe mbanak paga kwi’ndak wonage me, nogo wulamo’ndi ari logonet, uu’ngguluk wambeegerak. Uu’ngguluk wangge mbareegi, kanggerak nduk waganeegwaarak mendek,

10 Pawulut nogo wambi nage nagagerik, amborowak tebe yinuk, piyanogo ogome wagangge nagagerik, “Kiniki ma’narugup o. Eebe eenik wonage o,” yoragagerak.

11 Yoraanuk, iyokan lagi nage nagagerik, roti karerogo nenok, at inom wone mbanggwi iigak, o wikit nduk kilim nagake kagak, teppiinok nagagerak.

12 Nage kagak, it aakumi nen wulaga nogo eenik aret wonok nogo nogogwaarik, iniki ale’nggen ambik ogogwaarak.

O Torowat nen Miletut wogogwaarak wone

13 Ndi, at Pawulut nen, “An niyok paga o Atot noorak mbakirak me, kit kinaa’nduk o Atot time to’neegwi a nanip o,” yo’nirage mbareegi, at nggween paga wage kagak, nit ninaa’nduk yiiro paga unggunuk, o Atot tokkogwe a wogogurak.

14 O Atot time niya wage mbareegi, yiiro paga ninom o Metilene wogogurak.

15 Time nen wogo nogogurik, ko’lu yi yenggenak kup mbanak o Kiyot wunggagak, ko’lu o Tamot ari wogogurak. Ndi, obaganggwe nen o Miletut ari wogogurak.

16 Ari woraanuk, at Pawulut nen, “Ne Pendakota o Yerutalem neegak, eeriyak me, o Atiya mban elaambirik neegak panggo ari kero, o Epetut unggwaga’lek nok-nok, o Yerutalem mbet-mbet nawok o,” yinuk, kooneegerak.

Ala apuri o Epetut teppiinok, naakit nduk yoragagerak wone

17 Togop aret, koneneegerak me, Miletut unggwi wogo nogogurik, time nen at Pawulut nogo, it Ala apuri kuwak eeko menggaarak unde nogo, woraawak nduk, o Epetut inayonggo nappereegerak.

18 at owagam wogo mbareegwa, yorage logonet, “An o Atiya yime kiya wagagirak kuli nen ninom logonet eeke nagagirak nogo kineenu aret o.

19 It Yakuri nen iniki ambit eeppunuk, an nooruwok nduk koonogo punuk aaninggin noba panugwi iigak kwe,nogoba ayeloman logonet, niniki tebe yinuk, kinale ari logonet, yeenggwaagirage nagagirak nogo o.

20 Wone obeelom eekkinaburak wone nogo, ando yuurak nagabiti nen teppege, ando yokkirage, eeke logolik o. Nggwok paga inom, kiname lombok inom, mamunggiranet nege nagagirak kineenu o.

21 Mamunggirage nagagirak nogo ti, kit Yakuri mendek inom, kit Yunani mendek inom, kit maluk eeko monggotak kiniki koonogo mbo punuk, Ala owagam wogwe, kiniki ninogoba Yetut Keritut oba panggombunuk abet mbakwi, eerubagip nduk, liirogon yokkirage nagagirak o.

22 Ndi, yogondak perak, Aberiniki nen nimin-namoorak yo’nege kenok, o Yerutalem nen ee’naburak neenggo’lek kagak kwe, aret nagin o.

23 Ne ambi paga o ambi me yoragak, ne ambi paga o ambi me yoragak, eerit nege me, Keele maakkakwi, aaninggin-paaninggin koba pagagwi, eerugun o, yinuk, Aberiniki nen paganogo yo’nege menggerak neenu aret o.

24 Togop kwe, An neebe neenik logorak iya lek o. Ata, Ala iniki kunik en eeppinanege menggerak wone obeelom wone yorage logokit nduk, nogoba Yetut nen yabu unde eeppaneegerak nogo, mbo pega’lek worok togon eeriyak ti mban iya mbake minggirak me, eerit nage agarik o.

25 Ndi, yogondak perak, an nogo Ala abu’me pinagarak wone yokkirage nagagirak kit yi, peebi ambi yokkiranet wage kinigen neyaamunggup lek ti, an neenu o.

26-27 Ala iniki koonogo pereegerak wone nogo ando teppuulik, abok aret yokkirage nagagirak me, kit ambi lek eerogo pinagarak kenok ti, an nobaalombok lek o. Kit kinobaalombok eekkolamonggotak paga aret lek eerogo pinagagin o, yinuk, o yogondak yi paga abet aret yokkirage agarik o.

28 At ninogoba Yetut amiya paga Ala apuri kuwak eeko menggaarak inonggo mbaninabeegerak nogo ti, at andomba kwak aret me, inarum logobagip nduk, Aberiniki nen mippinagagerak me, kit kiniki tum wakkologo logonet, it inom liirogon ndegeninako logonip o.

29 An lambembinaganuk nage neegak, mba’ngge kinenggela’me unggwi wogo logomenggaarik, teppinagagun lek nibingginabugun ti, an neenu aret o.

30 Kit mendek nen kunduk, kinenggela’me nen aret mi’na’nuk, kit Yetut oone waganggwi kiniki nomongginabuwok nduk, obeelom wone nogo abut laganogo yokkirogo logogun o.

31 Togop me, kiniki tum wakkologo logonip o. O liingge nen, oonikiya nen, puk aga’lek kinale ari logonet, kinalitak lombok kurumbi yokkirage neegak, tahun kenagan eereegirak nogo abeko logonip o.

32 Ndi, yogondak perak, at Ala iniki kunik en eeppinagarak wone ti paga, kiniki kole agago pinaganuk at apuri ake leenak kenok, yate kwak inake punogo piyareegerak nogo kinom unde arubagip nduk, Ala abu’me pinagagi o.

33 Kit kinawu mbuti perak emas inom, kinambogoyum inom, an uugwe mbake logolik o.

34 Ninamendek lek kenok, Wo’nirinip o, ti yokkirage logolik o. Ata, an nake inom, it ninom nege nagagirak inake inom, ti, an neenggi omaawi paga nen mban agago kologo nogogurak kineenu nogo o.

35 At ninogoba Yetut nen ari logonet, Kologwe paga inale’nggen mbuuluk kogwe, ndi, wogorogwe paga perak, inale’nggen ambik kogwe, eeko menggaarak o, yereegerak nogo, abeke logonet, an abok aret eeke nagagirak nogo ti, yabu ta’liila eeppunuk, it yabu eeko logorak meek mendek yeenggwaarogo logorak, kogo o, yinuk, mbarumunggup nduk, eeke nagagirak o,” yoragagerak.

36 Wone ti abu aret yorage nagagerik, it abok inom inendobanggun yindumbunuk, tamban eereegwaarak.

37 Tamban eeppogo nogogwaa-rik, at Pawulut eebe panggeppunuk, ale yogwe, keyage wappugwi, eekak mban eereegwaarak.

38 At Pawulut nen, “An peebi nenggaawak ambi neyaamunggup lek o,” yoragagerak ti paga iniki abu maluk ogo nogogwaarik, ale yogwe, keyage wappugwi, eeppogo nogogwaarik, wonok yiiro yi aa’nggi paga wonage me taa’nogo pi nogogwaarak.

21 At Pawulut o Yerutalem nagagerak wone

1 Niniki it paga nggi ari kagak, teppiinok, yiiro paga unggwogo nogogurik, time nen nok, nggween kup mbanak Kot wunda wogo nogogurik, ko’lu nen o Ororot unggwi wogwe, ti’nuk, o Patara unggwi wogwe, eereegurak.

2 O Patara nogome wonogwe me, yiiro alik o Penitiya wunda woraawok nduk eeko mbareegwa, ninom aret unggwogo nogogurik, wogogurak.

3 Wogo nogogurik, o Tipurut nineebe kwaare’nggan nina wunggagak wogo logonet, yi mendek ndi mendek yiiro me yonggolak nogo o Tirut kilirogo wumbegak woraawok nduk, o Tiriya unggwi wogogurak.

4 Time unggwi wogo nogogurik, Yetut oone waganggwi mendek time wonogwe kwaariigo nogogurik, ninom logonet, nogo 7 yereegurak. It time mendek nogo Aberiniki nen yorage kagak Pawulut yogo logonet, “Kat Yerutalem nagun o,” yoreegwaarak kwe,

5 time logonuk noorak kooneegurak nogo ndak-ndak age mbareegi, it Yetut oone waganeegwaarak nogo inakuwi-inapurilogwe inom abok aret o kota nen wo’niren yi aa’nggi paga pinani nogo mbareegwa, ninendobanggun yindumbunuk tamban eereegurak.

6 Tamban eeppunuk, it ninom keyage wat-wat yogo nogogurik, iname nogwe iigak, nit yiiro paga unggwi nogogurak.

7 O Tirut time nen wogo nogogurik, o Potolemayit unggwi woraanuk, time ninoreewi Ala apuri keyage wappiinok, ninom nogo ambit yereegurak.

8 Nogo yippunuk, ko’lu nen o Kayitareya unggwi nogo nogogurik, o Yerutalem nen it aap 7 leeninabeegwaarak mendek ambi obeelom wone yoranet nege menggerak Piliput nogo ame unggunuk, ninom wonogogurak.

9 At apurilogwe komologwe tawe ineebe 4 aap wogonaka’lek logonet, Ala nen yorage kagak yorogo nogogwaarak.

10 Ninom logonet, nogo mande negen yugwi me, aap Ala nen yorage kagak yoraga mendek ambi endage Agabut o Yureya nen niya nagagerak.

11 Niya nage nagagerik, at Pawulut agabee’le piinogo at eenggiiyok keele maakkolage nagagerik, ari logonet, “An kebee’le paga maakkolagarak yi kwak, it Yakuri o Yerutalem menggaarak nen aap agabee’- le yi unde nogo, togop aret keele maarogo it endekem mendek wogoraagun o, yinuk, at Aberiniki nen yo’nege kenok, yokkirage agarik o,” yo’niragagerak.

12 Yo’niragagerak nogo ninaruk konembunuk, it time menggaarak ninom nen Pawulut yogo logonet, “O Yerutalem time nagun o,” yinuk, ninabuwa warak nggo-nggo logonet, yogo mbareegu,

13 at Pawulut nen, “Kit an nale yogwe paga niniki aaninggin aruwak nduk, nonggop nduk yogo ogotik? An Yerutalem nagin aret me, time neegak nogoba Yetut ake keele maa’nakwi iinok ti, op aret mbake agarik o. Ndi, noorugun kenok togon, op aret me, kit nonggop nduk yogo ogotik o?” yo’niragagerak.

14 Yo’nirage mbareegi, yogak mban eereegurak kwe, konengga’lek mbareegi, “Ala iniki mbake mban aruwak o,” yinuk, puk ogogurak.

15 Time wonogogurik, ninayum ndegenggo’nok, Yerutalem wogogurak.

16 It Kayitareya mendek Yetut oone waganeegwaarak ando nogo nen aap o Tipurut mendek aa’nduk Yetut oone waganeegerak endage Mana-ton ame nogome luulu ninom logowok nduk, wo’niren pinani wogogwaarak.

At Pawulut Yakobut ka nagagerak wone

17 O Yerutalem unggwi wogo mbareegu, ninoreewi Ala apuri nogo nen iniki ale’nggen paga wo’ninabeegwaarak.

18 Wo’ninako mbareegwa, nogo yippunuk, ko’lu at Pawulut ninom Yakobut pekka nogogurak me, it Ala apuri unde abok aret inom wonogwe iyareegurak.

19 Iigo nogogurik, at Pawulut nogo nen keyage wappiinok, Ala nen eeppege kagak, it endekem mendek eeginabit nege nagagerak nogo mbininogo yoragagerak.

20 Mbininogo yoragagerak nogo inaruk konembogo nogogwaarik, Ala wogoppereegwaarak. Wogoppogo nogogwaarik, Pawulut yogo logonet, “Ninore, Pawulut wae. It Yakuri mendek yi aap ndi aap abok aret Yetut oone abet mbareegwaarak kwe, it abok aret Ala wone yugu liiru mbanak nogo iniki ti mban lunik logonet, eerit nogwe yi, iige agandik?

21 It aakumi nen, Lek o! At Pawulut nen, it Yakuri mendek kumi-aap endekem mendek inenggela’me menggaarak nogo mamunirage logonet, At Muta nen yereegerak wone nogo mbo pinip o, ari logonet, Kit kinapuri inagabolo mbanggwi, it aap Yakuri eeko menggaarak nogo eekwi, eerugup, yorage menggerak o, yinuk, yoranet nugwi nogo inaruk konenggaarak o.

22 Ndi, kat wagandak inaruk konenugun me, nit nonggop eeruwok o?

23 yinuk, wone koonggoorak, yokkugwi yi aret eeru o. Aap ineebe 4 nen ambi eeriyak koonogo Ala yogaarak ninom wonogwe me,

24 yogondak kat kinom nage logomenggendik, it inoba mbeenogo pakwi, kat kunduk koba mbeenogo pake, eeko logomonggotik, it ineeruwak mbaniyaawak nduk, onggo kat nen pi nanu o. Ti eeremenggendak paga Ala wone yugu liiru mbanak kat kunduk eeke keenok, Pawulut eeke menggerak konenggoorak nogo, alom lek kagak yogwe iigo o, mbarugun me, togop aret eeri nanu o.

25 Ndi, it endekem mendek nen Yetut oone abet mbareegwaarak nogo ti, Kugi aanggo warak noorak mage o. Amiya noorak mage o. Yi mendek ndi mendek amiya wungga’lek kagak warak nogo noorak mage o. Mbabi eeriyak mage o, yinuk, koonogo pereegurak nogo muk liiru mbanogo nappiyareegurak o,” yinuk, yoreegwaarak.

26 Yogo mbareegwa, nogo yinuk, ko’lu, at Pawulut nen aap ineebe 4 nogo wogoren, nage nagagerik, at inom inoba mbeenogo patinuk, Ala awi wurik me unggwi nanuk, it inoba mbeenogo patinuk wonogogwaarik, ne ndi paga inalitak Ala ake warogo puurak wone nogo yoragagerak.

At Pawulut pigaganeegwaarak wone

27 Nogo 7 yuurak age kagak, it Yakuri Atiya mendek at Pawulut eebe Ala awi wurik me unggwage inigen kogo nogogwaarik, it aakumi nggwok kuwak aago abok inikime manako logonet, eebe kok pippunuk,

28 “Aap Iterali mendek yi wae! Mbet piga woraanip o. Aap yi nen, yi awi ndi awi mamuniranet nege logonet, nit ninabok mbanit nage, Ala wone yugu liiru mbanak nogo taganogo pit nage, Ala awi wurik yi, lek eeriyak agan nege, eeke menggerak yi aret me, pi’- niraanip o. At nogo nen aap Yunani mendek wogoren, Ala awi wurik me unggwi wage nagaarik, mage menggim maluk eerogo pegerak o,” yinuk, inoone ya-mba yorogogwaarak.

(29 At Toropimut o Epetut mendek nogo Pawulut imbirak o kota Yerutalem nugwi iigo nogogwaarik, Pawulut nen wonok, Ala awi wurik me unggwegerak mba’nuk, yereegwaarak.)

30 Yorogo mbareegwa, o kota nogome aakumi abok pilak yinuk, mbe agan kuwak ari wogo nogogwaarik, at Pawulut ineenggi pippunuk, Ala awi wurik me nen niigogo wumbunuk, tu nareegwaarak.

31 Wumbi woraanuk, waruwok nduk eekwi iigak, “O kota Yerutalem abok naalop-kaalop eekwi o,” yinuk, at yigin unde apit aago inowe nogo yori nogo mbareegwa,

32 at nogo nen awuri yigin unde inom, it inoweewi inarum menggaarak inom, wogoren, puu’nuk it aakumi kuwak aago nogo inowagam wogogwaarak. Aakumi nen it yigin unde inowe inom wogwe inigen iigo nogogwaarik, it Pawulut wakwi nogo puk ogogwaarak.

33 Puk ogo mbareegwa, at yigin unde inowe nogo wage nagagerik, Pawulut eenggi pigogo, “Mbuti keele mbere paga maa’nip o,” yinuk, yorage nagagerik, “Aap yi ta o? Ndi, at ngge eekerak kenok wako ogotik? Yinip o,” yinuk, ineegwa’me waganeegerak.

34 Ineegwa’me wagangge mbareegi, it aakumi ambik kuwak aago nogo inoone nggwok paga ambi yagak, ambi yagak, yogo logonet, inoone naalop-kaalop yogwe iinok, alom kwaariyak meek age mbareegi, “Wonok kereewina nogome nanip o,” yoragagerak.

35 Yoragagerak wonok nda’nggi paga ari nogwe me, it aakumi ambik kuwak aago nogo waruwok nduk ninggi’nuk nggobok irit nogo mbareegwa, it yigin unde menggaarak nogo nen Pawulut eebe piyanogo kereewina mambi nawok nduk, wonok nogwe iigak,

36 it aakumi ambik kuwak aago nogo mugurok ya-mba agan wogo logonet, “Mondok enggaawak lek eerogo puwok o,” agan wogogwaarak.

Pawulut nen, “An aakumi yi yora o,” yoreegerak wone

37 Kereewina mambuwok nduk eekwi iigak, at Pawulut nen it aap yigin unde inowe nogo yoge logonet, “Nowe o. Wone an ambi yokkiri o.” Yoge mbareegi, Pawulut yoge logonet, “Kat Yunani inoone keenu a?”

38 Yoge nagagerik, “Aap Metit mendek ambi nen, Ninalik aruwok o, yinuk, aakumi iniki nggagangge nagaarik, aakumi a’nggan wogonaka ineebe ambik empat ribu wogoren, karume aakumi lek me piya nagaarak nogo ti, kat aret nogo lek a?”

39 Yoge mbareegi, at Pawulut nen, “Ti an lek o. An aap Yakuri mendek aret. Ndi, o Kilikiya kota, Time kwak logone, mbako menggam Tarutut nogome aret nda’nagagirak naworak aret me, it aakumi an wone ambi yoroorak op ilik?”

40 Yoge mbareegi, it yigin unde inowe nogo nen, “E o. Yoret o,” yoge mbareegi, at Pawulut nda’nggi paga wogorogon lagangge nagagerik, eenggi paga, “Puk logonip o,” yorage nagagerik, inoone nggobok yogo mbareegwa, Iberani inoone paga yorage logonet, “Noreewi, nogobamini o.

22 1 Kit wone noba lenggenggotak nogo alom mbininogo yokkira o,” yinuk,

2 Iberani inoone paga yorage inaruk konembogo nogogwaarik, inoone abu nggobok yogo mbareegwa, at Pawulut nen yorage logonet,

3 “An yi, aap Yakuri mendek aret o. Ndi, o Kilikiya kota Tarutut aret nda’nagagirak kwe, o kota yime logonet aret tawe agagirak o. Aap Nggamaliyen nen liirogon mamunnake logonet, ninombomini eeko nogogwaarak wone lunik nogo inom aret yo’nege nagagerak. Yo’nege nagagerak ti paga kit yogondak kiniki aganggen kerek togon Ala ake eeko monggotak kwak, an togon togop aret eeke nagagirak.

4 Eeke logonet, it aakumi ineenik logorak tu mugurok nogwe nogo, inoorikit nduk neebi- neeba eeginake logonet, kumi nen, aap nen, keele maarogo piige, mambiigo menggam mambiige, eeke nagagirak.

5 An eeke nagagirak ti, aap Ala unde ninowe nggwok inom,ninogobamini wone amburu mbanggo menggaarak inom, inigen neego nogogwaarak me, it nen aret yokkiraawak o. Ndi, it nogo nen inoreewi o Ndamitik wonogwe nogo inigen kaawak nduk, liiru mbanogo wo’nogo mbareegwa, wonok, it aap ineenik logorak tu mugurok nogwe nogo keele maarogo o Yerutalem yime inooriyak wogora woraakit nduk, muguren o Ndamitik nagagirak o,” yinuk, yoragagerak.

Pawulut abet mbareegerak nogo yoragagerak wone

(Nap. 9:1-19, 26:12-18)

6 Yorage nagagerak ambinom yorage logonet, “O Ndamitik panggo yi nage mbareegi, o liingge aberak lek me, mbogut paga nen abinak kwindagala agago noba wuppi wage mbareegi,

7 an nggween paga nete wanduk ngginnagagirak wonage me, oone ari logonet, Tawulut wae. Tawulut wae. Kat nonggop nduk keebi-keeba agago noorit nage menggendak o? yinuk, ari naruk koneneegirak.

8 Naruk konengge nagagirik, Ai, nogoba. Kat ta o? Yoge mbareegi, Lek o. Kat keebi-keeba agago nooke menggendak Yetut Nataret mendek an aret o, yinuk, yo’nereegerak.

9 An ninom nogogurak nogo abinak mban kogogwaarak kwe, at oone yo’nege nogo perak, liippulik o.

10 Yo’nege mbareegi, Nogoba o. An nonggop eeri? yoge mbareegi, at nogoba nen, Mi’na’nuk, o Ndamitik time unggwi nak o. Time unggwi nage keenok, kat yi eekak ndi eekak eeke logorak wone koonak nogo yokkirigin o.

11 Yo’nege mbareegi, abinak pindanggagagerak mo kikkik negen eereegerak paga nenegen apit agagerak me, an ninom wagagirak nogo nen pi’neren Ndamitik pani nogogwaarak.

12 Pani nogogwaarak o Ndamitik time wonage me aap ambi endage Ananiyat neya wagagerak. Aap ti, Ala agabiti mbake logonet, Ala wone yugu liiru mbanak liirogon eeke nagagerak me, it aap Yakuri time menggaarak abok aret at ayuk wuko nogogwaarak.

13 At nogo an neya wage nagagerik, nowagam logonet, Nore Tawulut wae, Kenegen pagak yu o, yinuk, awo yo’nege kagak nenegen pagak ari nagagirik, eebe aret kagagirak.

14 Kage mbareegi, at nen yo’nege logonet, Ninombomini inogoba Ala iniki mbake menggerak keenu age, at Iniki Abe Koonak nogo kenegen kage, ndi, at oone ari nogo karuk konengge, eeke logonok nduk leenogo pagagerak o.

15 Kenegen kage, ari karuk konengge, eeremenggendak nogo paganogo yi aakumi ndi aakumi abok yoranet nege logonok nduk, leenogo pagagerak o.

16 Ndi, yogondak komaluk nogo kogoba kookkabuwak nduk, mbet-mbet yoru o. Yiime wuppagawam, kiniki yungguppegak eerugun o, yinuk, yo’nereegerak o,” yoragagerak.

It endekem mendek yoraawak nduk ayonggo pereegerak wone

17 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ti’nuk, niyok paga o Yerutalem yime wage nagagirik, Ala awi wurik me tamban eeke me nambuluk pereegerak negen neegak, nabinggaanggo kage logonet,

18 nogoba nen yo’nege, An nabok paganogo yoramenggendak nogo konenugun lek me, o Yerutalem mbo punuk, mbet-mbet o alik me nak o.

19 Yo’nege mbareegi, Nogoba o. Aakumi Yakuri tamban eeko menggam lombok it aap iniki koba panggombunuk abet mbakaarak nogo, keele maarogo mambiigo menggam mambiige, yawi inooke, eeke nagagirak ti, ineenu o.

20 Ndi, kat koone yorage nagagerak Tepanut nogo, wakwi iigak, an taati logonet, Waruwak aret o, mba’nuk, inambogoyum endekem mendek nggoorak porogo taati aret wonagagirak o, yinuk, yoreegirak.

21 Yoge mbareegi, ti’nuk, nogoba nen an yo’nege logonet, It aap endekem wonogo menggam o nda time nappagarak, mbakirak me, nak o, yo’nege kagagirak o,” yinuk, yoragagerak.

22 It aakumi kuwak aago nogo at Pawulut wone ti ari konembunuk, “Aap yogobi mendek yi, eenik logorak lek o. Enggaawak mondok lek eerogo puwok o,” yinuk, inoone yamba yereegwaarak.

23 Inoone ya-mba yogo logonet, inambogoyum nggoorogo mbo nappugwi, nggween kabelogo yumbunik- telenak eerogo nagakwi, eekwi iigak,

24 it aap yigin unde inowe nogo nen, “Aap yi, kereewina mambogo logomonggotik, muun yawi wappunuk, alom ngge eekerak paga waruwok nduk ya-mba yogwe nogo, eegwa’me wanip o!”

25 Awuri yorage mbareegi, wonok nogo nogogwaarik, yawi waruwak nduk keele maako mbareegwa, it aap yigin unde inowe abu’me mendek nogo taati wonage me, Pawulut nen at yoge logonet, “Kit nen aap Oroma mendek ambi maluk eekerak liippega’lek logonet, yawi inooko logorak wone yugu ambi wonage ilik, lek a?”

26 Yoge nogo aruk konembunuk, at owe owagam nage nagagerik, yoge logonet, “At aap ti, Oroma mendek me, kat nonggop eeppuurak nduk ari agandik?”

27 Yoge mbareegi, Pawulut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Kat Oroma mendek abet aret ilik? Yo’niru o.” Yinuk, kin wokkage mbareegi, “Abet aret o,” yoreegerak. 28 Yoge mbareegi, it inowe nogo nen, “Nanebunu Oroma mendek arikit nduk onggo nggwok pereegirak o.” Yoge mbareegi, at Pawulut nogo nen, “Kat Oroma mendek arikit nduk onggo pereegindak kwe, an perak, aap Oroma iname nda’nagagirak me, an aap Oroma mendek aret o,” yoreegerak.

29 It at eegwa’me waawok nduk eereegwaarak mendek, yoreegerak nogo inaruk konenggo nogogwaarik, “Wologwe! Teppuwi o,” yinuk, puk arit nogogwaarak. Ndi, at yigin unde inowe nogo nen kunduk, “Pawulut o Oroma mendek kagak, keele maakirak me, iya!” yinuk, agabiti ambik agagerak.

It wone amburu mbangga yoragagerak wone

30 Nogo yippunuk, ko’lu aap yigin unde inowe nogo nen, “It Yakuri nonggop nduk inoone at oba lenggenogo pegaarak liirogon neenu arikit,” mba’nuk, at Pawulut piinogo teppege nagagerik, it Ala unde inoweewi inom, it wone amburu mbangga inom, kuwak eeri woraawak nduk inayonggo pege mbareegi, kuwak eeri wogogwaarak me, Pawulut nogo wonok, inowagam oolo mippi nagagerak.

23 1 At Pawulut nogo wonok, oolo mippi nage mbareegi, it wone amburu mbangga nogo enegen loorage logonet, “Noreewi o. An Ala abu’me logonet, o maan nen yogondak kuli an ambi eekirak paga niniki penggenneegak ee’naka’lek aret agarik o.”

2 Yoragagerak ti paga, at Ala unde inowe nggwok Ananiyat nogo nen it aap Pawulut owagam mi’ndak wonogwe nogo yorage logo-net, “Ambe toguk togon wa’nip o,”

3 yorage mbareegi, at Pawulut nogo nen at yoge logonet, “Eyo maluk kagak agabolo mban amburu obeelom warak menggi kwak, kagabolo mban laambu wonage yi, Ala nen mondok koorigin aret o. At Ala wone yugu liiru mbanak ndak-ndak eekerak ilik, lek a? yinuk, nawone amburu liirogon mbanigin, mbakirak kwe, an nooruwak nduk aakumi yoragandak ti paga kat nen aret wone yugu nogo taganogo pege keegi o,” yoreegerak.

4 Yoge mbareegi, it time wonogwe nogo nen at Pawulut yogo logonet, “Kat Ala unde ninowe nggwok nogo meek mbake logonet, ari agandik ya?”

5 Yogo mbareegwa, at Pawulut nen, “At Ala unde ninowe nggwok ti, neenggo’lek me yagarak o, noreewi. Kinowe kinarum wonage nogo, kinoone maluk yorugup o, yinuk, liiru mbanak wonage an neenu aret o,” yoragagerak.

6 Yorage nagagerik, at Pawulut nogo nen it wone amburu mbangga ando ti, Taruki mendek inom, it ando ti, Pariti mendek inom, wonogwe yelok iige nagagerik, “Noreewi o. An aap Pariti mendek aret o. Ndi, nogobamini kunduk Pariti mendek mban aret. Nit kambunuk nineenik agago mi’nariyak wone ti, niniki lunik neenok, nawone amburu mbanuwok nduk wonogwe kiigi o,” yinuk, oone nggwok aret yoragagerak.

7 Yorage mbareegi, it Pariti mendek inom, Taruki mendek inom, wone wako nogogwaarik, it kuwak ogogwaarak nogo, it mban-mban ogookkologogwaarak.

(8 It Taruki mendek nogo nen, “Aakumi kambunuk ineenik agago mi’narugun lek o. Malayikat inom, aakumi inogoma inom, ti kunduk wonogwe mondok lek aret o,” yogwe kwe, it Pariti mendek nen perak, “Ti abok aret wonogwe,” yogo logonet, inom ogookkologogwaarak.)

9 Ogooppunuk, inoone yimbulambu yogo nogogwaarik, it Pariti mendek liiru mbanak unde ando nogo nen, mi’na’nuk yorogo logonet, “At yi, maluk ambiriluk ambi eerulik aret kogo o. Aakumi inogoma ambi nen yogerak paga ari agaarik ilik, malayikat ambi nen yogerak paga ari agaarik a?” yinuk, awone nggwok wareegwaarak.

10 Ogooppunuk, it wone nggwok warit nogwe iinok, aap it yigin unde inowe nen Pawulut niikkenok- wiikkenok eekwi iyo, at awuri nogo yorage logonet, “It kuwak aago inenggela’me wa unggwogo logomonggotik, eebe wonok kereewina nogome mambi nanip o,” yinuk, yoragagerak ndak-ndak aret eereegwaarak.

11 Nogo ambi yinuk, ko’lu, o kiip age mbareegi, nogome wonage me, ninogoba Yetut at Pawulut owagam wage nagagerik, mi’ndak logonet, “An noone o Yerutalem liirogon yorage nagandak nogo ndak-ndak, peebi o Oroma time yora noorak me, kiniki nu’lek logot o,” yoreegerak.

Pawulut wariyak nduk kooneegwaarak wone

12 Ko’lu o weege mbareegi, it Yakuri mendek kuwak eeppunuk wone kote mbanggo logonet, “At Pawulut waka’lek kagak, nit mbi inom, yi inom, ti noorak mondok lek o,” yinuk, Ala endage kumbunuk kumbuk mbaneegwaarak.

13 It ineebe 40 ando inom kuwak eeppunuk, eebe wariyak kooneegwaarak.

14 Koombunuk, it Ala unde inoweewi nogo inom, inogobamini inom, it wonogwe me, inowagam nogo nogogwaarik, yorogo logonet, “At Pawulut waka’lek kagak, nit yi mendek ndi mendek noorak mondok lek o, yinuk, Ala endage kumbunuk kumbuk mbanggoorak me,

15 yogondak kit inom, it wone amburu mbangga inom, nen, we piliret, Pawulut ambinom eegwa’me waawok o, yinuk,at yigin unde inowe nogo nen wonok woraawak nduk, yonggo nappiyamonggotak yori nogwe iigak, nit tu paga enaarak wonogwe me, wonok yime ari waga’lek kiigak, tu paga taati warugun aret o,” yinuk, yorogogwaarak.

16 At Pawulut wariyak nduk tu paga enaari noorak kooneegwaarak nogo amboko nen aruk konembege nagagerik, at Pawulut it yigin unde inagereewina wonage me unggwage nagagerik, kurumbi yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, at Pawulut nogo nen it yigin unde inowe abu’me mendek ambi, “Omok o,” yoreegerak wage mbareegi, yoge logonet, “At wulaga yi nen, kinowe wone ambi yoruwak nduk wagaarak me, wonok nak o.”

18 Yoge mbareegi, wulaga nogo wonok it inowe owagam pi nage nagagerik, yoge logonet, “At Pawulut keele maarak wonage logonet, Omok o, yo’nege mbaki, nage nagarik, Wulaga yi nen, kinowe wone ambi yoruwak nduk wagaarak me, wonok nak o, yo’nege mbaki, yokkiruwak nduk wonok wagi o.”

19 Yoge mbareegi, inowe nogo nen wulaga nogo eenggi piganok, alik me kwippi nage nagagerik, mbawok yoge logonet, “Kat wone yo’niriyak nduk wagandak nogo yu o.”

20 Yoge mbareegi, at wulaga nogo nen, “It aap Yakuri nen we piliret ko’lu kat Pawulut wonok, it wone amburu mbangga wonogwe me ambinom liirogon eegwa’me woorak wonok nanok nduk yokkiri woroorak koonggaarak me,

21 yokkiri wogwe iinok, koneniyak abu lek o. It Yakuri mendek ineebe 40 ando inom nen, At Pawulut waka’lek kagak, mbi inom, yi inom, nit noorak mondok lek o, yinuk, Ala endage kumbunuk, kumbuk mbambunuk enaarak logonet, kat ari keyo mban inaruk agaarik o,” yoreegerak.

22 Yoge mbareegi, inowe nogo nen wulaga yoge logonet, “Kat yo’negendak ti, aap alik ambi abu yoraagun o,” yinuk, aruk wappunuk, “Nak o,” yoreegerak.

Pawulut gubernur Pelikit owagam pi nogogwaarak wone

23 Yoge nagagerik, it yigin unde inoweewi at abu’me mendek mbere nogo, “Wa’nip o,” yorage nagagerik, wogo mbareegwa, yorage logonet, “Oonikiya oonegen 9 paga o Kayitareya nawok nduk aap yigin unde ineebe 200 inom, kuda amborowak paga kwi’ndak nogo menggaarak ineebe 70 inom, ndi, aap inaregewooluwak warak ineebe 200 inom, mondok li’luk eeko logomonggotik,

24 at Pawulut nogo, kuda amborowak paga kwippunuk, enaani aap ninowe gubernur Pelikit owagam pi nawak nduk yoraanip o,” yinuk, yorage nagagerik,

25 pipuk eekwi iigak, liiru mbangge logonet,

26 “Kendage abu tiyanak menggendak nogoba gubernur Pelikit wae. An Kelawuriyut Litiyat nen wone ambi yokkiri o.

27 Aap yi, it Yakuri mendek nen pippunuk, mondok waruwok nduk eekaarak mendek, An Oroma mendek o, ari naruk konembunuk, nawuri yigin unde ninom agap ndako nogoorik,

28 Alom ngge paga wariyak yogwe iyaamun? yinuk, wonok it wone amburu mbangga inowagam nagarak o.

29 Inowagam nage mbaki, it nen yogo logonet, At nogo it Yakuri wone yugu liiru mbanak yogop-ndogop eeriyak wone taganggerak o, yinuk, yogwe iigirak kwe, Mondok wariyak o. Keele maarogo mambiigo menggam mambuurak o, yagaarak ti, alom lek kagak aret yagaarak kagarak o,

30 Ndi, Wariyak, wone kote koonogo pegaarak o, yinuk, yo’nugwi naruk konenggenagarik, kat kowagam nappi wage, ndi, it inoone at oba lenggenggaarak nogo, paganogo yokkiruwak nduk, Yori nanip o, yinuk, yorage, eekirak o, yinuk, an Kelawuriyut Litiyat nen aret yokkigi o, nogoba,” yinuk, liiru mbaneegerak.

31 Liiru mbangge nagagerik, “Wonok nanip o,” yoragagerak ndak-ndak it yigin unde nogo oonikiya aret Pawulut wonok, o Andipatirit time nogogwaarak.

32 Ndi, nogo yippunuk, ko’lu it kuda amborowak paga nugu menggaarak nogo nen Pawulut pi nawak nduk, nappiigo nogogwaarik, wonok nogwe iigak, it yigin unde nogo nen iniyok paga inagereewina wogogwaarak.

33 It kuda amborowak paga nugwi nen Pawulut wonok o Kayitareya unggwi nogo nogogwaarik, aap inowe gubernur nogo liiru mbanak wogogo logonet, “Pawulut eebe yi o,” yinuk, yoreegwaarak.

34 Liiru mbanak nogo pekkage nagagerik, “Aap yi awi ngga mendek o?” yinuk, kin wagangge mbareegi, “Lek o. Awi Kilikiya aret o,” yogo mbareegwa,

35 “Inoone koba lenggenggaarak ti, wogwe iinok, alom kwaaruwok o,” yoge nagagerik, “Keroret awi nggwok wurik me wonok nogo logomonggotik, arum logonip o,” yinuk, apuri yoragagerak.

24 Inoone Pawulut oba lenggeneegwaarak wone

1 Nogo 5 yippunuk, Ala unde inowe nggwok Ananiyat inom, it Yakuri inoweewi inom, wone amburu mbangga endage Terutulut inom, nogo nen inowe gubernur nogo owagam nogo nogogwaarik, “Pawulut ndogop eekerak o,” yinuk, wone yoreegwaarak.

2 Yogo mbareegwa, at Pawulut woraawak nduk ayonggo pereegerak wage mbareegi, at Terutulut nen, “Pawulut eekerak nogo yi o,” yinuk, gubernur yoge logonet, “Ai! Pelikit ninogoba wa. Kat ninarum keegak niniki ugun tayenak ale’nggen paga wonogwe niigak, o ambik me ari nagagerak o. Kat wone obeelom koongge menggendak paga, o yime apit ninake obeelom eerogo pinaneegindak o.

3 Yi awi ndi awi yi eekak ndi eekak mot-mot mban eeke keenok, Ninogobarogon, wa! yokkogo ogoorik.

4 An wone nggorek agan nage neenok, anggon eekkake kero, kuwagaluk ari neegak, kiniki yanggonak paga karuk konengge logonok nduk, Yu, yo’- niru o.”

5-7 Ari nagagerik, “Aap yi, aakumi ale-pale eeginabit nage logonet, it Yakuri yi awi ndi awi abok inikime manabit nege at aret kogoorak o. Aap Nataret mendek oone waganggo menggaarak inowe at aret o. Ndi, at Ala awi wurik me maluk eerogo pikit nduk eeke me pigaganggoorak o.

8 At yogop eekerak, ndogop eekerak, yinuk, oba pogoorak nogo, abok aret, kat liirogon eegwa’me wagangge logomenggendik, Abet aret eekerak, mbarumunggun o.”

9 Yoge mbareegi, it Yakuri kuwak ogogwaarak nogo nen kunduk, “At wone oba pegaarak ti, abet aret kogo o,” yinuk, yereegwaarak.

Pawulut nen Peliki “Togop eekirak,” yoreegerak wone

10 Yogo mbareegwa, it inowe gubernur nogo eenggi titik paga, “Kat yu o,” yoge mbareegi, at Pawulut nogo yoge logonet, “Nit aakumi Yakuri mendek abok aret kat nen ninawone amburu mbangge keegak, tahun mande negen agaarak an neenu me, nagabiti lek logonet, an noba lenggenggaarak wone nogo paganogo yokkiri o.”

11 Yoge nagagerik, “An o Yerutalem tamban eerikit nduk nage nagarik, nogo 12 yigirak me, kat nen, Yi abet aret yo’nigi? mbarulik kenok, it aakumi kin wogiyoorak op aret o.

12 An time logonet, Ala awi wurik me ninom wone wake, ndi, it Yakuri tamban eeko menggam inom, o kota Yerutalem inom, time aap kuwak aago noone-koone agan nogo logowak nduk inikime manake, eeke ambi neyoolik o.

13 Ndi, yogondak wone an noba lenggenggwi ti kunduk, alom lek aret me, it yogwe kat abet mbarenok nduk yokkiriyak ti, lek aret kaamunggun o, nogoba.

14 Ala wone yugu liiru mbanak inom, aap Ala nen yorage kagak yorogo nogogwaarak liiru mbaneegwaarak wone nogo inom, abok aret abet mbake minggirak me, it nen, Aakumi ineenik logorak tu mugurok nogwe ti, wone alik aret o, yinuk, yogwe kwe, an wone ti ndak-ndak aret mugurok nage logonet, ninombomini inogoba Ala alut eeke minggirak, ti abet aret paganogo yokkege agarik o, nogoba.

15 It aakumi maluk eeko menggaarak inom, obeelom eeko menggaarak inom, kambunuk nogo menggam nen Ala nen ineenik agago mippiyaagin, niniki lunik wonage ti, it kunduk iniki lunik wonogo agaarik.

16 Togop me, Ala inom, aakumi inom, inenggaanom an ambi eeppiyaminggirak paga niniki penggenneegak eeke logokwak liippunuk eeke minggirak o.

17 Ndi, tahun mande negen eeppunuk, an noreewi Yakuri mendek inabuwa nen we wogoroorak inom, Ala ake pugu inom, wonok, o Yerutalem wogora nagarak.

18 Wogora nage nagarik, Ala awi wurik me aakumi kuwak aago ninom wonage, naalopkaalop eeke, eeka’lek, we ugun noba mbeenogo patinuk wonage neegak,

19 it aap Yakuri Atiya mendek ando wagaarak ta wonogwe iigirak nogo nen an ambi eeke neegaarak kero, inoone noba paninuk, kenggaanom paga nenggali wappani woraawak lak, wagaabok eekaarak ao!

20-21 Yi wone ndi wone yoragarak paga lek o. Ata, it apit inenggaanom paga, Nit kambunuk nineenik agago mi’nariyak ti, niniki lunik kenok, nawone amburu mbanuwok nduk wogwe kiigi o, yinuk, wone mbuuluk ti aret noone panggok togon yoragarak paga wo’- neren wagaarak ti neenu kwe, ambinom eeke neegaarak kero, it nen mban paganogo yokkiruwak o,” yoreegerak.

22 Yoge mbareegi, at Pelikit nogo nen ineenik logorak tu mugurok noorak wone yogwe nogo, liirogon eenu wonage me, “Peebi it yigin unde apit aago inowe at Litiyat nogo wage kenok, awone an amburu mbanigin me, mbaganinip o.”

23 Yorage nagagerik, at yigin unde inowe nogo yoge logonet, “At Pawulut ti, keele maarak negen enaani porogo wonogwe me, oreewi nen ake wogori wogwe iinok ti, op aret, yoraamunggup o,” yinuk, yoreegerak.

Aap Pelikit akweeluk iigak, yoragagerak wone

24 Nogo mande negen yippunuk wonageme at Pelikit akweeluk Ndurutila kwe Yakuri mendek nogo imbirak wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, Pawulut woraawak nduk ayonggo pege mbareegi, wage nagagerik, Keritut Yetut abet mbakwi wone ari inaruk koneneegwaarak.

25 Ndi, at Pawulut nen obeelom eeko logorak wone inom, iniki nen eeriyak eeginake kwe, tebenogo puurak wone inom, peebi nen owak looninaburak wone nogo inom, yorage mbareegi, at Pelikit nogo agabiti age nagagerik, “Abu yogoorak me, nak o. Ne ambi paga yuurak nanonggwan age kenok, woraanok nduk kayonggo pege neyaamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

26 Ti yoreegerak ti, “Keele maarak nogo piinggoorak onggo wo’niruwak,” mba’nuk, iniki lunik logonet, Pawulut ayonggo pegetak wage kenok, imbirak wone mbanggak eeke nagagerak.

27 At Pelikit nen, “It Yakuri inikilom nombaruwak o,” yinuk, Pawulutkeele maarak piinogo wumbega’lek kagak, tahun mbere eeppunuk, at obaane’me Perikiyut Petut mippereegwaarak.

25 “Kayitat nen nawone amburu mbanuwak,” yereegerak wone

1 At Petut nogo mippogo mbareegwa, wage nagagerik, nogo kenagan yippunuk, o Kayitareya nen o Yerutalem wagagerak.

2-3 Yerutalem wage nagagerik, wonage me, it Ala unde inoweewi inom, it Yakuri inoweewi nagawan-nagawan inom, nogo nen Petut owagam wa’nuk, at Pawulut oba lenggeneegwaarak wone nogo mbininogo yoreegwaarak. Tu paga wage me, enaappunuk, Pawulut waruwok nduk koombogo nogogwaarik, at Pelikit nen, “E o,” yuwak nduk, ambokan laganggo logonet, “Nogoba o. Kiniki kunik ee’ninake logonet, at Pawulut o Yerutalem woraawak nduk, ayonggo pu o,” yinuk, yogo mbareegwa,

4 “Lek o. At Pawulut nogo, o Kayitareya porogo wonogwe me, an ne mande negen logonuk time nagin me,

5 aap kinoweewi ando wone koongga kero, ando ninom nogo logomonggoorik, abet aret maluk eekerak kenok, time nen mban yoruwak o,” yinuk, yoragagerak.

6 It inom wonage logonet, nogo we 8 ilik, 10 a, yippunuk, o Kayitareya iyokan nage nagagerik, ko’lu nen wone looniyak me, inowak loonggo menggam unggwi nage nagagerik, at Pawulut wonok woraawak nduk yoragagerak.

7 Wonok wage mbareegi, at eebe oolo kagak, it Yakuri Yerutalem nen nogogwaarak nogo, wanggeppunuk logonet, at eereegerak inigen ambi koolik kagak, “Yogop eekerak, ndogop eekerak,” yinuk, wone iya lombok oba lenggenogo pereegwaarak.

8 Oba lenggenggo mbareegwa, at Pawulut nogo nen aana’le mbanggolage logonet, “Lek o, noreewi. Ala wone yugu liiru mbanak it Yakuri eeko menggaarak nogo tagangge, Ala awi wurik me maluk eerogo pege, ndi, ninogoba Kayitat endage meek eerogo pege, eekerak o, yo’nugwi yi, an ambiriluk ambi abu eerulik aret o,” yinuk, yoragagerak.

9 Yorage mbareegi, at Petut nogo nen it Yakuri inikilom ombaruwak nduk, at Pawulut nogo yoge logonet, “Kat togop eekendak, yokkugwi yi, Yerutalem nage logomenggendik, an nenggaanom paga time kowak looni noorak op ilik?”

10 Yoge mbareegi, at Pawulut nen, “At ninogoba endagembogut Kayitat wone amburu mbangge menggim yi aret me, an noba lenggenggaarak yi, yime nen aret nowak looniyak o. An nen it aap Yakuri mendek maluk ambi eeppiige logolik ti, kat abu keenu aret o.

11 Maluk eekwi iinok, inooko menggaarak nogo mendek ambi abet aret eekirak kenok ti, nooriyak op aret kwe, noba lek kagak yo’nugwi me, it nooruwak nduk, neebe wogoroorak kit nen ambi yuurak mondok lek aret o. At Kayitat nen mban nawone amburu mbanuwak o,” yoreegerak.

12 Yoge mbareegi, at Petut nogo nen at awuri wone amburu mbanggo menggaarak nogo inom inalik nen wone mbambogo nogogwaarik, at Pawulut yoge logonet, “Kayitat nen mban nawone amburu mbanuwak o, yinuk, yagandak me, Kayitat wonage me aret nappagagin o,” yinuk, yoreegerak.

Agiripa Mberinike imbirak iigak, yoragagerak wone

13 Ti’nuk, nogo mande negen yippunuk, it Yakuri inowe endagembogut Agiripa kwe Mberinike imbirak nen at Petut keyage wappuwok nduk, o Kayitareya wogogwaarak.

14 Wogo nogogwaarik, time logonuk iniyokan noorak mbareegwaarak me, Petut nogo nen, “At Pelikit wundi nage logonet, aap ambi keele maarak teppegerak yime agaarik o,” yinuk, atPawulut abok paganogo it Yakuri inowe endagembogut nogo yoreegerak.

15 Yoge logonet, “An o Yerutalem nage nagarik, wonage me, it Ala unde inoweewi inom, it Yakuri inanggok inom, nogo nen, Togop eekerak o, yinuk, inoone oba lenggembunuk, waruwak nduk, kat nen owak loonu o.

16 Yo’nogo mbaka, an nen it yorage logonet, Nit Oroma mendek yi, at wone oba pegaatak nogo nen oba lenggenggetak nogo, Wone noba pegendak yo’niru o, yoga’lek kagak, nit ninalik nen inawone amburu mbanggulik me, eebe maluk eeppuwak nduk wogorolik o, yinuk, yorage mbaki,

17 it abok ninom yime kuwak eeri wogo nogoorik, wonogwe me, an elaambirik lek nogo ambi yippunuk, ko’lu wone owak loonggo menggam unggwi nage nagarik, eebe wonok woraawak nduk yoragarak. 18 Yoragarak wonok wogo mbaka, it oba lenggeneegwaarak nogo nen mi’na’nuk, Maluk ndogop eekerak o, yogwe iigirak nogo ndak-ndak ambi yorugun mbakirak mendek, yoga’lek aret iigirak o.

19 We, it eeko menggaarak yogwe wone inom, ndi, aap ambi endage Yetut abu kambeegerak kwe, Pawulut nen, Eenik wonage o, agan nege wone inom, yogo logonet, nawone-kawone yagaarak me,

20 wone ti mendek ti, an liippega’lek kenok, nonggop togon alom kwaarigin, mbake nagarik, Kat koba lenggenggaarak yogwe ti, o Yerutalem nen kawone mbanuwak nduk nappagarak op ilik?

21 Yoge mbaki, at Pawulut nogo nen, At Kayitat nen aret nawone mbanuwak nduk, keele maarogo mambiigo menggam yime aret logokit o, yo’nege mbaki, an nen, Peebi Kayitat owagam nappuurak me, porogo logonip, yoragarak o,” yinuk, mbininogo yoreegerak.

22 Mbininogo yoge mbareegi, at Agiripa nogo nen Petut yoge logonet, “At aap ti, wone ari nogo an kunduk konenikit, lak ao, mbake agarik o.” Yoge mbareegi, Petut nogo nen, “Ko’lu at nen ari kenok, konenumunggun o,” yoreegerak.

23 Yoge mbareegi, nogo yinuk, ko’lu nen Agiripa Mberinike imbirak inom, it yigin unde inoweewi inendage warak inom, it o kota time mendek inoweewi inom, inayuk wuppunuk inoone lek iigak, o wone mbanggo menggam nogome unggwogo nogogwaarik, at Petut nogo nen, “Pawulut wonok pi woraanip o,” yorage mbareegi, pi wogogwaarak.

24 Pi wogo mbareegwa, at Petut nogo nen, “Ninogoba kendagembogut Agiripa inom, kit yime ninom kuwak eekoorak inom, kit abok aret, Wa! yokkiragi o. It Yakuri o Yerutalem nen, o Kayitareya yime nen, yamba yogo logonet, Aap yi eenik logorak lek o. Wa’nip o, yo’negaarak nogo eebe yi kaanip o.

25 Wa’nip o, yo’negaarak kwe, maluk eekwi iinok, inooko menggaarak ti mendek ndak-ndak ambi eerulik kagarak kwe, at nogo nen, Aap endagembogut Kayitat nen aret an nawone mbanuwak o, yo’- nege mbaki, o Oroma time at Kayitat wonage me nappuurak koonogo pigirak o.

26 Togop aret koonogo pigirak kwe, at eekerak ambi an liiru mbanogo nogoba Kayitat ake nappuurak lek aret me, at eekerak ambi abu liirogon yogwi kiinok nen perak, liiru Kayitat ake mbanogo nappuurak nduk, at eebe wonok kit abok kinowagam wagi o. Wone alom liirogon ti, kat ninogoba Agiripa nen kwaa’- nok nduk kowagam wonok wagi o.

27 Wone oba lenggenggaarak nogo alom liirogon kwaakkaga’lek kagak, eenggi keele maarak aret nappuurak ti, meek kagi o,” yoragagerak.

26 Agiripa enggaanom paga yoragagerak wone

1 Yorage mbareegi, at Agiripa nen Pawulut yoge logonet, “Kat eekendak nogo yu o,” yinuk, yoge mbareegi, at Pawulut wone yikit nduk, eenggi paga nen, “Puklogonip o,” yorage nagagerik,

2 “Ai, nogoba kendagembogut Agiripa wa. It Yakuri nen, Yogop eekerak, ndogop eekerak, noba lenggenggaarak ti, o yogondak yi paga kat kenggaanom lombok mbeenogo yokkirigin ti, niniki ale’nggen aga o.

3 Nit Yakuri eeko monggoorak inom, wone ngge mendek yilumbunuk wako monggoorak inom, kat abu keenu me, agan nage neegak, Keebi, nombarugun o, nogoba.

4 O maan wulaga mbuuluk nawi alom paga logonet, eerit nage, ti’nuk, o Yerutalem logonet eeke, eeke nagagirak nogo, it Yakuri mendek abok ineenu aret o.

5 Nit Yakuri wone yugu woppunuk eeko monggoorak ti, it ando inoone omaawi agan nugu menggaarak Pariti mendek nogo, an togon it ninom agan nege nagagirak nogo, o maan nen ineenu me, paganogo yokkiroorak mbakaarak kenok ti, yokkiraawak o.

6 Ndi, yogondak Ala nen ninombomini abok yoragagerak nogo wone niniki lunik minggirak ti paga wo’niren nawone loonuwok nduk, pani wagaarak iigi o.

7 Wokkiraagin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yoragagerak nogo nit Yakuri ninanebunu 12 nen, Wo’niraagin, ao! yinuk, mbako logonet, liingge nen, oonikiya nen, niniki abe paga, Ala alut eeko monggoorak nogo o. An togon wone ti, niniki lunik minggirak ti paga it Yakuri nen nooruwok nduk, noba lenggenggaarak me, nogoba o!

8 Togop me, kit nonggop nduk at Ala nen aakumi kanggwi ineenik agago mippiyoorak meek mbako ogotik o?

9 An aa’nduk togon at Nataret mendek Yetut ti, endage miyuk-meya eerogo pikit aret mbake nagagirik,

10 o Yerutalem logonet, togop aret eeke nagagirak. Eeke logonet, it Ala unde ninoweewi nogo nen yo’nereegwaarak paga it Ala apuri alik leenak ineebe ambik aret keele maarogo mambiigo menggam piya nage, Ndi, Inooruwok ilik, lek a? yogwe iinok, an nen, Inooruwok aret o, yorage, eeke nagagirak.

11 It Yakuri tamban eeko menggam lombok it abet mbakwi mbo puwak nduk, inoorit nage, ndi, At Yetut endage miyuk-meya eerogo pinip o, yinuk, noone omaawi paga yorage, eeke nagagirak. It abet mbakwi ti, Abu neebi lombok, inombake logonet, nanini wu agan nage kenok, aakumi inambik iname o nda lombok time aret inoorikit nduk, muguren-magaren lombok nege nagagirak o,” yinuk, yoragagerak.

Pawulut abet mbareegerak mbininogo yoragagerak wone

12 Yorage nagagerik, “Togop eerit nege me, ne ambi paga Ala unde inoweewi nen, Togop ee’nu o, yinuk, nappanugo mbareegwa, o Ndamitik tu paga nage logonet,

13-14 liingge aret noreewi ninom nage me, mbogut paga nen abinak ndelenak-welenak eeke kage nagagirik, nit abok aret nggween paga ninete wanduk ngginnogogurak o, nogoba. Oonegen abinak ti mbuuluk. Ndi, ti eereegerak nogo ti, abinak mondok iya negen kage nagagirik, nggween paga ngginnogo mbareegu, Iberani inoone paga yo’nege logonet, Tawulut wae. Tawulut wae. Kat nonggop nduk an keebi-keeba agago nooke mengge-ndak o? Wam yinumo-nanumo ari kenok, yawi lomba agago wakwi iinok, yungguk togon yawi eyak lagangge menggi kwak, kat togop ee’nabit nege agandik ya? yinuk, ari naruk konengge nagagirik,

15 Ai, nogoba. Kat ta o? Yoge mbareegi, Lek o. Kat nen keebi-keeba agago nooke menggendak Yetut an aret o.

16 Kat nayeloman a’nuk, yogondak eeke neegendak inom, peebi eerit nage logorak yokkirigin nogo inom, wone ti yoranet nege logorak leenogo pagakit nduk, nikkeya wagarak me, mi’- naru o.

17 It aap Yakuri yi inom, it endekem konenggulik mendek inom, inowagam nappagaminggirak me, it nen time maluk eeppagagwi iyo, kagap ndake logogin o.

18 It o apit negen wonogwe nogo mbo punuk eya me unggwage, ndi, at Ibilit abu’- me piyareegim nen wundi nanuk, Ala abu’me piige menggim unggwogwe, Eeruwok o, yinuk, yuwak nduk, nappagagin o. It nogo iniki noba panggombunuk abet nombakwi iinok, inomaluk Ala nen lek agago piinok, at apuri leenogo piyareegim nogome inom nabenogo piyaawak nduk, nappagagin o, yinuk, yo’nereegerak o,” yoragagerak.

Pawulut eeke nagagerak mbininogo yoragagerak wone

19 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Nogoba Agiripa o. Mbogut paga nen an nabinggaanggo paga yo’nege kagagirak nogo, an eeka’lek minggirak ti lek o.

20 Yo’- nereegerak nogo aa’nduk lombok it o Ndamitik wonogwe nogo yorage, o Yerutalem wonogwe nogo yorage, ti’nuk, o Yureya enaagan-ambokan inom, it endekem konenggulik mendek inom, yoranet nege, eeke logonet, Kit abok aret kiniki koonogo punuk, kinomaluk paganogo mbo pogo logonip o. Ndi, kinomaluk mbo punuk, Ala mugurok nogwe abet aret kinombaruwak nduk, yi eekak ndi eekak abe mban eerit nogo logonip o, yinuk, yorage nagagirak.

21 Togop yoranet nege nagagirak ti paga it Yakuri nen Ala awi wurik me time pippaninuk, nooruwok nduk eereegwaarak mendek,

22 o aa’nduk nen nok, yogondak kuli, Ala nen yeenggwaanege kagak neenik logonet, it aap inendage warak inom, inendage lek inom, yorage agarik o. Yorage minggirak ti, wone alik mendek yorageelik o. Ata, aap Ala nen yorage kagak yoraga nogo inom, at Muta inom, nen, Togop eerigin o, yinuk, abok yorogo nogogwaarak wone nogo aret paganogo yorage minggirak o.

23 At Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo, nit Yakuri mendek inom, it endekem konengga’lek mendek inom, o eya eerogo piige logowak nduk, yagan warogo kangge logomenggerik, kambunuk nogo menggam nen aa’nduk at aret eenik a’nuk mi’narigin o, yinuk, yogo nogogwaarak nogo aret yorage minggirak o,” yinuk, yoragagerak.

24 Pawulut nen wone ti awo yorage kagak, at Petut nogo oone nggwok paga ari logonet, “Pawulut wae. Kat kumili aret keegi o. Yi wone ndi wone mamunggo’net nege paga kumili negen aret agan nege keegi o.”

25 Yoge mbareegi, at Pawulut nen, “Kendage tiyanak nogoba Petut wae. An kumili lek o. An niniki worak nen abet aret yokkege agarik o.

26 Nogoba Agiripa wae. An yorage minggirak ti, mina paga yorage logolik o. Wone an yorage minggirak nogo ti, kat nogoba Agiripa kunduk, keenggo’- lek ti lek, abu keenu aret mbaki o. Wone ti abok keenu me, nagabiti lek logonet, yokkege agarik o.

27 Nogoba Agiripa o. Aap Ala yorage kagak yoraga nen yorogo nogogwaarak wone nogo, kat abet mbake menggendak ilik, lek a? Abet mbake menggendak an neenu aret o.”

28 Yoge mbareegi, at Agiripa nen Pawulut yoge logonet, “Ne yogondak iluk yi paga aret we negen Keritut woorak nduk agago panege agandik?”

29 Yoge mbareegi, at Pawulut nen, “Nogoba o. Kat mban waanok nduk yokkege lek o. Kat inom, it yogondak konenggwi abok aret inom, an keele maa’nakerak kwak maakkinaburak lek kwe, an Keritut wone waganeegirak kwak, yogondak woorak kenok, yogondak aret waganggwi, ndi, peebi woorak kenok, peebi aret waganggwi, eerubagip nduk, an kinake Ala yoge agarik o,” yinuk, yoreegerak.

30 Yoge mbareegi, inowe endagembogut nogo inom, inowe gubernur nogo inom, kwe Mberinike inom, it aakumi kwi’ndak inom wonogogwaarak nogo inom, abok aret mi’- na’nuk, 31 wundi nogo nogogwaarik, “Maluk eekwi iinok, o keele maarogo mambiigo menggam mambiigwi, inookwi, eeko menggaarak mendek at togop ambi eerulik kogo o,” yinuk, ambi yogak eeko nogogwaarik,

32 at Agiripa nen Petut nogo yoge logonet, “At aap ti, nogoba Kayitat nawone amburu mbanuwak o, yenetak lek en, yogondak keele maarak wonage nogo piinogo penetak o,” yinuk, yoreegerak.

27 Pawulut wonok o Oroma nogwe wone

1 O Italiya wo’niren noorak nduk wone mbambunuk, at Pawulut inom, aap ando keele maarak inom, at Kayitat abu’me mendek yigin unde ambik aago inowe endage Yuliyut nogo nen wogoren nawak nduk, yoreegwaarak.

2 Yogo mbareegwa, yiiro Aramitiyum nen wage nagagerik, time wonage me, o Atiya yi nggwok yenggenak laut aa’nggi paga o kota time yanggwagak noorak eeke me, unggwogogurak. Aap Aritarukut Makendoniya mendek o Tetalonika nen wagagerak nogo, ninom unggwogo nogogurik, nogo logonet,

3 nogo ambi yippunuk, ko’- lu nen o Tiron ari nogogurak. Ari nogo nogogurik, at Yuliyut nogo nen Pawulut abuwa mbake logonet, “Koreewi yi mendek ndi mendek wokkiruwak nen pegiinet nage logomenggendik, woroorak op o,” yoreegerak.

4 Yiiro paga unggunuk, time nen nogwe me, wiya nen yiiro ogobak panggonggage logonet, nomoniren nage mbareegi, o Kipurut nina wunggagak eraaninu o wiya lek me, time nogogurak.

5 Nogo nogogurik, o Kilikiya inom, Pambiliya inom, nina wunggagak eerit nogo logonet, o Likiya kota Mira time ari nogogurak.

6 Time ari nanuk, wonogwe me, aap yigin unde inowe nogo nen yiiro ambi o Alekandiriya nen woraanuk, o Italiya noorak eeke kage nagagerik, yiiro ti paga mambinanege mbareegi, nogogurak.

7 Nogo logonet, yiiro nogo wiya nen panggoninuk wagak eeke logonet, abu meek ee’ninake kagak, nogo ambik yit, o Kinirut panggo yi nogogurak. O wiya nogo nabenak togop mban eeke kenok, wangge’nuk nogo logonet, o Kereta eraaninu time o Talomone nina wunggagak nogogurak.

8 Nogo nogogurik, abu meek ee’ninake kagak, o endage Abolok Lek Obeelom Menggim o, yogo menggam o kota Lateya koorok panggorogon time ari nogogurak.

9 Time elaambirik niigak, mbi nengga’lek, inambe mage negen logonet, eeko logorak eyom abu lek age mbareegi, o wiya wake menggim aret me, yiiro paga noorak ayilik kenok, at Pawulut nen it ineenu eeruwak nduk yorage logonet,

10 “Noreewi o. Nit nagun kenok, abu maluk ee’ninabigin kagi o. Ninamendek inom, yiiro inom, nogo mban lek arigin ti lek o. Ata, nineebe inom aret maluk ee’ninabigin kagi o,” yoragagerak mendek,

11 at yigin unde nogo nen Pawulut ari nogo meek mbakenagagerik, at yiiro ogobak koongge menggerak nogo inom, at yiiro unde inom, it yogwe mban mugurok nogo nogogwaarik,

12 tero nggu-nggu eeke menggim aret me, yiiro time logorak meek age mbareegi, it ando apit nen nok-nok o Penikit noorak koonggo logonet, “O Penikit ti, o Kereta yi yenggenak kup mbanak me, oonegen kilu yi nage menggim o ame pa’nggwe milinik, o omarip pa’- nggwe milinik, eerak me, o tero nggu-nggu eeke menggim lek age kagak ilin me time tokkogwe a nawi o,” yinuk, kooneegwaarak.

13 Togop aret kooneegwaarak kwe, o ame pa’nggwe nen wiya eeroget nabuk-nabak wake mbareegi, “Nit yogobi eeke kagak noorak mbakoorak me, nawi o,” yinuk, yiiro wonok nage kero, keele mbuti pugunik nogo awiirogo yonggoppunuk nogo nogogurik, o Kereta koorok niyo aa’nggi paga time nina wunggagak nogogurak.

Yiiro inom lebeninaburak eereegerak wone

14 Nogwe me, aberak lek me, puurom kup mbanak me oonegen wundi wage menggim o omarip paga pa’nggwe nen wiya nabuk togon ee’nuk wage kagak,

15 nawok nduk eereegurak mendek, yiiro nogo ogobak nomoninuk nagak mban eeke mbareegi, “Wo’niren nawak aret o,” yinuk, yogo nogogurik, yiiro nogo piyak-lenggak eerit nage kagak, lambek puk ogogurak.

16 Nok, wo’- niren nggween oolo kup mbanak mbuuluk ambi endage Kawura eraanu time nogo nogogurik, wiya nen meek ee’ninake kagak, yiiro mbuuluk nogo nggwok nogo nen keele niikkenok nage menggerak me, nggaruk togon nage kero,

17 piyanogo yiiro nggwok me mambereegurak. Mambogo nogogurik, yiiro nggwok nogo eebe telak ari kero, keele omaawirogon maappunuk, o Tiritit eraanu time nen yiiro ogobak lik yi nage kero, inagabiti nen mbogoyum pugunik irip awiiko mbareegu, wiya nen mban wo’niren nagagerak.

18 Wiya nen yiiro nogo mondok piyak-lenggak lombok ee’ninake mbareegi, nogo ambi yippunuk, ko’lu nen yi mendek ndi mendek yonggolak nogo kilirogo yiime mbo wuppugwi,

19 ti’nuk, nogo ambi yippunuk, yiiro maluk age kero, ogobakkigikak nogomendek ineenggi paga waganogo yiime mbo wuppugwi, eereegwaarak.

20 Nogo apit yugwi niigak, oonegen inom, laaluguragan inom, wundi waga’lek kagak, wiya mban nabuninuk eeke mbareegi, “Nit niyo nen ndonggonninabigin kogo o,” yinuk, mbareegurak.

21 It abok mbi nengga’lek nogo ambik yit wogogwaarak me, at Pawulut oolo mi’nage nagagerik, yorage logonet, “Noreewi o. O Kereta nen noorak lek yagarak nogo koneninetak nen ninamendek lek age, maluk ee’ninake, togop ee’ninabenetak lek enaani logonetak kwe,

22 kineebe ambi niyo abu-abu wambumunggup lek o. Yiiro mban maluk arigin me, kiniki nu’lek logobagip nduk, yokkirage agarik o.

23 An Ala aput me, abu’me logonet, at obaalombok eeke minggirak nogo nen yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi kii’me oonikiya neya wage nagaarik, yo’nege logonet,

24 Pawulut wae. Kagabiti yugun o. Kat Kayitat owagam aret mi’narumunggun me, Ala kabuwa nen kinom yiiro paga wonogwe yi, kat paga abok inagap ndarigin o, yinuk, yo’negerak me,

25-26 nggween kup mbanak ambi paga yiiro ogobak lik yemenggerak kwe, at Ala yo’negerak a’me arigin abet mbake me, kiniki nu’lek logonip o, noreewi,” yinuk, yoragagerak.

27 Yi nggwok yenggenak laut endage Areriya o wiya nen piyak-lenggak ee’ninabit nage kagak, nogo 13 yit nogogurak me, ndi, ko’lu nogo iniki mbere eeke kagak, it yiiro ndegenggo menggaarak nogo, iniki nen, “Yi aa’nggi paga abu panggo yi wogo o,” yinuk, mbako nogogwaarik,

28 yugum keele mbarenogo, “Yi alobok ngge kuli kaamun?” yinuk, wakkagak nogo wuppogo nogogwaarik, alobok metet 37 kuli agagerak kogogwaarak. Ti’nuk, mbuuluk logonuk wakkogo nogogwaarik, alobok metet 27 kuli agagerak kogogwaarak.

29 Kogo nogogwaarik, yugum paga panggok ari logonet, ogobak lik ari kero, inagabiti nen yiiro puk aruwak nduk, mbuti aaninggin warak mendek 4 keele yiiro akom me mbarenogo yi inikime wuppogo nogogwaarik, “O mbet-mbet weeruwak lak, ao,” mbareegurak.

30 Mbakwi niigak, it yiiro ndegenggo menggaarak nogo inagap ndakko’nok mbaganiyak mbako logonet, mbuti aaninggin mendek pugunik nogo yiiro ogobak me nen yi inikime wuppugwi yuwak yiiro mbuuluk nogo niyome wuppuwok nduk eekwi at Pawulut nen yelok iige nagagerik,

31 “It yiiro ndegenggo menggaarak yi, yiiro inikime logorak lek kenok ti, ninagap ndakkolaagun lek o,” yinuk, at yigin unde awuri inom yoragagerak.

32 Yorage mbareegi, it yigin unde nogo nen yiiro mbuuluk nogo yi wonok nawak nduk, keele nggaruk togon agago wuppereegwaarak.

33 O wikit nduk eeke kagak, Pawulut nen it nogo mbi nawak nduk oone nabek togon yorage logonet, “Mbi nengga’lek kiniki piirik kiigak, nogo 14 yit wogotak me, mbi nanip o.

34 Mbi neenok, kinomaawi paga kinagap ndakko’nok wundubagip nduk, mbi yi aret nanip o. Kineeruwak ambiriluk ambi lek arigin lek o,”

35 yorage nagagerik, mbi ambi waganogo it inenggaanom paga, “Ala wa,” yinuk, karerogo nengge mbareegi,

36 it iniki kwi’na’nuk, abok aret inom mbi nunggugwaarak.

37 Nit aakumi yiiro paga nogwe nogo, nineebe lambuk togon 276 aret.

38 Ndi, mbi ndonggorogon nonggo nogogwaarik, yiiro teeluk aruwak nduk, gandum yonggolak nogo kilirogo yiime mbo wuppereegwaarak.

Yiiro yigirik-noonom agagerak wone

39 O weege mbareegi, o time ineenggo’lek kwe, ilin me mbini neyanak ina nakkogo nogogwaarik, “Yiiro paga time luk togon nawok o,” mba’-nuk,

40 yiiro abu’me mbuti keele mbarenak nogo mbanogo teppugwi, yiiro ogobak koongge menggerak tugunik nogo piinggwi, eeppunuk, wiya nen wo’niren mbini neyanak me nawak nduk, mbogoyum pugunogo ogobak me nippogo mbareegwa, nogogurak mendek,

41 niyo omaawi nen panggok togon yiiro nogo mbini me nonggok yi nage mbareegi, niyo akom me panggonggagak eeke logonet, yiiro nogo yigi’nage kagak,

42 it yigin unde nogo nen, “Aap keele maarak nogo ngguu’mo warit mbaganggwi iyo, abok inooruwok,” mbareegwaarak mendek,

43 inowe nogo nen, “Pawulut enaani wonok naakit,” mbake logonet, “Inoorugup o,” yinuk, inaruk wappege nagagerik, “Kit ngguu’mo wakwi kineenu kenok, kinaa’nduk yi inikime time ku’mbo wura nanuk, ngguu’mo warit yi aa’nggi paga time wundi nanip o.

44 Ndi, kit ando ngguu’mo wakwi kineenggo’lek kenok ti, yiiro kobat minik inom, eyo minik inom, ti paga kineenggi piganok, inambokan nanip o,” yinuk, yorage mbareegi, nit abok obeelom aret yi aa’nggi paga wundi nogogurak.

28 Pawulut o Malata wonagagerak wone

1 Yi aa’nggi paga obeelom aret wundi nogo nogogurik, “Nggween kup mbanak yi endage Malata aret kogo o,” yinuk, nineenu ogogurak.

2 Nit wundi nogogurak wonogwe niigak, mayu wage logonet, tero ambik ninooreegerak me, it time mendek nen ninabuwa nggwok mbako nogogwaarik, kani kumbunuk, keyage warogo tero wora’ninabeegwaarak.

3 Ndi, at Pawulut kani aretop anebeninuk wage nagagerik, kumbege me, kani eyak nen waalo aakumi inooka nggigik togon wungge logonet, eenggi eyak kunik wonage mbareegi,

4 it aakumi time mendek nogo nen waalo eenggi eyak kunik wonage inigen kogo nogogwaarik, ambi yogak yogo logonet, “Aap yi, niyome nen obeelom wundi wagaarak kwe, waalo eyak wakerak yi paga aap inooke menggerak kin kogoorak me, eereegerak onggo wogoriyak eyom agaarak me, kambigin aret o,” yereegwaarak kwe,

5 waalo nogo eenggi yombak togon agago kani kunik me mambereegerak kani nengge kagak, andi yagan waka’lek obeelom aret wonagagerak.

6 It nogo nen, “Eenggi piike logomenggerik, yi eyom aret ngginna’nuk, kangge kiraap,” mba’nuk, inigen wonogogwaarak mendek, kangga’lek mbareegi, “Aap yi, kugi aagaluk aret kogo o,” yinuk, yereegwaarak.

7 Nggween kup mbanak unde inowe nggwok endage Pubiliyut nogo eyabu me nda lek koorok aret me, ka nogo mbareegu, keyage wappinanege nagagerik, iniki ale’nggen paga ninabugo lappunuk, ninom obeelom wonogwe niigak, nogo kenagan yereegurak.

8 Nogo eyom paga at Pubiliyut ogoba nogo at ame logonet, inikime kani pege, aanubut eeke, eeke wonage me, at Pawulut nogo ka unggwage nagagerik, anobak eenggi pippunuk tamban eeke mbareegi, obeelom aret agagerak.

9 Ti agagerak kenok, it aakumi nggween kupmbanak me andi wonogogwaarak nogo at owagam wogo mbareegwa, obeelom eeginabeegerak.

10 Eeginake mbareegi, it aakumi nogo nen, “Obeelom ee’ninakerak o,” yinuk, inale’nggen nen, yi mendek ndi mendek wo’nira wagak eeko nogogwaarak, Ti’nuk, peebi nit yiiro paga nawok nduk eeko mbareegu, yi mendek ndi mendek lek kero, wonok wo’nira wogogwaarak. Pawulut o Malata nen Oroma unggwi nagagerak wone

11 Yiiro o Alekandiriya mendek inagugi kulu’mbere ambi endage Katot, ore endage Polukut inaro ogobak paga inogut eerogo pugu me, wage nagagerik, o tero nggu-nggu eeke kenok, nggween kup mbanak me time tokkage wonage me, nit nogo tut kenagan penembunuk, yiiro nogome aret unggunuk, nogo nogogurik,

12 o Tirakuta ari nogo nogogurik, time nogo kenagan yereegurak. 13 Nogo kenagan yippunuk, yiiro paga unggunuk, nogo nogogurik, o kota Eregiyum ari nogogurak. Nogo nogogurik, nogo ambi yippunuk, ko’lu o ame pa’nggwe nen wiya nabuninuk eeke kagak, o Putiyoli ari nogogurak.

14 Ari nogo nogogurik, ninoreewi it Ala apuri time mendek ninom lambumbogo nogogurik, “Ninom logowok o,” yinuk, yo’nirogo mbareegwa, ninom nogo 7 yereegurak. Togop eerit o Oroma aret unggwi nogogurak.

15 It ninoreewi Ala apuri time mendek nogo nit wogwe inaruk konembogo nogogwaarik, o nda kunggo menggam o Apiyut nen, mbi kunogo nonggo menggam endage Kenagan Wurik nen, wo’ninabi wogo mbareegwa, at Pawulut enegen iige nagagerik, “Nogoba Ala wa,” yinuk, iniki ale’nggen agagerak.

O Oroma logonet, eereegerak wone

16 O Oroma unggwogo mbareegu, aap eegin warak ambi arum logowak nduk mippereegerak nogo, at Pawulut imbirak inalik logowak nduk, o ambi unde eeppereegwaarak.

17 Nogo kenagan yippunuk, at Pawulut nen it Yakuri inoweewi time mendek nogo inayonggo pereegerak kuwak ari wogo mbareegwa, yorage logonet, “Nowe-nawot o. An nowenawot inoone inom, ninombomini eeko nogogwaarak wandek eeko monggoorak inom, tagangge logolik aret kwe, o Yerutalem time nen neebe pigogo keele maa’nako nogogwaarik, it Oroma mendek nen nawone mbanuwak nduk, neebe wogorogogwaarak.

18 An eekirak alom kwaa-ko nogogwaarik, maluk eekwi iinok, inooko menggaarak nogo mendek noba lenggenak ambi lek kenok, piinogo paniyak nduk eereegwaarak kwe,

19 it Yakuri nogo nen, Piinogo teppuurak mage o, yinuk, nabenak mban yogo mbareegwa, Kayitat nen mban nawone mbanuwak o, yoragagirak. Ti yoragagirak nogo ti, It nowe-nawot nen maluk eeppanegaarak o, yinuk, yorikit nduk, yoroolik o. We, nawone amburu mbanuwak nduk, yoragagirak o.

20 Wone ti aret yokkiraakit nduk, wage nagarik, Woraawak o, yinuk, kinayonggo pigirak. Nit Iterali niniki lunik monggoorak nogo paga mbuti keele maa’nabeegwaarak wone yokkiraakit nduk kinayonggo pigirak o,” yinuk, yoragagerak.

21 Yorage mbareegi, it nogo nen, “Kat eereegindak wone ambi Yureya nen liiru mbanogo nappi wagaarak koolik o. Ndi, nit ninoreewi time nen wogo nagaarik, wone ambi yo’- nirogwe, Pawulut maluk ndogop eekerak o, yinuk, yo’nira wogwe, eerulik mban kwe,

22 kit wone yugu mugurok nogo monggotak ti paga aakumi yi awi ndi awi nen abok aret ineebi kinombako menggaarak nineenu me, kat kiniki nonggop mba’nuk ari menggendak nogo, ari keyaawok nduk wogo o,” yinuk, yoreegwaarak.

23 Ndi, “Ne ndi paga ambinom yo’niraawak o,” yinuk, koonogo pereegwaarak nogo eyom ari wage mbareegi, at Pawulut wonage me ineebe ambik aret kuwak ari wogo mbareegwa, Pawulut nogo o kuubondendok nen Ala abu’me piyoorak wone nogo amburu liirogon mbanogo yorage, ndi, Yetut eereegerak wone nogo liirogon ineenu aruwak nduk, Muta liiru mbaneegerak wone inom, it aap Ala yorage kagak yoraga nen yorogo nogogwaarak wone inom, mbininogo yorage, eeke tit kagak, o kiyoma aret agagerak.

24 Yoragagerak nogo it ando nen, “Abet aret yigi o,” mbakwi iigak kwe, it ando nen perak, abet mbaka’lek logonet,

25 wone piinggak-nonggokak yogo nogogwaarik, mbaganuwok nduk eekwi iigak, at Pawulut nen irip paga yoragagerak nogo yi aret.

26-27 “It aakumi yi, inigen kogwe, inaruk konenggwi, Iniki liippatinuk yunggup-melak eekwi, Eekwi iinok, An nen obeelom eeginake neyo, Ninogogumbuk ogwe, ninaruk logu ogwe, Ninigen kubuk nogwe, Eeruwok o, Yinuk, miikkolagaarak me, Inaruk konenggak mban eeremenggaarak kwe, liippatugun lek o. Ndi, inigen kagak mban eeremenggaarak kwe, yelok kaagun lek o, Yinuk, yora nak o, yinuk, kit kinombomini konenuwak nduk, Aberiniki nen Yetaya yoge kagak yoragagerak nogo ti, abet aret yoreegerak o.

28 Togop me, at Ala ninagap ndariyak wone yi nogo ti, it endekem mendek konenuwak nduk yora nagun aret me, it perak, konenugun aret mbako logonip o,” yinuk, yoragagerak.

(29 Wone ti, yorage mbareegi, it Yakuri mendek nogo wone warit wundi nogogwaarak.)

30 Tahun mbere eeke kagak, o luulu logorak onggo pegak eeke me nogome wonage me, at owagam wogwe iinok, abok aret keyage wappiige nagaatik,

31 Ala abu’me piyoorak wone yorage, ninogoba Yetut Keritut wone mamunirage, eeke logonet, “An ndogop eeppanugun,” mbaka’lek agabiti lek pagak togon mban yorage nagagerak.

1 komentar:

Dawut nen Aput Talomo Aruk wareegeerak wone yi o.

DAWUT NEN APUT TALOMO KINI WUPPEREEGERAK WONE YI-O.     1 Mbininegwaarak 28:9  9 Yorage nagagerik, aput Talomo yoge logonet, “Ndi, kat na...